Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | iDEMO Institut za demokraciju | PRAVILNIK O IZBORU I UTVRĐIVANJU PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI | Opći komentar: Smatramo da se predloženim PRAVILNIKOM O IZBORU I UTVRĐIVANJU PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI Ministarstvo kulture kreće u krivom smjeru a ne radi na poboljšanju prakse i demokratskih procesa. Unatoč tome što smatramo da je potrebno poboljšati rad Ministarstva u radu na svim programima, držimo problematičnim sljedeće: - izbačeni su trogodišnji programi za financiranje, - stavljen je samo rok za objavu poziva, ne i rok za objavu rezultata, - u Članku 4 se spominje prijava projekata Ministarstvu financija, no ne navodi se tko i što prijavljuje, - ukinuta je mogućnost osnivanja vijeća i povjerenstava za medije u odnosu na prijašnju praksu, što znači da se time mediji izdvajaju iz opsega rada Ministarstva kulture, - navode se samo temeljni kriteriji, bez obaveze da se izrade kriteriji za svako područje pojedinačno, niti se navode da će biti transparentno objavljeni i praćeni, - uvodi se postupak vrednovanja koji je centraliziran: ministar ima velike ovlasti, povjerenstvim/vijećima daje se praktički isključivo savjetodavna uloga, a pri tome se ne navode procedure koje uključuju obrazloženja, bodovanja – na taj način korisnici nisu uopće zaštićeni a stručnost se gubi kao glavni kriterij rada na programima - nema odredbi o transparentnosti i javnosti, mogućnosti žalbe i postupanja u skladu s istima, rokovi i slično. Stoga smo mišljenja da navedeni Pravilnik se smije biti prihvaćen u ovakvom obliku. | Nije prihvaćen | Prijava trogodišnjih programa u dosadašnjoj praksi bila je neznatna, u vrlo malom broju, a prijavljivali su se programi sa simboličnim iznosima, za koje je bilo nesvrsishodno ugovarati trogodišnje programe. Iako su sklapani okvirni trogodišnji ugovori, za svaku godinu provedbe programa/projekta sklapali su se posebni godišnji ugovori te se i iz tog razloga pokazalo nepotrebnim održati sustav trogodišnjeg financiranja. Što se tiče roka objave rezultata, Ministarstvo kulture objavljuje rezultate natječaja nakon što su nadležna kulturna vijeća imala priliku temeljito obraditi sve prijave u skladu s propisanom procedurom i ovisno o opsežnosti zaprimljenih materijala koje trebaju evaluirati. Vrednovanje projekata obavljaju nadležna kulturna vijeća a konačnu odluku, na temelju stručnih prijedloga, donosi ministar kulture. S obzirom na to da je odluka ministra poslovni akt, može se podnijeti prigovor Ministarstvu kulture a ono svoje odgovore daje u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora. Što se tiče financiranja medija, Ministarstvo kulture i dalje financira medije ali u okviru programa inovativne umjetničke i kulturne prakse i natječaja za otkup knjiga i časopisa za narodne knjižnice. Financiranje medija obavlja se temeljem Zakona o elektroničkim medijima, prema kojem se dodjeljuju sredstva za programe neprofitnih medija iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. U 2017. godini raspisat će se javni poziv u kontekstu korištenja europskih fondova temeljem kojeg će se financirati djelatnost medija. Što se tiče kriterija, prema stavku 2. članka 7. Nacrta pravilnika, ministar kulture može za pojedina područja utvrditi posebne kriterije za vrednovanje programa, poštujući specifičnosti tih područja, a nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te ih objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Što se tiče ovlasti ministra kulture, one su u skladu s njegovom fiskalnom odgovornošću, sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti (NN 139/10, 19/14) što znači da on donosi poslovni akt, odluku o prijedlozima kulturnih vijeća te je za raspolaganje sredstvima odgovoran u smislu citiranog Zakona. |
2 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | PRAVILNIK O IZBORU I UTVRĐIVANJU PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI | Ovaj nacrt Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi smatramo nedorađenim i nedovoljno obavezujućim, a neke njegove odredbe vrlo dvojbenim. U Pravilniku uopće nisu razrađeni mehanizmi koji korisnicima jamče pravednost i stručnost u izboru samih programa i osiguravaju transparentnost cijelog postupka. Posebno je neprihvatljivo da se Pravilnikom kao arbitar za sve programe postavlja sam ministar kulture i da se moć odlučivanja koncentrira praktički u jednoj osobi bez ikakve kontrole. Također, iako se u Članku 1 navodi da se „Pravilnikom određuju rokovi, kriteriji i postupak izbora kulturnih programa“ to se u Pravilniku ne čini u zadovoljavajućoj mjeri. | Nije prihvaćen | Člankom 7. Nacrta pravilnika predviđeni su kriteriji za vrednovanje programa a programe ocjenjuju kulturna vijeća i stručna povjerenstva predviđena člankom 6. Pravilnika. Rad kulturnih vijeća pobliže je uređen Zakonom o kulturnim vijećima. Na temelju stručnog mišljenja kulturnih vijeća, ministar donosi odluku. U konkretnom slučaju ne radi se o arbitrarnom postupanju, s obzirom da prema propisanim kriterijima stručno vrednovanje obavljaju kulturna vijeća i stručna povjerenstva. Rokovi, kriteriji i postupak izbora kulturnih programa uređeni su Pravilnikom. Također, prema stavku 2. članka 7. Nacrta pravilnika, ministar kulture može za pojedina područja utvrditi posebne kriterije za vrednovanje programa, poštujući specifičnosti tih područja, a nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te ih objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. |
3 | Maja Pleskalt | PRAVILNIK O IZBORU I UTVRĐIVANJU PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI | Sukladno članku 10a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi na temelju kojeg je donesen Pravilnik propisano je citiram „ Ministarstvo kulture i prosvjete propisat kriterije i rokove za utvrđivanje programa javnih potreba i osiguravanje sredstava iz članka 5. Zakona, način njihova raspoređivanja i dodjele, te način praćenja njihova korištenja. „ Pravilnik o financiranju javnih potreba u kulturi propisuje da se Pravilnikom određuju rokovi, kriteriji i postupak izbora kulturnih programa, te utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, ali isti ne propisuje kako je to u zakonu navedeno način njihova raspoređivanja i dodjele, te način praćenja njihova korištenja. Propisivanjem podzakonskim aktom- Pravilnikom- način praćenja korištenja sredstava dodijeljenih putem javnog poziva za javne potrebe u kulturi doprinijelo bi se transparentnosti rada sustava i namjenskog trošenja sredstava, a za što postoji i osnova u zakonu. Praćenje programa i korištenje odobrenih sredstava do sada je bilo utvrđeno ugovornom obvezom slanja izvješća. | Prihvaćen | U Pravilnik je unesen novi članak 10. koji propisuje da se na temelju odluke ministra kulture, s podnositeljem programa za koji je dodijeljena financijska potpora, sklapa ugovor o korištenju sredstava Ministarstva kulture kojim se pobliže uređuju rokovi i uvjeti osiguranja sredstava te izvršenja programa, kao i dostavljanje programskog i financijskog izvješća o izvršenju programa. Ministarstvo kulture ovlašteno je pratiti izvršenje programa te preispitati način trošenja sredstava za vrijeme trajanja financijske potpore i nakon završetka programa. Ako korisnik sredstava nenamjenski koristi sredstva, ne izvrši program ili ne podnese programsko i financijsko izvješće u skladu s ugovorom, dužan je vratiti primljena sredstva sa pripadajućom zakonskom kamatom. Praćenje programa i korištenja odobrenih sredstava regulirano je i ugovorom koji se sklapa s korisnicima, a također je u ugovoru jasno navedeno da ukoliko korisnik nenamjenski koristi sredstva, ne izvrši program ili ne podnese odgovarajuće izvješće u predviđenom roku, dužan je vratiti primljena sredstva uz obračunate zakonske zatezne kamate. Ministarstvo kulture može u svako doba provjeriti provedbu projekta. |
4 | iDEMO Institut za demokraciju | I. UVODNA ODREDBA, Članak 1. | Nedostaju osiguranje transparentnosti i detalji koji se tiču odnosa prema korisnicima programa u smislu žalbi na procedure. | Nije prihvaćen | Postupak javnog natječaja nije upravni postupak te ne predstavlja rješavanje o upravnoj stvari iz pojedinog upravnog područja u kojem se donosi upravni akt, već se radi o aktu poslovanja na koji se primjenjuje postupak podnošenja prigovora te stoga na odluku ministra prijavitelj može podnijeti prigovor Ministarstvu kulture a ono svoje odgovore daje u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora. |
5 | iDEMO Institut za demokraciju | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 3. | Nedostaju ključni elementi za demokratsko odlučivanje i transparentnost rada javnog tijela kao što je Ministarstvo. Potrebno je navesti sve potrebne elemente za proceduru: obvezu s točnim datumom/vremenom odgovora i slično. Također, potrebno je uvrstiti trogodišnje programe, te proceduru za provođenje, praćenje, vrednovanje istih. | Nije prihvaćen | Osigurana je transparentnost rada Ministarstva kulture u postupku izbora kulturnih programa. Postupak je uređen, objavljuje se poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi najkasnije do kraja mjeseca srpnja za sljedeću proračunsku godinu a traje najmanje mjesec dana. Uređeni su kriteriji za evaluaciju programa, koju obavljaju kulturna vijeća. Trogodišnji programi nisu navedeni u Pravilniku, kao ni jednogodišnji, tako da nema zapreke da se u slučaju većih investicija mogu sklopiti i trogodišnji ugovori za njihovu provedbu. Dodjela sredstava i praćenje provedbe programa uređeni su Pravilnikom, odredbama koje su dodane nakon provedene javne rasprave. |
6 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 3. | Predlažemo uvesti odredbu: “Ministarstvo kulture se obavezuje objaviti na svojim mrežnim stranicama rezultate Programa Javnih potreba u kulturi najkasnije do 31. prosinca za sljedeću proračunsku godinu za godišnje i trogodišnje programe." | Nije prihvaćen | Ministarstvo kulture objavljuje rezultate natječaja nakon što su nadležna kulturna vijeća imala priliku temeljito obraditi sve prijave u skladu s propisanom procedurom i ovisno o opsežnosti zaprimljenih materijala koje je potrebno evaluirati. Vrednovanje projekata obavljaju nadležna kulturna vijeća a konačnu odluku, na temelju njihovih stručnih prijedloga, donosi ministar kulture. |
7 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 3. | Pravilnik ne definira čvrsto sve rokove i obaveze vezano uz Program Javnih potreba u kulturi za samo Ministarstvo kulture, iako je to propisano u Uvodnim odredbama u Članku 1. U dosadašnjoj praksi česti su slučajevi potpunog zastoja rada Ministarstva kulture, nesastajanja Vijeća, odgađanja odluka i sl, a sve na štetu korisnika sredstava i cjelokupne kulturne javnosti. U nekoliko navrata u proteklih nekoliko godina cijeli kulturni pogon Republike Hrvatske, svi umjetnici i sve kulturne i kreativne industrije, nisu do pet mjeseci znali hoće li im biti odobrena sredstava za tekuću godinu, što onemogućava planiranje projekta, njegovih aktivnosti, opsega, rokova itd., tj. onemogućava svako normalno odvijanje programa. Nužno je ovim Pravilnikom odrediti rokove za samo Ministarstvo kulture i vezano uz objavu natječaja, i objavu njegovih rezultata. | Nije prihvaćen | Ministarstvo kulture objavljuje rezultate natječaja nakon što su nadležna kulturna vijeća imala priliku temeljito obraditi sve prijave u skladu s propisanom procedurom i ovisno o opsežnosti zaprimljenih materijala koje treba evaluirati. Vrednovanje projekata obavljaju nadležna kulturna vijeća a konačnu odluku, na temelju njihovih stručnih prijedloga, donosi ministar kulture. |
8 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 3. | Predlaže se nakon formulacije „Poziv se objavljuje najkasnije do kraja mjeseca srpnja za sljedeću proračunsku godinu za godišnje programe“ dodati: „i trogodišnje programe/projekte“, te sačuvati odredbe iz sadašnjega Pravilnika: „Obvezu višegodišnjeg financiranja Ministarstvo kulture preuzima ugovorom kojim se uređuje plaćanje u sljedećim godinama, sukladno članku 44. stavku 2. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08). Obveze po investicijskim projektima mogu se preuzeti tek po provedenom stručnom vrednovanju i ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta. Ako za vrijeme trajanja ugovora iz stavka 3. ovoga članka dođe do smanjenja sredstava državnog proračuna za područje kulture u takvom obimu, da kulturni program ili projekt nije više moguće financirati u utvrđenom opsegu, višegodišnji ugovor će se izmijeniti u skladu s promijenjenim okolnostima odnosno raskinuti. U slučaju raskida ugovora iz stavka 3. ovoga članka, korisnik sredstava obvezan je izvršiti dio programa ili projekta koji odgovara do raskida primljenim sredstvima u skladu s ugovorom, osim ako takvo ispunjenje nema svrhe. U tom slučaju korisnik je obvezan vratiti primljena sredstva Ministarstvu kulture koja nisu upotrijebljena za izvršenje programa ili projekta koji je bio predmet ugovora” | Nije prihvaćen | Na trogodišnje programe se u dosadašnjoj praksi financiranja odnosio neznatan broj prijava, koje su se podnosile i za programe male vrijednosti za koje se predlagalo trogodišnje financiranje. Iako su sklapani okvirni trogodišnji ugovori, za svaku godinu provedbe programa/projekta su se sklapali posebni godišnji ugovori te se i iz tog razloga pokazalo nepotrebnim održati sustav trogodišnjeg financiranja. Napominjemo da je u Pravilniku korigiran tekst na način da se ne spominju ni godišnji ni trogodišnji programi. Ugovori za trogodišnje programe mogli bi se sklopiti jedino za investicijske projekte, ako se za to ukaže potreba. |
9 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 3. | Ovaj nacrt Pravilnika ukida mogućnost prijavljivanja trogodišnjih programa koja postoji po sadašnjem Pravilniku. Smatramo da je za pojedine korisnike i programe nužno osigurati mogućnost trogodišnjeg kontinuiranog financiranja, uz razrađene mehanizme vrednovanja i praćenja programa. Trogodišnje programe predviđaju i brojna europska nacionalna zakonodavstva, a važni su i zbog prijava na natječaje Europske unije. Uza sve, nužno je da se napokon u hrvatsku kulturnu politiku uvede poštovanje kontinuiteta, tj. praksa da nova vlast preuzima i dalje razvija programe i projekte prethodne vlasti koji su doneseni na dobrobit hrvatskih građana i pridonose razvoju na području kulture i umjetnosti. Stoga se predlaže nakon formulacije „Poziv se objavljuje najkasnije do kraja mjeseca srpnja za sljedeću proračunsku godinu za godišnje programe“ dodati: „i trogodišnje programe/projekte“, te sačuvati odredbe iz sadašnjega Pravilnika koje se na to odnose. | Nije prihvaćen | Na trogodišnje programe se u dosadašnjoj praksi financiranja odnosio neznatan broj prijava, koje su se podnosile i za programe male vrijednosti za koje se predlagalo trogodišnje financiranje. Iako su sklapani okvirni trogodišnji ugovori, za svaku godinu provedbe programa/projekta su se sklapali posebni godišnji ugovori te se i iz tog razloga pokazalo nepotrebnim održati sustav trogodišnjeg financiranja. Napominjemo da je u Pravilniku korigiran tekst na način da se ne spominju ni godišnji ni trogodišnji programi. Ugovori za trogodišnje programe mogli bi se sklopiti jedino za investicijske projekte, ako se za to ukaže potreba. |
10 | iDEMO Institut za demokraciju | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 5. | S obzirom na samu svrhu RNO, držimo nepotrebnim da se dostavljaju tiskani podaci koji su u takvoj bazi upravo zato da služe ostalima u sustavu, što se posebno odnosi na javna tijela. | Nije prihvaćen | Odredba o potrebi dostave izvoda u tiskanom obliku je praktične prirode, jer omogućava da se obrada dokumentacije izvrši u kraćem roku ako prijave sadrže sve tražene priloge, s obzirom na činjenicu da Ministarstvo kulture ima mali broj stručnog osoblja koje obrađuje dokumentaciju. Osim toga, prijave se moraju ovjeriti potpisom koji osobe stavljaju vlastoručno na određeni dokument. Također se mora priložiti i ovjerena punomoć u slučaju da prijavu podnosi osoba koja nije vlasnik kulturnog dobra, a što proizlazi iz uputa za korisnike. |
11 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 5. | Predlažem da se u stavku 4. ovog članka makne točka i doda "ili dokaz o pravu raspolaganja nepokretnim kulturnim dobrom (ugovor o dugoročnom zakupu ili koncesiji, i sl.) jer je vrlo čest slučaj da vlasnik nekretnine njome ne upravlja niti neposredno provodi projekte zaštite i očuvanja. | Nije prihvaćen | Da bi se određeni program namijenjen provedbi mjera zaštite i očuvanja nepokretnog kulturnog dobra mogao provesti, temeljem poziva, potrebna je za to suglasnost vlasnika odnosno osobe koja ima odgovarajuća prava na nekretnini, s obzirom na to da se sredstva uložena u nepokretno kulturno dobro u slučaju prodaje moraju vratiti u državni proračun. U pogledu navedenih sredstava, Republika Hrvatska stječe zakonsko založno pravo. |
12 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 5. | Slažemo se s komentarom ACT grupe, Registar udruga i RNO registar su dostupni online i nema potreba printati išta i slati uz prijavu kad je Min. kulture dostupno online i može provjeriti podatke. | Nije prihvaćen | Odredba o potrebi dostave izvoda u tiskanom obliku je praktične prirode, s obzirom na činjenicu da Ministarstvo kulture ima mali broj stručnog osoblja koje obrađuje dokumentaciju te se obrada dokumentacije može u kraćem roku izvršiti ako prijave sadrže sve tražene priloge. |
13 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 5. | Razmisliti da izvadak iz zemljišne knjige bude moguće dostaviti u verziji isprintanoj s interneta. | Nije prihvaćen | Razlog za postojanje odredbe o potrebi dostave izvoda u tiskanom obliku je praktične prirode, s obzirom na činjenicu da Ministarstvo kulture ima mali broj stručnog osoblja te se obrada dokumentacije može u kraćem roku izvršiti ako prijave sadrže sve tražene priloge. |
14 | ACT Grupa | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 5. | Izlistaj iz Registra je u potpunosti nepotreban prilog. Na temelju nekoliko podataka (npr. OIB) vrlo je lako moguće provijeriti sve podatke i informacije o udruzi u online registru - https://banovac.mfin.hr/rnoprt/ | Nije prihvaćen | Odredba o potrebi dostave izvoda u tiskanom obliku je praktične prirode, s obzirom na činjenicu da Ministarstvo kulture ima mali broj stručnog osoblja koje obrađuje dokumentaciju te se obrada dokumentacije može u kraćem roku izvršiti ako prijave sadrže sve tražene priloge. |
15 | iDEMO Institut za demokraciju | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 6. | Izbačeni su mediji, što držimo velikim propustom, i velikom štetom za neovisni medijski prostor. | Nije prihvaćen | Za 2016. godinu za financiranje medija nisu osigurana financijska sredstva putem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu te se sukladno tome neće objaviti javni poziv za medije. U 2017. godini planira se iskoristiti sredstva EU fondova koja su na raspolaganju. Ministarstvo kulture i dalje financira medije ali u okviru programa inovativne umjetničke i kulturne prakse i natječaja za otkup knjiga i časopisa za narodne knjižnice. Financiranje medija obavlja se u okviru Zakona o elektroničkim medijima, temeljem kojeg se dodjeljuju sredstva za programe neprofitnih medija iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. U 2017. godini raspisat će se javni poziv u kontekstu korištenja europskih fondova temeljem kojeg će se financirati djelatnost medija. |
16 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 6. | Pod 12. u popisu kulturnih vijeća i stručnih povjerenstava dodati za: medije i medijsku kulturu | Nije prihvaćen | Za 2016. godinu za financiranje medija nisu osigurana financijska sredstva putem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu te se sukladno tome neće objaviti javni poziv za medije. U 2017. godini planira se iskoristiti sredstva EU fondova koja su na raspolaganju. Ministarstvo kulture i dalje financira medije ali u okviru programa inovativne umjetničke i kulturne prakse i natječaja za otkup knjiga i časopisa za narodne knjižnice. Financiranje medija obavlja se u okviru Zakona o elektroničkim medijima, temeljem kojeg se dodjeljuju sredstva za programe neprofitnih medija iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. U 2017. godini raspisat će se javni poziv u kontekstu korištenja europskih fondova temeljem kojeg će se financirati djelatnost medija. |
17 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 6. | U popisu kulturnih vijeća i stručnih povjerenstava u potpunosti su izostali mediji i odredba iz važećeg Pravilnika o izboru i utvrđivanju javnih potreba u kulturi iz 2012. o osnivanju vijeća za nove medijske kulture. S obzirom na sadašnju nadležnost Ministarstva kulture za područje medija smatramo ovo velikim propustom, a moguće i najavom novog zaokreta u kulturnoj i medijskoj politici. U svakom slučaju ovaj Pravilnik područje medija i medijske kulture ostavlja izvan zakona i propisa te ne osigurava nikakve uvjete za uspostavu dijaloga struke, javnosti i vlasti na ovome važnom području. | Nije prihvaćen | Za 2016. godinu za financiranje medija nisu osigurana financijska sredstva putem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu te se sukladno tome neće objaviti javni poziv za medije. U 2017. godini planira se iskoristiti sredstva EU fondova koja su na raspolaganju. Ministarstvo kulture i dalje financira medije ali u okviru programa inovativne umjetničke i kulturne prakse i natječaja za otkup knjiga i časopisa za narodne knjižnice. Financiranje medija obavlja se u okviru Zakona o elektroničkim medijima, temeljem kojeg se dodjeljuju sredstva za programe neprofitnih medija iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. U 2017. godini raspisat će se javni poziv u kontekstu korištenja europskih fondova temeljem kojeg će se financirati djelatnost medija. |
18 | ACT Grupa | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 6. | Pretpostavljamo da je slučajnom pogreškom iz formulacije "Slijedeći razvoj suvremene umjetnosti, kulture, kreativnih industrija, osnivaju se prema potrebi stručna povjerenstva i za druga područja odlukom ministra kulture." ispalo područje medija. Potrebno je zamijeniti formulacijom "Slijedeći razvoj suvremene umjetnosti, kulture, kreativnih industrija i medija, osnivaju se prema potrebi stručna povjerenstva i za druga područja odlukom ministra kulture." | Nije prihvaćen | Za 2016. godinu za financiranje medija nisu osigurana financijska sredstva putem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu te se sukladno tome neće objaviti javni poziv za medije. U 2017. godini planira se iskoristiti sredstva EU fondova koja su na raspolaganju. Ministarstvo kulture i dalje financira medije ali u okviru programa inovativne umjetničke i kulturne prakse i natječaja za otkup knjiga i časopisa za narodne knjižnice. Financiranje medija obavlja se u okviru Zakona o elektroničkim medijima, temeljem kojeg se dodjeljuju sredstva za programe neprofitnih medija iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. U 2017. godini raspisat će se javni poziv u kontekstu korištenja europskih fondova temeljem kojeg će se financirati djelatnost medija. |
19 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 7. | Iako je u Uvodnoj odredbi (Članak 1) navedeno da Pravilnik „određuje kriterije izbora kulturnih programa“, oni se njime apsolutno nedovoljno definiraju niti se uvodi obaveza uspostavljanja posebnih kriterija po područjima. Smatramo stoga da treba u Pravilnik uvesti obavezu definiranja Kriterija vrednovanja prema pojedinim područjima koji će biti usklađeni s ovdje navedenim temeljnim kriterijimaa, kao i obavezu da se Kriteriji objavljuju javno istodbno kad i sam natječaj i involviraju na svim razinama u samu natječajnu dokumentaciju i prijavnice. Dio kriterija bi se trebao moći i brojčano vrednovati, čime bi se osigurala bolja transparentnost i jednakopravnost pri odlučivanju i spriječilo moguće glasanje vijeća ili ministra po nahođenju, podobnosti ili vlastitom ukusu te protekcija pojedinih programa i korisnika. Također smatramo nedopustivim da ministar kulture može samostalno „utvrditi posebne kriterije za vrednovanje programa“. Kriteriji po pojedinim područjima trebaju biti utvrđeni u suradnji pojedinog stručnog vijeća ili povjerenstva i ministra, a svaki novi sastav vijeća ili povjerenstva bi imao pravo njihova nadograđivanja i mijenjanja, ali uvijek prije same objave natječaja. Nakon što je natječaj raspisan nije moguće mijenjati utvrđene krieterije. Utvrđivanje preciznih kriterija prvi je korak u osiguravanju stručnoga vrednovanja i transparentnosti cijelog postupka. | Nije prihvaćen | Člankom 7. Nacrta pravilnika predviđeni su kriteriji za vrednovanje programa a programe ocjenjuju kulturna vijeća i stručna povjerenstva predviđena člankom 6. Nacrta pravilnika. Rad kulturnih vijeća pobliže je uređen Zakonom o kulturnim vijećima. Na temelju stručnog mišljenja kulturnih vijeća, ministar donosi odluku. Nije riječ o arbitrarnom postupanju, s obzirom na to da prema propisanim kriterijima stručno vrednovanje obavljaju kulturna vijeća i stručna povjerenstva. |
20 | Krešimira Gojanović | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 7. | Bilo bi dobro da se u vrednovanje unese i kriterij - '' Dosadašnje reference podnositelja nekog programa '' - strukovne, umjetničke, itd. Naime, u prošlosti se i prečesto puta dešavalo da su istaknuti samostalni umjetnici sa dugogodišnjim umjetničkim stažem bili odbijani na natječajima, a s druge strane, nicali su ni od kuda neki potpuno nepoznati ljudi i dobijali su novac za svoje programe - često i po nekom '' podobno - političkom '' ključu. Pratim godinama rezultate tih javnih natječaja i za neke ljude, koji su dobijali veliki novac - uopće mi nije bilo jasno na osnovu kojih strukovnih referenci su dobili novac ? Nije dovoljno vrednovati samo kvalitetu programa, nego treba vidjeti i TKO podnosi neki program - je li to neki istaknuti umjetnik ili kulturni djelatnik sa značajnim stažem iza sebe ili je tek neki zalutali '' štićenik '' neke, recimo - političke stranke ili lobija u kulturi ? Komentar piše Krešimira Gojanović, predsjednica strukovne likovne udruge HDLU Zagreb, i samostalna umjetnica. | Nije prihvaćen | Prema Pravilniku i dosadašnjoj praksi, kriterij za dodjelu sredstava je kvaliteta prijavljenog programa a uzima se u obzir je li predlagatelj ispunio obveze iz ugovora o korištenju sredstava Ministarstva kulture koja su mu ranije dodijeljena. U tom se smislu uzima u obzir i postupanje korisnika sredstava u pogledu provedbe programa koji su ranije financirani iz državnog proračuna. |
21 | Maja Pleskalt | II. POSTUPAK IZBORA PROGRAMA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU, Članak 7. | Umjesto točke i 7. i 8. predlažem da se kao kriterij uvede - usmjerenost programa na istaknute ciljane skupine (djeca i mladi, ljudi treće životne dobi, nezaposleni, osobe s invaliditetom). Odnosno uključenost osjetljivih i marginaliziranih skupina u programima čime bi se doprinjelo i razvoju društvenog poduzetništva. Nadalje , pod točkom 4. predlažem da se doda kontinuiranost i vidljivost program u zajednici. | Nije prihvaćen | U članku 7. Nacrta pravilnika kao kriterij za vrednovanje programa istaknuti su promicanje programa za djecu i mlade te sudjelovanje osoba s invaliditetom u programu i prilagođenost programa osobama s invaliditetom. Sredstva za programe se dodjeljuju svim društvenim skupinama koje se bave kulturnim djelatnostima i umjetnošću. S obzirom na to da se radi o programima iz područja kulture, posebno su istaknuti kvalitativni kriteriji. |
22 | iDEMO Institut za demokraciju | III. UTVRĐIVANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI, Članak 8. | Ovo je krajnje općenito, površno i nezadovoljavajuće napisan članak. Pojavača se netransparentnost u radu, umjesto da se ona poveća, te da se za svaku odluku donese obrazloženje na osnovi stručnog mišljenja. Predloženim rješenjem omogućuje se još veći klijentelizam, mogućnost zloporabe, te smanjuje uloga struke - a ona mora uvijek biti ključna. Rad povjerenstava/vijeća treba adekvatno vrednovati i uvažavati. Uopće nije navedena procedura donošenja odluka Ministra u slučaju da se njegovo mišljenje razlikuje od mišljenja struke - taj propust je potrebno ispraviti. | Nije prihvaćen | Članak 8. Nacrta pravilnika usklađen je sa Zakonom o kulturnim vijećima, s obzirom na to da je pitanje rada kulturnih vijeća uređeno navedenim Zakonom, koji osigurava transparentnost rada i donošenje odluka. Nakon provedenog postupka vrednovanja prijedloga, kulturna vijeća i povjerenstva dostavljaju ministru kulture svoj prijedlog. Prijedlog mora sadržavati popis programa čije se financiranje predlaže s prijedlogom iznosa financijske potpore, kao i popis programa koji su odbijeni Ministar kulture razmatra prijedloge te donosi o njima odluku. Podnositelji prijedloga programa obavještavaju se o donesenoj odluci. Ova odluka je poslovni akt te financijski za nju odgovara ministar, sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. Za programe za koje je odbijeno financiranje, predlagateljima se dostavljaju obavijesti s odgovarajućim obrazloženjem. |
23 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | III. UTVRĐIVANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI, Članak 8. | Predlaže se dodati: "Svaki program koji vijeće ili povjerenstvo predloži za financiranje mora zadovoljiti propisane kriterije za određeno područje i biti od većine članova vijeća ili povjerenstva pozitvno ocijenjen i visoko vrednovan. Nakon provedenog postupka vrednovanja prijedloga, vijeće ili povjerenstvo dostavlja ministru kulture svoje očitovanje s prijedlogom za financiranje. Prijedlog mora sadržavati popis programa čije se financiranje predlaže sa stručnim obrazloženjem za svaki od programa i s prijedlogom iznosa financijske potpore. Na temelju toga ministar donosi svoju odluku, a ukoliko je ona suprotna odlukama vijeća ili povjerenstva, on je dužan obavijestiti ih i pismeno obrazložiti svoju odluku, nakon čega vijeće ili povjerenstvo ima pravo rasprave i pismenog očitovanja o ministrovoj odluci.“ | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 2. Nacrta pravilnika propisano je da ministar kulture može za pojedina područja utvrditi posebne kriterije za vrednovanje programa, poštujući specifičnosti tih područja, a nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te ih objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Pitanje rada kulturnih vijeća uređeno je Zakonom o kulturnim vijećima, a što uključuje i postupak donošenja njihovih odluka. Pravilnik je sukladan navedenom Zakonu, što znači da nakon provedenog postupka vrednovanja prijedloga kulturna vijeća i povjerenstva dostavljaju ministru kulture svoj prijedlog. Prijedlog mora sadržavati popis programa čije se financiranje predlaže s prijedlogom iznosa financijske potpore, kao i popis programa koji su odbijeni. Ministar kulture razmatra prijedloge te donosi o njima odluku. Podnositelji prijedloga programa obavještavaju se o donesenoj odluci. Ova odluka je poslovni akt te financijski za nju odgovara ministar, sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. Za programe za koje je odbijeno financiranje, predlagateljima se dostavljaju obavijesti s odgovarajućim obrazloženjem. |
24 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | III. UTVRĐIVANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI, Članak 8. | Pravilnik u cijelosti nedovoljno određuje „postupak izbora kulturnih programa“ te osobito ulogu kulturnih vijeća i samoga ministra kulture u donošenju kriterija i odluka. Iako je rad Vijeća određen Zakonom o kulturnim vijećima, smatramo nužnim uvesti u ovaj pravilnik temeljne odredbe samoga rada i procesa odlučivanja za programe Javnih potreba u kulturi. Ovdje zato treba jasno definirati da bi bio prihvaćen pojedini program mora zadovoljiti propisane kriterije i dobiti glas većine članova Vijeća. Zatim smatramo da se postupak treba precizirati na sljedeći način da nakon provedenog postupka vrednovanja pojedinog prijedloga programa, a prema jasno utvrđenih kriterijima za svako područje, vijeća i povjerenstva dostavljaju ministru svoj prijedlog s obrazloženjima za svaki prijavljeni program. Na temelju toga ministar donosi svoju odluku, a ukoliko je ona suprotna odlukama Vijeća, on je dužan obavijestiti Vijeće i pismeno obrazložiti svoju odluku. Vijeće se zatim pismeno očituje o toj odluci. | Nije prihvaćen | Pitanje rada kulturnih vijeća uređeno je Zakonom o kulturnim vijećima, a što uključuje i postupak donošenja njihovih odluka. Pravilnik je sukladan navedenom Zakonu, što znači da nakon provedenog postupka vrednovanja prijedloga kulturna vijeća i povjerenstva dostavljaju ministru kulture svoj prijedlog. Prijedlog mora sadržavati popis programa čije se financiranje predlaže s prijedlogom iznosa financijske potpore, kao i popis programa koji su odbijeni. Ministar kulture razmatra prijedloge te donosi o njima odluku. Podnositelji prijedloga programa obavještavaju se o donesenoj odluci. |
25 | iDEMO Institut za demokraciju | III. UTVRĐIVANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI, Članak 9. | Slažemo se sa svim opaskama HDP-a što se tiče ovog članka, uključivši i nadopunu teksta. | Primljeno na znanje | Dano je obrazloženje za prihvaćanje odnosno neprihvaćanje primjedbi HDP-a |
26 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | III. UTVRĐIVANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI, Članak 9. | Predlaže se dodati: „Ministar kulture dužan je prihvatiti prijedloge vijeća i povjerenstava kao savjetodavnih tijela s pravom suodlučivanja u najmanje 85 posto slučajeva, dok je u pogledu financijske raspodijele sredstava dužan poštovati prijedloge vijeća i povjerenstava u najmanje 75 posto slučajeva.“ „Rezultati Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi objavljivat će se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, kako za odobrene, tako i za odbijene programe. Također će se objavljivati i zapisnici sa svih sjednica vijeća i povjerenstava, kao i obrazloženja za sve programe. Podnosilac prijedloga, kao i korisnik programa, imaju pravo žalbe i pravo na detaljno obrazloženje vijeća, povjerenstva i samog ministra o odluci, te uvid u svu dokumentaciju iz procesa odlučivanja koja se odnosi na njihov program." „Ukoliko postoji sumnja nekih podnositelja prijedloga, korisnika ili zainteresirane javnosti da je u postupku odlučivanja nepravedno ocijenjen određeni program, bilo da je previše, nedovoljno i nikako vrednovan, ili ukoliko postoje saznanja o mogućem sukobu interesa članova vijeća, povjerenstva ili ministra, Ministarstvu kulture se podnosi žalba. Ministarstvo kulture je dužno osigurati ponovni postupak vrednovanja za taj program, provjeriti navedene navode, poduzeti potrebne radnje i obavijestiti o svojim odlukama podnosioca takve žalbe.“ | Nije prihvaćen | Člankom 7. Pravilnika predviđeni su kriteriji za vrednovanje programa a programe ocjenjuju kulturna vijeća i stručna povjerenstva predviđena člankom 6. Pravilnika. Rad kulturnih vijeća pobliže je uređen Zakonom o kulturnim vijećima te nije predviđena mogućnost da se određeni postotak programa mora financirati temeljem odluke kulturnih vijeća. Fiskalnu odgovornost ima ministar kulture na način da on ne može odgovarati u slučaju da nema dovoljno sredstava za pojedine programe. Na temelju stručnog mišljenja kulturnih vijeća, ministar donosi odluku. Korisnici mogu podnijeti prigovor i Ministarstvo odgovara na prigovor u roku od 30 dana, sukladno Zakonu o sustavu državne uprave. |
27 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | III. UTVRĐIVANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI, Članak 9. | 1.) Ovim Člankom se uopće ne definiraju i ne ograničavaju ministrove ovlasti u odabiru programa niti ga se obavezuje da poštuje odluku stručnih vijeća i povjerenstava i ranije utvrđene kriterije za pojedina područja. Smatramo nužnim ograničiti takvu mogućnost samovoljnih odluka jedne osobe, osigurati pluralnost u glasanju za svaki program i očuvati demokratske standarde i stručne kriterije pri odlučivanju. Stoga predlažemo da se unese odredba da je ministar kulture dužan je poštovati odluke vijeća i povjerenstava kao savjetodavnih tijela s pravom suodlučivanja u slučaju odabira korisnika programa u najmanje 85 posto slučajeva, dok je u pogledu financijske raspodijele sredstava dužan poštovati odluke vijeća u minimalno 75 posto slučajeva. To ministru kulture otvara mogućnost korekcije eventualnih propusta Vijeća, kao i da u slučaju promjene ukupnih proračunskih sredstava prilagodi pojedine odluke. Istodobno to osigurava pluralnost u izglasavanju i stručne kriterije, a ne kriterije političke i druge podobnosti. 2.) U „postupak izbora“ ulazi i način objavljivanja rezultata i njihovih obrazloženja, kao i mogućnost žalbi korisnika. Smatramo nužnim da se i u Pravilniku nedvosmisleno utvrdi da se rezultati Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi moraju objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, kako za odobrene, tako i za odbijene programe. Također da će se objavljivati i zapisnici sa sjednica Vijeća, kao i obrazloženja za programme, tj. bodovne liste. Korisnik sredstava ima pravo žalbe i pravo na detaljno obrazloženje Vijeća ili samog ministra te uvid u svu dokumentaciju iz procesa odlučivanja koja se odnosi na njegov program. Ministarstvo kultur se pak obavezuje u tim postupcima štititi neovisnost samih Vijeća i otkloniti mogućnost pritiska predlagača program ili korisnika na odlučivanje. Time se osigurava javnost rada vijeća i transparentnost njegovih odluka, te istodobno osigurava neovisnost rada vijeća. 3)Također u Pravilnik treba uvesti mogućnost korekcije odluka vijeća, povjerenstva i ministra od strane šire stručne javnosti, pa predlažemo odredbu da ukoliko postoji sumnja nekih korisnika ili zainteresirane javnosti da je u postupku odlučivanja nepravedno ocijenjen određeni program ili pak ukoliko postoje saznanja o mogućem sukobu interesa članova Vijeća ili samog ministra, Ministarstvu kulture se podnosi žalba. Ministarstvo kulture je dužno osigurati ponovni postupak vrednovanja za taj program i provjeriti moguću istinitost navedenih navoda, poduzeti potrebne radnje i obavijestiti o svojim odlukama podnosioca takve žalbe. | Djelomično prihvaćen | Prema članku 8. Nacrta pravilnika, na mrežnim stranicama Ministarstva kulture objavljuju se i programi koji su odbijeni. Pravilnik u članku 7. predviđa kriterije za vrednovanje programa a programe ocjenjuju kulturna vijeća i stručna povjerenstva predviđena člankom 6. Pravilnika. Rad kulturnih vijeća pobliže je uređen Zakonom o kulturnim vijećima. Na temelju stručnog mišljenja kulturnih vijeća, ministar donosi odluku. Nije riječ o arbitrarnom postupanju, s obzirom na to da prema propisanim kriterijima stručno vrednovanje obavljaju kulturna vijeća i stručna povjerenstva. Postupak izbora programa putem javnog poziva nije upravni postupak te ne predstavlja rješavanje o upravnoj stvari iz pojedinog upravnog područja u kojem se donosi upravni akt, već se radi o aktu poslovanja na koji se primjenjuje postupak prigovora te stoga na odluku ministra prijavitelj može podnijeti prigovor Ministarstvu kulture a ono svoje odgovore daje u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora. |