Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog uredbe o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Uredbu o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu Općenito: Hrvatska obrtnička komora ukazuje na regulativu Zakona o obrani u pogledu civilne službe kroz koje se prava civilnih ročnika propisuju općenito za sve ročnike te se ne razlikuje postupanje ovisno o specifičnosti u pogledu prava i obveza iz obveznih osiguranja za ročnike različitog radnopravnog statusa, posebice obrtnika kao samozaposlenih osoba te radnika zaposlenih kod obrtnika i naučnika u slučaju njihova pozivanja u civilnu službu. O tim posebnostima izrazito je važno voditi računa, kako u pogledu prava i obveza ne bi bili dovedeni u nejednak položaj. Uzimajući u obzir sve posebnosti statusa obrtnika kao samozaposlene osobe, obrtnika kao poslodavca i mentora u procesu naukovanja, predlažemo, sukaldno zakonima i usvojenim Uredbama razraditi i učiniti javno dostupnima upute o načinu ostvarivanja prava ročnika ovisno o njihovu statusu: - obrtnika kao samozaposlene osobe - radnika kod obrtnika - naučnika u obrtničkoj radionici, odnosno odraslih osoba na naukovanju. Posebice predlažemo voditi računa o ročnicima koji sami koriste mjere potpora za samozapošljavanje, odnosno radnika i naučnika za koje poslodavci koriste mjere poticanja zapošljavanja, kako bi se u svakoj pojedinačnoj situaciji unaprijed predvidio način njenog rješavanja u svrhu osiguravanja pravne sigurnosti. Također je potrebno voditi računa da obrtnici ne budu prekomjerno opterećeni u pogledu potrebne administracije i financijskih obveza s jedne strane, a kako ročnici ne bi bili zakinuti za prava koja već ostvaruju s druge strane. Potrebno je odgovoriti i na pitanja na koji način poslodavac postupa sa radnicima koji su zaposleni na određeno, a obavljaju civilnu službu u JLS, može li obrtnik koji je jedini zaposleni u obitelji ili čija bi odsutnost ugrozila poslovanje obrta odgoditi civilnu službu kao što je Zakonom o obrani omogućeno za novake, te da li se za vrijeme civilne službe obrt može paralelno obavljati ili ga je potrebno zatvoriti (jer u statusu mirovanja vlasnik obrta i dalje mora plaćati doprinose)? Hrvatska obrtnička komora započela je konzultacije sa svim nadležnim tijelima i institucijama te očekujemo nastavak uspostavljene kvalitetne suradnje i nadalje kako bi se sva pitanja koja se odnose na obrtnike pravovremeno razriješila. Primljeno na znanje Zakon o obrani i Zakon o radu reguliraju radnopravni status vojnih obveznika, što uključuje i civilne ročnike koji civilnu službu obavljaju u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.
2 PUČKI PRAVOBRANITELJ Uredbu o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu Prije svega dajemo opći komentar kako obrazloženja obiju Uredbi ne sadrže obrazloženja pojedinih odredbi iz kojih bi bili razvidni razlozi i svrha njihova donošenja, već samo sadržajno prepričavaju odredbe na koje se odnose. Time nažalost nije omogućena detaljnija analiza predloženih odredbi, pa predlažemo obrazloženja doraditi i kako bi se prevenirala različita tumačenja pojedinih odredbi i njihova moguća neujednačena primjenu diljem RH. Nadalje, vezano uz mogućnost služenja civilne službe, kao što smo isticali prije izmjena i dopuna Zakona o obrani, iz predloženih podzakonskih propisa, kao niti iz važećeg, noveliranog Zakona o obrani, nije dovoljno jasno koji će civilni obveznici obavljati službu u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu (čl. 24. st. 2. Zakona o obrani) u trajanju od tri mjeseca, a koji „iznimno“ u jedinicama lokalne samouprave u trajanju od četiri mjeseca (čl. 24. st. 4. Zakona o obrani) te tko će o tome i kako točno odlučivati. O kakvoj se iznimci (čl. 24. st. 4. Zakona o obrani) radi nije razvidno niti iz teksta predloženih odredbi niti iz njihova obrazloženja. U medijskim istupima nadležni ministar je najavio da „oni koji će služiti u civilnoj zaštiti ostaju kao dio pričuve, a osobe koje ne žele uopće imati veze sa sustavom idu u jedinice lokalne samouprave“ , no isto bi za adekvatno razmatranje razloga i opravdanosti distinkcije kako je propisana te kriterija po kojima se određuje upućivanje ročnika na vršenje civilne službe u jedinice lokalne samouprave ili u tijelo nadležno za civilnu zaštitu, trebalo biti jasno propisano. Pri tome ističemo da niti podzakonski akti koji su doneseni nakon stupanja na snagu i vezno za ZiD Zakona o obrani (NN broj 136/25) ne propisuju navedene kriterije, iako su isti trebali biti propisani. Naime, člankom 11. ZiD Zakona o obrani, kojim se mijenja članak 24. stavak 7. Zakona o obrani, propisano je da će se upućivanje osoba u civilnu službu u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu službu i iznimno u jedinice lokalne i područne samouprave, odrediti u skladu s kriterijima iz čl. 21.n. stavka 2. ovog Zakona te na temelju programa srednjeg obrazovanja i stečenih vještina i kompetencija. Članak 21.n. stavak 2. Zakona pak upućuje na članak 21.g. stavak 5. Zakona, a kojim je propisano da mjerila i postupke za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika pravilnikom propisuje ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo. Međutim, Pravilnikom o mjerilima i postupcima za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika (Narodne novine br. 155/2015), koji je donesen temeljem članka 21.g. stavak 5. Zakona o obrani, nisu propisani kriteriji temeljem kojih će odlučivati koji ročnici od onih koji istaknu priziv savjesti će civilnu službu obavljati u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu služnu, a koji u jedinicama lokalne i područne samouprave. Stoga je pravilnikom na koji se upućuje u ZiD Zakona o obrani, propušteno definirati navedene kriterije, a koji propust je potrebno korigirati izmjenama i dopunama navedenoga pravilnika. Obzirom da su pozivi prvim ročnicima već upućeni, do izmjena i dopuna navedenoga pravilnika moguće je navedene kriterije propisati i sada, Uredbom o načinu obavljanja civilne službe u JLPS i Uredbom o načinu obavljanja civilne službe u TDU, što ovim putem i predlažemo Propisivanje navedenih kriterija i njihovo pojašnjenje smatramo bitnim uzimajući u obzirom bitno različito služenje civilne službe ovisno o tome je li riječ o jedinici lokalne samouprave ili tijelu državne uprave - kako vezano za ukupno vrijeme trajanja civilne službe, dnevni odlazak kući ili ostanak u prostorima tijela državne uprave za vrijeme trajanja civilne službe, tako i vezano za pravila obavljanja civilne službe i program osposobljavanja civilnih ročnika, kao i naknadu koju će dobivati. Djelomično prihvaćen Predmet Uredbe je obavljanje civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu te ne obuhvaća prethodno provedeni postupak odlučivanja o zahtjevu za civilnu službu na temelju prigovora savjesti i raspored obveznika civilne službe u tijelo državne uprave ili jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naprijed navedeno je regulirano Zakonom o obrani. Obzirom na ukazanu nejasnoću, Uredba će se detaljnije obrazložiti.
3 PUČKI PRAVOBRANITELJ Uredbu o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu Pučka pravobraniteljica je prethodno dala mišljenje na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani (Narodne novine br. 73/2013, 75/2015, 27/2016, 110/2017, 30/2018, 70/2019, 155/2023, 136/2025), tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a zatim i na saborskim odborima tijekom redovnog postupka donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani (dalje u tekstu: ZID Zakona o obrani), koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 24. listopada 2025. godine. Iako veći dio tih komentara nije uvažen, i dalje ostajemo pri istima, te ih, uvažavajući usvojeni zakonski tekst, imamo u vidu i prilikom analize podzakonskih propisa koji se donose temeljem navedenog Zakona. Između ostalih, jedna od općenitih opaski na ZID Zakon o obrani bila je, i još uvijek jest, da je prijedlogu ove zakonske izmjene nedostajao pregled pozitivnih propisa koji su bili predmetom izmjena te njihovog odnosa s predloženim ZID Zakona o obrani, s obzirom da je njegovim stupanjem na snagu prestao važiti Zakon o civilnoj službi (NN br. 25/03). Time je Zakon o obrani postao temeljni i jedini zakonski propis koji regulira civilnu službu, pri čemu se pojedini aspekti civilne službe naknadno uređuju pravilnikom i uredbama. Primljeno na znanje Iako cijenimo mišljenje uvažene pučke pravobraniteljice, Uredbom se ne mogu mijenjati odredbe važećeg Zakona o obrani.
4 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE Uredbu o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu Centar za mirovne studije upozorava da Prijedlog uredbe o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu ne osigurava učinkovitu zaštitu ustavnog prava na prigovor savjesti, već civilnu službu tretira prvenstveno kao administrativni i operativni instrument unutar sustava obveze. Iako se Uredba formalno temelji na članku 47. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske, u njezinu tekstu izostaje ljudskopravaški okvir koji bi jamčio da civilna služba ne poprimi obilježja sankcije, prisile ili odvraćajuće mjere za osobe koje koriste pravo na prigovor savjesti. Uredba ne sadrži jamstva razmjernosti, dostojanstva, zabrane diskriminacije i učinkovite pravne zaštite. Ne predviđa pravo na pritužbu ili žalbu, ne razrađuje zaštitu od stigmatizacije i ne osigurava da sadržaj i način obavljanja civilne službe budu u potpunosti usklađeni s moralnim, etičkim ili vjerskim uvjerenjima obveznika. Time se dovodi u pitanje stvarno civilni i nenasilni karakter službe, što je suprotno standardima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i prakse Europskog suda za ljudska prava. Posebno zabrinjava izostanak analize socijalnih i ekonomskih učinaka Uredbe, uključujući razinu novčane naknade, koja nije razmotrena s aspekta dostojanstvenih uvjeta života te može imati odvraćajući i diskriminatorni učinak prema osobama slabijeg socioekonomskog statusa. Također izostaje rodna i intersekcijska perspektiva, iako međunarodni standardi zahtijevaju takav pristup u reguliranju obveznih javnih službi. Smatramo da je nužno da se Prijedlog uredbe preispita i doradi na način koji će jasno potvrditi da je civilna služba ostvarenje temeljnog ljudskog prava, a ne kaznena ili disciplinska mjera, te da se u tekst uključe jasne garancije zaštite slobode savjesti, zabrane diskriminacije, prava na pravni lijek i poštovanja ljudskog dostojanstva. Nije prihvaćen Vojna obveza je dužnost svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske, a pravo na prigovor savjesti imaju osobe koje zbog svojih vjerskih ili moralnih razloga nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama, a što podrazumjeva primjerice odbijanje nošenja oružja, odbijanje sudjelovanja u borbenim operacijama, odbijanje obuke koja uključuje uporabu oružja. Civilna služba u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu predviđa osposobljavanje za provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na svim razinama. Uredbom se propisuje način osposobljavanja, a postupak osposobljavanja kao i pravila obavljanja civilne službe se, sukladno Zakonu o obrani, uređuju pravilnikom koji donosi ministar nadležan za civilnu zaštitu. Iznijeto nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o obrani gdje je jasno uređen prigovor savjesti i o pojedinačnom zahtjevu odlučuje se u upravnom postupku te je svakome osigurana sudska zaštita.
5 MIRELA BOJIĆ Uredbu o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu, Članak 7. MATICA HRVATSKIH SINDIKATA uz članak 7. Kad se u civilnu službu poziva zaposlena osoba tj. radnik, ni on na temelju civilne službe ne ostvaruje pravo na plaću, a to znači niti na doprinose za mirovinsko osiguranje jer je propisano kako ostvaruje pravo na „neoporezivu novčanu naknadu“ i na zdravstveno osiguranje. Slijedom Zakona o radu, radni odnos kroz vrijeme civilne službe miruje što posljedično znači odjavu iz mirovinskog osiguranja i gubitak radnog staža. Druge su mogućnosti uplata minimalnih doprinose za mirovinsko osiguranje bez obveze isplate plaće, ili eventualno zadržavanje statusa pune zaposlenosti uz isplatu plaće i uplatu doprinosa unatoč izostanku radnika s posla zbog civilne službe. Oboje predstavlja prebacivanje sigurnosti radnika u radnom odnosu na teret njegova poslodavca i to za vrijeme obavljanja građanske dužnosti u obrani kroz civilnu službu. Propisano pravilo Zakona o radu za mirovanje radnog odnosa, za zaposlene osobe u odnosu na nezaposlene osobe u civilnoj službi ima za posljedicu stavljanje u nepovoljniji radni a time i financijski status, što ima i dugotrajno negativan učinak na stjecanje prava na mirovinu na kraju radnog vijeka. Primljeno na znanje Zakon o obrani i Zakon o radu reguliraju radnopravni status vojnih obveznika, što uključuje i civilne ročnike koji civilnu službu obavljaju u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.
6 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Uredbu o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu, Članak 7. uz članak 7. Smatramo kako je predviđeni iznos „neoporezive novčane naknade“ od 250,00 eura nedostatan za ročnike obrtnike, točnije za vlasnike obrta. Naime, tako propisani iznos ne pokriva niti za 2026. godinu propisani najniži iznos obveznih mjesečnih doprinosa za obrtnika koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu, a daleko najmanje obvezu za doprinose obrtnika koji plaća porez na dobit. Naime, kod civilnog služenja vojne obveze u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu nije predviđeno zapošljavanje, već samo pravo na neoporezivu naknadu i na zdravstveno osiguranje civilnog ročnika. Za obrtnika kao samozaplenu osobu to znači da mora birati da li će kroz vrijeme civilnog služenja ostaviti obrt otvorenim ili će ga morati zatvoriti. U prvom slučaju posljedica je nastavak obveze plaćanja punog iznosa obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje po osnovi obrta. Kod obrtnika koji djelatnost obavljaju sami tj. bez zapošljavanja drugih radnika, što je najčešće slučaj, obveza civilne službe znači ujedno nemogućnost obavljanja djelatnosti u obrtu a time i potpuni izostanak primitaka koji bi omogućili podmirivanje obveznih i zakonski propisanih doprinosa. Prestanak te obveze moguć je isključivo zatvaranjem obrta i njegovim brisanjem iz Obrtnog registra. Ova varijanta za obrtnika znači gubitak radnog staža za vrijeme civilne službe. Situaciju dodatno čine složenom slučajevi obrtnika koji su obrt započeli koristeći mjere samozapošljavanja. Ako za vrijeme civilnog služenja odluče obrt zatvoriti, to bi značilo raskid ugovora o korištenju mjere samozapošljavanja i povrat sredstava odobrene državne potpore. U slučaju da obrt ostane otvoren, to bi rezultiralo njihovim izbivanjem i prestankom obavljanja djelatnosti obrta uz nastavak korištenja mjera samozapošljavanja. Skrećemo pozornost kako je Zakonom o obrani predviđena mogućnost odgode civilne službe u slučaju otvaranja novog obrta, ali najdulje do godine dana, dok se mjere samozapošljavanja ugovarane na dulji rok. Djelomično prihvaćen Povećava se iznos naknade civilnim ročnicima koji obavljaju civilnu službu u Ministarstvu unutarnjih poslova sa 250,00 na 340,00 eura mjesečno. Zakon o obrani i Zakon o radu reguliraju radnopravni status vojnih obveznika, što uključuje I civilne ročnike koji civilnu službu obavljaju u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu
7 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Uredbu o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu, Članak 7. uz članak 7. Kad se u civilnu službu poziva zaposlena osoba tj. radnik, ni on na temelju civilne službe ne ostvaruje pravo na plaću, a to znači niti na doprinose za mirovinsko osiguranje jer je propisano kako ostvaruje pravo na „neoporezivu novčanu naknadu“ i na zdravstveno osiguranje. Slijedom Zakona o radu, radni odnos kroz vrijeme civilne službe miruje što posljedično znači odjavu iz mirovinskog osiguranja i gubitak radnog staža. Druge su mogućnosti uplata minimalnih doprinose za mirovinsko osiguranje bez obveze isplate plaće, ili eventualno zadržavanje statusa pune zaposlenosti uz isplatu plaće i uplatu doprinosa unatoč izostanku radnika s posla zbog civilne službe. Oboje predstavlja prebacivanje sigurnosti zaposlenja radnika u radnom odnosu na teret njegova poslodavca i to za vrijeme obavljanja građanske dužnosti u obrani kroz civilnu službu, u kojem roku dodatno poslodavac u pravilu će morati zaposliti novog radnika. Propisano pravilo Zakona o radu za mirovanje radnog odnosa, za zaposlene osobe u odnosu na nezaposlene osobe u civilnoj službi ima za posljedicu stavljanje u nepovoljniji radni a time i financijski status, što ima i dugotrajno negativan učinak na stjecanje prava na mirovinu na kraju radnog vijeka. Ovdje se naravno postavlja pitanje i prava nezaposlenih osoba koje su prijavljene na zavodu za zapošljavanje, da li one ostvaruju svoja prava za vrijeme obavljanja civilne službe ili i ta prava miruju? Primljeno na znanje Zakon o obrani i Zakon o radu reguliraju radnopravni status vojnih obveznika, što uključuje i civilne ročnike koji civilnu službu obavljaju u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.
8 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Uredbu o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu, Članak 7. uz članak 7. Na kraju, postoji i treća kategorija osoba koje mogu biti pozvane u civilnu službu, a to su naučnici. Naučnik kod obrtnika" (učenik na naukovanju kod obrtnika) odnosi se na strukovno obrazovanje gdje obrtnik (majstor) podučava naučnika (učenika) pružajući mu praktične vještine i znanja kroz ugovor o naukovanju, s ciljem osposobljavanja za samostalan rad, uz odgovornost obrtnika za kvalitetnu izobrazbu i brigu o razvoju učenika. Problem je ovdje izostanak zakonskih odredbi o pravima učenika na redovnom školovanju, kao i osoba koje su u sustavu obrazovanja odraslih. U postupanju u praksi svakako treba voditi računa o zaštiti njihovih prava i interesa u pogledu stjecanja zanimanja, broju godišnjih sati naukovanja koja su propisana, a posebice u slučajevima korištenja mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako se korištenje mjera ne bi poremetilo ili izgubila prava zbog civilne službe. Primljeno na znanje Zakon o obrani i Zakon o radu reguliraju radnopravni status vojnih obveznika, što uključuje i civilne ročnike koji civilnu službu obavljaju u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.
9 PUČKI PRAVOBRANITELJ Uredbu o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu, Članak 7. Članak 11. Uredbe o načinu obavljanja civilne službe u JLPS i članak 7. Uredbe o načinu obavljanja civilne službe u TDU Uredba o načinu obavljanja civilne službe u JLPS u članku 11. propisuje da jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave civilnom ročniku za vrijeme obavljanja civilne službe isplaćuje neoporezivu mjesečnu naknadu u iznosu od 100,00 eura, dok Uredba o načinu obavljanja civilne službe u TDU u članku 7. propisuje da civilni ročnik za vrijeme civilne službe prima mjesečnu neoporezivu novčanu naknadu u iznosu od 250,00 eura, koja naknada se isplaćuje na tekući ili žiro račun civilnog ročnika. Pri tome civilna služba koja se obavlja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave traje četiri mjeseca te osam sati na dan, dok civilna služba u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu traje tri mjeseca i civilni obveznici su za to vrijeme smješteni u prostorima civilne zaštite. Iz obrazloženja predloženih podzakonskih propisa niti iz drugih dostupnih izvora nije razvidno temeljem kojih kriterija su utvrđeni ovi iznosi naknada, te nije poznato postoje li kakvi izračuni temeljem kojih su ovi iznosi utvrđeni. U svakom slučaju, predloženi iznosi su generalno niski, uzimajući u obzir da civilno služenje u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu u potpunosti onemogućava rad tijekom služenja, a civilno služenje u JLPS onemogućava rad tijekom služenja u velikoj mjeri, pa tako onda i privređivanje za snošenje različitih osobnih, ali i obiteljskih troškova. Pri tome civilno služenje u JLPS moguće čak nosi i troškove za civilne ročnike, imajući u vidu da predloženim propisima, kao niti Zakonom o obrani, nije propisano da bi civilni ročnici u JLPS imali pravo na naknadu putnih ili sličnih troškova. Iznosi predloženih naknada su višestruko niži od iznosa minimalne plaće u RH za 2026. godinu koja, sukladno Uredbi o visini minimalne plaće za 2026. godinu (NN 132/2025), iznosi 1.050,00 eura u bruto iznosu. S obzirom na troškove prijevoza i prehrane, imajući u vidu da civilni ročnici u JLPS nemaju osiguran topli obrok, pitanje je može li naknada od 100,00 eura biti dostatna za prijevoz i topli obrok, ali i druge životne potrebe. Stoga se postavlja pitanje hoće li civilni ročnici koji se pozovu na priziv savjesti te koji budu upućeni na služenje civilne službe, naročito u JLPS (a pri čemu sami neće moći birati da li će obavljati civilnu službu u JLPS ili TDU), uopće moći koristiti ovo pravo s obzirom na svoje imovinske prilike, što čini pravo na priziv savjesti nejednako i nedovoljno dostupnim za one slabijeg imovnog statusa. Visinu predložene naknade za civilnu službu u JLPS može se razmatrati i u kontekstu rada za opće dobro, koju obvezu također provode JLPS za radno sposobne korisnike zajamčene minimalne naknade. Pri tome visina zajamčene minimalne naknade (dalje u tekstu: ZMN) za radno sposobnu odraslu osobu trenutno iznosi 160,00 eura mjesečno. Dodatno, u odnosu na civilne ročnike u tijelima civilne zaštite koji bi primali mjesečnu naknadu u iznosu od 250,00 eura, bitno je ukazati da isti, jednako kao ročnici na temeljnoj vojnoj obuci, borave 24 sata u smještajnim objektima previđenima za njihovo osposobljavanje, imaju raspored dnevnih aktivnosti, dežurstva itd., što proizlazi iz odredbi Prijedloga pravilnika o pravilima obavljanja civilne službe i programu osposobljavanja civilnih ročnika za stjecanje ključnih vještina i razine spremnosti obveznika civilne službe. Međutim, unatoč navedenim sličnostima, visina naknade koja je predložena za ove civilne ročnike je višestruko niža od one koju dobivaju ročnici na temeljnoj vojnoj obuci. Uz razumijevanje da je intencija motiviranje mladih osoba za temeljnu vojnu obuku, ipak ukazujemo da se priziv savjesti ne smije penalizirati, kao i da je važno razmotriti poruku koja se šalje ovakvom razlikom u iznosu naknade (mladim ljudima koji će i jedni i drugi biti 24 sata dnevno na obuci i osposobljavanju za toliko različite naknade) u pogledu važnosti i korisnosti civilne zaštite u odnosu na vojsku i obranu. Naime, smatramo da je bitno voditi računa o važnosti civilne zaštite za zaštitu i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja koja bi zahtijevala intervenciju osoba koje su prošle civilnu službu. Prihvaćen Obzirom na ukazano u komentaru, a posebno na upitnu činjenicu može li iznos od 100,00 eura koji je bio predložen za civilne ročnike koji civilnu službu obavljaju u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave podmiriti toškove prijevoza i prehrane koji civilni ročnici u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave sami snose za vrijeme obavljanja civilne službe. U Prijedlogu Uredbe o načinu obavljanja civilne službe u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i načinu financiranja, povećaan je iznos naknade civilnim ročnicima sa 100,00 na 170,00 eura te je stoga i civilnim ročnicima koji civilnu službu obavljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova povećan iznos naknade sa 250,00 na 340,00 eura. Polazni kriterij za određivanje novih iznosa naknada je osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade za 2026. godinu koja sukladno Odluci Vlade RH iznosi 170,00 eura. Kako civilni ročnici koji civilnu službu obavljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova civilnu službu obavljaju u neprekidnom trajanju od tri mjeseca, za razliku od civilnih ročnika koji civilnu službu obavljaju u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se osam sati u civilnoj službi računa kao jedan dan civilne službe, za civilne ročnike u Ministarstvu unutarnjih poslova se propisuje naknada u dvostrukom iznosu u odnosu na civilne ročnike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Iznos naknade koja se propisuje za civilne ročnike u Ministarstvu unutarnjih poslova je tako, u odnosu na iznos naknade koju primaju ročnici na temeljnom vojnom osposobljavanju, povećan na četvrtinu iznosa naknade koju primaju ročnici na temeljnom vojnom osposobljavanju te se i na taj način pridaje važnosti civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja koja bi zahtijevala intervenciju osoba koje su tijekom civilne službe u Ministarstvu unutarnjih poslova prošle specijalističko osposobljavanje.