Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Pravilnika o sadržaju te načinu i rokovima dostave redovitih izvješća leasing društava i izvješća na zahtjev Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVOJE ARKO PRAVILNIK, Članak 3. Komentar glede prijedloga teksta čl. 3. tč. 1. Pravilnika o sadržaju te načinima i rokovima dostave redovitih izvješća i izvješća na zahtjev Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Nacrt Pravilnika): Odredba čl. 3. tč. 1. Pravilnika više ne predviđa obvezu dostave Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) podataka o upisu promjena u sudski registar. Na taj način bi Agencija ostala uskraćena za podatke koji mogu biti bitni za status društva, time da zbog izostanka raspolaganja nekim od podataka koji se upisuju u sudski registar može biti upitna valjanost dostava kako od strane Agencije prema odnosnim leasing društvima. Za razliku od odredaba čl. 244. st. 1. i čl. 423. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (u daljnjem tekstu: ZTD) glede početka mandata članova uprave, odnosno odredaba čl. 258., te čl. 258. u vezi čl. 439. ZTD-a glede početka mandata članova nadzornog odbora, ZTD ne sadržava takve odredbe glede učinka upisa promjene tvrtke, sjedišta i predmeta poslovanja društva. Ako se i zanemari činjenica, da leasing društvo kao predlagatelj može povući prijavu za upis, odnosno da ona može biti odbačena, ili prijedlog za upis u sudski registar odbijen, Agencija nakon primitka obavijesti leasing društva o podnesenoj prijavi za upis u sudski registar više neće imati daljnjih obavijesti o stanju upisa, odnosno o podatcima mjerodavnim u pravnom prometu. Stoga se predlaže zadržati obvezu leasing društva za dostavu rješenja o upisu u sudski registar, te da odredba čl. 3. tč. 1. Pravilnika glasi: "1. upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar, dostavljanjem prijave s prilozima uz prijavu, odnosno zahtjeva sa svim prilozima u roku od pet dana od dana dostave registarskom sudu s vidljivim podatkom o datumu predaje te dokumentacije registarskom sudu, a rješenja o upisu u sudski registar u roku od osam dana od dana njegova primitka, osim za upise i promjene podataka koji se upisuju u sudski registar u vezi s podružnicama,...". Komentar glede prijedloga teksta čl. 3. tč. 2. podtč. 2. i podtč. 3. Pravilnika: Odredbe čl. 3. tč. 2. podtč. 2. i podtč. 3. Pravilnika za razliku od ranijih odgovarajućih odredaba istovrsnog propisa predviđaju obvezu leasing društva u obliku društva s ograničenom odgovornošću, za dostavu prijedloga pisane odluke članova društva, odnosno jedinog člana društva, najmanje sedam dana prije predviđenog dana njezinog donošenja. Ovako predviđena obveza leasing društva na najavu pisanih odluka članova društva, koje trebaju biti donesene sukladno odredbama čl. 440. ZTD-a, nije sukladna prirodi takvih odluka, odnosno razlogu zbog kojih je ZTD upravo predvidio takvu mogućnost donošenja odluka izvan skupštine društva s ograničenom odgovornošću, nadalje upitno provediva glede pravodobnosti najave takvih odluka, te k tome na neizravan način može skratiti rokove propisane Zaknom o leasingu (N.N. 141/13.) za leasing društva. S tim u vezi se skreće pozornost, kako pisane odluke članova društva s ograničenom odgovornošću, koji mogu biti kako fizičke tako i pravne osobe, često bivaju donesene na način, da članovi društva takvu odluku ne potpisuju nalazeći se u isto vrijeme na istom mjestu, već na različitim mjestima i u različito vrijeme. Podrazumijeva se, kako se odluka smatra donesenom kada je potpiše i posljednji od članova društva. Skupštinu društva ponajprije i načelno, sukladno odredbama čl. 277., odnosno čl. 442. st. 1. ZTD-a saziva uprava, konkretno uprava leasing društva. Na taj način je leasing društvu unaprijed poznato kada i koje odluke bi skupština trebala donijeti, te sukladno tome može pravodobno Agenciji dostaviti već otprije propisanu najavu održavanja skupštine, s prijedlogom dnevnog reda i odluka koje bi trebalo donijeti. Međutim, za razliku od donošenja odluke na skupštini, leasing društva u obliku društava s ograničenom odgovornošću, koja predstavljaju bitnu većinu svih leasing društava u Republici Hrvatskoj, pri donošenju odluka svojih članova društva, ili svojeg jedinog člana društva, pisanim putem, nisu u mogućnosti pravodobno saznati za te odluke. Posebice u slučaju postojanja više članova društva jednog društva s ograničenom odgovornošću, pisane odluke se donose na način, da jedan od članova društva drugima na potpis uputi jedan primjerak odluke na kojem se već nalazi potpis tog člana društva, dok daljnji članovi društva po redu dostave takvu odluku prihvaćaju i potpisuju uz naznaku datuma svojeg potpisa, ili se uopće niti ne slože s takvim načinom odlučivanja. Nadalje, samo iz činjenice što jedan od članova društva želi predložiti neku odluku ne proizlazi, da se s prihvatljivom dozom vjerojatnosti može smatrati, da se uopće radi o odluci koju bi trebalo donijeti. Za razliku od toga kod donošenja odluke u okviru skupštine društva s ograničenom odgovornošću, uprava društva kao jedno od tijela (organa) leasing društva saziva skupštinu s namjerom donošenja točno određenih odluka, u pravilu u ispunjenju neke zakonske obveze. K tome, jedan od više članova društva s ograničenom odgovornošću, sam za sebe nema svojstvo tijela (organa) društva s ograničenom odgovornošću odnosno time leasing društva, već je to skupština koju čine svi članovi društva s ograničenom odgovornošću. Stoga bi se radilo o obvezi društva (uprave), da najavi radnju, koju zapravo – u situaciji postojanja više članova društva – ne poduzima tijelo (organ) tog društva. Nadalje, također kod leasing društava s više članova društva, koji bi donijeli odluku izvan skupštine, upitan bi bio trenutak od kojeg bi se računala obveza najave pisane odluke. Naime, sukladno čl. 440. st. 1. ZTD-a, članovi društva se mogu dogovoriti, da se o odluci glasuje pisanim putem. Tada je posebice neizvjestan trenutak donošenja odluke, a time i početak sedmodnevnog roka najave takve odluke. S druge strane, kod leasing društava u obliku društva s ograničenom odgovornošću koja imaju samo jednog člana društva, najava pisane odluke jedinog člana društva sedam dana prije njezinog donošenja zapravo bi po sadržaju bila jednaka već otprije propisanoj obvezi najave skupštine sedam dana prije njezinog održavanja. Naime, skupštinu društva s ograničenom odgovornošću koje ima samo jednog člana društva čini upravo taj jedini član društva. Stoga bi se najava pisane odluke jedinog člana društva od najave održavanja skupštine razlikovala jedino u izostanku najave mjesta u kojem bi jedini član društva donio svoju odluku. U takvoj bi situaciji jedini član društva ponajprije samo leasing društvo (upravu) trebao izvijestiti, da određenog dana namjerava donijeti odluku određenog sadržaja, te potom čekati nastup naznačenog roka i tek potom donijeti odluku. Nedvojbeno jest, da bi na taj način, uz ostalo, uslijed eventualno u međuvremenu nastupjelih promijenjenih okolnosti, bio onemogućen u donošenju makar i minimalno drukčije odluke. S druge strane, ako bi o istom predmetu donio nakon proteka sedmodnevnog roka odluku drukčiju od one koja je najavljena Agenciji, tada najava odluke ne bi bila ispravna. Ovakva situacija je drukčija od ranije opisane situacije sazivanja skupštine od strane uprave, te već otprije propisanog izvješćivanje Agencije o tome. Točno jest, da i u tom slučaju može doći do donošenja od strane skupštine društva odluka drukčijih od onih koje su predložene, ali će se tada raditi o neprihvaćanju od strane skupštine društva prijedloga same uprave, odnosno o donošenju odluke drukčije od one koju predlaže uprava. Posebice negativni utjecaj predviđene obveze najave pisanih odluka više članova ili jedinog člana društva očitovao bi se u operativnosti. Već i do sada propisana obveza najave skupštine društva sedam dana prije njezinog održavanja, uz dostavu poziva s prijedlogom dnevnog reda i odluka, predstavlja operativno ograničenje. Ipak, kod održavanja skupština na kojima se donosi odluka o prihvatu financijskih izvješća, uporabi dobiti/pokriću gubitaka, prihvatu godišnjeg izvješća društva, davanju razrješnica nadzornom odboru i upravi, radi se u pravilu o skupštinama koje se planiraju više tjedana unaprijed, te su povezane s često neposredno prethodujućom sjednicom nadzornog odbora sa sličnim dnevnim redom. Stoga u odnosu na skupštine leasing društava s takvim predmetom odlučivanja već i do sada propisana obveza najave nije predstavljala operativni problem. Međutim, članovi društva (više njih ili jedini član) često su u situaciji donijeti i odluke drukčije od prethodno opisanih, a koje imaju operativni karakter, posebice kada se radi o odlukama koje se upisuju u sudski registar, ili koje se donose radi izbjegavanja štetnih posljedica eventualnih hitnih nepredviđenih siutacija. Navedeno također vrijedi i u slučaju ispunjavanja bitnih obveza propisanih Zakonom o leasingu. Naime, notorna je mogućnost nastupa u društvu nepredviđenih okolnosti koje i kratkoročno mogu imati negativni učinak na poslovanje samog leasing društva. To se primjerice odnosi na iznenadnu zdravstvenim ili drugim ozbiljnim razlozima prouzročenu predvidivu srednjoročnu spriječenost člana uprave leasing društva da obavlja svoju funkciju. U toj situaciji se bez odgode mora donijeti barem odluka o promjeni načina zastupanja društva od strane drugog člana uprave, koja će vrijedili ili do povratka na redovito stanje, ili do imenovanja novog člana uprave. Kod znatnog broja leasing društava za donošenje odluke o opozivu i imenovanju člana uprave nadležna je skupština, odnosno članovi društva. Povrh toga, u leasing društvu mandat jednog člana uprave može s trenutačnim učinkom prestati ostavkom. Također i u tom slučaju je potrebno žurno donijeti barem odluku o promjeni načina zastupanja od strane drugog člana društva ili promijeniti način zastupanja člana uprave s prokuristom. Osim prethodno rečenog moguć je nastup situacije, da se zbog kršenja obveza ukaže potreba žurnog razrješenja (opoziva) člana uprave društva, uz ostalo kako bi se spriječila i daljnja šteta. Međutim, u svim prethodno rečenim situacijama, sukladno Nacrtu Pravilnika, prvo bi leasing društvo (putem uprave ili njezinog preostalog dijela) trebalo najaviti namjeru članova/člana društva, primjerice, na opoziv jednog člana uprave, pa bi se s donošenjem te odluke trebalo čekati do nastupa najmanje sedmodnevnog roka. Situacija bi posebice teško bila rješiva u situaciji trenutnog prestanka mandata ostavkom, višom silom ili u situaciji potrebe za trenutačnim razrješenjem svih članova uprave, primjerice zbog grubog kršenja obveza. Tada bi bila zaista upitna mogućnost dostave najave takve odluke Agenciji, jer članovi leasing društva/jedini član leasing društva ne bi u ime društva takvu odluku mogli najaviti Agenciji. Na taj način bi donošenje nekih od odluka čije donošenje je predviđeno odredbom čl. 38. st. 4. Zakona o leasingu bilo odgođeno za najmanje sedam dana, u kojem razoblju za svako društvo, pa i za leasing društvo mogu nastupiti ključne negativne posljedice K tome, na opisani bi način s druge strane bio faktično skraćen devedesetodnevni rok propisan odredbom čl. 38. st. 2. Zakona o leasingu, jer bi na taj način u slučaju donošenja po zahtjevu odluke Agencije o izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave nedostajućem jednom ili većem broju nedostajućih članova uprave leasing društva, a nakon proteka roka od 83 dana po nastupu mjerodavanih okolnosti, zapravo društvo nužno bilo u prekršaju, donese li prije isteka roka od 90 dana, a nakon primitka odobrenja Agencije poslije roka od 83 dana, odluku o imenovanju nedostajućeg člana ili nedostajućih članova uprave. Dodatni problem u svim prethodnim situacijama predstavlja i činjenica, da se znatni dio odluka koje se upisuju u sudski registar, često zbog činjenice da član ili članovi društva imaju sjedište ili prebivalište izvan Republike Hrvatske, donosi po punomoćnicima s prebivalištem, odnosno sa sjedištem obavljanja odvjetničke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. U toj situaciji je dodatno upitan trenutak donošenja namjeravane odluke, posebice određivanje trenutka u kojem se je više članova društva sporazumjelo, da se o određenoj odluci glasuje pisanim putem, ili da se ona donosi pisanim putem. Donošenje odluka koje se upisuju u sudski registar po punomoćniku motivirano je ponajprije operativnošću i pravnom sigurnošću pri donošenju takvih odluka, jer one obzirom na svoju publikaciju u sudskom registru imaju širi učinak. Obveza najave svih, pa i stoga i takvih odluka ograničit će mogućnost pravodobnog donošenja namjeravanih odluka usmjerenih na zaštitu interesa leasing društva. Stoga se ovime predlaže, da odredbe čl. 3. tč. 2. podtč. 2. i podtč. 3. Pravilnika glase kao i do sada, odnosno kako slijedi: „– u slučaju kada se svi članovi društva s ograničenom odgovornošću, u pisanom obliku dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem, dostavljanjem tako donesene odluke u roku od osam dana od dana donošenja odluke, – u slučaju kada sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, dostavljanjem potpisanog zapisnika o donesenoj odluci u roku od osam dana od dana sastavljanja zapisnika;“ Autor komentara Hrvoje Arko Komentar glede prijedloga teksta čl. 3. tč. 1. Pravilnika o sadržaju te načinima i rokovima dostave redovitih izvješća i izvješća na zahtjev Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Nacrt Pravilnika): Odredba čl. 3. tč. 1. Pravilnika više ne predviđa obvezu dostave Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) podataka o upisu promjena u sudski registar. Na taj način bi Agencija ostala uskraćena za podatke koji mogu biti bitni za status društva, time da zbog izostanka raspolaganja nekim od podataka koji se upisuju u sudski registar može biti upitna valjanost dostava kako od strane Agencije prema odnosnim leasing društvima. Za razliku od odredaba čl. 244. st. 1. i čl. 423. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (u daljnjem tekstu: ZTD) glede početka mandata članova uprave, odnosno odredaba čl. 258., te čl. 258. u vezi čl. 439. ZTD-a glede početka mandata članova nadzornog odbora, ZTD ne sadržava takve odredbe glede učinka upisa promjene tvrtke, sjedišta i predmeta poslovanja društva. Ako se i zanemari činjenica, da leasing društvo kao predlagatelj može povući prijavu za upis, odnosno da ona može biti odbačena, ili prijedlog za upis u sudski registar odbijen, Agencija nakon primitka obavijesti leasing društva o podnesenoj prijavi za upis u sudski registar više neće imati daljnjih obavijesti o stanju upisa, odnosno o podatcima mjerodavnim u pravnom prometu. Stoga se predlaže zadržati obvezu leasing društva za dostavu rješenja o upisu u sudski registar, te da odredba čl. 3. tč. 1. Pravilnika glasi: "1. upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar, dostavljanjem prijave s prilozima uz prijavu, odnosno zahtjeva sa svim prilozima u roku od pet dana od dana dostave registarskom sudu s vidljivim podatkom o datumu predaje te dokumentacije registarskom sudu, a rješenja o upisu u sudski registar u roku od osam dana od dana njegova primitka, osim za upise i promjene podataka koji se upisuju u sudski registar u vezi s podružnicama,...". Komentar glede prijedloga teksta čl. 3. tč. 2. podtč. 2. i podtč. 3. Pravilnika: Odredbe čl. 3. tč. 2. podtč. 2. i podtč. 3. Pravilnika za razliku od ranijih odgovarajućih odredaba istovrsnog propisa predviđaju obvezu leasing društva u obliku društva s ograničenom odgovornošću, za dostavu prijedloga pisane odluke članova društva, odnosno jedinog člana društva, najmanje sedam dana prije predviđenog dana njezinog donošenja. Ovako predviđena obveza leasing društva na najavu pisanih odluka članova društva, koje trebaju biti donesene sukladno odredbama čl. 440. ZTD-a, nije sukladna prirodi takvih odluka, odnosno razlogu zbog kojih je ZTD upravo predvidio takvu mogućnost donošenja odluka izvan skupštine društva s ograničenom odgovornošću, nadalje upitno provediva glede pravodobnosti najave takvih odluka, te k tome na neizravan način može skratiti rokove propisane Zaknom o leasingu (N.N. 141/13.) za leasing društva. S tim u vezi se skreće pozornost, kako pisane odluke članova društva s ograničenom odgovornošću, koji mogu biti kako fizičke tako i pravne osobe, često bivaju donesene na način, da članovi društva takvu odluku ne potpisuju nalazeći se u isto vrijeme na istom mjestu, već na različitim mjestima i u različito vrijeme. Podrazumijeva se, kako se odluka smatra donesenom kada je potpiše i posljednji od članova društva. Skupštinu društva ponajprije i načelno, sukladno odredbama čl. 277., odnosno čl. 442. st. 1. ZTD-a saziva uprava, konkretno uprava leasing društva. Na taj način je leasing društvu unaprijed poznato kada i koje odluke bi skupština trebala donijeti, te sukladno tome može pravodobno Agenciji dostaviti već otprije propisanu najavu održavanja skupštine, s prijedlogom dnevnog reda i odluka koje bi trebalo donijeti. Međutim, za razliku od donošenja odluke na skupštini, leasing društva u obliku društava s ograničenom odgovornošću, koja predstavljaju bitnu većinu svih leasing društava u Republici Hrvatskoj, pri donošenju odluka svojih članova društva, ili svojeg jedinog člana društva, pisanim putem, nisu u mogućnosti pravodobno saznati za te odluke. Posebice u slučaju postojanja više članova društva jednog društva s ograničenom odgovornošću, pisane odluke se donose na način, da jedan od članova društva drugima na potpis uputi jedan primjerak odluke na kojem se već nalazi potpis tog člana društva, dok daljnji članovi društva po redu dostave takvu odluku prihvaćaju i potpisuju uz naznaku datuma svojeg potpisa, ili se uopće niti ne slože s takvim načinom odlučivanja. Nadalje, samo iz činjenice što jedan od članova društva želi predložiti neku odluku ne proizlazi, da se s prihvatljivom dozom vjerojatnosti može smatrati, da se uopće radi o odluci koju bi trebalo donijeti. Za razliku od toga kod donošenja odluke u okviru skupštine društva s ograničenom odgovornošću, uprava društva kao jedno od tijela (organa) leasing društva saziva skupštinu s namjerom donošenja točno određenih odluka, u pravilu u ispunjenju neke zakonske obveze. K tome, jedan od više članova društva s ograničenom odgovornošću, sam za sebe nema svojstvo tijela (organa) društva s ograničenom odgovornošću odnosno time leasing društva, već je to skupština koju čine svi članovi društva s ograničenom odgovornošću. Stoga bi se radilo o obvezi društva (uprave), da najavi radnju, koju zapravo – u situaciji postojanja više članova društva – ne poduzima tijelo (organ) tog društva. Nadalje, također kod leasing društava s više članova društva, koji bi donijeli odluku izvan skupštine, upitan bi bio trenutak od kojeg bi se računala obveza najave pisane odluke. Naime, sukladno čl. 440. st. 1. ZTD-a, članovi društva se mogu dogovoriti, da se o odluci glasuje pisanim putem. Tada je posebice neizvjestan trenutak donošenja odluke, a time i početak sedmodnevnog roka najave takve odluke. S druge strane, kod leasing društava u obliku društva s ograničenom odgovornošću koja imaju samo jednog člana društva, najava pisane odluke jedinog člana društva sedam dana prije njezinog donošenja zapravo bi po sadržaju bila jednaka već otprije propisanoj obvezi najave skupštine sedam dana prije njezinog održavanja. Naime, skupštinu društva s ograničenom odgovornošću koje ima samo jednog člana društva čini upravo taj jedini član društva. Stoga bi se najava pisane odluke jedinog člana društva od najave održavanja skupštine razlikovala jedino u izostanku najave mjesta u kojem bi jedini član društva donio svoju odluku. U takvoj bi situaciji jedini član društva ponajprije samo leasing društvo (upravu) trebao izvijestiti, da određenog dana namjerava donijeti odluku određenog sadržaja, te potom čekati nastup naznačenog roka i tek potom donijeti odluku. Nedvojbeno jest, da bi na taj način, uz ostalo, uslijed eventualno u međuvremenu nastupjelih promijenjenih okolnosti, bio onemogućen u donošenju makar i minimalno drukčije odluke. S druge strane, ako bi o istom predmetu donio nakon proteka sedmodnevnog roka odluku drukčiju od one koja je najavljena Agenciji, tada najava odluke ne bi bila ispravna. Ovakva situacija je drukčija od ranije opisane situacije sazivanja skupštine od strane uprave, te već otprije propisanog izvješćivanje Agencije o tome. Točno jest, da i u tom slučaju može doći do donošenja od strane skupštine društva odluka drukčijih od onih koje su predložene, ali će se tada raditi o neprihvaćanju od strane skupštine društva prijedloga same uprave, odnosno o donošenju odluke drukčije od one koju predlaže uprava. Posebice negativni utjecaj predviđene obveze najave pisanih odluka više članova ili jedinog člana društva očitovao bi se u operativnosti. Već i do sada propisana obveza najave skupštine društva sedam dana prije njezinog održavanja, uz dostavu poziva s prijedlogom dnevnog reda i odluka, predstavlja operativno ograničenje. Ipak, kod održavanja skupština na kojima se donosi odluka o prihvatu financijskih izvješća, uporabi dobiti/pokriću gubitaka, prihvatu godišnjeg izvješća društva, davanju razrješnica nadzornom odboru i upravi, radi se u pravilu o skupštinama koje se planiraju više tjedana unaprijed, te su povezane s često neposredno prethodujućom sjednicom nadzornog odbora sa sličnim dnevnim redom. Stoga u odnosu na skupštine leasing društava s takvim predmetom odlučivanja već i do sada propisana obveza najave nije predstavljala operativni problem. Međutim, članovi društva (više njih ili jedini član) često su u situaciji donijeti i odluke drukčije od prethodno opisanih, a koje imaju operativni karakter, posebice kada se radi o odlukama koje se upisuju u sudski registar, ili koje se donose radi izbjegavanja štetnih posljedica eventualnih hitnih nepredviđenih siutacija. Navedeno također vrijedi i u slučaju ispunjavanja bitnih obveza propisanih Zakonom o leasingu. Naime, notorna je mogućnost nastupa u društvu nepredviđenih okolnosti koje i kratkoročno mogu imati negativni učinak na poslovanje samog leasing društva. To se primjerice odnosi na iznenadnu zdravstvenim ili drugim ozbiljnim razlozima prouzročenu predvidivu srednjoročnu spriječenost člana uprave leasing društva da obavlja svoju funkciju. U toj situaciji se bez odgode mora donijeti barem odluka o promjeni načina zastupanja društva od strane drugog člana uprave, koja će vrijedili ili do povratka na redovito stanje, ili do imenovanja novog člana uprave. Kod znatnog broja leasing društava za donošenje odluke o opozivu i imenovanju člana uprave nadležna je skupština, odnosno članovi društva. Povrh toga, u leasing društvu mandat jednog člana uprave može s trenutačnim učinkom prestati ostavkom. Također i u tom slučaju je potrebno žurno donijeti barem odluku o promjeni načina zastupanja od strane drugog člana društva ili promijeniti način zastupanja člana uprave s prokuristom. Osim prethodno rečenog moguć je nastup situacije, da se zbog kršenja obveza ukaže potreba žurnog razrješenja (opoziva) člana uprave društva, uz ostalo kako bi se spriječila i daljnja šteta. Međutim, u svim prethodno rečenim situacijama, sukladno Nacrtu Pravilnika, prvo bi leasing društvo (putem uprave ili njezinog preostalog dijela) trebalo najaviti namjeru članova/člana društva, primjerice, na opoziv jednog člana uprave, pa bi se s donošenjem te odluke trebalo čekati do nastupa najmanje sedmodnevnog roka. Situacija bi posebice teško bila rješiva u situaciji trenutnog prestanka mandata ostavkom, višom silom ili u situaciji potrebe za trenutačnim razrješenjem svih članova uprave, primjerice zbog grubog kršenja obveza. Tada bi bila zaista upitna mogućnost dostave najave takve odluke Agenciji, jer članovi leasing društva/jedini član leasing društva ne bi u ime društva takvu odluku mogli najaviti Agenciji. Na taj način bi donošenje nekih od odluka čije donošenje je predviđeno odredbom čl. 38. st. 4. Zakona o leasingu bilo odgođeno za najmanje sedam dana, u kojem razoblju za svako društvo, pa i za leasing društvo mogu nastupiti ključne negativne posljedice K tome, na opisani bi način s druge strane bio faktično skraćen devedesetodnevni rok propisan odredbom čl. 38. st. 2. Zakona o leasingu, jer bi na taj način u slučaju donošenja po zahtjevu odluke Agencije o izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave nedostajućem jednom ili većem broju nedostajućih članova uprave leasing društva, a nakon proteka roka od 83 dana po nastupu mjerodavanih okolnosti, zapravo društvo nužno bilo u prekršaju, donese li prije isteka roka od 90 dana, a nakon primitka odobrenja Agencije poslije roka od 83 dana, odluku o imenovanju nedostajućeg člana ili nedostajućih članova uprave. Dodatni problem u svim prethodnim situacijama predstavlja i činjenica, da se znatni dio odluka koje se upisuju u sudski registar, često zbog činjenice da član ili članovi društva imaju sjedište ili prebivalište izvan Republike Hrvatske, donosi po punomoćnicima s prebivalištem, odnosno sa sjedištem obavljanja odvjetničke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. U toj situaciji je dodatno upitan trenutak donošenja namjeravane odluke, posebice određivanje trenutka u kojem se je više članova društva sporazumjelo, da se o određenoj odluci glasuje pisanim putem, ili da se ona donosi pisanim putem. Donošenje odluka koje se upisuju u sudski registar po punomoćniku motivirano je ponajprije operativnošću i pravnom sigurnošću pri donošenju takvih odluka, jer one obzirom na svoju publikaciju u sudskom registru imaju širi učinak. Obveza najave svih, pa i stoga i takvih odluka ograničit će mogućnost pravodobnog donošenja namjeravanih odluka usmjerenih na zaštitu interesa leasing društva. Stoga se ovime predlaže, da odredbe čl. 3. tč. 2. podtč. 2. i podtč. 3. Pravilnika glase kao i do sada, odnosno kako slijedi: „– u slučaju kada se svi članovi društva s ograničenom odgovornošću, u pisanom obliku dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem, dostavljanjem tako donesene odluke u roku od osam dana od dana donošenja odluke, – u slučaju kada sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, dostavljanjem potpisanog zapisnika o donesenoj odluci u roku od osam dana od dana sastavljanja zapisnika;“ Autor komentara Hrvoje Arko Nije prihvaćen Komentar na članak 3. stavak 1. točka 1. Pravilnika ne prihvaća se: Agencija ne može biti uskraćena za podatke o upisu promjena u sudski registar s obzirom da se podaci o upisu u registar objavljuju u skladu sa zakonom na internetskoj stranici sudskog registra, a što zamjenjuje ranije propisanu objavu u "Narodnim novinama". Smatra se da je upis u registar objavljen istekom dana objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar. Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registru koji su objavljeni na internetskoj stranici registra ili aktima subjekta (navodi su s internetske stranice sudskog registra). Ako se bude radilo o povučenim, odbačenim ili odbijenim prijavama što su kod leasing društava zaista vrlo rijetke situacije, u slučaju da Agencija uoči kako neke prijave nisu provedene, navedeno će Agencija sama neposredno pratiti putem e-oglasne ploče nadležnog trgovačkog suda, dok će u slučaju potrebe, moći zatražiti rješenje s obrazloženjem nadležnog trgovačkog suda. Komentar na članak 3. stavak 1. točka 2. alineja 2. i 3. Pravilnika ne prihvaća se: Navedena obveza se odnosi na redovne sazive skupština društva kao i na donošenje odluka izvan skupštine u slučaju kako propisuje ZTD koje se donose na redovitoj osnovi i čiji je sadržaj unaprijed poznat te ih je moguće u prijedlogu dostaviti u za to propisanom roku. Takvom odredbom se ne ulazi u mogućnost društva da saziva izvanredne skupštine ili da donosi odluke izvan skupštine prema ZTD-u s prijedlogom onih odluka koje ne trpe odgodu. U tom slučaju se dostavljaju samo donesene odluke ili zapisnik u za to propisanom roku. Predloženim odredbama se ne skraćuju rokovi iz Zakona o leasingu ako društvo pravodobno reagira i donese odgovarajuće odluke jednako kao što je to slučaj kad se iste donose na skupštini.