Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim potporama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ante Maričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Isprika zbog ostavljanja komentara na krivu temu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Ante Maričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Obitelj MARIČIĆ 23 000 Zadar, Borelli 10 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA Zagreb KOMENTARI NA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O NAJMU STANOVA Općenito Potrebno je pozdraviti namjeru predlagatelja da se izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova riješi pitanje zaštićenih najmoprimaca, jer postojeće stanje nije dobro niti za zaštićene najmoprimce, niti za vlasnike stanova. Međutim, predložene izmjene i dopune rješavaju ovo pitanje gotovo isključivo na teret zaštićenih najmoprimaca uz ograničeno sudjelovanje države u tom teretu. Vlasnicima se, s druge strane, omogućava puno uživanje njihovog vlasništva, što nije sporno. No, pri tom se zanemaruje činjenica da su mnogi zaštićeni najmoprimci zapravo održavali stanove u useljivom stanju umjesto vlasnika. U tom smislu predlagatelj bi trebao pojedine institute doraditi na način da se osigura i sudjelovanje vlasnika u troškovima rješavanja pitanja zaštićenih najmoprimaca, razmjerno izbjegnutim troškovima koje bi vlasnik imao u normalnim okolnostima. Primjedbe uz pojedine odredbe AMANDMAN NA PRIJEDLOG ZAKONA O NAJMU STANOVA U članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase: Danom stupanja na snagu ovoga Zakona najmoprimac ima pravo tražiti od vlasnika stana naknadu nužnih i korisnih troškova za održavanje stana i to od dana kada su on, ili njegovi prednici, uselili u stan, pa do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Iznos nužnih i korisnih troškova utvrđuje se na temelju nalaza ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke, na zahtjev najmoprimca stana. Vlasnik stana može osporavati izračun nužnih i korisnih podnošenjem tužbe u redovnom sudskom postupku, kojeg može pokrenuti u roku od 15 dana od dana primitka izračuna, u kojem ima teret dokaza da je vlastitim sredstvima sudjelovao u troškovima redovnog održavanja stana. Za vrijeme trajanja sudskog postupka ne primjenjuju se odredbe članaka 5. i 6. ovoga Zakona. Izračun iz stavka 2. kojeg vlasnik nije osporio predstavlja ovršnu ispravu. Komentar Stručni nositelj prilikom izrade ovog prijedloga nije uzeo u obzir činjenicu da vlasnici stanova, unatoč činjenici da nisu imali mogućnosti ostvarivati adekvatnu korist od svoje imovine, nisu imali niti obvezu podmirivanja bilo kakvih troškova za tu imovinu. U pravilu, sve nužne i korisne troškove održavanja stanova podmirivali su zaštićeni najmoprimci. Ova odredba predstavlja uspostavljanje poštenog razmjera između legitimnog interesa vlasnika za stjecanjem potpunih vlasničkih ovlasti nad svojom nekretninom te interesa zaštićenog najmoprimca za naknadom onih troškova koji su uloženi u redovno održavanje stana. Kako bi se izbjeglo dugotrajno i obijesno parničenje, a opet kako bi se osiguralo pravo vlasnika na sudsku zaštitu, potrebno je propisati mogućnost sudskog osporavanja izračuna. Posebno je potrebno istaknuti kako ova odredba ni na koji način ne utječe na izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava donesene u predmetu Statileo protiv Hrvatske. Naime, u toj presudi Europski sud je utvrdio povredu zbog nemogućnosti vlasnika da uđe u posjed stana ili da ostvari pravo na naplatu tržišne najamnine. Predloženim nacrtom zakona ove se zamjerke nesporno otklanjaju. Međutim, Europski sud je jasno utvrdio kako ni podnositelj zahtjeva u predmetu Statileo, a niti njegov nasljednik nisu tvrdili da su im nastali neki drugi troškovi osim zajedničke pričuve vezano uz stan o kojem je riječ, kao što su primjerice, troškovi povezani s održavanjem samog stana koje, pri čemu je Europski sud jasno naglasio da te troškove prema mjerodavnom pravu, snose najmodavci. Prema tome ne može se smatrati da bi pravo najmoprimca na naknadu nužnih i korisnih troškova bilo protivno shvaćanju Europskog suda za ljudska prava. Upravo suprotno, Europski sud je obvezao Hrvatsku na donošenje zakona kojim će se osigurati osjetljiva ravnoteža između interesa najmodavaca, uključujući njihovo pravo na ostvarivanje dobiti od svoje imovine te općeg interesa zajednice. Pri tome je Europski sud naglasio kako nije njegova zadaća odrediti na koji bi način prava najmodavaca i najmoprimaca trebala biti međusobno uravnotežena. Ono što je za Europski sud bitno jest da se otklone glavni nedostaci postojećeg zakonodavstva, i to neodgovarajuća visina zaštićene najamnine, restriktivni uvjeti za otkaz zaštićenog najma i nepostojanje bilo kakvog vremenskog ograničenja u odnosu na sustav zaštićenog najma. No smatramo kako otklanjanje ovih nedostataka ne smije dovesti no narušavanja prava najmoprimaca, a osobito prava na naknadu onih troškova za koje je Europski sud nesporno utvrdio da su ih trebali plaćati najmodavci te za koje je utvrdio da ih (barem u slučaju Statileo) najmodavci nisu plaćali. Bez propisivanja ovih odredbi najmoprimci bi se našli u pravno bitno otežanom položaju glede naplate svojih troškova, koje bi mogli utužiti jedino u dugotrajnim postupcima pred redovnim sudovima i to sa neizvjesnim ishodom. Imajući u vidu da se radi o osjetljivoj kategoriji stanovništva, pretežito starijim ljudima, koji će s povećanjem cijene najma te izglednom prijetnjom iseljenja, biti suočeni s velikim financijskim izazovima, ostvarivanje njihovog prava na naknadu ovih troškova bila bi unaprijed izgubljena bitka. Primjer Vezano uz prednji tekst, u nastavku iznosimo podatke o vlastitom statusu. Odlukom Gradskog NOO Zadar, Br. 1977/20/10/1945, dodijeljen nam je stan kojega sada koristimo, prema odluci nadležnog suda, kao zaštićeni najmoprimci. Tijekom II svjetskog rata grad Zadar je bio do temelja porušen pa je i predmetni stan bio neuseljiv. Stan smo doveli u useljivo stanje o vlastitom trošku, te ga otada pa do današnjeg dana održavamo. Osim toga participirali smo i u troškovima održavanja zajedničkih dijelova zgrade. Sve ovo vrijeme vlasnici stana (koji imaju prebivalište izvan RH) nisu uložili bilo kakva sredstva u dovođenje stana u useljivo stanje ni njegovo održavanje kao ni u održavanje zgrade, iako su u vremenu od 1946. do 1990. godine primali, na ime amortizacije, dio sredstava od uplaćene stanarine, a od donošenja Zakona o najmu stanova primaju mjesečni iznos zaštićene najamnine. Obzirom na ovakav odnos dosadašnjih vlasnika stana prema predmetnoj nekretnini kroz proteklih preko 70 godina, smatramo neprimjerenim da vlasnik stana bude u potpunosti obeštećen u iznosu tržišne cijene stana bilo od strane državnih vlasti ili od strane zaštićenih najmoprimaca. Izdvojeno mišljenje Kako u stan nismo nasilno uselili, već nam je dodijeljen od strane legalnih vlasti smatramo da bi državne institucije trebale riješiti pitanje obeštećenja vlasnika stana (vodeći računa o odnosu vlasnika stana prema održavanju vrijednosti vlastite nekretnine), a nama, kao zaštićenim najmoprimcima, omogućiti otkup stana kao i ostalim nositeljima stanarskog prava. U Zadru, 31. svibnja 2016. godine NOSITELJI STANARSKOG PRAVA ZAŠTIĆENI NAJMOPRIMCI ČLANOVI SAVEZA UDRUGA STANARA HRVATSKE Obitelj MARIČIĆ Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na ovaj Nacrt prijedloga Zakona.
3 Marijan Kalea NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Prema Komunikaciji komisije SL C 200 od 28.6.2014, izlazi: "S povećanim udjelom obnovljivih izvora, proizvodnja električne energije u brojnim članicama EU-a prelazi sa sustava stabilne i kontinuirane opskrbe na sustav rascjepkanije opskrbe varijabilnim izvorima. Taj prijelaz predstavlja nove izazove za osiguravanje proizvodnje adekvatne potražnji. Od 1. siječnja 2017. primjenjivat će se zahtjevi za nova postrojenja na obnovljive izvore. Potpore će se dodjeljivati u konkurentnom natječajnom postupku, dakako na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, osim ako članice EU-a pokažu: • da bi samo jedan ili vrlo ograničen broj projekata ili postrojenja mogao biti prihvatljiv • da bi se konkurentnim natječajnim postupkom dovelo do većih razina potpore • da bi se konkurentnim natječajnim postupkom uzrokovale niske stope realizacije projekata. U načelu i u mjeri u kojoj se troškovi financiranja potpore za obnovljive izvore obračunavaju potrošačima (naknade za poticanje obnovljivih izvora), trebalo bi ih obračunati tako se ne čini razlika među njima. Kako bi se izbjeglo da se poduzetnicima, na koje posebno utječu troškovi financiranja potpore za obnovljive izvore, ne uzrokuju znatne konkurentne poteškoće, članice EU-a bi mogle odobriti djelomične naknade za te, dodatne troškove. Takve djelomične naknade mogu se propisati samo ako poduzetnik pripada određenim proizvodnim sektorima, iz posebnog priloga Smjernica (ukupno ih ima više od 60). Kako bi se uzelo u obzir i to što određeni sektori mogu biti heterogeni u pogledu elektroenergetskog intenziteta, članica EU-a može uključiti poduzetnika u svoj program sniženja naknade za poticanje obnovljivih izvora, ako on ima elektro-energetski intenzitet od najmanje 20% i pripada sektoru s trgovačkim intenzitetom na razini EU-a (intenzitet trgovine s trećim zemljama) od najmanje 4%. Takvih sektora ima više o 100 u EU-u i svi se nalaze u posebnom prilogu Smjernica. Potpora će se smatrati razmjernom ako korisnici potpore plaćaju najmanje 15% opće naknade. Članice EU-a mogu dodatno ograničiti iznos naknade za obnovljive izvore, koju treba platiti na razini poduzetnika na 4% bruto dodane vrijednosti tog poduzetnika. Za poduzetnike s elektroenergetskim intenzitetom od najmanje 20%, članice mogu ograničiti ukupni iznos koji treba platiti na 0,5% bruto dodane vrijednosti poduzetnika. Elektroenergetski intenzitet utvrđuje se na osnovi omjera troškova za električnu energiju i bruto dodane vrijednosti poduzetnika." O tome nema uopće riječi u našem Zakonu, niti u prijedlogu njegovih izmjena! Nije prihvaćen Zakon o državnim potporama je opći zakon kojim se uređuje samo postupanje nadležnih tijela pri dodjeli državnih potpora. Zakon o državnim potporama ne uređuje područja za koja se dodjeljuju državne potpore, ciljeve i slično. Sve to u nadležnosti je davatelja državnih potpora (nadležnih ministarstava, fondova i agencija) koji putem svojih mjera (programa, koji najvećim dijelom nisu u obliku zakona, već drugih propisa). Pravila iz Komunikacije, koja spominjete, primjenjuju davatelji državnih potpora pri kreiranju svojih mjera. Na njih se pozvalo u ovom Nacrtu prijedloga Zakona samo u dijelu kojim se uređuje transparentnost postupanja davatelja državnih potpora, a koja se uređuje ovim Nacrtom prijedloga Zakona.
4 Grga K V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 1. Svaku proračunsku kunu je potrebno kontrolirati! Brisanje bilo kojeg podstavka je NEPRIHVATLJIVO! Nije prihvaćen Kao što je istaknuto u obrazloženju ovog članka, mjerenje učinkovitosti potpora male vrijednosti nije moguće provesti na adekvatan način. Riječ je o malim iznosima potpore koje se uglavnom ne daju za konkretne ciljeve, detaljno opisane, već su operativne prirode, dane za operativne troškove poduzetnika.
5 Grga K V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Ukoliko se ne postave zadani okviri - postoji mogućnost ne dostavljanja izvješća. NEPRIHVATLJIVO! Nije prihvaćen Člankom 3. mijenja/dopunjuje se članak 14. Zakona o državnim potporama. Postojeći članak već sadrži odredbu o sadržaju pravilnika kojim će se urediti detalji dostave podataka, a, između ostalog, pravilnikom će se urediti i rokovi dostave podataka, kako je vidljivo iz članka 3. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona.