Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Predlažemo da se u svim predloženim člancima riječ: "od", kao nepotrebna briše. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2 | Hrvatska udruga bolničkih liječnika | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Ukoliko će biti usvojen prijedlog HLZ, smatramo da na isti način treba biti zastupljena Hrvatska udruga bolničkih liječnika. Legitimnost zahtjeva temeljimo na izuzetno velikoj udruzi HUBOL-a u funkcioniranju i razvoju zdravstvenog sustava Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Osnivačka deklaracija Hrvatske udruge bolničkih liječnika ima ciljeve status bolničkih liječnika i planove za dovoljan broj liječnika. Udruga se ne bavi edukacijom i usavršavanjem. |
| 3 | HLZ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE | Izvršni odbor Hrvatskog liječničkog zbora je na svojem 146. sastanku održanom 23.05.2016. raspravljao o prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine koji je trenutno predmet javne rasprave. Ovim putem bismo htjeli dati svoj doprinos javnoj raspravi u vidu komentara čl. 1, podstavka 17, koji po prijedlogu glasi: „Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine jest tijelo koje imenuje ministar na vrijeme od pet godina, a čine ga dva predstavnika Hrvatske liječničke komore, dva predstavnika ministarstva, jedan predstavnik Nacionalnog zdravstvenog vijeća, jedan predstavnik Dekanske konferencije medicinskih fakulteta, jedan predstavnik Akademije medicinskih znanosti i jedan predstavnik Hrvatskog liječničkog zbora. Predsjednika povjerenstva imenuje ministar između članova Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine zaduženo je za provjeru, procjenu i unapređenje kvalitete specijalističkog usavršavanja te nadzire specijalističko usavršavanje doktora medicine. Obveze Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine su postavljanje državnih standarda, nadziranje trajanja i sadržaja specijalističkog usavršavanja, kontrola kvalitete postupaka pristupanju usavršavanja, procjena drugih načina kvalifikacija te predlaganje uvođenja metoda procjene uspješnosti napredovanja specijalizanata. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine provodi međunarodne posjete te uspoređuje ispunjenost kriterija za glavne mentore, mentore i zdravstvene ustanove s kriterijima navedenim u Prilogu V. ovoga Pravilnika. “. Naime, Izvršni odbor HLZ-a smatra da su medicinski fakulteti u RH kao nosioci specijalizacija bitno zakinuti ovom izmjenom. Izvršni odbor HLZ-a ovim putem predlaže da bi sastav Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine primarno trebao imati slijedeći sastav: - Barem po jedan predstavnik svakog medicinskog fakulteta u RH - Dva predstavnika HLZ-a (jedan iz Izvršnog odbora HLZ-a, jedan iz Stručnog savjeta HLZ-a) Ostali predstavnici različitih zdravstvenih institucija također mogu biti dijelom Nacionalnog povjerenstva. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 4 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 1. | U predloženom podstavku 9. predlaže se brisanje riječi: „uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu: Komora)“. Predlažemo da se predloženi podstavak 17. promijeni i glasi: „Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine jest tijelo koje imenuje ministar na vrijeme od pet godina iz redova nastavnika i stručnjaka koji svi imaju najmanje pet godina iskustva u obrazovnom procesu, a čine ga dva predstavnika Hrvatske liječničke komore, dva predstavnika ministarstva, jedan predstavnik Nacionalnog zdravstvenog vijeća, po jedan predstavnik svakog medicinskog fakulteta u Republici Hrvatskoj, jedan predstavnik Akademije medicinskih znanosti i dva predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora. Predsjednika povjerenstva imenuje ministar između članova Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine zaduženo je za provjeru, procjenu i unapređenje kvalitete specijalističkog usavršavanja te nadzire specijalističko usavršavanje doktora medicine. Obveze Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine su primjena standarda definiranim dokumentima članica Europske unije, sudjelovanje u postupku davanja ovlaštenja institucijama u kojima se provodi specijalističko usavršavanje doktora medicine, sudjelovanje u davanju ovlaštenja za izvođenje i nadzor izvođenja programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine, kontrola kvalitete specijalističkog usavršavanja doktora medicine, uvođenje metoda procjene napredovanja specijalizanata, formativno i sumativno ocjenjivanje. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine organizira stručne posjete u pravnim osobama ovlaštenima za specijalističko usavršavanje doktora medicine te vrednuje zadovoljavanje kriterija za glavne mentore, mentore i zdravstvene ustanove s kriterijima navedenim u Prilogu V. ovoga Pravilnika. “. Povećanje broja predstavnika medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj u Nacionalnom povjerenstvu za specijalističko usavršavanje doktora medicine obrazlaže se sljedećim: Poslijediplomsko specijalističko usavršavanje predstavlja najvišu razinu stručnog obrazovanja doktora medicine te se temelji na visokoj kvaliteti obrazovnog procesa. Specijalističko usavršavanje mora biti usmjereno prema kompetencijama (competency based), programom se moraju definirati ishodi učenja, metode podučavanja i specifične metode ocjenjivanja. Kompetencije se definiraju kao zbir znanja, vještina i profesionalnog ponašanja. Osim specifičnih kompetencija definiranih prema svakoj specijalizaciji za specijalističku su izobrazbu iznimno važne generičke kompetencije koje određuju profesionalno ponašanje liječnika, utječu na kvalitetu zdravstvene skrbi. Ishodi učenja u specijalističkom programu moraju se definirati u sklopu cjelovitog kontinuuma liječničkog obrazovanja: na diplomskoj i poslijediplomskoj razini pa zato definiranje ishoda učenja na postdiplomskoj razini predstavlja posebno zahtjevan postupak za nastavnike specijalističkih struka i stručnjake medicinske edukacije na medicinskim fakultetima. Kurikulum specijalističkog programa definira ishode i sadržaj te postavlja uvjete za mentore s edukacijskom ekspertizom, ovlaštene ustanove, metode podučavanja i vrlo specifične metode ocjenjivanja i praćenja napredka specijalizanta. Na temelju navedenog jasno je da je specijalistička izobrazba posebno složen obrazovni proces koji zahtijeva visoku strukturu obrazovne ustanove i edukacijsku ekspertizu. Zato je dominantna uloga u izradi i izvedbi programa na globalnoj razini povjerena medicinskim fakultetima. O tome govori niz Europskih, Američkih i svjetskih dokumenata, npr.: The Road to Becoming a Doctor, Assocation of American Medical Colleges; Declaration on the Role of the Medical School in Postgraduate Education, Association of Medical Schools in Europe 2009; Postgraduate Medical Education, World Federation for Medical Education Global Standards for Quality Improvement, 2003. Za zemlje članice EU posebno su važni dokumenti koje donosi Vijeće UEMS-a, a specijalistički se programi prihvaćaju na prijedlog specijalističkih sekcija i Europskih odbora u kojima sudjeluju predstavnici zemalja članica. I ti dokumenti pretpostavljaju odgovornu ulogu sveučilišnih nastavnika i akademskih bolnica u procesu izobrazbe liječnika specijalista u Europi (Charter on Specialist Training, Charter on Visitation of Training Centers, Policy Statement on Assessment During Postgraduate Medical Training). Budući da je riječ o reguliranoj profesiji, relevantne je propise Republika Hrvatska preuzela tijekom pristupanja EU. Također su Hrvatski medicinski fakulteti odigrali ključnu ulogu u svim fazama izrade i primjene programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine: Članovi medicinskih fakulteta su: - kao predstavnici u Europskim specijalističkim udrugama, specijalističkim sekcijama UEMS-a itd sudjelovali su i sudjeluju u pisanju programa koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, - sudjelovali su u radu Središnjeg povjerenstva za izradu programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine u RH od 2005 do 2011., - vodili su radne skupine koje su napisale specijalističke programe, - sudjelovali su u pripremama za pisanje Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, - sudjeluju u radu Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje. doktora medicine (od 2011.) - voditelji su i članovi radnih skupina za implementaciju specijalističkog usavršavanja - glavni mentori i mentori su specijalizantima - predstojnici su klinika u kojima se provodi specijalističko usavršavanje - pročelnici su katedri koje su zadužene za programe specijalističkih poslijediplomskih studija - prodekani su zaduženi za poslijediplomsko usavršavanje doktora medicine - voditelji su programa specijalističkih poslijediplomskih studija - nastavnici su na specijalističkim poslijediplomskim studijima - ispitivači su na specijalističkim ispitima i drugim oblicima provjera znanja specijalizanata | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen je prijedlog sastava Nacionalnog povjerenstva, dok je djelomično prihvaćen prijedlog poslova koje obavlja. U članku 10. Pravilnika definirano je da Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine predlaže ministarstvu davanje ili oduzimanje ovlaštenja za provođene specijalističkog usavršavanja doktora medicine. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja koordinira i nadzire rad glavnih mentora i mentora, pa bi dodatno vrednovanje od strane Nacionalnog povjerenstva udvostručivalo postupak. |
| 5 | Hrvatska udruga bolničkih liječnika | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 1. | Naknada za odvojeni život (koja se gotovo nigdje ne isplaćuje u punom iznosu od 1600 kn) nije dostatna za osnovne troškove poput stanovanja, troškova javnog prijevoza i prehrane van mjesta stanovanja. Potrebno je uključivanjem Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje te Državne agencije za upravljanje državnom imovinom osigurati besplatno korištenje stana u vlasništvu države, lokalne samouprave i/ili ureda/agencije za liječnike na specijalističkom ili supspecijalističkom usavršavanju (po uzoru na saborske zastupnike). Naknada za odvojeni život predstavlja naknadu troškova za putovenje kući/obitelji u slobodno vrijeme i prehranu van mjesta stanovanja. | Nije prihvaćen | Zahtjev Hrvatske udruge bolničkih liječnika nije predmet Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Naknada za odvojeni život regulirana je u Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, dok ostala pitanja mogu se rješavati na razini sastanaka, koordinacija i dr. |
| 6 | Luka Vučemilo | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 1. | Predlažem da se u sastav Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine uključe dodatno i dva predstavnika specijalizanata jer se sve odluke Nacionalnog povjerenstva izravno ili neizravno odnose na specijalizante, a specijalizanti su zasigurno zainteresirani da sudjeluju i pridonose radu tijela koje se brine o kvaliteti i provedbi specijalističkog usavršavanja. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se jedan predstavnik Hrvatskog društva mladih liječnika. |
| 7 | Ivan Gabrilo | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 1. | UPPZ – Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, glede Prijedloga izmjene i dopune članka 2. podstavka 8. Pravilnika, predlaže slijedeće: Umjesto zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme, s probnim radom od 6 mjeseci, utvrditi mogućnost zasnivanja radnog odnosa i na određeno vrijeme, onoliko, koliko traje specijalizacija prema propisanom programu i sa kraćim trajanjem probnog rada. Obrazloženje: Prije cca 30 g., u bivšoj Državi, tadašnji ministar zdravlja u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju, utvrdio je identičnu odredbu, tj. da se radni odnos specijalizanta zasniva na neodređeno vrijeme. Sada, KBC Sestre milosrdnice osporile su ustavnost takve norme Pravilnika tvrdeći, da svaka KB, pored zadaće osigurati specijalistički kadar za svoje buduće trajne potrebe imaju i zadaće educirati liječnike u statusu specijalista i za potrebe drugih zdravstvenih subjekata, pa je ograničenje zasnivanja radnog odnosa samo za jedan oblik radnog odnosa, pored što je neustavno, nije ni svrsishodno, dapače, suprotno je interesu osiguranja uvjeta educiranog kadra – liječnika i za druge subjekte zdravstva, radi efikasne i sveobuhvatne zaštite zdravlja pučanstva. Kao drugo, postavlja se pitanje, da li je oportuno, za probni rad Pravilnikom propisati maksimalni rok trajanja od 6 mjeseci, kako to propisuje ZOR, ili dozvoliti poslodavcu, koji sklapa ugovor o specijalizaciji utvrditi i kraći rok, sa mogućnošću prolongacije do trajanja maksimalnog roka. Naime, u praksi, poslodavac može i u kraćem vremenskom roku utvrditi da specijalizant ne zadovoljava njegove kriterije za uspješno svladavanje programa specijalizacije i svoj budući status specijaliste te grane medicine, vis a vis svojih radnih/manualnih, humanih (u praksi, za specijalistu x, uvaženi prof., doajen hrvatske medicine izjavio je, on voli medicinu, a ne čovjeka, što se potvrdilo sa x primjera odnosa prema pacijentima, sve u njegovoj dobroj namjeri, ali s neadekvatnim pristupom – moguće zbog prirode i sadržaja prijemnog ispita za fakultet, naglasak na znanje a ne na odnose čovjek/čovjek, kao što to konzumira npr. K. Švedska), perceptivnih sposobnosti, odnosa prema radu, prema pacijentima, prema nadređenima i.. , da bi poslodavac sa detaljnim obrazloženjem otkazao ugovor o radu/specijalizaciji u propisanom otkaznom roku (specijalizant kao i svaki radnik ima pravo pobijati obrazloženje iz otkaza ugovora sa probnim radom, pa i sudsku zaštitu). Dalje, neizmijenjena norma prema prijedlogu radnog odnosa na neodređeno vrijeme i probni rad u trajanju od 6 mjeseci, u praksi, mogla bi se tumačiti, da se primjenjuje i za utemeljeni radni odnos specijalizanta sa zdravstvenom ustanovom u vlasništvu domaće, strane, pravne i fizičke osobe, trgovačkim društvom za zdravstvenu djelatnost i fizičke osobe koja obavlja privatnu praksu, što nije intencija njegove primjene (propisi su nam relativno dobri, tj. uvijek mogu biti bolji, ali provedba je problematična, što se dokazuje reformom svih reformi – sredite javnu upravu, koja je totalno neefikasna). | Nije prihvaćen | Člankom 11. stavkom 1. Zakona o radu, propisuje da zakon može odrediti drugačije sklapanje ugovora o radu. Međutim, članak 140. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisuje da je specijalizant u radnom odnosu, a Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nije predvidio ugovor na određeno vrijeme specijalizanta. Nadalje, ugovor o radu specijalizanta nije prvi ugovor o radu, jer je doktor medicine obavio pripravnički staž. Vremensko trajanje specijalizacija je pretežno pet godina, dok neke specijalizacije traju četiri godine. Pravilnik propisuje obvezu rada u trajanju specijalizacije u istoj zdravstvenoj ustanovi, što znači da se obvezuje raditi oko 10 godina u istoj zdravstvenoj ustanovi, pa treba imati radni odnos na neodređeno vrijeme. |
| 8 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 5. | U stavku 6. ispale su pojedine riječi tako da rečenica nema nikakav smisao. „Ministarstvo daje odobrenje godišnjeg plana potrebnih specijalizacija zdravstvenoj ustanovi prethodno suglasnosti ministarstva iz stavka 2. ovog članka.“ | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 9 | Hrvatska udruga bolničkih liječnika | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 5. | "Zdravstvena ustanova iz stavka 3. ovog članka u kojoj specijalizant želi zasnovati radni odnos može umjesto specijalizanta naknaditi troškove specijalizacije zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovog članka" preporučamo izmjeniti da glasi "Zdravstvena ustanova iz stavka 3. ovog članka koja zapošljava specijalizanta koji u njoj želi zasnovati radni odnos mora naknaditi troškove specijalizacije zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovog članka." | Nije prihvaćen | Trošak može naknaditi doktor medicine ili zdravstvena ustanova u kojoj doktor namjerava zasnovati radni odnos. |
| 10 | Luka Vučemilo | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 5. | Predlažem ukidanje radne obveze jer se specijalizacija odvija po principu edukacije uz rad. Specijalizanti cijelo vrijeme specijalizacije rade u zdravstvenim ustanovama. Dodatno specijalizanti tijekom specijalizacije odrađuja veliki broj dežurstava i imaju veliki broj prekovremenih sati koje poslodavac kasnije ne uzima u obzir prilikom odrađivanja radne obveze čime stavlja u neravnopravni odnos one koji dežuraju i imaju prekovremene sate u odnosu na one koji ne dežuraju u nemaju prekovremene sate. | Nije prihvaćen | Zdravstvena ustanova mora planirati radna mjesta u specijalističkoj djelatnosti i mora unaprijed znati kojim kapacitetom zaposlenih specijalista raspolaže za potrebe stanovništva na svojem području. Cilj specijalističkog usavršavanja je osiguranje novog specijalista na određenom radnom mjestu. Načelo razmjernosti zahtjeva da novčani iznos koji specijalizant je dužan platiti zdravstvenoj ustanovi bude razmjeran šteti koju zdravstvena ustanova trpi njegovim odlaskom. |
| 11 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 5. | Obrazloženje uz članak 5. Prijedloga Pravilnika: U stavku 2. prijedloga za izmjenu članka 11. Pravilnika, uz riječi „na neodređeno“, prije riječi „vrijeme“ pridodati i tekst kako slijedi: „i određeno“. Obrazloženje je identično danom obrazloženju za članak 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika, kojim se mijenja podstavak 8. u članku 2. Pravilnika. | Nije prihvaćen | Radni odnos specijalizanta je na neodređeno vrijeme. |
| 12 | Teo Kandučar | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Na znanje gospodinu Rađi Hrvatska liječnička komora daje prijedloge i stručna mišljenja kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj medicinske struke, zdravstvene zaštite i liječničkog zvanja temeljem članka 38. Zakona o liječništvu. Presude Vrhovnog suda su značajne za upoznavanje sudaca sa sudskom praksom i pravnim stajalištima zauzetim o pojedinim spornim pitanjima, te je u svrhu sprječavanja daljnjih parničkih troškova na uštrb Republike Hrvatske pokrenut postupak promjene pravilnika u skladu sa već donesenom presudom Vrhovnog suda, stručnim mišljenjem Hrvatske liječničke komore i Ministarstva zdravlja. Nažalost niste naveli koje su te pravomoćne presude u kojima se i bruto plaća smatra troškom specijalizacije. Ukoliko i postoje dotične pravomoćne presude, tuženici imaju pravo na žalbu Vrhovnom sudu koji je dužan uskladiti presude sa svojom prijašnje donesenom presudom i tu nije ništa sporno. U opće prihode i primitke Domova zdravlja spadaju i sredstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje što je i vidljivo iz programa rada i razvoja Doma zdravlja Zagrebačke županije. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ujedno anualno poziva Domove zdravlja da se kandidiraju za sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukoliko smatrate da neki Dom zdravlja nema dovoljnu financijsku podlogu predlažem da obavijestite nadležnog ravnatelja i upravno vijeće uz prethodno savjetovanje sa stručnjacima iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja. Naravno to ne znači djelovanje koje je u suprotnosti sa pravnim sustavom Republike Hrvatske i acquis communautaire. | Primljeno na znanje | Primjedba je adresirana g. Rađi, a ne Ministarstvu zdravlja. |
| 13 | Marko Rađa | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | To što je HLK nešto potvrdio nema nikakvu težinu (tako bilo tko može napisati svoje mišljenje udariti Klasu i UrBroj i što to znači), ono što je jedino bitno je potvrda od strane nadležnog suda, a sudska praksa je jako šarolika u RH jer osim ove presude Vrhovnog suda (koja inače nije obvezujuća za niže sudove) postoje pravomoćne presude u kojima je i bruto plaća trošak specijalizacije. Na znanje gospodinu Kandučaru - postoje zdravstvene ustanove, kao naprimjer Domovi zdravlja, koji sami moraju financirati sve troškove specijalizacija (između ostalog i bruto plaće specijalizanta) i to nije refundirano niti nadoknađeno niti od HZZO-a niti od MZ. | Primljeno na znanje | Primjedba je adresirana g. Kandučar, a ne Ministarstvu zdravlja. |
| 14 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Predlažemo da se promijeni predloženi stavak 4. tako da glasi: "Zdravstvenoj ustanovi iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ordinaciji privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika te drugim tijelima ili ustanovama u kojima specijalizant obavlja program specijalističkog usavršavanja, naknada troška iz stavka 2. ovoga članka doznačuje se razmjerno trajanju dijela specijalističkog usavršavanja.“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 15 | Teo Kandučar | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Komentar Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije je višestruko protuzakonit, protuustavan, protivan praksi Europskog suda, pravno neosnovan te krajnje nemoralan. Obrazloženje: 1. Bruto plaće doktora medicine ne smiju se uvrstiti u trošak specijalističkog usavršavanja jer one spadaju pod naknadu za izvršeni rad. To je potvrdila i sama Hrvatska liječnička komora na svom Izvršnom odboru dana 15. siječnja 2016. svojim službenim stavom o položaju specijalizanata vezano uz ugovore o provođenu specijalističkog usavršavanja Klasa: 030-02/16-04/02,Ur.broj: 385-05/02-16-01 gdje se navodi da se u trošak specijalističkog usavršavanja ne smije uvrstiti bruto plaća doktora medicine jer ista predstavlja naknadu za izvršeni rad. Isto stajalište je zauzeo Vrhovni sud Republike Hrvatske odlukom broj Revr 33/11 od 22. listopada 2013. , citat: „Tužena i u reviziji ističe prigovor da nije jasno po kojoj osnovi je ona dužna tužitelju vratiti isplaćene plaće za obavljeni rad za vrijeme specijalizacije. Navedeni prigovor tužene je osnovan. To stoga što je plaća novčana protuvrijednost rada koji je radnik obavio za poslodavca i nju je poslodavac prema čl. 83. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05 – dalje: ZR), dužan platiti nakon obavljenog rada. Obzirom da je tužena za tužitelja obavljala rad za vrijeme specijalizacije, to iznos isplaćene plaće isplaćene za obavljeni rad ne može ulaziti u trošak specijalizacije koji bi teretio tuženu.“ Ujedno je u članku 56. Ustava Republike Hrvatske zajamčeno svakom zaposlenome da ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. 2. Zdravstvene ustanove ne financiraju specijalističko usavršavanje. Specijalističko usavršavanje financira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na temelju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite s bolničkim zdravstvenim ustanovama. Iz dopisa HZZO-a Klasa: 430-02/16-01/27, Ur.broj: 338-01-02-16-02. od 26.veljače 2016. i Klasa: 430-02/16-01/28, Ur.broj: 338-01-02-16-02. od 26.veljače 2016., proizlazi da Bolnica prema vlastitim potrebama izrađuje plan specijalizacije na kojeg suglasnost daje Ministarstvo zdravlja te osigurava sredstva za isplatu plaća doktora na specijalističkom usavršavanju. 3. Specijalističko usavršavanje se u više slučajeva ne može provoditi u istoj zdravstvenoj ustanovi jer ne zadovoljavaju uvjete za provođenje plana i programa specijalizacije tako da se za potpuno obavljanje specijalizacije moraju pojedini dijelovi odrađivati u drugim zdravstvenim ustanovama koje su isto financirane od HZZO-a tako da ni u kojem slučaju ne nastaje šteta. Ujedno ograničavanje prava rada samo na dotičnu zdravstvenu ustanovu u kojoj je započeta specijalizacija tj. ukidanje slobode kretanja radnika je suprotna članku 55. Ustava Republike Hrvatske gdje je zajamčeno pravo na slobodno biranje zaposlenja. Isto tako je suprotno praksi Europskog suda oko slobode kretanja radnika na temelju predmeta C-325/08. Olympigue Lyonnais v Olivier Bernard Newcastle United FC judgment od 16 svibnja 2010. Napominjem da su javne ustanove tj. pravne osobe sa javnim ovlastima koje temeljem odredbe članka 24. Zakona o zdravstvenoj zaštiti obavljaju zdravstvenu djelatnost kao javnu službu, a prema članku 17. Zakona o sustavu državne uprave pravne osobe sa javnim ovlastima dužne neposredno primjenjivati zakone i druge propise. Isto tako su i ravnatelji dužni obavljati obveze koje nastaju iz propisa i općih akata ustanove. U suprotnom će se ravnatelji razriješiti temeljem članka 62. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ako uistinu ravnatelji smatraju da nisu u stanju obavljati svoje obveze predlažem da odstupe jer ima i više nego dovoljno sposobnih i odgovornih kandidata koji će raditi u skladu sa zakonom i za taj rad dobivati plaću. | Primljeno na znanje | Primjedba je adresirana Doma zdravlja Splitsko- dalmatinske županije, a ne Ministarstvu zdravlja. |
| 16 | Irena Hrstic | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Kod utvrđivanja troškova specijalizacije prvenstveno je potrebno utvrditi nosioca troška. Slažem se da bruto plaće nisu trošak specijalizanta ali trošak plaća postoji za ustanovu koja šalje na specijalizaciju. Shodno tome mišljenja sam da u Pravilnik treba DODATI: trošak bruto plaća isplaćen za vrijeme izbivanja iz matične ustanove mora snositi ustanova s kojom specijalizant namjerava sklopiti ugovor o radu. | Nije prihvaćen | Troškove snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije, što je propisano u stavku 3. članka. |
| 17 | Hrvatska udruga bolničkih liječnika | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | U trošak specijalizacije ne mogu ulaziti iznosi za plaće provedene u ustanovi koja specijalizanta "šalje na specijalističko usavršavanje za onaj period specijalističkog usavršavanja kada specijalizant ne radi u ustanovi koja ga plaća i šalje na specijalističko usavršavanje.“ Ukoliko je nelogična odredba da specijalizanta plaća ustanova za koju specijalizira, dugoročno se problem može riješiti financiranjem svih specijalizacija iz jedinstvenog nacionalnog fonda. | Primljeno na znanje | Jedinstveni nacionalni fond za specijalističko usavršavanje nije osnovan. |
| 18 | Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Člankom 6. se mijenja izvorni članak 12. Predlaže se slijedeća promjena u stavku 1. – stavljanje zareza umjesto točke na kraju stavka i dodavanje teksta „te trošak bruto plaće za onaj period specijalističkog usavršavanja kada specijalizant ne radi u ustanovi koja ga plaća i šalje na specijalističko usavršavanje.“ Tako da bi izmijenjeni stavak glasio: „Troškovi specijalizacije obuhvaćaju troškove glavnog mentora, mentora i komentora, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje, trošak poslijediplomskog specijalističkog studija i trošak završnog i specijalističkog ispita, te trošak bruto plaće za onaj period specijalističkog usavršavanja kada specijalizant ne radi u ustanovi koja ga plaća i šalje na specijalističko usavršavanje.“ Obrazloženje: specijalizant za vrijeme koje provede na specijalističkom usavršavanju van ustanove koja ga plaća nije ništa odradio ustanovi koja ga plaća, znači ustanova plaća zaposlenika da bi radio za nekoga drugoga. Kako ovo objasniti vlasniku ustanove i Državnom odvjetništvu (davati nekome plaću da radi za nekog drugog), te smo mišljenja da će rijetki ravnatelji ustanova, a pogotovo Domova zdravlja ikoga više zaposliti na specijalističko usavršavanje ponajprije zbog Izjave o fiskalnoj odgovornosti koju mora potpisati svaki ravnatelj, a i zbog Državnog odvjetništva koje bi moglo upitati ravnatelja „Zašto plaćate nekoga koji ništa ne radi za Vas (Vašu ustanovu) tj. radi za drugoga?“ | Nije prihvaćen | Specijalizant je istovremeno na usavršavanju i u radnom odnosu. Specijalizant je doktor medicine s važećim odobrenjem za samostalan rad (licencom). Radnik ima pravo na plaću za obavljeni rad, što propisuje članak 90. Zakona o radu. Radnik ima prava iz radnog odnosa (uplate mirovinskog i dr.), što primjerice ima i pripravnik na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, što je propisano člankom 59. stavkom 4. Zakona o radu. |
| 19 | Luka Vučemilo | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 6. | Predlažem da se u članak 12. uvrsti i stavak prema kojem bi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije morao pribaviti specijalizantu knjižicu o specijalističkom usavršavanju i dnevnik rada jer njihovo posjedovanje i ispunjavanje nalaže Pravilnik o specijalističkom usavršavanju. Trenutna je situacija da specijalizant sam sebi kupuje knjižicu i dnevnik rada. Postoji pozitivan primjer kojeg bi trebalo pratiti: u troškak poslijediplomskog specijalistiškog studija uključen je i indeks kojeg specijalizant dobije prilikom upisa. Predlažem da su u trošak specijalizacije uvrsti nabavka stručne literature. Dodatno predlažem da se specijalizantima nadoknade svi realni troškovi selidbe, smještaja i režija uz naknadu za odvojeni život prilikom obavljanja specijalizacije izvan mjesta stanovanja kad specijalizanti odrađuju obilaske i poslijediplomski specijalistički studij i subspecijalističko usavršavanje. Specijalizanti imaju duple troškove smještaja i režija kad obavljaju specijalizaciju izvan mjesta svog prebivališta, a navedno su dužni provesti sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju i programu pojedine specijelizacije. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno je da u troškove ulazi trošak knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i dnevnik rada. Međutim, trošak stručne literature nije prihvaćen, jer svaki doktor treba pratiti stručnu literaturu, a postoji elektronički sustav „Up to date“ gdje se može naći literatura. Troškovi za odvojeni život predviđeni su Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva, pa nisu predmetom Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. |
| 20 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 8. | Predlažemo da se u stavku 2. umjesto "preslike popunjene knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine" samo dade na uvid popunjena knjižica o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. | Nije prihvaćen | U spisu predmeta u kojem se odobrava izlazak na pisani ispit treba biti dokaz o ispunjavanju uvjeta. |
| 21 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 10. | Predlažemo da se predloženi stavak 2. promijeni i glasi: "Na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine ministar zdravlja imenuje Povjerenstvo za stručni posjet u pravnim osobama ovlaštenim za provođenje specijalističkog usavršavanja, koje provjerava kvalitetu specijalističkog usavršavanja tijekom stručnog posjeta zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ordinaciji i ustanovi ili drugom tijelu u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | Hrvatska udruga bolničkih liječnika | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE, Članak 10. | Nacionalno povjerenstvo donosi riješenje o ovlaštenju provođenja specijalističkog usavršavanja na temelju broja specijalista, užih specijalista, primarijusa te broju izvedenih procedura iz područja specijalističkog usavršavanja u matičnoj ustanovi. Znanstveni kadar nije relevantan za stručnu edukaciju u matičnoj ustanovi. Omogućavanje odrađivanja zajedničkog debla specijalizacije u općim bolnicama i kompletne specijalizacije u kliničkim bolnicama (stav da specijalizanti služe opstojnosti hitnih službi klinika dovodi do nezadovoljstva mladih kolega koji nisu u mogućnosti planirati obiteljski život jer izostaju 4 – 4,5 godina iz mjesta stanovanja). | Nije prihvaćen | Rješenje donosi Ministar zdravlja na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine u skladu s člankom 140. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Nacionalno povjerenstvo je savjetodavno tijelo koje nema ovlast vođenja upravnog postupka i donošenja rješenja, ali međutim donosi prijedloge ministru o davanju ili oduzimanju ovlaštenja zdravstvenih ustanova. |
| 23 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 16. | Predlažemo da se članak 16. izmijeni i glasi: "Ministar će, na prijedlog ustanova i tijela iz članka 2. podstavka 17. ovoga Pravilnika, imenovati predsjednika i članove Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 24 | Teo Kandučar | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 17. | Predlaže se nadopuna drugog stavka kojim je i upravno vijeće dužno razriješiti ravnatelja u skladu sa člankom 62. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ukoliko ravnatelj ne ispuni obvezu iz stavka 1. Sklapanjem izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama se gubi tužbeni zahtjev zdravstvene ustanove odnosno ravnatelja radi ostvarivanja tražbine iz prijašnjeg ugovora u svezi sa specijalizacijom ukoliko je činjenično stanje u vrijeme sklapanja izmijenjenog ugovora u skladu sa člankom 6. ovoga nacrta. Ujedno se predlaže dodavanje stavka u kojem zdravstvene ustanove odgovaraju, sa njima dodijeljenim financijskim sredstvima, za štetu nastalu ukoliko pravodobno ne ispune obvezu iz stavka 1. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 25 | Teo Kandučar | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 18. | Na znanje gospodinu Rađi Ugovori nisu „svetinja“. Ugovori su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obvezuje drugoj na određenu činidbu. Da bi oni bili važeći potrebna je pravna i djelatna sposobnost stranaka, predmet i forma pravnog posla, te volja i očitovanje. Nedostatak neke od navedenih pretpostavki dovodi do ništavosti i pobojnosti pravnog posla. Slična je situacija sa raskidom ugovora gdje je volja od iznimne važnosti. U navedenim slučajevima je došlo do nemara bolnice pri primjeni pravilnika i dovođenje doktora u neskrivljenu, bitnu i ispričivu zabludu pri čemu je nastao nesvjestan nesklad između volje i očitovanja te je u trenutku davanja otkaza konkludentnim radnjama ravnatelja stvorena predodžba da se primjenjuje novi pravilnik. Sklapanje ugovora nije sporno. Bit ovoga članka je sankcioniranje štete nastale zbog procesualnih povreda pri primjenjivanju pravilnika od strane bolnice i ravnatelja. Za daljnje razlaganje materijalnopravne i procesnopravne materije ovo nije mjesto. | Primljeno na znanje | Primjedba nije predmet ovog Pravilnika. Primjedba je adresirana g. Rađi, a ne Ministarstvu zdravlja. |
| 26 | Marko Rađa | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 18. | U kapitalizmu je ugovor SVETINJA - obje strane su na potpisivanju ugovora bile upoznate sa tim što potpisuju, valjda su obje strane bile i prisebne pri potpisivanju ugovora ili SU POTPISIVALI UGOVOR SA FIGOM U DŽEPU. Nitko specijalizante nije tjerao da se javljaju na natječaje koji im ne odgovaraju, za ustanove koje im ne odgovaraju, A JOŠ MANJE DA POTPISUJU TAKVE UGOVORE KOJI IM NE ODGOVARAJU (ako nisu mislili raditi za tu ustanovu koliko stoji u ugovoru SVOJIM POSTUPKOM SU ONEMOGUĆILI PRIJEM DRUGOG KANDIDATA KOJI JE STVARNO MISLIO RADITI ZA TU USTANOVU) | Primljeno na znanje | Primjedba je adresirana g. Kandučar, a ne Ministarstvu zdravlja. |
| 27 | Teo Kandučar | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 18. | Predlaže se nadopuna trećeg stavka kojim je i upravno vijeće dužno razriješiti ravnatelja u skladu sa člankom 62. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ukoliko ravnatelj ne ispuni obvezu iz stavka 1. Sklapanjem izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama se gubi tužbeni zahtjev zdravstvene ustanove odnosno ravnatelja radi ostvarivanja tražbine iz prijašnjeg ugovora u svezi sa specijalizacijom ukoliko je činjenično stanje u vrijeme sklapanja izmijenjenog ugovora u skladu sa člankom 6. ovoga nacrta. Ujedno se predlaže dodavanje stavka u kojem zdravstvene ustanove odgovaraju, sa njima dodijeljenim financijskim sredstvima, za štetu nastalu ukoliko pravodobno ne ispune obvezu iz stavka 1. | Primljeno na znanje | U članku 18. stavku 3. Pravilnika već je propisano da je ravnatelj odgovoran. Cilj propisa je da ravnatelj ispuni određenu obvezu, pa propis ostavlja veću mogućnost provedbe. |
| 28 | Iris Sarajlić Vuković | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 18. | Jedan sam od liječnika specijalista koji je poradi tužbe bolnice, unatoč činjenici da sam specijalizaciju koja je trajala tri i pol godine odradila više od četiri godine bila prisiljena napustiti zemju kako bih mogla podnijeti nastale troškove suđenja. Naime, kao i još četiri liječnika dobila sam posao u Zagrebu i kako je postojao pravni okvir za naš odlazak- Pravilnik iz 2011, a dobili smo priliku raditi u boljim uvjetima napustili smo bolnicu. Također smo pravovremeno uputili upite svim nadležnim instancama kada Pravilnik nije ispoštovan na što nismo dobili odgovor, čime smo dovedeni u diskriminirani položaj u odnosu na ostale liječnike u RH. Kako u Republici Hrvatskoj postoji, po mom saznanju, oko 20 liječnika koji su se našli u nemiloj poziciji - tužbi od strane pojedinih bolnica unatoč postojanju pozitivnih propisa u RH te jasno definiranom Pravilniku iz 2011. godine smatram da bi se decidirano moralo napisati na koga se odnosi članak 18. Stoga bi u čl.18: Zdravstvene ustanove iz članka 11. stavka 1. Pravilnika obvezne su na zahtjev specijaliste kojem su ugovorom o međusobnim pravima i obvezama utvrđeni obveza rada i naknada štete, ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama, sukladno članku 5. i 6. ovoga Pravilnika, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. trebalo stajati iza ..naknada štete….te na zahtjev specijaliste koji je raskinuo ugovor s ustanovom za koju je specijalizirao, a odradio je nakon specijalizacije onoliko godina koliko je trajala specijalizacija Ponuditi sklapanje … Nadalje kako postoje specijalisti, kao što sam navela, koji su u sudskim postupcima, u stavku 2 čl. 18 : Obveza zdravstvene ustanove----treba dodati: Obveza se primjenjuje na sve specijaliste koji su u postupku na hrvatskim sudovima bilo u prvom ili drugom stupnju, a tuženi su temeljem protupropisnog postupanja, ustanova koja nije postupila sukladno pozitivnim propisima RH ima od spomenutih pravnih gonjenja odnosno od tužbenog zahtijeva odustati u kojoj god je fazi postupak. Također smatramo da treba biti regulirana sankcija u koliko ustanove odnosno njeni predstavnici ne postupe po pravilniku, što su dužne kao javna tijela u sustavu državne uprave. Kao sankciju predlažem istu sankciju koja je postojala u Pravilniku iz 2011 godine. Kako stoji i u mišljenju Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine pri Ministarstvu zdravlja RH od 5. svibnja 2016. godine: ”U tijeku obrazovanja doktora medicine danas se u svijetu posebna pozornost posvećuje poslijediplomskom specijalističkom usavršavanju doktora medicine za koje su propisani jasni uvjeti, objavljeni u mnogim dokumentima. Budući da je riječ o reguliranoj profesiji, to se odnosi na dokumente donesene u tijelima Europske unije i Europskih krovnih liječničkih udruga. Republika Hrvatska je tijekom pristupanja EU preuzela sve relevantne propise.” Stoga smatramo da je iznimno važno riješiti probleme koji su nastali nepoštivanjem pozitivnih propisa koji već postoje u RH, a u skladu su s EU propisima i pravnom regulativom. Inače se “obveza rada” smatra spornom u svjetlu članka 15. Povelje Europske Unije o temeljnim pravima i članka 45. Ugovora o funkcioniranju EU. S poštovanjem Iris Sarajlić Vuković, dr.med., spec. psihijatar | Nije prihvaćen | Prema odredbi članka 18. stavka 1. Prijedloga pravilnika uvodi se obveza mijenjanja Ugovora o međusobnim pravima i obvezama specijalistima. Međutim, ovim prijedlogom bi se uvelo ograničenje samo za specijaliste koji su raskinuli ugovor o radu. |
| 29 | Maristela šakić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 18. | Slijedom prije navedenih komentara također predlažem i molim nadopunu čl. 18 slijedećim sadržajem: „Obveza zdravstvene ustanove iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se na ugovore o međusobnim pravima i obvezama temeljem kojih je ustanova tužila specijalista i u trenutku stupanja ovog Pravilnika na snagu je u tijeku postupak na sudu u bilo kojem stupnju.“ Smatram kako je nadopuna iznimno važna za liječnike, odnosno specijaliste koji su sramotno i neljudski tuženi od strane Bolnice kao što je NPB Ivan Barbot u Popovači. Moje kolege i ja smo na ovaj način dovedeni u poziciju ugroženih građana u Hrvatskoj. Na žalost ugroženih a prijeko potrebnih. Jer i dalje radimo kao stručnjaci i požrtvovani liječnici za dobro naših bolesnika. Molim za razumijevanje i razboritost odgovornih u Ministarstvu. Molim da se zaštiti liječnička struka i svaki liječnik kako ne bi bili dovedeni u poziciju osuđenih i materijalno ugroženih nakon milijunskih sudskih presuda. S poštovanjem, dr. Maristela Šakić, spec. psihijatar | Nije prihvaćen | Prema članku 4. Ustava Republike Hrvatske načelo diobe vlasti dijeli se na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. |
| 30 | Tatjana Kandučar | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 18. | Poštovani gospodine MARKO RAĐA! RH se je obvezala uskladiti zakone sa EU. Već ranije postojali su pozitivni propisi koji štite radnika. Sadašnji Pravilnik treba riješiti pitanje digniteta struke i zaustaviti diskriminaciju. U pojedinim ustanovama postoje ugovori na 4, 6, 8 i 10 godine što već u samoj ustanovi dovodi liječnike u neravnopravan položaj. Liječnici su ranije potpisivali ugovore jer bi ostali bez posla što znači egzistencije. Kako vidim da se referirate na iz sasvim meni nejasnih razloga na liječnike iz NPB "Dr Ivan Barbot" Popovača možda Vam dodatno treba pojasniti da se ta bolnica nije pridržavala Pravilnika iz 2011. DA KOLEGE NISU IMALE FIGU U ĐEPU, PRIJE BI SE MOGLO REĆI DA JE BOLNICA IMALA FIGU U ĐEPU, te nije ispoštovala tada važeći Pravilnik i kolegama koje su sukladno tome Pravilniku odradile specijalizaciju dala anexe ugovora predviđene tim Pravilnikom, već je čekala promjenu Pravilnika da bi tužila liječnike. Za iste liječnike HZZO je Vama na znanje uplaćivao dohodak, što je i dokumentirao. Pa Vas molim za malo objektivnosti, kolegijalnosti i manje žara da ugrožavate egzistenciju kolega i njihovih obitelji. Mislim da je upravo tolerancija, transparentnost i poštivanje propisa nešto što aktualno svima u ovoj zemlji jako treba. Kako god bilo za liječnike do sada svakako Pravilnik treba zaustaviti daljinu mogućnost diskriminacije i biti prije svega usklađen s pozitivnim propisima RH a potom i EU. Slijedeće što mi je sasvim nejasno da Vi kao liječnik koji pripadate strukovnoj organizaciji kao što je HLK možete s takvim nipodaštavanjem govoriti o krovnoj organizaciji i kolegama iz Izvršnog odbora, ČIJI STE VI!!!???? Kako sam u sporu sa NPB „Dr I. Barbot Popovača“ već četvrtu godinu i ostvaruje se najcrnji scenarij da sam uništena sudskim pristojbama, odvjetničkim troškovima i predviđanjima da ću spasti na prosjački štap nakon što me bolnica ovrši sa cca milon kuna a nakon što sam u istoj bolnici odradila 17 godina imam potrebu komentirati ovaj nacrt pravilnika kao jedinu nadu da se prekine ovaj nemoralan postupak bolnice. Preko osam godina radila sam kao potplaćeni i iskorišteni sekundarac, četri godine specijalizant te četiri i pol kao specijalist. Ugovor sam potpisala na 8 godina, ali sa dolaskom tadašnjeg Pravilnika iz 2011. predviđeno je da se specijaliste ne može obvezati ugovorom duže nego li je trajala specijalizacija, uz obećanja da će se Pravilnik ispoštovati prelazim na novo radno mjesto u gradu u kojem živim, jer sam nakon 17 godina dnevnog putovanja od tri sata te sa svojih 50 godina odlučila da sam dala svoj obol provinciji u radu sa teškim duševnim bolesnicima te da konačno zaslužujem mirniji život posvećen obitelji koja me treba. Zato me iznimno vrijeđa da se ravnateljica na mom ročištu izjašnjava da je specijalizacija školovanje a ne rad pa tako glasi i presuda, odnosno ja sam bila u zabludi da sam radila. Mišljenje struke i HLK se ne uvažava, a da još ironija bude veća ravnateljica mi obrazlaže da štiti sustav. Stoga ja molim da se isprave pogreške u sustavu, naredi ravnateljima da ODREKNU TUŽBENIH ZAHTJEVA, sankcionira samovlađe pojedinih ravnatelja i omogući kolegama da se ne osjećaju robovima 21 stoljeća, tada možda neće biti odljeva liječnika, makar ne u tolikoj mjeri. | Primljeno na znanje | Primjedba je adresirana g. Rađi, a ne Ministarstvu zdravlja. |
| 31 | Narcisa Sarajlić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 18. | Kao psihijatar i dugogodišnji edukator studenata i specijalizanata psihijatrije, svjesna napora koje specijalizanti ulažu kako bi postali specijalisti, a s iskustvom da neki ravnatelji jesu a neki nisu uskadili ugovore o specijalizacijama s Pravilnikom o specijalizacijama 100/11 i 133/11 koji je nalagao jednostruki a ne dvostruki ostanak u ustanovi nakon odrađene specijalizacije, lijepo molim dopunu ovog članka Pravilnika. Naime, konkretno pet specijalista je raskinulo ugovor o radu sa SB Ivan Barbot Popovača nakon što su odradili vrijeme koliko je trajala specijalizacija, a neki i više, usprkos svih upozorenja nadležnih tijela ravnateljica je postupila protupropisno, nije u zadanom roku uskladila ugovore sa spomenutim Pravilnikom iako su specijalisti u roku dali zahtjev, te tužila na sudu kolege psihijatre, a posupci su još u tijeku, neki u prvom, a neki u drugom stupnju. Iako je Pravilnikom bila predviđena kazna kojom ustanova koja nije uskladila ugovore nema više pravo na odobrenje specijalizacija od strane Ministarsva zdavlja, navedeno nije provedeno, pa su kažnjeni samo liječnici. Neki od njih zbog ovoga su bili prisiljeni otići iz države. Također je važno naglasiti kako je velika većina ravnatelja uskladila ugovore s Pravilnikom pa su navedeni liječnici ujedno i diskriminirani s obzirom na ostale. Radi se sve skupa o 20-tak liječnika u Republici Hrvatskoj, te je potpuno nerazumljivo kako i zašto se njihov problem ne može riješiti u Republici Hrvatskoj od strane nadležnog ministarstva, nego će se možda morati rješavati na sudovima na razini Europske unije što će zasigurno nanijeti štetu ugledu Republike Hrvatske kao i Ministarstvu zdravlja, a i svakom ministru koji ovaj problem nije riješio. U prijedlogu izmjena Pravilnika također ne postoji navedena kazna što se dešava ako ravnatelj ne postupi po Pravilniku, odn. može li ravnateljica već godinama nakon nepropisnog, nekolegijalnog, subjektivnog i neetičkog postupanja i dalje biti ravnateljica. Slijedom rečenog, predlažem kao treći stavak dodati sljedeći tekst: „Obveza zdravstvene ustanove iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se na ugovore o međusobnim pravima i obvezama temeljem kojih je ustanova tužila specijalista i u trenutku stupanja ovog Pravilnika na snagu je u tijeku postupak na sudu u bilo kojem stupnju.“ Kao zadnji stavak ovog članka, kojim se kažnjava nepostupanje ravnatelja ustanove sukladno obavezi prema ovom članku Pravilnika, odnosno kao kaznene odredbe za nepoštivanje smisla i svrhe ovog Pravilnika predlažem sljedeći teskt: „Ukoliko ravnatelj ustanove ne postupi sukladno stavku 1 i stavku 3 ovog članka u propisanom vremenu, najkasnije 30 dana od isteka propisanog vremena zauvijek gubi pravo biti ravnatelj ustanove, a ustanova godinu dana nema pravo na odobrenje niti jedne specijalizacije od strane Ministarstva zdravlja, te u sljedećem ugovornom razdoblju nema mogućnost ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.“ doc.dr.sc.Narcisa Sarajlić spec.psihijatar-psihoterapeut | Nije prihvaćen | Prema članku 4. Ustava Republike Hrvatske načelo diobe vlasti dijeli se na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. |