Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o kulturnim vijećima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Knjižni blok - inicijativa za knjigu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA | Knjižni blok je u svojoj publikaciji „Knjiga u fokusu“, u poglavlju „Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi: analiza pravnog temelja distribucije javnih sredstava“ (autor I. Šprajc) ukazao na neodrživost postojećeg Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi „koji u normativno-tekstualnom smislu sadrži havarirane ostatke nekad potpunog zakonskog teksta. Od ukupno 26 članaka (24 u izvornoj varijanti iz 1990. i dva dodana novelom iz 1993.g.) sada je preostalo na snazi samo 6 članaka!! Niti jedan mogući pravni stav o tome što jest i što bi trebao biti zakon ne može se pomiriti s ovakvim normativnim stanjem Zakona ili još jednostavnije: teško je tvrditi da se Zakon još može shvaćati kao važeći zakonski tekst u pravnom sustavu koji poznaje i priznaje osnovne elemente vladavine prava! Usprkos konstataciji prema kojoj bi primarno sredstvo primjene Zakona bili Zakon o kulturnim vijećima odnosno Zakon o općem upravnom postupku u praksi je situacija potpuno suprotna. Zakon te na njemu utemeljeni postupci distribucije javnih sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi zasnivaju se na podzakonskom aktu – Pravilniku o utvrđivanju i izboru programa javnih potreba u kulturi (dalje: Pravilnik). Na taj način javna sredstva dotične namjene u potpunosti kontrolira Ministarstvo kulture RH obzirom da je upravo ovo ministarstvo donositelj Pravilnika. Suprotno situaciji u kojoj se javna sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi distribuiraju temeljem zakonski propisanog postupka Ministarstvo kulture postavlja se kao jedini donositelj relevantnih akata, jedini provoditelj postupka pa shodno tome i jedini arbitar u rečenom postupku. (Zakon o kulturnim vijećima ionako regulira jedino i isključivo rad konzultativnih tijela Ministarstva kulture a i to čini na pravno neobranjiv način.)“ (I.Š./KB) Iz tog razloga smatramo da uopće nisu stvoreni uvjeti za trenutno otvoreno e-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o kulturnim vijećima, jer slijedom pogrešnih koraka (tj. pogrešnim redoslijedom promjena zakonodavnog okvira) nije moguće donijeti nepobitno potreban kvalitetni pravni okvir. Budući da je Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi upitne normativne egzistencije te u velikom dijelu neprimjenjiv smatramo da je prvo potrebno donijeti novi zakonski akt koji bi uredio financiranje javnih potreba u kulturi, a tek onda s njim povezane zakone i propise. Jednako tako, smatramo da je prije bilo kakvih važnih promjena potrebno donijeti iscrpne i analitične elaboracije i evaluacije, temeljem kojih bi se priredila i sveobuhvatnija šira javne rasprave, ne samo putem e-savjetovanja već i putem javnih tribina u svim većim gradovima i kulturnim centrima RH, uz sudjelovanje svih zainteresiranih sudionika. Bez toga, ovakvo donošenje važnih normativnih zakonskih akata kosi se i s preporukama Europske komisije. Zbog svih ovdje pobrojanih razloga, smatramo da nema niti smisla komentirati svaki pojedini predloženi članak u Nacrtu prijedloga Zakona o kulturnim vijećima, već ističemo da udruga Knjižni blok smatra da ovaj prijedlog nije niti smio doći na javnu raspravu te stoga tražimo da se iz procedure makne ovaj Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima (odnosno da se nova, kvalitetnije priređena i poboljšana osnova vrati u proceduru isključivo kada se za to steknu uvjeti). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 2 | iDEMO Institut za demokraciju | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA | Najkraće moguće: 1. ocjena stanja nije utemeljena na objektivnim analizama dosadašnjih propisa 2. niti jedna promjena koja se predlaže nije potkrijepljena jasnim i nedvosmislenim argumentima 3. osim što nisu provedene analize nije bilo ni neophodnih konzultacija ili javnih rasprava u sektoru kulture 4. u ovakvom prijedlogu nije moguće iščitati nikakve moguće pozitivne posljedice za sektor kulture niti neophodnost donošenja takvog zakona 5. NUŽNO JE POVUĆI OVAJ NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA IZ PROCEDURE! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 3 | BACAČI SJENKI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA | Kao udruga u kulturi koju sačinjavaju članovi od kojih su neki aktivno i vrlo uspješno prisutni na kulturnoj sceni Hrvatske već više od 30 godina smatramo da je možemo iz iskustva i iz uvida u pozitivnu praksu kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kako u Republici Hrvatskoj tako i u mnogim državama Europe i svijeta izjaviti da smatramo da je ovaj prijedlog zakona u potpunosti pogrešan, da nije utemeljen na ozbiljnim i višeslojnim analizama stanja u kulturi i da je proizvod jedne zablude koja cilja pretvoriti ovo Ministarstvo u cenzorni aparat totalitarne države, a izbjegava definirati i proizvesti kulturu kakva ovoj državi u svojoj suvremenosti treba. Ovaj zakon se bavi, i to na vrlo površan način takozvanim kulturnim vijećima koje definira isključivo savjetodavno, gotovo tretirajući članove vijeća kao dvorske lude, a ne ozbiljne ljude koji bi trebali odgovorno i sustavno predlagati važne promjene u odlučivanju i dodjeljivanju proračunskih sredstava, uvoditi nove i još transparentnije modele ocijenjivanja kvalitete projekata i programa. Ovaj zakon kao da uopće ne poznaje kategoriju evalucije projekata i programa koje bi se trebalo financirati iz državnog proračuna. Nije posao ministra za kulturu da se bavi ocjenjivanjem projekata i određivanjem koliko pojedini projekt ili program treba dobiti sredstava, već dugoročnim osmišljavanjem kulturne politike jedne europske države. Također smatramo smiješnim promjenu u ovom zakonu titule "ministra kulture" u "ministar nadležan za kulturu" jer kao da se time podrazumijeva da su taj ministar ili ta ministrica eto slučajno dobili nadležnost da se malo bave kulturom, a ona ili on bi se mogli baviti i/ili biti nadležni za recimo zdravstvo ili javnu upravu. Dakle tom promjenom nazivlja se gotovo ismijava i sama uloga i važnost ministra kulture, osobe koja bi trebala doista biti dorasla stvaranju neke ozbiljne kulturne politike u Republici Hrvatskoj, a ne biti bilo kakav činovnik koji se slučajno bavi sada (i) kulturom. Cijeli tekst ovog prijedloga zakona, iako ponavlja dijelove iz predhodnih zakona, vrvi nelogičnostima i paušalnim procjenama, kako sadašnjeg stanja u procesu odlučivanja, tako i nekog novog stanja koje bi ovim bastardnim prijedlogom moglo nastati. Temeljna je greška zakona da se bavi dodatnim smanjivanjem uloge vijeća i odgovornosti njegovih pojedinih članova, a posve zanemaruje činjenicu da nikakva prava kulturna politika nije do sada predložena od strane istog nadležnog ministarstva, jer bi, po logici stvari, tek po donošenju kulturne politike, ozbiljnih strateških i iz njih proizlazećih operativnih planova, ministarstvu bilo moguće predložiti i zakon koji bi regulirao rad vijeća, usložio ili pojednostavio sistem odlučivanja i vrednovanja te u konačnici i način predlaganja ili ako baš hoćemo savjetovanja ministra i njegovih bliskih suradnika. Ovim prijedlogom zakona zapravo se događa obratno: nepostojeća kulturna politika, njezine poizvoljne i do sada uglavnom iz osobnih interesa donesene odluke se brane time da se uvodi sustav kontrole gotovo posve izvlaštenih vijeća već predhodno donešenim zakonom u vrijeme ministra Bože Biškupića. Kao i tada, a i za vrijeme ministrovanja Andreje Zlatar, naša kritika zakona i njegovog provođenja nije usmjerena na samo ministarstvo i njegovo moguće djelovanje kao posljedice takvog zakona, već prije svega na neprovodivost bilo kakve ozbiljne kulturne politike, pluralizma izričaja i sustavne stimulacije kulture i umjetnosti izvan dosega i vlasti ovog ministarstva, sada slučajno nadležnog (i) za kulturu. Naša kritika smjera prije svega na to da se ovim (ali i predhodnim zakonom) stvara klima nepovjerenja u stručnost umjetnika i kulturnih radnika da samostalno stvaraju kulturu u skladu s generalnim smjernicama datim od kompetentnog ministarstva, ministra i njegovih suradnika, već se prepušta lokalnim šerifima, sada već i u posve malim mjestima, da dodatno tu kulturu cenzuriraju, da je dodatno klijentelistički usmjeravaju i posve po svom osobnom ukusu. I na kraju, stvara se jedna posve nepotrebna kasta kulturnih radnika koji "kao savjetuju", ali nisu bitni, ali ih se za to dobro plaća i time posve nepotrebno i nedjelotvorno dodatno opterećuje državni proračun. Ako ovaj zakon ima za cilj centralizaciju kulture i poticanje apsolutističke vladavine ministra i lokalnih šerifa u manjim sredinama, prilično je kukavički i po državu štetno da se to maskira u jedan posve nepotreban zakon. Bilo bi dakle puno bolje da se vijeća posve ukinu, možda odrede povjerenici/kustosi za pojedine ministru nadležnom za kulturu drage kulturne djelatnosti i da se lijepo tako, posve po svom ukusu, političkom i svjetonazorskom ili posve utiltarnom oprijedeljenju dotičnog ministra ili ministrice, dijele društvena sredstva. Kao što se vidi iz ovog našeg komentara nismo ulazili u neke dublje analize pojedinih članaka, jer smatramo da je cijeli zakon nepotreban, štetan i po državu i po državni proračun te posve kontraproduktivan. Predlažemo stoga da se zakon povuče iz prijedloga, da se dodatno prouči građa i pozitivna praksa proizlazeća iz svih dosadašnjih zakona koji se tiču ovog segmenta stvaranja kulture i umjetnosti u Republici Hrvatskoj te da se, ako za to bude prilike da na usvajanje tek kada se svi mogući pozitivni i negativni učinci ovakvog i ovakovih zakona uzmu u obzir. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 4 | Grga K | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA | Ovakvim nacrtom zakona Ministarstvo kulture dodatno utvrđuje temelje centralne države i uzima sredstva samoj kulturi. Troškovi funcioniranja i (ne)rada prošlog ministarstva bili su daleko veći od sredstava dodijeljenih (za) kulturi(u). Očito se trendovi ne mijenjaju. Drago mi je da je uzeto u obzir da ljudi koji dodjeljuju ta nedovoljna sredstva za kulturu (koja unatoč nastojanju samog ministarstva, bivšeg, a izgledno i sadašnjeg, da je zatre - čudom preživljava) će biti dodatno preplaćeni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 5 | Mreža mladih Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Iz predloženog teksta da se zaključiti kako nije provedena dubinska analiza potreba kao niti konzultacije u sektoru što ukazuje da u procesu donošenja Nacrta prijedloga Zakona o kulturnim vijećima nije primijenjena pozitivna demokratska praksa uvriježena u procesima donošenja javnih politika u RH. Naime, proces donošenja javnih politika ne svodi se samo na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću već podrazumijeva nekoliko ranijih koraka kojima se osigurava najkvalitetniji način uključivanja stručne javnosti kroz osnivanje međuresornog tijela, a koje na temelju prethodno provedene evaluacije dosadašnjih praksi te istraživanja potreba u području koje zakon adresira kao i rezultata dobivenih istraživanjem zajedno s nadležnim tijelom sudjeluje u predlaganju izmjena zakonskog teksta. Zbog manjkavosti procesa donošenja Nacrta jednog ovako važnog zakona smatramo da nije jasno artikulirana potreba za izmjenom postojećeg Zakona. Osim toga, Prethodna procjena i Procjena učinaka propisa nisu detaljno napravljene, osim načelnog teksta u uvodnom djelu Nacrta, koji ne ispunjava ulogu tih procedura kad se donosi propis planiran Godišnjim planom normativnih aktivnosti. Iz svega navedenog slijedi kako predloženi Nacrt ne može adekvatno odgovoriti na potrebe kulturnog sektora. Suvremena kultura je važno područje djelovanja upravo organizacija mladih i organizacija za mlade čije su kulturne i umjetničke prakse uvelike određene eksperimentom, inovacijom i hibridnošću. U situaciji u kojoj imamo najviši postotak nezaposlenosti upravo u mladoj populaciji, što utječe na društvenu isključenost mladih, i gdje se često naglašava da su mladi izgubili doticaj sa svojim zajednicama u internetsko doba, izuzetno je važno da područje suvremene kulture može osigurati mladima prostor učenja, usavršavanja i povezivanja s organizacijama koje takve programe provode te sa samim zajednicama u kojima žive upravo kroz kulturni sadržaj. Imajući u vidu upravo ovu potrebu mladih, smatramo štetnim sužavanje djelokruga Vijeća za inovativne kulturne i umjetničke prakse koje se nazire iz promjene naziva u Vijeće za suvremene umjetničke prakse. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 6 | Operacija grad | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovim putem želimo izraziti općenitu primjedbu na prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i to u pogledu ishodišta ovog zakonskog prijedloga. Obzirom na to da se ne radi o dopunama i izmjenama zakona, već o novom zakonu, nameće se pitanje koja je osnova iz koje proizlazi ovaj prijedlog, pogotovo ako znamo da ne postoji jasan strateški okvir koji podupire donošenje novog zakona. Na stranicama Ministarstva kulture RH još uvijek je dostupan tek strateški plan za razdoblje 2015-2017. godine koji je donesen u mandatu bivše ministrice. Od početka mandata novog ministra nisu doneseni strateški dokumenti koji definiraju strateški okvir kulturnog razvoja u daljnjem razdoblju niti nam je poznato da su doneseni dokumenti na kojima bi se temeljio ovaj prijedlog. Mjesta za poboljšanje postojećeg zakona postoje, no prijedlozi izmjena postojećeg Zakona ili donošenja novog zakona moraju se temeljiti na detaljno provedenom istraživanju koje će obuhvatiti opsežno mapiranje i sondiranje stanja kulturnog sektora koje onda može ponuditi informacije o slabostima postojećeg zakona i smjernice za mogućnosti njegovog unaprjeđivanja, odnosno dokumente koje bi omogućili podlogu za kvalitetne zakonske prijedloge koji počivaju na detektiranim potrebama. Također, nije nam poznato da su provedene bilo kakve konzultacije, savjetovanja ili javna rasprava koja bi prethodila ovom prijedlogu i to s predstavnicima sektora koji svojim uvidima mogu i moraju biti uključeni u ovaj proces ukoliko je njegov cilj kvalitetno kreiranje javnih politika, u ovom slučaju kulturne politike. Upravo je ovaj korak izuzetno važan obzirom da se prijedlogom novog zakona mijenja struktura vijeća, njihov djelokrug i ovlasti, dakle ključni dijelovi njihovog djelovanja. Ulaženje u prijedlog novog zakona bez jasno utemeljene podloge i procesa savjetovanja smatramo izuzetno spornim korakom koji ne može doprinijeti unaprjeđenju zakonodavnog okvira i strateškog promišljanja kulturnog sektora. Konačno, ovakav je prijedlog u suprotnosti s dobrim praksama donošenja javnih politika i njihovih dokumenata i predstavlja nazadovanje u procesima oblikovanja kulturnih politika u Republici Hrvatskoj. Ovim prijedlogom svrha vijeća bila bi kozmetičke prirode, a ona bi služila samo kao privid demokratske procedure koji pruža proizvoljan okvir za donošenje odluka, ovisan o vladajućoj strukturi, odnosno ministru. Iako je uloga ministra ovim zakonom pojačanja nisu predviđeni nikakvi sistemski, strukturni mehanizmi koji bi ograničili upravo tu proizvoljnost odlučivanja i omogućili okvir za provedbu načela transparentnosti. Također, jedan od nedostataka cjelokupnog prijedloga Zakona jest brisanje članaka vezanih uz promicanje potreba u kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina i njihovom kulturnom stvaralaštvu. Ovakav se pristup protivi temeljnim načelima ugrađenim u međunarodnu pravnu stečevinu a čija je potpisnica i RH. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 7 | Kurziv | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Primarna, generalna primjedba na prijedlog Zakona o kulturnim vijećima tiče se ishodišta ovog zakonskog prijedloga. Naime, s obzirom na to da se ne radi o dopunama i izmjenama zakon, već o kreiranju novog zakona, postavlja se pitanje temelja na kojima se ovakav strateški korak poduhvaća. Nadalje, unatoč najavama prethodnih vlasti nikada nije ostvaren plan oblikovanja Strateškog razvoja kulturnih politika pa stoga ne postoji ni jasan strateški okvir kojim bi se opravdala nužnost donošenja novog zakona. Na stranicama Ministarstva kulture RH još uvijek je dostupan tek strateški plan za razdoblje 2015-2017. godine. Iako je u pitanju period koji je vremenski obuhvaćen ovim strateškim planom, radi se o dokumentu bivšeg ministra kulture. Od početka mandata novog ministra nisu naznačene nikakve namjere kreiranja i sagledavanja strateškog okvira kulturnog razvoja, a kamoli opravdanja na kojima se ovakav poduhvat temelji. Nije nam poznato da je provedeno ikakvo istraživanje, sondiranje, skeniranje ni mapiranje stanja kulturnog sektora, kao ni sličan proces koji bi ukazao na slabosti i nedostatke postojećeg zakona te zahtijevao izradu novog. Pritom ne mislimo da postojeći zakon ne treba mijenjati, no duboko vjerujemo da tome moraju prethoditi gore navedeni procesi: istraživanje, sondiranje i analiza trenutnog stanja kao i učinaka postojećih zakona i propisa, te izrada smjernica i strateških dokumenata koji će potom generirati zakonske prijedloge sukladno detektiranim potrebama i smjernicama razvoja. Slijedom toga, nije provedena nisu provedene konzultacije, savjetovanje niti javna rasprava s predstavnicima sektora koji bi mogli doprinijeti svojim uvidima i iskustvima izradi ovakvog zakonskog prijedloga koji umnogome mijenja samu strukturu kulturnih vijeća, njihov djelokrug kao i ovlasti. Iz svega navedenog smatramo spornim već samo ulaženje u ovakav zakonodavni poduhvat bez jasno utemeljene podloge koja bi doprinijela unaprjeđenju kako zakonodavnog okvira tako i strateškog promišljanja kulturnog sektora, odnosno sustava koji ga oblikuje. Ovakav prijedlog zakona stoga je u suprotnosti s dobrim demokratskim praksama i predstavlja korak unatrag u procesima oblikovanja kulturnih politika stoga bi i usvajanje ovakvog zakona označilo devoluciju procesa provedbe kulturnih politika. Uloga vijeća aktualnim prijedlogom je svedena na dekorativnu funkciju koja služi proizvodnji privida demokratske procedure iza koje se krije legitimacija provedbi politika proizvoljnih odluka pojedinog ministra. Nadalje, iako je ovakvim prijedlogom Zakona osnažena uloga ministra u odlučivanju, obvezujući mehanizmi koji bi ograničili samovolju i proizvoljnost u odlučivanju te osigurali provedbu načela javnosti i transparentnosti nisu ni na koji način predviđeni. Još jedna manjkavost cjelokupnog prijedloga Zakona jest brisanje članaka vezanih uz promicanje potreba u kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina i njihovom kulturnom stvaralaštvu. Ovakav pristup protivan je temeljnim načelima ugrađenim u međunarodnu pravnu stečevinu a čija je potpisnica i RH. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 8 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prijedlog Zakona o kulturnim vijećima smatramo neprihvatljivim u ovom obliku zbog sljedećega: 1. Zakon o kulturnim vijećima u ovom obliku smanjuje ovlasti i utjecaj vijeća Ministarstva kulture i jača ovlasti i utjecaj samoga ministra kulture na razvoj kulture i umjetnosti i proces donošenja odluka u Programima javnih potreba u kulturi u odnosu na važeći Zakon. Umjesto daljnjeg širenja i razvoja demokratskih praksi i ispravljanja manjkavosti postojeće regulative, novi Zakon ograničava i ugrožava postignutu razinu pluralizma i vraća autoritarne prakse i političku samovolju u odlučivanje u kulturi. Prijedlogom Zakona minoriziraju se stručni i profesionalni kriteriji, smanjuje uloga stručne javnosti u procesu donošenja odluka o korištenju sredstava državnog proračuna i određivanju smjera razvoja kulture i umjetnosti, a ministar kulture se postavlja kao glavni arbitar u donošenju odluka u Programima javnih potreba u kulturi od interesa za RH i u kreiranju kulturno-umjetničke scene. Vijeća MK su svedena na „demokratske ukrase“, služe formalnom zadovoljavaju procedure, prikrivaju centraliziranje moći u osobi ministra kulture i osnaživanje političkog odlučivanja u kulturi. 2. Prijedlog Zakona o kulturnim vijećima ne utvrđuje obaveze vijeća MK i ministra kulture prema korisnicima programa i javnosti; također se ne propisuje ni definiranje preciznih kriterija ni pisanje obrazloženja za svaku pojedinu odluku vijeća i ministra. Ne reguliraju se na demokratski način niti odnosi i ovlasti između vijeća i ministra u donošenju konačnih odluka. 3. Nije jasno zašto se u prijedlog Zakona uvodi nova terminologija, pa se umjesto Ministarstvo kulture koristi „ministarstvo nadležno za poslove kulture“, a umjesto ministar kulture „ministar nadležan za kulturu“. Takve formulacije otvaraju mogućnost fuzije ministarstava, tj. ukidanja samostalnog Ministarstva kulture, što smatramo u potpunosti neprihvatljivim. 4. Iako se u obrazloženjima Prijedloga Zakon o kulturnim vijećima spominje i Zakon o pravu na pristup informacijama, kao i uopće „osnaživanje pristupa informacijama“ i „javnost rada kulturnih vijeća“, smatramo da su predložene mjere – „objavljivanje zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra nadležnog za kulturu“ – sasvim nedovoljne i da je iznova riječ samo o pro forma zadovoljenju demokratske forme. Transparentnost rada kulturnih vijeća, kao i odlučivanja o financiranju javnih potreba u kulturi, trebaju se osigurati na više razina i s više razrađenih mjera. 5. Odredba po kojoj Vijeće daje svoj mandat na raspolaganje u slučaju razrješenja ministra koji je objavio njihova imenovanja u potpunosti je neprihvatljiva, jer ona Kulturna vijeća tretira kao politička, a ne stručna tijela, tj. članove Vijeća kao dužnosnike, a ne stručnjake koji su izabrani temeljem javnih poziva i odgovarajućih stručnih kriterija. 6. Odredba po kojoj ministar kulture ima pravo smijeniti članove Vijeća u slučaju da narušavaju ugled vijeća ili Ministarstva sasvim je neprihvatljiva, jer u praksi može poslužiti za kažnjavanje kritičkoga mišljenja i onemogućavanja implementacije pojedinih odluka članova vijeća. Pod ovakvim odredbama se u praksi prečesto provodila cenzura kritičkog mišljenja i osiguravala politička podobnost i nije se radilo o očuvanje ugleda tijela i institucija. 7. Prijedlog Zakona propušta ojačati ulogu Nacionalnog vijeća za kulturu u donošenju strateških dokumenata kulturnih politika i drugih ključnih akata MK. 8. Iako je područje mogućeg sukoba interesa u radu Vijeća ovim Prijedlogom Zakona bolje uređeno negoli postojećim zakonom, smatramo da je tu potrebno precizirati i doraditi neke odredbe. Osobito upada u oči da je propušteno navesti mogući sukob interesa samoga ministra, s obzirom na to kolike je ovlasti on dobio samim Zakonom o kulturnim vijećima. 9. Izrada Prijedloga Zakona o kulturnim vijećima nije praćena nikakvim prethodnim istraživanjima, analizama i mapiranjem stanja u kulturi, niti je nastala u komunikaciji i konzultacijama s kulturnim djelatnicima i javnosti. Ovdje navedena "Ocjena stanja" je paušalna, utemeljena na osobnim dojmovima i nema utemeljenja u odgovarajućim dokumentima i analizama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 9 | Davor Mišković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Izmjena naziva Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse u Vijeće za inovativne umjetničke prakse problematično je jer sužava djelokrug rada ovog Vijeća na područje umjetničkog rada. Time se ne postiže unaprijeđenje kulturograma djelatnosti hrvatske kulture jer se iz kulturograma isključuju različite kulturne prakse koje se ponekad ne mogu nositi s kriterijima umjetničke izvrsnosti. Ove prakse doprinose razvoju kritičkog mišljenja, socijalnoj inkluziji, interdisciplinarnom djelovanju, decentralizaciji i demonopolizaciji kulture i kao takve predstavljaju važnu pologu u razvoju kulture, te bi ih bilo štetno isključiti iz sustava financiranja javnih potreba u kulturi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 10 | Davor Mišković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Izmjena naziva Vijeća za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti u Vijeće za kazališnu umjetnost problematična je zato što kazalištima dominira dramski program pa je u percepciji javnosti, ali i stručnjaka, često prisutno izjednačavanje dramskog i kazališnog programa. Zbog toga bi samom promjenom naziva Vijeća lako moglo doći do potpunog zanimarivanja drugih kazališnih formi čime se svakako neće postići osnovna intencija Zakona da se unaprijedi kulturogram djelatnosti hrvatske kulture. Naprotiv, posljedica će biti isključivanje pojedinih djelatnosti iz kulturograma i sužavanje prostora djelovanja u kulturi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 11 | Bezimeno autorsko društvo - BADco. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Kao umjetnici koji već dvadesetak godina aktivno rade u polju kazališta i plesne umjetnosti smatramo da su promjene koje se unose u postojeći Zakon o kulturnim vijećima metodološki neosnovane i štetne iz perspektive razvoja našeg kulturno-umjetničkog polja i kulture u cjelini. Izmjene se predlažu na temelju posve paušalne procjene "prakse", a ne na temelju provedne analize stanja, stručnih podloga i savjetovanja s akterima i zainteresiranom javnošću. Primjerice, iako je u prethodnom razdoblju iz iste te "prakse" nastalo novo povjerenstvo za plesnu umjetnosti pri Vijeću za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti, predložena promjena naziva tog Vijeća (čl. 2) ukazuje da se šire polje izvedbenih umjetnosti sada reducira na kazališnu izvedbu, dok niz izvedbenih formi koje nisu scenske poput performansa, street dancea ili suvremenog cirkusa potencijalno izlaze iz djelokruga rada Vijeća. Dapače, svođenje imena Vijeća na samo jednu dosadašnju sastavnicu upućuje da će ostale sastavnice nestati u cjelini, uključujući i plesnu umjetnost. Svođenje naziva ovog Vijeća, ali i Vijeća za inovativne kulturne i umjetničke prakse, kod kojeg otpada čitav jedan segment alternativne, društveno-usmjerene ili medijske kulture, ukazuje da su ove promjene proizvolje i zapravo u proturječju s postojećom praksom. Drugo, nakon što je postojeći zakon već smanjio ulogu vijeća u suodlučivanju, oslobodivši ministra obaveze da mora obrazlagati odluke koje odudaraju od stručne procjene vijeća, ovim zakonom vijeća postaju tek legitimacijsko tijelo za diskrecijske odluke ministra, koji sada može odlučivati o njihovom razrješenju (čl. 5, st. 4) i cenzorski sankcionirati njihovu slobodu kritičkog istupanja u javnosti (čl. 5, stavak 2, alineja 4). Vijeća više nemaju ulogu pri predlaganju strategija i javnih politika (čl. 1), čime je značajno smanjen utjecaj kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture. Ukratko, time vijeća više nisu zasebna instanca stručne procjene i utjecaja stvaratelja kulture na njezin okvir, već postaju personalizirana savjetodavna tijela Ministra. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 12 | Vitomira Lončar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Planiranje i odlučivanje spadaju u prvi glavni instrument svake kulturne politike. Ovaj se Prijedlog odnosni na odlučivanje, dakle, na ključni element kulturne politike Republike Hrvatske. Tvrdnje iznesene u ovoj elaboraciji su paušalne i nisu utemeljene ni na kakvoj, a kamoli ozbiljnoj evaluaciji. Tako važan zakonski akt ne može se donositi bez šire javne rasprave i uz sudjelovanje svih zainteresiranih sudionika, a prema preporukama Europske komisije, ne bi se smio donositi bez RIA (Regulatory impact assessment). Prijedlog pokazuje potpuno nerazumijevanje važnosti kulturnih vijeća u formuliranju kulturne politike koja se bavi mnogo širim područjem od financiranja. Ovaj Prijedlog smatram štetnim za opstanak i razvoj naše kulture te smatram da ga treba u potpunosti odbaciti i započeti novi, inkluzivni proces promjene regulative. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 13 | ART RADIONICA LAZARETI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Tekst Nacrta prijedloga Zakona o kulturnim vijećima demonstrira manjak procesa analize i stručnog savjetovanja koji bi trebao prethoditi svakim izradama i donošenjima regulativnih dokumenata najvišeg ranga u svim područjima, pa tako u kulturi. U predloženom nacrtu Zakona, ocjena stanja upućuje na izostanak prethodne analiza stanja, uključujući pregled i evaluaciju uloge kulturnih vijeća u razvoju kulturnog sustava RH, uz komparativnu analizu iskustava u zemljama s dobrim i lošim praksama u devolucijama ovlasti u donošenju odluka u području kulture kao i zemljama sličnog (post)tranzicijskog iskustva. Premda se poziva na promjene u dinamici „javnih potreba u kulturi u proteklih petnaest godina te nova iskustva unutar kulturnih i umjetničkih praksi“ koja su „uvjetovala izmjenu dosadašnjeg kulturnog programa djelatnosti i njihova unapređenja, a time i usklađivanja uloge kulturnih vijeća s aktualnim iskustvima iz prakse“, iz predloženog teksta nije vidljivo na što se točno odnosi takva paušalna ocjena stanja tj. koje su se to promjene dogodile, koja su to iskustva iz prakse i kako se točno prema njima odnosi ovaj projedlog Zakona? Stoga, prijedlog novog Zakona nema jasno argumentirane logičke podloge/razloge donošenja novog zakona u odnosu na prijašnja iskustva i projekcije budućih tendencija razvoja koje su kompatibilne sa suvremenim europskim smjernicama kulturnog razvoja. Ovaj početni korak u predlaganju novog Zakona ukazuje na zanemarivanje izvorne intencije i značaja kulturnih vijeća čija uspostava još uvijek predstavlja jednu od najvažnijih reformi u procesu donošenja odluka čime je osiguran prijelaz praksi odlučivanja prema demokratičnijim, otvorenijim, utemeljenim metodama donošenja odluka i upravljanja u kulturi. Zakon o kulturnim vijećima otvorio je mogućnost procesa profesionalizacije i deetatizacije tj. odvajanja procesa donošenja odluka od izravne kontrole administracije i političke vlasti. Osnovni razlog postojanja Zakona o kulturnim vijećima jest premošćivanje centralizacije procesa donošenja odluka s ciljem uključenja predstavnika civilnog društva, strukovnih tijela, nezavisnih stručnjaka i umjetnika u kreiranje politika, kulturno planiranje i planiranje proračunskih izdvajanja za kulturni sektor. To podrazumijeva i omogućuje jačanje uloge kulturnog sektora u informiranju, sudjelovanju, stvaranju, provođenju i evaluaciji kulturne politike RH te uravnoteženo/recipročno smanjenje uloge izvršnog (političkog) državnog/regionalnog/lokalnog tijela u donošenju odluka kako, kome, zašto i koliko financirati kulturu. U tom smislu, dokidanje uloge kulturnih vijeća u predlaganju „ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, a posebice predlaganja programa javnih potreba u kulturi„ te ukidanje mogućnosti „utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost“ dovodi u pitanje čemu uopće donositi Zakon o kulturnim vijećima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 14 | Udruga za promicanje kultura Kulturtreger | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ocjena stanja utvrđuje da su se "dogodile značajne promjene u postupku ostvarivanja zadaća kulturnih vijeća" te da su "nova iskustva unutar kulturnih i umjetničkih praksi uvjetovala (...) i usklađivanje uloge kulturnih vijeća s aktualnim iskustvima iz prakse". Pri tome se nigdje ne navodi koje su to "značajne promjene" i "nova iskustva" niti na koji način ovaj prijedlog Zakona na njih odgovara. Naprotiv, iz obrazloženja kao i iz predloženih odredbi Zakona jasno je da se "usklađivanje" odnosi na ograničavanje uloge kulturnih vijeća te daljnje smanjivanje njihove važnosti što je kontradiktorno deklariranoj svrsi kulturnih vijeća a koja je definirana kao "omogućavanje ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti". Predlaganjem sužavanja područja nadležnosti kulturnih vijeća, što je vidljivo iz predloženih naziva vijeća, predlaganjem ukidanja Vijeća za financiranje međunarodnih projekata, što je paušalno i bez davanja jasne analize objašnjeno konstatacijom da nije zaživjelo u praksi, izbacivanjem kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina kao posebne brige Ministarstva kulture te konačno navođenjem sintagme "ministarstvo nadležno za poslove kulture" umjesto Ministarstvo kulture ukazuje se jasan smjer čiji cilj nije razvoj kulture i umjetnosti već upravo suprotno, njezina marginalizacija i provincijalizacija. Stoga ovaj prijedlog Zakona smatramo štetnim te predlažemo da se učine potrebne analize te provedu konzultacije s akterima u sektoru kulture i zainteresiranom javnošću na lokalnoj i nacionalnoj razini kako bi se stvorila stručna podloga za izradu prijedloga Zakona o kulturnim vijećimma koji će uistinu imati pozitivne efekte na razvooj kulture i umjetnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 15 | Multimedijalni institut | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovaj zakonski prijedlog smatramo u potpunosti neprihvatljivim iz nekoliko razloga: 1. Njime se slabi uloga vijeća kao instrumenta sudjelovanja kulturnih djelatnika i umjetnika u odlukama u kulturi, a vijeća se svode na sredstvo za legitimaciju samovolje ministra kulture. U ovom pogledu posebno neprihvatljivima smatramo odredbu o vezivanju mandata članova vijeća za politički mandat ministra; odredbu koja omogućuje ministru da razriješi člana vijeća zbog narušavanja ugleda vijeća ili Ministarstva - što smatramo sredstvom za ograničavanje kritičkog istupanja članova; te mogućnost diskrecijskog odlučivanja ministra mimo preporuka vijeća bez obrazloženja. 2. Promjenom naziva pojedinih vijeća sužava se i njihov djelokrug, a onemogućuje se osnivanje novih vijeća. Tako Ministarstvo kulture, umjesto da podupire i potiče kulturni razvoj, taj razvoj zaustavlja. Posebno zabrinjavajućim smatramo isključivanje kulturnih praksi iz naziva Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse. Značajan broj organizacija civilnog društva u kulturi se bavi upravo inovativnim kulturnim praksama, što je bitno širi pojam od umjetničkih. Utoliko njihovo isključivanje iz naziva i posljedično djelokruga Vijeća smatramo pokušajem da se ove prakse i njihovi nositelji isključe iz financiranja. 3. Potreba donošenja novog Zakona o kulturnim vijećima nije potkrijepljena nikakvim ozbiljnim analizama, procjenama učinaka provedbe važećeg Zakona niti komunikaciji s kulturnim djelatnicima, umjetnicima i stručnjacima u ovom polju. Nacrtom se uvode drastične izmjene u područje kulture koje su utemeljene isključivo na političkoj volji za ograničavanjem utjecaja vijeća i isključivanjem potencijalnih korisnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 16 | Platforma Doma mladih Split | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovaj Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima potpuno je zaobišao dosadašnji proces donošenja javnih politika koji podrazumijeva mnogo širi proces od samog javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Te smatramo osobito važnim poštivati proces kvalitetnog donošenja javnih politika koji uključuje istraživanje potreba te analizu podataka dobivenih istraživanjem, kao i formiranje međusektorskog radnog tijela za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Jedino što je u ovoj proceduri bilo poštivano jest procedura propisana Zakonom o pravu na pristup informacijama koja propisuje da se zakonski tekst mora konzultirati sa zainteresiranom javnošću. Izostala je potrebna analitička podloga koja bi pokrijepila koja su to iskustva iz prakse i koja metodologija je korištena u prikupljanju i analizi podataka, odnosno koja je podloga za navedene zaključke kojima se navodi kako je: “Dinamika promjena javnih potreba u kulturi u proteklih petnaest godina te nova iskustva unutar kulturnih i umjetničkih praksi uvjetovala su izmjenu dosadašnjeg kulturograma djelatnosti i njihova unapređenja, a time i usklađivanja uloge kulturnih vijeća s aktualnim iskustvima iz prakse”. Također, ne navodi se koji će biti učinci (izravni i neizravni) donošenja predloženih zakonskih izmjena -- ne postoji strateški okvir i vizija unutar kojih bi predložene izmjene ovog zakona bile opravdane, pa tako predložene izmjene ne mogu predstavljati dugoročno, strateško rješavanje navedenih problema -- nema holističkog pristupa razumijevanja konteksta u kojem se ovaj Zakon mijenja – niti su adresirani ključni dionici u procesu izmjena Zakona, a kojih se ovaj zakon tiče, ne navodi se uporište u praksi za novim zakonskim tekstom koji bi bio poboljšan i čiji bi učinci eventualno pozitivno djelovali na područje koje adresira. Ono što je izniman propust to je što je potpuno gnoriran proces konzultiranja sa zainteresiranom javnošću koji podrazumijeva međusektorske konzutacije, odnosno formiranje stručne radne skupine sastavljene od kompetentnih stručnjaka iz različitih sektora: institucija, tijela državne uprave, civilnog društva, umjetnika i kulturnih radnika. Zakon o kulturnim vijećima jedan je od ključnih elemenata oblikovanja i provedbe kulturne politike u Hrvatskoj, a oblikovan je na temelju legitimnih potreba kulturnog sektora i šire javnosti za decentralizacijom i demokratizacijom procesa donošenja odluka u kulturi, kao i na prijenosu uspješnih praksi i modela kulturnih politika razvijenim u drugim europskim zemljama. Iako je ovaj propis doživio višestruke izmjene i dopune tijekom svoje primjene, javnosti nikada nije predočena analiza njegovih učinaka, kao ni vrednovanje rada različitih Vijeća. Ovaj zaključak podjednako se odnosi na sve dosadašnje izmjene Zakona, a posebice na ovaj Prijedlog, gdje predlagatelj javnosti nije predočio sustavnu analizu zatečenog stanja, kao ni objektivne probleme i potrebe koji se rješavaju izmjenom ovog propisa već se predlagatelj poziva na nedovoljno objašnjena iskustva i prakse, iako za to nema kvalitetnu analitičku podlogu niti provedeno istraživanje. Također, ovaj Prijedlog donosi drastične izmjene u kontekstu djelovanja vijeća, time i provedbe kulturnih politika u Hrvatskoj, čime je potreba za detaljnim analizama, vrednovanjem dosadašnjih praksi i konzultacijama još veća, a kako bi se opravdala nužnost donošenja novog Zakona. Iznimno velika promjena u okviru ovog Prijedloga odnosi se na svođenje vijeća na političke savjetnike ministra i to kroz ukidanje uloge vijeća u kulturnoj politici i svođenje na savjetovanje ministra u donošenju odluka o financiranju te kroz vezivanje mandata za ministrov što smatramo iznimno problematičnim. Dodatno, kroz uvođenje instituta cenzure (čl. 5, stavak 2, podstavak 3.) ograničava se sloboda govora članova vijeća, a kroz omogućavanje sudjelovanja stručnjaka koji nisu iz područja kulture ograničava se autonomija kulture te promiče deprofesionalizacija odlučivanja u kulturi. Nadalje, Prijedlogom se sužavaju područja djelovanja vijeća te se bez osnove isključuju brojna područja poput inovativnih kulturnih praksi, plesa, glazbeno-scenske djelatnosti, knjižarstva, bez jasnog objašnjenja, što “sveobuhvatni kontekst kulturnih područja” nije i ne može biti. Ovim Prijedlogom se onemogućuje osnivanje novih vijeća te se fiksiranjem postojećeg stanja onemogućuje da Ministarstvo kulture odgovori na kulturni razvoj. Posebno problematičnim smatramo tom što se ovim prijedlogom otvara mogućnost ukidanja ministarstva kulture kao samostalnog tijela državne uprave, kako je u čitavom tekstu “Ministarstvo kulture” preimenovano u “ministarstvo nadležno za poslove kulture” što otvara dodatni prostor potpunoj marginalizaciji kulture i razviju suvremenih kulturnih praksi i njegovanje kulturne tradicije. Ovo je suprotno važećem Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11, 22/12, 39/13, 125/13, 148/13), koji kao ministarstvo nadležno za poslove kulture jasno imenuje Ministarstvo kulture (članak 24). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 17 | Savez udruga Klubtura | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima koji se ovdje predlaže je potpuno zaobišao uvažen i dokazano djelotvoran proces donošenja javnih politika koji podrazumijeva mnogo širi proces od samog javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Budući da ovaj Zakon predlaže suštinske izmjene u području koje adresira te s obzirom na to da se radi o jednom od najvažnijih zakona u području kulturne politike, osobito je bilo važno poštovati proces kvalitetnog donošenja javnih politika koji uključuje sljedeće korake: istraživanje potreba te prethodnih dobrih i loših praksi unutar područja koje Zakon obuhvaća te analiza podataka dobivenih istraživanjem, kao i formiranje međusektorskog radnog tijela za predlaganje izmjena i dopuna zakonskog teksta. Jedino što je u ovoj proceduri bilo poštivano jest procedura propisana Zakonom o pravu na pristup informacijama koja propisuje da se zakonski tekst mora konzultirati sa zainteresiranom javnošću. U ocjeni stanja koja je ovdje iznesena kao podloga za izmjenu i dopunu Zakona se kontinuirano poziva na praksu, odnosno, navodi se kako: “Dinamika promjena javnih potreba u kulturi u proteklih petnaest godina te nova iskustva unutar kulturnih i umjetničkih praksi uvjetovala su izmjenu dosadašnjeg kulturograma djelatnosti i njihova unapređenja, a time i usklađivanja uloge kulturnih vijeća s aktualnim iskustvima iz prakse”, međutim ovo nigdje nije potkrijepljeno analitičkim podlogama koje bi govorile o tome koja su to iskustva iz prakse, jesu li te informacije dobivene iz procesa provođenja fokusnih grupa, strukturiranih intervjua ili kakvim drugim alatom koji bi služio za stvaranje kvalitetne analitičko-istraživačke podloge za ovakve suštinske i korjenite promjene Zakona o kulturnim vijećima. Dodatno, temeljnje manjkavosti koje se prepoznaju, kako u ovoj ocjeni stanja, tako i u predloženim izmjenama su sljedeće: -- ne uzima se u obzir koji će biti učinci (izravni i neizravni) donošenja predloženih zakonskih izmjena -- ne postoji strateški okvir i vizija unutar kojih bi predložene izmjene ovog zakona bile opravdane, pa tako predložene izmjene ne mogu predstavljati dugoročno, strateško rješavanje navedenih problema -- nema holističkog pristupa razumijevanja konteksta u kojem se ovaj Zakon mijenja -- nisu mapirani niti konzultirani ključni dionici u procesu izmjena Zakona, a kojih se ovaj zakon tiče -- nije provedeno istraživanje/analiza čiji bi nalazi ukazivali kako postoji potreba za novim zakonskim tekstom koji bi išao u ovom ili onom smjeru te koji bi bio poboljšan i čiji bi učinci pozitivno djelovali na područje koje adresira -- potpuno je ignoriran proces konzultiranja sa zainteresiranim dionicima koji podazumijeva međusektorske konzutacije, odnosno formiranje stručne radne skupine sastavljene od kompetentnih stručnjaka iz različitih sektora: institucija, tijela državne uprave, civilnog društva, umjetnika i kulturnih radnika. Zakon o kulturnim vijećima jedan je od ključnih elemenata oblikovanja i provedbe kulturne politike u Hrvatskoj, a oblikovan je na temelju legitimnih potreba kulturnog sektora i šire javnosti za decentralizacijom i demokratizacijom procesa donošenja odluka u kulturi, kao i na prijenosu uspješnih praksi i modela kulturnih politika razvijenim u drugim europskim zemljama. Ovaj propis u petnaest godina svoje primjene doživio je višestruke izmjene i dopune, dok istovremeno, u ovom periodu nikada javnosti nije predočena analiza njegovih učinaka, kao ni vrednovanje rada različitih Vijeća. Ovaj zaključak podjednako se odnosi na sve dosadašnje izmjene Zakona, a posebice na ovaj Prijedlog, gdje predlagatelj javnosti nije predočio sustavnu analizu zatečenog stanja, kao ni objektivne probleme i potrebe koji se rješavaju izmjenom ovog propisa. Umjesto toga, predlagatelj se poziva na nedovoljno objašnjena iskustva i prakse, koje nisu potkrijepljene provedenim konzultacijama u kulturnom sektoru niti drugim objektivnim dokazima. Također, ovaj Prijedlog donosi drastične izmjene u kontekstu djelovanja vijeća, time i provedbe kulturnih politika u Hrvatskoj, čime je potreba za detaljnim analizama, vrednovanjem dosadašnjih praksi i konzultacijama još veća, a kako bi se opravdala nužnost donošenja novog Zakona. Najdrastičnija promjena u okviru ovog Prijedloga odnosi se na svođenje vijeća na politički kadrovirane osobne savjetnike ministra kroz ukidanje uloge vijeća u kulturnoj politici i svođenje na savjetovanje ministra u donošenju odluka o financiranju te kroz vezivanje mandata za ministrov. Dodatno, kroz uvođenje instituta cenzure (čl. 5, stavak 2, podstavak 3.) ograničava se sloboda govora članova vijeća, a kroz omogućavanje sudjelovanja stručnjaka koji nisu iz područja kulture ograničava se autonomija kulture te promiče deprofesionalizacija odlučivanja u kulturi. Nadalje, Prijedlogom se sužavaju područja djelovanja vijeća te se bez osnove isključuju brojna područja poput inovativnih kulturnih praksi, plesa, glazbeno-scenske djelatnosti, knjižarstva, bez jasnog objašnjenja, što “sveobuhvatni kontekst kulturnih područja” nije i ne može biti. Također, Prijedlogom se onemogućuje osnivanje novih vijeća čime se zanemaruje činjenicu da je kultura i umjetnost dinamično i promjenjivo područje u kojem se razvijaju nove prakse, pa i nove discipline. Fiksiranjem postojećeg stanja onemogućuje se da Ministarstvo kulture odgovori na kulturni razvoj. Finalno, Prijedlog otvara opasnu mogućnost ukidanja ministarstva kulture kao samostalnog tijela državne uprave, kako je u čitavom tekstu “Ministarstvo kulture” preimenovano u “ministarstvo nadležno za poslove kulture”. Ovo je suprotno važećem Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11, 22/12, 39/13, 125/13, 148/13), koji kao ministarstvo nadležno za poslove kulture jasno imenuje Ministarstvo kulture (članak 24). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 18 | Emina Višnić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U samom tekstu Nacrta prijedloga zakona kao ni u ovom tekstu ne nalaze se čvrsta utemeljenja potrebe za donošenje novog Zakona o kulturnim vijećima. Naime OCJENA STANJA, umjesto da je utemeljena na objektivnim analizama učinka dosadašnjih propisa, temelji se na dojmu i maglovitim spoznajama iz prakse - primjerice: "Dinamika promjena javnih potreba u kulturi u proteklih petnaest godina te nova iskustva unutar kulturnih i umjetničkih praksi uvjetovala su izmjenu dosadašnjeg kulturograma djelatnosti i njihova unapređenja, a time i usklađivanja uloge kulturnih vijeća s aktualnim iskustvima iz prakse." Drugi je primjer neosnovan argument za promjenu naziva vijeća: "(...) izmijenit će se dosadašnji naziv (...) sukladno sveobuhvatnom kontekstu tih kulturnih područja." Pri tom se nigdje ne navodi analitička osnova kojom je utvrđen taj magloviti "sveobuhvatni kontekst kulturnih područja". I tako dalje - gotovo niti jedna promjena koja se uvodi nije potkrijepljena jasnim, nedvojbenim i uvjerljivim argumentom koji bi se temeljio na ozbiljnim analizama. Također, kako možemo vidjeti iz ovoga teksta, prije donošenja Nacrta prijedloga zakona, ne samo da nisu provedene analize, nego nisu obavljene nikakve KONZULTACIJE u sektoru - barem ne one za koje je šira javnost i zainteresirani umjetnici i kulturni djelatnici mogli znati. Za razliku od, recimo, kurikularne reforme gdje su provedene konzultacije sa širokom bazom nastavnika i stručnjaka, pri donošenju ovog Nacrta ništa slično nije provedeno - ne samo da se nije (barem ne javno i službeno) komuniciralo s umjetnicima, kulturnim djelatnicima, znanstvenicima i drugim stručnjacima u polju kulture, nego se nije uključilo niti lokalne i regionalne razine vlasti koje ovaj Zakon izravno obvezuje. Nadalje, kroz ovaj Nacrt se umjesto termina "ministarstvo kulture" i "ministar kulture" (kako to stoji u Zakonu o kulturnim vijećima koji je na snazi) uvode termini "ministarstvo nadležno za poslove kulture" i "ministar nadležan za kulturu" čime se daje naslutiti moguće UKIDANJE MINISTARSTVA KULTURE. Što se tiče pojedinih POSLJEDICA koje će nastati donošenjem zakona, one su uglavnom negativne. Mora se jasno reći da Nacrt sadrži dvije nove odredbe koje se mogu smatrati pozitivnim napretkom (s tim da bi ih trebalo doraditi i poboljšati): razrješenje člana vijeća kada ne poštuje odredbe o sprječavanju sukoba interesa (čl. 5., st. 2., alineja 2.) i obaveza objavljivanja zapisnika o radu vijeća uz konačnu odluku o Programu javnih potreba u kulturi (čl. 8., st. 4.). No, ta dva detalja nisu dovoljno opravdanje da bi se donosio novi zakon, budući da se one mogu uvesti i kroz proceduru izmjena i dopuna važećeg zakona. Ništa drugo se u ovom Nacrtu ne može vidjeti kao napredak u sustavu, već, na žalost, samo kao nazadovanje. Zakon koji bi se eventualno donio prema ovom Nacrtu prije svega može rezultirati nizom NEGATIVNIH POSLJEDICA, primjerice: 1. Uloga kulturnih vijeća (čl. 1., st. 1.) svodi se isključivo na predlaganje Programa javnih potreba u kulturi, a isključuje se mogućnost njihovog sudjelovanja u predlaganju i raspravljanju ciljeva kulturne politike i drugih mjera za njezino provođenje. Odnosno suodlučivanje na području kulturne politike svedeno je na puko predlaganje iznosa sufinanciranja programa, a dokinut je bilo koje drugi oblik suodlučivanja, koje važeći Zakon predviđa. 2. Izravnim vezivanjem mandata članova vijeća s mandatom pojedinog ministra (čl. 5., st. 4.) i omogućavanjem da se članovi vijeća smjene u slučaju da “narušavaju ugled” (čl. 5., st. 2., alineja 4.), uvodi se visoki rizik diskontinuiteta i destablizacije kulturne politike, a uloga Vijeća se politizira. Takvom intervencijom se gubi neovisna pozicija vijeća, koja i po intenciji ovog Nacrta trebaju biti utemeljena na stručnom i stranačko-politički neovisnom mišljenju. Otvaranjem mogućnosti da se članove Vijeća smjenjuje zbog istupanja u javnosti o pitanjima koja se tiču pojedinog vijeća ili Ministarstva kulture, odnosno kulturnih politika, uvodi se ograničenje slobode govora. Takve odredbe u jednom demokratskom društvu potpuno su neprihvatljive. 3. Promjenom naziva pojedinih vijeća (čl. 2.) sužava se njihov djelokrug, čime se potencijalno unaprijed isključuju bitni segmenti kulturnog i umjetničkog djelovanja u Hrvatskoj. Onemogućavanjem osnivanja drugih vijeća, u skladu s kulturnom i umjetničkom praksom, petrificira se stanje stvari, odnosno onemogućuje se adekvatna i pravovremena reakcija nositelja kulturne politike na promjene u polju. 4. Omogućavanjem da članovima kulturnih vijeća mogu poslati stručnjaci afirmirani u bilo kojem polju, a ne nužno u kulturi (čl. 3., st. 1.), ne dobiva se ništa na demokratičnosti, već se ugrožava autonomija i profesionalnost u području umjetnosti i kulture. Kulturna vijeća su zaseban element kulturnog sustava koji treba omogućiti sudjelovanje umjetnika i kulturnih djelatnika u oblikovanju okvira i mjera poticanja kulturno-umjetničkog stvaralaštva i postaviti razinu kompetencije i praktičnog iskustva koja posreduje između političkih dužnosnika, uprave i kulturnog polja. Svođenjem kompetencija Vijeća na isključivo savjetodavno i njihovo de facto vezivanje uz mandat ministra, njihova zasebna funkcija u sustavu se reducira na personalno savjetodavno tijelo ministra i paravan za diskrecijsko odlučivanje koje ne mora polagati račune stručnim kriterijima, Vijećima niti javnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 19 | Grga K | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Zaključci iz ocjene stanja su objektivno napisani i na osnovu istih se može odrediti smjer eventualnih pozitivnih promjena međutim isto nije primjenjeno u ovom Nacrtu prijedloga pa molim da se isti izmjeni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 20 | Grga K | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Vidim da je ministarstvo osiguralo sredstva koja će biti uplaćena članovima vijeća koji će dodjeljivati državna sredstva prijateljima. Time se nastavlja praksa prošle vlade. Drago mi je primjetiti da bar u nečemu postoji kontinuitet. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 21 | Platforma Doma mladih Split | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA S OBRAZLOŽENJEM | Smatramo neprihvatljivim brisanje čl 12. koji se odnosi na nacionalne manjine jer je zaštita nacionalnih manjina te promicanje kulture nacionalnih manjina jedno od temeljnih načela ugrađenih u sve relevantne međunarodne pravne i obvezujuće dokumente unutar okvira zaštite ljudskih prava, a kojih je Republika Hrvatska potpisnica, te je neprihvatljivo da Ministarstvo kulture u ovako važnom zakonskom tekstu briše članak kojim se posvećuje pozornost promicanju potreba u kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina i njihovom kulturnom stvaralaštvu. Također, brisanje čl 13. koji se tiče međunarodne kulturne suradnje je problematično jer mnogi kulturno-umjetnički projekti i programi predloženi za program javnih potreba u kulturi sadrže elemente gostovanja stranih umjetnika u RH i obrnuto, te gostovanja domaćih umjetnika u inozemstvu. Upravo iz navedenog uočava se važnost vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju kako bi se osigurala kvalitetna potpora promicanju domaće kulturne i umjetničke proizvodnje u inozemstvu. Nadalje, i dalje je prioritet da se hrvatskoj javnosti omogući upoznavanje s priznatim vrijednostima i suvremenim nastojanjima u umjetnosti i kulturi drugih naroda. Ne postoje razlozi za brisanje Članka 13. postojećeg Zakona, osobito uzimajući u obzir kako je međunarodna suradnja u području kulture jedan od temelja ostvarivanja kvalitete kulturno-umjetničkih programa. Važno je napomenuti kako za brisanje Članaka 12. i 13. ne postoje nikakve predočene analitičke podloge te kako brisanje tih članaka znatno unazađuje tekst Prijedloga i proizvodi zabrinjavajuće posljedice na kulturno-umjetničku produkciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 22 | Savez udruga Klubtura | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA, IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA S OBRAZLOŽENJEM | U prijedlogu Zakona su brisani članci 12. i 13. koji se tiču nacionalnih manjina te međunarodne kulturne suradnje. Komentar vezan uz brisani Članak 12. Imajući na umu kako su zaštita nacionalnih manjina te promicanje kulture nacionalnih manjina jedno od temeljnih načela ugrađenih u sve relevantne međunarodne pravne i obvezujuće dokumente unutar okvira zaštite ljudskih prava, a kojih je Republika Hrvatska potpisnica, neprihvatljivo je da Ministarstvo kulture u ovako važnom zakonskom tekstu briše članak kojim se posvećuje pozornost promicanju potreba u kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina i njihovom kulturnom stvaralaštvu. Nadalje, u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske, propisano je izrijekom: “Etnička i multikulturna raznolikost i duh razumijevanja, uvažavanja i tolerancije doprinose promicanju razvoja Republike Hrvatske.”, te nadalje, “Republika Hrvatska osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina koja oni uživaju pojedinačno ili zajedno s drugim osobama koje pripadaju istoj nacionalnoj manjini, a kada je to određeno ovim Ustavnim zakonom ili posebnim zakonom, zajedno s pripadnicima drugih nacionalnih manjina, naročito: kulturna autonomija održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanja i zaštite svojih kulturnih dobara i tradicije”. Uvažanje, promicanje te podrška očuvanju kulture nacionalnih manjina, obveza je Republika Hrvatske na horizontalnoj ravni, tj. osim Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Hrvatska mora uvažavati i promicati kulturu nacionalnih manjina u svim svojim tijelima, a to se osobito odnosi na kulturno-umjetničku produkciju nacionalnih manjina te, sukladno tome, na obvezu Ministarstva kulture. Komentar vezan uz brisani Članak 13. Mnogi kulturno-umjetnički projekti i programi predloženi za program javnih potreba u kulturi sadrže elemente gostovanja stranih umjetnika u RH i obrnuto,gostovanja domaćih umjetnika u inozemstvu. Zato je važno da postoji koordinacija vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju s drugim vijećima kako bi se osigurala kvalitetna potpora promicanju domaće kulturne i umjetničke proizvodnje u inozemstvu. Nadalje, i dalje je prioritet da se hrvatskoj javnosti omogući upoznavanje s priznatim vrijednostima i suvremenim nastojanjima u umjetnosti i kulturi drugih naroda. Ne postoje razlozi za brisanje Članka 13. postojećeg Zakona, osobito uzimajući u obzir kako je međunarodna suradnja u području kulture jedan od temelja ostvarivanja kvalitete kulturno-umjetničkih programa. Važno je napomenuti kako za brisanje Članaka 12. i 13. ne postoje nikakve predočene analitičke podloge te kako brisanje tih članaka znatno unazađuje tekst Prijedloga i proizvodi zabrinjavajuće posljedice na kulturno-umjetničku produkciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 23 | udruga Metamedij | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Uloga Vijeća da sudjeluju u oblikovanju kulturne politike Republike Hrvatske ovim je nacrtom prijedloga zakona izostavljena iz opisa djelokruga Vijeća, čime se ukida ukida pristup i sudjelovanje kulturnog sektora u razvoju kulturnih politika te aktivno sudjelovanje u kreiranju kulturnog razvitka zemlje. Stručnjaci iz polja umjetnosti i kulture trebaju sukreirati kulturne politike i sudjelovati u izradi kulturnih strategija i praćenju provođenja istih, na nacionalnoj i regionalnoj/lokalnoj razini. Predlaže se izmjena st. 1. i 2. ovog članka, kako slijedi: (1) Kulturna vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeća) osnivaju se sukladno ovom Zakonu za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti kao savjetodavna tijela u svom području umjetničkog i kulturnog stvaralaštva za: - predlaganje Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koja se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna navedenih jedinica, - raspravljanje i predlaganje ciljeva i mjera javne politike te utvrđivanje elemenata strategije kulturnog razvitka, - praćenje i vrednovanje provedbe strategije kulturnog razvitka, - rješavanje drugih pitanja važnih za definiranje i praćenje kulturne politike, odnosno kulturni razvitak. (2) U ostvarivanju zadaća iz stavka 1. ovoga članka, Vijeća pružaju stručnu pomoć pri donošenju Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njegovom financiranju, razmatraju stanje u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, daju prijedloge za poticanje njihova razvitka i unaprjeđivanja, kao i stručne podloge i mišljenja, te obavljaju i druge poslove sukladno ovom Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 24 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | 1. U Članku 1., predlažemo u točki 1 koja glasi: „Kulturna vijeća osnivaju se za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti kao savjetodavna tijela za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku.“ dodati i „stručnost“ i „sudjelovanje u odlučivanju“. Članak bi trebao glasiti: „Kulturna vijeća osnivaju se… kao stručna tijela koja savjetuju i suodlučuju…“. 2. U Članku 1, pod točku 4. uvesti odredbu: “Rad Vijeća je javan i Ministarstvo kulture se obavezuje pravovremeno i transparentno obavještavati javnost o kriterijima vrednovanja, odlukama i radu Vijeća i samoga Ministarstva kulture u vezi s Programima Javnih potreba u kulturi.” Takvu odredbu u suženijem obliku (“Rad Vijeća je javan.”) sadržava postojeći Zakon o kulturnim vijećima i ista ne bi ni u kojem slučaju trebala biti ispuštena iz novog Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 25 | Marin Lukanović | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Iznimno važna uloga Vijeća da sudjeluju u oblikovanju kulturne politike Republike Hrvatske ovim je nacrtom prijedloga zakona izostavljena iz opisa djelokruga Vijeća, čime se ukida aktivno sudjelovanje umjetnika u kreiranju kulturnog razvitka zemlje. Stručnjaci iz polja umjetnosti i kulture trebaju sukreirati kulturne politike i sudjelovati u izradi kulturnih strattegija i praćenju provođenja istih, na nacionalnoj i lokalnoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 26 | Vitomira Lončar | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Članak 1. ne predviđa da Vijeća sudjeluju u kreiranju kulturne politike zemlje, a što bi svakako trebala biti njihova temeljna funkcija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 27 | Vitomira Lončar | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | U Hrvatskoj postoji Ministarstvo kulture i potpuo je neprihvatljivo da se u Glavi II govori o "Ministarstvu nadležnom za poslove kulture". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 28 | Vitomira Lončar | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Predlaže se izmjena st. 1. i 2. ovog članka, kako slijedi: (1) Kulturna vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeća) osnivaju se sukladno ovom Zakonu za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti kao savjetodavna tijela u svom području umjetničkog i kulturnog stvaralaštva za: - predlaganje Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koja se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna navedenih jedinica, - raspravljanje i predlaganje ciljeva i mjera javne politike te utvrđivanje elemenata strategije kulturnog razvitka, - praćenje i vrednovanje provedbe strategije kulturnog razvitka, - rješavanje drugih pitanja važnih za definiranje i praćenje kulturne politike, odnosno kulturni razvitak. (2) U ostvarivanju zadaća iz stavka 1. ovoga članka, Vijeća pružaju stručnu pomoć pri donošenju Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njegovom financiranju, razmatraju stanje u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, daju prijedloge za poticanje njihova razvitka i unaprjeđivanja, kao i stručne podloge i mišljenja, te obavljaju i druge poslove sukladno ovom Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 29 | ART RADIONICA LAZARETI | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Ponovno ističemo da ukidanjem sukreiranja kulturnih politika iz djelokruga rada kulturnih vijeća - se ukida pristup i sudjelovanje kulturnog sektora u kreiranju kulturne politika kao i donošenju odluka o i u području kulture. U tome smislu kulturna vijeća gube svoju svrhu i postaju "normativna tijela" koja legitimitaju želje i dojmove ministra/ice kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 30 | ART RADIONICA LAZARETI | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Predlaže se izmjena st. 1. i 2. ovog članka, kako slijedi: (1) Kulturna vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeća) osnivaju se sukladno ovom Zakonu za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti kao savjetodavna tijela u svom području umjetničkog i kulturnog stvaralaštva za: - predlaganje Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koja se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna navedenih jedinica, - raspravljanje i predlaganje ciljeva i mjera javne politike te utvrđivanje elemenata strategije kulturnog razvitka, - praćenje i vrednovanje provedbe strategije kulturnog razvitka, - rješavanje drugih pitanja važnih za definiranje i praćenje kulturne politike, odnosno kulturni razvitak. (2) U ostvarivanju zadaća iz stavka 1. ovoga članka, Vijeća pružaju stručnu pomoć pri donošenju Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njegovom financiranju, razmatraju stanje u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, daju prijedloge za poticanje njihova razvitka i unaprjeđivanja, kao i stručne podloge i mišljenja, te obavljaju i druge poslove sukladno ovom Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 31 | Savez udruga Klubtura | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Predlaže se izmjena st. 1. i 2. ovog članka, kako slijedi: (1) Kulturna vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeća) osnivaju se sukladno ovom Zakonu za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti kao savjetodavna tijela u svom području umjetničkog i kulturnog stvaralaštva za: - predlaganje Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koja se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna navedenih jedinica, - raspravljanje i predlaganje ciljeva i mjera javne politike te utvrđivanje elemenata strategije kulturnog razvitka, - praćenje i vrednovanje provedbe strategije kulturnog razvitka, - rješavanje drugih pitanja važnih za definiranje i praćenje kulturne politike, odnosno kulturni razvitak. (2) U ostvarivanju zadaća iz stavka 1. ovoga članka, Vijeća pružaju stručnu pomoć pri donošenju Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njegovom financiranju, razmatraju stanje u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, daju prijedloge za poticanje njihova razvitka i unaprjeđivanja, kao i stručne podloge i mišljenja, te obavljaju i druge poslove sukladno ovom Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 32 | Savez udruga Klubtura | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Ovim je Nacrtom određeno da je svrha kulturnih vijeća ostvarivanje utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti. Smatramo kako tu svrhu nije moguće ostvariti isključivo kroz predlaganje Programa javnih potreba u kulturi, odnosno predlaganje iznosa sufinanciranja programa, na što je ovim Nacrtom svedena njihova uloga. Zadaće kulturnih vijeća potrebno je proširiti na sudjelovanje u predlaganju i raspravljanju ciljeva kulturne politike i drugih mjera za njezino provođenje, pripreme nacrta prijedloga zakona i izmjena zakona iz područja kulture, formuliranje strategije kulturnog razvitka te praćenje i vrednovanje provedbe strategije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 33 | Emina Višnić | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Uloga kulturnih vijeća svodi se isključivo na predlaganje Programa javnih potreba u kulturi, a isključuje se mogućnost njihovog sudjelovanja u predlaganju i raspravljanju ciljeva kulturne politike i drugih mjera za njezino provođenje. Smatram da bi trebalo slijediti demokratske standarde i principe sudjelovanja stručnjaka i praktičara u kreiranju javnih politika (kao što se primjerice sindikati i poslodavci uključuju u kreiranje politika koje se odnose na pitanja rada), i uključiti kulturna vijeća u oblikovanje kulturne politike na svim razinama (primjerice utvrđivanje strategije kulturnog razvitka ili proces savjetovanja pri donošenju ili izmjenama legislative). Predlaganje Programa javnih potreba u kulturi, odnosno sufinanciranja kulturnih i umjetničkih programa, samo je jedan od instrumenata kulturne politike i ne može se kvalitetno primijeniti bez usklađenja s ostalim instrumentima. Budući da se u prvoj rečenici ovoga zakona jasno kaže da se kulturna vijeća osnivaju “radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti”, potrebno je šire odrediti njihove zadaće. Naime, stvaran utjecaj umjetnika i kulturnih djelatnika na razvoj kulture i umjetnosti ne može se ostvariti, ako se zadaće kulturnih vijeća svode isključivo na donošenje Programa javnih potreba u kulturi, odnosno na puko predlaganja iznosa sufinanciranja za pojedine programe. Stoga je potrebno zadaće pojedinih vijeća proširiti na stratešku i razvojnu razinu. Da bi vijeća doista mogla ostvariti utjecaj i doprinijeti razvoju kulture i umjetnosti na nacionalnoj i na lokalnim razinama, nužno je da njihove zadaće obuhvaćaju pitanja oblikovanja kulturne politike, definiranje strategije kulturnog razvitka i praćenja i vrednovanja provedbe strategije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 34 | Emina Višnić | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Predlaže se izmjena st. 1. i 2. ovog članka, kako slijedi: (1) Kulturna vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeća) osnivaju se sukladno ovom Zakonu za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti kao savjetodavna tijela u svom području umjetničkog i kulturnog stvaralaštva za: - predlaganje Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koja se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna navedenih jedinica, - raspravljanje i predlaganje ciljeva i mjera javne politike te utvrđivanje elemenata strategije kulturnog razvitka, - praćenje i vrednovanje provedbe strategije kulturnog razvitka, - rješavanje drugih pitanja važnih za definiranje i praćenje kulturne politike, odnosno kulturni razvitak. (2) U ostvarivanju zadaća iz stavka 1. ovoga članka, Vijeća pružaju stručnu pomoć pri donošenju Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njegovom financiranju, razmatraju stanje u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, daju prijedloge za poticanje njihova razvitka i unaprjeđivanja, kao i stručne podloge i mišljenja, te obavljaju i druge poslove sukladno ovom Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 35 | Grga K | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Dodatna opterećenja JL(R)S. Ovakav članak Zakona i riječ samouprava jednostavno se ne trpe i podsjećaju me na oksimoron ljubičica bijela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 36 | Operacija grad | IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA S OBRAZLOŽENJEM, II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE | Potrebno je uskladiti u čitavom dokumentu imenovanje Ministarstvo kulture namjesto predloženog rješenja Ministarstvo nadležno za poslove kulture, jer je ovakav prijedlog u suprotnosti sa važećim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11, 22/12, 39/13, 125/13, 148/13) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 37 | Kurziv | IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA S OBRAZLOŽENJEM, II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE | Potrebno je uskladiti u čitavom dokumentu imenovanje Ministarstvo kulture namjesto predloženog rješenja Ministarstvo nadležno za poslove kulture, jer je ovakav prijedlog u suprotnosti sa važećim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11, 22/12, 39/13, 125/13, 148/13) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 38 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA S OBRAZLOŽENJEM, II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE | Umjesto Ministarstvo nadležno za poslove kulture koristiti Ministarstvo kulture i tako uskladiti u cijelom dokumentu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 39 | Savez udruga Klubtura | IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA S OBRAZLOŽENJEM, II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE | Imenovanje ministarstva kao "ministarstva nadležnog za poslove kulture" suprotno je važećem Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11, 22/12, 39/13, 125/13, 148/13), koji kao ministarstvo nadležno za poslove kulture jasno imenuje Ministarstvo kulture (članak 24). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 40 | Savez udruga Klubtura | IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA S OBRAZLOŽENJEM, II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU KULTURE | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 41 | Platforma 9,81 | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Podržavam ranije predloženi članak u cjelosti: "Predlaže se izmjena cijelog članka kako slijedi: (1)Pri ministarstvu kulture osnivaju se sljedeća kulturna vijeća: - Vijeće za knjigu, koje obuhvaća: književno i publicističko stvaralaštvo, nakladništvo, uključivši izdavanje kulturnih časopisa, novina, elektroničkih i drugih publikacija, knjižarsku djelatnost, promociju knjige i čitanja, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za kazalište, koje obuhvaća: dramsko, baletno, plesno, lutkarsko i operno stvaralaštvo, organizaciju i produkciju djela, promociju kazališne kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za glazbu, koje obuhvaća: stvaralaštvo tradicijske, klasične, suvremene i popularne glazbe, produkciju i izdavaštvo glazbenih djela, promociju glazbene kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za vizualne umjetnosti i kulturu, koje obuhvaća: stvaralaštvo na području kiparstva, slikarstva, grafike, umjetničkog videa i novih medija, dizajna i arhitekture, produkciju djela, promociju vizualnih umjetnosti i kulture, uključivši izložbe, manifestacije, monografije, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju, koje obuhvaća: gostovanja hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u inozemstvu, organizaciju manifestacija predstavljanja hrvatske kulture i umjetnosti u inozemstvu, projekte međunarodne suradnje svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte i rezidencijalne boravke, sudjelovanje hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u radu međunarodnih organizacija te druge aktivnosti promicanja hrvatske kulture i umjetnosti u svijetu; - Vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam, koje obuhvaća: tradicionalno i suvremeno amatersko stvaralaštvo, svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte, njegovu promociju putem manifestacija i publikacija te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse, koje obuhvaća: stvaralaštvo, produkciju, distribuciju i promociju umjetničkih i kulturnih praksi koje nastaju pod utjecajem novih medija i tehnologija, koje su interdisciplinarne ili intermedijalne, koje nastaju kroz prožimanje kulturnog i drugih područja društvenog djelovanja, koje promiču inovativne organizacijske oblike na području kulture, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti. (2) Slijedeći razvoj suvremene umjetnosti i kulture, osnivaju se prema potrebi i druga Vijeća odlukom ministra kulture." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 42 | Operacija grad | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Smatramo da ovaj prijedlog ima sljedeće sporne izmjene: 1. Promjenom imenovanja pojedinih kulturnih vijeća otvara put sužavanju njihovog djelokruga što nije u skladu s aktualnim tendencijama i karakteristikama kulturno-umjetničke scene i kontinuiranoj diversifikaciji ovog polja. Ove bi izmjene onemogućile nadležnom vijeću da odgovori na aktualne potrebe polja. 2. Posebno su sporne sljedeće alineje: 7 – inovativne umjetničke prakse iz koje je izbačen pojam kulturne, (prije se zvalo 7 - kulturno-umjetničke prakse) čime se suzuje djelokrug vijeća isključivo na umjetnost, dok kulturne prakse kao važan sukreator ovog polja izostaju. 1- u preimenovanju vijeća za knjigu i nakladništvo 2- te kazališnu umjetnost čime se isključuje širok spektar aktivnosti, programa i komplementarnih djelatnosti vezanih uz knjigu i nakladništvo, kao i spektar izvedbenih umjetničkih praksi koje pojam „kazališnog“ u sebi nužno ne podrazumijeva. 3. Ukidanjem mogućnosti osnivanja novih vijeća, savjeta i povjerenstava ovisno o potrebama dodatno se usporava i onemogućuje samo djelovanje ministarstva što je u suprotnosti sa potrebom fleksibilizacije sustava i njegova reagiranja na prepoznate potrebe | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 43 | KA-MATRIX | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Predlažemo izmjenu cijelog članka kako slijedi: (1) Pri ministarstvu kulture osnivaju se sljedeća kulturna vijeća: - Vijeće za knjigu, koje obuhvaća: književno i publicističko stvaralaštvo, nakladništvo, uključivši izdavanje kulturnih časopisa, novina, elektroničkih i drugih publikacija, knjižarsku djelatnost, promociju knjige i čitanja, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za kazalište, koje obuhvaća: dramsko, baletno, plesno, lutkarsko i operno stvaralaštvo, organizaciju i produkciju djela, promociju kazališne kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za glazbu, koje obuhvaća: stvaralaštvo tradicijske, klasične, suvremene i popularne glazbe, produkciju i izdavaštvo glazbenih djela, promociju glazbene kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za vizualne umjetnosti i kulturu, koje obuhvaća: stvaralaštvo na području kiparstva, slikarstva, grafike, umjetničkog videa i novih medija, dizajna i arhitekture, produkciju djela, promociju vizualnih umjetnosti i kulture, uključivši izložbe, manifestacije, monografije, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju, koje obuhvaća: gostovanja hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u inozemstvu, organizaciju manifestacija predstavljanja hrvatske kulture i umjetnosti u inozemstvu, projekte međunarodne suradnje svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte i rezidencijalne boravke, sudjelovanje hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u radu međunarodnih organizacija te druge aktivnosti promicanja hrvatske kulture i umjetnosti u svijetu; - Vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam, koje obuhvaća: tradicionalno i suvremeno amatersko stvaralaštvo, svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte, njegovu promociju putem manifestacija i publikacija te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse, koje obuhvaća: stvaralaštvo, produkciju, distribuciju i promociju umjetničkih i kulturnih praksi koje nastaju pod utjecajem novih medija i tehnologija, koje su interdisciplinarne ili intermedijalne, koje nastaju kroz prožimanje kulturnog i drugih područja društvenog djelovanja, koje promiču inovativne organizacijske oblike na području kulture, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti. (2) Slijedeći razvoj suvremene umjetnosti i kulture, osnivaju se prema potrebi i druga Vijeća odlukom ministra kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 44 | Kurziv | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Dvije su sporne promjene u ovom zakonskom rješenju: 1. Promjenom imenovanja pojedinih kulturnih vijeća primarno se omogućuje sužavanje njihovog djelokruga što je protivno aktualnoj dinamici kulturno-umjetničke scene i kontinuiranoj diversifikaciji polja pa se samim time zakonom priječi mogućnost odgovaranja na aktualne potrebe područja za koje je vijeće nadležno. Nadalje, ova racionalizacija posebno je sporna u alineji 7 – inovativne umjetničke prakse iz koje je izbačen pojam kulturne, kako se prije zvalo 7 - kulturno-umjetničke prakse čime se suzuje djelokrug vijeća isključivo na umjetnost, dok kulturne prakse kao važan sukreator ovog polja izostaju. Sličan problem nalazi se i u preimenovanju vijeća za knjigu i nakladništvo (alineja 1) te kazališnu umjetnost (alineja 2) čime se isključuje širok spektar aktivnosti, programa i komplementarnih djelatnosti vezanih uz knjigu i nakladništvo, kao i spektar izvedbenih umjetničkih praksi koje pojam „kazališnog“ u sebi nužno ne podrazumijeva. 2. Ukidanjem mogućnosti osnivanja novih vijeća, savjeta i povjerenstava ovisno o potrebama dodatno se usporava i onemogućuje samo djelovanje ministarstva što je u suprotnosti sa potrebom fleksibilizacije sustava i njegova reagiranja na prepoznate potrebe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 45 | udruga Metamedij | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Promjenom imena vijeća isključuju se pojedini bitni dijelovi kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Predloženi nazivi nedovoljno jasno preciziraju djelokrug rada vijeća, te potencijalno omogućavaju brojne prepreke u definiranju djelokruga vijeća. U samom tekstu zakona trebalo bi definirati djelokrug pojedinih vijeća, kako bi se izbjegle interpretacije ili moguće isključivanje pojedinih kulturnih i umjetničkih praksi. Kroz definiranje djelokruga rada vijeća, važno je obuhvatiti sve faze kulturno-umjetničkog stvaralaštva - od istraživanja i proizvodnje, preko medijacije i distribucije do recepcije i dokumentacije Također, predlaže se zadržavanje mogućnosti osnivanja novih vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 46 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | U Članku 2. kod „Vijeća za inovativne umjetničke prakse“, vratiti postojeći naziv: „Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse“. Umjetničke i kulturne prakse nisu jednakoznačni pojmovi, pa ovakva nova odredba znači sužavanje djelokruga Vijeća te diskvalificiranje pojedinih sadašnjih aktera i programa kao mogućih korisnika sredstava MK. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 47 | Marin Lukanović | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Reduciranje imena vijeća zbog ekonomičnosti poslovanja dovodi do reduciranja polja djelovanja tih vijeća i posljedično do reduciranja opsega kulturne i umjetničke produkcije u RH. Posebno je zabrinjavajući prijedlog promjene imena Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse u Vijeće za inovativne umjetničke prakse. Brisanjem riječi “kulturne”, odnosno nazivanjem područja djelovanja sintagmom “inovativne umjetničke prakse” bitno se sužava područje djelovanja Vijeća, čime se otvara prostor za drugačije tumačenje prijavljenih programa, te potencijalno izostavljanje onih koji su integralni dio hrvatske kulturne produkcije. Stoga predlažem da se zadrži postojeći naziv područja djelovanja Vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 48 | Bezimeno autorsko društvo - BADco. | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Promjene naziva vijeća nisu konzistentne s praksom i uvriježenim pojmovima, te sužavaju djelokrug pojedinih vijeća. Primjerice, šire polje kazališta, plesa i izvedbenih umjetnosti ovim izmjenama se reducira na kazališnu izvedbu, dok niz izvedbenih formi koje nisu scenske poput performansa, street dancea ili suvremenog cirkusa potencijalno nestaju iz djelokruga vijeća. Svođenje naziva Vijeća na polje užeg opsega upućuje na to da će i plesna umjetnost, koja je nedavno dobila zasebno povjerenstvo, nestati iz javnih potreba u kulturi. Isti je slučaj s Vijećem za inovativne kulturne i umjetničke prakse, kod kojeg otpada pojam kulturnih praksi, dakle čitav jedan veliki i značajan jedan alternativne, društveno-usmjerene ili medijske kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 49 | ART RADIONICA LAZARETI | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Smatramo da svako reduciranje naziva vijeća ujedno znači i sužavanje područja djelovanja vijeća. Također nigdje nije obrazložena redukcija naziva vijeća, tj nije objašnjeno na temelju čega je redukcija tj. sužavanje područja djelovanja vijeća - donešeno. Nadalje, uvedeni termini ne korespondiraju s postojećim klasifikacijama kulturnih djelatnosti ili s eventualnim registrom kulturnih i umjetničkh disciplina i praksi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 50 | ART RADIONICA LAZARETI | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Predlaže se izmjena cijelog članka kako slijedi: (1)Pri ministarstvu kulture osnivaju se sljedeća kulturna vijeća: - Vijeće za knjigu, koje obuhvaća: književno i publicističko stvaralaštvo, nakladništvo, uključivši izdavanje kulturnih časopisa, novina, elektroničkih i drugih publikacija, knjižarsku djelatnost, promociju knjige i čitanja, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za kazalište, koje obuhvaća: dramsko, baletno, plesno, lutkarsko i operno stvaralaštvo, organizaciju i produkciju djela, promociju kazališne kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za glazbu, koje obuhvaća: stvaralaštvo tradicijske, klasične, suvremene i popularne glazbe, produkciju i izdavaštvo glazbenih djela, promociju glazbene kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za vizualne umjetnosti i kulturu, koje obuhvaća: stvaralaštvo na području kiparstva, slikarstva, grafike, umjetničkog videa i novih medija, dizajna i arhitekture, produkciju djela, promociju vizualnih umjetnosti i kulture, uključivši izložbe, manifestacije, monografije, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju, koje obuhvaća: gostovanja hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u inozemstvu, organizaciju manifestacija predstavljanja hrvatske kulture i umjetnosti u inozemstvu, projekte međunarodne suradnje svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte i rezidencijalne boravke, sudjelovanje hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u radu međunarodnih organizacija te druge aktivnosti promicanja hrvatske kulture i umjetnosti u svijetu; - Vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam, koje obuhvaća: tradicionalno i suvremeno amatersko stvaralaštvo, svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte, njegovu promociju putem manifestacija i publikacija te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse, koje obuhvaća: stvaralaštvo, produkciju, distribuciju i promociju umjetničkih i kulturnih praksi koje nastaju pod utjecajem novih medija i tehnologija, koje su interdisciplinarne ili intermedijalne, koje nastaju kroz prožimanje kulturnog i drugih područja društvenog djelovanja, koje promiču inovativne organizacijske oblike na području kulture, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti. (2) Slijedeći razvoj suvremene umjetnosti i kulture, osnivaju se prema potrebi i druga Vijeća odlukom ministra kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 51 | Udruga za promicanje kultura Kulturtreger | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Smatramo da je sužavanje područja djelokruga kulturnih vijeća što je vidljivo iz predloženih naziva štetno za razvoj kulture i umjetnosti te predlažemo da se uz nazive vijeća navede i djelokrug pojedinog vijeća tako da obuhvaća sve segmente kulturne i umjetničke proizvodnje važne za razvoj određenog područja. Npr.Vijeće za knjigu, koje obuhvaća: književno i publicističko stvaralaštvo, nakladništvo, uključivši izdavanje kulturnih časopisa, novina, elektroničkih i drugih publikacija, knjižarsku djelatnost, promociju knjige i čitanja, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 52 | Platforma Doma mladih Split | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Ovaj predloženi članak smatramo da je potrebno zamijeniti sljedećim prijedlogom kulturnih vijeća: (1) - Vijeće za knjigu, koje obuhvaća: književno i publicističko stvaralaštvo, nakladništvo, uključivši izdavanje kulturnih časopisa, novina, elektroničkih i drugih publikacija, knjižarsku djelatnost, promociju knjige i čitanja, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za kazalište, koje obuhvaća: dramsko, baletno, plesno, lutkarsko i operno stvaralaštvo, organizaciju i produkciju djela, promociju kazališne kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za glazbu, koje obuhvaća: stvaralaštvo tradicijske, klasične, suvremene i popularne glazbe, produkciju i izdavaštvo glazbenih djela, promociju glazbene kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za vizualne umjetnosti i kulturu, koje obuhvaća: stvaralaštvo na području kiparstva, slikarstva, grafike, umjetničkog videa i novih medija, dizajna i arhitekture, produkciju djela, promociju vizualnih umjetnosti i kulture, uključivši izložbe, manifestacije, monografije, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju, koje obuhvaća: gostovanja hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u inozemstvu, organizaciju manifestacija predstavljanja hrvatske kulture i umjetnosti u inozemstvu, projekte međunarodne suradnje svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte i rezidencijalne boravke, sudjelovanje hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u radu međunarodnih organizacija te druge aktivnosti promicanja hrvatske kulture i umjetnosti u svijetu; - Vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam, koje obuhvaća: tradicionalno i suvremeno amatersko stvaralaštvo, svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte, njegovu promociju putem manifestacija i publikacija te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse, koje obuhvaća: stvaralaštvo, produkciju, distribuciju i promociju umjetničkih i kulturnih praksi koje nastaju pod utjecajem novih medija i tehnologija, koje su interdisciplinarne ili intermedijalne, koje nastaju kroz prožimanje kulturnog i drugih područja društvenog djelovanja, koje promiču inovativne organizacijske oblike na području kulture, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti. (2) Prema potrebi se osnivaju i druga Vijeća odlukom ministra kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 53 | Savez udruga Klubtura | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Predlažemo izmjenu cijelog članka kako slijedi: (1) Pri ministarstvu kulture osnivaju se sljedeća kulturna vijeća: - Vijeće za knjigu, koje obuhvaća: književno i publicističko stvaralaštvo, nakladništvo, uključivši izdavanje kulturnih časopisa, novina, elektroničkih i drugih publikacija, knjižarsku djelatnost, promociju knjige i čitanja, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za kazalište, koje obuhvaća: dramsko, baletno, plesno, lutkarsko i operno stvaralaštvo, organizaciju i produkciju djela, promociju kazališne kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za glazbu, koje obuhvaća: stvaralaštvo tradicijske, klasične, suvremene i popularne glazbe, produkciju i izdavaštvo glazbenih djela, promociju glazbene kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za vizualne umjetnosti i kulturu, koje obuhvaća: stvaralaštvo na području kiparstva, slikarstva, grafike, umjetničkog videa i novih medija, dizajna i arhitekture, produkciju djela, promociju vizualnih umjetnosti i kulture, uključivši izložbe, manifestacije, monografije, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju, koje obuhvaća: gostovanja hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u inozemstvu, organizaciju manifestacija predstavljanja hrvatske kulture i umjetnosti u inozemstvu, projekte međunarodne suradnje svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte i rezidencijalne boravke, sudjelovanje hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u radu međunarodnih organizacija te druge aktivnosti promicanja hrvatske kulture i umjetnosti u svijetu; - Vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam, koje obuhvaća: tradicionalno i suvremeno amatersko stvaralaštvo, svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte, njegovu promociju putem manifestacija i publikacija te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse, koje obuhvaća: stvaralaštvo, produkciju, distribuciju i promociju umjetničkih i kulturnih praksi koje nastaju pod utjecajem novih medija i tehnologija, koje su interdisciplinarne ili intermedijalne, koje nastaju kroz prožimanje kulturnog i drugih područja društvenog djelovanja, koje promiču inovativne organizacijske oblike na području kulture, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti. (2) Slijedeći razvoj suvremene umjetnosti i kulture, osnivaju se prema potrebi i druga Vijeća odlukom ministra kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 54 | Savez udruga Klubtura | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Promjenom imena vijeća isključuju se pojedini bitni dijelovi kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Iz ovako predloženih promjena ne može se utvrditi osnova za izmjenu naziva pojedinih vijeća niti kojom logikom se predlagatelj vodio pri preimenovanju vijeća. Predloženi nazivi nedovoljno jasno preciziraju djelokrug rada vijeća, te potencijalno omogućavaju brojne prepreke u definiranju djelokruga vijeća. Smatramo kako je najvažnije što jasnije u samom tekstu zakona definirati djelokrug pojedinih vijeća, kako bi se izbjegle interpretacije ili moguće isključivanje pojedinih kulturnih i umjetničkih praksi. Također, kroz definiranje djelokruga rada vijeća, važno je obuhvatiti sve faze kulturno-umjetničkog stvaralaštva - od istraživanja i proizvodnje, preko medijacije i distribucije do recepcije i dokumentacije. Također, predlaže se zadržavanje mogućnosti osnivanja novih vijeća s obzirom na to da se radi o propulzivnom području kojeg takvim treba i zadržati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 55 | Emina Višnić | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Predlaže se izmjena cijelog članka kako slijedi: (1)Pri ministarstvu kulture osnivaju se sljedeća kulturna vijeća: - Vijeće za knjigu, koje obuhvaća: književno i publicističko stvaralaštvo, nakladništvo, uključivši izdavanje kulturnih časopisa, novina, elektroničkih i drugih publikacija, knjižarsku djelatnost, promociju knjige i čitanja, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za kazalište, koje obuhvaća: dramsko, baletno, plesno, lutkarsko i operno stvaralaštvo, organizaciju i produkciju djela, promociju kazališne kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za glazbu, koje obuhvaća: stvaralaštvo tradicijske, klasične, suvremene i popularne glazbe, produkciju i izdavaštvo glazbenih djela, promociju glazbene kulture i umjetnosti, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za vizualne umjetnosti i kulturu, koje obuhvaća: stvaralaštvo na području kiparstva, slikarstva, grafike, umjetničkog videa i novih medija, dizajna i arhitekture, produkciju djela, promociju vizualnih umjetnosti i kulture, uključivši izložbe, manifestacije, monografije, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju, koje obuhvaća: gostovanja hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u inozemstvu, organizaciju manifestacija predstavljanja hrvatske kulture i umjetnosti u inozemstvu, projekte međunarodne suradnje svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte i rezidencijalne boravke, sudjelovanje hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika u radu međunarodnih organizacija te druge aktivnosti promicanja hrvatske kulture i umjetnosti u svijetu; - Vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam, koje obuhvaća: tradicionalno i suvremeno amatersko stvaralaštvo, svih kulturnih djelatnosti, uključivši interdisciplinarne projekte, njegovu promociju putem manifestacija i publikacija te druge srodne aktivnosti; - Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse, koje obuhvaća: stvaralaštvo, produkciju, distribuciju i promociju umjetničkih i kulturnih praksi koje nastaju pod utjecajem novih medija i tehnologija, koje su interdisciplinarne ili intermedijalne, koje nastaju kroz prožimanje kulturnog i drugih područja društvenog djelovanja, koje promiču inovativne organizacijske oblike na području kulture, obrazovne programe te druge srodne aktivnosti. (2) Slijedeći razvoj suvremene umjetnosti i kulture, osnivaju se prema potrebi i druga Vijeća odlukom ministra kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 56 | Emina Višnić | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 2. | Predloženom promjenom naziva područja pojedinih vijeća omogućava se sužavanje njihov djelokruga, čime se mogu isključiti bitni segmenti kulturnog i umjetničkog djelovanja u Hrvatskoj. Pojednostavljenje nazivlja utoliko nije dovoljna osnova za promjenu naziva i definicije područja vijeća. Predloženi nazivi nisu dovoljno precizni niti obuhvatni. Kako bi se izbjegli nesporazumi i moguće naknadne proizvoljne interpretacije, u tekst zakona potrebno je upisati i obuhvat djelokruga Vijeća. Stoga se predlaže korištenje širih jednostavnih a dovoljno obuhvatnih pojmova tamo gdje je to moguće (Vijeće za knjigu, Vijeće za kazalište, Vijeće za glazbu), odnosno istovremeno korištenje riječi “umjetnost” ili “umjetnički” i “kultura” ili “kulturni” tamo gdje je to potrebno (Vijeće za vizualne umjetnosti i kulturu, Vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam, Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse), a sljedeći princip da je preciznost u ovom slučaju važnija od jezične ekonomičnosti. Također predlaže se da se nešto širim opisom djelokruga pojedinih vijeća jasno naglasi intencija da se svi aspekti važni za razvoj pojedinog područja obuhvate djelovanjem pojedinog vijeća: stvaranje, proizvodnja, distribucija, recepcija, osim onih koje su drugačije određene posebnim zakonom (primjerice Zakon o knjižnicama, Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima). Konačno, smatram da zakoni trebaju biti dokumenti koji ne samo opisuju postojeće stanje, već i otvaraju prostor za buduće promjene, odnosno da omoguće adekvatnu i pravovremenu reakciju nositelja kulturne politike na promjene u polju. Kako se ne bi svakom promjenom u umjetničkom, kulturnom i širem društvenom kontekstu stvarala situacija u kojoj je potrebno ići u nove promjene zakona, predlaže se da se zadrži mogućnost i postojećeg zakona da ministar osnuje vijeća koja ovdje nisu predviđena, u skladu s promjenama u kulturnim i umjetničkim praksama, odnosno u skladu s realnim budućim potrebama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 57 | Operacija grad | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Potrebno je precizirati (članak 1) kako je riječ o stručnjacima iz područja kulture i umjetnosti jer se u suprotnom otvara prostor da o pitanjima kulture odlučuju stručnjaci koji nisu nužno upoznati s kulturnim sustavom i kulturnom proizvodnjom što ne snaži i ne unaprjeđuje sustav odabira sadržaja koji pripadaju javnim potrebama u kulturi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 58 | Kurziv | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | U stavku 1. ovog članka potrebno je precizirati o kojim se stručnjacima radi, odnosno navesti kako je riječ o stručnjacima iz područja kulture i umjetnosti. Ponuđenim rješenjem otvara se prostor da o pitanjima kulture odlučuju bilo koji afirmirani stručnjaci iz bilo kojeg područja (npr. pekari, mljekari, apotekari) bez nužnog poznavanja kulturnog sustava te sustava kulturne proizvodnje. Predloženo rješenje ne doprinosi demokratizaciji, već upravo suprotno – potencijalno ugrožava autonomiju i profesionalnost u području umjetnosti i kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 59 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Ministar nadležan za kulturu treba zamijeniti s ministar kulture, i to dosljedno koristiti kroz cijeli dokument Zakona. Uz to, odredba po kojoj članovi Vijeća mogu biti "drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima" otvara mogućnost samovoljnog i političkog kadroviranja, kao i mogućnost da nestručne osobe sudjeluju u donošenju odluka o financiranju i kreiranju kulturnih politika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 60 | Marin Lukanović | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | U čl. 3, st. 1. Nacrta koji određuje da pored kulturnih djelatnika i umjetnika za članove Vijeća mogu biti imenovani i “drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima.” Time se otvara mogućnost interpretacije da za člana Vijeća može biti imenovan stručnjak u bilo kojem području, a koje nije vezano uz područje kulture (primjerice stručnjaci u prirodnim znanostima). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 61 | Marin Lukanović | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Predlaže se izmjena st. 1. ovog članka, kako slijedi: Vijeća imaju pet ili sedam članova. Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima u polju umjetnosti i kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 62 | Vitomira Lončar | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Neprihvatljivo je da se u Članku 3. spominje "ministar nadležan za kulturu". U Hrvatskoj imamo ministra kulture i to je jedina formulacija koja može stajati u zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 63 | ART RADIONICA LAZARETI | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Zakon o kulturnim vijećima tiče se donošenja odluka u području kulture i umjetnosti, koja su dovoljno široka, sveobuhvatna i kompleksna te svako dodatno uvođenje nepreciznosti u sam Zakon - unaprijed otežava provedbu zakona i otvara prostor za manipulacije samom provedbom Zakona. Također, područje kulture je samo po sebi interdisciplinarno pa svako uvođenje "drugih" stručnjaka zahtijeva preciznije razloge i opise načina uključivanja vanjskih stručnjaka kao i njihova sudjelovanja u procesima rada kulturnih vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 64 | ART RADIONICA LAZARETI | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Predlaže se izmjena st. 1. ovog članka, kako slijedi: Vijeća imaju pet ili sedam članova. Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima u polju umjetnosti i kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 65 | Udruga za promicanje kultura Kulturtreger | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | U stavku 1, Članka 3 nedovoljno precizno je određeno tko može biti imenovan članom vijeća. Naime, "drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima" je nedovoljno jasno s obzirom da ne definira koja su to područja u kojima je član stručnjak, pa se može dogoditi da se imenuje člana vijeća koji nema nikakve stručne kvalifikacije niti potrebno iskustvo u području kulture i umjetnosti. Stoga predlažemo da se formulacija precizira tako da glasii: Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima u polju umjetnosti i kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 66 | Platforma Doma mladih Split | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Predlaže se izmjena st. 1. ovog članka, kako slijedi: Vijeća imaju pet ili sedam članova. Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima u polju umjetnosti i kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 67 | Savez udruga Klubtura | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Predlaže se izmjena st. 1. ovog članka, kako slijedi: Vijeća imaju pet ili sedam članova. Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima u polju umjetnosti i kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 68 | Savez udruga Klubtura | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Predložena mogućnost imenovanja "drugih afirmiranih stručnjaka u svojim područjima" kosi se s osnovnom namjerom Zakona o kulturnim vijećima, odnosno omogućava obezvrijeđenje rada u području umjetnosti i kulture kroz mogućnosti da o ključnim aspektima kulturnog razvoja odlučuju osobe bez potrebnih kompetencija. Stoga predlažemo da se tekst formulira tako da definira područja stručnosti osoba koje mogu biti predložene kao članovi vijeća imajući na umu kako to trebaju biti kandidati razvijenih kapaciteta, vještina i referenci rada u različitim područjima kulturno-umjetničke produkcije. S obzirom na to da smo mišljenja kako definiranje opsega djelovanja vijeća treba obuhvatiti što šire aspekte kulturno-umjetničkih praksi, predlažemo da shodno tome broj i sastav članova vijeća odgovara raznolikosti i širini pojedinih područja. Predlažemo da se ne mijenja tekst trenutnoga zakona kojim se definira kako vijeća mogu imati do 7 članova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 69 | Emina Višnić | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Predlaže se izmjena st. 1. ovog članka, kako slijedi: Vijeća imaju pet ili sedam članova. Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima u polju umjetnosti i kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 70 | Emina Višnić | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Predloženim st. 1. ovog članka, za razliku od zakona koji je trenutno na snazi, onemogućuje se fleksibilnost koja je potrebna da se obuhvati širina djelokruga pojedinih vijeća. Tako primjerice vijeće za kazalište treba obuhvatiti jako različite kulturne i umjetničke prakse, kao što su dramsko kazalište, eksperimentalno kazalište, klasični balet, suvremeni ples i pokret, interdisciplinarne izvedbene forme, operu, lutkarsko kazalište i slično. Zbog te širine i raznolikosti u praksi će biti jako teško nalaziti za svaki saziv vijeća 5 članova čija ukupna ekspertiza može obuhvatiti sva ta područja. Stoga se predlaže da se broj članova vijeća regulira kao i u zakonu koji je trenutno na snazi, odnosno da se omogući da vijeća mogu imati 5 do 7 članova. Eventualni prigovor da će se omogućavanjem da vijeća imaju 7 članova poticati nepotrebni rast takvih tijela i potrošnja sredstava za njihov rad nije utemeljen u praksi, budući da, koliko mi je poznato, većina je vijeća i na nacionalnoj i na lokalnim razinama formirana u peteročlanom sastavu. Predloženim st. 1. ovog članka predviđa se i da za članove Vijeća mogu biti imenovani "drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima" čime se otvara mogućnost jako široke interpretacije - da o pitanjima kulture odlučuju bilo koji afrimirani stručnjaci iz bilo kojeg područja (primjerice fizičari, meterolozi, ekonomisti, matematičari, biolozi, farmaceuti, inženjeri strojarstva i brodogradnje, liječnici, političari itd.), bez obzira na to jesu li ili ne uopće upoznati s područjem kulture i javnim politikama, a kamoli stručni za pojedina područja. Takvim proširenjem ne dobiva se ništa na demokratičnosti, već se ugrožava autonomija i profesionalnost u području umjetnosti i kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 71 | Grga K | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 3. | Čemu služe stavci 2. i 3.? Selekciji ljudi koji bi eventualno htjeli dati konstruktivan prijedlog? Neka se pravilnikom odredi način funkcioniranja vijeća i njihovih sjednica te mogućnosti institucija, pravnih i fizičkih osoba da sudjeluju u prijedlozima, odlukama itd. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 72 | Kurziv | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 4. | Mogućnost razrješenja člana Vijeća radi narušavanja ugleda Vijeća ili ministarstva (podstavak 4. stavka 2. ovog članka) otvara prostor tumačenjima prema kojima se bilo kakvo kritičko istupanje članova vijeća u javnosti o pitanjima koja se tiču rada pojedinog vijeća ili rada Ministarstva kulture, odnosno kulturne politike može proglasiti narušavanjem ugleda i posljedično razriješiti člana. Ovakav prijedlog posredno uvodi ograničenje slobode govora i cenzuru neprihvatljive u demokratskom te onemogućuje članove vijeća da vrše svoju ulogu u zastupanju interesa kulturnih djelatnika i umjetnika. Uloga vijeća je da budu instrument ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti, a ne legitimatori kreatora i provoditelja politika. Njihovo imenovanje i legitimitet temelji se na činjenici da imaju podršku relevantnih aktera u kulturnom polju, kako je i uređeno člankom 4. Nacrta. Vezivanje mandata članova vijeća uz mandat ministra kulture (stavak 4. ovog članka) svodi ih na osobne savjetnike ministra pod njegovom direktnom političkom kontrolom. Time se ujedno negira uloga vijeća u predstavljanju interesa kulturnih djelatnika i umjetnika, kao i sama bit Zakona o kulturnim vijećima jer im se oduzima neovisnost. Kako bi mandat kulturnih vijeća ispunio svrhu ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika na razvoj kulture i umjetnosti te osiguravanje kontinuiteta u oblikovanju politika i mjera koje ih odražavaju, ne smije biti vezan za mandat ministra. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 73 | ART RADIONICA LAZARETI | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 4. | Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka kako slijedi: (1) Ministar kulture pokreće postupak izbora članova Vijeća javnim pozivom ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama koje djeluju na području kulture i umjetnosti te drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u području kulture i umjetnosti za podnošenje pisanih i obrazloženih prijedloga kandidata za člana Vijeća, za svako pojedino područje djelovanja Vijeća prema članku 2. ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 74 | Platforma Doma mladih Split | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 4. | Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka kako slijedi: (1) Ministar kulture pokreće postupak izbora članova Vijeća javnim pozivom ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama koje djeluju na području kulture i umjetnosti te drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u području kulture i umjetnosti za podnošenje pisanih i obrazloženih prijedloga kandidata za člana Vijeća, za svako pojedino područje djelovanja Vijeća prema članku 2. ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 75 | Savez udruga Klubtura | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 4. | U stavku 1. ovog članka među ostalima se navode umjetničke organizacije i udruge. Kako hrvatski pravni sustav ne poznaje pojam umjetničke udruge, već samo umjetničke organizacije, smatramo kako je taj pojam potrebno brisati iz Nacrta. Nasuprot tome, bitni akteri u kulturi su, među ostalima, udruge koje djeluju u području kulture i umjetnosti. Stoga smatramo da je iste potrebno izrijekom uvrstiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 76 | Savez udruga Klubtura | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 4. | Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka kako slijedi: (1) Ministar kulture pokreće postupak izbora članova Vijeća javnim pozivom ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama koje djeluju na području kulture i umjetnosti te drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u području kulture i umjetnosti za podnošenje pisanih i obrazloženih prijedloga kandidata za člana Vijeća, za svako pojedino područje djelovanja Vijeća prema članku 2. ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 77 | Operacija grad | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Mogućnost razrješenja člana Vijeća radi narušavanja ugleda Vijeća ili ministarstva (podstavak 4. stavka 2. ovog članka) otvara prostor tumačenjima prema kojima se bilo kakvo kritičko istupanje članova vijeća u javnosti o pitanjima koja se tiču rada pojedinog vijeća ili rada Ministarstva kulture, odnosno kulturne politike može proglasiti narušavanjem ugleda i posljedično razriješiti člana. Ovakav prijedlog posredno uvodi ograničenje slobode govora i cenzuru neprihvatljive u demokratskom te onemogućuje članove vijeća da vrše svoju ulogu u zastupanju interesa kulturnih djelatnika i umjetnika. Uloga vijeća je da budu instrument ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti, a ne legitimatori kreatora i provoditelja politika. Njihovo imenovanje i legitimitet temelji se na činjenici da imaju podršku relevantnih aktera u kulturnom polju, kako je i uređeno člankom 4. Nacrta. Vezivanje mandata članova vijeća uz mandat ministra kulture (stavak 4. ovog članka) svodi ih na osobne savjetnike ministra pod njegovom direktnom političkom kontrolom. Time se ujedno negira uloga vijeća u predstavljanju interesa kulturnih djelatnika i umjetnika, kao i sama bit Zakona o kulturnim vijećima jer im se oduzima neovisnost. Kako bi mandat kulturnih vijeća ispunio svrhu ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika na razvoj kulture i umjetnosti te osiguravanje kontinuiteta u oblikovanju politika i mjera koje ih odražavaju, ne smije biti vezan za mandat ministra. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 78 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | U Članku 5, točki 2, navodi se da ministar može razriješiti člana vijeća i prije isteka mandata „ako svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled Vijeća ili Ministarstva“, što smatramo potpuno neprihvatljivim iz više razloga. Najprije nigdje nije propisano što bi to moglo narušiti ugled Vijeća i Ministarstva, pa ovakva odredba otvara mogućnost samovoljnog tumačenja, a to znači i mogućeg političkog kažnjavanja, cenzuriranja i suzbijanja kritičkoga govora. Ovakva odredba iza prividnoga poštivanja institucija zapravo krije mogućnost smanjenja demokratičnosti i pluralnosti. Također, odluku o razrješenju pojedinog člana Vijeća po bilo kojoj osnovi sam ministar kulture mora donijeti uz konzultaciju s ostalim članovima Vijeća te je mora pismeno obrazložiti. Ta se odluka treba javno objaviti na internetskim stranicama MK. U Članku 5 točka 4 uvodi se nova formulacija po kojoj: „Član vijeća stavlja svoj mandat na raspolaganje ako prestane mandat ministru nadležnom za kulturu koji je donio odluku o njegovom imenovanju“. Ovo pretpostavlja da su Vijeća politička, a ne stručna tijela kako je propisano zakonom te izravno ugrožava stručne kriterije i kakav-takav kontinuitet kulturne politike. Također, to može dovesti do zastoja u radu Vijeća i do toga da korisnici moraju čekati sa svakom promjenom vlasti na konstituiranje Vijeća. Smatramo stoga da ova točka treba biti sasvim izbačena iz novog Zakona, a u slučaju ostavki ili raspuštanja Vijeća po svim drugim točkama ministar kulture mora svoj prijedlog javno obrazložiti stručnim, a ne političkim kriterijima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 79 | Marin Lukanović | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Pozdravljam odredbu o razrješenju u slučaju neizuzeća u slučaju sukoba interesa. Odredba kojom se mandat člana vijeća veže za mandat ministra kulture može lako dovesti do blokadde sustava. U protekla tri mandata Sabora (od 2008. do dana) imali smo četiri Vlade i pet ministara, ali samo dva Vijeća. To je doprinijelo kakvoj-takvoj stabilnosti sustava i kontinuitetu provođenja kulturnih politika. Sustav koji bi s dolaskom ministra dovodio i nova Vijeća implicira veliki utjecaj ministra na autonomiju odlučivanja kulturnih vijeća. Također, odredba po kojoj se člana vijeća može razriješiti u slučaju "narušavanja ugleda Vijeća i ministarstva" uvodi verbalni delikt i ograničava slobodno izražavanje mišljenja o radu ministarstva. Članovi Vijeća nisu zaposlenici ministarstva već su stručnjaci angažirani da ministarstvu pomognu u segmentu osmišljavanja i provođenja kulturnih politika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 80 | Davor Mišković | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Vezanje mandata članova kulturih vijeća uz mandat ministra mjera je koja tehnički svakako olakšava rad ministru i članovima vijeća, ali sužava prostor za pluralizam mišljenja. Čini se da ova mjera vodi prema etatizaciji odlučivanja u kulturi jer pretpostavka je da će svaki ministar imenovati članove vijeća iz kruga svojih istomišljenika čime se ionako vrlo snažna pozicija ministra kulture dodatno osnažuje. Povezivanje mandata članova vijeća uz mandat ministra, uz mogućnost da ministra da razrješi člana vijeća koji svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled vijeća, što je vrlo neprecizna formulacija i otvorena za razne interpretacije, članove vijeća stavlja u neku vrst vazalskog odnosa prema ministru. Takav odnos moći svakako ne pogoduje iskazivanju različitih mišljenja i dijalogu. Situacija nije bila bitno drukčija ni do sada, ali barem nije bila ozakonjena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 81 | Vitomira Lončar | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Članak 5. (1) Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine. (2) Ministar kulture razriješit će člana Vijeća i prije isteka vremena iz stavka 1. ovoga članka: - ako podnese zahtjev za razrješenje, - ako se protivno odredbi članka 9. ovoga Zakona nije izuzeo iz raspravljanja i odlučivanja, - ako ne ispunjava ili neuredno ispunjava obveze utvrđene ovim Zakonom ili drugim propisima te općim aktom kojim a se uređuje rad Vijeća, - ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo. (3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja na temelju stavka 2. podstavka 2., 3. i 4. ovog članka mogu podnijeti i predlagatelji člana Vijeća iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona. (4) Odluka o razrješenju člana Vijeća zbog propuštanja izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja iz stavka 2. podstavka 2 ovog članka protivno odredbi članka 9. ovog Zakona mora sadržavati detaljno obrazloženje povezanosti člana Vijeća s predlagateljem projekta koji je predmet rada Vijeća, a povezanost mora biti potkrijepljena popratnom dokumentacijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 82 | ART RADIONICA LAZARETI | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Zakonom o kulturnim vijećima iz 2001. godine te potonjim izmjenama iz 2004. i 2013. godine, nije se uspjela postići fiskalna autonomija kulturnih vijeća čime je njihova uloga ograničena na razinu savjetodavnog kapaciteta. No, postignuta je određena razina kulturne i političke decentralizacije kojom se kulturna vijeća razlikuju od povjerenstava i sličnih tijela koja se osnivaju s isključivom svrhom pružanja stručne asistencije ministru/ici kulture. Mandatno vezivanje kulturnih vijeća s ministrom/icom kulture nesuvisao je potez kako iz razloga održavanja kontinuiteta kulturne politike i kulturnoga razvoja, tako iz činjenice da članovi kulturnih vijeća svojim imenovanjem ne postaju dužnosnici tijela državne uprave ovisni o političkim promjenama u izvršnoj vlasti. Također, vezivanjem mandata članova kulturnih vijeća s mandatom ministra/ice kulture, Zakon o kulturnih vijećima legalizira politizaciju procesa donošenja odluka u kulturi što je u suprotnosti s utvrđenim ciljevima hrvatske kulturne politike (kulturni pluralizam, kreativna autonomija, policentrični kulturni razvoj, poticanje sudjelovanja u kulturi, decentralizacija itd.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 83 | ART RADIONICA LAZARETI | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Predlaže se promjena st. 2. i 3. kako slijedi: (2) Ministar nadležan za kulturu razriješit će člana Vijeća i prije isteka vremena iz stavka 1. ovoga članka: - ako podnese zahtjev za razrješenje, - ako se protivno odredbi članka 9. ovoga Zakona nije izuzeo iz raspravljanja i odlučivanja, - ako ne ispunjava ili neuredno ispunjava obveze utvrđene ovim Zakonom ili drugim propisima te općim aktom kojim a se uređuje rad Vijeća, - ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo. (3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja na temelju stavka 2. podstavka 2., 3. i 4. ovog članka mogu podnijeti i predlagatelji člana Vijeća iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona. Briše se sadašnji st. 4. i dodaje novi: (4) Odluka o razrješenju člana Vijeća zbog propuštanja izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja iz stavka 2. podstavka 2. ovog članka protivno odredbi članka 9. ovog Zakona mora sadržavati detaljno obrazloženje povezanosti člana Vijeća s predlagateljem projekta koji je predmet rada Vijeća, a povezanost mora biti potkrijepljena popratnom dokumentacijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 84 | Udruga za promicanje kultura Kulturtreger | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Predlažemo da se u Stavku 2 Članka 5 izbriše odredba "ako svojim djelovanjem i ponašanjem narušava ugled Vijeća ili ministarstva" s obzirom da se time implicira "podobno" djelovanje i ponašanje te ohrabruje cenzura što je protivno demokratskim načelima. Također predlažemo brisanje Stavka 4 Članka 5 u potpunosti jer se njime izravno povezuje mandat člana Vijeća s mandatom ministra što ukazuje na namjeru političkog kadroviranja. Smatramo da kao stručna tijela vijeća trebaju biti u potpunosti autonomna od političkih utjecaja. Također, povezivanjem mandata članova vijeća s mandatom ministra štetno se utječe na kontinuitet koji vijeća trebaju osigurati unutar kulturnog sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 85 | Platforma Doma mladih Split | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Članak 5. (1) Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine. (2) Ministar nadležan za kulturu razriješit će člana Vijeća i prije isteka vremena iz stavka 1. ovoga članka: - ako podnese zahtjev za razrješenje, - ako se protivno odredbi članka 9. ovoga Zakona nije izuzeo iz raspravljanja i odlučivanja, - ako ne ispunjava ili neuredno ispunjava obveze utvrđene ovim Zakonom ili drugim propisima te općim aktom kojim a se uređuje rad Vijeća, - ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo. (3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja na temelju stavka 2. podstavka 2., 3. i 4. ovog članka mogu podnijeti i predlagatelji člana Vijeća iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona. (4) Odluka o razrješenju člana Vijeća zbog propuštanja izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja iz stavka 2. podstavka 2 ovog članka protivno odredbi članka 9. ovog Zakona mora sadržavati detaljno obrazloženje povezanosti člana Vijeća s predlagateljem projekta koji je predmet rada Vijeća, a povezanost mora biti potkrijepljena popratnom dokumentacijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 86 | Savez udruga Klubtura | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Članak 5. (1) Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine. (2) Ministar kulture razriješit će člana Vijeća i prije isteka vremena iz stavka 1. ovoga članka: - ako podnese zahtjev za razrješenje, - ako se protivno odredbi članka 9. ovoga Zakona nije izuzeo iz raspravljanja i odlučivanja, - ako ne ispunjava ili neuredno ispunjava obveze utvrđene ovim Zakonom ili drugim propisima te općim aktom kojim a se uređuje rad Vijeća, - ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo. (3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja na temelju stavka 2. podstavka 2., 3. i 4. ovog članka mogu podnijeti i predlagatelji člana Vijeća iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona. (4) Odluka o razrješenju člana Vijeća zbog propuštanja izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja iz stavka 2. podstavka 2 ovog članka protivno odredbi članka 9. ovog Zakona mora sadržavati detaljno obrazloženje povezanosti člana Vijeća s predlagateljem projekta koji je predmet rada Vijeća, a povezanost mora biti potkrijepljena popratnom dokumentacijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 87 | Savez udruga Klubtura | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Smatramo nužnim da odluka o razrješenju člana Vijeća zbog propuštanja izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja (podstavak 2. stavka 2 ovog članka) u slučaju interesne povezanosti člana Vijeća i predlagatelja projekta koji je predmet rada Vijeća bude jasno obrazložena i potkrijepljena dokazima koji dokumentiraju postojanje elemenata koji su definirani člankom 9. ovog Nacrta. S jedne strane je važno osigurati da članovi Vijeća u svome radu budu nepristrani, no s druge nužno je osigurati mehanizam njihove zaštite od neutemeljenih i paušalnih optužbi. Nadalje, mogućnost razrješenja člana Vijeća radi narušavanja ugleda Vijeća ili ministarstva (podstavak 4. stavka 2. ovog članka) otvara prostor za tumačenje u kojem se svako kritičko istupanje članova vijeća u javnosti o pitanjima koja se tiču pojedinog vijeća ili Ministarstva kulture, odnosno kulturne politike može proglasiti narušavanjem ugleda i posljedično razriješiti člana. Ovime se posredno uvodi ograničenje slobode govora i cenzura kakva je u demokratskom društvu potpuno neprihvatljiva. Time članovi vijeća gube mogućnost da vrše svoju ulogu u zastupanju interesa kulturnih djelatnika i umjetnika. Konačno, kako je definirano u članku 1. Nacrta, uloga vijeća je da budu instrument ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti. Upravo iz tog razloga se njihovo imenovanje, pa i legitimitet temelji na činjenici da uživaju podršku bitnih aktera u kulturnom polju, kako je i uređeno člankom 4. Nacrta. Vezivanje mandata članova vijeća uz politički mandat ministra kulture (stavak 4. ovog članka) svodi ih na osobne savjetnike ministra pod njegovom direktnom političkom kontrolom. Ovime se negira uloga vijeća u predstavljanju interesa kulturnih djelatnika i umjetnika, pa i sam smisao Zakona o kulturnim vijećima jer se gubi neovisna pozicija vijeća, koja i po intenciji ovog zakona trebaju biti utemeljena na stručnom i stranačko-politički neovisnom mišljenju. Nasuprot tome, smatramo kako mandat kulturnih vijeća, da bi zaista bila instrument ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika na razvoj kulture i umjetnosti ne smije biti vezan za osobu ministra. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 88 | Emina Višnić | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Predlaže se promjena st. 2. i 3. kako slijedi: (2) Ministar nadležan za kulturu razriješit će člana Vijeća i prije isteka vremena iz stavka 1. ovoga članka: - ako podnese zahtjev za razrješenje, - ako se protivno odredbi članka 9. ovoga Zakona nije izuzeo iz raspravljanja i odlučivanja, - ako ne ispunjava ili neuredno ispunjava obveze utvrđene ovim Zakonom ili drugim propisima te općim aktom kojim a se uređuje rad Vijeća, - ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo. (3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja na temelju stavka 2. podstavka 2., 3. i 4. ovog članka mogu podnijeti i predlagatelji člana Vijeća iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona. Briše se sadašnji st. 4. i dodaje novi: (4) Odluka o razrješenju člana Vijeća zbog propuštanja izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja iz stavka 2. podstavka 2. ovog članka protivno odredbi članka 9. ovog Zakona mora sadržavati detaljno obrazloženje povezanosti člana Vijeća s predlagateljem projekta koji je predmet rada Vijeća, a povezanost mora biti potkrijepljena popratnom dokumentacijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 89 | Emina Višnić | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Smatram da je dobro da se ovim prijedlogom uvodi odredba da se člana vijeća razriješi ako ne poštuje odredbe vezane uz sprječavanje sukoba interesa (st. 2. , alineja 3.), s tim da je potrebno jasnije razraditi članak 9. koji definira sukob interesa, na način da se jasno definira način dokazivanja postojanja sukoba interesa. Međutim potpuno je neprihvatljivo, u suvremenim demokratskim društvima, da se člana vijeća može razriješiti dužnosti "ako svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled Vijeća ili ministarstva". Takva odredba predstavlja izravno provođenje cenzure, odnosno ograničenje slobode javnog govora jer se radi o zabrani kritičkog govora o vijeću ili ministarstvu, odnosno o kulturnim politikama. To je sasvim neprimjereno za Vijeća koja su, kako je i zapisano na samom početku zakona, ovdje da bi se omogućio utjecaj kulturnih djelatnika i umjetnika na kulturne politike - dakle ljudi koji nisu izravno odgovorni sustavu ili strankama, već imaju svoje neovisne stručne pozicije. Stoga je potrebno brisati alineju 4. st. 2. ovog članka. Također, jednako je neprihvatljivo da se mandat članova vijeća veže uz osobu koja u ovom ili onom trenutku obnaša dužnost ministra, što se predviđa st. 4. ovog članka. Kulturna vijeća nisu politička tijela, članovi kulturnih vijeća nisu dužnosnici i nema nikakve osnove da se njihovi mandati stavljaju na raspolaganje pri promjeni vlasti. Osim toga, do promjene ministra može doći i u toku mandata jedne vlade, što bi značilo da se svakom takvom promjenom mijenjaju i vijeća čime se narušavaju važni elementi stabilnosti i kontinuiteta sustava. Na ovaj način, uvođenjem st. 4., vijeća se svode na osobne savjetnike ministra, koji s njim ili s njom dolaze i odlaze, što je u suprotnosti s osnovnim smislom Zakona o kulturnim vijećima. Stoga st. 4. treba brisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 90 | Zvonimir Bulaja | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | Krasno! Nema šta! Sad se treba nadati da će ove satrapske ovlasti prvi budući normalni ministar, na kojega po svoj prilici nećemo morati dugo čekati, iskoristiti da najprije ukine potpore svoj ustašiji, "mučenicima i šehidima", a bome vidimo i pajdama četnicima, koje ovaj ministar podrži. A onda i vratiti sustav odlučivanja u okvire uobičajene u civiliziranoj Europi. Strašno! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 91 | Grga K | II. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE, Članak 5. | U stavku 2. uvrditi rok od npr. dva tjedna, riječ "ako" zamjeniti riječju "kad". U stavku 3. dodati "te ostale fizičke i pravne osobe". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 92 | Vitomira Lončar | III. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 6. | Već je u prošlim promjenama istoga Zakona smanjen broj stanovnika za likalne jedinice koje moraju osnovati Vijeće i to s 30 tisuća na 20 tisuća. U plitkom resursnom bazenu kakav je naš to je dovelo do toga da u Vijećima nema kvalificiranih kadrova koji mogu meritorno obavljati dužnost. Stoga predlažem da se u Članku 6. 20.000 zamijeni s 30.000 stanovnika. osobito želim napomenuti da mnoge sredine i s više od 20 tisuća stanovika ni do danas nisu oformile svoja Vijeća. neki ni ne znaju da im je to zakonska obveza, a neki pak nemaju kadrova koji bi mogli udovoljiti minimalnim zahtjevima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 93 | ART RADIONICA LAZARETI | III. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 6. | Iz predloženog teksta nije jasno osniva li se na lokalnim razinama jedno kulturno vijeće ili više njih prema definiranim područjima kulturnih i umjetničkih djelatnosti. Također, smatramo da se kulturna vijeća na lokalnim razinama ne bi trebala osnivati prema broju stanovnika nego prema realnim parametrima lokalnih kulturnih sektora i potreba (broj institucija i organizacija u kulturi, izdvajanja za kulturu per capita, indeks kulturnog turizma, europski razvojni projekti i programi i sl.) Prema tim parametrima gradovima bi trebalo propisati minimalan broj kulturnih vijeća kako bi se izbjegla situacija da lokalna politika (vlast) u potpunosti kroji i uvjetuje kulturnu i umjentičku produkciju na lokalnoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 94 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | IV. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU, Članak 7. | Smatramo da je potrebno ojačati važnost i utjecaj Nacionalnog vijeća koje se u dosadašnjoj praksi nije sastajalo niti bilo involvirano u planiranje i izradu ključnih dokumenata i koordinaciju rada MK. U Članku 7 se navodi da „ministar nadležan za kulturu može sazvati Nacionalno vijeće za kulturu…“. Predlaže se da se unese odredba po kojoj je “ministar kulture obavezan sazvati Nacionalno vijeće za kulturu i u konzultaciji s njime donositi sve strateške dokumente i ključne dokumente kulturne politike RH."Također, Nacionalno vijeće za kulturu treba biti nadležno i za rad samih Vijeća i ostvarenje zadovoljavajuće razine demokratičnosti pri procesu donošenja odluka Vijeća i ministra kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 95 | Marin Lukanović | IV. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU, Članak 7. | U proteklom mandatu Vijeća (od sredine 2012. godine) Nacionalno vijeće nije se sastalo niti jedan put, unatoč opetovanim i argumentiranim traženjima od strane nekih vijeća. Nacionalno vijeće treba, među ostalim, nadgledati provođenje strategije kulturnog razvitka kao i koordinirati rad kulturnih vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 96 | Vitomira Lončar | IV. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU, Članak 7. | Predlaže se promjena st. 1. ovog članka kako slijedi: (1) Ministar kulture saziva najmanje jednom godišnje Nacionalno vijeće za kulturu kao savjetodavno tijelo za pružanje stručne pomoći pri utvrđivanju strategije kulturnog razvitka, praćenju i vrednovanju provedbe strategije, koordinaciji i usklađivanju rada kulturnih vijeća te pri rješavanju drugih pitanja važnih za definiranje i praćenje kulturne politike, odnosno kulturni razvitak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 97 | ART RADIONICA LAZARETI | IV. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU, Članak 7. | Predlaže se promjena st. 1. ovog članka kako slijedi: (1) Ministar nadležan za kulturu saziva najmanje jednom godišnje Nacionalno vijeće za kulturu kao savjetodavno tijelo za pružanje stručne pomoći pri utvrđivanju strategije kulturnog razvitka, praćenju i vrednovanju provedbe strategije, koordinaciji i usklađivanju rada kulturnih vijeća te pri rješavanju drugih pitanja važnih za definiranje i praćenje kulturne politike, odnosno kulturni razvitak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 98 | Savez udruga Klubtura | IV. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU, Članak 7. | Predlaže se promjena st. 1. ovog članka kako slijedi: (1) Ministar kulture saziva najmanje jednom godišnje Nacionalno vijeće za kulturu kao savjetodavno tijelo za pružanje stručne pomoći pri utvrđivanju strategije kulturnog razvitka, praćenju i vrednovanju provedbe strategije, koordinaciji i usklađivanju rada kulturnih vijeća te pri rješavanju drugih pitanja važnih za definiranje i praćenje kulturne politike, odnosno kulturni razvitak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 99 | Savez udruga Klubtura | IV. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU, Članak 7. | Definiranje sazivanja Nacionalnog vijeća za kulturu kao puke mogućnosti ostavlja prostor da se, kao i u proteklim razdobljima, Nacionalno vijeće uopće ne sazove ili da njegovo sazivanje ostane na razini formalnosti bez realnog efekta. Nacionalno vijeće za kulturu trebalo bi biti središnje koordinacijsko tijelo za oblikovanje, provedbu i vrednovanje kulturnih politika, ali i za tehnička pitanja oko usklađivanja rada pojedinih vijeća, primjerice onih koja se tiču prijedloga Programa javnih potreba u kulturi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 100 | Emina Višnić | IV. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU, Članak 7. | Predlaže se promjena st. 1. ovog članka kako slijedi: (1) Ministar nadležan za kulturu saziva najmanje jednom godišnje Nacionalno vijeće za kulturu kao savjetodavno tijelo za pružanje stručne pomoći pri utvrđivanju strategije kulturnog razvitka, praćenju i vrednovanju provedbe strategije, koordinaciji i usklađivanju rada kulturnih vijeća te pri rješavanju drugih pitanja važnih za definiranje i praćenje kulturne politike, odnosno kulturni razvitak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 101 | Emina Višnić | IV. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU, Članak 7. | Zbog iznimne važnosti Nacionalnog vijeća za kulturu potrebno je odrediti obavezu da se ono saziva te jasnije definirati područje djelovanja vijeća i njegove zadaće. Budući se radi o Nacionalnom vijeću za kulturu, kojeg čine predsjednici i predsjednice kulturnih vijeća, to bi tijelo moralo imati ozbiljno definirane zadaće i služiti kako rješavanju praktičnih pitanja vezano uz prijedloge Programa javnih potreba u kulturi, tako i u oblikovanju javnih politika i definiranju strategija kulturnog razvitka. Posebno je važno istaknuti i ulogu praćenja i vrednovanja provedbe strategije, budući da je praćenje i vrednovanje jedan od najslabije razvijenih elemenata kulturnog sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 102 | Operacija grad | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Pozdravljamo promjenu koju donosi predloženi zakon, a to je objava zapisnika o radu vijeća. Pored zapisnika u stavak 4 ovog članka treba dodati i objavu obrazloženja pojedinih odluka. Time bi se dodatno osnažila neovisnost vijeća, vidljivost njihovog rada te umanjila mogućnost instrumentalizacije njihovih odluka. Ono što smatramo nužnim izmijeniti u ovom članku (Stavak 3), a kako bi se spriječilo umanjivanje uloge vijeća u cjelokupnom procesu jest da ministar ne razmatra prijedloge, već daje suglasnost ili je odbija dati uz obrazloženje. Sadašnji prijedlog dokida smisao postojanja kulturnih vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 103 | KA-MATRIX | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Predlaže se novi tekst ovog članka, kako slijedi: (1) Vijeće donosi Poslovnik o radu i Kriterije za vrednovanje programa za pojedino područje za koje je vijeće nadležno. (2) U postupku vrednovanja programa, Vijeće nakon provedenog postupka dostavlja ministru kulture svoj prijedlog odluke koji sadrži popis programa s predloženim iznosom financijske potpore te obrazloženje predložene odluke. (3) Ministar kulture razmatra prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka te na prijedlog odluke Vijeća daje suglasnost. U slučaju da ministar nije suglasan s prijedlogom odluke Vijeća, od Vijeća traži ponovno razmatranje, a Vijeće, nakon ponovnog razmatranja, dostavlja svoj konačni prijedlog odluke na suglasnost. Ukoliko ministar ne da suglasnost na konačni prijedlog odluke, može, uz obrazloženje, samostalno donijeti odluku o Programu javnih potreba u kulturi. (4) Vijeće svoje zaključke, prijedloge i mišljenja o drugim pitanjima za koje je nadležno daje na zahtjev ministra, stručnih službi ministarstva kulture ili na vlastitu inicijativu. (5) Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra kulture iz stavka 3. ovoga članka na mrežnim stranicama ministarstva kulture. Zapisnik o radu Vijeća mora sadržavati cjeloviti prijedlog odluke Vijeća iz stavka 2. ovog članka. (6) Stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovog članka moraju se primijenjivati i u radu Vijeća lokalne i područne (regionalne) samouprave, s tim da ovlasti koje ima ministar na nacionalnoj razini preuzimaju nadležna tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. (7) Članovi Vijeća s prebivalištem izvan mjesta rada Vijeća imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova i troškova smještaja kada prisustvuju sjednicama Vijeća. (8) Članovi Vijeća mogu imati pravo na naknadu za rad kada prisustvuju sjednicama Vijeća sukladno odluci ministra kulture, odnosno župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika ili općinskog načelnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 104 | Kurziv | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Ovim putem želimo pozdraviti promjenu koju donosi predloženi zakon, a taj je objava zapisnika o radu vijeća. Ono što smatramo nužnim izmijeniti u ovom članku, a kako bi se spriječilo umanjivanje uloge vijeća u cjelokupnom procesu jest da ministar ne treba razmatrati prijedloge, već dati suglasnost ili odbiti suglasnost uz obrazloženje. Sadašnji prijedlog dokida smisao postojanja kulturnih vijeća. U stavku 4. ovog članka treba dodati da se pored zapisnika objavljuju i obrazloženja pojedinih odluka. Time bi se dodatno osnažila neovisnost vijeća, vidljivost njihovog rada te umanjila mogućnost instrumentalizacije njihovih odluka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 105 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Članak 8 nedovoljno propisuje rad Vijeća i ne osigurava korisnicima i javnosti da će se pri radu i odlučivanju u Vijećima i Ministarstvu kulture poštovati stručnost i utvrđeni Kriteriji, niti da će se uspostaviti transparentnost i javnost rada Vijeća. 1. Kao točku 1. zato treba vratiti odredbu iz starog zakona koja glasi: “Vijeće donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja svojih članova“, te dodati: „prema jasno utvrđenim i javno objavljenim Kriterijima za vrednovanje programa prema nadležnom području.“ Također dodati: „Svi članovi Vijeća dužni su se očitovati o svakom prijavljenom programu, a to ne vrijedi za one članove koji su se dužni izuzeti iz rasprave i odlučivanja kako je određeno Člankom 9 ovog Zakona“. 2. U točki 1 sada stoji: “Vijeće donosi Poslovnik o radu i Kriterije za vrednovanje programa prema nadležnim područjima”. Smatramo da treba dodati: „Kriterij za vrednovanje objavljuje se zajedno s natječajem za Programe Javnih potreba u kulturi“ i „Kriteriji za vrednovanje moraju biti utvrđeni na početku rada Vijeća, a tijekom postupka vrednovanja programa i izglasavanja odluka ne mogu se mijenjati.“ Utvrđivanje preciznih kriterija prvi je korak u osiguravanju stručnoga vrednovanja i transparentnosti. 3. U točki 2 i 3 navodi se da “ministar nadležan za kulturu razmatra prijedlog Vijeća koji sadrži popis programa s predloženim iznosom financijske potpore“ i „o njemu donosi odluku“. Tu točku smatramo osobito problematičnom, jer ne ograničava odluke ministra, ne obavezuje ga na uvažavanje stručnog mišljenja i otvara mogućnost zloupotrebe. Iznimno je važno da se unese u Zakon odredba po kojoj je nakon provedenog postupka vrednovanja prijedloga, a prema jasno utvrđenih posebnim kriterijima za svako područje, Vijeća dostavljaju ministru svoj prijedlog popisa programa s predloženim iznosom financijske potpore uz stručno obrazloženje za svaki prijavljeni program. Na temelju toga ministar donosi odluku, a ukoliko je ona suprotna odlukama Vijeća, on je dužan najprije obavijestiti Vijeće i pismeno obrazložiti svoju odluku nakon čega Vijeće ima pravo rasprave i pismenog očitovanja o ministrovu prijedlogu.“ 4. Također smatramo da se ministrove samostalne odluke trebaju ograničiti, pa shodno tome predlažemo da je ministar kulture dužan poštovati odluke Vijeća kao savjetodavnog tijela s pravom suodlučivanja u slučaju odabira korisnika programa u najmanje 90 posto slučajeva, dok je u pogledu financijske raspodijele sredstava dužan poštovati odluke vijeća u minimalno 80 posto slučajeva.“ 5. U točki 4 stoji da se „javnost rada Vijeća ostvaruje objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra nadležnog za kulturu na mrežnim stranicama ministarstva“. Ova točka je apsolutno nedovoljna i ne rješava pitanje transparentnosti, pa stoga smatramo da ona treba glasiti: „Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća i objavljivanjem svih obrazloženja za prihvaćanje i odbijanje pojedinih programa sukladno ranije utvrđenim Kriterijima za vrednovanje programa prema nadležnim područjima, zajedno s odlukom ministra nadležnog za kulturu na mrežnim stranicama ministarstva“. Korisnik prijavljen na program koji nije zadovoljan odlukama vijeća i ministra ima pravo podnijeti pismenu žalbu i tražiti dodatna očitovanja i Vijeća i ministra, kao i očitovanja o postojećim obrazloženjima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 106 | Vitomira Lončar | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Predlaže novi tekst članka: (1) Vijeće donosi Poslovnik o radu i Kriterije za vrednovanje programa za pojedino područje za koje je vijeće nadležno. (2) U postupku vrednovanja programa, Vijeće nakon provedenog postupka dostavlja ministru kulture svoj prijedlog odluke koji sadrži popis programa s predloženim iznosom financijske potpore te obrazloženje predložene odluke. (3) Ministar kulture razmatra prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka te na prijedlog odluke Vijeća daje suglasnost. U slučaju da ministar nije suglasan s prijedlogom odluke Vijeća, od Vijeća traži ponovno razmatranje, a Vijeće, nakon ponovnog razmatranja, dostavlja svoj konačni prijedlog odluke na suglasnost. Ukoliko ministar ne da suglasnost na konačni prijedlog odluke, može, uz obrazloženje, samostalno donijeti odluku o Programu javnih potreba u kulturi. (4) Vijeće svoje zaključke, prijedloge i mišljenja o drugim pitanjima za koje je nadležno daje na zahtjev ministra, stručnih službi ministarstva kulture ili na vlastitu inicijativu. (5) Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra kulture iz stavka 3. ovoga članka na mrežnim stranicama ministarstva kulture. Zapisnik o radu Vijeća mora sadržavati cjeloviti prijedlog odluke Vijeća iz stavka 2. ovog članka. (6) Stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovog članka moraju se primijenjivati i u radu Vijeća lokalne i područne (regionalne) samouprave, s tim da ovlasti koje ima ministar na nacionalnoj razini preuzimaju nadležna tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. (7) Članovi Vijeća s prebivalištem izvan mjesta rada Vijeća imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova i troškova smještaja kada prisustvuju sjednicama Vijeća. (8) Članovi Vijeća mogu imati pravo na naknadu za rad kada prisustvuju sjednicama Vijeća sukladno odluci ministra kulture, odnosno župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika ili općinskog načelnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 107 | ART RADIONICA LAZARETI | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Predlaže se novi tekst ovog članka, kako slijedi: (1) Vijeće donosi Poslovnik o radu i Kriterije za vrednovanje programa za pojedino područje za koje je vijeće nadležno. (2) U postupku vrednovanja programa, Vijeće nakon provedenog postupka dostavlja ministru kulture svoj prijedlog odluke koji sadrži popis programa s predloženim iznosom financijske potpore te obrazloženje predložene odluke. (3) Ministar kulture razmatra prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka te na prijedlog odluke Vijeća daje suglasnost. U slučaju da ministar nije suglasan s prijedlogom odluke Vijeća, od Vijeća traži ponovno razmatranje, a Vijeće, nakon ponovnog razmatranja, dostavlja svoj konačni prijedlog odluke na suglasnost. Ukoliko ministar ne da suglasnost na konačni prijedlog odluke, može, uz obrazloženje, samostalno donijeti odluku o Programu javnih potreba u kulturi. (4) Vijeće svoje zaključke, prijedloge i mišljenja o drugim pitanjima za koje je nadležno daje na zahtjev ministra, stručnih službi ministarstva kulture ili na vlastitu inicijativu. (5) Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra kulture iz stavka 3. ovoga članka na mrežnim stranicama ministarstva kulture. Zapisnik o radu Vijeća mora sadržavati cjeloviti prijedlog odluke Vijeća iz stavka 2. ovog članka. (6) Stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovog članka moraju se primijenjivati i u radu Vijeća lokalne i područne (regionalne) samouprave, s tim da ovlasti koje ima ministar na nacionalnoj razini preuzimaju nadležna tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. (7) Članovi Vijeća s prebivalištem izvan mjesta rada Vijeća imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova i troškova smještaja kada prisustvuju sjednicama Vijeća. (8) Članovi Vijeća mogu imati pravo na naknadu za rad kada prisustvuju sjednicama Vijeća sukladno odluci ministra kulture, odnosno župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika ili općinskog načelnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 108 | Platforma Doma mladih Split | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Predlaže se novi tekst ovog članka, kako slijedi: (1) Vijeće donosi Poslovnik o radu i Kriterije za vrednovanje programa za pojedino područje za koje je vijeće nadležno. (2) U postupku vrednovanja programa, Vijeće nakon provedenog postupka dostavlja ministru kulture svoj prijedlog odluke koji sadrži popis programa s predloženim iznosom financijske potpore te obrazloženje predložene odluke. (3) Ministar kulture razmatra prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka te na prijedlog odluke Vijeća daje suglasnost. U slučaju da ministar nije suglasan s prijedlogom odluke Vijeća, od Vijeća traži ponovno razmatranje, a Vijeće, nakon ponovnog razmatranja, dostavlja svoj konačni prijedlog odluke na suglasnost. Ukoliko ministar ne da suglasnost na konačni prijedlog odluke, može, uz obrazloženje, samostalno donijeti odluku o Programu javnih potreba u kulturi. (4) Vijeće svoje zaključke, prijedloge i mišljenja o drugim pitanjima za koje je nadležno daje na zahtjev ministra, stručnih službi ministarstva kulture ili na vlastitu inicijativu. (5) Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra kulture iz stavka 3. ovoga članka na mrežnim stranicama ministarstva kulture. Zapisnik o radu Vijeća mora sadržavati cjeloviti prijedlog odluke Vijeća iz stavka 2. ovog članka. (6) Stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovog članka moraju se primijenjivati i u radu Vijeća lokalne i područne (regionalne) samouprave, s tim da ovlasti koje ima ministar na nacionalnoj razini preuzimaju nadležna tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. (7) Članovi Vijeća s prebivalištem izvan mjesta rada Vijeća imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 109 | Savez udruga Klubtura | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | U prvom stavku ovog članka navedeni su "Kriteriji za vrednovanje programa prema nadležnim područjima". Međutim, pojedina područja ne mogu biti nadležna, već su za pojedina područja nadležna pojedina vijeća, pa u skladu s time treba unijeti i izmjene u tekst Zakona. U drugom stavku navodi se kako Vijeće ministru dostavlja prijedlog s popisom programa i predloženim iznosom financijske potpore, dok treći stavak navodi kako je ministar o navedenom prijedlogu donosi odluku. Ovakav sustav procjene svodi ulogu vijeća na paravan za diskrecijsko odlučivanje ministra koji za svoje odluke ni na koji način ne polaže račune javnosti. Smatramo kako vijeća moraju imati ovlasti i odgovornost za donošenje odluka, a istovremeno je važno da konačna odluka bude na ministru kulture. Kako bi se pomirila ova dva aspekta smatramo da ministar, ako se njegova konačna odluka razlikuje od odluke Vijeća svoju odluku mora jasno obrazložiti. Kako bi se zaista ostvarilo načelo javnosti rada vijeća kroz objavu zapisnika o radu (stavak 4.), potrebno je precizirati sadržaj zapisnika i to tako da sadrži cjelovitu odluku vijeća, uključujući i popis programa s predloženim iznosom financijske potpore. Objavljivanjem zapisnika bez ovih informacija ne može se ostvariti načelo javnosti, budući da ključni elementi procesa nisu vidljivi. Također, potrebno je regulirati način rada Vijeća koji se odnosi na druge zadaće vijeća pored predlaganja Programa javnih potreba u kulturi. Konačno, potrebno je propisati da se i u jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave provodi isti postupak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 110 | Savez udruga Klubtura | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Predlaže se novi tekst ovog članka, kako slijedi: (1) Vijeće donosi Poslovnik o radu i Kriterije za vrednovanje programa za pojedino područje za koje je vijeće nadležno. (2) U postupku vrednovanja programa, Vijeće nakon provedenog postupka dostavlja ministru kulture svoj prijedlog odluke koji sadrži popis programa s predloženim iznosom financijske potpore te obrazloženje predložene odluke. (3) Ministar kulture razmatra prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka te na prijedlog odluke Vijeća daje suglasnost. U slučaju da ministar nije suglasan s prijedlogom odluke Vijeća, od Vijeća traži ponovno razmatranje, a Vijeće, nakon ponovnog razmatranja, dostavlja svoj konačni prijedlog odluke na suglasnost. Ukoliko ministar ne da suglasnost na konačni prijedlog odluke, može, uz obrazloženje, samostalno donijeti odluku o Programu javnih potreba u kulturi. (4) Vijeće svoje zaključke, prijedloge i mišljenja o drugim pitanjima za koje je nadležno daje na zahtjev ministra, stručnih službi ministarstva kulture ili na vlastitu inicijativu. (5) Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra kulture iz stavka 3. ovoga članka na mrežnim stranicama ministarstva kulture. Zapisnik o radu Vijeća mora sadržavati cjeloviti prijedlog odluke Vijeća iz stavka 2. ovog članka. (6) Stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovog članka moraju se primijenjivati i u radu Vijeća lokalne i područne (regionalne) samouprave, s tim da ovlasti koje ima ministar na nacionalnoj razini preuzimaju nadležna tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. (7) Članovi Vijeća s prebivalištem izvan mjesta rada Vijeća imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova i troškova smještaja kada prisustvuju sjednicama Vijeća. (8) Članovi Vijeća mogu imati pravo na naknadu za rad kada prisustvuju sjednicama Vijeća sukladno odluci ministra kulture, odnosno župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika ili općinskog načelnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 111 | Emina Višnić | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Predlaže se novi tekst ovog članka, kako slijedi: (1) Vijeće donosi Poslovnik o radu i Kriterije za vrednovanje programa za pojedino područje za koje je vijeće nadležno. (2) U postupku vrednovanja programa, Vijeće nakon provedenog postupka dostavlja ministru kulture svoj prijedlog odluke koji sadrži popis programa s predloženim iznosom financijske potpore te obrazloženje predložene odluke. (3) Ministar kulture razmatra prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka te na prijedlog odluke Vijeća daje suglasnost. U slučaju da ministar nije suglasan s prijedlogom odluke Vijeća, od Vijeća traži ponovno razmatranje, a Vijeće, nakon ponovnog razmatranja, dostavlja svoj konačni prijedlog odluke na suglasnost. Ukoliko ministar ne da suglasnost na konačni prijedlog odluke, može, uz obrazloženje, samostalno donijeti odluku o Programu javnih potreba u kulturi. (4) Vijeće svoje zaključke, prijedloge i mišljenja o drugim pitanjima za koje je nadležno daje na zahtjev ministra, stručnih službi ministarstva kulture ili na vlastitu inicijativu. (5) Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra kulture iz stavka 3. ovoga članka na mrežnim stranicama ministarstva kulture. Zapisnik o radu Vijeća mora sadržavati cjeloviti prijedlog odluke Vijeća iz stavka 2. ovog članka. (6) Stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovog članka moraju se primijenjivati i u radu Vijeća lokalne i područne (regionalne) samouprave, s tim da ovlasti koje ima ministar na nacionalnoj razini preuzimaju nadležna tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. (7) Članovi Vijeća s prebivalištem izvan mjesta rada Vijeća imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova smještaja kada prisustvuju sjednicama Vijeća. (8) Članovi Vijeća mogu imati pravo na naknadu za rad kada prisustvuju sjednicama Vijeća sukladno odluci ministra kulture, odnosno župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika ili općinskog načelnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 112 | Emina Višnić | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | U cilju veće transparentnosti sustava procjene programa, a u interesu zainteresirane i šire javnosti, potrebno je dodatno unaprijediti proces predlaganja i donošenja odluka o Programu javnih potreba u kulturi, tako da se jasno i nedvojbeno daje vijećima ovlast i odgovornost za donošenje odluka, a istovremeno da se omogući da i ministar donosi konačnu odluku, uz obrazloženje ako se ona razlikuje od odluke koje je predložilo vijeće. Bez tako jasno određene procedure, odnosno ovim određenjem da vijeća donose samo prijedlog s kojim ministar može raditi što hoće, dokida se smisao postojanja kulturnih vijeća. Smatram da je jako dobro da se predlaže da se uz odluku ministra objavi i zapisnik o radu vijeća (st. 4.), no treba jasno precizirati da taj zapisnik treba sadržavati cjelovitu odluku vijeća, osobito popis programa s predloženim iznosom financijske potpore. To bi bio jedini ispravan transparentan način kako javnost može imati neposredan uvid u cjeloviti proces donošenja odluka. Potrebno je i regulirati način rada Vijeća koji se odnosi i na druge zadaće vijeća, pored predlaganja Programa javnih potreba u kulturi. Konačno, potrebno je propisati da se i u jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave provodi isti postupak. U prvom stavku potrebna je izmjena i zato što tekst logički ne funkcionira. Predloženi tekst logički ne funkcionira. Naime, nije područje nadležno vijeću, kako piše tekst, već će pojedino vijeće nadležno za neko područje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 113 | Grga K | V. RAD VIJEĆA , Članak 8. | Isplaćivanjem nakanada i troškova se ne osigurava posvećenost niti poštenost članova prilikom rada i odlučivanja u vijeću te su kao takve samo dodatno opterećenje za porezne i parafiskalne obveznike. Stavak 5. potrebno je brisati u dijelu koji se odnosi na troškove smještaja. Stavak 6. je potrebno izmjeniti da glasi: "Članovi vijeća nemaju pravu na naknadu niti nagradu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 114 | HRVATSKO DRUŠTVO PISACA | V. RAD VIJEĆA , Članak 9. | Članak 9 predviđa slučajeve u kojima je član Vijeća dužan izuzeti se „iz raspravljanja i odlučivanja“, no nigdje se ne navodi i ministar kulture koji donosi konačne odluke i koji također može biti interesno vezan uz neki program (čak i da formalno-pravno nije u sukobu interesa na način da je „vlasnik, dioničar, imatelj udjela, član upravljačkog i nadzornog tijela itd.“)Smatramo da se to treba ispraviti i uvesti odredbe koje će uključiti i samoga ministra i Zakon o sprečavanju sukoba interesa državnih dužnosnika. Nadalje, nužno je jasnije definirati i povezane sukobe interesa, kao i osigurati da svi članovi Vijeća unaprijed budu upoznati sa sukobom interesa ili mogućim pristranim glasanjem nekog člana Vijeća. Također je nužno osigurati mehanizam koji će korisnicima jamčiti da se član Vijeća koji je obuhvaćen ovom odredbom doista i izuzeo iz raspravljanja i odlučivanja i na koji točno način je to ostvareno. Potrebno je definirati i na koji se način onda rješavaju određene dvojbe ili razlike u vrednovanju koje mogu nastupiti zbog parnog broja članova Vijeća ili pak smanjenog sastava Vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 115 | Vitomira Lončar | V. RAD VIJEĆA , Članak 9. | Sukob interesa je iznimno veliki problem našeg sustava, a ovaj ga zakon dodatno učvršćuje umjesto da ga pokuša riješiti na zadovoljavajući način. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 116 | Vitomira Lončar | V. RAD VIJEĆA , Članak 9. | Članak 9. (1) Član Vijeća dužan je izuzeti se iz raspravljanja i odlučivanja, a druga osoba pozvana na sjednicu Vijeća sukladno stavku 2. članka 3. ovog Zakona dužna je izuzeti se iz raspravljanja - ako je ona osobno ili član njezine obitelji vlasnik, član, dioničar, imatelj udjela, član upravljačkog ili nadzornog tijela, ravnatelj ili drugi voditelj poslovanja pravne osobe predlagatelja projekta koji je predmet rada Vijeća - ako je ona osobno ili član njezine obitelji u ugovornom odnosu s predlagateljem projekta ili uključena u provedbu projekta koji je predmet rada Vijeća (2) Član obitelji u smislu stavka 1. ovog članka je bračni ili izvanbračni drug, njeni srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik. (3) Osobe iz stavka 1. ovog članka na početku sjednice Vijeća moraju biti upoznate s popisom predlagatelja i projekata koji su predmet sjednice. Stavkom 1. se od člana vijeća zahtijeva da se izuzme od raspravljanja i odlučivanja o projektu s čijim je predlagateljem interesno povezan. Kako je člankom 3. ovog Zakona određeno da ministar ili predsjednik Vijeća na sjednicu mogu pozvati i druge osobe koje imaju pravo raspravljati, ali ne i odlučivati, nužno je da se odredba o izuzimanju iz raspravljanja u slučaju postojanja sukoba interesa primjenjuje i na njih. Također za osobe za koje se pretpostavlja interesna povezanost s članom Vijeća uvodi se pojam "povezane osobe", a ona se u stavku 2. određuje kao "srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni ili izvanbračni drug te posvojitelj ili posvojenik". Riječ je o dijelu definicije povezane osobe preuzete iz Općeg poreznog zakona (članak 41.), a koja se odnosi na članove obitelji. Istovremeno, Zakon o sprječavanju sukoba interesa članove obitelji definira na sljedeći način (članak 4): "Član obitelji dužnosnika u smislu ovog Zakona je bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre dužnosnika te posvojitelj, odnosno posvojenik dužnosnika." Na taj se način, paradoksalno, sukob interesa za člana kulturnog vijeća definira strože od sukoba interesa za državnog dužnosnika i to preslikavanjem dijela odredbi zakona koji uopće ne uređuje pitanje sukoba interesa već poreznog duga. Smatramo kako je definiciju osobe za koju se pretpostavlja interesna povezanost s članom vijeća potrebno temeljiti na Zakonu o sprječavanju sukoba interesa te kako je nejasan termin "povezane osobe", potrebno zamijeniti terminom "članovi obitelji". U prvom podstavku stavka 1. je kao vrsta povezanosti člana Vijeća s pravnom osobom predlagateljem projekta izostavljeno članstvo u pravnoj osobi koja predlaže projekt (npr u udruzi). Smatramo da je ovo nužno uvrstiti jer takvo članstvo predstavlja jasnu interesnu povezanost s predlagateljem. U drugom podstavku stavka 1. smatramo kako je pored ugovornog odnosa s predlagateljem projekta potrebno navesti i uključenost u provedbu predloženog projekta, budući da iz takve situacije nesumnjivo proizlazi nemogućnost nepristranog odlučivanja o projektu. S druge strane, iz ovog podstavka potrebno je birsati "drugi odnos" s predlagateljem projekta budući da pored odnosa koji su već nabrojani nema drugih koji bi bili ustanovljivi ili dokazivi. Utoliko odredba o "drugom odnosu" predstavlja prostor za proizvoljne i neutemeljene ocjene. Konačno, kako bi sprječavanje sukoba interesa članova i ostalih sudionika sjednice Vijeća bilo učinkovitije, smatramo kako je postupku potrebno dodati prethodno upoznavanje svih sudionika sjednice Vijeća s popisom predlagatelja i projekata. Na temelju ove informacije svi sudionici mogu donijeti odluke o eventualnom izuzimanju iz raspravljanja i odlučivanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 117 | ART RADIONICA LAZARETI | V. RAD VIJEĆA , Članak 9. | Predlaže se novi tekst ovog članka: (1) Član Vijeća dužan je izuzeti se iz raspravljanja i odlučivanja, a druga osoba pozvana na sjednicu Vijeća sukladno stavku 2. članka 3. ovog Zakona dužna je izuzeti se iz raspravljanja: - ako je ona osobno ili član njezine obitelji vlasnik, član, dioničar, imatelj udjela, član upravljačkog ili nadzornog tijela, ravnatelj ili drugi voditelj poslovanja pravne osobe predlagatelja projekta koji je predmet rada Vijeća, - ako je ona osobno ili član njezine obitelji u ugovornom odnosu s predlagateljem projekta ili uključena u provedbu projekta koji je predmet rada Vijeća. (2) Član obitelji u smislu ovog stavka 1. ovog članka je bračni ili izvanbračni drug, njeni srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik. (3) Osobe iz stavka 1. ovog članka na početku sjednice Vijeća moraju biti upoznate s popisom predlagatelja i projekata koji su predmet sjednice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 118 | Savez udruga Klubtura | V. RAD VIJEĆA , Članak 9. | Članak 9. (1) Član Vijeća dužan je izuzeti se iz raspravljanja i odlučivanja, a druga osoba pozvana na sjednicu Vijeća sukladno stavku 2. članka 3. ovog Zakona dužna je izuzeti se iz raspravljanja - ako je ona osobno ili član njezine obitelji vlasnik, član, dioničar, imatelj udjela, član upravljačkog ili nadzornog tijela, ravnatelj ili drugi voditelj poslovanja pravne osobe predlagatelja projekta koji je predmet rada Vijeća - ako je ona osobno ili član njezine obitelji u ugovornom odnosu s predlagateljem projekta ili uključena u provedbu projekta koji je predmet rada Vijeća (2) Član obitelji u smislu stavka 1. ovog članka je bračni ili izvanbračni drug, njeni srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik. (3) Osobe iz stavka 1. ovog članka na početku sjednice Vijeća moraju biti upoznate s popisom predlagatelja i projekata koji su predmet sjednice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 119 | Savez udruga Klubtura | V. RAD VIJEĆA , Članak 9. | Stavkom 1. se od člana vijeća zahtijeva da se izuzme od raspravljanja i odlučivanja o projektu s čijim je predlagateljem interesno povezan. Kako je člankom 3. ovog Zakona određeno da ministar ili predsjednik Vijeća na sjednicu mogu pozvati i druge osobe koje imaju pravo raspravljati, ali ne i odlučivati, nužno je da se odredba o izuzimanju iz raspravljanja u slučaju postojanja sukoba interesa primjenjuje i na njih. Također za osobe za koje se pretpostavlja interesna povezanost s članom Vijeća uvodi se pojam "povezane osobe", a ona se u stavku 2. određuje kao "srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni ili izvanbračni drug te posvojitelj ili posvojenik". Riječ je o dijelu definicije povezane osobe preuzete iz Općeg poreznog zakona (članak 41.), a koja se odnosi na članove obitelji. Istovremeno, Zakon o sprječavanju sukoba interesa članove obitelji definira na sljedeći način (članak 4): "Član obitelji dužnosnika u smislu ovog Zakona je bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre dužnosnika te posvojitelj, odnosno posvojenik dužnosnika." Na taj se način, paradoksalno, sukob interesa za člana kulturnog vijeća definira strože od sukoba interesa za državnog dužnosnika i to preslikavanjem dijela odredbi zakona koji uopće ne uređuje pitanje sukoba interesa već poreznog duga. Smatramo kako je definiciju osobe za koju se pretpostavlja interesna povezanost s članom vijeća potrebno temeljiti na Zakonu o sprječavanju sukoba interesa te kako je nejasan termin "povezane osobe", potrebno zamijeniti terminom "članovi obitelji". U prvom podstavku stavka 1. je kao vrsta povezanosti člana Vijeća s pravnom osobom predlagateljem projekta izostavljeno članstvo u pravnoj osobi koja predlaže projekt (npr u udruzi). Smatramo da je ovo nužno uvrstiti jer takvo članstvo predstavlja jasnu interesnu povezanost s predlagateljem. U drugom podstavku stavka 1. smatramo kako je pored ugovornog odnosa s predlagateljem projekta potrebno navesti i uključenost u provedbu predloženog projekta, budući da iz takve situacije nesumnjivo proizlazi nemogućnost nepristranog odlučivanja o projektu. S druge strane, iz ovog podstavka potrebno je birsati "drugi odnos" s predlagateljem projekta budući da pored odnosa koji su već nabrojani nema drugih koji bi bili ustanovljivi ili dokazivi. Utoliko odredba o "drugom odnosu" predstavlja prostor za proizvoljne i neutemeljene ocjene. Konačno, kako bi sprječavanje sukoba interesa članova i ostalih sudionika sjednice Vijeća bilo učinkovitije, smatramo kako je postupku potrebno dodati prethodno upoznavanje svih sudionika sjednice Vijeća s popisom predlagatelja i projekata. Na temelju ove informacije svi sudionici mogu donijeti odluke o eventualnom izuzimanju iz raspravljanja i odlučivanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 120 | Emina Višnić | V. RAD VIJEĆA , Članak 9. | Predlaže se novi tekst ovog članka: (1) Član Vijeća dužan je izuzeti se iz raspravljanja i odlučivanja, a druga osoba pozvana na sjednicu Vijeća sukladno stavku 2. članka 3. ovog Zakona dužna je izuzeti se iz raspravljanja: - ako je ona osobno ili član njezine obitelji vlasnik, član, dioničar, imatelj udjela, član upravljačkog ili nadzornog tijela, ravnatelj ili drugi voditelj poslovanja pravne osobe predlagatelja projekta koji je predmet rada Vijeća, - ako je ona osobno ili član njezine obitelji u ugovornom odnosu s predlagateljem projekta ili uključena u provedbu projekta koji je predmet rada Vijeća. (2) Član obitelji u smislu ovog stavka 1. ovog članka je bračni ili izvanbračni drug, njeni srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik. (3) Osobe iz stavka 1. ovog članka na početku sjednice Vijeća moraju biti upoznate s popisom predlagatelja i projekata koji su predmet sjednice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 121 | Emina Višnić | V. RAD VIJEĆA , Članak 9. | Odredbe o sprječavanju sukoba interesa su nužne i moraju postati pozitivna praksa. Da bi to postale moraju biti jasno postavljene i u skladu s drugim zakonskim rješenjima. Zakon o sprječavanju sukoba interesa članove obitelji definira na sljedeći način (članak 4): "Član obitelji dužnosnika u smislu ovog Zakona je bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre dužnosnika te posvojitelj, odnosno posvojenik dužnosnika." Ovim nacrtom Zakona o kulturnim vijećima, paradoksalno, sukob interesa za člana kulturnog vijeća definira se strože od sukoba interesa za državnog dužnosnika. Definiciju osobe za koju se pretpostavlja interesna povezanost s članom vijeća potrebno temeljiti na Zakonu o sprječavanju sukoba interesa te je zato nejasan termin "povezane osobe", potrebno zamijeniti terminom "članovi obitelji". U 1. alineji st. 1. je kao vrsta povezanosti člana Vijeća s pravnom osobom predlagateljem projekta izostavljeno članstvo u pravnoj osobi koja predlaže projekt (npr. u udruzi). Takvo članstvo predstavlja jasnu interesnu povezanost s predlagateljem te ga je potrebno izrijekom navesti. U 2. alineji st. 1., treba birsati riječi "drugi odnos", budući da pored odnosa koji su već nabrojani nema drugih koji bi bili ustanovljivi ili dokazivi. Utoliko odredba o "drugom odnosu" predstavlja prostor za proizvoljne i neutemeljene ocjene. Kako bi sprječavanje sukoba interesa članova i ostalih sudionika sjednice Vijeća bilo učinkovitije, postupku je potrebno dodati prethodno upoznavanje svih sudionika sjednice Vijeća s popisom predlagatelja i projekata. Na temelju ove informacije svi sudionici mogu unaprijed donijeti informirane odluke o eventualnom izuzimanju iz raspravljanja i odlučivanja. Kako je člankom 3. ovog Nacrta predviđeno da ministar ili predsjednik Vijeća na sjednicu mogu pozvati i druge osobe koje imaju pravo raspravljati, ali ne i odlučivati, nužno je da se odredba o izuzimanju iz raspravljanja u slučaju postojanja sukoba interesa primjenjuje i na njih. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 122 | Vitomira Lončar | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 13. | Iz istih razloga kao što sam već navela u Članku 1. predlažem promjenu s 20.000 na 30.000 stanovnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 123 | Grga K | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 13. | Dodati kaznene odredbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |
| 124 | Vitomira Lončar | IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA S OBRAZLOŽENJEM, O b r a z l o ž e n j e | Smatram da se ovaj prijedlog u cijelosti treba odbiti jer poništava sve pozitivne korake koji su se u odlučivanju u kulturi dogodili unatrag 15 godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom komentaru te Vas obavještavamo da se iz objektivnih razloga odustalo od donošenja Zakona o kulturnim vijećima. |