Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu zapazile su kako je iz Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš izbačen nekadašnji prilog VI. SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE UPUTE O SADRŽAJU STUDIJE. Članice Zajednice mišljenja su kako je isti potrebno vratiti u tekst Uredbe. Nije prihvaćen Prilog VI. Sadržaj zahtjeva za izdavanje upute o sadržaju Studije nije izbačen . Navedeni prilog se ne mijenja te se stoga i ne navodi u predloženoj Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.
2 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Na nedavno održanom stručnom skupu pod nazivom „Pravo na zdrav život i uvjeti za zdrav okoliš“ koji je okupio četrdesetak predstavnika institucija izvršne i sudbene vlasti, institucija Europske unije, organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija, stručnjaka, znanstvenika te pravobraniteljskih institucija u Hrvatskoj i susjednim zemljama, kao i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2015. godinu, ukazali smo i na probleme koje smo uočili u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zaključci sa skupa, između ostaloga, odnose se na potrebu uvođenja procjene utjecaja na zdravlje (HIA) i kriterija o izračunu ekološke štete, kao i na potrebu novog zakonskog uređenja i jačanja postupaka procjena utjecaja na okoliš te izrada elaborata i studija. Zabilježili smo slučajeve u kojima se postupak procjene utjecaja na okoliš nije proveo ili se proveo naknadno, nakon što su već izdana odobrenja iz područja prostornog planiranja i gradnje te smo također zabilježili slučaj izmijenjenog elaborata zaštite okoliša u tijeku upravnog postupka kako bi se prilagodio potrebama nositelja zahvata, a ne stanju u okolišu, kao i slučajeve neusklađenih prostornih planova niže i više razine. Zbog toga smo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2015. godinu donijeli preporuku Ministarstvu zaštite okoliša i prirode da provodi i nadzire procjenu utjecaja na okoliš u ranoj fazi planiranja zahvata, prije izdavanja dozvola iz područja prostornog planiranja i gradnje, dok smo Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja donijeli preporuku da u postupcima za koje je tako propisano, ne izdaje dozvole prije postupka procjene utjecaja na okoliš. Nadalje, u našem smo radu uočili i potrebu provođenja postupaka procjena utjecaja na okoliš prethodno postavljanju odnosno izgradnji baznih stanica mobilnih operatera bez obzira na lokaciju u kojoj se planiraju, a posebice ukoliko se planiraju postavljati na krovove stambenih zgrada i privatnih kuća u naseljenim mjestima, zbog opasnosti od elektromagnetskog zračenja. Vjerujemo da se izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš uočeni problemi mogu ispraviti i to u svrhu ispunjavanja svih načela zaštite okoliša, a posebice načela održivog razvitka, načela predostrožnosti, načela očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, bioraznolikosti i krajobraza, načela cjelovitog pristupa i suradnje te načela pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti. Nije prihvaćen Nadzor nad provedbom Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji nije predmet ove Uredbe. Prilogom IV. Obvezni sadržaj studije propisana je obveza opisa utjecaja na zdravlje ljudi u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš. Uspostava zasebnog instrumenta Procjene utjecaja na zdravlje nije predmet ove Uredbe. Neusklađenost prostornih planova nije predmet ove Uredbe. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaprimilo je jednu prijavu Ureda pučke pravobraniteljice vezano za izmjenu Elaborata tijekom upravnog postupke. Za navedenu prijavu utvrđeno je da je neutemeljena što je utvrdio i Upravni sud u Osijeku (USI-899/14-37) te potvrdio Visoki Upravni sud RH (Usž-957/15-6). U primjedbi nisu dani stručni argumenti za propisivanje obveze postupka procjene utjecaja na okoliš za postavljanje baznih stanica. Navedeni zahvati ne nalaze se na Prilogu I i II Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija)-kao zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš.
3 PP Orahovica d.o.o. UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Ovaj Nacrt Prijedloga Uredbe donosi određene izmjene u načinu odlučivanja u postupcima Procjene i Ocjene zahvata na okoliš. Dijelove ovog dokumenta trebalo bi dodatno doraditi. Posebno tražimo da se rokovi u postupcima maksimalno skrate jer ne utječu na kvalitetu odlučivanja o dokumentima ali utječu na pravovremene prijave projekata za EU natječaje koji su prioritet i Državi i gospodarstvu, a što je u skladu s Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 124, 25.4.2014.). Članak 2. kojim se u članku 12. iza stavka 5. dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Ovisno o lokaciji i obilježju zahvata, nadležno tijelo će putem povjerenstva ili na drugi primjeren način zatražiti mišljenje tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave.)“ Obrazloženje: Mišljenja smo da treba odrediti u kojem roku će se zatražiti navedeno mišljenje jer postupci traju predugo a bez okončanog postupka Procjene utjecaja zahvata na okoliš nije moguće dobiti ostale dozvole niti završiti preostalu dokumentaciju radi apliciranja projekata za EU natječaje. Članak 2. kojim se u članku 12. iza stavka 5. dodaje novi stavak 6. mijenja se tako da novi glasi: Stavak 6. „Ovisno o lokaciji i obilježju zahvata, nadležno tijelo će putem povjerenstva ili na drugi primjeren način zatražiti mišljenje tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave) u roku od 8 dana“ Članak 6. kojim u članku 21. dodaje novi stavak 2. koji glasi: „Prije donošenja rješenja nacrt rješenja stavlja se na javni uvid javnosti u trajanju od 8 dana objavom na internetskoj stranici nadležnog tijela“ Obrazloženje: S obzirom da je već propisani način provedbe postupka Procjene utjecaja zahvata na okoliš javan a provodi se i javni uvid u trajanju od 30 dana te javna rasprava te rokovi za očitovanje nadležnih tijela u postupke, smatramo da će još dodatnih 8 dana samo produljiti i onako predugačak postupak. Za napomenuti je da većina zahvata za koje se provodi navedeni postupak su projekti koji apliciraju za EU natječaje i svako dodatno vremensko ograničenje koči njihovu prijavu. Članak 6. kojim u članku 21. dodaje novi stavak 2. mijenja se tako da novi glasi: Stavak 2. – briše se Članak 7. kojim u članku 30. dodaje novi stavak 2. koji glasi: „Prije donošenja upute nadležno tijelo dužno je o rezultatima postupka iz stavka 1. Zatražiti mišljenje nositelja zahvata.“ Obrazloženje: Smatramo da je izrađivač Nacrta Uredbe imao namjeru pravovremeno obavijestiti investitora što je sasvim u redu. Ono što tražimo da se taj postupak vremenski maksimalno skrati a sve u cilju bržeg donošenja upute. Članak 7. kojim u članku 30. dodaje novi stavak 2. mijenja se tako da novi glasi: „Prije donošenja upute nadležno tijelo dužno je o rezultatima postupka iz stavka 1. zatražiti mišljenje nositelja zahvata u roku od 3 dana.“ U Prilogu II., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO u točki 1.3. navodi se za ciprinide površine ribnjaka 100 ha i veće. Obrazloženje: Na području RH nalaze se brojni slatkovodni ribnjaci prosječnih površina od 800 do 1000 ha. S obzirom da se u Nacrtu Prijedloga Uredbe navodi potreba Ocjene za zahvate na površini 100 ha i veće, nije jasno na što se točno mislilo. Također je poznato da su svi ribnjaci u RH u području Natura 2000 i da su većinom u uzgoju ribe. Tijekom korištenja ribnjaka obavljaju se uglavnom radovi na održavanju postojećih tabli. Također ističemo, da s obzirom na mnoga ograničenja jer se isti nalaze pod režimima zaštite, radi održavanja i poboljšavanja proizvodnje, dugogodišnji zakupci pripremaju brojnu dokumentaciju za apliciranje za EU natječaje. Sukladno svemu navedenom, predlažemo da se potreba ocjene traži izgradnju novih ribnjaka ili za povećavanje površina postojećih ribnjaka za uzgoj slatkovodne ribe a ne za održavanje postojećih ribnjaka. Prilog II. točka 1.3. mijenja se tako da nova glasi: - za ciprinide površine novih ribnjaka 100 ha i veće U Prilogu II., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO u točki 9.1. navode se Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo). Obrazloženje: U navedenoj točki, Zahvati urbanog razvoja su samo pobrojani bez da su navedeni pojedinačni kapaciteti ili površine prema kojima bi se određivala potreba postupka Ocjene. Ovako ispada da se za izgradnju svake ceste, sustava odvodnje, vodoopskrbe, stambene izgradnje i itd, bez obzira na njihov planirani kapacitet treba raditi postupak Ocjene. Svaki postupak iziskuje vrijeme i financijska sredstva a u trenutku kada se sveukupno društvo bori za investicije, propisuje se još jedan postupak koji itekako produljuje rokove ishođenja dozvola. Prilog II. točka 9.1. mijenja se tako da nova glasi: – briše se U Prilogu III., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U ŽUPANIJI, ODNOSNO U GRADU ZAGREBU u točki 1.2. navodi se Korištenje neobrađenog ili djelomično prirodnog područja za intenzivnu poljoprivredu površine 10 ha i veće. Obrazloženje: U navedenoj točki propisuje se potreba Ocjene za stavljanje u funkciju neobrađenog poljoprivrednog područja na površini 10 ha i veće. Ova mjera samo otežava i dodatno financijski opterećuje onako teško stanje u poljoprivredi a ne donosi ništa korisnog u smislu zaštite prostora. Ukoliko je potrebno propisati ovu mjeru onda neka se propisuje za veće površine. Prilog III. točka 1.2. mijenja se tako da nova glasi: Korištenje neobrađenog ili djelomično prirodnog područja za intenzivnu poljoprivredu površine 100 ha i veće. U Prilogu III., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U ŽUPANIJI, ODNOSNO U GRADU ZAGREBU u točki 1.4. navodi se Krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće. Obrazloženje: U navedenoj točki propisuje se potreba Ocjene za Krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće. Ova mjera također samo otežava i dodatno financijski opterećuje onako teško stanje u poljoprivredi a ne donosi ništa korisnog u smislu zaštite prostora. Prije svega trebalo bi se poticati pravne i fizičke osobe da se što više zapuštenih šumskih površina stavi u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Ukoliko je potrebno propisati ovu mjeru onda neka se propisuje za veće površine. Prilog III. točka 1.4. mijenja se tako da nova glasi: Krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 100 ha i veće U Prilogu III., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U ŽUPANIJI, ODNOSNO U GRADU ZAGREBU u točki 1.7. navodi se za ciprinide površine ribnjaka 50 ha i veće. Obrazloženje: Na području RH nalaze se brojni slatkovodni ribnjaci prosječnih površina od 800 do 1000 ha. S obzirom da se u Nacrtu Prijedloga Uredbe navodi potreba Ocjene za zahvate na površini 100 ha i veće, nije jasno na što se točno mislilo. Također je poznato da su svi ribnjaci u RH u području Natura 2000 i da su većinom u uzgoju ribe. Tijekom korištenja ribnjaka obavljaju se uglavnom radovi na održavanju postojećih tabli. Također ističemo, da s obzirom na mnoga ograničenja jer se isti nalaze pod režimima zaštite, radi održavanja i poboljšavanja proizvodnje, dugogodišnji zakupci pripremaju brojnu dokumentaciju za apliciranje za EU natječaje. Sukladno svemu navedenom, predlažemo da se potreba ocjene traži izgradnju novih ribnjaka ili za povećavanje površina postojećih ribnjaka za uzgoj slatkovodne ribe a ne za održavanje postojećih ribnjaka. Prilog III. točka 1.7. mijenja se tako da nova glasi: - za ciprinide površine novih ribnjaka 50 ha i veće Nije prihvaćen Dodani stavak 6. članka 12 Uredbe po svom sadržaju ne utječe na postojeće rokove i dinamiku postupka procjene utjecaja na okoliš. Na ovu obvezu Republika Hrvatska upozorena je od strane Europske komisije u EU Pilotu 6985/14/ENV. Obveza obavješćivanja javnosti o nacrtu rješenja proizlazi iz odredaba Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija)- čl.6.st.2 (d) na što je upozorila i Europska komisija u EU Pilotu 6985/14/ENV. Primjedba koja se odnosi na čl. 7 prijedloga Uredbe odnosno zahtjev da nadležno tijelo obvezno zatraži mišljenje nositelja zahvata u roku od 3 dana nije relevantna s obzirom da nije jasno od kada počinje teći predloženi rok. Rok za izdavanje upute o sadržaju studije određen je čl.88. st. 4 Zakona o zaštiti okoliša te predložena obveza konzultiranja s nositeljem zahvata ne utječe na zakonom propisane rokove. Primjedba koja se odnosi na Prilog I prijedloga Uredbe – slatkovodni ribnjaci - nije relevantna jer se za izmjenu bilo kojeg od zahvata na Prilozima I i II primjenjuju točke iz priloga koje se odnose na Izmjenu zahvata. Primjedba kojom se traži brisanje točke 9.1. zahvati urbanog razvoja suprotna je odredbama Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija). Primjedba koja se odnosi na Prilog III i zahvate: Korištenje neobrađenog ili djelomično prirodnog područja za intenzivnu poljoprivredu površine 10 ha i veće nije relevantna jer u obzir uzima samo veličinu zahvata ne uzimajući u obzir ostala obilježja zahvata, lokaciju te obilježja i vrste mogućih utjecaja. Primjedba koja se odnosi na Prilog III i zahvate: Krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće također nije relevantna jer u obzir uzima samo veličinu zahvata ne uzimajući u obzir ostala obilježja zahvata, lokaciju te obilježja i vrste mogućih utjecaja. Utjecaj od krčenja šuma nije jednoznačan kako je to navedeno u primjedbi. Primjedba koja se odnosi na Prilog III prijedloga Uredbe – slatkovodni ribnjaci - nije relevantna jer se za izmjenu bilo kojeg od zahvata na Prilozima I i II primjenjuju točke iz priloga koje se odnose na Izmjenu zahvata.
4 Aleksandar Kovač mr. sc. UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Podaci iz studija utjecaja zahvata na okoliš moraju biti javno dostupni. Ti podaci moraju biti georeferencirani i obveza georeferenciranja bi morala biti sastavni dio ove uredbe kako bi se omogućilo lakše nezavisno analiziranje utjecaja na okoliš, inteligentniji pristup zaštiti okoliša i pokazalo put demokratskom djelovanju i odlučivanju u zaštiti okoliša. Živimo u 21. stoljeću. Imamo blagodat digitalnih veza i podataka. Zaštita okoliša je vrlo važna tema. Loše odluke koje dovode do oštećenja okoliša najbrži su put ka narušavanju ugleda zemlje.Uredba, pravilnik ili zakon koji se bavi prostornim podacima, a ignorira NIPP je jednostavno šlampav i neozbiljan. Nije prihvaćen Studije utjecaja na okoliš sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša u cjelovitom obliku javno su dostupne na internetskim stranicama. Slažemo se da je korist georeferenciranih podataka nedvojbena i procesi georeferenciranja dijela javnih podataka (npr. Natura 2000) koje provodi država su u tijeku.
5 Grga K UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Kako bi podaci iz studije bili razumljivi i pravilno prezentirani isti moraju biti georeferncirani (u točnosti izvođenja ukoliko do zahvata dođe). Po zakonu o građenju podaci moraju biti u gml obliku. Dakle ovu uredbu potrebno je uskladiti s Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Umjesto daljnjeg objašnjenja molim pogledajte linkove: https://youtu.be/xew6qI-6wNk https://youtu.be/dYqXeTqdF84 http://www.nipp.hr/ Nije prihvaćen Iz primjedbe nije jasno u kojem dijelu je Prijedlog Uredbe neusklađen sa Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka.
6 ZELENA AKCIJA UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 1. Predložene izmjene predstavljaju samo djelomičnu implementaciju navedene Direktive. Uz već (označene) postojeće komentare, želimo napomenuti da je potrebno uvesti dodatne mehanizme sprječavanja sukoba interesa; u slučaju da je nadležno tijelo ujedno i nositelj projekta, država mora unutar svoje organizacije administrativnih nadležnosti pri obnašanju dužnosti koje proizlaze iz Direktive barem na odgovarajući način razdijeliti funkcije koje su u sukobu, što je propisano člankom 9.a Direktive. Nije prihvaćen Odredbe članka 9a Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš nisu predmet Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš već Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti okoliša.
7 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 1. Predložene izmjene i dopune predstavljaju pozitivan normativan pomak, ali nedovoljan za potpuno usklađenje s Direktivom 2014/52/EU. Najznačajniji problemi zbog kojih je Direktiva 2014/52/EU usvojena nedostatno su dotaknuti predloženim izmjenama (osobito: duljina trajanja postupaka te loša kvaliteta studija što su veliki problemi u većini država članica, a ne samo u Hrvatskoj). Pored toga, nije iskorištena mogućnost za potpuno usklađivanje s Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuškom konvencijom). Nejasan je redoslijed usklađivanja s Direktivom. Zašto se Uredba mijenja prije izmjena i dopuna Zakona o zaštiti okoliša? Određene odredbe Direktive (primjerice o kaznama iz novog članka 10.a) morat će se uvesti u Zakon jer ne mogu biti propisane podzakonskim aktima. Ne bi li bilo razumnije prvo mijenjati Zakon u svrhu usklađivanja s Direktivom, a tek onda Uredbu? Ovakvo parcijalno mijenjanje Uredbe lako će dovesti do toga da će se ona najvjerojatnije morati ponovo mijenjati nakon izmjena Zakona što negativno utječe na pravnu sigurnost i pravnu predvidljivost. Izmjene propisa dovode do toga da se ovisno o tome kada je postupak pokrenut primjenjuju različiti pravni propisi (oni prije izmjena, izmijenjeni, ponovno izmijenjeni), što otežava postupanje nadležnih tijela, ali i pravnu sigurnost za nositelje zahvata i zainteresiranu javnosti. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš potrebno je donijeti radi usklađivanja s važećom Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija na što je upozorila i Europska komisija u EU Pilotu 6985/14/ENV te najavom slanja pisma službene obavijesti zbog povrede prava EU. Navedene neusklađenosti utvrđene su i u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u kojem se Republika Hrvatska u okviru prihvaćenog Akcijskog plana obvezala na ispunjavanje tzv. „ex-ante uvjeta“. Radi ispunjavanja navedenih zahtjeva 2015. godine donesene su i izmjene i dopune Zakona o zaštiti okoliša. Vezano uz prijenos odredaba Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš u predloženu Uredbu preneseni su Prilozi IIA, III i IV. Prijenos ostalih odredaba izmijenjene Direktive postići će se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša.
8 HGK UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 2. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK smatraju kako nije jasno definirano kada se pokreće instrument iz članka 2. Prijedloga uredbe kojim se dopunjuje članak 12. Uredbe. Pretpostavlja se da se to pokreće prije donošenja odluke o utemeljenosti SUO, ali je isto potrebno jasno definirati. Nije prihvaćen Navedene odredbe nalaze se pod naslovom Način rada i obvezni sadržaj mišljenja Povjerenstva iz čega slijedi da se predmetno mišljenje mora pribaviti do donošenja mišljenja Povjerenstva.
9 Udruga Zelena Istra UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 2. Praksa je pokazala da je najveća slabost postupaka procjene utjecaja na okoliš upravo u izboru i načinu odlučivanja članova Povjerenstva. Sudjelujući u desecima postupaka procjene utjecaja na okoliš primijetili smo da je izbor članova povjerenstava kod projekata koje podupire država politička odluka pa se tako uvijek među članovima povjerenstava nađe većina zaposlenih u raznim ministarstvima tj. osobe na koje je moguće utjecati. Neke su države EU to riješile formiranjem potpuno neovisnog tijela stručnjaka koji procjenjuju kvalitetu studija utjecaja na okoliš (primjer Nizozemske). Ta tijela pružaju informaciju i savjetuju tijela nadležna za provedbu postupaka PUO o kvaliteti studija utjecaja na okoliš. Do zapisnika sa sjednica povjerenstava vrlo je teško doći prije okončanja samog postupka (izgovori za kršenje Zakona o pravu na pristup informacijama su različiti: od «zapisnik nije verificiran» do «postupak nije okončan»). Iz samih zapisnika ali i iz prakse sudjelovanja na sjednicama povjerenstava uočili smo da je sam postupak odlučivanja potpuno netransparentan: neki se članovi povjerenstva uopće ne izjasne ali donesu odluku. Pozitivno ili negativno mišljenje najčešće su neobrazloženi tj. potpuno subjektivni. Kriteriji za odlučivanje ne postoje, a takvu potpunu proizvoljnost omogućava upravo Uredba. Stoga je potrebno uvesti praksu transparentnog odlučivanja članova povjerenstava za što već dugo što postoje i «Smjernice Europske komisije za procjenu kvalitete studija utjecaja na okoliš» koje sadržavaju i «review cheklist». Taj popis sadrži niz pitanja koja je nužno postaviti za ocjenu kvalitete studije utjecaja na okoliš, no ono što je važno je što ispunjavanjem tog «upitnika» članovi povjerenstva imaju priliku na transparentni način obrazložiti vlastito stajalište te pružiti jasnu informaciju za dvije ciljane publike: donositelje odluka i zainteresiranu ili javnost pod utjecajem projekta. Pod uvjetom, naravno, da se ispunjeni upitnici svih članova povjerenstva objavljuju u roku i na mjestu koji će javnosti omogućiti uključivanje. Naime, sadašnja praksa - neobrazloženo glasovanje članova povjerenstva ne osigurava ni transparentnost ni obrazloženje kako donositeljima odluka tako ni javnosti te se javlja opravdana sumnja u objektivnost postupaka. Članovima povjerenstva odlučivanja putem javno objavljenog upitnika omogućava i čuvanja profesionalnog integriteta. Stoga kao veoma učinkovito sredstvo za osiguravanje profesionalnosti i transparentnosti odlučivanja predlažemo uvođenje upitnika za ocjenu studija utjecaja na okoliš kao i obavezu njihovog objavljivanja (objavljivanja pojedinačnih mišljenja / ocjena članova povjerenstva na stranicama nadležnog tijela). Review Checklist možete potražiti ovdje: Guidance on EIA – EIS REVIEW http://ec.europa.eu/environment/archives/eia/eia-guidelines/g-review-full-text.pdf Iza stavka 5. dodati nekoliko novih stavaka kojima će se propisati: a) Uvođenje obaveza za članove povjerenstava ocjenjivanja kvalitete studija utjecaja na okoliš putem ispunjavanja upitnika Europske komisije Review Checklist te obaveze njihovog objavljivanja prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš. b) Trebalo bi osigurati nezavisnost članova povjerenstva brisanjem stručnjaka zaposlenih u ministarstvima i jedinicama lokalne i regionalne samouprave iz popisa osoba koje mogu biti birane u povjerenstva. Naime, kod projekata koje predlažu država i JLiRS, pokazalo se da su zaposlenici tih istih tijela uprave vrlo često pod pritiskom koji onemogućava objektivnu procjenu studija utjecaja na okoliš. Objektivnost nezavisnih stručnjaka treba se osigurati uvođenjem stavka koji će propisivati potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa člana povjerenstva te utvrditi i sankcije za kršenje te odredbe. Nije prihvaćen Uloga Savjetodavnog stručnog povjerenstva kao i način imenovanja određeni su Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine 80/13, 153/13, 78/15). Spomenute Smjernice za ocjenu studija o utjecaju na okoliš pripremljene 2001 godine od strane Europske Komisije, uključujući i obrazac (review checklist) namijenjene su kao pomoćni alat uz europsko i nacionalno zakonodavstvo vezano za procjenu utjecaja na okoliš te ih se u tom smislu treba i koristiti. Smjernice i upute razvijaju se kontinuirano s razvojem metoda i tehnika procjene te ne bi trebale biti sastavni dio propisa. Sudjelovanje nadležnih tijela za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša kao i sudjelovanje predstavnika područne (regionalne) i lokalne samouprave određeno je Zakonom o zaštiti okoliša te sukladno odredbama čl. 5 i 6. Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Mogući sukob interesa predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređen je postojećom Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u čl. 10.
10 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 2. Zbog usklađivanja s člankom 6. Aarhuške konvencije potrebno je u članku 12. dodati i novi stavak 7. koji bi glasio: „O mišljenjima iz stavka 6. ovoga članka nadležno tijelo informira javnost i zainteresiranu javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.“ Nije prihvaćen Temeljem čl. 89. Zakona o zaštiti okoliša prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezno se uzimaju u obzir rezultati studije utjecaja zahvata na okoliš, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati bilo kojih prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu. Sva razmotrena pitanja obrazložena su u Rješenju čiji se nacrt, u skladu s ovim prijedlogom objavljuje na internetskim stranicama nadležnog tijela.
11 GRAD ZAGREB UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 2. Predlaže se da se „nadležno tijelo će putem povjerenstva ili na drugi primjeren način zatražiti“ promijeni u „nadležno tijelo može zatražiti“. Obrazloženje: ovlasti i obveze savjetodavnog stručnog povjerenstva su zakonom propisane i nije predviđeno da nadležno tijelo nalaže povjerenstvu poduzimanje pojedinih radnji u postupku. Nadalje, uzevši u obzir da u postupku svojim mišljenjem već sudjeluje savjetodavno stručno povjerenstvo, čiji članovi se imenuju s popisa osoba koje određuje ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, predstavnika tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i prirode, nije jasno od koga je nadležno tijelo dužno tražiti dodatna mišljenja. Stoga se predlaže da se ostavi mogućnost traženja dodatnih mišljenja prema potrebi za pojedine zahvate, ali ne i obveza, kako ne bi došlo do umnožavanja istih očitovanja. Također, predlaže se propisivanje kriterija i uvjeta na temelju kojih nadležno tijelo može odlučiti treba li tražiti dodatna mišljenja, osim mišljenja povjerenstva. Nije prihvaćen Navedenim člankom ne daje se mogućnost Savjetodavnom stručnom povjerenstvu da traži mišljenja od tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom već se daje mogućnost nadležnom tijelu da ukoliko neko od tijela nije zastupljeno u Povjerenstvu zatraži i njegovo očitovanje. Ova dodatna mogućnost proizlazi iz odredaba Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) - čl.5.st.2 na što je upozorila i Europska komisija u EU Pilotu 6985/14/ENV.
12 Udruga Zelena Istra UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 3. Čl. 3 - Mijenjanje važećeg čl. 14. (Mišljenje povjerenstva o prihvatljivosti zahvata), dodavanje stavka 14 a Praksa je pokazala da se u slučaju kada povjerenstvo zatraži izmjenu ili dopunu studije, izmijenjeni tekst studije nije dostupan javnosti jer ne postoji obaveza njegovog objavljivanja. Time je javnosti onemogućen uvid u sve informacije. Također se ne objavljuju ni mišljenja posebnih tijela u postupku, koja također mogu biti vrlo važna za sudjelovanje u postupku procjene utjecaj na okoliš. Osim toga, u mnogim zemljama EU davno je uvedena praksa učinkovitijeg informiranja javnosti u postupcima PUO. Tako, na primjer, u Ujedinjenim kraljevstvu i Estoniji postoji obaveza da se informacije u postupku PUO objavljuju ne samo na internetskim stranicama nadležnog tijela i lokalnim novinama (kao kod nas, što se pokazalo nedovoljno učinkovitim) već i na javnim mjestima u blizini zahvata (autobusne postaje, crkva, posjećene trgovine, knjižnice itd.) te, najvažnije, postoji obaveza direktnog pojedinačnog informiranja identificirane zainteresirane javnosti na kućnu adresu. Kad je riječ o odobalnim zahvatima (plinska i naftna postrojenja), zakonodavac do sada nije posebno tretirao pravo zainteresirane / pogođene javnosti na uključivanja u postupak. Umjesto da postoji obaveza javne prezentacije i objave informacije na području pod najvećim direktnim utjecajem predloženih zahvata, prezentacije se obično održavaju u Zagrebu, što je u suprotnosti s Aarhuškom konvencijom jer otežava i onemogućava sudjelovanje pogođene ili zainteresirane javnosti u postupku. Iza članka 14. dodati novi članak kojim će se propisati: a ) Potrebno je uvesti obavezu objavljivanja mišljenja tijela određenih posebnim propisima koja su dana u postupku čim su dostupne na istim mjestima na kojima se objavljuju svi dokumenti vezani uz postupak kako bi javnost imala uvid u cjelokupni spis i mogla se se uključiti u postupak savjetovanja s potpunom informacijom. Ta obaveza stoji i u točci 104. Preporuka iz Maastrichta: “All information relevant to the decision-making should be made available for examination by the public concerned: a) As soon as it becomes available to the public authorities, at whatever stage in the decision-making procedure that may be”. b) Potrebno je uvesti obavezu objavljivanja izmijenjenih studija utjcaja na istim mjestima na kojima se objavljuju svi dokumenti vezani uz postupak kako bi javnost imala uvid u cjelokupni spis i mogla se se uključiti u postupak savjetovanja s potpunom informacijom. Nije prihvaćen Termin „izmijenjene“ studije o utjecaju na okoliš se u navedenoj primjedbi ne koristi sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu. Sukladno Odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, sudjelovanje javnosti započinje nakon odluke Savjetodavnog stručnog Povjerenstva odnosno nadležnog tijela da je Studija o utjecaju na okoliš cjelovita i stručno utemeljena. Stoga izmjene studija nakon provedene javne rasprave mogu biti samo vezane uz prihvaćanje primjedaba pristiglih tijekom javne rasprave. Upravo radi mogućnosti da tijekom ili poslije javne rasprave budu dostupne neke nove informacije, a koje su važne za donošenje odluke uvodi se obveza provođenja ponovne javne rasprave. Studija o utjecaju na okoliš koja se upućuje u javnu raspravu je cjelovita i stručno utemeljena te sadrži prema ocjeni nadležnog tijela sve podatke potrebne za donošenje odluke. Povjerenstvo na sjednicama nakon javne rasprave ne mijenja Studiju već razmatra pristigle primjedbe i donosi odluku. Stoga tvrdnja „Praksa je pokazala da se u slučaju kada povjerenstvo zatraži izmjenu ili dopunu studije, izmijenjeni tekst studije nije dostupan javnosti jer ne postoji obaveza njegovog objavljivanja“ nije točna. Studije se i objavljuju na istom mjestu na kojem je objavljena i informacija o podnesenom zahvatu, a na istom mjestu objavljuju se i informacije o javnoj raspravi kao i konačno rješenje. Nadalje u Republici Hrvatskoj do sada su provođeni i postupci procjene utjecaja na okoliš za eksploataciju plina na kopnu i na moru. Sve javne rasprave – uključujući i javna izlaganja održana su sukladno odredbama Zakona i Aarhuškoj konvenciji na području na koje zahvat može imati utjecaj (npr. Pula za plinsko polja Izabela, Rijeka za PP Marica i Katarina itd.). Mišljenja tijela sastavni su dio Rješenja u postupku procjene utjecaja na okoliš te se uvodi mehanizam objave Nacrta rješenja (čl. 6 Prijedloga Uredbe).
13 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 3. Novi članak 14.a je pozitivna nova odredba, ali nedostatna za potpuno usklađenje s člankom 6. Aarhuške konvencije. Naime, u praksi se lako može izigrati ova odredba na način da nadležno tijelo prema vlastitoj prosudbi ocjeni da nove informacije nisu važne za donošenje odluke te da stoga nije potrebno o tome informirati javnosti niti ponoviti javnu raspravu (primjerice iz razloga pritiska da se postupak dodatno ne oduži zbog ponavljanja rasprave). Stoga je nužno uvesti odredbu koja će biti korektiv odluci nadležnog tijela hoće li ili neće ponoviti javnu raspravu. Time će se spriječiti osujećivanje informiranja i sudjelovanja javnosti, a postići će se usklađivanje s Aarhuškom konvencijom koja je pravni propis nadzakonske snage. Slijedom svega navedenog, potrebno je u članku 14.a dodati i stavak 2. (ili ga dodati na neko drugo adekvatnije mjesto unutar Uredbe) koji bi glasio: „O dopunama ili doradama studija i elaborata nadležno tijelo informira javnost i zainteresiranu javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.“ Zašto je ovakva odredba potrebna? Budući da se u praksi rješenja ponekad donose na temelju dorađenih ili dopunjenih studija i elaborata o kojima javnost uopće nije informirana, putem objava dopunjenih ili dorađenih studija i elaborata javnost i zainteresirana javnost dobiva uvid u sve informacije koje su važne za donošenje odluke, što bi bilo u skladu s Aarhuškom konvencijom. Nije prihvaćen Termin „dorađenih “ i „dopunjenih“ studija se u navedenoj primjedbi ne koristi sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu. Sukladno Odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, javna rasprava započinje nakon odluke Savjetodavnog stručnog Povjerenstva odnosno nadležnog tijela da je Studija o utjecaju na okoliš cjelovita i stručno utemeljena. Stoga izmjene studija nakon provedene javne rasprave mogu biti samo vezane uz prihvaćanje primjedaba pristiglih tijekom javne rasprave. Upravo radi mogućnosti da tijekom ili poslije javne rasprave budu dostupne neke nove informacije, a koje su važne za donošenje odluke uvodi se obveza provođenja ponovne javne rasprave. Studija o utjecaju na okoliš koja se upućuje u javnu raspravu je cjelovita i stručno utemeljena te sadrži prema ocjeni nadležnog tijela sve podatke potrebne za donošenje odluke. Povjerenstvo na sjednicama nakon javne rasprave ne mijenja Studiju već razmatra pristigle primjedbe i donosi odluku.
14 HGK UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 6. Vezano na odredbu članka 6. Prijedloga uredbe kojom se dopunjuje članak 21. Uredbe novim stavkom 2. članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK smatraju kako nije jasno koja je svrha stavljanja nacrta rješenja na javni uvid ukoliko ne postoji mehanizam prigovora na taj nacrt rješenja što nije vidljivo iz Uredbe. Članice Zajednice predlažu da se ili definiraju mehanizmi u potpunosti ili da se ovaj stavak briše iz prijedloga Uredbe. Nije prihvaćen Obveza obavješćivanja javnosti o nacrtu rješenja proizlazi iz odredaba Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija)- čl.6.st.2 (d) na što je upozorila i Europska komisija u EU Pilotu 6985/14/ENV.
15 WWF Adria UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 6. Članak 6. - Dodavanje novog stavka 2 u članak 21. Pozdravljamo prijedlog javne objave nacrta rješenja u trajanju od 8 dana, jer se time povećava transparentnost postupka. Međutim, nejasno je da li u ovom roku od 8 dana zainteresirana javnost može reagirati na nacrt rješenja. Molimo pojašnjenje, te eventualno uključivanje odredbe koja će propisati način na koji zainteresirana javnost može djelovati u ovom roku. Nije prihvaćen Obveza obavješćivanja javnosti o nacrtu rješenja proizlazi iz odredaba Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija)- čl.6.st.2 (d) na što je upozorila i Europska komisija u EU Pilotu 6985/14/ENV.
16 Udruga Zelena Istra UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 6. Čl. 6 – Mijenjanje postojećih i dodavanja novog stavka u članku 21. (Način donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš) Smatramo da je prijedlog novog stavka ,,prije donošenja rješenja nacrt rješenja stavlja se na uvid javnosti u trajanju od 8 dana objavom na internetskoj stranici nadležnog tijela'' pozitivni pomak u odnosu na dosadašnju praksu, no, nije jasno postoji li mogućnost reakcije javnosti na nacrt rješenja? Kad je informiranje javnosti o rješenju nadležnog tijela o prihvatljivosti zahvata za okoliš riječ, važeća Uredba predstavlja kršenje odredbi Aarhuške konvencije. Naime, prema važećem propisu rješenja se objavljuju samo na internetskim stranicama nadležnog tijela , a dobro je poznato da dobar dio stanovništva nema pristup internetu. Osim toga, javnost koje je sudjelovala u postupku davanjem mišljenja mora imati pravovremenu informaciju o rješenju kako bi ga imala mogućnost osporavati putem žalbi ili tužbi. Stoga je za javnost koje se uključila u postupak treba obavještavati dostavljanjem informacije na kućnu adresu, što je u prošlosti bila praksa (prije Uredbe iz 2008.). Slučaj iz prakse najbolje ilustrira koliko je teško doći do informacije o rješenju nadležnog tijela. Organizacije civilnog društva koje su se uključile u neki postupak moraju mjesecima svakodnevno pretraživati stranice nadležnog tijela u potrazi za rješenjem, koje se vrlo često ne objavljuje na istim stranicama na kojima su objavljeni i dokumenti za neki postupak procjene utjecaja na okoliš, gdje bi potraga bila najlogičnija. Tako je Istarska županija nedavno objavila rješenje o tome da nije potrebno provesti neki postupak PUO ne na stranicama gdje je objavljena informacija o započetom postupku i elaborat zaštite okoliša već na vrlo skrovitom mjestu, koje, pretpostavljamo, obični građanin može teško ili nikako pronaći: nakon otvaranja glavne internetske stranice Istarske županije, potrebno je kliknuti 7 puta prije nego li se dođe do dokumenta: USTROJSTVO UPRAVNA TIJELA UPRAVNI ODJEL ZA ODRŽIVI RAZVOJ ODSJEK ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA IZVJEŠĆA I VAŽNI DOKUMENTI OPUO KONKRETNI ZAHVAT RJEŠENJE (rješenja se obično objavljuju bez datuma objave tako da se ne zna otkad teče rok za žalbu ili tužbu). Na 5. Sastanku stranaka Aarhuške konvencije održanom u Nizozemskoj 2014. godine -ECE/MP.PP/2014/8 usvojene su Preporuke za sudjelovanje javnosti iz Maastrichta (puni naziv dokumenta The Maastricht Recommendations on Promoting Effective Public Participation in Decision-making in Environmental Matters). U točci 136. Preporuka (poglavlje Prompt notification and access to decision – article 6.paragraph 9) stoji da iz članka 6. stavka 9. Arhuške konvencije proizlazi obaveza obavještavanja javnosti o donesenoj odluci ali i o svakoj promjeni nastaloj nakon naknadnog preispitivanja odluke više instance ili suda. To znači da se presude ili drugostupanjska rješenja moraju objavljivati na istim mjestima na kojima su i dokumenti objavljeni prilikom započinjanja postupka. No to, naravno, nije dovoljno. U točci 141. Preporuka stoji da «sama činjenica da javnost ima mogućnost pristupa odluci u elektroničkom obliku ne zadovoljava zahtjev iz članka 6. stavak 9. Konvencije koji utvrđuje obavezu «promptnog i učinkovitog» obavještavanja javnosti. O tome je mišljenje dao i Odbor za praćenje provedbe Aarhuške konvencije u svom zaključku ACCC/C/2004/8. Dakle, rješenja u postupcima PUO moraju se javnosti koja se uključila u postupka dostavljati na kućnu ili email adresu kako bi joj se dala mogućnost osporavanja navedenog rješenja na višoj instanci ili na sudu. Osim toga, sukladno točci 143. Preporuka, informacija o mogućnostima žalbe/tužbe zaineresiranoj bi javnosti trebala biti dostavljena zajedno s odlukom, što se u praksi ne događa. Prijedlog izmjene: a) Potrebno je uvesti obavezu objavljivanja datuma objave rješenja na internetskim stranicama zajedno s informacijom o mogućnostima žalbe/tužbe. b) Potrebno je uvesti obavezu dostave rješenja na kućnu adresu ii email adresu javnosti koja se uključila u postupak (što je vrlo jednostavno: u uputama za sudjelovanje u postupku dovoljno je dodati uputu da se napšte kućna ili email adresa radi dostavljanja rješenja) Nije prihvaćen Dostava rješenja i odgovora na primjedbe zainteresirane javnosti određeni su člankom 91. Zakona o zaštiti okoliš i uredbom iz članka 160. stavak 2 Zakona o zaštiti okoliša i nisu predmet ove Uredbe.
17 GRAD ZAGREB UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 6. Predlaže se da se prijedlog članka 21. stavka 1. prvog podstavka izmijeni na način da glasi: "- mišljenje povjerenstva i tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom....., kada je ono zatraženo". Obrazloženje: mišljenje povjerenstva OBAVEZNO treba uzeti u obzir prilikom donošenja rješenja. Ne postoji zakonski opravdan razlog da se ono ne razmatra, što veznik „ili“ omogućuje. Prihvaćen U članku 21. u stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi: ''- mišljenje povjerenstva i - ukoliko je zatraženo, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o prihvatljivosti zahvata,''
18 HGK UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 7. Vezano na odredbu predloženog novog stavka 2. u članku 30. Uredbe, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je ovakav mehanizam neučinkovit. Prvo nadležno tijelo traži mišljenja od tijela u postupku izdavanja Upute o sadržaju studije o utjecaju na okoliš, a potom traži mišljenje Nositelja zahvata o tom mišljenju. Postavljaju se pitanja: • Što se ne kraju uvažava i na koji način se o tome izvješćujutijela u postupku? • Što se ugrađuje u Uputu o sadržaju studije? Članice Zajednice mišljenja su kako je potrebno sustav postaviti na način da bude učinkovit, provediv, jasan i nedvosmislen što ovom izmjenom svakako nije slučaj. Nije prihvaćen Obveza konzultacija s nositeljem zahvata proizlazi iz odredaba Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija)- čl.5.st.2 (d) na što je upozorila i Europska komisija u EU Pilotu 6985/14/ENV. U postupku određivanja sadržaja Studije o utjecaju na okoliš postojećom Uredbom bila je propisana obveza konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima i s javnošću. Sukladno zahtjevima Direktiva konzultacije se proširuju i na nositelj zahvata. Nadležno tijelo dužno je razmotriti rezultate svih navedenih savjetovanja te donijeti odluku o sadržaju studije.
19 WWF Adria UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 7. Članak 7. - Dodavanje stavka 2 u članak 30. Nositelj zahvata u principu je pristrano tijelo u procesu procjene utjecaja na okoliš; dosadašnja praksa pokazuje da se ovakve procjene smatraju komplikacijom, te financijskim i vremenskim opterećenjem realizacije projekta. U tom smislu može se očekivati da će nositelj zahvata djelovati na način da uputa o sadržaju studije bude što manje zahtjevna. Međutim, ovo je u potpunoj suprotnosti s ciljevima provedbe procjene utjecaja na okoliš, jer otvara mogućnost da eventualna studija ne bude dovoljno detaljna, obuhvatna, te u konačnici objektivna. Stoga smatramo kako je ovaj stavak pogrešan i ne bi smio biti usvojen. Nije prihvaćen Obveza konzultacija s nositeljem zahvata proizlazi iz odredaba Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija)- čl.5.st.2 (d) na što je upozorila i Europska komisija u EU Pilotu 6985/14/ENV.
20 Udruga Zelena Istra UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 7. Čl. 7 – Dodavanja novog stavka u članku 30. (Uputa o sadržaju studije) S obzirom da izdavanje upute o sadržaju studije utjecaja na okoliš nije obavezno već se postupak provodi samo na temelju (slobodnog) zahtjeva nositelja zahvata, ne vidimo razlog zbog kojeg bi se nakon izdavanja upute tražilo mišljenje nositelja zahvata. Tim više što se radi o uputi , a ne o rješenju te da je istim člankom propisano i da «Izdavanje upute iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo nadležnog tijela da u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš zatraži dopunu sadržaja studije.” Nije prihvaćen Obveza konzultacija s nositeljem zahvata proizlazi iz odredaba Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija)- čl.5.st.2 (d) na što je upozorila i Europska komisija u EU Pilotu 6985/14/ENV.
21 GRAD ZAGREB UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 7. Predlaže se da se ovaj prijedlog ne usvoji. Sukladno čl. 30 st. 1 Uredbe, nadležno tijelo je tijelo koje je ovlašteno i dužno donijeti uputu kojom se određuje sadržaj studije. Uputu nadležno tijelo donosi nakon razmatranja mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti i zainteresirane javnosti dostavljene tijekom informiranja. Stoga je predloženi novi stavak 2 potrebno brisati jer je nadležno tijelo to koje treba u konačnici odlučivati o sadržaju studije bez da je isto dužno zatražiti mišljenje nositelja zahvata. U protivnom, predlaže se da se dodatno propiše u kojem roku nositelj zahvata ima pravo iznijeti mišljenje i koji je postupak u slučaju kada se nositelj zahvata ne slaže s uputom nadležnog tijela, te radi otklanjanja bilo kakve dvojbe naglasiti da istaknuto mišljenje nositelja zahvata ne obvezuje nadležno tijelo. Nije prihvaćen Obveza konzultacija s nositeljem zahvata proizlazi iz odredaba Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija)- čl.5.st.2 (d) na što je upozorila i Europska komisija u EU Pilotu 6985/14/ENV.
22 Udruga Zelena Istra UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, Članak 9. Čl. 9 - Mijenjanje svih Priloga U Prilogu IV. «Obavezni sadržaj studija utjecaja na okoliš» pod točkom 2. utvrđeno je da u opisu varijantnih rješenja zahvata mora stajati: – sažeti opis razmatranih varijantnih rješenja zahvata s obzirom na njihove utjecaje na okoliš, – obrazloženje razloga odabira određene varijante zahvata. Nigdje se, međutim, ne spominje nulta opcija. Osim varijantnih rješenja i njihovih utjecaja na okoliš, nužno je kao obavezu uvesti i opis „nulte varijante”. To je jedna od preporuka iz dokumenta „Maastricht Recommendations”, koji je usvojen na 5. Sastanku stranaka Aarhuške konvencije održanom u Nizozemskoj 2014. godine - ECE/MP.PP/2014/8. U točci 16. Preporuka stoji obrazloženje za uvođenje nulte opcije, koje dajemo ukratko: U skladu sa zahtjevom Konvencije da se javnosti mora omogućiti sudjelovanja kada su sve opcije otvorene odnosno javnosti se mora dati mogućnost uključivanja u postupak odlučivanja ne samo o tome ima li predloženi zahvat prihvatljiv ili neprihvatljiv utjecaj na okoliš već i treba li uopće pokrenuti predloženi projekt. Stoga je u studiji utjecaja nužno obraditi i nultu opciju odnosno što bi se dogodilo da se zahvat ne realizira. To je naročito važno u situaciji kada se predlaže uvođenje neke nove tehnologije za koju u zemlji nema prethodnih iskustava i / ili koje je velikog potencijalnog rizika za okoliš. Javnost bi morala imati mogućnosti sudjelovanja u fazi odlučivanja u kojoj je još uvijek moguće odustati od takve tehnologije te je stoga nulta opcija u studijama utjecaja na okoliš nužna. Svojevrsna nulta opcija spominje se u točci 3. Priloga IV.: «- opis okoliša lokacije zahvata za varijantu «ne činiti ništa» (u slučajevima kada se zahvatom poboljšava stanje okoliša ili smanjuju postojeći negativni trendovi u okolišu», no to je pogrešna interpretacija smisla nulte opcije – naime, opis nulte opcije nije potreban zbog opisa poboljšanja stanja u prostoru već kada su rizici veliki ili neistraženi. U Aneksu IV. (Obavezni sadržaj studije utjecaj na okoliš) EU Direktive o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, točka 5 stoji: «5. A description of the likely significant effects of the project on the environment resulting from, inter alia: a) the construction and existence of the project, including, where relevant, demolition works”. Međutim, taj dio o utjecaju radova demoliranja postrojenja nakon isteka njegova životnog vijeka nije prenesen u našu Uredbu o PUO te se ne nalazi u njenom Prilogu IV. Iz prakse možemo potvrditi da u studijama utjecaja na okoliš taj element nedostaje gotovo uvijek, čak i za ona postrojenja čije demoliranje može imati vrlo negativne utjecaje na okoliš. S obzirom ga studije ne obrađuju utjecaj radova demoliranja postrojenja, mjere zaštite i ublažavanja njihovog utjecaja se ne propisuju, što smatramo vrlo velikim nedostatkom, ali i nepravilnim prijenosom EU Direktive u naše zakonodavstvo. U Prilogu II. Uredbe stoji da je PUO nužna za sljedeće zahvate: 9.1. Projekti urbanog razvoja, uključujući: − trgovačke i prodajne centre građevinske bruto površine 50.000 m2 I više − sportski i rekreacijski centri površine 10 ha i više 9.2. Industrijske zone površine 5 ha i više 11. Turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I.) 11.1. Turističke zone površine 15 ha i veće izvan granica građevinskog područja naselja 12. Zahvati urbanog razvoja i drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Držimo da su kriteriji površine postavljeni preslobodno te da i trgovački centri površine manje od 5 ha mogu imati značajni negativni utjecaj na okoliš. To se naročito odnosi industrijske zone manje od 5 ha. Granica od 15 ha za turističke zone, koje se u priobalju planiraju gotovo uvijek u najugroženijim kontaktnim zonama obale i kopna zbilja je ustupak turističkoj industriji koji nema opravdanje kad je očuvanje okoliša i prirode u pitanju. U Prilogu II. EU Direktive navedeno je sljedeće TOURISM AND LEISURE (a) Ski runs, ski lifts and cable cars and associated developments; (b) Marinas; (c) Holiday villages and hotel complexes outside urban areas and associated developments; (d) Permanent campsites and caravan sites; (e) Theme parks. uz mogućnost samostalnog utvrđivanja kriterija. Međutim, izbjegavanje PUO za turističke komplekse od npr. 10 hektara držimo neopravdanim pogodovanjem. Prijedlog izmjene: a) U Prilogu IV. «Obavezni sadržaj studija utjecaja na okoliš» pod točkom 2. dodati još jedan red i propisati obavezu opisa nulte varijante. b) U Prilogu IV. «Obavezni sadržaj studije utjecaj na okoliš» pod točkom 4. «Opis utjecaja zahvata na okoliš, tijekom građenja i/ili korištenja zahvata, koji uključuje posebice», iza riječi «korištenja zahvata« dodati «te prilikom njegova zatvaranja i demoliranja / demontaže» Nakon toga u popisu obaveznog sadržaja navesti odnosno pobliže opisati obavezni sadržaj studije u vezi demoliranjem / demontažom postrojenja / građevine. c) U Prilogu II. , točke 9.1., 9.2. i 11.1. donje granice obaveze provođenja PUO smanjiti na 3 ha. Predlažemo reviziju svih priloga pošto u mnogim dijelovima postoji odstupanje od EU Direktive o PUO. Pošto Direktiva ima veću pravnu snagu od Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o PUO, pa se u slučaju spora mora primijeniti EU Direktiva. Radi izbjegavanja takvih situacija predlažemo potpuno usklađivanje teksta s Direktivom u svim prilozima. Ne radi se samo o formalnom zahtjevu, usklađivanje teksta u nekim dijelovima može biti od presudne važnosti. Nije prihvaćen Odredbe Priloga IV iz Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš koje se odnose na opis postojećeg stanja okoliša za varijantu „ne činiti ništa“ kao i odredbe koje se odnose na uklanjanje zahvata u potpunosti su prenesene u Prilog IV prijedloga Uredbe. Definicija nultog stanja iz dokumenta „Maastricht Recommendations“ u potpunosti je u skladu s odredbama Priloga IV. Direktiva 2011/92/EU člankom 4. daje mogućnost državama članicama utvrđivanje pragova ili kriterija vezano za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš. S tim u vezi određeni su i kriteriji koji se navode u primjedbi uz napomenu da za sportske i rekreacijske centre kriterij nije 10 ha kako je istaknuto u primjedbi već 5ha. Isto tako za trgovačke centre kriterij nije 5 ha već 50.000 m2 građevinske bruto površine. Zaključno navedeni kriteriji ne znače da zahvati koji ne dosižu te kriterije ne podliježu postupcima ocjene odnosno procjene utjecaja na okoliš jer je isto regulirano točkom 6. Priloga III.
23 INA Industrija nafte d.d. UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG I. Prilog I. Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš pod brojem: 40. „Eksploatacija mineralnih sirovina: 1. energetske mineralne sirovine: - ugljikovodici (nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i zemni vosak)...“ U prijedlogu Uredbe nisu navedeni kapaciteti odnosno količine izvađene nafte, dok je to u Direktivi navedeno: „Vađenje nafte i prirodnog plina u komercijalne svrhe, pri čemu je količina izvađene nafte veća od 500 tona dnevno, a plina iznad 500 000 kubičnih metara dnevno“. 34. „Cjevovodi za transport plinova radi trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama“ nema navedenih dimenzija, dok je u Direktivi je navedeno: „Cjevovodi promjera većeg od 800 mm i duljine iznad 40 km: a) za prijenos plina, nafte, kemikalija, b) za prijenos tokova ugljikovog dioksida (CO2) radi geološkog skladištenja, uključujući povezane kompresorske stanice.“ Stoga, predlažemo da se u navedenim zahvatima propišu kapaciteti odnosno dimenzije kako je propisano Direktivom. Nije prihvaćen Države članice imaju mogućnost određivanja kriterija vezano za pragove. Navedeni zahvati sastavni su dio hrvatskog zakonodavstva zadnjih dvadeset godina, te dosadašnja praksa i provedeni postupci nisu dali argumente i stručne dokaze za potrebu korigiranja navedenih kriterija.
24 WWF Adria UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG I. Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš Prema postojećim pravilima, hidroelektrane samo snage veće od 100 MW podliježu obvezi procjene utjecaja na okoliš (točka 3 Priloga I), dok se za hidroenergetska postrojenja instalirane snage do 100 MW (točka 2.2 Priloga II) provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Međutim, hidroelektrane imaju značajan negativni utjecaj na okoliš, odnosno vodna tijela i povezane slatkovodne sustave, te smatramo kako je za ova postrojenja potrebno prepoznati obvezu procjene utjecaja na okoliš. Napominjemo kako instalirana snaga hidroenergetskog postrojenja nije jednoznačno mjerilo očekivanog utjecaja; Naime, male hidroelektrane u pravilu se instaliraju na manjim vodotocima, a velike hidroelektrane na većim vodotocima - s tim da i velika i mala postrojenja imaju utjecaje na vodotoke na kojima se planira izgradnja. Shodno tome, predlažemo da se u Prilogu I doda nova točka koja će identificirati sve hidroelektrane kao zahvate za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš, uključujući i rekonstrukciju postojećih postrojenja sukladno članku 30 (6) Zakona o obnovljivim izvorima energije (NN100715). Nije prihvaćen Za sve hidroelektrane snage manje od 100 MW bez obzira na tehnologiju provodi se postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš u kojem se pojedinačno za svaki zahvat na točno određenoj lokaciji utvrđuje potreba provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš što je u potpunosti u skladu s Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija).
25 LNG Hrvatska d.o.o. PRILOG I., POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ[1] Predlaže se da točka 49. Priloga I. glasi: "Svi planirani zahvati za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu prema posebnom propisu, a koji nisu sadržani u ovom Prilogu osim zahvata iz područja gospodarenja otpadom sadržanih u Prilogu II. ove Uredbe i osim ako se radi o stacionarnom energetskom izvoru koji ima privremeni karakter u trajanju do najviše 10 godina." Nije prihvaćen Primjedba je u suprotnosti s odredbama Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija).
26 HGK PRILOG I., POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ[1] Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako izraz "nuklearni otpad" nije uobičajen u službenoj klasifikaciji te se ne koristi niti u Direktivi 2011/92/EU niti u Direktivi 2014/52/EU temeljem koje se Uredba o PUO donosi. U hrvatskim propisima vezanim uz radiološku i nuklearnu sigurnost također se ne koriste navedeni izrazi te članice Zajednice stoga predlažu da se ovaj propis uskladi s propisima iz područja radioaktivne i nuklearne sigurnosti na način da se upotrebljava izraz "radioaktivni otpad". Prihvaćen 7. Postrojenja za: − proizvodnju ili obogaćivanje nuklearnog goriva − obradu istrošenog nuklearnog goriva ili visokoradioaktivnog otpada − za konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva − za konačno odlaganje radioaktivnog otpada − za skladištenje (planirani rok skladištenja duži od 10 godina) istrošenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada na lokaciji izvan mjesta proizvodnje.
27 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG I., POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ[1] Točku 40 potrebno je nadopuniti na način da osim eksploatacije uključuje i istraživanje ugljikovodika budući da najznačajniji negativni utjecaj na morske sisavce i kornjače proizlazi upravo iz seizmičkih istraživanja u moru, a ne može se isključiti ni njihov mogući značajno negativan utjecaj prilikom provođenja seizmičkih istraživanja na kopnu, posebice u kršu zbog utjecaja na špiljsku faunu. Prijedlog nadopune točke 40: Eksploatacija i istraživanje mineralnih sirovina: 1. energetske mineralne sirovine: – ugljikovodici (nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i zemni vosak), – fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; Eksploatacija mineralnih sirovina: 1. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, kremen, kremeni pijesak, drago kamenje, bentonitna, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, mineralne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine, osim mineralnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za ljudsku potrošnju i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama, brom, jod, peloidi, 2. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak iz neobnovljivih ležišta, građevni pijesak i šljunak iz morskog dna, ciglarska glina, 3. arhitektonsko-građevni kamen, 4. mineralne sirovine kovina. Nije prihvaćen Istražni radovi vezano eksploataciju ugljikovodika obuhvaćaju više aktivnosti, a ne samo seizmička istraživanja na kopnu. Istražna bušenja podliježu postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš (Prilog II. toč. 10.12.). Također napominjemo da se ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u samostalnom postupku provodi za zahvate koji se ne nalaze na prilogu I i II Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija).
28 Inagra d.o.o. PRILOG I., POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ[1] Važeća Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš definira u Prilogu I., članak 17 popis postrojenja koja podliježu procjeni utjecaja na okoliš: -3.000 mjesta za svinje za proizvodnju (preko 30 kg) -900 mjesta za krmače Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš definira u Prilogu I., točka 36 slijedeće kriterije za postrojenja koja podliježu procjeni utjecaja na okoliš: -2.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg) -750 mjesta za krmače Republika Hrvatska je jedan od najvećih uvoznika svinjskog mesa u EU. Intenzivna svinjogojska proizvodnja u RH kao i koncentracija pratećih farmskih objekata je daleko manja od proizvodnje u zemljama Europske Unije. S obzirom na opterećenost okoliša sa intenzivnom svinjogojskom proizvodnjom u RH u odnosu na ostale članice EU, smatramo da je opravdano i pošteno prema hrvatskim proizvođačima izjednačiti kriterij za postrojenja koja podliježu procjeni utjecaja na okoliš sa Europskom Direktivom. Kriterij (2.000 mjesta za tovljenike i 750 mjesta za krmače) mogao bi se primjeniti u popisu zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Nije prihvaćen Navedeni kapaciteti usklađeni su s odredbama Uredbe o okolišnoj dozvoli (Narodne novine br. 8/14) gdje su u Prilogu I. - Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more određeni kapaciteti za intenzivni uzgoj svinja za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu. Sukladno točki. 49. Priloga I. Postupak procjene utjecaja na okoliš obvezan je za sve planirane zahvate za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu prema posebnom propisu, a koji nisu sadržani u ovom Prilogu osim zahvata iz područja gospodarenja otpadom sadržanih u Prilogu II. Uredbe. Iz tog razloga prijenos kapaciteta za uzgoj svinja i krmača iz Priloga I. Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš bi bio zbunjujući za korisnike s obzirom da je sukladno točki 49. procjena utjecaja na okoliš obvezna za 3000 mjesta za svinje odnosno 900 mjesta za krmače.
29 Aleksandar Kovač mr. sc. PRILOG I., POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ[1] 3. Elektrane i energane snage veće od 20 MW bez obzira na vrstu 4. (brisati) Nije prihvaćen Izdvojenost vjetroelektrana od ostalih elektrana i energana (konvencionalnih i obnovljivih) rezultat je specifičnosti ovakve vrste zahvata radi velikih površina koje iste zauzimaju, specifičnih zahtjeva za smještaj te njihovog mogućeg značajnog utjecaja na biološku raznolikost. Na prilogu II prijedloga Uredbe nalaze se zahvati za koje se pojedinačnim postupkom ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuje potreba provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš. Uzimajući u obzir obilježja lokacije, zahvata i obilježja utjecaja utvrđuje se potreba procjene. Na prilogu II nalaze se između ostalog: - Proizvodnja biogoriva kapaciteta 20.000 t/god - površinska skladišta prirodnog plina i drugih fosilnih goriva kapaciteta 5000 m3 i više - podzemna skladišta zapaljivih plinova kapaciteta 5000 m3 i više - skladišta nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda kapaciteta 10.000 t i više Za kapacitete ispod gore navedenih primjenjuje se točka 6. Priloga III. Za naftni terminali i terminale ukapljenog prirodnog plina kao i podzemna skladišta prirodnog plina postupak procjene utjecaja na okoliš je obvezan bez obzira na kapacitet.
30 Aleksandar Kovač mr. sc. PRILOG I., POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ[1] Problematične su 3. i 4. točka. Konvencionalne elektrane i energane imaju puno veći negativni utjecaj na okoliš nego vjetroelektrane. Ova uredba taj realitet obrće pa konvencionalnim (!) elektranama i energanama predviđa tolerantniji kriterij za procjenu utjecaja na okoliš. PRIJEDLOG: Za sve vrste elektrana i energana snaga većih od 20MW Procjena utjecaja zahvata na okoliš bi morala biti obvezna. Nije prihvaćen Izdvojenost vjetroelektrana od ostalih elektrana i energana (konvencionalnih i obnovljivih) rezultat je specifičnosti ovakve vrste zahvata radi velikih površina koje iste zauzimaju, specifičnih zahtjeva za smještaj te njihovog mogućeg značajnog utjecaja na biološku raznolikost. Na prilogu II prijedloga Uredbe nalaze se zahvati za koje se pojedinačnim postupkom ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuje potreba provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš. Uzimajući u obzir obilježja lokacije, zahvata i obilježja utjecaja utvrđuje se potreba procjene. Na prilogu II nalaze se između ostalog: - Proizvodnja biogoriva kapaciteta 20.000 t/god - površinska skladišta prirodnog plina i drugih fosilnih goriva kapaciteta 5000 m3 i više - podzemna skladišta zapaljivih plinova kapaciteta 5000 m3 i više - skladišta nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda kapaciteta 10.000 t i više Za kapacitete ispod gore navedenih primjenjuje se točka 6. Priloga III. Za naftni terminali i terminale ukapljenog prirodnog plina kao i podzemna skladišta prirodnog plina postupak procjene utjecaja na okoliš je obvezan bez obzira na kapacitet.
31 Aleksandar Kovač mr. sc. PRILOG I., POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ[1] 11. Proizvodnja biogoriva kapaciteta 1000t po godini i više. (obrazloženje: proizvodnja biogoriva iskorištava biološke resurse i proizvodnja 100000t godišnje zahtijevat će izuzetno puno, a proizvod - biogorivo - potencijalni je zagađivač.) 42. Građevine namijenjene skladištenju: − naftni terminali i terminali ukapljenoga prirodnog plina − podzemna skladišta prirodnog plina − skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine kapaciteta 5.000 t i više − skladišta ukapljenog naftnog plina kao samostalne građevine kapaciteta 1.000 t i više − skladišta kemijskih i petrokemijskih proizvoda kao samostalne građevine kapaciteta 5.000 t i više (obrazloženje: sve ove materije mogu zagaditi okoliš i u manjim količinama, stoga kriterij za ovakve građevine mora biti stroži) Nije prihvaćen Izdvojenost vjetroelektrana od ostalih elektrana i energana (konvencionalnih i obnovljivih) rezultat je specifičnosti ovakve vrste zahvata radi velikih površina koje iste zauzimaju, specifičnih zahtjeva za smještaj te njihovog mogućeg značajnog utjecaja na biološku raznolikost. Na prilogu II prijedloga Uredbe nalaze se zahvati za koje se pojedinačnim postupkom ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuje potreba provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš. Uzimajući u obzir obilježja lokacije, zahvata i obilježja utjecaja utvrđuje se potreba procjene. Na prilogu II nalaze se između ostalog: - Proizvodnja biogoriva kapaciteta 20.000 t/god - površinska skladišta prirodnog plina i drugih fosilnih goriva kapaciteta 5000 m3 i više - podzemna skladišta zapaljivih plinova kapaciteta 5000 m3 i više - skladišta nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda kapaciteta 10.000 t i više Za kapacitete ispod gore navedenih primjenjuje se točka 6. Priloga III. Za naftni terminali i terminale ukapljenog prirodnog plina kao i podzemna skladišta prirodnog plina postupak procjene utjecaja na okoliš je obvezan bez obzira na kapacitet.
32 WWF Adria UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG II. Prilog II. - Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno ministarstvo Sukladno gornjem komentaru na Prilog I., potrebno je izmijeniti točku 2.2. Hidroelektrane na način da se ona potpuno premjesti u Prilog I. (obvezna procjena utjecaja na okoliš). Nije prihvaćen Za sve hidroelektrane snage manje od 100 MW bez obzira na tehnologiju provodi se postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš u kojem se pojedinačno za svaki zahvat na točno određenoj lokaciji utvrđuje potreba provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš.
33 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG II., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO Točka 9. Smatramo potrebnim nadopuniti točku 9 Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I.) ovog priloga sa zahvatima uređenja prirodnih vodotoka budući da se za takve tipove zahvata ne mogu isključiti značajno negativni utjecaji. Nije prihvaćen Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u samostalnom postupku provodi za zahvate koji se ne nalaze na prilogu I i II Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija).
34 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG II., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO Točka 1.1. Smatramo da su površine za navodnjavanje od 2000 ha odnosno od 300 ha u Jadranskom slivu nerealno velike te da se treba koristiti neki drugi kriterij, recimo biološki minimum vodotoka, kao mjerodavan. Nije prihvaćen Direktiva 2011/92/EU člankom 4. daje mogućnost državama članicama utvrđivanje pragova ili kriterija vezano za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Navedeni kriteriji ne znače da zahvati koji ne dosižu te kriterije ne podliježu postupcima ocjene odnosno procjene utjecaja na okoliš jer je isto regulirano točkom 6. Priloga III.
35 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG III., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U ŽUPANIJI, ODNOSNO U GRADU ZAGREBU Točka 2. Smatramo potrebnim nadopuniti točku 2. Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I. i II.) sa zahvatima izgradnje županijskih cesta budući da utjecaji na bioraznolikost i krajobraz županijskih i državnih cesta se ne razlikuju značajno. Nije prihvaćen Ceste bez obzira na kategorizaciju nalaze se u Prilogu II. točka 9.1.
36 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG III., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U ŽUPANIJI, ODNOSNO U GRADU ZAGREBU Točka 1.3. S biološkog aspekta prenamjena staništa iz šumskog u ne šumsko ili obrnuto ima jednake posljedice za vrste koje žive na izvornim staništima, stoga smatramo da površina od 50 ha treba biti smanjena na 10 ha kao i za ostale stavke iz točke 1. Poljoprivreda , šumarstvo i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I. i II.). Dodatno, prilikom početnog pošumljavanja postoji opasnost od planiranja korištenja alohtonih drvenastih vrsta, što smatramo da treba biti regulirano. Nije prihvaćen Sa aspekta procjene utjecaja na okoliš prenamjena staništa u smislu pošumljavanja i krčenja se po aktivnostima i dinamici razlikuju. Regulacija korištenja alohtonih drvenastih vrsta nije predmet ove Uredbe.
37 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG III., POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U ŽUPANIJI, ODNOSNO U GRADU ZAGREBU Točka 1. Smatramo potrebnim nadopuniti točku 1 Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I. i II.) ovog priloga sa zahvatima prenamjena neobradivog zemljišta u obradivo koristeći metodu ripanja (drobljenje stijene) na površinama većim od 2 ha zbog nemogućnosti isključenja značajno negativnih utjecaja na bioraznolikost i krajobraz. Nije prihvaćen Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u samostalnom postupku provodi za zahvate koji se ne nalaze na prilogu I i II Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija).
38 Tempus projekt d.o.o. UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG IV. Primjedba se odnosi na nejasan sadržaj priloga IV,V. i VI., te mogućnost dvostrukog tumačenja termina vezanih za krajobraz i kulturnu baštinu. U prilogu IV. , točka 4. krajobraz je, među ostalim sastavnicama okoliša naveden, ali iza kulturne baštine na način da nije jasno dali je krajobraz dio kulturne baštine ili zasebna sastavnica okoliša. Na isti način tekst je obrađen i u prilogu VI., točka 3. Predlaže se da se krajobraz, radi boljeg razumijevanja, stavi ispred kulturne baštine ili na neko pogodno mjesto unutar teksta. U prilogu Prilog V., točka 2.3. krajobraz je, uz kulturnu baštinu, naveden na način : – krajobraz i područja povijesnog, kulturnog i arheološkog značaja zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita kulturne baštine.umjesto takve formulacije predlaže se: – krajobraz i vizualne značajke prostora - područja povijesnog, kulturnog i arheološkog značaja zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita kulturne baštine. U sklopu procjene utjecaja na kulturnu baštinu sagledava se utjecaj na kulturni krajolik kao nepokretno kulturno dobro (Zakon o zaštiti kulturnih dobara NN 66/99, čl.7.). Na području kulturne baštine kulturni krajolik je kulturološka kategorija i vezana je samo na krajobraz kao kulturno dobro. No, prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13) čl. 4, točka 62. i čl. 76. St.2. krajobraz je naveden kao zasebna sastavnica okoliša koja se opisuje i ocjenjuje procjenom utjecaja zahvata na okoliš. Preporuke CM/Rec(2008)3 Odbora ministara zemljama članicama o smjernicama za provedbu Europske konvencije o krajobrazu, stavak I.2, navode: „...nema ograničenja između kulturnih, umjetnih i prirodnih elemenata: krajobraz tvori cjelinu čiji se sastavni dijelovi promatraju simultano u njihovom međuodnosu.” Stoga je iznimno važno stavak napisati na način da se ne može tumačiti da je krajobraz isključivo dio kulturne baštine već, kao što je definirano Direktivom 2011/92/EU i Direktivom 2014/52/EU, , čl. 3 zasebna sastavnica okoliša koja obuhvaća prirodne, kulturne i vizualne elemente. Prihvaćen – opis postojećeg stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj, uključujući posebice stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode (ciljeve zaštite voda), more, zrak, klimu, krajobraz, te materijalna dobra i kulturnu baštinu, – utjecaje na stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode, zrak, klimu, krajobraz, materijalna dobra i kulturnu baštinu, te utjecaje među njima i u vezi sa zahvatom, 2.3. sposobnost apsorpcije (prilagodbe) prirodnog okoliša, obraćajući posebnu pozornost na: – močvarna područja, obalna područja i ušća rijeka – obalna područja i morski okoliš - krška i vodo-zaštitna područja, – planinska i šumska područja, – područje ekološke mreže, – područja kategorizirana ili zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode te prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita voda, – područja u kojima su standardi kakvoće okoliša utvrđeni posebnim propisima prekoračeni već postojećim postrojenjima ili aktivnostima, – gusto naseljena područja, – krajobraz - područja povijesnog, kulturnog i arheološkog značaja zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita kulturne baštine. – sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša, kao što su: stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode (ciljeve zaštite voda), zrak, klimu, krajobraz, materijalna dobra i kulturnu baštinu, te buka, otpad, promet i dr.
39 Ivan Juratek UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG IV. Primjedba se odnosi na nejasan sadržaj priloga IV,V. i VI., te mogućnost dvostrukog tumačenja termina vezanih za krajobraz i kulturnu baštinu. U prilogu IV. , točka 4. krajobraz je, među ostalim sastavnicama okoliša naveden, ali iza kulturne baštine na način da nije jasno dali je krajobraz dio kulturne baštine ili zasebna sastavnica okoliša. Na isti način tekst je obrađen i u prilogu VI., točka 3. Predlaže se da se krajobraz, radi boljeg razumijevanja, stavi ispred kulturne baštine ili na neko pogodno mjesto unutar teksta. U prilogu Prilog V., točka 2.3. krajobraz je, uz kulturnu baštinu, naveden na način : – krajobraz i područja povijesnog, kulturnog i arheološkog značaja zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita kulturne baštine.umjesto takve formulacije predlaže se: – krajobraz i vizualne značajke prostora - područja povijesnog, kulturnog i arheološkog značaja zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita kulturne baštine. U sklopu procjene utjecaja na kulturnu baštinu sagledava se utjecaj na kulturni krajolik kao nepokretno kulturno dobro (Zakon o zaštiti kulturnih dobara NN 66/99, čl.7.). Na području kulturne baštine kulturni krajolik je kulturološka kategorija i vezana je samo na krajobraz kao kulturno dobro. No, prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13) čl. 4, točka 62. i čl. 76. St.2. krajobraz je naveden kao zasebna sastavnica okoliša koja se opisuje i ocjenjuje procjenom utjecaja zahvata na okoliš. Preporuke CM/Rec(2008)3 Odbora ministara zemljama članicama o smjernicama za provedbu Europske konvencije o krajobrazu, stavak I.2, navode: „...nema ograničenja između kulturnih, umjetnih i prirodnih elemenata: krajobraz tvori cjelinu čiji se sastavni dijelovi promatraju simultano u njihovom međuodnosu.” Stoga je iznimno važno stavak napisati na način da se ne može tumačiti da je krajobraz isključivo dio kulturne baštine već, kao što je definirano Direktivom 2011/92/EU i Direktivom 2014/52/EU, , čl. 3 zasebna sastavnica okoliša koja obuhvaća prirodne, kulturne i vizualne elemente. Prihvaćen – opis postojećeg stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj, uključujući posebice stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode (ciljeve zaštite voda), more, zrak, klimu, krajobraz, te materijalna dobra i kulturnu baštinu, – utjecaje na stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode, zrak, klimu, krajobraz, materijalna dobra i kulturnu baštinu, te utjecaje među njima i u vezi sa zahvatom, 2.3. sposobnost apsorpcije (prilagodbe) prirodnog okoliša, obraćajući posebnu pozornost na: – močvarna područja, obalna područja i ušća rijeka – obalna područja i morski okoliš - krška i vodo-zaštitna područja, – planinska i šumska područja, – područje ekološke mreže, – područja kategorizirana ili zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode te prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita voda, – područja u kojima su standardi kakvoće okoliša utvrđeni posebnim propisima prekoračeni već postojećim postrojenjima ili aktivnostima, – gusto naseljena područja, – krajobraz - područja povijesnog, kulturnog i arheološkog značaja zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita kulturne baštine. – sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša, kao što su: stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode (ciljeve zaštite voda), zrak, klimu, krajobraz, materijalna dobra i kulturnu baštinu, te buka, otpad, promet i dr.,
40 WWF Adria UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG IV. Prilog IV. Obvezni sadržaj studije Točka 6. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ako je ista utvrđena u prethodnoj ocjeni – podtočka 3. Opis značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu – alineja 4. Potrebno je navesti reference, stručno utemeljene razloge, odnosno opisati znanstvenu metodu na osnovu kojih procjenjuju jačina i područje pojedinačnih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Točka 6. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ako je ista utvrđena u prethodnoj ocjeni – podtočka 4. Mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu. Prilikom propisivanja mjera zaštite ekološke mreže, potrebno se voditi hijerarhijom „sprječavanje, smanjivanje, ublažavanje negativnih utjecaja“, a ne automatski propisati mjere ublažavanja, budući to podrazumijeva da se zahvat može realizirati. Točka 6. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ako je ista utvrđena u prethodnoj ocjeni – podtočka 5. Programa praćenja i izvješćivanja. Sastavni dio programa praćenja i izvješćivanja moraju biti i jasno definirane nadležnosti, odgovornosti i rokovi. Nije prihvaćen Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu provodi se sukladno posebnom propisu odnosno Zakonu o zaštiti prirode te se odredbama ovog podzakonskog akta ne mijenjaju odredbe posebnog propisa.
41 WWF Adria UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG IV. Prilog IV. Obvezni sadržaj studije Točka 5. Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, tijekom pripreme, građenja, korištenja i/ili uklanjanja zahvata – alineja 1. Za sve predložene mjere potrebno je navesti izvore podataka, odnosno stručno utemeljene razloge zbog čega se smatra da će iste funkcionirati. Nije prihvaćen Prilog IV Obvezni sadržaj studije usklađen je s odredbama Priloga IV iz Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
42 WWF Adria UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG IV. Prilog IV. Obvezni sadržaj studije Točka 4. Opis utjecaja zahvata na okoliš, tijekom građenja, korištenja i uklanjanja zahvata, koji uključuje posebice - alineja 5. Potrebno je prepoznati da je kumulativni utjecaj potrebno procijeniti u odnosu na sve postojeće/odobrene zahvate, a ne samo one iz istog sektora/djelokruga. Nije prihvaćen Nije jasan zaključak predlagatelja primjedbe da se kumulativni utjecaj procjenjuje samo u odnosu na zahvate iz istog sektora i djelatnosti.
43 WWF Adria UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG IV. Prilog IV. Obvezni sadržaj studije - točka 2: Varijantna rješenja zahvata Praksa pokazuje da se varijantna rješenja zahvata ne obrađuju na prihvatljiv način; odnosno, često se svode na isticanje negativnih aspekata mogućih alternativa u svrhu potvrde predloženog rješenja. Stoga je potrebno detaljnije propisati što se smatra varijantnim rješenjima, odnosno da u tu kategoriju pripadaju mogućnosti kao što su: ne činiti ništa, nova lokacija, izmicanje predložene lokacije, druga vrsta tehnologije/tehnološkog procesa, potpuno druga tehnologija proizvodnje, veličina zahvata, itd. Nije prihvaćen Varijantna rješenja – varijanta „ne činiti ništa“ sastavni je dio predloženog sadržaja (Prilog IV. točka 3).
44 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG IV. Nejasno je zašto je iz točke 2. "Varijantna rješenja zahvata" izbačen dio iz Direktive koji egzemplarno propisuje koja bi razumna alternativna rješenja bila (u smislu nacrta projekta, tehnologije, lokacije, veličine i opsega). Zbog jasnije i detaljnije odredbe Direktive (Prilog IV., točka 2.) nego što je to u predloženoj točki 2. predlažem da točka 2. Priloga IV. Uredbe glasi: "Opis razumnih varijantnih rješenja (primjerice u smislu nacrta projekta, tehnologije, lokacije, veličine i opsega) koja je razmotrio nositelj zahvata, a koja su relevantna za planirani zahvat i njegove posebne značajke, te obrazloženje razloga odabira određene varijante, uključujući usporedbu utjecaja na okoliš". Nepotpuno usklađivanje odredaba Uredbe s odredbama Direktive samo nepotrebno otežava i komplicira vođenje postupaka, kad ionako zbog hijerarhije pravnih propisa pravo Europske unije ima višu pravnu snagu od domaćih pravnih propisa te je izravno primjenjivo. Prihvaćen 2. Varijantna rješenja zahvata: Opis razumnih varijantnih rješenja (primjerice u smislu nacrta projekta, tehnologije, lokacije, veličine i opsega) koja su razmatrana i koja su relevantna za planirani zahvat i njegove posebne značajke te obrazloženje razloga odabira određene varijante, uključujući usporedbu utjecaja na okoliš.
45 Tempus projekt d.o.o. PRILOG IV., OBVEZNI SADRŽAJ STUDIJE U PRILOG IV, točka 3. St.4, problematično je to što se iz iščitava da je krajobraz kao dio kulturne baštine što nije točno, već je krajobraz samostalna sastanica poput stanovništva, tla, zraka i klime. Stoga bi ispravno bilo da piše – opis postojećeg stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj, uključujući posebice stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vodu (vodna tijela), krajobraz, zrak, klimu, materijalna dobra, kulturnu baštinu koja obuhvaćaju graditeljsko i arheološko nasljeđe. Prihvaćen – opis postojećeg stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj, uključujući posebice stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode (ciljeve zaštite voda), more, zrak, klimu, krajobraz, te materijalna dobra i kulturnu baštinu, – utjecaje na stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode, zrak, klimu, krajobraz, materijalna dobra i kulturnu baštinu, te utjecaje među njima i u vezi sa zahvatom, 2.3. sposobnost apsorpcije (prilagodbe) prirodnog okoliša, obraćajući posebnu pozornost na: – močvarna područja, obalna područja i ušća rijeka – obalna područja i morski okoliš - krška i vodo-zaštitna područja, – planinska i šumska područja, – područje ekološke mreže, – područja kategorizirana ili zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode te prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita voda, – područja u kojima su standardi kakvoće okoliša utvrđeni posebnim propisima prekoračeni već postojećim postrojenjima ili aktivnostima, – gusto naseljena područja, – krajobraz - područja povijesnog, kulturnog i arheološkog značaja zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita kulturne baštine. – sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša, kao što su: stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode (ciljeve zaštite voda), zrak, klimu, krajobraz, materijalna dobra i kulturnu baštinu, te buka, otpad, promet i dr.,
46 HGK PRILOG IV., OBVEZNI SADRŽAJ STUDIJE Vezano na točku 3. Obveznog sadržaja studije iz Priloga IV., članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako značajan problem za sve obveznike leži u činjenici da ne postoji tzv. 'nulto stanje'. Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. o stanju voda se tek planiraju prikupljati podaci u planskom razdoblju 2016.-2021., tada će se zapravo u utvrđivati mjere za postojeća znatno promijenjena i/ili umjetna vodna tijela. Hrvatske vode sve prebacuju na Ovlaštenika (i Nositelja zahvata). Ovlašteniku će biti vrlo nezahvalno procjenjivati utjecaje dok se ne znaju konkretne mjere za poboljšanje postojećeg stanja što bi moglo "imobilizirati" određene projekte u ovom planskom razdoblju upravljanja vodama. Ovakva je situacija i u svim drugim sastavnicama okoliša. Predlažemo da predlagatelj propisa odredi način postupanja u prelaznom razdoblju, odnosno do trenutka kada će 'nulto stanje' za svaku sastavnicu biti jasno definirano zasebnom studijom. Vezano na točku 4. Obveznog sadržaja studije iz Priloga IV., članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je potrebno iz čitavog prijedloga uredbe izbrisati 'uklanjanje zahvata' budući da: • se uklanjanje zahvata provodi u nekom budućem razdoblju (nakon isteka radnog vijeka zahvata), a za uklanjanje zahvata je potrebno znati buduću namjenu zemljišta što u trenutku planiranja zahvata Investitoru nije poznato, • je „uklanjanje zahvata“ za postrojenja koja su obveznik ishođenja Okolišne dozvole riješeno posebnim propisom, • je cilj utvrđivanja utjecaja na okoliš propisivanje mjera za zaštite okoliša, a ovim izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš predloženo vezano uz „uklanjanje zahvata“ nije u skladu sa Anexom IV Direktive 2011/62/EU niti Direktive 2014/52/EU. Dio vezan uz mjere zaštite okoliša iz konsolidirane verzije Direktive ne sadrži navedeno, a isti ne razmatra pitanje „uklanjanja zahvata“. U tom smislu članice Zajednice mišljenja su da kada se eventualno poziva na dio teksta iz konsolidirane verzije Direktive koji je naveden u nastavku, a koji se odnosi na opis utjecaja zahvata na okoliš može smatrati pogrešnim tumačenjem iste. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je, uvažavajući usklađivanje s Anexom IV. Direktive 2011/62/EU i Direktive 2014/52/EU, u točki 4. Obveznog sadržaja studije podtočku 5. potrebno izmijeniti tako da glasi: „-kumulativne utjecaje u odnosu na slične postojeće i/ili odobrene zahvate. Podatke o takvim postojećim i/ili odobrenim zahvatima Ovlašteniku na zahtjev osigurava Ministarstvo, pri čemu Ministarstvo određuje koje od odobrenih zahvata je potrebno uzeti u obzir.“ Naime, nelogično je za očekivati da će bilo Ovlaštenik ili Nositelj zahvata od drugih Nositelja zahvata pribavljati podatke bilo o njihovim postojećim postrojenjima ili o njihovim poslovnim planovima. Bez obzira na predloženu formulaciju ostaje nejasno koji se sve zahvati uzimaju u obzir. Naime, postupak izrade SUO traje te članice Zajednice apeliraju na donositelja propisa da jasnije postavi sustav. Nije prihvaćen Obveza opisa postojećeg stanja okoliša kao dijela obveznog sadržaja Studije o utjecaju na okoliš proizlazi iz odredaba Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš – Prilog IV. Primjedba koja se odnosi na nepostojanje podataka o osnovnom stanju pojedinih sastavnica okoliš nije relevantna s obzirom daje člankom 85., st. 4. Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine br: 80/13, 153/13, 78/15) jasno navedeno da Studija o utjecaju na okoliš mora biti izrađena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka. Obveza razmatranja uklanjanja zahvata također proizlazi iz Priloga IV Direktive 2014/52/EU i sastavni je dio dokumentacije te u okviru Studije ovlaštenik mora razmotriti da li postoji potreba za propisivanjem posebnih mjera. Obveza procjene kumulativnog utjecaja neizostavni je dio postupka procjene utjecaja na okoliš te su točke Priloga IV koje se odnose na kumulativne utjecaje usklađene s Prilogom IV Direktive 2014/52/EU pri čemu su postojeće obveze ovlaštenika da ocijeni kumulativan utjecaj s postojećim i planiranim zahvatima olakšane jer se prijedlogom izmjena Uredbe ta obveza sužava samo na postojeće i odobrene zahvate. Uz javno dostupne registre onečišćenja na svima razinama, te uz javno dostupnu cjelovitu dokumentaciju postupaka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo je mišljenja da su ovlašteniku podaci potrebni za obradu kumulativnog utjecaja dostupni.
47 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG IV., OBVEZNI SADRŽAJ STUDIJE U svim djelovima koji navode sastavnice okoliša (Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okolišu, Opis utjecaja zahvata na okoliš) potrebno je dodati georaznolikost u popis sastavnica. Nije prihvaćen Prilog IV Obvezni sadržaj studije usklađen je s odredbama Priloga IV iz Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
48 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG IV., OBVEZNI SADRŽAJ STUDIJE Gdje god se navode biološka raznolikost, životinjski i biljni svijet potrebno je spojiti navedene sastavnice u jednu – bioraznolikost (izraz bioraznolikost je uvrježeniji stoga bi bilo bolje tako nazvati sastavnicu, umjesto biološka raznolikost) Nije prihvaćen Prilog IV Obvezni sadržaj studije usklađen je s odredbama Priloga IV iz Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
49 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG IV., OBVEZNI SADRŽAJ STUDIJE Kod dijela koji spominje popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces (primjerice: energija, prirodni resursi (voda, zemljište, tlo, biološka raznolikost) potrebno je izbaciti bioraznolikost – ne predstavlja tvari koje ulaze u tehnološki proces. Nije prihvaćen Prilog IV Obvezni sadržaj studije usklađen je s odredbama Priloga IV iz Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
50 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, PRILOG V. Ovdje je sličan komentar kao i moj prethodni vezan za Prilog IV. Naime, iz pojedinih točaka izbačeni su dijelovi iz Priloga III. Direktive 2014/52/EU. U točki 1. „Obilježja zahvata“ kod korištenja prirodnih resursa treba dodati: „a posebno tla, zemljišta, vode i biološke raznolikosti“. Ovo nije nepotreban dodatak, jer kada se provodi ocjena o potrebi procjene ovakvo dodatno isticanje nameće potrebu podrobnijeg sagledavanja obilježja zahvata s obzirom na korištenje navedenih sastavnica okoliša koje su posebno istaknute. Jednako tako, u točki 3. nedostaju pojedini dijelovi iz točke 3. Priloga III. Direktive 2014/52/EU. Stoga bi točka 3. trebala glasiti ovako: „Mogući značajni utjecaji zahvata obvezno se razmatraju u odnosu na zahtjeve iz točaka 1. i 2. ovih Kriterija uzimajući u obzir utjecaj zahvata na čimbenike navedene u članku 76. stavku 2. Zakona i vodeći računa o: - veličini i dosegu utjecaja (zemljopisno područje i populacija na koju bi zahvat mogao utjecati), - obilježjima utjecaja, - prekograničnim obilježjima utjecaja; - jačini i složenosti utjecaja; - vjerojatnosti utjecaja; - očekivanom nastanku, trajanju, učestalosti i reverzibilnosti utjecaja; - kumulativnom utjecaju s utjecajima drugih postojećih i/ili odobrenih zahvata; - mogućnosti učinkovitog smanjivanja utjecaja.“ Prihvaćen 1. Obilježja zahvata Obilježja zahvata moraju biti razmotrena osobito s obzirom na: – veličinu i projektno rješenje zahvata, – kumulativni učinak s ostalim postojećim i/ili odobrenim zahvatima, – korištenje prirodnih resursa (posebno tla, zemljišta, voda i biološke raznolikosti), – proizvodnju otpada, – onečišćenje i štetna djelovanja, – rizik od velikih nesreća i/ili katastrofa koje su relevantne za planirani zahvat, uključujući one koje su uzrokovane klimatskim promjenama, u skladu sa znanstvenim spoznajama. - rizik za ljudsko zdravlje (primjerice: zbog onečišćenja vode ili zraka) 3. Obilježja i vrste mogućeg utjecaja zahvata: Mogući značajni utjecaji zahvata obvezno se razmatraju u odnosu na zahtjeve iz točaka 1. i 2., ovih Kriterija uzimajući u obzir utjecaj zahvata na čimbenike navedene u članku 76. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša i vodeći računa o: – doseg utjecaja (zemljopisno područje i populacija koja je pod utjecajem), – prekogranična obilježja utjecaja, – snaga i složenost utjecaja, – vjerojatnost utjecaja, – očekivani nastanak, trajanje, učestalost i reverzibilnost utjecaja -kumulativni utjecaj s drugim postojećim i/ili odobrenim zahvatima -mogućnost učinkovitog smanjivanja utjecaja.
51 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG V., KRITERIJI NA TEMELJU KOJIH SE ODLUČUJE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ U dijelu koji napominje da osjetljivost okoliša zemljopisnih područja na koje bi zahvat mogao utjecati, moraju biti razmotrena uzimajući posebice u obzir možebitno bogatstvo, kakvoću i sposobnost obnove prirodnih resursa promatranog područja uključujući i njegov podzemni dio ( tlo, zemljište, vode, biološka raznolikost), potrebno je dodati georaznolikost, a umjesto „biološka raznolikost“ bolje bi bilo pisati „bioraznolikost“. Nije prihvaćen Prilog V -Kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u potpunosti je usklađen s Prilogom III iz Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
52 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG V., KRITERIJI NA TEMELJU KOJIH SE ODLUČUJE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ U dijelu koji napominje da obilježja zahvata moraju biti razmotrena osobito s obzirom na onečišćenje i smetnje, bilo bi bolje pisati „opterećenja“ umjesto „smetnje“, s obzirom da se za smetnje u okolišu najčešće koristi izraz „opterećenja okoliša“. Nije prihvaćen Prilog V -Kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u potpunosti je usklađen s Prilogom III iz Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
53 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG VII., SADRŽAJ ELABORATA ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ S obzirom da se kod procjene utjecaja zahvata na okoliš ne procjenjuje utjecaj zahvata na opterećenja okoliša, nego se procjenjuje utjecaj zahvata na promjene opterećenja okoliša (npr. povećanje buke, otpada i sl.) – potrebno je korigirati dio teksta na način da se "opterećenja okoliša" zamijeni s "promjene opterećenja okoliša" Nije prihvaćen Prilog VII –Sadržaj Elaborata zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi u potpunosti je usklađen s Prilogom IIA iz Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
54 IRES EKOLOGIJA d.o.o. PRILOG VII., SADRŽAJ ELABORATA ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Pod točkom 3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš: - sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša, kao što su: stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vodu (vodna tijela), zrak, klimu, materijalna dobra, kulturnu baštinu koja obuhvaćaju graditeljsko i arheološko nasljeđe, te krajobraz. te buka, otpad, promet i dr. U ovom dijelu potrebno je dodati georaznolikost, a biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet navesti kao bioraznolikost. Nije prihvaćen Prilog VII –Sadržaj Elaborata zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi u potpunosti je usklađen s Prilogom IIA iz Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.