Izvješće o provedenom savjetovanju - Tehnički propis za staklene konstrukcije

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, dr.sc.Miro Bugarin Primjena Propisa, Članak 2. Ovaj Propis se primjenjuje na konstrukcijske i nekonstrukcijske elemente građevine, a konstrukcijski i nekonstrukcijski elementi moraju biti mehanički otporni, stabilni i energetski učinkoviti te je za njih potrebno dokazati otpornost, energetsku učinkovitost, uporabljivost, trajnost i požarnu otpornost u skladu s njihovom namjenom u konstrukciji. Nije prihvaćen Komentar se odbija iz razloga što energetska učinkovitost nije predmet ovog propisa, već je ista obuhvaćena Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.
2 Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, dr.sc.Miro Bugarin Primjena Propisa, Članak 2. Tehnički propis tretira staklene konstrukcije samo kao strukturalne nosive ili djelomice nosive konstrukcije, pri čemu u potpunosti zanemaruje jednu od temeljnih zadaća staklenih ovojnica zgrada u ostvarivanju maksimalne energetske učinkovitosti s aspekta transfera toplinske energije kroz staklenu ovojnicu i segmente strukture kojima ona čini jedinstvenu konstrukcijsku i funkcionalnu cjelinu. To je aspekt kojeg se mora uzeti u obzir temeljem direktiva EU o toplinkoj zaštiti i racionalnoj uporabi energije u zgradama kao i hrvatskim Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/2015.) Nije prihvaćen Komentar se odbija iz razloga što energetska učinkovitost nije predmet ovog propisa, već je ista obuhvaćena Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.
3 Pavao Šimić Temeljni zahtjevi za staklene konstrukcije, Članak 6. Članak 6. stavak 1 treba izbaciti riječi park-šuma i to zato jer je preopsežan i preopširan pojam park šume. Primjer: Na zemljištu koje je upisano kao: vrt, oranica i vinograd i na kojemu nikada nije postojalo niti jedno stablo bora upisano je kao park šuma, Iako na njemu postoje 2 objekta, jedan je izgrađen prije 1944 g. a drugi 1999 g. Događa se slijedeće: Na istoj parceli većoj od 2139m2 postoji gradski vodovod od 1957. g, koji se redovno plaća kao i ostale komunalije. Objekte ne mogu legalizirati a kao razlog odbijanja navedena je park šuma! Jasno je da se radi o vrijednim područjima, ali sankciju snosi netko tko nije počinio nikakvu štetu,devastaciju i sl. Također pojam društvena i javna namjena je "pre težak". Na nekim zemljištima postoji takva zaštita koja je prestroga,a vlasnike zemljišta koči duže od 50 g Prvo nacionalizacija..zatim: denacionalizacija a sada "park šuma" uza sve to nasjelo još i "Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela. Pitam se: Čemu tolike zaštite i zabrane na vrtovima i vinogradima..zar se privatno vlasništvo ne tretira kao "SVETINJA" Stoga predlažem da se taj članak 6. izmjeni i da se napiše da se mogu legalizirati objekti u takvim zonama ako su objekti evidentirani na ortofoto snimci, te ako zone nisu privedene svrsi više od 5 ili 10 godina. Lijep pozdrav Nije prihvaćen Komentar se odbija jer je razvidno da je isti upućen na krivi propis.