Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga ZAMISLI Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Nadamo se da ćete uvažiti neke od ovdje postavljenih komentara i smatrajte ovo testom za mjere koje ste u ovom dokumentu predvidjeli vezano uz eSavjetovanje. Primljeno na znanje Ministarstvo socijalne politike i mladih pri kreiranju politika, donošenju novih zakona kao i izmjena i dopuna postojećih, a koji se odnose na osobe s invaliditetom, prepoznaje važnost uloge organizacija osoba s invaliditetom kao vrlo učinkovitih i vrijednih partnera. Ministarstvo socijalne politike i mladih je i u Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga novog najvažnijeg strateškog dokumenta za osobe s invaliditetom uključilo predstavnike organizacija osoba s invaliditetom, vodeći računa o tome da budu zastupljeni interesi svih osoba s invaliditetom odnosno osoba s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima, s obzirom da su isti aktivni dionici u kreiranju politika. Nakon provedenog savjetovanja nositelji mjera razmotrili su sve komentare, primjedbe i prijedloge te iste sukladno mogućnostima prihvatili, odnosno obrazložili razloge neprihvaćanja.
2 ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE - SOIH Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom S obzirom da je prethodna Strategija 2007.-2015. bila utemeljena na Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, a da je za novu RH dobila Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom koje su ugrađene u Nacrt teksta strategije te prema iskustvima nekih drugih zemalja predlaže se da strategija ima naziv Nacionalna strategija za primjenu UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Predlaže se da se Strategija pozove na još nekoliko važnih dokumenata kao što su Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010.-2020., Strategija Europa 2020. te Ciljeve održivog razvoja. Osim Preporuka RH u Strategiji valja uvažiti i preporuke koje su dane Europskoj uniji koja je prva kao zajednica zemalja ratificirala i podnosila izvješće o UN Konvenciji. U Strategiji nema područja niti aktivnosti koje se može provoditi bez uključivanja udruga osoba s invaliditetom, a smatramo da kontinuirano ponavljanje tamo gdje su uključene udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom nije prihvatljivo što samo u nekim područjima ekspertizu imaju udruge koje djeluju u razvoju nekog segmenta kvalitete življenja, a reprezentativne udruge osoba s invaliditetom su one koje okupljaju osobe s invaliditetom i kojima je UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom dana uloga da prate primjenu Konvencije u svim segmentima. Pozivanjem na Obiteljski zakon iz 2014. nije mjerodavno zbog odluke Ustavnog suda. Budući da Mjera 5. iz prošle Strategije „Osigurati različite oblike kvalitetne izvaninstitucijske podrške osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji radi omogućavanja slobode izbora“ nije provedena potrebno ju je ponovno uvrstiti u Strategiju. Savezi udruga osoba s invaliditetom zahtijevaju da se o usvojenom prijedlogu raspravi na Povjerenstvu Vlade RH za osobe s invaliditetom Komentari na konkretne mjere: Nacrta prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine UVOD Općenito Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe te potpisnica svih ključnih konvencija i standarda u području socijalne i ekonomske sigurnosti građana, preuzela je obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom kako bi mogle ravnopravno sudjelovati u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života. Svoje opredjeljenje za puno ostvarivanje svih temeljenih ljudskih prava osoba s invaliditetom, Republika Hrvatska je kao treća država po redu u svijetu potvrdila i potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda, sada već daleke 2007. godine, čime je pokazala da želi slijediti put napretka poštujući načela Konvencije i prava osoba s invaliditetom u potpunosti. U Republici Hrvatskoj su u veljači 2016. godine, sukladno podacima Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom zabilježeni podaci za 511 194 osoba s invaliditetom što čini 11,9% ukupnog stanovništva. Od toga je 203 606 ženskog (39,8%), a 307 588 (60,2%) muškog spola. U Registru su zabilježeni podaci za 35 367 djece s većim teškoćama u razvoju (6,9%) od čega je 13 334 (38%) djevojčica i 22 033 dječaka (62%). Donošenjem Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. i Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine Vlada Republike Hrvatske pokazala je predanost dosadašnjim naporima kreiranju multi-sektorske politike promicanja prava osoba s invaliditetom. U osmogodišnjem razdoblju provedbe najvažnijeg nacionalnog dokumenta za osobe s invaliditetom Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007.- 2015 ., na području ostvarivanja zaštite prava osoba s invaliditetom postignuti su značajni rezultati što je prepoznao i Odbor za prava osoba s invaliditetom UN-a i pohvalio RH na velikom broju postignuća. Zakonodavna regulativa se kontinuirano unaprjeđivala te kao značajnije zakonske izmjene za osobe s invaliditetom izdvajamo: - Izmjenom izbornog zakonodavstva i donošenjem novog Zakona o registru birača (2012.) osobama lišenim poslovne sposobnosti omogućen je upis u registar birača i ostvarivanje biračkog prava budući da to pravo ranije nisu bili u mogućnosti konzumirati, a što im omogućuje participaciju u političkom životu. - Novim Zakonom o socijalnoj skrbi (2013.) stvoreni su temelji za transformaciju ustanova i deinstitucionalizaciju, učinkovitiju kontrolu kvalitete pruženih usluga, brži razvoj mreže različitih usluga u zajednici u suradnji s ostalim dionicima. - Novim Obiteljski zakonom (2014.) propisana je obveza djelomičnoga lišenja poslovne sposobnosti kao pravilo i to samo u dijelovima u kojima je to doista potrebno za zaštitu prava štićenika, a institut potpunoga lišenja poslovne sposobnosti potpuno je napušten. Također je omogućeno da se za skrbnika imenuje i više od jedne osobe, kao i da se imenuje zamjenik skrbniku čime je moguće spriječiti „zastoj“ u obavljanju poslova skrbnika u slučajevima trenutne spriječenosti skrbnika. Uvedena je zakonska obveza poštivanja želja štićenika te je svakoj osobi omogućeno da u vrijeme postojanja poslovne sposobnosti imenuje osobu koju bi želio imati za skrbnika. U razdoblju od 5 godina od donošenja Zakona izvršit će se revizija svih postojećih rješenja o potpunom lišenju poslovne sposobnosti osobe s invaliditetom i ukidanje instituta potpunog lišenja poslovne sposobnosti te omogućavanje osobama s invaliditetom da budu jednako priznate kao osobe pred zakonom. – ministarstvo pokrenulo reviziju zakona i formiralo radnu skupinu za izradu novog zakona, zakon zbog odluke ustavnog suda da ga privremeno stavi van snage nikad nije zaživio, 2015. donesen je novi, isti, zakon protiv kojeg je također podignuta ustavna tužba na istim osnovama, dakle zakon postoji ali nije zaživio, čeka se donošenje novog. usto veliki su problemi sa centrima za posebno skrbništvo- koji imaju velike ovlasti i dužnosti ali su podkapacitirani - Novim Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (2014.) pojačan je nadzor nad procesom prisilnog smještaja osobe s mentalnim oštećenjem te su ojačane ovlasti pravobranitelja za osobe s invaliditetom u procesu. - Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (2013.) postupak vještačenja je transparentniji i učinkovitiji. Uvođenjem novog sustava vještačenja učinjen je veliki iskorak u nastojanju da se ujednače kriteriji u postupku vještačenja i da se korisnicima olakša ostvarivanje prava na osnovi invaliditeta, jer će koristiti jedan nalaz i mišljenje za ostvarenje prava u gotovo svim sustavima. Slijedom navedenog smanjuju se individualni troškovi vještačenja invaliditeta. - Novim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (2013.) uveden je jedinstveni okvir za provođenje profesionalne rehabilitacije na sustavan način i po modelu kojim se osiguravaju ujednačeni standardi, mjerila i metodologija provođenja profesionalne rehabilitacije u RH te su uvedene kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom za sve poslodavce. - Donošenjem Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (2015.) priznato je ovim osobama pravo na korištenje znakovnog jezika u svim područjima života. - Doneseni su podzakonski akti u području odgoja i obrazovanja u svrhu veće dostupnosti redovnog obrazovanja djeci s teškoćama u razvoju uvođenjem značajnijeg broja pomoćnika u nastavi. - U svrhu intenziviranja procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi u lipnju 2014. godine donesen je Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014.-2016. - Razvijen je niz različitih usluga u zajednici koje su iznimno važne za proces deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi: usluga organiziranog stanovanja uz podršku, usluga osobnog asistenta, tumača znakovnog jezika i videćeg pratitelja za slijepe osobe, usluga pomoćnika u nastavi i usluga rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju. Danas doista možemo reći da su u području izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom učinjeni značajni pomaci koje Konvencija o pravima osoba s invaliditetom UN-a postavlja pred svoje članice, posebice kada je riječ o osviještenosti o potrebama osoba s invaliditetom, ali i obvezama države u vezi s time. Pri kreiranju politika od iznimno velike važnosti je uloga organizacija civilnog društva osoba s invaliditetom, gdje su iste prepoznate kao vrlo učinkoviti i vrijedni partneri te aktivni dionici u kreiranju politike. Svjesni smo da je pred svima nama još veliki broj aktivnosti vezanih uz bolju pristupačnost zdravstvenih, kulturnih, turističkih, prometnih i svih drugih područja života kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da konzumiraju sva prava temeljena na Konvenciji. Stoga je život u obitelji i lokalnoj zajednici s pristupačnim uslugama i veća zapošljivost osoba s invaliditetom temeljni cilj ovog novog nacionalnog strateškog dokumenta za osobe s invaliditetom. Međunarodni okvir Republika Hrvatska, od 2013. godine kao punopravna članica Europske Unije, nastavila je i dalje kreirati politiku prema osobama s invaliditetom na nacionalnom nivou, poštujući suvremene međunarodne standarde kao okvir za daljnji razvoj prava osoba s invaliditetom uklanjanjem svakodnevnih prepreka u njihovim životima. Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda 1 koja je bila temelj za donošenje Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, Republika Hrvatska ratificirala je 2008. godine. 1 Usvojena zajedno s Fakultativnim protokolom na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, 13. prosinca 2006. O svim poduzetim aktivnostima usmjerenim prema osobama s invaliditetom, Republika Hrvatska je kao država stranka Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, podnijela 2011. godine Odboru za prava osoba s invaliditetom UN-a Inicijalno izvješće o provedbi Konvencije. Temeljem razmatranja Inicijalnog izvješća, Odbor za prava osoba s invaliditetom UN-a uputio je RH dodatna pitanja na koja je u studenom 2014. godine izrađen odgovor. Izaslanstvo Republike Hrvatske je u koordinaciji Ministarstva socijalne politike i mladih 30. i 31. ožujka 2015. godine predstavilo Inicijalno izvješće o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom pred Odborom za prava osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda u Ženevi. Članovi izaslanstva bili su predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva branitelja, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ureda Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U vrlo otvorenom dijalogu članovi Odbora i članovi izaslanstva osvrnuli su se na niz problema s kojima se još uvijek susreće Republika Hrvatska ali također je istaknut i postignuti napredak Republike Hrvatske. Kroz interaktivni dijalog članovi Odbora čestitali su Republici Hrvatskoj na ranom potpisivanju Konvencije i vidljivom napretku u različitim područjima kao što su zapošljavanje, pravo glasanja za osobe s invaliditetom kojima je u potpunosti oduzeta poslovna sposobnost i procesu deinstitucionalizacije te činjenice što naknade za osobe s invaliditetom nisu bile smanjivane unatoč mjerama štednje koje su posljedica financijske krize. Nacionalni okvir Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom predstavlja strateški dokument kojim se u Hrvatskoj usmjerava provedba politike prema osobama s invaliditetom, a na taj način djeluje i kao provedbeni dokument Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Praksa uvođenja međunarodnih standarda u nacionalne dokumente nastavlja se i ovom Nacionalnom strategijom, za čiju je koordinaciju zaduženo Ministarstvo socijalne politike i mladih, radi povezivanja aktivnosti među različitim sektorima i na različitim razinama te kontinuirano praćenje provedbe. Cilj Nacionalne strategije je učiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagođenijim za nužne promjene u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, odnosno stvoriti uvjete za njihovo aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu kroz sprečavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblika društvene solidarnosti. Na nacionalnoj razini djeluje i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, a čiji su članovi i predstavnici nacionalnih saveza osoba s invaliditetom koje također prati provedbu preuzetih obveza sukladno Konvenciji. U svrhu promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom, praćenja i nadziranja provedbe Konvencije, djeluje i Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Uz navedena tijela odgovornost praćenja imaju i organizacije civilnog društva, posebno udruge osoba s invaliditetom kojima Republika Hrvatska kroz natječaje za programe i projekte osigurava financijska sredstva za rad i djelovanje. Kao što je već istaknuto zakonodavna regulativa se kontinuirano unaprjeđivala. Pored daljnjeg unapređenja zakonodavnog okvira, veliki izazov predstavlja i nastavak procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova u pružatelje usluga u zajednici i razvoj potrebnih usluga u zajednici vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti s ciljem zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom i prevencije institucionalizacije. Temeljem godišnjih izvješća o rezultatima provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007.- 2015., koja su dostupna na službenim stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih, može se procijeniti da su ostvareni značajni pomaci u svim područjima djelovanja provođenjem niza aktivnosti koje pridonose poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom. Dio mjera definiran Nacionalnom strategijom sa zadanim rokom u potpunosti je proveden, npr. izmjene izbornog zakonodavstva i uvođenje jedinstvenog tijela vještačenja, dok je za većinu mjera rok provedbe kontinuiran te se pratila provedba istih. Izuzetno važnim smatramo osnaživanje svih dionika provedbe Konvencije učinkovitom vertikalnom i horizontalnom koordinacijom na svim razinama, koristeći sve raspoložive resurse. U svrhu unapređenja i bolje horizontalne i vertikalne koordinacije provedbom mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007.- 2015. kao i izvješćivanja o provedbi iste, bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj tijekom 2009, 2010. i 2011. godine provodilo projekt „Podrška u primjeni mehanizama praćenja i evaluacije mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine“. 2009. godine izrađena je Analiza dokumenta „Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine″ za potrebe projektnog zadatka podrške u primjeni mehanizama praćenja i evaluacije provođenja mjera predviđenih Nacionalnom strategijom kojom su identificirani izazovi unapređivanja mehanizama praćenja provedbe. Nadalje, izrađeni su novi te unaprijeđeni postojeći instrumenti za poboljšanje provedbe i praćenja (Okvir za praćenje provedbe, obrasci za pripremu izvješća o provedbi mjera); održane su konzultativno - edukativne radionice kojima su obuhvaćeni nositelji i sunositelji mjera na svim razinama (nacionalnoj, područnoj i lokalnoj), predstavnici ureda državne uprave i obiteljskih centara te predstavnici udruga osoba s invaliditetom. Također izrađene su Analiza implementacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a u Hrvatskoj i Analiza jazova u provedbi UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom , a s ciljem što veće implementacije Konvencije u nacionalne strateške dokumente i zakonodavstvo. Sve do sada ostvareno upućuje na potrebu donošenja nove nacionalne strategije i provedbu velikog broja aktivnosti u svrhu još veće implementacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Svjesni važnosti dobre koordinacije svih procesa, ali i potrebe usklađenosti zakonodavne regulative kao preduvjeta za učinkovitost procesa, Republika Hrvatska je u proteklom razdoblju donijela više zakona u svrhu osiguravanja veće i kvalitetnije dostupnosti materijalnih prava i socijalnih usluga građanima. Nastavno na postojeće zakonodavstvo, kao i na dosadašnju provedbu i rezultate Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, Vlada Republike Hrvatske donosi novi dokument - Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine (dalje: Nacionalna strategija) s ciljem napretka te daljnjeg snaženja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Stvaranje sveobuhvatnoga domaćega pravnog okvira pretpostavlja i kontinuirano praćenje razvoja međunarodnih standarda, kako bi se osobama s invaliditetom osigurala najviša razina suvremene zaštite, pristupačnost svim pravima i njihovo ostvarivanje bez diskriminacije. Zadaća je Nacionalne strategije uskladiti sve politike djelovanja na području zaštite osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini, ali i svim trendovima koji imaju za cilj nastojanje da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom. PODRUČJA DJELOVANJA 1. OBITELJ Uzevši u obzir činjenicu da svaka osoba ima pravo na život u obitelji i na život u zajednici, veliku pozornost potrebno je usmjeriti na podršku roditeljstvu kao i obitelji u cjelini. Obitelji osoba s invaliditetom suočavaju se s različitim izazovima te je važno osigurati materijalnu i psihološku podršku, počevši od samog suočavanja s dijagnozama i promjenama koje invaliditet donosi za cijelu obitelj. Također još uvijek u društvu postoje stavovi pojedinaca da osobe s invaliditetom nemaju sposobnost sklapanja braka, pravo na slobodan izbor partnera ili pravo da slobodno donose odluke o rađanju djece. Stoga je važno poduzeti sve mjere radi suzbijanja takve vrste diskriminacije i osigurati osobama s invaliditetom pravo na uspostavljanje bliskih odnosa, zasnivanje braka, roditeljstvo i na zaštitu spolno-reproduktivnog zdravlja. Putem ustanova socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb, centri za pružanje usluga u zajednici, domovi socijalne skrbi, obiteljski centri) osigurava se širok raspon usluga usmjerenih poboljšanju kvalitete života obitelji, što uključuje i pružanje savjetodavne i stručne pomoći obiteljima osoba s invaliditetom. Također, osim usluga u zajednici koje pružaju ustanove socijalne skrbi i domovi koji se počinju transformirati u centre podrške u zajednici, veliku ulogu imaju i organizacije civilnog društva koje u partnerstvu s tijelima državne uprave kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode niz projekata i programa usmjerenih podršci obitelji i promicanju prava djece. Ministarstvo socijalne politike i mladih sve se više usmjerava na razvoj obiteljskih oblika skrbi i razvoj usluga podrške u zajednici. Smještaj osoba s invaliditetom u ustanove socijalne skrbi treba biti iznimka i koristiti se samo u situacijama kada je to neophodno. Umjesto institucije, a u slučajevima kada obiteljska skrb za djecu s teškoćama u razvoju nije moguća, najprimjereniji zamjenski oblik je udomiteljstvo. U udomiteljskoj obitelji djeci se omogućuje odrastanje, razvoj i iskustvo života u obiteljskom okruženju, ali je također važno i da djeca ne budu udomljavana izvan sredine u kojoj žive jer u slučajevima odlaska u udaljenije krajeve postoji opasnost od smanjivanja učestalosti odnosa djeteta s biološkom obitelji. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Ministarstvo socijalne politike i mladih, odnosno njegov pravni prethodnik Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je tijekom 2011. godine u suradnji s prof. dr. sc. Danielom Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provelo edukacije stručnjaka u obiteljskim centrima pod nazivom „ Pružanje podrške mladim i odraslim osobama s invaliditetom u ostvarivanju spolno-reproduktivnih prava i uloga“ . Ciljevi provedbe navedene edukacije bili su: educirati djelatnike obiteljskih centara za pružanje stručne savjetodavne pomoći na ovom području, odgajati i obrazovati djecu s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom za partnerske i obiteljske uloge, razvijati svijest o potrebi cjeloživotne naobrazbe za ulogu kompetentnog roditelja te osigurati dostupnost informacija djeci s teškoćama u razvoju, mladima i odraslim osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Nadalje, Ministarstvo je tiskalo Priručnik „ Podrška osobama s intelektualnim i drugim razvojnim teškoćama u ostvarivanju partnerskih odnosa, roditeljstva i drugih prava na području spolnosti“ autorice prof. dr. sc. Daniele Bratković. - U kolovozu 2011. godine stupio je na snagu novi Zakon o udomiteljstvu („Narodne novine“, broj 90/11 i 78/12) kojim su uređeni uvjeti koje mora ispunjavati udomiteljska obitelj, način obavljanja i prestanak obavljanja udomiteljstva te druga pitanja povezana s udomiteljstvom. Njegovim izmjenama i dopunama 2012. godine stvorile su se pretpostavke za daljnji razvoj udomiteljstva u Republici Hrvatskoj te time ostvarivanja prava na obiteljsku skrb, jedne od najranjivijih skupina djece, zanemarivane i zlostavljane djece. Također ovoj skupini djece omogućilo se da nakon završetka obrazovanja i stjecanja punoljetnosti ostvare skrb u udomiteljskim obiteljima i godinu dana nakon završetka obrazovanja. Nadalje, pojednostavljen je postupak za izdavanje dozvole za udomiteljstvo, unaprijeđen sadržaj edukacija udomitelja te su preciznije definirani korisnici specijaliziranog udomiteljstva (djeca i mladi s problemima u ponašanju koji su učestali i jačeg intenziteta, grubo zanemarivana i zlostavljana djeca, djeca s težim ili višestrukim teškoćama u razvoju, HIV pozitivna djeca i mladi te roditelj s djetetom za koje je procijenjeno da je njihov zajednički smještaj u specijaliziranu udomiteljsku obitelj u njihovom najboljem interesu). - Ministarstvo socijalne politike i mladih u okviru I. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) - Pomoć u tranziciji i jačanje institucija, u suradnji s Uredom za mlade i obitelj grada Beča te saveznim Ministarstvom gospodarstva, obitelji i mladih Republike Austrije je tijekom 2013. godine provelo Twinning light projekt „Unapređivanje udomiteljstva djece i mladih u Republici Hrvatskoj“. U Izvješću su sadržane preporuke za poboljšanje nacionalnih dokumenata u području udomiteljstva, izrađeni su priručnici za udomiteljske obitelji za djecu i priručnik za udomljenu djecu, letci za zainteresiranu javnost te web stranice za udomitelje. - Tijekom 2013. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih je u suradnji s vanjskim stručnjakom, održalo 7 regionalnih radionica za udomitelje djece i stručne radnike koji obavljaju poslove udomiteljstva, a na kojima je provedena i edukacija udomitelja. - U srpnju 2015. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo analizu udomiteljstva za djecu u RH radi utvrđivanja stanja u području udomiteljstva, s posebnim osvrtom na brojčane podatke o srodničkim i nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, slobodnim kapacitetima u nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, razlozima nepopunjenosti slobodnih kapaciteta te razlozima udomljavanja djece. Cilj analize udomiteljstva za djecu je bio definiranje prijedloga za daljnje unapređenje udomiteljstva u Republici Hrvatskoj, uz naglasak na utemeljenost provedbe pojedinih aktivnosti (primjerice, kampanja za udomiteljstvo u suradnji Ministarstva socijalne politike i mladih i UNICEF-a temeljem 2-godišnjeg plana suradnje, provođenje kampanja na lokalnim razinama sa specifičnim ciljevima vezanim uz karakteristike pojedinih lokalnih/regionalnih područja, edukacija stručnjaka, edukacija udomitelja i drugo). Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Preporuka Odbora jest da država stranka poduzme pravne i praktične korake kojima će osigurati da osobe s invaliditetom mogu realizirati svoja roditeljska prava i posvajati djecu jednako kao i ostali. Također preporuča da država ugovornica osigura pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom te da se osigura pristup posvojiteljskim službama i službama za podršku u zajednici za roditelje s invaliditetom. Uvrstiti mjeru iz prošle strategije 5 Osigurati različite oblike kvalitetne izvaninstitucijske podrške osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji radi omogućavanja slobode izbora Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine - Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj. - Osigurane i unaprijeđene kvalitetne usluge podrške kako bi se osobama s invaliditetom omogućio ostanak u vlastitoj obitelji. - Jačanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i značaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. - Osigurana regionalna rasprostranjenost udomiteljskih obitelji. - Povećan broj specijaliziranih udomiteljskih obitelji za djecu s teškoćama u razvoju. Mjera 1. Stručno i materijalno osnaživanje obitelji osoba s invaliditetom kako bi mogli zadržati člana obitelji u domu radi sprječavanja institucionalizacije Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi / Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće 1. Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku - usvojen Zakon Nositelji: MSPM, Vlada RH, Sabor RH 2017. Osobe s invaliditetom nisu samo u sustavu socijalne skrbi već u svim sustavima 2. Razviti u cijeloj RH sustav patronaže i stručne edukacije Mjera 2. Osiguravanje pristupačnih informacija o spolnim i reproduktivnim pravima osobama s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi / Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće 1. Osigurati informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u pristupačnom obliku i primjereno dobi (Brailleovo pismo, na pristupačnim Internet stranicama, putem predavanja/radionica) - broj održanih predavanja/radionica te broj osoba s invaliditetom koje su prisustvovale na predavanjima/radionicama - broj osoba kojima su distribuirani materijali Nositelji: MSPM, MZ Sunositelji: ERF, ustanove socijalne skrbi, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Informacije o spolnim i reproduktivnim pravima osoba s invaliditetom kontinuirano se osiguravaju kroz različite oblike podrške i savjetodavnog rada od strane stručnih radnika ustanova socijalne skrbi kao i kroz projektne aktivnosti udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom. MSPM ne raspolaže brojčanim pokazateljima u odnosu na ovu aktivnost budući da je ista dio redovnog rada gore navedenih stručnih radnika. 2. Osigurati dodatnu edukaciju o spolnim i reproduktivnim pravima osoba s invaliditetom za stručnjake koji rade u savjetovalištima za brak i obitelj, ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnog društva i roditelje djece s teškoćama u razvoju u svrhu ostvarivanja prava osoba s invaliditetom na partnerske odnose - broj provedenih edukacija - broj osoba koje su prošle edukaciju Nositelj: MSPM, UOSI Sunositelji: MZ, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću kontinuirano MSPM ne raspolaže polaznim podacima. Mjera 2. Osigurati lakše posvajanje i udomljavanje osobama s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Senzibilizirati stručnjake koji su uključeni u postupak posvojenja i udomljavanja o potrebi stavljanja osoba s invaliditetom u ravnopravni položaj s ostalim posvojiteljima i udomiteljima u postupku posvajanja i udomljavanja djeteta - broj senzibiliziranih stručnjaka - broj održanih predavanja - broj održanih edukativnih radionica - broj osoba s invaliditetom koje imaju dozvolu za obavljanje udomiteljstva - broj osoba s invaliditetom koje su posvojile djecu Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U okviru projekta „Informatizacija i stručne edukacije u centrima za socijalnu skrb“ u ožujku i travnju 2016. godine provedeno je 5 radionica za stručne radnike centara za socijalnu skrb na temu Razvoj udomiteljstva i posvojenja kao najboljeg oblika zaštite prava i interesa djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi . 2. Razvijati uslugu specijaliziranog udomiteljstva za djecu s teškoćama u razvoju i poticati posvajanje djece s teškoćama u razvoju s naglaskom na senzibilizaciju stručnjaka, javnosti odnosno potencijalnih udomitelja i posvojitelja o važnosti udomljavanja i posvojenja djece s teškoćama u razvoju - broj provedenih regionalnih radionica i broj stručnjaka koji su u njima sudjelovali - broj specijaliziranih udomitelja - broj djece s teškoćama u razvoju koja su posvojena tijekom kalendarske godine - broj djece s teškoćama u razvoju koja su smještana u udomiteljsku obitelj tijekom kalendarske godine Nositelj: MSPM Sunositelj: UNICEF sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2014. godini posvojeno je 113 djece od čega 10 djece s teškoćama u razvoju. Ukupan broj djece s pretpostavkama za posvojenje je 400 od čega je 190 djece s teškoćama u razvoju. U 2014. godini u udomiteljskim obiteljima bilo je 180 djece s teškoćama u razvoju , s time da je razlog smještaja za 39 djece školovanje po posebnom programu izvan mjesta prebivališta jer se isto ne može osigurati u mjestu prebivališta, dok je 10 djece bilo privremeno smješteno radi provođenja kraćih rehabilitacijskih postupaka. 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI Republika Hrvatska, u svrhu unapređenja socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih, materijalnih i ostalih uvjeta za trajnu dobrobit djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, posebice onih smještenih u domovima socijalne skrbi, provodi niz mjera s ciljem njihovog uključivanja u život zajednice. U tu svrhu potiče, koordinira, prati i nadzire razvoj usluga te provodi mjere usmjerene deinstitucionalizaciji i decentralizaciji usluga u zajednici usmjerenih svim korisničkim skupinama sukladno propisima, ali i nacionalnim i međunarodnim dokumentima. Iako je institucionalna skrb još uvijek najčešći oblik izvan obiteljskog zbrinjavanja djece u većini europskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj, daljnji razvoj slijedi smjer deinstitucionalizacije, restrukturiranja institucionalne skrbi, jačanja prevencije i mjera izdvajanja djece iz bioloških obitelji i razvijanja alternativnih oblika zbrinjavanja. Opredijeljenost Republike Hrvatske za proces transformacije i deinstitucionalizacije vidljiva je promjenom zakonske regulative i donošenjem strateških dokumenata. R azvoj adekvatnih službi podrške u zajednici od iznimnog je značaja za uspješno provođenje politike deinstitucionalizacije te je istaknuto kao jedno od značajnih područja socijalnog planiranja na državnoj i lokalnoj razini. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - 2010. godine donesen je Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. -2016. (2018.), a slijedom navedenog Plana Ministarstvo socijalne politike i mladih je 18. lipnja 2014. godine donijelo „ Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014. - 2016 “. Provedbom navedenog Operativnog plana do kraja 2016. godine očekuje se transformacija 32 doma u pružatelje usluga u zajednici u različitim županijama sukladno potrebama različitih korisničkih skupina, razvoj službi podrške u zajednici vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti te deinstitucionalizacija ukupno 1 043 korisnika koji će do kraja 2016. godine ostvariti pravo na život u zajednici, a od čega je 653 djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom. - Od početka provedbe procesa deinstitucionalizacije koji je u RH započeo 1997. godine, a intenzivnije se provodi od 2012. godine, deinstitucionalizirano je ukupno 951 korisnika (stanje na dan 31. prosinca 2015.), koje uz podršku žive u 257 stambenih zajednica odnosno uključeni su u program organiziranog stanovanja u zajednici, čime je bitno poboljšana kvaliteta njihovog života. Ukupni broj deinstitucionaliziranih osoba od početka provedbe procesa deinstitucionalizacije je veći od navedenog (951) budući da deinstitucionalizacija pored usluge organiziranog stanovanja tj. regionalizacije obuhvaća i povratak u biološku obitelj te odlazak u udomiteljsku obitelj, a navedeni podaci se prate od 2014. godine. Tijekom 2014. i 2015. godine 175 osoba s invaliditetom se vratilo u biološke obitelji (većinom mlade osobe s invaliditetom nakon završetka školovanja zbog kojeg su bile smještene u ustanovama/centrima za odgoj i obrazovanje, a 30 osoba s invaliditetom je otišlo u udomiteljske obitelji . - U svrhu daljnjeg intenziviranja ovih procesa Republika Hrvatska je osigurala sredstva Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj putem kojih će biti raspoloživo više od 120.000.000,00 EURA. - Putem ustanova socijalne skrbi dostupan je širok raspon usluga usmjerenih poboljšanju kvalitete života obitelji, što uključuje i pružanje savjetodavne i stručne pomoći. Također vrlo su značajni projekti udruga koji pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom za koje se još od 2006. godine osigurava financijska potpora iz Državnog proračuna i dijela prihoda od igara na sreću. Ministarstvo socijalne politike i mladih je u svrhu osiguravanja održivosti ovih usluga, u 2013. godini odobrilo, po prvi puta, trogodišnje programe. Broj korisnika se kontinuirano povećavao, te je 2006. godine ova usluga bila osigurana za 78 korisnika, dok je od 2012. godine uključen 631 korisnik. Kako bi se povećao broj i proširio krug korisnika i na osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjima, u 2015. godini, u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. , raspisan je natječaj „ Širenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom“ korištenjem sredstva Europskog socijalnog fonda. Kroz navedeni natječaj usluga je osigurana za 509 korisnika kroz projekte 51 udruge. Na dan 31. ožujka 2016. godine usluga osobne asistencije osigurana je za ukupno 1140 osoba. - 2008. godine bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je u suradnji s udrugama gluhih i nagluhih osoba započelo s osiguravanjem tumača/prevoditelja na znakovni jezik, a 2013. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih počelo je osiguravati financijska sredstva za projekte kojima se osiguravaju usluge videćeg pratitelja za slijepe osobe koje su nesamostalne u kretanju. - Također, Ministarstvo socijalne politike i mladih, odnosno bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je u razdoblju od 2008. do kraja školske godine 2012./2013. osiguravalo i uslugu asistenta u nastavi kao oblik podrške učenicima s teškoćama u razvoju u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom i udrugama koje djeluju u korist osoba s invaliditetom, nakon čega je navedenu uslugu preuzelo nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Preporuka je Odbora državi potpisnici da osigura jednaku zaštitu djece s invaliditetom u legislativi, politici i mjerama koje se odnose na djecu i osnaži svoju politiku deinstitucionalizacije djece s invaliditetom. Preporuka je Odbora da država stranka uvede jasnu strategiju za moratorij na nova primanja u ustanove i osnaži svoja nastojanja da se obiteljima osiguraju mjere psihološke i financijske podrške i podrške socijalne službe. Preporuka je Odbora da se u proces deinstitucionalizacije uključe sve ustanove za sve osobe s invaliditetom, kao i obiteljski domovi za odrasle osobe s invaliditetom. Odbor preporuča donošenje pravnog okvira kojim se predviđa pravo na usluge osobnog asistenta u zajednici i pokretanje procesa u kojem lokalna zajednica i mainstream usluge postaju dostupne osobama s invaliditetom. Preporuka je Odbora da država stranka poduzme mjere kojima se osiguravaju usluge rane intervencije svoj djeci s invaliditetom. Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine - Unaprijeđen sustav rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju - Nastavljen proces transformacije i deinstitucionalizacije domova za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom - Nadograđen zakonodavni i institucionalni okvir za pružanje usluga koje doprinose neovisnom življenju - Proširen opseg i kvaliteta socijalnih usluga u zajednici Mjera 1. Unaprijediti sustav probira, rane dijagnostike i rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi nacionalni okvir za rani probir i ranu dijagnostiku djece s poremećajima iz autističnog spektra - izrađen nacionalni okvir za rani probir i ranu dijagnostiku djece s poremećajima iz autističnog spektra Nositelji: MSPM, MZ, MZOS Sunositelji: UNICEF, ERF, UOSI, sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. Ne postoji nacionalni okvir za rani probir i ranu dijagnostiku djece s poremećajima iz autističnog spektra. 2. Uspostaviti 5 regionalnih centara za djecu s poremećajima iz autističnog spektra - uspostavljeno 5 regionalnih centara za djecu s poremećajima iz autističnog spektra Nositelji : MSPM, MZ i MZOS, UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti, 2017. Ne postoje regionalni centri za ranu intervenciju djece s s poremećajima iz autističnog spektra . 3. Izraditi nacionalni okvir za probir i ranu dijagnostiku djece s teškoćama u razvoju - izrađen nacionalni okvir za probir i ranu dijagnostiku djece s teškoćama u razvoju Nositelji: MSPM, MZ i MZOS Sunositelj: ERF, UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. Ne postoji nacionalni okvir za rani probir i ranu dijagnostiku djece s teškoćama u razvoju. 4.Izraditi Protokol o postupanju za ranu intervenciju - izrađen Protokol o postupanju za ranu intervenciju Nositelji: MSPM, MZ i MZOS, UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. Ne postoji Protokol o postupanju za ranu intervenciju. 5. Širiti mrežu pružatelja usluge rane intervencije s ciljem osiguravanja pristupačnosti usluge na cijelom području RH - povećan broj pružatelja usluge - broj pružatelja usluge po županijama Nositelji: MSPM, MZ i MZOS Sunositelji: UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Zaključno s 31. prosinca 2014. godine uslugu rane intervencije u državnim i nedržavnim domovima socijalne skrbi za djecu s teškoćama u razvoje i osobe s invaliditetom i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi za djecu s teškoćama u razvoju ostvarilo je 210 korisnika (654 pružene usluge). Najbolja pokrivenost ovom uslugom je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji budući da je na ovom području i najveći broj pružatelja ove usluge. Mjera 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1.Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga tumača znakovnog jezika, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge) Tekst zamijeniti s: 1. Donošenje Zakona o osobnim pomagačima - osiguran kontinuitet i dostupnost usluga djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom - raspoloživost i regionalna pokrivenost uslugama - osiguran udio financijskih sredstava koja se izdvajaju za ove usluge Nositelj: MSPM, ostala nadležna središnja TDU Sunositelji: ustanove socijalne skrbi, JPLS, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom , drugi pružatelji socijalnih usluga i znanstvene institucije sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF-a kontinuirano 2018. Usluge osobne asistencije, tumača znakovnog jezika i videćeg pratitelja osiguravaju se kroz trogodišnje programe za koje sredstva osigurava MSPM iz državnog proračuna i dijela prihoda od igara na sreću. Usluga osobne asistencije osigurava se i putem jednogodišnjih projekata u okviru ESF-a. U 2015. godini iz sredstava državnog pročauna osigurana je usluga za 631 korisnika usluge osobnog asistenta, zaposlena su 52 tumača znakovnog jezika i 16 videćih pratitelja. Iz sredstava ESF-a osigurana je usluga za 509 osobnih asistenata. 2.Provesti evaluaciju osiguranih usluga podrške u zajednici i sukladno rezultatima evaluacije redefinirati područja natječaja Fondova Europske unije, sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću i državnog proračuna u svrhu zadovoljavanja potreba korisnika - provedena evaluacija osiguranih usluga - izrađeni novi prioriteti područja natječaja Nositelj: MSPM Sunositelji: provoditelji projekata sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti, sredstva iz dijela prihoda od igara na sreću i sredstva iz ESIF-a kontinuirano U 2015. godini u govoreno je 28 projekata u okviru ESF natječaja „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 3“. U 2015. godini ugovoren je 51 projekt u okviru ESF natječaja „Širenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom“. 3.Standardizirati uslugu osobne asistencije – svih osobnih pomagača - standardizirana usluga osobne asistencije Nositelj: MSPM Sunositelji: MRMS, ZVPRZOSI, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF-a 2018. Usluga osobne asistencije nije standardizirana. 4.Razvijati programe edukacije za osobne asistente i povećati broj pružatelja usluge edukacije s naglaskom na regionalnu ravnomjernost - - broj razvijenih programa edukacije osobnih asistenata - broj pružatelja usluge - broj županija u kojima se provodi edukacija Nositelj: MSPM Sunositelji: MRMS, ZVPRZOSI, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF-a kontinuirano Postoje samo dva pružatelja usluge edukacije za uslugu asistencije za osobe s invaliditetom koji imaju odobreni program od strane MZOS-a. 5. Uspostaviti sustav podrške programu radnih asistenata i sustav praćenja primjene usluge stručne podrške na radnom mjestu 2 - broj osoba koji su koristili uslugu stručne podrške na radnom mjestu Nositelj: ZVPRZOSI Sunositelji: MRMS, HZMO, HZZ, MSPM, centri za profesionalnu rehabilitaciju i udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom - sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Usluga stručne podrške na radnom mjestu je standardizirana 2015. godine ali se još ne provodi. Mjera 3. Sprječavanje institucionalizacije Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Razviti službe podrške u zajednici - broj novih službi podrške - regionalna rsprostranjenost 2. Razviti usluge u zajednici - broj novih usluga u zajednici regionalna rsprostranjenost Mjera 4. Provedba procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Uključiti sve pružatelje usluge smještaja za osobe s invaliditetom u proces transformacije i deinsitucionalizacije - izrađen Operativni plan za razdoblje od 2017. do 2020. Nositelj: MSPM, UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. 2016. Sukladno Operativnom planu za razdoblje 2014.2016. u proces je intenzivno uključeno 18 državnih domova za osobe s invaliditetom. 2. Izraditi pojedinačne planove svih domova predviđenih za transformaciju i deinstitucionalizaciju - izrađeni pojedinačni planovi domova Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Do kraja 2015. godine u završnoj fazi izrade bila su 4 pojedinačna plana transformacije i deinstitucionalizacije. 3. Uspostaviti informatičku infrastrukturu u svrhu prikupljanja relevantnih statističkih podataka o provođenju procesa deinstitucionalizacije (aplikacija za domove socijalne skrbi) - izrađeni instrumenti za praćenje i izvještavanje o provedbi procesa - osigurana oprema - osigurana informatička infrastruktura (aplikacija) Nositelj: MSPM Sunositelji: ustanove socijalne skrbi i ostali pružatelji socijalnih usluga sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. Nedostatnost instrumenata za praćenje procesa. Osigurana informatička infrastruktura nije prilagođena i usklađena s potrebama procesa. 4. Organizirati kampanju u svrhu promidžbe novih usluga u zajednici - - provedena kampanja u svrhu promidžbe novih usluga u zajednici Nositelj: MSPM Sunositelji: ustanove socijalne skrbi i ostali pružatelji socijalnih usluga sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva ESIF-a 2017.- 2020. 2015. godine MSPM je organiziralo kampanju „Podržimo prava ljudi s intelektualnim i mentalnim teškoćama na život u zajednici“ s ciljem promicanja osnovnog ljudskog prava osoba s invaliditetom na život u zajednici“. U tu su svrhu izrađeni promotivni spotovi o procesu deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama te su isti prikazivani na nacionalnoj televiziji u razdoblju od 15. veljače do 15. ožujka 2015. 3. Izraditi plan usklađivanja aktivnosti i financijskih sredstva iz državnog proračuna i EU fondova s prioritetima deinstitucionalizacije i transformacije ustanova - MAPIRATI DOMOVE SOC SKRBI U KOJIMA SU SMJEŠTENE OSI - izrađen plan usklađivanja aktivnosti i financijskih sredstva iz državnog proračuna i EU fondova s prioritetima deinstitucionalizacije i transformacije ustanova Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Za programsko razdoblje 2014 - 2020 u ESF-u u svrhu deinstitucionalizacije korisnika i transformacije domova osigurano je ukupno 35.294.117,65 EUR, a od toga za razdoblje 2016 - 2018 (1. faza) osigurano je 17.647.058,82 u svrhu zapošljavanja dodatno potrebnih kadrova za usluge u zajednici. Za programsko razdoblje 2014 - 2020 u EFRR-u u svrhu deinstitucionalizacije korisnika i transformacije domova osigurana su ukupno sredstva u iznosu od 66.470.588,24 EUR. Sredstva će se moći koristiti za adaptaciju i opremanje infrastrukturnih kapaciteta. U razdoblju od 2016 - 2018 će biti raspoloživo sredstava u iznosu od 14.117.647.00 EUR. 3. Izraditi analizu županijskih socijalnih planova u svrhu osiguravanja vertikalne i horizontalne koordinacije u planiranju mreže socijalnih usluga za domove socijalne skrbi kao potencijalne pružatelje potrebnih usluga To je MJERA STRATEGIJE SOCIJALNE POLITIKE - izrađena analiza županijskih socijalnih planova te osigurana vertikalna i horizontalna koordinacija u planiranju mreže socijalnih usluga za domove socijalne skrbi kao potencijalne pružatelje potrebnih usluga Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Mreža socijalnih usluga nije u potpunosti usklađena sa županijskim socijalnim planovima. 7. Izraditi analizu dostupnosti i kvalitete alternativnih oblika smještaja za osobe s invaliditetom - izrađena analiza dostupnosti i kvalitete alternativnih oblika smještaja za osobe s invaliditetom Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017.- 2018. U srpnju 2015. godine MSPM je izradilo analizu udomiteljstva za djecu u RH. S ciljem praćenja i evaluacije procesa deinstitucionalizacije provodi se znanstveno istraživanje pod nazivom “Neke determinante učinkovitosti procesa deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama” koje je povezano s provođenjem projekta „Transformacija i deinstitucionalizacija CZR Stančić i CZR Zagreb“. Mjera 4. Razvoj usluge organiziranog stanovanja za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnog oštećenja Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Poticati uspostavljanje stambenih zajednica za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnog oštećenja putem definiranja prioriteta za raspisivanje natječaja iz dijela prihoda od igara na sreću te putem socijalnog ugovaranja –STAVITI U SOCIJALNU POLITIKU - broj uspostavljenih stambenih zajednica za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnog oštećenja - broj korisnika usluge organiziranog stanovanja Nositelj: MSPM , UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF-a kontinuirano Ne postoji usluga organiziranog stanovanja za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnog oštećenja. 2 Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i Pravilniku o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, usluge profesionalne rehabilitacije izvode centri za profesionalnu rehabilitaciju samostalno ili u suradnji sa srednjoškolskom ustanovom ili drugom pravnom osobom koja ispunjava propisane uvjete. S obzirom da Standardi usluga profesionalne rehabilitacije predviđaju da je profesionalnu rehabilitaciju moguće provoditi samo onda kada je završena osnovna rehabilitacija, skrećemo pozornost da je iznimno važno poticati razvoj rehabilitacijskih usluga u zajednici, kao i razvoj visokospecijaliziranih usluga koje olakšavaju neovisno življenje osoba s invaliditetom, a koje su predviđene u okviru ove mjere. Primjerice, profesionalna rehabilitacija slijepih osoba moguća je tek nakon provedene osnovne rehabilitacije u Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, pa je stoga nužno jačanje kapaciteta ove ustanove. 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE Obrazovanje kao cjeloživotni proces stjecanja znanja i vještina odnosno razvoja sposobnosti važan je aspekt života svakog pojedinca. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima te je unutar obrazovnog sustava osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost. Obrazovni sustav utemeljen je na znanstvenim spoznajama te osigurava poštivanje ljudskih prava i prava djece kao i pravo svakog pojedinca na inkluzivno obrazovanje. Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva uvažavanje različitosti svakog pojedinca te prilagodbu obrazovnog sustava i školskih ustanovama potrebama, mogućnostima, sposobnostima i interesima svojih korisnika kako bi osobnost svakog pojedinca došla do punog izražaja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao nadležno ministarstvo za obrazovanje kontinuirano unaprjeđuje provedbu inkluzivnog obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Kako bi se povećala uključenost djece s teškoćama u razvoju u redovan odgojno-obrazovni sustav, redovito se izdvajaju sredstva za uslugu asistenta o nastavi. Ministarstvo socijalne politike i mladih, odnosno tadašnje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je 2008. započelo osiguravati uslugu asistenta u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju koja pohađaju redovne odgojno-obrazovne programe. Usluga je bila osiguravana putem natječaja za prijavu projekata udruga koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom korištenjem financijskih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću. Broj udruga kao broj korisnika se kontinuirano povećavao (od jedne udruge i 5 djece uključene 2008. godine do 41 udruge i 147 djece uključene 2013. godine). - U školskoj godini 2013./2014. osiguravanje asistenata u nastavi prelazi u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Broj osiguranih pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u 2015./2016. školskoj godini iz sredstava od igara na sreću osiguran je rad 247 pomoćnika u nastavi za 247 učenika s teškoćama u razvoju dok je sredstvima Europskog socijalnog fonda osiguran rad 2.056 pomoćnika u nastavi za 2.464 učenika s teškoćama u razvoju. - U cilju ostvarenja načela „škola za sve“ odgojno-obrazovni sustav se kontinuirano prilagođava kako bi bio dostupan svima. Novi pravilnici koji se odnose na pomoć djeci s teškoćama u razvoju uređuju: djelovanje mobilne službe za savjetodavni rad pri posebnim centrima za odgoj i obrazovanje; obveze na lokalnoj razini koje uključuju materijalne i profesionalne potpore te programe rada za učenike s teškoćama u razvoju. U tijeku je izrada novog Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama te je u izradi Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji definiraju primjerene programe i oblike odgoja i obrazovanja te oblike potpore učenicima s teškoćama. Donošenje navedenih podzakonskih akata omogućit će ravnomjernu pokrivenost na području cijele RH inkluzivnim obrazovanjem djece s teškoćama u razvoju. - Do sada je u Republici Hrvatskoj od 2.119 osnovnoškolskih objekata, 7% objekata u potpunosti prilagođeno, a 26% objekata je djelomično prilagođeno. Prilagođeni ulaz u školsku zgradu ima 40% osnovnoškolskih objekata. Kako bi se učenicima omogućilo neometano kretanje između katova, 10% objekata na kat ima dizalo ili platformu. Pristup bez prepreka ima 55% školskih sportskih dvorana. U skladu s potrebama, Ministarstvo provodi projekt „Mreža škola bez arhitektonskih barijera“, kojemu je cilj prostorno prilagoditi dovoljan broj škola u svakoj županiji radi ravnomjerne dostupnosti školovanja učenicima s većim motoričkim teškoćama. Na interaktivnoj satelitskoj karti Hrvatske postavljena je e-Mapa odgojno - obrazovnih ustanova u RH koja s adr ž i detaljne podatke za vi š e od 2.700 odgojno-obrazovnih ustanova. - Sukladno odredbama točke XVI. Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole za školsku godinu 2014./2015. („Narodne novine“, broj 54/14), učenici s teškoćama u razvoju mogli su ostvariti pravo na izravan upis u srednju školu, uz predočenje odgovarajuće dokumentacije. - 2014. godine je donesena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, u sklopu koje se nalaze i mjere sustavne podrške osobama s invaliditetom, čija provedba će dovesti do veće dostupnosti i prilagođenosti odgojno-obrazovnih programa osobama s invaliditetom. - U 2014. godini donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 152/14) kojim su dodatno uređene odredbe vezane uz Mrežu školskih ustanova i djecu s teškoćama, a dodan je i članak 65.a i izmijenjen članak 99. koji definiraju prava učenika u riziku i učenika s problemima u ponašanju na odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman te pravo učenika s teškoćama u razvoju na podršku pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika. - Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava („Narodne novine“, broj 67/14) propisuje se postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika zbog upisa u prvi razred osnovne škole, prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i zbog utvrđivanja primjerenog obrazovanja školovanja. Za učenike s teškoćama u razvoju, Stručno povjerenstvo Ureda provodi postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika te predlaže primjeren program obrazovanja, a ured državne uprave nadležan za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured Grada Zagreba donosi rješenje o primjerenom programu obrazovanja na temelju kojeg se izrađuju i provode primjereni programi s učenicima s teškoćama u razvoju. - Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju („Narodne novine“, broj 24/15) je osigurano pravo učenika s teškoćama u razvoju na primjerene programe i oblike podrške te pedagoško-didaktičku prilagodbu potrebama učenika. - Uspostavljen je novi inovativni informacijski sustav prijava i upisa učenika u srednje škole posredstvom koji omogućava Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta bolju kontrolu upisnoga procesa i nadzor provođenja te dostupnost točnih podataka u svakoj fazi postupka, a učenicima s teškoćama olakšava postupak prijave i odabira srednjoškolskih programa te postupak upisa u željenu srednju školu. - Omogućena prilagodba ispitnog materijala na državnoj maturi uvažavajući individualne potrebe svakog pojedinog učenika. - Tijekom 2015. godine, izrađen je Nacrt prijedloga Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji utvrđuje način uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje moraju ispunjavati. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Preporuka je Odbora da država stranka poduzme neposredne korake kojima će osigurati da sve osobe s invaliditetom imaju pristup inkluzivnom osnovnoškolskom, srednjoškolskom i tercijarnom obrazovanju te da se za njih unutar redovnog obrazovanja osigura razumna prilagodba. Nadalje preporuča usvajanje načela da je isključujuće i odvojeno obrazovanje diskriminirajuće. Preporuča da se za učitelje/nastavnike i ostale stručnjake osigura edukacija o inkluzivnom obrazovanju te da svi objekti srednjoškolskog obrazovanja budu pristupačni osobama s invaliditetom. Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. - Osigurani uvjeti (programski, profesionalni, prostorni i sl.) inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju - Ustrojeni centri potpore i stručni (mobilni) timovi - Uključenost većeg broja djece s teškoćama u razvoju u redoviti sustav predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog te visokoškolskog odgoja i obrazovanja u sredini u kojoj dijete/mlada osoba živi. Mjera 1. Osigurati inkluzivno obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Povećati Djecu s teškoćama u razvoju uključiti broj djece s teškoćama u razvoju upisanih u predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u mjestu ili najbližem mjestu njihovog stanovanja – - broj djece s teškoćama u razvoju upisanih u predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Nositelj: MZOS Sunositelji: predškolske ustanove, osnovne i srednje škole u RH, UOSI za provedbu aktivnosti nisu potrebna sredstva u državnom proračunu kontinuirano U 2015./2016. školskoj godini upisano je: - u predškolske programe 6.280 djece s teškoćama, - u osnovnoškolske programe 18.492 učenika s teškoćama u razvoju, - u srednjoškolske programe 1.575 učenika s teškoćama u razvoju u pomoćne i TES programe, a preko 6.000 učenika s teškoćama u razvoju svladava redovite programe uz individualizirane postupke ili prilagođene programe. 2. Profesionalni razvoj učitelja/nastavnika/ stručnih suradnika za inkluzivno obrazovanje - broj učitelja/nastavnika/ stručnih suradnika koji su sudjelovali u stručnom usavršavanju za inkluzivno obrazovanje Nositelji: AOO, ASOOO Sunositelji: osnovne i srednje škole u RH, UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2015./2016. školskoj godini u stručnom usavršavanju za inkluzivno obrazovanje sudjelovalo je 4.190 učitelja/nastavnika/ stručnih suradnika na 87 održanih skupova u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Mjera 2. Povećati Osigurati dostupnost srednjeg obrazovanja Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osigurati polaganje ispita državne mature učenika s teškoćama uz prilagodbu ispitne metodologije i tehnologije - broj učenika s teškoćama koji su položili ispit državne mature uz prilagodbu ispitne tehnologije Nositelj : NCVVO Sunositelji: MZOS, srednje škole u RH sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano 567 učenika je položilo ispite državne mature uz prilagodbu ispitne tehnologije: 471 učenik u ljetnom roku, a 96 u jesenskom roku. 2. Revidirati nastavne planove i programe/kurikulume predviđene za učenike s teškoćama - broj revidiranih nastavnih planova i programa/kurikuluma Nositelj: MZOS Sunositelji: ASOOO, AOO, UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Učenici s teškoćama u razvoju upisani su u 34 TES programa i 49 posebna programa za pomoćna zanimanja. Mjera 3. Osigurati infrastrukturnu potporu učenicima s teškoćama u razvoju ?????? ŠTO JE INFRASTRUKTURA Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi kriterije za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta ustanove za rad kao centra potpore?????? – nisu li bolji samo miobilni timovi - izrađeni kriteriji za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta ustanove za rad kao centra potpore Nositelj: MZOS Sunositelji: MSPM, MZ, AOO, ASOOOO, osnivači škola i ustanova u RH za provedbu aktivnosti nisu potrebna sredstva u državnom proračunu 2016. Trenutno ne postoje kriteriji za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta ustanove za rad kao centra potpore. 2. Uspostaviti mrežu odgojno-obrazovnih institucija na regionalnoj razini (centri potpore) s ciljem pružanja stručne potpore djelatnika centra djelatnicima redovitih školskih ustanova - broj ustrojenih centara potpore - formirana mreža centara potpore Nositelj : MZOS Sunositelji : MSPM, MZ, AOO, ASOOO, osnivači škola i ustanova u RH za provedbu aktivnosti nisu potrebna sredstva u državnom proračunu 2018.-2020. Trenutno nisu ustrojeni centri potpore. 3. Osnovati stručne (mobilne) timove pri centrima potpore - broj osnovanih stručnih (mobilnih) timova Nositelj: MZOS Sunositelji: centri potpore - školske ustanove u RH sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2019.-2020. MZOS nema oformljene stručne timove budući da centri potpore nisu uspostavljeni, AOO ima 7 oformljenih stručnih timova. Mjera 4. Uspostaviti jedinstveni sustav osiguravanja neposredne potpore pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osigurati pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju i stručnih komunikacijskih posrednika gluhim, nagluhim, gluhoslijepim I SLIJEPIM OSOBAMA 1. Usvojiti Pravilnik o pomoćnicima u nastavi - broj osiguranih pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju i stručnih komunikacijskih posrednika gluhim, nagluhim i gluhoslijepim učenicima Nositelj: MZOS Sunositelji: JLP(R)S - osnivači osnovnih i srednjih škola u RH sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano 2016. – 2020. Broj osiguranih pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u 2015./2016. školskoj godini: - sredstvima od igara na sreću osiguran je rad 247 pomoćnika u nastavi za 247 učenika s teškoćama u razvoju, - sredstvima Europskog socijalnog fonda osiguran je rad 2.056 pomoćnika u nastavi za 2.464 učenika s teškoćama u razvoju. Mjera 5. Osigurati udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju) 1. Izraditi tiskane i elektroničke udžbenike, priručnike i radne bilježnice ŠKOLSKI MATERIJAL na Braillovom pismu i uvećanom crnom tisku za učenike i studente s oštećenjem vida (slijepe i slabovidne) te prilagođene udžbenike, priručnike i radne bilježnice za učenike s teškoćama u razvoju - broj izrađenih tiskanih i elektroničkih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica na Braillovom pismu i uvećanom crnom tisku za učenike i studente s oštećenjem vida (slijepe i slabovidne) - broj prilagođenih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica za učenike s teškoćama u razvoju Nositelj: MZOS Sunositelji: udruge registrirane za nakladništvo, nakladničke kuće sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U školskoj/akademskoj godini 2015./2016. odobreno je 10 projekata udruga za financiranje izrade udžbenika za potrebe slijepih i slabovidnih učenika i studenata s invaliditetom. Mjera 6. Poticati projekte organizacija civilnog društva udruga osoba s invaliditetom s ciljem pružanja izvaninstitucionalnih oblika potpore učenicima s teškoćama u razvoju u odgoju i obrazovanju Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osiguravati bespovratna sredstva organizacijama civilnog društva udrugama osoba s invaliditetom za provedbu projekata s ciljem pružanja potpore učenicima s teškoćama u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja - broj udruga kojima su osigurana bespovratna sredstva za provedbu projekata s ciljem pružanja potpore učenicima s teškoćama u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja Nositelj: MZOS Sunositelji: OCD, osnovne i srednje škole u RH sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2016.-2020. U školskoj/akademskoj godini 2015./2016. odobren 121 projekt organizacija civilnog društva za provedbu programa s ciljem pružanja izvaninstitucionalnih oblika potpore učenicima u odgoju i obrazovanju. Mjera 7. Izrada i donošenje nacionalnog Akcijskoga plana za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1 . Unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja studenata s invaliditetom - identificirane ranjive i podzastupljene skupine u visokom obrazovanju - predložen sustav nacionalnoga programa stipendiranja podzastupljenih i ranjivih skupina - donesene preporuke za rad institucionalnih službi i stručnih tijela za potporu studentima s invaliditetom Nositelj: MZOS 3 sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kraj 2016. godine Broj visokih učilišta na kojima postoje mjere za olakšavanje pristupa visokom obrazovanju studentima s invaliditetom trenutno nije poznat. U tijeku je ispunjavanje upitnika od strane visokih učilišta u kojem navode koje mjere provode. Na nekim visokim učilištima postoje uredi za studente s invaliditetom. S obzirom na autonomiju visokih učilišta, osnivanje takvih ureda ovisi o samom visokom učilištu. 3 Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja koja provodi ovu aktivnost osnovana je temeljem Odluke o osnivanju Nacionalne skupine za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja koju je 18. rujna 2015. g. donio ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH prof. dr. sc. Vedran Mornar 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Republika Hrvatska poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurala pristup zdravstvenim uslugama i uslugama rehabilitacije vezanim uz zdravstvenu zaštitu, vodeći računa o njihovom spolu, a posebno: - pruža osobama s invaliditetom isti opseg, kvalitetu i standard besplatnih i dostupnih zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga koje pruža ostalim građanima, uključujući usluge vezane za spolno i reprodukcijsko zdravlje te zdravstvene programe kojima je obuhvaćeno cijelo stanovništvo; - nastoji pružiti zdravstvene i rehabilitacijske usluge koje su posebno usmjerene potrebama osoba s invaliditetom upravo zbog njihova invaliditeta, uključujući, prevenciju invalidnosti, ranu identifikaciju i intervenciju te, kad je to potrebno i usluge namijenjene sprečavanju pogoršanja invaliditeta i najvećega mogućeg ograničavanja njegovih posljedica, uključujući usluge usmjerene na djecu i starije osobe i nastoji osigurati da se te zdravstvene usluge nalaze što je moguće bliže zajednicama u kojima ljudi žive, uključujući ruralna područja; - traži od zdravstvenih radnika da osobama s invaliditetom pružaju zaštitu iste kvalitete koja se pruža drugima, uključujući i onu na temelju slobodnog informiranog pristanka, među ostalim podižući svijest o ljudskim pravima, dostojanstvu, nezavisnosti i potrebama osoba s invaliditetom kroz izobrazbu i promicanje etičkih standarda na svim područjima pružanja zdravstvene zaštite; - zabranjuje diskriminaciju osoba s invaliditetom u osiguravanju zdravstvenog osiguranja i životnog osiguranja, kada je takvo osiguranje dopušteno zdravstvenim zakonodavstvom te to osiguranje pruža pod poštenim i razumnim uvjetima; - sprečava svako uskraćivanje zdravstvene zaštite ili zdravstvenih usluga temeljem invaliditeta. Provedbom mjera zdravstvene zaštite osigurano je ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja osobama s invaliditetom (pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, pravo na korištenje lijekova, pravo na dentalno-protetsku pomoć i dentalno-protetske nadomjeske, pravo na ortopedska i druga pomagala i pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu). Ministarstvo zdravlja kontinuirano prati aktivnosti iz područja zdravstvene zaštite i surađuje s djelatnicima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i stručnjacima Hrvatskog liječničkog zbora i udrugama koje se bave osobama s invaliditetom. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Preventivni programi provode se u kontinuitetu u cilju promicanja zdravlja i sprečavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja. Poticanjem preventive, uvođenjem dodatno bonificiranih preventivnih programa (u prosjeku 81% doktora u sve četiri djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu PZZ) ponudilo je preventivne programe) i uvođenjem preventivnih panela, broj preventivnih pregleda u 2014. godini povećao se za 40% u odnosu na 2013. godinu. Također, uvođenjem i dodatnim poticanjem praćenja kroničnih bolesnika u djelatnosti opće/obiteljske medicine kroz uspostavljene panele za trajno praćenje kroničnih bolesnika (dijabetesa, hipertenzije, astme i KOPB-a), strukturirano praćenje kroničnih bolesnika udvostručeno je u odnosu na 2013. godinu. Uvedeni paneli ujedno su alat za sekundarnu prevenciju i sprečavanje komplikacija navedenih bolesti. - Tijekom 2014. godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je pratio 32 pokazatelja rada bolnica, od čega je 11 pokazatelja uspješnosti, a 21 pokazatelj kvalitete koji su dostupni bolničkim zdravstvenim ustanovama putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu CEZIH). U studenom 2014. prvi puta javno su objavljeni podaci za pet pokazatelja: dva pokazatelja uspješnosti te tri pokazatelja kvalitete. Navedeni pokazatelji omogućit će usporedbu zdravstvenih ustanova iste kategorije, praćenje promjena ustanove kroz određeno vrijeme, a cilj je poticati međusobnu pozitivnu konkurenciju u postizanju kvalitete. - Izrađene su smjernice za „Praćenje djece s neurorizicima“ kao pripreme za praćenje zdravlja novorođene djece koja trebaju posebnu pažnju i medicinske intervencije u najranijoj dobi. Za potrebe pripreme daljnjih aktivnosti u suradnji s PBZ Card d.o.o. u okviru projekta „Činim dobro svaki dan“ osigurana su sredstva u visini od 1.181.978,98 kn čime se osigurala odgovarajuća oprema u 16 zdravstvenih ustanova i ujednačila kvaliteta zdravstvenih usluga za novorođenu djecu. - Kontinuirano se provode Nacionalni preventivni programi za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i rada debelog crijeva i dr. - U okviru prava na ortopedska i druga pomagala Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje vodi brigu o svojim osiguranim osobama, pa tako i osiguranim osobama s invaliditetom na način da kontinuirano prati potrebe za uvrštenjem novih pomagala u Popis pomagala, odnosno potrebe za izmjenom smjernica za ostvarivanje prava na pomagala, surađujući sa svim nadležnim institucijama, ali i brojnim udrugama te medicinskim stručnjacima. Osigurane osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na sav potrebni medicinski materijal s Popisa pomagala u dostatnim količinama. U 2014. godini uvedeni su brojni noviteti za osobe s invaliditetom. Osiguranim osobama s paraplegijom omogućena je opskrba antidekubitalnim madracima što omogućuje prevenciju dekubitalnih rana za više tisuća osiguranih osoba. Također, u 2014. godini postupkom javne nabave omogućena je ugradnja 103 inzulinske pumpe, koje su prvenstveno namijenjene osobama do 18. godine života, međutim 41 pumpa namijenjena je i osobama iznad 18. godine života s nezadovoljavajućom regulacijom šećerne bolesti. Važno je napomenuti da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurava svim osobama kojima su ugrađene inzulinske pumpe opskrbu potrošnim materijalom za iste u potpunosti na trošak obveznog osiguranja. Za djecu s teškim deformacijama koštano zglobnog sustava omogućeno je ostvarivanje prava na inovativna invalidska kolica: „Modularna dječja invalidska kolica za prilagodbu i pozicioniranje“, koja među specijalnim mogućnostima prilagodbe i pozicioniranja imaju svojstvo prilagodbe rastu djeteta. Osiguranim osobama s teškim oblicima respiratorne insuficijencije, kojima je potrebna terapija kisikom i koje su opskrbljene koncentratorima kisika, omogućeno je i punjenje boca medicinskim kisikom za potrebe rezervne opskrbe kisikom. Osim navedenoga, u Popis su uvrštene i inovativne praškaste instant obloge namijenjene skrbi za kronične rane. Tijekom cijele 2014. godine u Popis pomagala dostupnih osobama s invaliditetom uvrštavana su brojna pomagala nove generacije, čime se podiže stupanj kvalitete pomagala u Popisu. Među takvim pomagalima možemo izdvojiti sustave za brzo očitavanje šećera u krvi usklađene s najnovijim svjetskim standardima, injektore za davanje inzulina prvenstveno namijenjene djeci prilagođene davanju niskih doza inzulina, pelene za inkontinenciju koje omogućuju bolju prozračenost kože te naprednije oblike obloga za rane i dr. - U 2014. godini, kao novina, uspostavljena je mogućnost provođenja kolegijalnog savjetovanja (tzv. „peer-grupe“) između najmanje tri nositelja tima (poželjno pet do šest) koji se sastaju jednom mjesečno, deset puta godišnje, dijeleći iskustva na temelju slučajeva iz svoje prakse s ciljem edukacije i poboljšanja procesa rada. Udruživanje u „peer-grupe“ novi je pokazatelj kvalitete rada u četiri djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. - Također, izrađen je i Informacijski sustav za liječnike (HZZO ISL+ - ), najveća hrvatska zatvorena društvena mreža namijenjena ugovornim doktorima putem koje izmjenjuju znanja, iskustva, stručne materijale, te obavijesti o raznim stručnim događanjima. U narednom razdoblju potrebno je edukacije usmjeriti prema rukovodećim tijelima u zdravstvenim ustanovama. Potrebno je osigurati dodatne informacije o posebnostima na području komunikacije s osobama s invaliditetom i pravima osoba s invaliditetom prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. - Zdravstvene ustanove kontinuirano, sukladno potrebama i mogućnostima investiraju sredstva radi uklanjanja građevinskih prepreka, za osiguravanje informacijske podrške te za nabavu medicinske opreme za potrebe osoba s invaliditetom radi osiguravanja pristupačnosti i unapređenja zdravstvene zaštite populacije osoba s invaliditetom. U proteklom razdoblju (od 2007. do 2014. godine) izdvojeno je sveukupno 357.977.916,05 kn za predmetne potrebe. - Ministarstvo branitelja temeljem prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 33/13, 148/13 i 92/14) skrbi o zdravlju hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata (HRVI) te nastoji, sukladno s ciljevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, ostvariti najviše ostvarive standarde tjelesnog i mentalnog zdravlja koje će odgovarati potrebama u odnosu na sve teže narušeno zdravstveno stanje HRVI iz Domovinskog rata i specifične potrebe koje isto zahtjeva. - Kao odgovor na povećane potrebe narušenog zdravstvenog stanja HRVI iz Domovinskog rata i njihovu specifičnost, Ministarstvo branitelja je osmislio i provodilo niz aktivnosti, npr. osiguravanje ortopedskih pomagala koja odgovaraju oštećenjima najteže stradalih - HRVI 100% I. skupine, kao i omogućavanje medicinske rehabilitacije koja odgovara potrebama HRVI iz Domovinskog rata, s ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja, ublažavanja posljedica i sprečavanja pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma te podizanja cjelokupne neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima . - S ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja HRVI I. skupine, ublažavanja posljedica i sprečavanja pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma, a temeljem Sporazuma o suradnji u programu liječenja HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine u hiperbaričnoj komori, sklopljenog 2005. godine između Ministarstva obrane, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i tadašnjeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, omogućeno je liječenje u hiperbaričnoj komori. Liječenje se provodi u Vojnom zdravstvenom središtu u Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu. U svrhu osiguranja smještaja za vrijeme liječenja uređena su i prilagođena tri apartmana za HRVI i pratnju u Hotelu „Zagreb“ u Splitu. Ministarstvo branitelja je u mogućnosti na liječenje u hiperbaričnu komoru uputiti i HRVI s nižim postotkom oštećenja organizma (temeljem liječničke procjene o ispunjavanju medicinskih indikacija za liječenje u hiperbaričnoj komori). - Program za poboljšanje kvalitete življenja u obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, HRVI i hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a provodi se s ciljem prevladavanja i ublažavanja posljedica Domovinskog rata odnosno, prevencije i primjerenog odgovora na potrebe zdravstvenog stanja, između ostalih i HRVI iz Domovinskog rata. Sistematski pregledi se u sklopu Programa provode od 2008. godine, a obuhvaćali su, između ostalih i HRVI koji su status ostvarili temeljem zatočenja u neprijateljskom logoru. Pregledi se za svakog pojedinog korisnika razlikuju obzirom na spol, dob i medicinske indikacije. Ministarstvo je s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu sklopilo sporazum o provođenju znanstveno-istraživačkog dijela programa za poboljšanje kvalitete življenja korisnika o kojima skrbi Ministarstvo branitelja s ciljem izrade komparativne studije njihovog zdravstvenog stanja. Medicinska dokumentacija dobivena sistematskim pregledima poslana je na obradu u Centar za razvoj informacijskog sustava za krizna stanja Medicinskog fakulteta u Zagrebu radi izrade navedene studije. Medicinska dokumentacija prikupljena sistematskim liječničkim pregledima koristiti će se za rad na znanstveno-istraživačkom projektu „Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji“. - U svrhu osiguranja veće dostupnosti zdravstvenih ustanova HRVI iz Domovinskog rata, Ministarstvo branitelja je omogućilo korištenje smještaja u kući u Zaprešiću, bez naknade HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine oštećenja organizma, za vrijeme liječenja u Zagrebu. Kuća je u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a (a) donošenje hitnih izmjena i dopuna Zakona kojima se bezuvjetno zabranjuje sterilizacija dječaka i djevojčica s invaliditetom te odraslih osoba s invaliditetom ako ne postoji njihov osobni, potpuno informirani i slobodni pristanak; (b) osobe s invaliditetom trebaju dobiti podršku u donošenju informiranih izbora i odluka u odnosu na medicinske postupke i intervencije, i (c) zdravstveni djelatnici trebaju biti educirani u pristupačnim i alternativnim tehnikama komunikacije kako bi mogli komunicirati s osobama koje imaju intelektualna, mentalna i osjetilna oštećenja. Preporuka je Odbora poduzimanje daljnjih napora na tome da se osigura da osobe s invaliditetom koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje imaju pristup zdravstvenim ustanovama. Odbor nadalje preporuča da pristup redovnim zdravstvenim uslugama te uslugama vezanim za spolno i reproduktivno zdravlje bude pristupačan osobama s invaliditetom, posebno u ruralnim područjima. Također se preporuča da zdravstveni djelatnici u redovnoj zdravstvenoj službi budu hitno educirani o adekvatnom načinu pružanja usluga osobama s invaliditetom i poštivanju prava predviđenih Konvencijom. Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. - Osigurane usluge zdravstvene zaštite koje se odnose na dijagnosticiranje i intervenciju u ranim stadijima bolesti i poremećaja radi sprečavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja, uključujući invaliditet kod djece i starijih osoba. - Provedeno usklađivanje Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala kako bi osobama s invaliditetom bila osigurana dostupnost kvalitetnim ortopedskim i drugim pomagalima pristupačnih cijena. - Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika nakon formalnog obrazovanja je obvezna i provodi se putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora, u kontinuitetu. Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom. - Poduzete odgovarajuće mjere uklanjanja prepreka i barijera, osiguravanje informacijske podrške i nabava medicinske opreme za potrebe osoba s invaliditetom radi osiguravanja pristupačnosti i unaprjeđivanja zdravstvene zaštite populacije osoba s invaliditetom. - Osiguran nastavak provođenja zdravstvene skrbi koja će svojim aktivnostima odgovarati potrebama zdravstvenog stanja HRVI iz Domovinskog rata, pružiti prevenciju od još težih oštećenja te biti u mogućnosti pravovremeno odgovoriti na potrebe i sve teže narušeno zdravstveno stanje HRVI iz Domovinskog rata. Mjera 1. Osigurati kvalitetniju zdravstvenu zaštitu djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Unaprijediti aktivnosti KOJE AKTIVNOSTI, TAKSATIVNO NABROJATI u okviru sadržaja Plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje su usmjerene na prevenciju invaliditeta - unaprijeđene aktivnosti u okviru sadržaja Plana i programa mjera zdravstvene zaštite Nositelj: MZ Sunositelji: HZZO, HZJZ, nadležne strukovne komore i stručna društva HLZ-a sredstva u okviru redovne djelatnosti 2016.-2020. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj http://www.hzjz.hr/sluzba-za-javno-zdravstvo/izvjesce-o-osobama-s-invaliditetom-u-hrvatskoj/ i Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa http://www.hzjz.hr/publikacije/statisticki-ljetopis/ 2. Ujednačiti kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite povećanjem broja specijalista opće/obiteljske medicine IZBRISATI - povećanje broja specijalista opće/obiteljske medicine u odnosu na doktore medicine bez specijalizacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - Nositelj: MZ Sunositelj: HZZO, zdravstvene ustanove sredstva u okviru redovne djelatnosti 2016.-2020. 34,7 % - postotak broja specijalista opće/obiteljske medicine u odnosu na broj doktora medicine bez specijalizacije. 3. Uvesti pristupačne dijagnostičke aparate 4. Edukacija stručnog kadra Razviti posebne programe za unapređenje rada s osobama s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama (npr. dijagnostika i praćenje osoba s poremećajima iz autističnog spektra) - broj posebnih programa/projekata - broj zdravstvenih ustanova koje su uključene u posebne programe Nositelj: MZ Sunositelji: HZJZ, stručna društva HLZ-a, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva u okviru redovne djelatnosti 2016.-2020. U tijeku su aktivnosti na pripremi dva programa. Povećati broj ustanova koje pružaju specifičnu dentalnu zaštitu - broj sklopljenih ugovora s provoditeljima specifične dentalne zdravstvene zaštite Nositelj: HZZO Sunositelji: ugovorni provoditelji specifične dentalne zdravstvene zaštite sredstva u okviru redovne djelatnosti ugovorna razdoblja do 2020. U 2015. godini HZZO je sklopio ugovor s 6 zdravstvenih ustanova - provoditelja specifične dentalne zdravstvene zaštite: Kliničkim bolničkim centrom Rijeka, Kliničkim bolničkim centrom Osijek, Općom bolnicom Pula, Kliničkom bolnicom Dubrava, Domom zdravlja Dubrovnik i Stomatološkom poliklinikom Split. 5. Izraditi nove i unaprijediti postojeće medicinske algoritme/protokole, stručne smjernice/preporuke i sl. za potrebe specifičnih stanja djece - broj izrađenih algoritama/protokola stručnih smjernica/preporuka i sl. Nositelj: MZ Sunositelji: HZJZ, HZZO, stručna društva HLZ-a, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom nisu potrebna dodatna sredstva (volonterski rad stručnjaka i stručnih društava) kontinuirano Podaci su dostupni na Internetskim stranicama stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora ( www.hlz.hr ) uz napomenu da internetske stranice nemaju sva 142 stručna društva. 6. Unaprijediti dostupnost zdravstvenih usluga u zajednici u području pravovremene dijagnostike, rehabilitacije i habilitacije djece s teškoćama u razvoju u svrhu regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti uslugama - popunjenost Mreže javne zdravstvene službe (postotak): fizikalna medicina i rehabilitacija; fizikalna terapija u kući; zdravstvena njega u kući Nositelji: HZZO, MZ Sunositelji: zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Podaci HZZO o popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe (po broju ugovorenih timova/medicinskih sestara): - fizikalna medicina i rehabilitacija -194.62; - fizikalna terapija u kući - 444.50; - zdravstvena njega u kući - 1.236. Mjera 2. Kontinuirano provoditi preventivne programe u cilju promicanja zdravlja i sprečavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Kontinuirano provoditi i pratiti preventivne programe u cilju promicanja zdravlja i sprečavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja Unaprijediti preventivne zdravstvene programe/preglede za građanstvo i učiniti dostupnima osobama s invaliditetom - broj sistematskih pregleda djece prije upisa u školu i u petom razredu - broj sistematskih pregleda prije upisa na studij - broj sistematskih, periodičnih i kontrolnih pregleda odraslih u općoj/obiteljskoj medicini i u dentalnoj medicini - broj pregleda u djelatnosti medicine rada Nositelji: zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, MZ Sunositelj: HZJZ sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o provedenim preventivnim aktivnostima iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa dostupni na http://www.hzjz.hr/publikacije/statisticki-ljetopis/ , 2. Pratiti rad u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite kroz uspostavljene panele ŠTO SU PANELI za trajno praćenje kroničnih bolesnika - broj dijagnoza i bolesnih stanja koje se prate putem panela - broj liječnika koji koriste panele Nositelji: zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, HZZO Sunositelj: HZJZ sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o: - broju dijagnoza i bolesnih stanja koje se prate putem panela - 7; - o broju liječnika koji koriste panele - opća (obiteljska) medicina - 2.268 doktora; pedijatrija - 280 doktora; ginekologija - 278 doktora primarne zdravstvene zaštite. 3. Uspostaviti Registar djece s neurorizicima - broj zdravstvenih ustanova koje su uključene u praćenje djece s neurorizicima Nositelj : MZ Sunositelji : HZZO, HZJZ, bolničke zdravstvene ustanove, primarna zdravstvena zaštita, stručna društva HLZ-a sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano 2 zdravstvene ustanove uključene u projekt (2014. godina) - upućivanje neurorizične djece iz rodilišta Klinike za ženske bolesti i porode Kliničkog bolničkog centra Zagreb (Petrova) na praćenje i habilitaciju po programu za neurorizičnu djecu u Specijalnu bolnicu za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak u Zagrebu. 2. Širiti obuhvat provođenja sistematskih liječničkih pregleda HRVI iz Domovinskog rata u okviru Programa za poboljšanje kvalitete življenja u obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, HRVI i hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a 1. PROVODITI SISTEMATSKE LIJEČNIČKE PREGLEDE OSOBA S INVALIDITETOM (diskriminacija je samo za jedne) - broj realiziranih sistematskih liječničkih pregleda (HRVI iz Domovinskog rata) Nositelj: MB sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Od 2008. do 2011. godine te od 2013. do kraja 2014. godine sistematskim pregledima obuhvaćeno je ukupno 8.794 osobe, od kojih je 954 HRVI iz Domovinskog rata. Mjera 3. Kontinuirano usklađivati Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala sa suvremenim dostignućima tehničkih i medicinskih znanosti sukladno potrebama osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Kontinuirano usklađivati Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima temeljem mišljenja Povjerenstva za ortopedska pomagala i Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KONTINUIRANO UVODITI SUVREMENA TEHNIČKA POMAGALA - broj novouvrštenih pomagala - poboljšanje uvjeta i načina ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala Nositelji: HZZO, MZ Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, stručna društva HLZ-a, referentni centri MZ-a sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Popis pomagala je sastavni dio Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima (uključujući i smjernice) koji se kontinuirano usklađuje temeljem mišljenja Povjerenstva za ortopedska pomagala i Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala HZZO-a na mjesečnim sjednicama. U oba Povjerenstva uključene su i osobe s invaliditetom. Pri odabiru pomagala koje se želi uvrstiti na Popis pomagala kao novo pomagalo, obavlja se prezentacija, ali i funkcionalna provjera pomagala od strane članova Povjerenstva. Mjera 4. Educirati zdravstvene radnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Educirati i informirati zdravstvene radnike o specifičnostima POJEDINIH KATEGORIJA OSOBA S INVALIDITETOM komunikacije te pravima osoba s invaliditetom iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom - broj provedenih edukacija i informativnih poruka Nositelj: MZ Sunositelji: HZZO, stručna društva HLZ-a, nadležne komore, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Edukacija zdravstvenih radnika nakon završenog formalnog obrazovanja je obvezna te se provodi putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora u kontinuitetu. U 2015. godini provedena su 3 edukacijska programa izobrazbe zdravstvenih radnika o pravima i specifičnim potrebama osoba s invaliditetom: na nastavi na Medicinskom fakultetu, na Sveučilištu u Osijeku na studiju psihologije te na studiju Sestrinstva. Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom koje se sufinanciraju u okviru natječaja Ministarstva zdravlja. Od strane jedne udruge u Ministarstvu zdravlja provedena je akcija informiranja djelatnika Ministarstva o preprekama u komunikaciji gluhoslijepih osoba. Mjera 5. Osigurati pristupačnost i informacijsku podršku za osobe s invaliditetom u svim zdravstvenim ustanovama Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi i provesti plan OSIGURANJA PRISTUPAČNOSTI ZDRAVSTVENIH USLUGA uklanjanja građevinskih prepreka u svrhu osiguravanja pristupačnosti usluga u zdravstvenim ustanovama - broj intervencija i prilagođenih sadržaja u promatranoj godini u odnosu na plan Nositelji: MZ, zdravstvene ustanove Sunositelji: HZJZ, JLP(R)S u okviru redovne djelatnosti zdravstvenih ustanova i sredstava ESIF-a kontinuirano Tijekom 2015. godine za uklanjanje građevinskih prepreka izdvojeno je 25.258.374,00 kn. Nekoliko ustanova je u potpunosti osiguralo pristupačnost građevina osobama s invaliditetom, dok je u većini ostalih ustanova ista provedena djelomično, ili je osigurana samo osnovna pristupačnost građevine u smislu prilaza zdravstvenim ustanovama ili dizala. 2. Izraditi i provesti plan osiguravanja informacijske I ORIJENTACIJSKE podrške za gluhe i slijepe osobe, GLUHOSLIJEPE, OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA I DRUGE OSOBE S INVALIDITETOM u zdravstvenim ustanovama - broj intervencija i prilagođenih sadržaja u promatranoj godini u odnosu na plan Nositelji: MZ, zdravstvene ustanove Sunositelji: HZJZ, JLP(R)S sredstva u okviru redovne djelatnosti zdravstvenih ustanova kontinuirano Tijekom 2015. godine za informacijsku podršku za gluhe i slijepe osobe izdvojeno je 159.077,00 kn. U dvije zdravstvene ustanove uvedena je djelomična ili osnovna informacijska podrška za gluhe i slijepe osobe. 3. Izraditi i provesti plan opremanja zdravstvenih ustanova potrebnim funkcionalnim pomagalima (KOJIM) - broj intervencija i prilagođenih sadržaja u promatranoj godini u odnosu na plan Nositelji: MZ, zdravstvene ustanove Sunositelji: HZJZ, zdravstvene ustanove, JLP(R)S sredstva u okviru redovne djelatnosti zdravstvenih ustanova i sredstava ESIF kontinuirano Tijekom 2015. godine za opremu funkcionalnim i antidekubitalnim pomagalima utrošeno je 1.906.567,99 kn, a za nabavljenu opremu 2.969.535,74 kn. 4. Osigurati specifične informacije koje se odnose na osobe s invaliditetom ??????? INFORMACIJE NJIMA ILI DRUGIMA - informacije objavljene na web stranicama MZ-a i HZJZ-a Nositelj: MZ Sunositelji: HZJZ, HZZO, zdravstvene ustanove, stručna društva HLZ-a, i druga stručna društva zdravstvenih radnika, JLP(R)S sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Informacije su dostupne na www.miz.hr i www.hzjz.hr . Mjera 6. Unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata OVA MJERA JE DISKRIMINATORNA I NIJE STRATEŠKA Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osiguravati ortopedska i druga pomagala u okviru sveobuhvatne zdravstvene zaštite HRVI iz Domovinskog rata - broj odobrenih zahtjeva za sufinanciranje nabave ortopedskih pomagala HRVI 100% I. skupine Nositelj: MB sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2015. godini pravo je koristilo 70 HRVI iz Domovinskog rata za nabavu 90 ortopedskih pomagala za što je utrošeno 1.455.182,01 kunu. 2. Osiguravati dodatne rehabilitacijske programe HRVI iz Domovinskog rata u zdravstvenim ustanovama - broj osoba uključenih u medicinsku rehabilitaciju Nositelj: MB sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2015. pravo je koristilo 136 osoba, što je gotovo dvostruko više nego u 2013. godini (76 osoba) za što je ukupno utrošeno 593.039,03 kune. 3. Osiguravati liječenje HRVI 100% I. skupine u hiperbaričnoj komori za HRVI I. skupine u Vojnom zdravstvenom središtu u Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu - broj hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata upućenih na liječenje u hiperbaričnu komoru Nositelj: MB sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U razdoblju od svibnja 2006. godine do kraja 2015. godine liječenje su realizirala 64 HRVI iz Domovinskog rata, u 84 navrata, od čega su 54 puta hiperbaričnu komoru koristili HRVI 100% I. skupine. 4. Osiguravati smještaj u kući u Zaprešiću za vrijeme liječenja u Zagrebu s ciljem povećanja dostupnosti zdravstvenih usluga NIJE STRATEŠKI CILJ - broj odobrenih zahtjeva za smještajem HRVI iz Domovinskog rata Nositelj: MB sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2015. godini smještaj su koristila dva HRVI iz Domovinskog rata. 5. SOCIJALNA SKRB Socijalna skrb uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Sustav socijalne skrbi nastoji djelovati proaktivno u svrhu sveobuhvatne zaštite svih korisničkih skupina, a posljednjih godina, osobito u sklopu reformskih procesa, došlo je do značajnijih promjena u razvoju socijalnih usluga, posebice u pristupu korisnicima usluga. Unapređenjem zakonodavnog i strateškog okvira stvorile su se pretpostavke za daljnji razvoj prava i usluga u sustavu socijalne skrbi usmjerene podizanju kvalitete života socijalno osjetljivih skupina i usklađivanju radne i obiteljske uloge onih obitelji koje imaju članove koji ovise o skrbi drugih. Pri širenju mreže usluga poseban naglasak stavlja se na ravnomjeran regionalni razvoj i zaustavljanje trendova institucionalizacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, što je istaknuto i kao jedno od prioritetnih područja u Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011-2016. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14 i 99/15) stvoreni su temelji za transformaciju ustanova i deinstitucionalizaciju korisnika, učinkovitiju kontrolu kvalitete pruženih usluga, brži razvoj mreže različitih usluga u zajednici u suradnji s ostalim dionicima, čime se osigurava prevencija institucionalizacije i intenzivniji proces deinstitucionalizacije. - Zakonom o socijalnoj skrbi (2013.) ukinuta je odredba o smanjenom iznosu osobne invalidnine. - Potpisan je Ugovor sa Svjetskom bankom za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite s ciljem poboljšanja učinkovitosti i uspješnosti hrvatskoga sustava socijalne zaštite a naglasak je stavljen na pet područja: objedinjavanje administriranja socijalnih naknada i pojednostavljenje postupaka; ujednačavanje i usklađivanje vještačenja invaliditeta; smanjenje pogrešaka, prijevara i korupcije; deinstitucionalizacija djece i odraslih i radna aktivacija korisnika socijalne zaštite. - Donesen je Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“, broj 15/14 i 95/15) kojim je uspostavljen transparentniji i učinkovitiji postupak vještačenja. Do donošenja Zakona, vještačenje se provodilo u 6 sustava po različitim zakonima i kriterijima u svrhu ostvarivanja prava u tim sustavima. Uvođenjem novog sustava vještačenja koji podrazumijeva utvrđivanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore te radne sposobnosti osobe, učinjen je veliki iskorak u nastojanju da se ujednače kriteriji u postupku vještačenja i da se korisnicima olakša ostvarivanje prava na osnovi invaliditeta, jer mogu koristiti jedan nalaz i mišljenje za ostvarenje prava u gotovo svim sustavima. - Donesena je nova Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. –2020.) koja omogućava sustavan i zajednički pristup svih relevantnih dionika u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva, te sprečavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti. Strategija jasno ističe koje su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti (starije osobe, djeca, osobito djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi i djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i manjine), uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Strategija se temelji na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu, sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba i uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. - Novom organizacijom rada u centrima za socijalnu skrb po principu ureda sve na jednom mjestu („One-Stop Shop“), koja je do 2012. godine uvedena u sve centre na području Republike Hrvatske, osiguran je kvalitetniji pristup korisnicima prava i usluga u sustavu socijalne skrbi. Novi organizacijski model omogućuje bolju informiranost građana i povezanost svih pružatelja usluga na lokalnoj razini. - 2011. godine u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada provedeno je istraživanje „Socijalni položaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj“ te je isto publicirano. - Informatizacijom sustava socijalne skrbi, odnosno 80 centara za socijalnu skrb, stvorena je jedinstvena nacionalna baza podataka više od 300.000 korisnika sustava socijalne skrbi koja je svojim poveznicama s bazama podataka drugih tijela državne uprave stvorila transparentan sustav upravljanja koji onemogućava pogreške i zloupotrebe sustava. Sama digitalizacija postojećih procesa utvrdila je postojanje više od 7000 pogrešaka ukupne vrijednosti od 40 milijuna kuna. Sustav je ubrzao rad djelatnika u sustavu socijalne skrbi, smanjio administriranje, te unaprijedio postojeće radne procese putem implementacije novih alata u radu socijalnih radnika kao što su Registar posvojitelja, Registar djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje, Registar zasnovanih posvojenja, Registar udomiteljskih obitelji i smještenih korisnika. - Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo novi Zakon o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15), budući da je stari zakonski okvir za organiziranje humanitarne pomoći zbog svoje nedorečenosti ostavljao previše prostora za moguće zlouporabe prikupljenih sredstava iz humanitarnih akcija. Novi Zakon sadrži institut licenciranja humanitarne akcije za svaku svrhu, jasne prekršajne odredbe, jači nadzor humanitarnih akcija, njihovu vidljiviju promociju i jamči usmjeravanje sredstava isključivo u namjenu prikupljanja pomoći. Također Zakonom se regulira i povrat nenamjenski utrošenih sredstava, osigurava transparentnost i provjerivost svake humanitarne akcije čime se građanima jamči da će njihova donirana sredstva biti potrošena za namjenu za koju su i uplaćena. - S ciljem razvoja i osiguravanja pristupačnosti usluge rane dijagnostike i intervencije za djecu s poremećajima iz autističnog spektra, pokrenuta je inicijativa međuresornog i trans disciplinarnog pristupa u osiguravanju podrške djeci i obiteljima uspostavljanjem jedinstvenog sustava podrške, kako za djecu tako i za obitelji. U navedenu svrhu je između Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva zdravlja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te UNICEF-a u travnju 2014. godine potpisan Sporazum o suradnji pri realizaciji tehničke podrške UNICEF-a za provedbu projekta „ Rana dijagnostika i rana intervencija za djecu s poremećajima iz autističnog spektra “. - Pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga („Narodne novine“, broj 143/14) propisuju se standardi kvalitete socijalnih usluga i smjernice za njihovo uvođenje te mjerila za utvrđivanje usklađenosti sa standardima kvalitete socijalnih usluga. Standardi kvalitete socijalnih usluga obuhvaćaju sedamnaest standarda kvalitete s pripadajućim pokazateljima koji se primjenjuju na sve socijalne usluge. Standardi su podijeljeni u četiri šira područja kojima se naglašavaju ključni aspekti socijalnih usluga: usmjerenost prema korisniku, zaštita prava, rukovođenje i upravljanje te okoliš. Standardi određuju kvalitetne socijalne usluge i predstavljaju polaznu osnovu za mjerenje kvalitete socijalnih usluga, čime se omogućuje precizna, a ujedno i transparentna evaluacija/vrednovanje svakog pojedinog pružatelja usluga. Njihova je svrha omogućiti da se na pouzdaniji način ocijeni kvaliteta pružene usluge. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi (2013.) uvođenje standarda kvalitete postalo je obvezno za sve pružatelje institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga koji u budućnosti žele pružati usluge u mreži, tj. one koji žele sudjelovati u pregovorima za sklapanje ugovora o pružanju socijalnih usluga u mreži. - Također, Pravilnikom o utvrđivanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga po prvi su puta uvedeni normativi za socijalne usluge za djecu i odrasle s poremećajem iz autističnog spektra odnosno djeca i odrasli s poremećajem iz autističnog spektra uvedeni su kao zasebna korisnička skupina. - Korisnici osobne invalidnine ostvarili su status ugroženog kupca i imaju pravo na sufinanciranje troškova električne energije. - Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu koji je stupio na snagu 1. rujna 2015. („Narodne novine“, broj 82/15), promijenjene su odredbe koje su za istu kategoriju korisnika doplatka za djecu propisivale različita prava. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Odbor preporuča osnaživanje programa za borbu protiv siromaštva. Nadalje preporuča da se naknade čiji je cilj umanjiti povećane troškove koji proizlaze iz invaliditeta temelje na procjeni potreba pojedinca te da ne podliježu procjeni cenzusa. Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine - Unaprijeđen zakonodavni i institucionalni okvir u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom. - Proširena mreža socijalnih usluga u zajednici u svrhu povećanja njihove dostupnosti i kvalitete vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti korištenjem sredstva državnog proračuna i Europskih strukturnih i investicijskih fondova. - Unaprijeđene kompetencije stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi. - Nastavljena suradnja s organizacijama civilnoga društva koje djeluju u području socijalne skrbi kroz socijalno ugovaranje. Mjera 1. Uspostaviti zakonodavni i institucionalni okvir za unapređenje prava osoba s invaliditetom u sustavima obiteljske i socijalne zaštite u skladu sa specifičnim zahtjevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1.Izraditi analizu prava, usluga, potpora i olakšica u različitim sustavima koja se ostvaruju temeljem invaliditeta u svrhu izrade prijedloga prava na inkluzivni dodatak - izrađena analiza i izrađen prijedlog prava Nositelj: MSPM Sunositelji: sva tijela u kojima osobe s invaliditetom ostvaruju prava i olakšice temeljem invaliditeta sredstva iz državnog proračuna u okviru redovnih sredstava 2016. Osobe s invaliditetom temeljem svog invaliditeta ostvaruju prava i olakšice u različitim sustavima. 2. Izraditi Nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku i osiguranje preduvjeta za uvođenje novog prava na inkluzivni dodatak. 3. Do donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku osigurati osobama s teškim invaliditetom puni iznos pomoći i njege i i osobne invalidnine primjereno članku 29. KPOSI 4. Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku - izrađen Nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku Nositelj: MSPM Sunositelji: sva tijela u kojima osobe s invaliditetom ostvaruju prava i olakšice temeljem invaliditeta, znanstvene institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. – 2016.-2017. 2018. Nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku bio je izrađen 2013. godine, ali u tom trenutku sredstva kojima je raspolagalo MSPM nisu bila dostatna za postizanje cilja kojeg je trebalo postići donošenjem ovog Zakona te je zaključeno da se donošenje Zakona odgodi. Mjera 2. Podizati kvalitetu rada i osigurati razvoj kompetencija pružatelja socijalnih usluga djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Educirati stručne radnike u domovima socijalne skrbi uključenih u proces deinstitucionalizacije u svrhu unapređenja kompetencija za provedbu procesa - provedeno usavršavanje stručnih radnika sukladno Godišnjem programu stručnog usavršavanja stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi - održana edukacija „Proces deinstitucionalizacije u svrhu unapređenja kompetencija za provedbu procesa“ Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESF-a 2007.-2013. kontinuirano Početkom 2016. godine, 125 stručnih radnika centara za socijalnu skrb je prošlo edukaciju na temu deinstitucionalizacije u okviru projekta „Informatizacija i stručne edukacije u centrima za socijalnu skrb (ISECSS)“ koji se financira iz ESF-a. 2. Održavati edukacije, stručne skupove i edukativne sastanke za radnike u ustanovama socijalne skrbi i za ostale pružatelje usluga s naglaskom na edukaciju iz Individualnog plana promjene - broj educiranih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi i drugih pružatelja usluga socijalne skrbi - broj održanih stručnih skupova i edukativnih sastanaka za radnike u ustanovama socijalne skrbi i kod drugih pružatelja usluga Nositelj: MSPM Sunositelji: ustanove socijalne skrbi i drugi pružatelji socijalnih usluga sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Tijekom 2011. godine ukupno je educirano 374 stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi za individualno planiranje. 3. Izraditi i publicirati priručnik vezan uz individualno planiranje promjene - izrađen i distribuiran priručnik Nositelj: MSPM Sunositelji: ustanove socijalne skrbi i drugi pružatelji socijalnih usluga, REFERALNI CENTRI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. Izrađeni su obrasci za individualno planiranje i praćenje te su početkom 2016. održane edukacije za stručne radnike timova za brak i obitelj u centrima za socijalnu skrb. Započela je faza implementacije obrazaca te će nakon evaluacije isti biti sukladno eventualnim potrebama izmijenjeni i poboljšani. Sve navedeno važan je preduvjet za izradu priručnika. Mjera 3. Unaprijediti sustav informiranja i edukacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji o pravima i uslugama u području obiteljske i socijalne zaštite Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Redovito ažurirati WEB STRANICU o pravima za osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi te informirati osobe s invaliditetom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava u području obiteljske i socijalne zaštite 2. OBVEZATI SOCIJALNE RADNIKE KOD PRUŽANJA PRVE SOCIJALNE USLUGE I PRUŽANJA SVIH INFORMACIJA - ažurirane i pristupačne informacije osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima o pravima u području obiteljske i socijalne zaštite Nositelji: MSPM, MU Sunositelji: JLP(R)S sredstva iz državnog proračuna okviru redovne djelatnosti i proračuna JLP(R)S u kontinuirano Na web stranicama MSPM objavljen je i redovito se ažurira Katalog prava osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi. 2. Osiguravati ciljane financijske potpore putem projekata i programa udrugaMA osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom u svrhu edukacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji o pravima osoba s invaliditetom te za zagovaranje/zastupanje osoba s invaliditetom u ostvarivanju njihovih prava - iznos odobrenih financijskih potpora za programe i projekte udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom - broj provedenih edukacija Nositelji: MSPM, JLP(R)S, NZRCD Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz dijela prihoda od igara na sreću i proračuna JLP(R)S u okviru redovne djelatnosti kontinuirano MSPM je za trogodišnje programe (2014.-2017.) udruga osoba s invaliditetom, udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom i udruga koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću u 2015. godini, drugoj godini provedbe, osiguralo iznos od 30.250.000,00 kn (kao i u 2014. godini) za 92 udruge osoba s invaliditetom, odnosno udruge koje djeluju u korist osoba s invaliditetom i 40 udruga koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću u području socijalne skrbi. 6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST Izgradnja pristupačnog okruženja sukladno načelima univerzalnog dizajna ima ključnu ulogu u stvaranju inkluzivnog društva te dodatnu vrijednost za sve članove društva budući da je namjera koncepta univerzalnog dizajna da pojednostavi život za svakoga tako što će izgrađenu sredinu, proizvode i sredstva komunikacije učiniti jednako pristupačnim, upotrebljivim i razumljivim za sve građane. Prema članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, države stranke obvezne su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom imaju pristup izgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama te drugim uslugama i prostorima otvorenima ili namijenjenima javnosti, i u urbanim i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi s drugima. Što se tiče pristupačnosti javnog prijevoza, prepreku predstavlja pitanje mogućnosti izravnog utjecaja na sunositelje kao izravne operativne izvršitelje zbog činjenice da je osiguravanje javnog prijevoza zakonskim propisima definirano kao vrsta komunalne djelatnosti (propisana Zakonom o komunalnom gospodarstvu) u značajnom dijelu u djelokrugu i nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također potencijalna prepreka postoji u mogućem nedostatku financijskih sredstava potrebnih za nabavku vozila budući da su prijevoznici koji pružaju usluge javnog prijevoza ili pravne osobe kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe/obrtnici u privatnom vlasništvu, slijedom čega se navedenim subjektima ne mogu samo administrativnim putem nametati obveze provođenja obligatornih mjera namijenjenih poboljšavanju pristupa usluga osobama s invaliditetom, a koje iziskuju njihova financijska ulaganja. Stanovanje, mobilnost i pristupačnost izuzetno su važni segmenti života osoba s invaliditetom o kojima uvelike ovisi njihova kvaliteta života, a opća populacija o tome nema nikakvih saznanja. Razvoj i provedba politika vezanih uz pristupačnost pridonosi značajnom poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom te je preduvjet za postizanje jednakih mogućnosti, neovisnog življenja i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u životu zajednice. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je stvorilo zakonski okvir za osiguranje pristupačnosti građevina donošenjem novog Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13) i Pravilnika o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, broj 78/13). Nadzor nad provedbom Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona te zakonitost rada i postupanja upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, ovlaštenih osoba itd., provodi Ministarstvo. Predviđene su prekršajne odredbe u svim fazama gradnje i za sve sudionike u gradnji (investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer i revident) u slučaju kada se ne primjenjuju odredbe o pristupačnosti. U konačnosti građevine koje nisu izgrađene u skladu s odredbama o pristupačnosti ne mogu dobiti uporabnu dozvolu. - Postupak izvođenja radova na osiguranju pristupačnosti postojećih građevina je maksimalno pojednostavljen. Tako se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim površinama radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju, ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, ako se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te na denivelaciji, ugradbi zvučnih semaforskih uređaja i ugradbi taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima - „Narodne novine“, broj 79/14). - Građevinska inspekcija nadzire građenje građevina i tijekom nadzora provjerava usklađenost izvođenja radova s dokumentacijom (građevinska dozvola, glavni projekt). Ukoliko se utvrde nepravilnosti u odnosu na primjenu pristupačnosti, daje se rok za usklađenje, a nakon roka se izriču novčane kazne sukladno Naputku o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori u provedbi Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“, broj 122/14). - Projektom rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom koji Ministarstvo branitelja provodi kontinuirano od 2004. godine do danas nastojalo se sufinanciranjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prilagoditi što više objekata javne namjene. Dodatna vrijednost projekta je, osim što se odnosi na prilagodbu postojećih objekata za koje prilikom izgradnje nisu postojale zakonske obveze ugradnje elemenata pristupačnosti, što je također omogućio i prilagodbu objekata javne namjene u ruralnim sredinama. Ministarstvo ima osiguranu posebnu proračunsku poziciju za provođenje Projekta rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom. - Prepreku ostvarivanju ciljeva pristupačnosti javnog prijevoza predstavlja pitanje mogućnosti izravnog utjecaja na sunositelje kao izravne operativne izvršitelje zbog činjenice da je osiguravanje javnog prijevoza zakonskim propisima RH definirano kao vrsta komunalne djelatnosti (propisana Zakonom o komunalnom gospodarstvu) u značajnom dijelu u djelokrugu i nadležnosti JLS (gradova i općina), odnosno JP(R)S. Također potencijalna prepreka postoji u mogućem nedostatku financijskih sredstava potrebnih za nabavku vozila budući da su prijevoznici koji pružaju usluge javnog prijevoza ili pravne osobe kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe/obrtnici u privatnom vlasništvu, slijedom čega se navedenim subjektima ne mogu samo administrativnim putem nametati obveze provođenja obligatornih mjera namijenjenih poboljšavanju pristupa usluga osobama s invaliditetom, a koje iziskuju njihova financijska ulaganja. - Na željezničkim prugama u regionalnom prometu trenutno je u uporabi 24 elektromotornih niskopodnih vlakova prilagođenih korištenju od strane osoba s invaliditetom i osoba smanjene tjelesne pokretljivosti, te opremljenih odgovarajućim sredstvima komunikacije. - Željeznički kolodvori danas su samo djelomično (i pretežito samo u većim gradskim središtima) opremljeni sredstvima komunikacije temeljenim na univerzalnom dizajnu namijenjenom olakšavanju komunikacije s osobama s invaliditetom (posebnim informativnim monitorima, sustavima indukcijske petlje i sl.). - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta propisanim nastavnim planovima i programima/kurikulumima, kroz obvezne i izborne predmete, fakultativnu nastavu i/ili izvannastavne aktivnosti kontinuirano potiče razvoj univerzalnog dizajna u srednjim strukovnim školama. Nastavni sadržaji vezani uz univerzalni dizajn učenicima omogućavaju stjecanje znanja, vještina i kompetencija za dizajniranje proizvoda, građevina i okoliša. Univerzalni dizajn je sastavni dio obrazovanja kroz nastavne predmete kao što su: kultura življenja, kultura stanovanja, oblikovanje prostora, projektiranje interijera, restauracija namještaja, dizajnersko crtanje, automatsko konstruiranje, arhitektonske konstrukcije, prostorni informacijski sustavi i još mnogi drugi. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Preporuka je Odbora da država stranka pristupa pristupačnosti u odnosu na zgrade, mjesta i prijevoz te pristupačnosti informacijskih i komunikacijskih usluga na način kako je navedeno u općem komentaru Odbora br. 2 (2014.) i donese planove za poboljšanje pristupačnosti s jasno definiranim i realističnim rokovima i pokazateljima. Organizacije osoba s invaliditetom trebaju biti uključene u planiranje i provedbu ovih planova. Nadalje je preporuka Odbora da se izdvajaju dostatni resursi za realizaciju pristupačnosti javnog i privatnog prijevoza. Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine: - Donesen Tehnički propis o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva kojim se zamjenjuje dosadašnji Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, broj 78/13). Obzirom da je „pristupačnost“ u najnovijem EU zakonodavstvu uključena u temeljni zahtjev „sigurnost i pristupačnost tijekom korištenja“, sadašnji Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti uskladit će se sukladno načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva donošenjem tehničkog propisa. U tehničkom propisu, osim provođenja usklađenja, propisat će se i određene manje izmjene i/ili dopune u cilju poboljšane pristupačnosti građevina i prostora za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. - Osigurana pristupačnost pri svakoj gradnji novih i pri svakoj rekonstrukciji postojećih građevina. - Evidentirane građevine u vlasništvu Republike Hrvatske s označenim djelatnostima koje se u građevini ili njezinom dijelu obavljaju. - Osigurana pristupačnosti građevina i prostora koje koriste tijela javne vlasti Republike Hrvatske (u vlasništvu i najmu). - Osiguran bolji i lakši pristup te korištenje usluga javnog prijevoza za osobe s invaliditetom vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti. - Poboljšani načini pristupa informacijama o uslugama cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa. - Osviještenost djelatnika srednjoškolskih strukovnih ustanova o primjeni univerzalnog dizajna. - Primjena načela univerzalnog dizajna u svim područjima svakodnevnog života. Mjera 1. Nadzirati provedbu propisa za osiguravanje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Pratiti provedbu propisa za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. - smanjen broj intervencija u postupcima izdavanja akata za građenje Nositelji: MGIPU, JLP(R)S, UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2015. godini zabilježeno ukupno 15 intervencija prilikom izdavanja akata (od ukupno 10 234), od toga 8 intervencija u postupku izdavanja akata za građenje i 7 intervencija u postupku izdavanja uporabnih dozvola za građevine. 2. Izraditi objedinjeni obrazac ankete u svrhu ANKETNI OBRAZAC NIJE STRATEŠKA MJERA osiguravanja kvalitete i točnosti u prikupljanju podataka za izradu objedinjenih godišnjih izvješća za županije i Grad Zagreb o ukupnom broju izdanih akata i provoditi jedinstveno anketiranje JLP(R)S o broju intervencija (zabilježenih nepravilnosti) u postupcima izdavanja tih akata zbog neprimjene odredbi o pristupačnosti građevina uz obvezu dostave podataka Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja zaključno s 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu IZBACITI - godišnja izvješća koja sadrže ukupan broj izdanih akata i podatke o broju akata koji su izdani uz prethodnu intervenciju s obzirom na uočenu neprimjenu odredbi pristupačnosti temeljem dostavljenih podataka svih jedinica lokalne i područne samouprave Nositelji: JLP(R)S - Upravni odjeli za graditeljstvo i prostorno uređenje svih županija i Grada Zagreba sredstva iz proračuna JLP(R)S u okviru redovne djelatnosti kontinuirano - jednom godišnje, počevši od 31. prosinca 2016. Nisu razvijeni jedinstveni mehanizmi praćenja o prikupljanju podataka od svih JLS o broju izdanih akata i podataka o broju akata koji su izdani uz prethodnu intervenciju s obzirom na uočenu neprimjenu odredbi pristupačnosti a za izradu objedinjenih godišnjih izvješća na razini JP(R)S. 3. Izraditi objedinjena godišnja izvješća i analize na razini Republike Hrvatske o ukupnom broju izdanih akata za građenje i ukupnom broju izdanih uporabnih dozvola te o broju intervencija (zabilježenih nepravilnosti) u postupcima izdavanja tih akata zbog neprimjene odredbi o pristupačnosti građevina. - godišnja izvješća koja sadrže ukupan broj izdanih akata i podatke o broju akata koji su izdani uz prethodnu intervenciju s obzirom na neprimjenu odredbi pristupačnosti na razini države Nositelj: MGIPU sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano - jednom godišnje, počevši od 31. prosinca 2016. MGIPU svake godine izrađuje objedinjeno izvješće ali se ne može sa sigurnošću tvrditi da su županije prikupile i obradile podatke od svih svojih ispostava i gradova. 4. Izraditi objedinjena godišnja izvješća i analize na razini Republike Hrvatske o ukupnom broju inspekcijskih pregleda građevina koje su u obvezi primijeniti odredbe pristupačnosti i broja uočenih nepravilnosti zbog neprimjene odredbi na tim građevinama IZBACITI VAN - godišnja izvješća koja sadrže ukupan broj obavljenih inspekcijskih pregleda i broj nepravilnosti na građevinama koje su obvezne primijeniti odredbe pristupačnosti na razini države. Nositelj: MGIPU sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano - jednom godišnje, počevši od 31. prosinca 2016. Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva je u protekloj godini izvršila ukupno 286 inspekcijski pregled i to 138 na građevinama javne i poslovne namjene (115 na zgradama i 23 na prometnicama) i 148 na građevinama stambene namjene. Zabilježeno je 13 nepravilnosti i to 9 na građevinama javne i poslovne namjene (na zgradama) te 4 na građevinama stambene namjene. Mjera 2. Donošenje Tehničkog propisa o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi i donijeti Tehnički propis o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u cilju poboljšane pristupačnosti građevina i prostora tim osobama POSTOJEĆI PRAVILNIK USKLADITI S European avccessibility actom - donesen Tehnički propis o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti Nositelj: MGIPU sredstva državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 31. prosinca 2016. Postojeći Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti nije u potpunosti usklađen s načelima europskog usklađivanja ehničkog zakonodavstva. Mjera 3. Evidentiranje građevina u vlasništvu Republike Hrvatske Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi objedinjene evidencije građevina u vlasništvu Republike Hrvatske s označenim djelatnostima koje se u građevini ili njezinom dijelu obavljaju - IZRADITI I MAPIRATI PRISTUPAČNOST ZDRAVSTVENIH USTANOVA, 2017 SOCIJALNIH 2018. I OBRAZOVNIH 2019. PROVeSTI IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GRADNJI 2017. - izrađena evidencija građevina u vlasništvu Republike Hrvatske Nositelj: DUUDI sredstva državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 31. prosinca 2018. Podaci u Registru državne imovine 4 i podaci u evidencijama DUUDI-ja 5 na dan 31.12.2015. godine. (link na Registar: http://registar-imovina.gov.hr/default.aspx?action=kretnine ) Mjera 4. Evidentiranje građevina koje za svoj rad koriste tijela državne uprave Republike Hrvatske (koje jesu i koje nisu u njezinom vlasništvu – najam građevina i/ili prostora) s označenom razinom pristupačnosti Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi objedinjene evidencije građevina koje za svoj rad koriste tijela državne uprave koje su u vlasništvu i onih koje nisu u vlasništvu RH s upisanim vlasnikom građevina/prostora. Kod svake građevine utvrditi razinu pristupačnosti (upisati koji element pristupačnosti je zadovoljen). ZDRAVSTVENE 2017., KULTURNE, SPORTSKE I OBRAZOVNE 2018., SOCIJALNE 2019., JLRS 2020. - izrađena evidencija građevina koje za svoj rad koriste tijela državne uprave Republike Hrvatske s označenom razinom pristupačnosti, a za potrebe planiranja daljnje realizacije osiguravanja pristupačnosti tih građevina/prostora Nositelj: DUUDI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 31. prosinca 2018. Podaci u Registru državne imovine 4 i podaci u evidencijama DUUDI-ja 5 na dan 31.12.2015. godine. (link na Registar: http://registar-imovina.gov.hr/default.aspx?action=kretnine ) Mjera 5. Osiguranje pristupačnosti građevina koje za svoj rad koriste tijela javne vlasti Republike Hrvatske (u vlasništvu RH u najmu) i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi plan osiguranja pristupačnosti građevina kojima se koriste tijela državne uprave i tijela javne uprave - izrađen Plan realizacije pristupačnosti građevina kojima se koriste tijela državne uprave Nositelji : TDU i tijelo javne uprave koje je preuzelo nekretninu čiji se prostor prilagođava Sunositelj: DUUDI sredstva iz ESIF-a 2017. Ne postoji plan osiguranja pristupačnosti građevina kojima se koriste tijela državne uprave i tijela javne uprave. 2. Izvesti elemente pristupačnosti na građevinama koje za svoj rad koriste tijela državne uprave prema utvrđenoj evidenciji (u cijelosti ili u mjeri koja nije osigurana) - ostvarena pristupačnost građevina koje za svoj rad koriste tijela državne uprave RH u propisanoj mjeri Nositelji: TDU i tijelo javne uprave koje je preuzelo nekretninu čiji se prostor prilagođava Sunositelj: DUUDI sredstva iz ESIF-a 2017.- 2020. Pristupačnost građevina koje za svoj rad koriste tijela javne vlasti Republike Hrvatske nije u potpunosti osigurana te ne postoje cjeloviti podaci s označenom razinom pristupačnosti navedenih građevina. 3. Osigurati posebnu proračunsku poziciju na kojoj će se planirati i iskazivati utrošena financijska sredstva za uklanjanje građevinskih i drugih prepreka uzevši u obzir uvođenje Univerzalnog dizajna - broj TDU i JLP(R)S koji su osigurali proračunsku pozicija i broj izvršenih prilagodbi postojećih objekata javne namjene Nositelji: sva tijela državne uprave i JLP(R)S koja u tu svrhu ulažu sredstva sredstva iz državnog proračuna okviru redovne djelatnosti, sredstva iz proračuna JLP(R)S i sredstva iz EFRR-a kontinuirano Ministarstvo branitelja ima posebnu proračunsku poziciju za provedbu Projekta rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom. Ostala tijela nemaju osiguranu posebnu proračunsku poziciju za uklanjanje građevinskih prepreka . Mjera 6. Poticati osiguravanje pristupačnosti stambenih objekata osobama s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Zakon o socijalnom osiguranju 1. Osiguravati pristupe STAMBENIM OBJEKTIMA i NESMETANO KRETANJE U ISTIMA stambenim objektima u kojem žive osobe s invaliditetom koje se zbog postojećih prepreka ne mogu samostalno kretati ni uz pomoć ortopedskih pomagala - broj osiguranih pristupa stambenim objektima u kojem žive osobe s invaliditetom Nositelji: JLPRS i ostali vlasnici stambenih objekata sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sredstva iz zajedničke pričuve stambene zgrade kontinuirano Ne postoje podaci o osiguranim pristupima stambenim objektima u kojima žive osobe s invaliditetom za koje su sredstva osigurana iz sredstva zajedničke pričuve. 2. ISTO ZA HRVI I ZA SVE DRUGE OSOBE S INVALIDITETOM BEZ DISKRIMINACIJE Osiguravati pristupe stambenim objektima i prilagođavati stambene objekte u kojem žive HRVI iz Domovinskog rata koji se ne mogu kretati bez invalidskih kolica i drugih ortopedskih pomagala i slijepih HRVI - broj realiziranih prilagodbi Nositelj: MB sredstva iz državnog proračuna, posebna pozicija u proračunu MB „Prilagodba objekata za kretanje najtežih HRVI'“. kontinuirano Od 2004. godine do danas realizirane su 32 prilagodbe. Tijekom 2015. godine nije bilo podnesenih zahtjeva s osnova prava na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana za potrebe hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata s ograničenom sposobnosti kretanja. Mjera 7. Osiguravanje pristupačnosti javnog prometa osobama s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osiguravati pristupačnost javnog cestovnog prometa osobama s invaliditetom 1. Prilagodba stajališta i perona 2. Uvođenje pristupačnih međugradskih autobusa 2017. NA MEĐUGRADSKIM LINIJAMA PO 1 VOZNI RED I DALJE SUKCESIVNO broj kolodvora i stajališta prilagođenih pristupu i korištenju od strane osoba s invaliditetom - broj kolodvora i stajališta opremljenih sredstvima komunikacije temeljenih na univerzalnom dizajnu i prilagođenih osobama s invaliditetom - broj cestovnih prijevoznih sredstava prilagođenih osobama s invaliditetom Nositelj: MPPI Sunositelji: JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2020. 2019. 2018. U RH trenutno postoje ukupno 63 autobusna kolodvora (A kategorija - 3, B kategorija - 21, C kategorija - 17, D kategorija - 22). Autobusni kolodvori su djelomično (i pretežito samo u većim gradskim središtima) opremljeni sredstvima komunikacije temeljenim na univerzalnom dizajnu (posebnim informativnim monitorima, sustavima indukcijske petlje i sl.). U međužupanijskom autobusnom linijskom prijevozu putnika postoji mali broj autobusa posebno opremljenih i prilagođenih za prijevoz osoba s invaliditetom. 2. Osiguravati pristupačnost javnog željezničkog prometa osobama s invaliditetom - broj kolodvora i stajališta prilagođenih pristupu i korištenju od strane osoba s invaliditetom - broj kolodvora i stajališta opremljenih sredstvima komunikacije temeljenih na univerzalnom dizajnu i prilagođenih osobama s invaliditetom - broj željezničkih prijevoznih sredstava prilagođenih osobama s invaliditetom Nositelj: MPPI Sunositelji: Hrvatske željeznice Putnički prijevoz d.o.o., Hrvatske željeznice infrastruktura d.o.o. sredstva iz redovnih aktivnosti sunositelja 2020. Na željezničkim prugama u regionalnom prometu u uporabi je 24 elektromotornih niskopodnih vlakova opremljenih odgovarajućim sredstvima komunikacije. HŽ također ima 3 klasična vagona prilagođena prijevozu osoba s invaliditetom koji se u slučaju najavljenog prijevoza osoba s invaliditetom uvrštavaju u sustav vlakova. Željeznički kolodvori su samo djelomično (i pretežito samo u većim gradskim središtima) opremljeni sredstvima komunikacije temeljenim na univerzalnom dizajnu (posebnim informativnim monitorima, sustavima indukcijske petlje i sl.). 3. Osiguravati pristupačnost javnog pomorskog prometa osobama s invaliditetom - broj brodova opremljenih pristupnim rampama za osobe u invalidskim kolicima - broj brodova s posebnim sanitarnim prostorijama namijenjenim korištenju od strane osoba s invaliditetom Nositelj: MPPI Sunositelji: brodarske tvrtke koje će obavljati javni obalni pomorski promet putnika i vozila sredstva iz redovnih aktivnosti sunositelja 2020. Većina brodova koji sudjeluju u pomorskom prijevozu putnika opremljeni su pristupnim rampama za prolaz te posebnim sanitarnim prostorima namijenjenim korištenju osobama s invaliditetom. 4. Osiguravati pristupačnost zračnog prometa osobama s invaliditetom - postojanje sustava za prihvat i otpremu putnika sa smanjenom pokretljivošću - osiguravanje pristupačnosti terminala osobama smanjene pokretljivosti - postojanje sredstava za prijevoz osoba sa smanjenom pokretljivošću Nositelj: MPPI Sunositelji: međunarodne zračne luke, zračne luke i zračna pristaništa sredstva iz redovnih aktivnosti sunositelja 2020. Zračne luke na području RH ispunjavaju mnoge preduvjete za prihvat i otpremu putnika sa smanjenom pokretljivošću. Mjera 8. Osiguranje mobilnosti i jednaka dostupnost javnih cesta i autocesta osobama s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Oslobađanje od plaćanja godišnje naknade i cestarine za osobe s invaliditetom - broj ostvarenih oslobađanja od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća kod registracije osobnih vozila - broj ostvarenih oslobađanja plaćanja cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom (npr. most, tunel, vijadukt i sl.) Nositelj: MPPI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Tijekom 2015. ostvarena su 33.182 oslobađanja od plaćanja godišnje naknade za osobna vozila, te 364.242 oslobađanja plaćanja cestarine za korištenje dionica autocesta i objekata s naplatom. Mjera 9. Poticati razvoj Univerzalnog dizajna i razumne prilagodbe Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osvještavati i poticati primjenu univerzalnog dizajna i razumne prilagodbe kroz edukacije djelatnika srednjoškolskih strukovnih ustanova - broj održanih stručnih usavršavanja djelatnika srednjoškolskih strukovnih ustanova o univerzalnom dizajnu Nositelj: ASOOO Sunositelji: MZOS, srednje strukovne škole u RH sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Edukacije djelatnika srednjoškolskih strukovnih ustanova o univerzalnom dizajnu u 2015./2016. školskoj godini nisu provedene. * Univerzalni dizajn označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja. Univerzalni dizajn neće isključivati pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno. 4 Minimalan standardizirani set podataka o različitim pojavnim oblicima imovine u vlasništvu RH koje u Registar državne imovine dostavljaju tijela državne uprave i ostale institucije, odnosno obveznici dostave podataka koji imovinom upravljaju, raspolažu i/ili ju koriste, i/ili su njeni imatelji, a u skladu sa člankom 61. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH (“Narodne novine”, broj 94/13 i 18/16) i člankom 25. Uredbe o registru državne imovine. Imovina je promjenjiva kategorija, jedan dio nje je i predmet rješavanja imovinsko pravnih odnosa, Republika Hrvatska konstantno stječe nove oblike imovine, dok drugima dalje upravlja i raspolaže darovanjem, prodajom ili drugim vidovima upravljanja i raspolaganja, te se vlasničko stanje a time i obuhvat imovine u Registru mijenja gotovo svakodnevno, isto je u ovisnosti o sveobuhvatnoj dostavi 5 Podaci o građevinama u vlasništvu RH kojima upravlja DUUDI širi su set opisanih podataka o pojavnim oblicima od onih dostupnih u Registru, obzirom da određeni podaci prema provedbenim propisima nisu predmet javne objave, a važni su kao podloga institucijama za upravljanje podataka od strane brojnih upravitelja/korisnika imovine. Zaključno, Registar državne imovine ne trpi izraz “konačan popis” niti kumulativ kroz godine. 6 Univerzalni dizajn označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja. Univerzalni dizajn neće isključivati pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno. 7. PROFESIONALNA REHABILITACIJA, ZAPOŠLJAVANJE, RAD I MIROVINSKO OSIGURANJE Zapošljavanje je ključni element uključenosti i ekonomske neovisnosti svih građana i jedno od temeljnih ljudskih prava. Republika Hrvatska kao stranka Konvencije obvezala se poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada primjenjujući načela antidiskriminacijske politike. Zabrana diskriminacije odnosi se na sve oblike zapošljavanja, počevši od odabira kandidata za zapošljavanje, obavljanja posla do osiguravanja sigurnih uvjeta rada, dok je korištenjem prava prednosti pri zapošljavanju u javnom sektoru osobama s invaliditetom olakšano zapošljavanje u odnosu na druge kandidate koji ostvaruju jednake stručne i druge uvjete koji se traže za radno mjesto. Kako profesionalna rehabilitacija predstavlja preduvjet za povećanje zapošljivosti i socijalne uključenosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, u zaštićenim uvjetima ili u nekom drugom modelu samozapošljavanja, razvoj modela sustavne i kvalitetne profesionalne rehabilitacije također predstavlja jedan od važnih društvenih prioriteta. Unapređenje položaja osoba s invaliditetom u svijetu rada ovisi o usklađenom djelovanju različitih sustava u čemu posebnu ulogu ima sustav obrazovanja koji priprema djecu s teškoćama u razvoju za uključivanje na tržište rada. Također je potrebno kontinuirano podizati razinu svijesti o potrebi zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi mogle ispuniti svoje potencijale i doprinijeti razvoju društva na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Donošenjem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 157/13 i 152/14) i podzakonskih akata učinjen je veliki iskorak u nastojanju da se stvori kvalitetan i učinkovit sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Sukladno Zakonu, p ostupak profesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, a sam način provedbe uređuje se ugovorom kojeg sklapaju naručitelj usluge i centar za profesionalnu rehabilitaciju. O pravu na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Centri za profesionalnu rehabilitaciju su ustanove čija je zadaća sustavno i u skladu s potrebama na tržištu rada osposobljavati osobe s invaliditetom za rad, ali isto tako i pružati stručnu podršku poslodavcima prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom. Tijekom 2015. godine u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave osnovana su 4 centra za profesionalnu rehabilitaciji, u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Ujednačenost u pružanju usluga profesionalne rehabilitacije osigurana je donošenjem Standarda usluga profesionalne rehabilitacije. Osim Standarda usluga, donesen je i Cjenik usluga profesionalne rehabilitacije. Novi Zakon uveo je značajno drugačiji i poticajniji sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom u odnosu na stari Zakon. Zakonom je predviđeno da se osobe s invaliditetom mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima (u integrativnim i zaštitnim radionicama), te je propisana obveza poslodavca da osigura razumnu prilagodbu radnog mjesta. Najznačajnija novina uvedena Zakonom je kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom koji je u primjeni od 1. siječnja 2015. godine, a obvezuje sve poslodavce koji zapošljavaju najmanje 20 radnika da na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima, zaposle određeni broj osoba s invaliditetom. Za razliku od starog Zakona koji je propisivao obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom samo za poslodavce u javnom sektoru, novim Zakonom ta obveza je proširena i na poslodavce iz realnog sektora, uz uspostavu odgovarajućeg sustava praćenja i kontrole zapošljavanja osoba s invaliditetom koji ranije također nije postojao. Zakonom je predviđeno da se kvotna obveza, osim zapošljavanjem osoba s invaliditetom, može ispuniti i na niz zamjenskih načina (primjerice sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnim i integrativnim radionicama, primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju, stipendiranjem redovnog obrazovanja osoba s invaliditetom i dr.). Zakon je predvidio i sustav nagrađivanja za one poslodavce koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a ipak zaposle osobe s invaliditetom, kao i za poslodavce koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote . Oni poslodavci koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem niti na zamjenski način, obveznici su plaćanja novčane naknade u visini 30% od iznosa minimalne plaće, mjesečno za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni zaposliti. Sredstva uplaćena s osnove novčane naknade koriste se isključivo namjenski u svrhu isplate poticaja i nagrada za zapošljavanje osoba s invaliditetom, te za provođenje programa i projekata za zapošljavanje osoba s invaliditetom. - Iako je trend zapošljavanja osoba s invaliditetom u posljednjih deset godina u konstantnom rastu, najveći porast bilježi se upravo nakon primjene novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14). Tijekom 2015. godine iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 2.613 osoba s invaliditetom (39,21% više nego u 2014., kada je zaposleno 1.877 osoba s invaliditetom). Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 2.503 (95,79%) osobe zaposlene su na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 110 osoba (4,21%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu i dr.). Na dan 31. prosinca 2015. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirane su ukupno 7.303 osobe s invaliditetom, što iznosi 2,6 % populacije nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji Zavoda. To je najveći broj prijavljenih osoba s invaliditetom u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u posljednjih deset godina. U mjere aktivne politike zapošljavanja u 2015. godini uključeno je ukupno 1.668 osoba s invaliditetom, od čega su novouključene, od 1. siječnja 2015. godine 1.094 osobe. U istom razdoblju prošle godine novo uključenih osoba s invaliditetom bilo je 721, iz čega je vidljivo da je u istom razdoblju ove godine njihov broj povećan za 51,73 %. - Ministarstvo nadležno za poduzetništvo svojim godišnjim programima poticanja poduzetništva i obrta kontinuirano provodi mjere za poticanje konkurentnosti subjekata malog gospodarstva i jačanja njihove tržišne pozicije. Posebno stimuliranje žena poduzetnica, poduzetnika s otežanim društvenim uvjetima i osoba s invaliditetom bilo je zastupljeno u „Poduzetničkom impulsu“ kroz sustav preferencijalnog dodatnog bodovanja u svim dostupnim poticajnim mjerama. - Ministarstvo turizma je kroz natječaje financiranja strukovnih udruga sudjelovalo u financiranju projekata usmjerenih na potrebe osoba s invaliditetom i njihovu integraciju na tržištu rada u sektoru turizma. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Preporuka je Odbora da država stranka pripremi i provede - u suradnji s organizacijama osoba s invaliditetom - akcijski plan za povećanje stope zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Također preporuča da sustav kvota bude nadopunjen i drugim poticajima za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Prepreke zapošljavanju osoba s invaliditetom valja analizirati i korigirati. Potrebno je regulirati i nadzirati razumnu prilagodbu radnog mjesta - uključujući zapošljavanje uz podršku - kao i pristupačnost radnog mjesta. Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju 2016.-2020. - Zajednički cilj svih usluga u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom je unapređenje njihove integracije, povećanje zapošljivosti, olakšavanje izbora karijere i olakšani prijelaz na tržište rada. - Kroz razvoj programa osposobljavanja osoba s invaliditetom poboljšat će se njihova mogućnost zapošljavanja. - Redovito ažurirana evidencija broja zaposlenih osoba s invaliditetom u javnom sektoru (svaka tri mjeseca) na temelju koje se može pratiti rast/pad njihovog broja. Mjera 1. Analizirati i pratiti I UNAPRIJEĐIVATI primjenu postojeće zakonske regulative i aktualne politika u području rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi procedure uključivanja privremeno nezapošljivih osoba s invaliditetom u programe radno-socijalnog uključivanja kroz profesionalnu rehabilitaciju provedbu projekta - izrađena procedura koja će biti osnova za donošenje Pravilnika o socijalnom uključivanju privremeno nezapošljivih osoba s invaliditetom Nositelji: MRMS, HZZ, MSPM Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva ESIF-a 2016. Trenutno ne postoje programi radno-socijalnog uključivanja privremeno nezapošljivih osoba s invaliditetom. 2. Koordinirati rad centara za profesionalnu rehabilitaciju: - održavati koordinacijske sastanke svih centara na godišnjoj razini te redovito podnositi izvješća ZVPRZOSI o radu centara - osnovani i pravno ustrojeni regionalni centri za profesionalnu rehabilitaciju - izrađeni godišnji planovi rada centara centara za profesionalnu rehabilitaciju - izrađena godišnja izvješća ZVPRZOSI - provedba profesionalne rehabilitacije Nositelji: MRMS, ZVPRZOSI, centri za profesionalnu rehabilitaciju sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Uspostavljena su 4 regionalna centra za profesionalnu rehabilitaciju do kraja 2015. (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek). 3. Educirati savjetnike za osobe s invaliditetom u HZZ-u vezano za izmjene i dopune zakona u području zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi i profesionalne rehabilitacije - broj provedenih edukacija - broj educiranih radnika Nositelj: HZZ Sunositelji: MRMS, HZMO, MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i iz sredstava iz ESIF-a kontinuirano U ožujku 2015. godine u Zagrebu je održana edukacija savjetnika za zapošljavanje osoba s invaliditetom s ciljem unapređenja kompetencija savjetnika za utvrđivanje statusa osoba s invaliditetom vezano uz izmjene i dopune novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i izmjene i dopune pripadajućih Pravilnika, koje su stupile na snagu nakon edukacije za članove Povjerenstava za profesionalnu rehabilitaciju održane u rujnu 2014. godine. Na edukaciji je sudjelovalo 25 savjetnika za zapošljavanje. Predstavnici HZZ-a sudjelovali su 2015. u Zadru na konferenciji „Osobe s invaliditetom i zapošljavanje: Uključivanje kroz posao i ostvarenje cilja“ . 4. Umrežiti i povezati postojeće službe za profesionalno usmjeravanje u područnim i regionalnim uredima HZZ-a i CISOK-a s centrima za profesionalnu rehabilitaciju u svrhu efikasnosti njihova rada - broj umreženih službi za profesionalno usmjeravanje s centrima za profesionalnu rehabilitaciju Nositelji : MRMS, HZZ, centri za profesionalnu rehabilitaciju sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Povjerenstvo za utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad pri ZVPRZOSI je prestalo s radom, a utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad su preuzeli centri za profesionalnu rehabilitaciju koje je potrebno umrežiti s HZZ-om kako bi se postojeća dokumentacija osobe mogla razmjenjivati, radi sprečavanja primjene određenih testova na istoj osobi u kraćem vremenskom razdoblju. 5. Razmjenjivati podatake o osobama s invaliditetom iz različitih sustava (informatička podrška i razrađeni protokoli razmjene podataka -HZJZ (Registar OSI), HZMO (Očevidnik), CZPR, ZVPRZOSI, HZZ DEFINIRATI ZAKONOM O REGISTRU KOJI JE U JAVNOJ RASPRAVI - razrađen protokol razmjene podataka Nositelji: MRMS, HZZ, ZVPRZOSI, centri za profesionalnu rehabilitaciju Sunositelji: MSPM, MZOS, MB, HZMO, HZJZ sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano HZZ trenutno razmjenjuje podatke s HZMO, a u tijeku je i izrada Sporazuma o razmjeni podataka s HZJZ (Registrom OSI). Isto tako, ZVPRZOSI trenutno razmjenjuje podatke s HZMO (podaci iz Očevidnika). 6. Osigurati posebnu proračunsku poziciju na kojoj će se iskazivati planirana i utrošena financijska sredstva za provedbu profesionalne rehabilitacije - uspostavljena posebna proračunska pozicija u državnom proračunu Nositelji: ZVPRZOSI, HZZ, HZMO, MSPM, HZZO Sunositelj: MF sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. Ne postoji posebna proračunska poziciju u državnom proračunu. Mjera 2: Provoditi mjere aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Redovno informirati javnost i poslodavce o potrebama i mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada - provedba redovnih kampanja, organiziranje periodičnih događaja u svrhu senzibilizacije i razmjene iskustava te primjera dobre prakse zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada - broj sudjelovanja djelatnika MRMS, HZZ, ZVPRZOSI i drugih nadležnih tijela u informativnim televizijskim i radio emisijama te informativnim skupovima ili događajima u promatranoj godini u odnosu na prethodno razdoblje Nositelji: MRMS, HZZ, ZVPRZOSI Sunositelji: MSPM, MG, MB, centri za profesionalnu rehabilitaciju (ustanove socijalne skrbi koje provode rehabilitaciju ili osiguravaju „radne centre“), znanstvene institucije, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstava ESIF kontinuirano Regionalni i područni uredi HZZ-a redovito informiraju javnost i poslodavce o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom, organiziraju različita događanja u svrhu promoviranja zapošljavanja osoba s invaliditetom te organiziraju radionice u svrhu pripreme samih osoba s invaliditetom za zapošljavanje. ZVPRZOSI tradicionalno sudjeluje u organizaciji godišnjeg međunarodnog stručnog skupa kojem je tematika profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom. ZVPRZOSI također aktivno sudjeluje u projektima čiji je cilj senzibiliziranje društva u cijelosti, a prvenstveno poslodavaca, o potrebama osoba s invaliditetom i o njihovom radnom potencijalu. Osim toga, ZVPRZOSI kontinuirano informira poslodavce o mogućnosti ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. 2. Dodjeljivati državne poticaje gospodarskim subjektima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada ZAKONSKI REGULIRANO - broj/vrsta gospodarskih subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom u promatranoj godini u odnosu na prethodnu - broj zaposlenih osoba s invaliditetom za koje su poslodavci ostvarili poticaj za zapošljavanje temeljem propisa, u promatranoj godini u odnosu na prethodnu - povećana stopa zaposlenih osoba s invaliditetom za koje poslodavci ostvaruju poticaje za zapošljavanje u promatranoj godini u odnosu na prethodnu Nositelji : MRMS, ZVPRZOSI Sunositelj: HZZ sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF-a kontinuirano U mjere aktivne politike zapošljavanja u 2015. godini uključeno je ukupno 1.668 osoba s invaliditetom, od čega su novouključene 1.094 osobe, što u odnosu na broj novouključenih osoba u 2014. godini čini povećanje od 51,7%. Najviše osoba s invaliditetom je zaposleno financiranjem/sufinanciranjem putem Javnih radova, njih 1.093. Uz korištenje potpora za zapošljavanje zaposlene su 273 osobe s invaliditetom, pri čemu je najviše osoba uključeno u mjeru Sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom, kojom su zaposlene 252 osobe s invaliditetom. Potpore za samozapošljavanje koristile su 24 osobe s invaliditetom, a u programe obrazovanja prema potrebama tržišta rada uključeno je 120 osoba s invaliditetom. Kroz mjeru Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u 2015. godini uključeno je 135 osoba s invaliditetom. ZVPRZOSI je tijekom 2015. isplatio 39.997.789,72 kn poslodavcima za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poticaje su koristila 463 poslodavca za 1427 osoba s invaliditetom (710 žena i 717 muškaraca). U 2015. godini zabilježeno je povećanje broja poslodavaca korisnika poticaja, kao i povećanje broja zaposlenih osoba s invaliditetom za koje su poslodavci ostvarili poticaje u odnosu na prethodnu godinu. 3. Evaluirati dosadašnji sustav državnih poticaja gospodarskim subjektima i njegovu prikladnost s obzirom na potrebe osoba s invaliditetom i dinamiku tržišta rada te predložiti potrebne izmjene - izrađen neovisni evaluacijski izvještaj državnih poticaja s preporukama/potrebnim izmjenama Nositelji: MRMS, ZVPRZOSI, HZZ Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Rezultati projekta „ Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada 2010.-2013. “ pokazali su učinkovitost u provedbi potpora za zapošljavanje, potpora za samozapošljavanje i javnih radova, dok su određene korekcije nužne u provedbi obrazovanja nezaposlenih, kao i potpora za usavršavanje. 4. Pratiti i redovno izvještavati o provedbi sustava kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i njihovog zapošljavanja na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, te pravovremeno uvoditi potrebne izmjene u cilju unapređenja provedbe ovih aktivnosti - podaci iz izvješća s preporukama/potrebnim izmjenama (izvješća se objavljuju na web stranicama HZZ-a i ZVPRZOSI-a) Nositelji : ZVPRZOSI, HZZ, MRMS Sunositelji: MSPM, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Tijekom 2015. godine iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 2.613 osoba s invaliditetom. Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 2.503 (95,8%) osobe zaposlene su na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 110 osoba (4,2%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu i dr.). Na dan 31. prosinca 2015. godine u evidenciji HZZ-a registrirane su ukupno 7.303 osobe s invaliditetom, što iznosi 2,6% populacije nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji Zavoda. Na dan 31.prosinca 2015. godine bilo je 8.530 obveznika kvotnog zapošljavanja, a u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom bilo je upisano 11.389 osoba s invaliditetom. 5. Poticati participaciju žena s invaliditetom na tržištu rada uzimajući u obzir njihove individualne potrebe i zahtjeve lokalnog tržišta rada - udio žena s invaliditetom u populaciji zaposlenih osoba s invaliditetom Nositelj : MRMS Sunositelji: HZZ, ZVPRZOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Obzirom na spolnu strukturu nezaposlenih osoba s invaliditetom u evidenciji HZZ-a prevladavaju muškarci, njih 4.214 ili 57,7%, dok je 3.089 ili 42,3% žena. Tijekom 2015. godine iz evidencije HZZ-a zaposlena su 1.664 muškarca s invaliditetom (63,7% od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom) i 949 žena (36,3%). Od ukupnog broja uključenih osoba s invaliditetom u mjere aktivne politike 984 su muškarci s invaliditetom (59%), a 684 (41%) žene. 6. Razviti sustav dodatnih edukacija stručnjaka za posebna područja profesionalne rehabilitacije - razvijen sustav dodatnih edukacija Nositelji : MRMS, MZOS, ASOOD, ERF Sunositelji: HZZ, ZVPRZOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva ESIF kontinuirano U 2015. ZVPRZOSI je održao edukacije za članove stručnog tima u CPR Zagreb i CPR Osijek sa sljedećim sadržajem: – Standardi usluga profesionalne rehabilitacije, – Profesionalna rehabilitacija (naručitelj usluge Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje), – Zakonska i podzakonska regulativa kojom je reguliran institut profesionalne rehabilitacije, – Prezentacija slučajeva stručnog tima ZVPRZOSI, – Oštećenje vida (rehabilitacija i asistivna tehnologija). ZVPROSI kontinuirano pruža stručnu podršku i savjetovanje zaposlenicima CPR Zagreb i CPR Osijek, prvenstveno pri uspostavljanju novih metoda rada, provođenju rehabilitacijske procjene kao prve od usluga profesionalne rehabilitacije i usklađivanju sa zakonskom regulativom. 7. Povećati broj zaposlenih osoba s invaliditetom, žrtava obiteljskog nasilja (osigurati individualiziranu podršku, izraditi plan zapošljavanja osoba s invaliditetom žrtava nasilja, osigurati suradnju s udrugama, ustanovama za cjeloživotno obrazovanje, JLP(R)S i poslodavcima) - broj zaposlenih osoba s invaliditetom žrtava obiteljskog nasilja Nositelji: MRMS, HZZ Sunositelji: MSPM, HZZ, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom , ustanove za cjeloživotno obrazovanje sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2015. godini u svim područnim i regionalnim uredima HZZ-a evidentirane su ukupno 262 nezaposlene osobe koje su žrtve nasilja u obitelji. 17 žrtava nasilja u obitelji bilo je uključeno u radionice aktivnog traženja posla i psihosocijalne potpore, (6,5% od ukupnog broja žrtava nasilja u obitelji u evidenciji HZZ-a). 26 nezaposlenih osoba ove skupine (9,2%) bilo je uključeno u aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i procjene preostale radne sposobnosti. U cilju unapređenja kompetencija, stručnih znanja i poboljšanja zapošljivosti, 7 osoba iz ove skupine (2,7%) bile su uključene u obrazovne aktivnosti. Posredovanjem HZZ-a zaposleno je 108 osoba, žrtava nasilja u obitelji. Kroz Mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je ukupno 49 nezaposlenih osoba, žrtava nasilja u obitelji, od toga u Javne radove 44 žrtve, od čega su 42 žene, te 2 muškarca, uz trošak od 1.086.750,65 kn. Kroz mjeru Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, zaposleno je 5 osoba iz evidencije nezaposlenih, žrtava nasilja u obitelji, od čega 4 žene. Ukupan trošak iznosio je 119.600,00 kuna. U cilju povećanja senzibilizacije poslodavaca za zapošljavanje osoba - žrtava nasilja u obitelji predstavnici HZZ-a organizirali su 35 različitih aktivnosti koje su uključivale održavanje okruglih stolova, tribina i seminara za poslodavce, te prezentacije Mjera aktivne politike zapošljavanja. 40 nezaposlenih osoba, žrtava nasilja u obitelji iz evidencije HZZ-a bilo je uključeno u aktivnosti različitih projekata u zajednici. Mjera 3: Osigurati učinkovitu zaštitu od diskriminacije u području zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom (preventivne mjere i nadzor) Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Pratiti upis osoba s invaliditetom u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom , redovito ažuriranje istog, kontrola i unapređenje metodologije vođenja Očevidnika PRAVILNIK - b roj zaprimljenih izvješća - broj upisanih osoba s invaliditetom u Očevidnik Nositelji: HZMO, MRMS, ZVPRZOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Prema podacima HZMO koji se dostavljaju na mjesečnoj razini ZVPRZOSI, u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom na dan 31.12.2015. godine bilo je 11.389 osoba s invaliditetom . Mjera 4: Povećati dostupnost informacija i edukacija kojima se promiču različiti oblici samozapošljavanja osoba s invaliditetom i osigurati učinkovite mjere za poticanje samozapošljavanja osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Prikupljati i objavljivati informacije i primjere dobre prakse na službenim internetskim stranicama nadležnih tijela kojima se promiču različiti oblici samozapošljavanja osoba s invaliditetom te organizirati periodične ciljane edukacije za samozapošljavanje - dostupni primjeri dobre prakse samozapošljavanja osoba s invaliditetom - raspoloživost edukacija za samozapošljavanje i broj sudionika takvih edukacija - broj samozaposlenih osoba s invaliditetom korisnika poticaja ZOSI Nositelji: MRMS, MINPO, HZZ, JL(P)RS, ZVPRZOSI Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Na internetskim stranicama nadležnih tijela redovito se objavljuju informacije o mogućnostima i oblicima zapošljavanja nezaposlenih osoba što uključuje i osobe s invaliditetom. 2. Provoditi mjere za poticanje samozapošljavanja osoba s invaliditetom (posebice žena s invaliditetom) sukladno njihovim individualnim potrebama i zahtjevima lokalnog tržišta rada - broj samozaposlenih osoba s invaliditetom - broj samozaposlenih žena osoba s invaliditetom Nositelji: MRMS, ZVPRZOSI, HZZ Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom , JL(P)RS sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva ESIF kontinuirano U 2015. godini potpore za samozapošljavanje koje dodijeljuje HZZ koristile su 24 osobe s invaliditetom, od čega je bilo 7 žena. Mjera 5: Razvijati model neprofitnog (društvenog) poduzetništva i druge modele socijalnog zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, uključujući i zapošljavanje uz podršku u skladu s uspješnim međunarodnim praksama Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Pripremiti i provoditi natječaje za financiranje projekata osposobljavanja i usavršavanja osoba s invaliditetom za rad u turizmu i ugostiteljstvu, prilagođenih njihovim potrebama, uključujući i trening predavača/mentora za rad s osobama s invaliditetom SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O RADU (KVOTU IZ JAVNIH RADOVA IZBACITI KAO POKAZATELJ) - ISKLJUČITI UOSI KAO OBVEZNIKE KVOTE AKO ZAPOŠLJAVAJU PRUŽATELJE USLUGA OSOBAMA S NAJTEŽIM INVALIDITETOM - broj osoba s invaliditetom koje su prošle programe osposobljavanja i usavršavanja Nositelj : MT Sunositelji: obrazovne institucije, strukovne udruge, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz ESF-a kontinuirano Sustavni programi osoba s invaliditetom za rad u turizmu i ugostiteljstvu, prilagođeni njihovim potrebama kao i trening predavača/mentora za rad s osobama s invaliditetom ne postoje. 8. PRAVNA ZAŠTITA I ZAŠTITA OD ZLOSTAVLJANJA Republika Hrvatska kontinuirano unapređuje pravni okvir učinkovitih oblika zaštite od nasilja, zlostavljanja i diskriminacije kao i pravo na pristup pravosuđu osobama s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s ostalim građanima. Propisi koji se temelje na nizu međunarodnih dokumenata iz područja zaštite ljudskih prava osiguravaju ženama i muškarcima jednakost te život bez diskriminacije, a žrtvama kaznenih i prekršajnih djela nasilja pravnu zaštitu. Ratifikacijom Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), Republika Hrvatska je pokazala svoju opredijeljenost za osiguravanje jednakog sudjelovanja žena u svim područjima života. Pored unapređenja zakonskog okvira, posebna pažnja se posvećuje programima izobrazbe odnosno stručnom usavršavanju pravosudnih dužnosnika kao preduvjet za učinkovit društveni odgovor na različite oblike nasilja i unapređenje zaštite prava. Uvažavajući sve dosad provedene aktivnosti u području pravne zaštite i zaštite od zlostavljanja, ključni izazovi ostaju isti. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - 2008. godine donesen je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći čime je stvoren sustav pravne pomoći određenim kategorijama građana koji zbog svojih materijalnih i socijalnih uvjeta ne mogu sami osigurati odgovarajuću pravnu pomoć u sudskim i drugim postupcima. Isti je namijenjen osjetljivim društvenim skupinama, a koju čine i osobe sa invaliditetom. Budući da Zakon nije na cjelovit način regulirao sustav besplatne pravne pomoći, 2013. godine donesen je novi i cjeloviti Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. Najznačajnija izmjena u novom Zakonu odnosila se na postupak odobravanja primarne pravne pomoći koji je pojednostavljen na način da se korisnici izravno obraćaju pružateljima primarne pravne pomoći (ovlaštenim udrugama, pravnim klinikama ili uredima državne uprave), a pružatelji primarne pravne pomoći sami provjeravaju ispunjavaju li podnositelji zahtjeva zakonske uvjete za ostvarenje prava na primarnu pravnu pomoć. Također, imovinski uvjeti za odobravanje primarne pravne pomoći su ublaženi te se pomoć može pružiti u svakoj pravnoj stvari. - Unatoč mjerama štednje Ministarstvo pravosuđa osigurava pristupačnost zgradama pravosudnog sustava. U proračunu je otvoren kapitalni projekt K 544052 Pristupačnost zgradama pravosudnih tijela gdje se za tu namjenu osiguravaju financijska sredstva. U svim projektima to je jedan od prioriteta. Kod manjih intervencija ili gdje arhitektura zgrade to ne omogućuje, nabavljaju se scalamobili. Nadalje, u odnosu na mjeru prilagođenosti kaznionica za osobe lišene slobode, ističemo da u Republici Hrvatskoj postoji 8 kaznionica, 13 zatvora i 2 odgojna zavoda. Iako se statistički gledano, u zatvorskom sustavu radi o relativno malom broju zatvorenika koji su osobe s invaliditetom, ovoj populaciji zatvorski sustav pridaje posebnu i sve veću pažnju te je unutar svojih smještajnih kapaciteta osigurao, prema sadašnjim pokazateljima, dostatan broj soba. Kaznionica u Glini u novom objektu ima šest soba prilagođenih osobama s invaliditetom koje su opremljene prilagođenim sanitarijama i rukohvatima, te je svemu potrebnom omogućen pristup kolicima. Zatvori u Osijeku i Puli u prizemlju zgrade prilagodili su prostoriju za smještaj osobe s invaliditetom, a Kaznionica u Lepoglavi za ovu kategoriju zatvorenika je opremila četiri prostorije. - Pravosudni dužnosnici su sudjelovali na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu o pojedinim pravima osobama s invaliditetom sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Također je bila osigurana kontinuirana obuka djelatnika zatvorskog sustava i službenika pravosudne policije u okviru redovitih programa izobrazbe u obliku temeljnog tečaja za vježbenike i za službenike pravosudne policije te izobrazbe ostalih službenika Uprave za zatvorski sustav, a u vezi sa specifičnostima postupanja s osobama s invaliditetom u zatvorskom sustavu. - U svrhu zaštite prava osoba s invaliditetom Obiteljskim zakonom iz 2015. u institutu skrbništva se napušta postojeći institut „roditeljske skrbi nakon punoljetnosti“, jer sa stajališta suvremenih shvaćanja zaštite ljudskih prava odraslih osoba s invaliditetom potpuno je neprihvatljivo tretirati odrasle osobe s invaliditetom kao djecu, odnosno dati roditeljima odraslih osoba s invaliditetom ovlasti i dužnosti iz roditeljske skrbi jednako kao prema maloljetnoj djeci. Propisana je obveza djelomičnoga lišenja poslovne sposobnosti kao pravilo i to samo u dijelovima u kojima je to doista potrebno za zaštitu prava štićenika. Institut potpunoga lišenja poslovne sposobnosti potpuno se napušta te će se izvršiti revizija svih postojećih rješenja o potpunom lišenju poslovne sposobnosti osoba s invaliditetom. Također je omogućeno da se za skrbnika imenuje i više od jedne osobe, kao i da se imenuje zamjenik skrbniku čime je moguće spriječiti „zastoj“ u obavljanju poslova skrbnika u slučajevima trenutne spriječenosti skrbnika. Uvedena je zakonska obveza poštivanja želja štićenika te je svakoj osobi omogućeno da u vrijeme postojanja poslovne sposobnosti imenuje osobu koju bi želio imati za skrbnika. - Stupanjem na snagu novog Obiteljskog zakona s radom je započeo Centar za posebno skrbništvo, koji pored sjedišta u Zagrebu ima tri dislocirane jedinice u Rijeci, Splitu i Osijeku. Pored zastupanja djece u postupcima pred sudovima i drugim tijelima, Centar na temelju javnih ovlasti zastupa, za koje je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti; kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupna, a osoba nema punomoćnika, u stvarima o kojima se odlučuje prema odredbama Obiteljskog zakona; štićenika kad postoji sukob interesa između njega i njegova skrbnika ili bliskoga srodnika odnosno bračnog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova; štićenike u slučaju spora ili sklapanja pravnoga posla između njih kad imaju istoga skrbnika te u drugim slučajevima kad je to potrebno radi zaštite prava i interesa odrasle osobe. - Što se tiče zaštite prava pacijenata, tijekom 2013. predstavljen je informativni letak „Pacijent u središtu bolničkog sustava“ s ciljem boljeg upoznavanja pacijenata koji se liječe na bolničkim odjelima o njihovim pravima i ostvarenju bolje komunikacije između bolesnika i liječnika i medicinskih sestara koji sudjeluju u njihovu liječenju. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Odbor preporuča da država stranka pokrene sveobuhvatnu ocjenu postojećeg zakonodavstva i kada je to potrebno uskladi zakonodavstvo s Konvencijom. Preporuča da koncept razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna bude reguliran izvan konteksta legislative o suzbijanju diskriminacije u područjima obrazovanja, zdravstva, prometa i graditeljstva. Preporuka je Odbora da država stranka osigura sredstva kojima se organizacijama osoba s invaliditetom omogućava realizacija njihove uloge koja proizlazi iz članka 4. stavka 3. Konvencije. Preporuka je odbora da se u savjetovanju s organizacijama koje zastupaju žene s invaliditetom poduzimaju mjere za unapređenje razvoja i osnaživanja žena s invaliditetom u područjima obrazovanja i zapošljavanja te da se poduzmu neposredni koraci za zaštitu žena i djevojčica s invaliditetom od nasilja, uključujući seksualnog nasilja. Nadalje je preporuka donošenje i provedba strategije protiv napuštanja djece s invaliditetom i donošenje zaštitnih mehanizama kako bi se osiguralo savjetovanje djece u svim pitanjima koja se na njih odnose. Preporuka je Odbora da se zakonodavne mjere poduzimaju na način da se ukine praksa zamjenskog donošenja odluka u skladu s općom napomenom Odbora br. 1 (2014.) te da se donese široka lepeza mjera kojima se poštuje autonomija, volja i želje osobe s invaliditetom, uključujući pravo osobe da samostalno daje i povlači pojedinačni informirani pristanak na liječenje, pristup pravdi, glasovanju, sklapanju braka, punim roditeljskim pravima i rad. Odbor nadalje preporuča poduzimanje opipljivih koraka za uvođenje sustava odlučivanja uz podršku i u ovu svrhu edukacije socijalnih radnika, pravnih stručnjaka i javnih tijela o pravima predviđenima Konvencijom. Organizacije osoba s invaliditetom te ostali relevantni dionici trebaju biti uključeni u navedene zakonodavne i političke procese. Preporuka je Odbora da se ukinu zakonske odredbe prema kojima je dopuštena institucionalizacija na osnovi invaliditeta bez pristanka osobe te usklađivanje Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama s Konvencijom. Preporuka je Odbora da država stranka ispita postupke i praksu u vezi s istragama, progonom i postupanjem prema osobama s invaliditetom koji su počinili kaznena djela. Također je preporuka Odbora da se ispita jesu li primjenjive opće zaštitne mjere i pravni kazneni standardi odnosno pretpostavka nevinosti i pravo na pravično suđenje. Izjava Odbora o članku 14. Konvencije preporuča se kao smjernica u ovom smislu. Hitna je preporuka Odbora da se poduzmu direktni koraci za rješavanje teške situacije u ustanovama, zaustave nedobrovoljni tretmani i korištenje mjera sputavanja. Odbor nadalje sugerira da se zakonodavstvo uskladi s Konvencijom. Daljnja je preporuka Odbora provođenje istrage i progona svih kršenja ljudskih prava. Preporuka je Odbora da država stranka stavi usluge za zaštitu osoba s invaliditetom od nasilja u prvi plan i da ih učini u potpunosti dostupnima. Osim toga nadzorne mehanizme valja razvijati u skladu s člankom 16. stavkom 3. Konvencije. Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. godine - Unaprjeđenje sustava zaštite žena s invaliditetom i djevojčica s teškoćama u razvoju od nasilja, uključujući seksualnog nasilja. - Podizanje svijesti o nasilju i mogućnostima zaštite od nasilja za osobe s invaliditetom. - Osigurana dostupnost usluga skloništa, usluga/programa psihosocijalne podrške i drugih oblika zaštite za osobe s invaliditetom, žrtve nasilja. - Uveden sustav odlučivanja uz podršku u zamjenu za djelomično oduzimanje poslovne sposobnosti. - Informiranje građana o zakonom određenim pravima pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite te načinu zaštite i promicanja tih prava. Mjera 1. Omogućiti osobama s invaliditetom dostupnost informacija o zaštiti od nasilja i učinkovit sustav podrške svim osobama s invaliditetom žrtvama nasilja, posebno ženama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju OSIGURATI FINANCIJSKU PODRŠKU ZA MEĐUNARODNE STRUČNJAKE ZA SUDJELOVANJE NA SKUPOVIMA UOSI U HRVATSKOJ Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osigurati dostupnost informacija, preventivnih programa/edukacija, kampanje s ciljem podizanja svijesti o nasilju i mogućnostima zaštite od nasilja za osobe s invaliditetom - raspoloživost i dostupnost informacija i regionalna pokrivenost programima/edukacijama - osvrt na primjerenost i dostupnost u promatranoj godini u odnosu na prethodnu Nositelj: MSPM Sunositelji: URSVRH, ULJPPNM, NZRCD, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom te druge organizacije civilnog društva sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti MSPM-a, ULJPPNM-a i URSVRH-a kontinuirano Informacije i savjeti kome se obratiti u slučaju nasilja nalaze se na sljedećim na linkovima http://www.sigurnomjest o.hr/ (Ženska soba - Centar za seksualna prava); http://www.mup.hr/1127.aspx (MUP) MSPM je izradilo te tiskalo Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji. 2. Osigurati dostupnost skloništa, usluga/programa psihosocijalne podrške i drugih oblika zaštite za osobe s invaliditetom koje su žrtve nasilja u obitelji ili drugih oblika nasilja - broj skloništa za žene žrtve obiteljskog nasilja koja su prilagođena za žene s invaliditetom žrtve nasilja u odnosu na ukupan broj skloništa i potrebe - osvrt na primjerenost i dostupnost zaštite u promatranoj godini u odnosu na prethodnu - povećana dostupnost usluga/programa psihosocijalne podrške i drugih oblika zaštite osoba s invaliditetom žrtava nasilja (posebno žena i djece) - osvrt na dostupnost i primjerenost usluga te broj pružatelja usluga prema županijama Nositelji: MSPM, JLS sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U RH djeluje 18 skloništa za žrtve nasilja u obitelji. MSPM financira 17 skloništa i savjetovališta namijenjenih žrtvama nasilja u obitelji. U 2015. godini pravo na smještaj putem ugovaranja ostvarilo je prosječno 95 korisnika na mjesec, te je u tu svrhu osigurano ukupno 4.141.760,00 kn. 7 skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji organizacija civilnog društva financira se putem javnog natječaja za trogodišnji program za razdoblje 2013.- 2015. godina za što su bila osigurana sredstva u ukupnom iznosu od 6.300.000,00 kn za sve tri godine. 3. Educirati djelatnike sustava socijalne skrbi o primjeni restriktivnih mjera i zaštiti od ponižavajućeg postupanja prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom e pratiti primjenu standarda kvalitete socijalnih usluga Restriktivni postupci i Sigurnost od izrabljivanja - godišnji obuhvat djelatnika edukacijom, uz osvrt na naučeno kroz primjenu ili uvođenje mjera prevencije rizika od nasilja u ustanovama socijalne skrbi - ukupni obuhvat ustanova koje primjenjuju standarde - osvrt na prakse i učinkovitost primjene standarda Restriktivni postupci i Sigurnost od izrabljivanja Nositelj: MSPM Sunositelji: ustanove socijalne skrbi, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva ESIF kontinuirano Zabrana zlostavljanja i nasilja nad osobama s invaliditetom osigurana je donošenjem Pravilnika o standardima kvalitete socijalnih usluga 7 (2013.). Timovi za kvalitetu u ustanovama socijalne skrbi upoznati su sa standardima kvalitete, procesom provedbe samoprocjene, praktičnom primjenom instrumenta za samoprocjenu i primjenom skale za procjenu razine usklađenosti s pokazateljima kvalitete, kratkim prikazom metoda za prikupljanje i analizu podataka, vrstama potrebnih dokaza u sustavu kvalitete te zadacima timova za kvalitetu socijalnih usluga. MSPM je u ožujku 2016. godine svim pružateljima socijalne usluge smještaja (državni domovi i domovi drugih osnivača) dostavilo upitnik o provedbi dva standarda kvalitete Sigurnost od izrabljivanja i Restriktivni postupci u okviru usluge smještaja. O istom je izvješten Odbor za prava osoba s invaliditetom UN-a u okviru Izvješća o poduzetim mjerama za provedbu hitnih preporuka navedenog Odbora. Mjera 2. Uvesti sustav odlučivanja uz podršku u zamjenu za djelomično oduzimanje poslovne sposobnosti Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Izmijeniti Obiteljski zakon u smislu uvođenja instituta koji se temelji na suodlučivanju koje ne ograničava poslovnu sposobnost štićenika OSIGURATI EDUKACIJU OSOBA PRUŽATELJA PODRŠKE ZA POTPOMOGNUTO ODLUČIVANJE - izmijenjena zakonodavna regulativa te uveden sustav odlučivanja uz podršku Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2020. U RH ne postoji sustav odlučivanja uz podršku. Mjera 3. Provoditi načelo osobnog pristanaka osobe s invaliditetom prilikom smještaja u instituciju ili njezinog izlaska Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Kontinuirano senzibilizirati stručnjake o potrebi provedbe načela sudjelovanja korisnika u donošenju odluka o smještaju u ustanovama - broj održanih edukacija djelatnika u sustavu socijalne skrbi – - postojanje suglasnosti korisnika kojima je oduzeta poslovna sposobnost prilikom smještaja u instituciju (UVIJEK SE TREBA GLEDATI ŠTO OSOBA S INVALIDITETOM ŽELI, ALI MORA SE UZETI U OBZIR MOGUĆNOST TE OSOBE DA IZRAZI SVOJU VOLJU) Nositelj: MSPM Sunositelji: ustanove socijalne skrbi i druge pravne osobe koje pružaju uslugu smještaja sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Ne postoje podaci o primjeni načela osobnog pristanka prilikom realizacije usluge smještaja ili prestanka usluge. Mjera 4. Vođenje evidencije zdravstvenih radnika educiranih za postupanje u slučaju primjene mjere prisile u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Educirati zdravstvene radnike za primjenu mjere prisile u bolničkim zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovorenu djelatnost psihijatrije - broj educiranih zdravstvenih radnika za primjenu mjere prisile u bolničkoj zdravstvenoj Nositelj: MZ Sunositelji: bolničke zdravstvene ustanove koje imaju ugovorenu djelatnost psihijatrije sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Godišnja izvješća (podaci iz evidencija bolničkih zdravstvenih ustanova) o provedbi edukacije zdravstvenih radnika o primjeni mjera prisile u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi u 2015.godine. Mjera 5. Organizirati ciljano obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika o pravima predviđenim Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Izraditi analizu postojećeg stanja i utvrditi potrebu za provedbom ciljanog obrazovanja pravosudnih dužnosnika - izrađena analiza i utvrđena potreba za provedbom ciljanog obrazovanja pravosudnih dužnosnika Nositelj: Pravosudna akademija Sunositelj: Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2016. Pravosudni dužnosnici su do sada bili uključeni samo u međunarodne edukacije. U 2013. 7 pravosudnih dužnosnika bilo je u Trieru na seminaru „Europsko pravo osoba s invaliditetom i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom“. U 2014., posredstvom Pravosudne akademije, 1 sudac upućen je u Trier na godišnju konferenciju o pravima osoba s invaliditetom Akademije za europsko pravo. 2. Izraditi programe ciljanog obrazovanja i usavršavanja pravosudnih dužnosnika - izrađeni programi obrazovanja i usavršavanja pravosudnih dužnosnika Nositelj: Pravosudna akademija sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. Program za ciljanu temu ne postoji. 3. Kontinuirano provoditi ciljano obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika - broj educiranih pravosudnih dužnosnika Nositelj: Pravosudna akademija 20.000,00 kn kontinuirano od 2017.-2020. Edukacija se ne provodi zbog nedostatka financijskih sredstva i nedostatka programa na predmetnu temu. 4. Kontinuirano provoditi izobrazbu pravosudnih policajaca u zatvorskom sustavu vezano uz posebnosti postupanja s osobama s invaliditetom u zatvorskom sustavu - broj pravosudnih policajaca koji su završili izobrazbu Nositelj: MP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Predavanje „Specifičnosti u postupanju prema osobama s invaliditetom u zatvorskom sustavu“ od 2013. do 2016. godine pohađalo je 140 polaznika temeljnih tečajeva; u razdoblju od 2009. do 2015.godine cca 180 službenika pravosudne policije. Službe osiguranja pravosudnih tijela Uprave za organizaciju pravosuđa prošli su program stručnog usavršavanja pod nazivom „Posebnosti u postupanju prema osobama s invaliditetom u pravosudnim tijelima“. Mjera 6. Osigurati pristupačnost sudova i ustanova za osobe S INVALIDITETOM lišene slobode Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi analizu postojećeg stanja i utvrditi potrebe za osiguranje pristupačnosti u ustanovama za osobe lišene slobode - izrađena analiza postojećeg stanja pristupačnosti u ustanovama za osobe lišene slobode Nositelj: MP Sunositelj: MZ sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2016. Analiza ne postoji. 2. Izraditi plan prilagodbe u ustanovama za osobe lišene slobode te utvrditi visinu i izvore potrebnih financijskih sredstava - osigurana financijska sredstva za prilagodbu ustanova za osobe lišene slobode Nositelj: MP Sunositelj: MZ sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2016. Ukupno utrošena sredstva za prilagodbu u cilju osiguranja pristupačnosti u ustanovama za osobe lišene slobode za 2015. godinu iznosila su 250.000,00 kn. 3. Izvršiti analizu o pristupačnosti sudova osobama s invaliditetom NADODATI - izvršena analiza o pristupačnosti Nositelj: MP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. Analiza ne postoji. U razdoblju 2014.-2015. MP je rješavalo pristupačnost osobama s invaliditetom na zgradama pravosudnog sustava i to na 4 zgrade Općinskog suda, 3 zgrade Županijskog suda, 1 zgradi Državnog odvjetništva RH, 1 zgradi Županijskog državnog odvjetništva i 3 zgrade Općinskog državnog odvjetništva. 4. Izvršiti građevinske prilagodbe za osobe s invaliditetom na objektima pravosudnih i kaznenih tijela prema dinamici provedbe U rokove staviti do 2017. godine: - ugradnja lifta u zgradi E na Trgu pravde u Selskoj 2, Zagreb - ugradnja lifta u zgradi Vrhovnog suda, Zagreb - ugradnja lifta u ŽS Osijek - ugradnja lifta u ŽS Sisak - ugradnja lifta u OS Valpovo - ugradnja lifta u OS Benkovac - ugradnja lifta u ŽS Zagreb - ugradnja lifta u OS Dubrovnik, SS Metković - ugradnja lifta na zgradi u Puli u kojoj će biti smješteni ŽDO i ODO Pula i z.k.odjel u Puli - izvršene građevinske prilagodbe u navedenim zgradama Nositelj: MP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva u okviru Projekta IPA 2011. (cca 2.000.000,00 kn) 2017. U 2015. završena je izgradnja lifta u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, ukupna investicija 750.000,00 kn. Izveden je lift na dogradnji dvorišne zgrade DORH-a (cca 400.000,00 kn financirano kreditom Svjetske banke) . 4. Osigurati obuku slijepih i slabovidnih zatvorenika za sigurno kretanje u zatvoru ili kaznionici - broj obučenih slijepih i slabovidnih zatvorenika u razdoblju od 2016. do 2020. u odnosu na ukupan broj slijepih i slabovidnih osoba koje su u zatvoru ili kaznionici Nositelji: MP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano, prema potrebi Tijekom 2015. godine u zatvorskom sustavu nije bilo slijepih i slabovidnih zatvorenika te nije bilo potrebe za realizacijom suradnje. Prethodnih godina ova potreba se javljala sukcesivno, u slučajevima kada bi se na izdržavanju kazne nalazio slijepi ili slabovidni zatvorenik/ica. Suradnja se realizira izravno između kaznenog tijela i institucije, odnosno organizacije civilnog društva u lokalnoj zajednici. 5. Učiniti dostupan na web stranici Ministarstva pravosuđa popis objekata i pogodnosti za osobe s invaliditetom te opis poduzetih prilagodbi na sudovima - popis objekata i pogodnosti za osobe s invaliditetom podaci te opis poduzetih prilagodbi na sudovima objavljeni su na web stranici Ministarstva pravosuđa Nositelj: MP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. Podaci nisu dostupni na web stranicama. Mjera 7. Prikupljati podatke u svrhu vođenja statistike o nasilju nad ženama s invaliditetom iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće 1. Prikupljati statističke podatke o nasilju nad ženama s invaliditetom iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji - broj žrtava oštećenica s invaliditetom - statistički podaci o broju žrtava/oštećenika nasilja u obitelji - žena s invaliditetom Nositelj: MP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2015. godini ukupan broj žrtava - oštećenica s invaliditetom je bio 16 (od ukupno 33). Mjera 8. Osigurati učinkovitu zaštitu žena s invaliditetom i djevojčica s teškoćama u razvoju od nasilja, uključujući seksualnog nasilja Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Provesti istraživanje o ženama s invaliditetom i djevojčicama s teškoćama u razvoju kao žrtvama rodno uvjetovanog nasilja - broj žrtava oštećenica s invaliditetom - provedeno istraživanje - korišteni rezultati istraživanja kao baza za daljnje djelovanje nadležnih tijela Nositelji : MSPM, Sunositelj: URSVRH UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. – 2018. MSPM ne raspolaže podacima o broju žena s invaliditetom i djevojčica s teškoćama u razvoju koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja 2. Razviti i primjeniti programe edukacije nadležnog stručnog osoblja koje se u svom radu susreće s problematikom rodno uvjetovanog nasilja (djelatnici/ce u pravosuđu, socijalnoj skrbi, zdravstvu, policiji, odgojno-obrazovnim institucijama) o problematici rodno uvjetovanog nasilja nad ženama s invaliditetom i djevojčicama s teškoćama u razvoju - izrađeni programi edukacije - broj, vrsta i procjena kvalitete provedenih programa - broj polaznika/ca programa - kontinuirana procjena zadovoljstva ciljanih skupina provedenim programima - kontinuirana procjena zadovoljstva žena s invaliditetom i djevojčicama s teškoćama u razvoju provedenim programima Nositelji: MSPM, MZOS, MZ, MUP, MP, URSVRH, JLP(R)S , udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, ostale organizacije civilnog društva sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti razvoj programa - 2018. primjena programa - kontinuirano Programi dosad nisu bili izrađeni. Predloženi termin izrade programa edukacije jest 2017. godina, te se također predlaže od tog razdoblja utvrditi i koristiti polazne podatke. 3. Provoditi aktivnosti osvještavanja javnosti o problematici rodno uvjetovanog nasilja nad ženama s invaliditetom i djevojčicama s teškoćama u razvoju - broj i vrsta izrađenog promotivnog materijala - dionici i broj primjeraka kojima je materijal distribuiran - broj, vrsta i kontinuirana procjena kvalitete ostalih aktivnosti osvještavanja javnosti - broj i popis sudionika/ca navedenih aktivnosti, kao i procjena broja posrednih korisnika/ca prenesenih informacija - kontinuirana procjena zadovoljstva ciljanih skupina promotivnim materijalom i provedenim aktivnostima Nositelji: URSVRH, ULJPPNM Sunositelji : MSPM, MZ, MP, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom , ostale organizacije civilnog društva sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano URS od 2012. godine sudjeluje u provedbi i sufinanciranju pojedinih aktivnosti Kampanje „Bijele vrpce“ Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH). Ured je na Brailleovom pismu tiskao po 50 primjeraka Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2006. – 2010. i 2011. – 2015. te je distribuirao udrugama slijepih i slabovidnih osoba. Ured kontinuirano sudjeluje na tribinama, okruglim stolovima i drugim događanjima vezanim uz tematiku unapređenja položaja žena s invaliditetom te svake godine u suradnji sa SOIH-om obilježava 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama. Mjera 9. Provoditi planove edukacije i informiranja o pravima pacijenata Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Provoditi edukativne programe o pravima pacijenata sukladno Konvenciji o pravima osoba s 7invaliditetom - broj provedenih edukativnih programa i informativnih poruka Nositelj: MZ Sunositelji: HZZO, stručna društva, Pravni fakultet, udruge iz područja prava pacijenata i druga stručna društva, UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Tijekom 2015. godine provedena su 3 edukacijska programa - izobrazbe zdravstvenih radnika o pravima i specifičnim potrebama osoba s invaliditetom i to na nastavi na Medicinskom fakultetu iz izbornog predmeta: „Kvaliteta života“; na Sveučilištu u Osijeku na studiju psihologije te na studiju Sestrinstva, u ukupnom trajanju od 8 sati. U edukaciju je bilo uključeno 14 studenata medicine, 22 studenta psihologije i 28 medicinskih sestara/medicinskih tehničara. Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom koje se sufinanciraju u okviru natječaja MZ-a. Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba tijekom 2015. godine organizirala je akciju „Budi ja“. Cilj akcije između ostaloga jest kroz informiranje i senzibiliziranje, djelatnicima državnih, lokalnih i javnih ustanova, posebice onima koji djeluju na području socijalne skrbi i zdravstva, omogućiti iskustveni doživljaj gluhosljepoće. 7 “Narodne novine”, broj 143/14 9. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I PODIZANJE RAZINE SVIJESTI Pristup informacijama i komunikaciji jedan je od najvažnijih oblika sudjelovanja građana u društvu. Stoga je obveza države da osobama s invaliditetom omogući slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje javnih informacija i informacija o javnim uslugama, kao i da im osigura pristup osobnim podacima i elektroničkoj komunikaciji u javnom sektoru na ravnopravnoj osnovi s drugim članovima društva. Veliku ulogu u komunikaciji ima i razvoj tehnologije koja omogućava osobama s invaliditetom lakši pristup različitim informacijama ali i ostvarivanje lakše komunikacije, stoga je vrlo važno poticati razvoj, izradu i distribuciju novih tehnoloških dostignuća. Također obveza je svih, kako tijela javne vlasti, tako i privatnog sektora, da u prosljeđivanju informacija uzmu u obzir činjenicu da informacije trebaju biti omogućene svim građanima odnosno da budu usklađene sa standardima pristupačnosti. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - U cilju izjednačavanja mogućnosti pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju za gluhe i gluhoslijepe osobe te priznavanja prava na korištenje znakovnog jezika, 2015. godine donesen je Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 82/15). - Uspostavljen je sustav e-Građani (Odluka o pokretanju Projekta e-Građani „Narodne novine“, broj 5 2/13, 31/14) putem kojeg je osiguran pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, te osiguran pristup osnovnim osobnim podacima putem elektroničke komunikacije. Ujedno su uspostavljeni ključni preduvjeti razvoja e-usluga: e-identitet, sigurni pretinac za komunikaciju s javnom upravom, jedinstveno mjesto pristupa i identifikacije/autentifikacije te sustav javnih i temeljnih registara. - Na web stranici središnjeg državnog portala www.gov.hr slabovidnim osobama je omogućena prilagodba pristupačnosti. - Sukladno Strategiji e-Hrvatska 2020, poglavlje „e-Uključivost“ izričito navodi da se za izradu internetskog mjesta za središnji državni portal traži osiguranje veće dostupnosti sukladno smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja Web Content Accessibility Guidelines (WCAG).2.0. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Preporuka je Odbora da država stranka u suradnji s organizacijama osoba s invaliditetom i ostalim dionicima poduzme kampanje podizanja razine svijesti javnosti kako bi se unaprijedila pozitivna slika osoba s invaliditetom kao nositelja svih ljudskih prava priznatih u Konvenciji. Preporuka je Odbora državi potpisnici da osigura edukaciju za sva tijela s javnim ovlastima i javne ili privatne stručnjake koji rade s osobama s invaliditetom o pravima predviđenim u Konvenciji. Preporuka je Odbora državi potpisnici da uloži napore u prilagodbu projekta e-građani kako bi se izašlo ususret potrebama osoba s invaliditetom te kako bi im se osigurao pristup informacijama na ravnopravnoj osnovi s drugima, kroz promicanje i korištenjem easy to read formata, Brailleovog pisma, audio formata te ostalih augmentativnih i alternativnih komunikacijskih metoda u službenim odnosima te kroz pristupačnost javnih web stranica. Nadalje preporuča da država stranka donese i predvidi mjere za učinkovitu i pravovremenu provedbu Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba , uključujući njegovu regulaciju, u bliskim konzultacijama i s aktivnim angažmanom osoba s invaliditetom. Također je preporučeno osigurati da se gluhim osobama osiguraju usluge tumača za znakovni jezik u svim sudskim postupcima. Ciljevi i očekivani rezultati od 2016. do 2020. godine - osiguran veći stupanj dostupnosti web-a u skladu sa smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0. - Javne informacije, odnosno sadržaji kojima raspolažu tijela javne vlasti u potpunosti su prihvatljivi, raspoloživi i dostupni osobama s invaliditetom. - Omogućen je pristup internetskom sadržaju i Projektu e-Građani, odnosno pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima i elektronička komunikacija svih građana i javnog sektora. - U daljnjem razvoju i širenju e-usluga u IKT sustavu javne uprave naglasak je na osiguravanju pristupačnosti osobama s invaliditetom Mjera 1. Omogućiti slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje informacija prema izboru pojedinca – osobe s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugim članovima društva Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. JAVNA KAMPANJA O KPOSI 2017.-2020. 2. Učiniti dostupnima informacije tijela državne uprave prema osobama s invaliditetom u prihvatljivim oblicima i tehnologijama, ovisno o individualnim mogućnostima komuniciranja pojedinca - osobe s invaliditetom - dostupni sadržaji tijela državne i javne uprave u pristupačnom obliku 1. i 2. Nositelj: MU Sunositelji: MZ, MZOŠ, MB, MSPM, MPO, MINGO, MP, MK, MUP, MVEP, znanstvene i stručne institucije, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Prema SWOT analizi IKT-a javne uprave u Republici Hrvatskoj (izvor: Strategija e-Hrvatska 2020) pridana je nedovoljna pažnja pristupu informacijama osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama. Mjera 2. Koristiti nove IKT tehnologije u cilju povećanja neovisnosti i kvalitete života osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Učiniti komunikacijske sustave, e-usluge i informacijske sadržaje javne vlasti pristupačnijim osobama s invaliditetom uz pomoć novih tehnologija - stranice središnjeg državnog portala www.gov.hr prilagođene sukladno smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja (Web Content Accessibility Guidelines) WCAG.2.0. - prošireni projekt e-Građani s većim brojem e-usluga koji omogućuje veći pristup javnim informacijama na jednom mjestu, te siguran pristup osobnim podacima uz elektroničku komunikaciju u što većem području javnog sektora Nositelj: MU Sunositelji: MPPI, HAKOM, MZ, HZZO, MZOŠ, MB, MSPM, MINGO, MPO, URSVRH, ULJPPNM, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Prema trenutačnoj SWOT analizi IKT-a (informacijsko-komunikacijskih tehnologija) javne uprave u Republici Hrvatskoj (izvor: Strategija e-Hrvatska 2020) pridana je nedovoljna pažnja pristupu informacijama osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama. 2. Potaknuti javne službe na upotrebu većeg broja e-usluga putem projekta e-Građani te javnih tijela na informiranje i komuniciranje s građanima u obliku koji je prihvatljiv osobama s invaliditetom - osiguran veći broj e-usluga - slabovidnim osobama omogućen viši stupanj prilagodbe sadržaja na web stranicama https://www.gov.hr/ Nositelj: MU Sunositelji: MPPI, HAKOM, MZ, HZZO, MZOŠ, MB, MSPM, MINGO, MPO, URSVRH, ULJPPNM, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Prema SWOT analizi IKT-a (informacijsko-komunikacijskih tehnologija) javne uprave (izvor: Strategija e-Hrvatska 2020) pridana je nedovoljna pažnja pristupu informacijama osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, među koje spada i braniteljska populacija 3. Kontinuirano senzibilizirati zaposlene u IKT sustavima javnih ustanova u svrhu razumijevanja potreba i kvalitetnijeg pružanja usluga osobama s invaliditetom - zaposlenici IKT sustava javne uprave upoznati sa Strategijom e-Hrvatska 2020, odnosno, poglavljem „e-Uključivost“ u cilju osiguranja veće dostupnosti sadržaja i e-usluga sukladno smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja /Web Content Accessibility Guidelines) WCAG 2.0. Nositelj: MU Sunositelji: MPPI, HAKOM, MZ, HZZO, MZOŠ, MB, MSPM, MINGO, MPO, URSVRH, ULJPPNM, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Prema SWOT analizi IKT-a (informacijsko-komunikacijskih tehnologija) javne uprave (izvor: Strategija e-Hrvatska 2020) pridana je nedovoljna pažnja pristupu informacijama osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama. Mjera 3. Podizati razinu svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom nizom različitih aktivnosti koje pridonose općoj toleranciji za raznolikosti u društvu i suzbijanju stereotipa i diskriminacije osoba s invaliditetom –Jačati svijest o tome da same osobe s invaliditetom mogu najbolje zastupati svoje interese, podizati razinu svijesti o invaliditetu i pravima osoba s invaliditetom unapređivanjem stavova prema osobama s invaliditetom kao aktivnim i potpunim članovima društva) Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Poticati provedbu i periodično organizirati kampanje koje doprinose pozitivnoj percepciji osoba s invaliditetom, o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, jačanju svijesti o pravima osoba s invaliditetom i zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom te univerzalnom dizajnu - broj provedenih kampanja/drugih informativnih sadržaja u promatranoj godini u odnosu na prethodnu prema nositelju kampanji/drugih informativnih sadržaja (državne i nevladine organizacije) Nositelj: MSPM Sunositelji: ULJPPNM, URSVRH, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, DŠJU sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano 2015. godine organizirana je bila kampanja „Podržimo prava ljudi s intelektualnim i mentalnim teškoćama na život u zajednici“ s ciljem promicanja osnovnog ljudskog prava na život u zajednici 2. Organizirati edukacije državnih i javnih službenika o pravima i mogućnostima osoba s invaliditetom - broj državnih i javnih službenika koji su prošli edukaciju Nositelj: MSPM Sunositelji: DŠJU, UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2015. godini održane su dvije radionice na kojim su predstavljeni ex-ante uvjeti G3(2,3) iz područja prava osoba s invaliditetom - Mjere za osposobljavanje osoblja tijela uključenih u kontrolu i upravljanje Europskih strukturinih i investicijskih fondova na područjima mjerodavnih zakona i politika EU-a i Hrvatske o pravima osoba s invaliditetom i praktične primjene Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u DŠJU na kojoj je sudjelovalo cca 50 polaznika. Radionice će se nastaviti i tijekom 2016. godine. Mjera 4. Kontinuirano promovirati Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda, relevantne preporuke Vijeća Europe i informirati o potrebnim promjenama u društvu s obzirom na preuzete obaveze i međunarodne ugovore kojih je Republika Hrvatska stranka Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. OSIGURATI DOSTAVU SVIH PRIJEVODA MEĐUNARODNIH DOKUMENATA UDRUGAMA OSOBA S INVALIDITETOM KAO I INFORMACIJE SA RADNIH SASTANAKA NA KOJIMA SE RASPRAVLJAJU PITANJA OD INTERESA ZA OSI U OKVIRU TIJELA EU Provoditi tematski definiranu obuku te druge oblike informiranja i savjetovanja nositelja i sunositelja mjera Nacionalne strategije o provedbi svih odredaba Konvencije - dostupnost edukacije, broj održanih radionica i broj uključenih nositelja i sunositelja mjera u edukaciju Nositelj: MSPM Sunositelji: tijela središnje državne vlasti (Ministarstva) i JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Do 2011. nekadašnje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je organiziralo tematske edukacije nositelja mjera u županijama u svrhu pospješivanja provedbe Nacionalne strategije. 2. Osigurati veću dostupnost međunarodnih publikacija i dokumenata od važnosti za usmjeravanje provedbe politike za osobe s invaliditetom, uključujući i dostupnost Smjernica i preporuka Vijeća Europe - dostupne publikacije, preporuke i smjernice Vijeća Europe na hrvatskom jeziku i u pristupačnim formatima - dostupne druge publikacije i dokumenti Nositelj: MSPM Sunositelji: , MVPEI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Prevedeni međunarodni dokumenti, istraživanja i preporuke VE nalaze se na internet stranicama MSPM-a. Mjera 5. Provoditi stalne edukacije o novim saznanjima i modelima primjene Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (WHO 2001., Medicinska naklada i HZJZ, 2010.) Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Provesti edukaciju djelatnika svih centara za profesionalnu rehabilitaciju, stručnjaka ZVPRZOSI-a, savjetnika za osobe s invaliditetom i savjetnika za profesionalno usmjeravanje HZZ-a o novim saznanjima i modelima primjene Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja - provedena edukacija i broj educiranih stručnjaka u svim sustavima o novim saznanjima i modelima primjene Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja Nositelji: MSPM, HZJZ Sunositelji: MRMS, ZVPRZOSI, HZZ, CPR sredstva iz državnog proračuna u okviru redovnih sredstava kontinuirano Djelomično je provedena početna edukacija svih sustava u sklopu probne primjene Jedinstvene liste oštećenja i Jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti. 10. SUDJELOVANJE U KULTURNOM ŽIVOTU Važan dio kvalitete života svakog građanina čini pristupačnost kulturnih sadržaja ali i mogućnost vlastitog sudjelovanja u stvaranju istog. Sudjelovanje osoba s invaliditetom u kulturnim sadržajima pridonosi raznolikosti društva i afirmira njihove kreativne i umjetničke mogućnosti i senzibilizira javnost za umjetnički rad osoba s invaliditetom. Integracija osoba s invaliditetom u društvo, poticanje i afirmiranje osoba s invaliditetom kao stvaratelja kulture i korisnika kulturnih usluga, jedna je od važnih smjernica djelovanja Ministarstva kulture. Putem javnog poziva financiraju se programi udruga unutar kojih djeluju osobe, ali i programi kulturnih institucija koji su namijenjeni povećanju dostupnosti umjetničkih sadržaja osobama s invaliditetom, edukaciji osoblja ili organizaciji umjetničkih sadržaja prilagođenih osobama s invaliditetom. Posebno se podupiru i investicijska ulaganja namijenjena uklanjanju arhitektonskih barijera te danas, bez poštivanja standarda dostupnosti, muzeji, galerije i kazališta ne mogu dobiti odobrenja projekata. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - U sklopu programskih djelatnosti Ministarstva kulture (dramske, glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti, glazbenog i folklornog amaterskog stvaralaštva, kazališnog amaterizma, muzejsko-galerijske, arhivske, vizualne djelatnosti i dr.), a na temelju Poziva za predlaganja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture redovito sufinancira i programe udruga osoba s invaliditetom čije sudjelovanje u kulturnom životu predstavlja doprinos kulturnim aktivnostima. Broj takvih programa isključivo ovisi o broju i kvaliteti natječajnih prijava, a one se razmatraju bez ograničenja, temeljem umjetničkih i kulturnih vrijednosti. Osobe s invaliditetom uživaju punu ravnopravnost i jednake mogućnosti u skladu s provedbom nacionalne antidiskriminacijske politike. - Ministarstvo kulture kontinuirano potpomaže i financira knjižnične programe čiji je cilj promicanje i osiguravanje prava osoba s invaliditetom. Nadalje, financira i sufinancira projekte, javne manifestacije i inicijative koje provode udruge i institucije, a koji afirmiraju kreativne, edukativne i umjetničke mogućnosti osoba s invaliditetom na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, kontinuirano financira okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva te kontinuirano financira rad Hrvatske knjižnice za slijepe. - Ministarstvo kulture pokrenulo je 2009. godine program širenja knjižničnih usluga u narodne knjižnice većih gradova (Split, Slavonski Brod, Osijek, Rijeka, Pula, Split, Koprivnica, Karlovac) kojima gravitira veći broj slijepih i slabovidnih osoba. Tim je knjižnicama nabavljena posebna računalna oprema za pružanje usluga slijepim i slabovidnim osobama. Ministarstvo kulture osigurava sredstva za nabavu knjižne i neknjižne građe u narodnim knjižnicama, ali ne utječe na plan nabave - daljnja izgradnja zbirki s građom prilagođenom osobama s invaliditetom ovisi o potrebama svake pojedine knjižnice. - Ministarstvo kulture sufinancira izdavanje knjiga putem natječaja za potporu izdavanju knjiga i otkupa knjiga za narodne knjižnice u okviru kojih redovito sufinancira i programe udruga osoba s invaliditetom. Broj sufinanciranih programa ovisi isključivo o broju i kvaliteti prijavljenih programa. Uočene su prednosti projektnog financiranja. - Ministarstvo kulture je osnivač Tiflološkog muzeja u Zagrebu, jedinstvene muzejske ustanove ovog tipa u Europi koji upoznaje društvenu zajednicu sa svijetom osoba oštećena vida i omogućava aktivno uključivanje osoba s invaliditetom u muzejske aktivnosti. Muzej je bio uključen u projekt Europske unije Art for All koji je pokrenut u sklopu Europske godine jednakih mogućnosti 2007. godine, a razvio je strategije približavanja umjetničkih djela slijepima i slabovidnim osobama. Putem stalnog postava i kontinuiranim priređivanjem izložaba koje su prilagođene osobama oštećena vida, Tiflološki muzej u europskim i međunarodnim okvirima prezentira posebne vještine i znanja s područja defektologije i muzeologije. - Ministarstvo kulture potiče Međunarodni festival kazališta slijepih i slabovidnih BIT (Blind in Theatre), jedini festival kazališta slijepih u svijetu, koji ruši predrasude i predstavlja visoke umjetničke dosege osoba s invaliditetom kao ravnopravnih sudionika nacionalne i međunarodne kulturne scene (organizator: Kazalište slijepih i slabovidnih osoba „Novi život“, Zagreb). Isto se odnosi na „Festival jednakih mogućnosti“ (organizator: Društvo tjelesnih invalida Zagreb) i njegov doprinos dinamičnoj javnoj urbanoj sceni u okviru koje se promoviraju raznoliki kreativni dosezi osoba s invaliditetom. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Odbor preporuča državi potpisnici da poduzme odgovarajuće korake kako bi osigurala pristupačnost glavnim kulturnim objektima i poduzme odgovarajuće mjere poput umjetničkih festivala osoba s invaliditetom kako bi osobama s invaliditetom dala priliku da razvijaju i koriste svoj kreativni, umjetnički i intelektualni potencijal. Preporuča se da država stranka potvrdi Ugovor iz Marakeša. Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. - Narodne knjižnice svim svojim korisnicima omogućuju jednak i neposredan pristup izvorima znanja, informiranja i cjeloživotnog učenja. - Umrežavanje i uključenost osoba s invaliditetom na projektima u kulturi, na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. - Osigurani uvjeti za kreativni i umjetnički razvoj osoba s invaliditetom kroz inkluzivne programe. - Kontinuirano se potiče profesionalizacija umjetnika s invaliditetom. Mjera 1. Osigurati osobama s invaliditetom veću dostupnost svih sadržaja vezanih uz kulturni život zajednice namijenjenih svim drugim građanima Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Kino I KAZALIŠNE predstave i festivale prilagođavati osobama s invaliditetom po uzoru na dobre prakse, te prilagođavati gluhim, nagluhim, slijepim, slabovidnim i gluhoslijepim osobama audiovizualno stvaralaštvo hrvatske produkcije - broj kino predstava i festivala u kojima je osiguran komunikacijski posrednik, titlovanje i/ili naracija za osobe oštećena vida i sluha u odnosu na ukupan broj svih kazališnih/kino predstava i festivala u promatranoj godini u odnosu na prethodnu Nositelji: HAVC, JLP(R)S Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnoga u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz proračuna JLP(R)S kontinuirano U 2015. godini sredstvima odobrenim po Javnom pozivu za poticanje komplementarnih djelatnosti HAVC-a (u kategoriji razvijanja audiovizualne kulture) sufinancirana su 3 programa prilagodbe i/ili inkluzije (Udruga Zamisli: Slušam, dakle vidim; Alternator: Festival o pravima djece; Udruga Globe Media: Dyxy na filmu 2 – radionice za djecu s disleksijom). 2. Izvršiti komunikacijske i građevinske prilagodbe SVIH KULTURNIH SADRŽAJA muzejskih ustanova, arhiva i knjižnica - broj muzejskih ustanova, arhiva i knjižnica koje su prilagođene osobama s invaliditetom Nositelji: MK, JLP(R)S sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz proračuna JLP(R)S 2020. Osiguran pristup ima 35 muzeja/zbirki, djelomično osiguran pristup 23 muzeja/zbirki, a bez pristupa je 137 muzeja/zbirki. Osiguran pristup imaju 3 arhiva, djelomično osiguran pristup 9 arhiva, a bez pristupa je 7 arhiva. Što se tiče knjižnica, osiguran pristup ima njih 165, djelomično osiguran pristup ima njih 39, a bez pristupa je 95 knjižnica. Mjera 2. Kontinuirano poticati i podupirati projekte koji afirmiraju kreativne i umjetničke mogućnosti osoba s invaliditetom, uključujući i projekte koji potiču umrežavanja i uključenost osoba s invaliditetom na projektima u institucionalnoj i neovisnoj kulturi, na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. IZJEDNAČITI POLOŽAJ UMJETNIKA I UMJETNIČKIH UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM S DRUGIMA 2. Sufinancirati programe ustanova, udruga i drugih subjekata u kulturi koje na profesionalnoj i amaterskoj razini djelovanja afirmiraju kreativne i umjetničke mogućnosti osoba s invaliditetom - broj i iznos dodijeljenih potpora programima ustanova, udruga i drugih subjekata u kulturi Nositelji: MK, JLP(R)S Sunositelji: MZOS, MSPM, UZUVRH, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz proračuna JLP(R)S kontinuirano U 2015. godini dodijeljeno je 36 potpora programima, (muzejski, vizualni, kazališni, glazbeni, knjižnični, književno-nakladnički i međunarodni) za što je osigurano 674.862,00 kn. Mjera 3. Podizati razinu svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom nizom različitih aktivnosti koje pridonose općoj toleranciji za raznolikosti u društvu i suzbijanju stereotipa i diskriminacije osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Povećati mogućnost predstavljanja osoba s invaliditetom na jednakoj osnovi s drugim građanima u općim programima medija (posebno Hrvatske radiotelevizije) i specijaliziranim programima, te intenzivirati suradnju s HRT-om vezano uz obveze čl. 8. Konvencije (posebno stavci 1 i 2 (a i c)) - opis poduzetih aktivnosti usklađivanja programske koncepcije javne televizije - učestalost sudjelovanja osoba s invaliditetom u općim programima i u specijaliziranim programima HRT i drugih medija u promatranoj godini u odnosu na prethodnu Nositelji: HRT, Vijeće za elektroničke medije Sunositelji: MK, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija dodijelio je putem natječaja za 2015. i 2016. godinu sredstva za kategoriju Podizanje svijesti javnosti o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, kao i promicanje i poštovanje njihovih prava i dostojanstva, uključujući borbu protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom u ukupnom iznosu od 2.085.837,15 kn. Mjera 4. Ratificirati Ugovor iz Marakeša u svrhu olakšanja pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu koristiti tiskom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Potpisati Ugovor i donijeti Zakon o njegovom potvrđivanju - donesen Zakon o potvrđivanju Ugovora iz Marakeša Nositelj: Državni zavod za intelektualno vlasništvo sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. RH i EU još nisu potpisali Ugovor iz Marakeša Mjera 5. Ratificirati Istambulsku Konvenciju 1. RATIFICIRATI Konvencijui donijeti zakon Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 11. SUDJELOVANJE U JAVNOM I POLITIČKOM ŽIVOTU Sudjelovanje svih građana u javnom i političkom životu temelj je demokracije. Ustavom Republike Hrvatske propisano je da država posebnu skrb posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život, dok je Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom propisano da će države potpisnice jamčiti osobama s invaliditetom njihova politička prava i mogućnost njihova uživanja na ravnopravnoj osnovi s drugima. Ukoliko želimo inkluzivno društvo važno je promicati okruženje koje će odražavati raznolikost svojih građana i njihovo pravo da sudjeluju u kreiranju javnih politika i zagovaranju potrebnih promjena u društvu. Pri kreiranju politika, donošenju novih zakona kao i izmjena i dopuna postojećih, od iznimno velike važnosti je uloga osoba s invaliditetom i njihovih organizacija, te su oni prepoznati kao vrlo učinkoviti i vrijedni partneri te aktivni dionici u kreiranju politika. Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona , drugih propisa i akata, Zakona o procjenama učinaka propisa , te donošenjem Zakona o pravu na pristup informacijama učinjeni su značajni iskoraci u unapređenju normativnog okvira za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u Republici Hrvatskoj. Kako bi što veći broj građana, posebno osoba s invaliditetom, bio u mogućnosti predlagati mjere javne politike intenzivno se razvijaju i mrežni sustavi komunikacije sa zainteresiranom javnošću. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Zakonom o registru birača iz 2012. godine osobama lišenim poslovne sposobnosti omogućen je upis u registar birača i ostvarivanje biračkog prava na ravnopravnoj osnovi sa svim građanima. - U zakonodavstvo je uključeno niz novina kojima se regulira i unapređuje glasovanje osoba s invaliditetom. Na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te njihove zamjenike održanima u 2013. godini, prvi put su bili u primjeni zakoni doneseni krajem 2012. godine, a kojima je ostvareno poboljšanje normativnog okvira kojim se osigurava ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u ostvarivanju njihovog biračkog prava. To su Zakon o registru birača, odnosno Zakon o lokalnim izborima (oba objavljena u „Narodnim novinama“, broj 144/12). Zakon o lokalnim izborima podrobno uređuje glasovanje birača koji z bog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, te birača koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto. Ujedno su prihvaćeni prijedlozi isticani od strane Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske i GONG-a te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora vezano uz birače kojima je zbog invaliditeta otežan pristup biračkom mjestu. U svrhu osiguranja zaštite biračkog prava tih birača u članak 61. Zakona o lokalnim izborima uvrštena je odredba kojom je uređeno ostvarivanje biračkog prava birača koji pristupi na biračko mjesto, ali mu je zbog invaliditeta onemogućena pristupačnost biračkom mjestu. U tom slučaju provest će se postupak propisan za birača koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto. - Glasovanje birača s tjelesnom manom, nepismenih birača i glasovanje izvan biračkog mjesta uređeno je i Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 92/10, 23/13 i 143/13), te je u navedenom Zakonu posebno propisano glasovanje slijepih osoba uz pomoć druge osobe (pratitelja) koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste odnosno ispred imena i prezimena kandidata za koje birač glasuje ili matrice za samostalno glasovanje. - U Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 116/99, 109/00, 53/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 66/15 - pročišćeni tekst i 104/15 - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-1397/2015 od 24. rujna 2015.) u 2015. godini su, vezano uz ostvarivanje biračkog prava osoba s invaliditetom, izmijenjeni članci 4. i 83. Zakona. U članku 4. Zakona usklađeno je biračko pravo sa Zakonom o registru birača kojim aktivno biračko pravo imaju i osobe lišene poslovne sposobnosti. Nadalje, izmijenjene su i dopunjene odredbe članka 83. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor o posebnim načinima izjašnjavanja birača; birača koji zbog tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način kako je to predviđeno Zakonom, birača koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, te birača koji pristupi na biračko mjesto, ali mu je zbog tjelesne mane ili iz drugog razloga onemogućena pristupačnost biračkom mjestu. - Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske za svake izbore propisuje obvezatne upute o načinu glasovanja osoba s invaliditetom i nepismenih birača te birača koji ne mogu pristupiti na biračko mjesto. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske naputkom za određivanje biračkih mjesta upućuje nadležna izborna povjerenstva da kod određivanja biračkih mjesta, koliko je to god moguće, vode računa da ista budu dostupna i osobama s invaliditetom. - Ministarstvo uprave svake godine na temelju podataka dostavljenih od svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sačinjava analizu dostupnosti temeljnih dokumenata od značaja za političko sudjelovanje na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini osobama s invaliditetom. U tu svrhu jedinice samouprave osiguravaju određena sredstva za financiranje udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom pa na taj način doprinose njihovom uključivanju u društveni život gradova i općina, a akte i dokumente jedinica objavljuju na službenim web stranicama i u službenim glasilima kako bi bili dostupni i osobama s invaliditetom. - Podaci o broju osoba s invaliditetom koje su zaposlene u tijelima državne uprave te njihov prijam u službu utvrđuju se i planiraju Planom prijama u državnu službu za tijela državne uprave, stručne službe i urede Vlade Republike Hrvatske. Ministarstvo uprave kontinuirano kontrolira da li je u svim tekstovima natječaja/oglasa za prijam u državnu službu navedeno da osobe s invaliditetom imaju pravo prilikom prijave na natječaj/oglas pozvati se na pravo prednosti pri zapošljavanju, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 157/13 i 152/14 ). - Zakonom o Registru zaposlenih u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 34/11) uspostavljen je Registar koji sadrži podatke o svim zaposlenima u javnom sektoru, uključujući i podatke o osobama s invaliditetom. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Odbor preporuča poduzimanje mjera kako bi izborni postupak postao u cijelosti pristupačan svim osobama s invaliditetom i kako bi se olakšalo sudjelovanje osoba s invaliditetom u predstavničkim i izvršnim tijelima. Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. godine - Povećano uključivanje žena s invaliditetom u politički i javni život zajednice kao i doprinos osiguravanju njihovih jednakih mogućnosti u odnosu na druge društvene skupine. - Povećano uključivanje žena s invaliditetom u politički i javni život zajednice kao i doprinos osiguravanju njihovih jednakih mogućnosti u odnosu na druge društvene skupine. - Unapređenje kvalitete života žena i mladih osoba s invaliditetom te poticanje i osnaživanje istih za povećano uključivanje u sve oblike javnog života i u sve razine političkog odlučivanja i djelovanja kroz partnersku suradnju s organizacijama osoba s invaliditetom sukladno čl. 29. Konvencije o pravima osoba sinvaliditetom. - Nastaviti podupirati rad organizacija civilnoga društva kroz financiranje kvalitetnih programa i projekata iz područja zaštite, poštivanja i promicanje ljudskih prava žena i mladih s invaliditetom, kao i jačanje senzibilizacije javnosti o mogućnostima uključivanja žena i mladih s invaliditetom u javni i politički život. Mjera 1: Osigurati tehničku podršku ili druge oblike pomoći kako bi svim osobama s invaliditetom bili dostupni temeljni dokumenti od značaja za političko sudjelovanje na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini i kako bi se olakšalo sudjelovanje osoba s invaliditetom u predstavničkim i izvršnim tijelima Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Izraditi analizu dostupnosti dokumenata za sve osobe s invaliditetom, te opreme koja je dostupna na svim razinama političkog djelovanja (scanneri, pisači na Brailleovom pismu itd.), uključujući njihovu zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima - i zrađena analiza dostupnosti dokumenata i opreme za osobe s invaliditetom Nositelj: MU Sunositelji: JLP(R)S sredstva iz proračuna JLP(R)S kontinuirano Početkom 2016. godine MU je pristupilo analizi podataka koji se odnose na dostupnost osobama s invaliditetom temeljnih dokumenata od značaja za političko sudjelovanje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te je u tu svrhu zatražilo od ureda državne uprave u županijama da od JLP(R)S na svom području prikupe podatke o dostupnosti dokumenata od značaja za političko sudjelovanje osobama s invaliditetom tijekom 2015. godine. 2. Povećati dostupnost dokumenata i osigurati potrebnu opremu (scanneri, pisači na Brailleovom pismu itd.) u svrhu olakšavanja sudjelovanja osoba s invaliditetom u predstavničkim i izvršnim tijelima - p ovećana dostupnost dokumenata - osigurana potrebna oprema u predstavničkim i izvršnim tijelima u svrhu pristupačnosti osobama s invaliditetom Nositelj: MU Sunositelji: JLP(R)S sredstva iz proračuna JLP(R)S kontinuirano Početkom 2016. godine MU je pristupilo analizi podataka koji se odnose na dostupnost osobama s invaliditetom temeljnih dokumenata od značaja za političko sudjelovanje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Mjera 2. Pratiti ravnopravno Osigurati pristupačnost za sudjelovanje osoba s invaliditetom u ostvarivanju njihova biračkog prava Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Izraditi analizu izbornog zakonodavstva te predložiti izmjene izbornog zakonodavstva - izrađena analiza izbornog zakonodavstva - donesene izmjene zakona kojima se osigurava pristupačnost izbornog postupka svim osobama s invaliditetom Nositelj: MU Sunositelj: Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske sredstva se osiguravaju u državnom proračunu u okviru sredstava za provedbu izbora kontinuirano Postojeće stanje izbornog zakonodavstva. Mjera 3. Promicati sudjelovanje žena i mladih osoba s invaliditetom u javnom i političkom djelovanju na svim razinama Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osigurati financijska sredstva za provedbu programa i projekata organizacija civilnoga društva za pružanje podrške ženama i mladima s invaliditetom za uključivanje u javni i politički život - broj organizacija civilnoga društva koje su dobile financijsku potporu (na godišnjoj razini) Nositelj: ULJPPNM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2016.-2020. U 2015. godini ULJPPNM je proveo Natječaj za financijsku potporu projektima organizacija civilnoga društva u RH iz područja zaštite, poštivanja i promicanje ljudskih prava u okviru raspoloživih sredstava iz Državnoga proračuna u kojemu je bilo obuhvaćeno pet prioriteta za financiranje, od čega se jedan prioritet odnosi na poticanje uključenosti žena i mladih s invaliditetom u javni i politički život. Financirana su 2 projekta organizacija civilnoga društva u ukupnom iznosu od 45.000,00 kuna. 2. Organizirati javne rasprave, okrugle stolove i seminare u svrhu informiranja i senzibiliziranja javnosti o mogućnostima uključivanja žena i mladih s invaliditetom u javni i politički život - broj održanih javnih rasprava, okruglih stolova, seminara - broj sudionika na javnim raspravama, okruglim stolovima, seminarima Nositelj: MSPM, LJPPNM, URS Sunositelji: JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano MSPM je 2012. godine u suradnji s Vijećem Europe organiziralo Regionalni seminar o sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu. Svrha seminara bila je promocija Preporuke CM/Rec (2011) 14 Odbora ministara državama članicama o sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu. 3. Izraditi i uvoditi rodno osjetljive programe usmjerene na uklanjanje stereotipa (posebno u područjima od posebnog državnog interesa) putem županijskih/lokalnih povjerenstava za ravnopravnost spolova s naglaskom na ravnopravnost žena s invaliditetom - broj izrađenih programa - broj lokaliteta gdje su uvedeni ti programi - broj sudionika provedbe programa Nositelji : URS, županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova Sunositelji : MSPM, JLP(R)S, OSD sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti - izrada programa -2016. godina - uvođenje i primjena programa -2017. - 2020. Prema dostupnim podacima rodno osjetljivi programi usmjereni na uklanjanje stereotipa dosad nisu izrađeni. 4. Kontinuirano procjenjivati kvalitetu primjene rodno osjetljivih programa usmjerenih na uklanjanje stereotipa (posebno u područjima od posebnog državnog interesa) putem županijskih / lokalnih povjerenstava za ravnopravnost spolova s naglaskom na ravnopravnost žena s invaliditetom - kontinuirana procjena zadovoljstva krajnjih korisnika provedenim programima - povećana dostupnost informacija/edukacije o sudjelovanju i uključivanju osoba s invaliditetom u politički i javni život Nositelji: URS, županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova Sunositelji: MSPM, JLP(R)S, OCD sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. - 2020. Prema dostupnim podacima rodno osjetljivi programi usmjereni na uklanjanje stereotipa dosad nisu izrađeni. 12. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ Prema podacima Registra osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj su, u veljači 2016., zabilježeni podaci za 511 194 osoba s invaliditetom (11,9% ukupnog stanovništva) od čega je 203 606 ženskog (39,8%), a 307 588 (60,2%) muškog spola. U registru su zabilježeni podaci za 35 367 djece sa većim teškoćama u razvoju (6,9%) od čega je 13 334 (38%) djevojčica i 22 033 dječaka (62%). Da bi se stvorila osnova za donošenje odluka i kreiranje politika na ovom području, utemeljene na relevantnim podacima, potrebno je kontinuirano unapređivati kvantitativno istraživanje Registra ali i provoditi kvalitativne te ciljane studije o ovoj posebice ranjivoj populaciji. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Uspostavljen funkcionalan Registar osoba s invaliditetom koji unutar 24 sata odgovara na sve upite osim složenijih zahtjeva. - Registar osoba s invaliditetom postao je temeljni registar za potvrđivanje statusa osobe s invaliditetom i provedbu Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 44/14). - Redovito se godišnje publicira Izvještaj o osobama s invaliditetom koji je dostupan na internet stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. - Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja je prevedena na hrvatski jezik, tiskana te uvrštena kao konceptualni okvir u sustav vještačenja za osobe s invaliditetom. - Višegodišnja koordinacija reforme sustava vještačenja je rezultirala Jedinstvenim tijelom vještačenja te Uredbom o metodologijama vještačenja. - Prikupljene su potrebne informacije, uključujući rutinske statističke pokazatelje i rezultate znanstvenih istraživanja, koji će omogućiti formuliranje i provedbu politika za unapređenje kvalitete života i izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji. Podaci će biti razvrstani na odgovarajući način i korišteni za identifikaciju i otklanjanje prepreka s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u ostvarivanju svojih prava. Sve informacije, statistički pokazatelji i rezultati istraživanja bit će dostupni osobama s invaliditetom, ali i svima koji na neki način skrbe za osobe s invaliditetom. - Provedeno pet kvalitativnih istraživanja s područja autizma, intelektualnih teškoća, oštećenje sluha, neuromuskularnih bolesti te žena s invaliditetom za koje su publicirani znanstveni radovi čiji rezultati su dostupni u Ministarstvu socijalne politike i mladih te Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Pored toga publicirano je 17 znanstvenih i stručnih radova na temu invaliditeta u nacionalnim i međunarodnim indeksiranim časopisima. - Web stranice HZJZ-a prilagođene su i osobama s oštećenjem vida, a funkcionalan je i Oglasnik za osobe s invaliditetom na kojem isključivo osobe s invaliditetom mogu oglasiti svoje proizvode i usluge. - Na Zdravstvenom veleučilištu je organiziran modul u kojem su predavači Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom te predstavnici udruge slijepih, gluhih, osoba s tetra i paraplegijama te udruge osoba s mentalnim oštećenjima. Prepreke: - Još uvijek u sustavu postoje tijela/resori koji prikupljaju podatke o osobama s invaliditetom, a ne dostavljaju ih u Registar npr. HZZO - podaci o ortopedskim pomagalima; HZZ - podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Sve te izvore potrebno je uvrstiti u novi Zakon o registru osoba s invaliditetom da bi se postigla sveobuhvatnost podataka. - Papir kao komunikacijsko sredstvo sa sustavom socijalne skrbi i prosvjete - takav način dostave podataka zahtijevao je detaljnu kontrolu svakog dostavljenog rješenja/nalaza, a prije svega podataka o dijagnozama uzroka invaliditeta. Ti podaci nisu dovoljno točno usklađeni s Međunarodnom klasifikacijom bolesti, što zahtjeva veliki angažman u unapređenju kvalitete ovih podataka. - Svi sustavi nemaju OIB u rješenjima/nalazima što je nakon JMBG-a obavezan identifikator osobe prema Zakonu o registru osoba s invaliditetom. To zahtjeva dodatni angažman u pronalasku ovog podatka što oduzima velike resurse. Podaci o osobama s invaliditetom nisu ušli u poruku iz primarne zdravstvene zaštite koja dolazi u CEZIH 8 iako je HZJZ napravio redefiniranje poruke i skraćivanje Obrasca o invaliditetu kako je traženo. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Preporuka je Odbora da država stranka sustavno pregledava i preoblikuje sustav prikupljanja podataka u mjeri koja se odnosi na žene i muškarce s invaliditetom te da bude aktivno uključena i da se blisko savjetuje s osobama s invaliditetom i njihovim predstavničkim organizacijama. Preporuka je Odbora sustavno prikupljanje podataka i statistike o situaciji u kojoj se nalaze žene i djevojčice s invaliditetom uz pokazatelje za ocjenu međusektorske diskriminacije i uključivanje odgovarajuće analize u sljedeće izvješće. Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. godine - Prikupljene potrebne informacije, uključujući rutinske statističke pokazatelje i rezultate znanstvenih istraživanja, koji će omogućiti formuliranje i provedbu politika za unapređenje kvalitete života i izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji. Podaci će biti razvrstani na odgovarajući način i korišteni za identifikaciju i otklanjanje prepreka s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u ostvarivanju svojih prava. - Svi informacije, statistički pokazatelji i rezultati istraživanja dostupni su osobama s invaliditetom ali i svima koji na neki način skrbe za osobe s invaliditetom. Mjera 1. Unapređivati statističke i informacijske strategije za razvoj politike i standarda vezanih uz osobe s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Donošenje i usklađivanje novog Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom 9 s legislativom koja regulira način vještačenja i ostvarivanje prava za osobe s invaliditetom - donesen novi Zakon o registru osoba s invaliditetom Nositelj: MZ Sunositelji: HZJZ, MZOS, MB, MSPM, MRMS, HZMO, HZZO, ZVPRZOSI UOSI sredstva u okviru redovne djelatnosti 2016. Postojeći Zakon o hrvatskom registru osoba s invaliditetom potrebno je izmijeniti i uskladiti s Uredbom o metodologijama vještačenja 10 ali i drugim propisima koji reguliraju ostvarivanje prava osoba s invaliditetom. 2. Formirati elektroničku poruku o osobama s invaliditetom iz primarne zdravstvene zaštite i osigurati njenu dostavu u Registar osoba s invaliditetom - formirana i dostavljena poruka o osobama s invaliditetom iz CEZIH-a 11 u Registar osoba s invaliditetom Nositelj: HZJZ Sunositelji: MZ, HZZO sredstva u okviru redovne djelatnosti 2016. Obrazac o invaliditetu, koji je propisan Pravilnikom o obrascu za dostavljanje podataka Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom 12 nije prilagođen slanju iz primarne zdravstvene zaštite u sustav CEZIH-a. Zbog toga liječnici moraju ispunjavati papirnu prijavu što, s obzirom na informatiziranost ovog dijela zdravstvene zaštite, znatno otežava radni proces i rezultira podregistriranjem invaliditeta iz ovog izvora podataka. 3. Osigurati uvjete za prikupljanje podataka o pravima osoba s invaliditetom u elektroničkom obliku ili na papiru iz svih resora koja izdaju rješenja temeljem Nalaza i mišljenja Jedinstvenog tijela vještačenja, a dostavljaju ih u Registar osoba s invaliditetom (navedena poruka treba sadržati OIB osobe koja ostvaruje pravo) - dostavljena rješenja u Registar osoba s invaliditetom o ostvarenim pravima osoba s invaliditetom u e formi ili papiru s pripadajućim OIB-om osobe koja pravo ostvaruje Nositelj: HZJZ Sunositelji: MZ, MZOS, MB, MSPM, MRMS, HZMO, HZZO, HZZ sredstva u okviru redovne djelatnosti 2016. Registar trenutno, u skladu sa Zakonom o registru, ne prikuplja podatke o pravima osoba s invaliditetom iz resora koja izdaju rješenja temeljem Nalaza i mišljenja Jedinstvenog tijela vještačenja. 4. Uskladiti metodologiju za prikupljanje podataka o osobama s invaliditetom u skladu s preporukama Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a - praćenje i analiza podataka o nasilju nad djevojčicama i ženama s invaliditetom Nositelj: HZJZ Sunositelji: MUP, MSPM, MZ, HZZO sredstva u okviru redovne djelatnosti 2016. Podaci iz Registra osoba s invaliditetom. 5. Osiguranje redovnih statističkih izvješća Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom REDOVNI RAD - redoviti godišnji Izvještaj o osobama s invaliditetom objavljen na internetskim stranicama HZJZ-a Nositelj: HZJZ sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Podaci se redovito objavljuju na stranicama HZJZ i do sada su dostupna izvješća za razdoblje 2007.-2015. Mjera 2. Unaprijediti klasifikaciju invaliditeta Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Tiskati prijevod Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (MKF) verzije za djecu i mlade (ICF CY) Svjetske zdravstvene organizacije - prevedena na hrvatski jezik i tiskana klasifikacija te prilagođena potrebama osoba oštećena vida Nositelj: HZJZ sredstva u okviru redovne djelatnosti 2018. Do sada je prevedena, tiskana i objavljena Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (MKF) - verzija za odrasle, no ne postoji prijevod verzije za djecu. 2. Uvrstiti Međunarodnu klasifikaciju funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (MKF) u zdravstvene informacijske sustave koji raspolažu podacima o osobama s invaliditetom - uvršten MKF u zdravstvene informacijske sustave (BIS 13 , CEZIH) te bilježenje podataka o funkcionalnosti osoba od strane korisnika/zdravstvenih radnika i suradnika u zdravstvu Nositelj: HZJZ Sunositelji: MZ, HZZO, zdravstvene ustanove u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti sredstva u okviru redovne djelatnosti 2020. MKF nije uvršten u zdravstveno informacijske sustave. Postoje pokušaji implentacije za fizioterapetsku djelatnost u zdravstvenoj njezi u kući. 3. Provesti edukacije edukatora o načinu primjene MKF-a Preformulirati - broj educiranih stručnjaka, po sustavima/ministarstvima o načinima primjene MKF-a Nositelji: HZJZ, MZ, MSPM sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Ne postoji sustavna edukacija. Do sada je o MKF-u educirano oko 80 stručnjaka raznih grana koji su sudjelovali u procesu reforme sustava vještačenja. Mjera 3. Poticati provođenje istraživačkih studija i usku suradnju nadležnih tijela radi osiguravanja dostupnosti sveobuhvatnih podataka u cilju postizanja veće razine znanja o osobama s invaliditetom te donošenja politika i programa vezanih uz invaliditet utemeljenih na kvalitetnim informacijama Aktivnost Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osnovati međuresornu Radnu skupinu za izradu Plana prioritetnih istraživanja - osnovana međuresorna Radna skupina za izradu Plana prioritetnih istraživanja Nositelji: MSPM, HZJZ, ERF, učiteljski fakulteti, medicinski fakulteti, Studijski centar socijalnog rada Sunositelji: MZ, MZOS, MB, MRMS, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva u okviru redovne djelatnosti 2016. Ne postoji međuresorna radna skupina. 2. Organizirati i provoditi istraživačke studije koje pridonose unapređenju obrazovanja, zdravlja i kvalitete života osoba s invaliditetom na regionalnoj i nacionalnoj razin e se uključiti u međunarodna istraživanja i projekte - broj provedenih studija/broj projekata Nositelji: HZJZ, ERF, učiteljski fakulteti, medicinski fakulteti, Studijski centar socijalnog rada Sunositelji: MZ, MSPM, MZOS, MB, MRMS, OCD sredstva u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF 2020. U razdoblju 2007.-2015. godine je, u organizaciji i suradnji sa HZJZ-om, provedeno i publicirano 9 znanstvenih istraživanja te 10 stručnih radova na tu temu. 3. Publicirati provedene studije u relevantnim međunarodnim i nacionalnim stručnim i znanstvenim časopisima - broj publiciranih i/ili upućenih istraživanja na recenzije Nositelji: HZJZ, ERF, učiteljski fakulteti, medicinski fakulteti, Studijski centar socijalnog rada Sunositelji: MZ, MSPM, MZOS, MB, MRMS, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF kontinuirano U razdoblju 2007.-2015. je publicirano 19 raznih znanstvenih i stručnih radova na temu invaliditeta. 4. Organizirati znanstvene skupove na međunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini koji se odnose na osobe s invaliditetom - broj skupova i sudionika Nositelji: HZJZ, MSPM Sunositelji: ERF, učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, medicinski fakultet, MZ, MZOS, MB, MRMS sredstva u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF 2020. HZJZ nema saznanja da je bilo ciljanih znanstvenih skupova koji su obuhvaćali na jednom skupu/kongresu teme iz svih područja invaliditeta. 5. Uvesti interdisciplinarni kolegij o potrebnoj podršci osobama s invaliditetom na fakultete i veleučilišta koji su povezani s područjem invaliditeta (npr. medicinski, edukacijsko-rehabilitacijski, studij sestrinstva, fizioterapije, radne terapije, odgoj i obrazovanje, građevina, promet, arhitektura) - broj fakulteta i veleučilišta u kojima je uveden interdisciplinarni kolegij o potrebnoj podršci osobama s invaliditetom Nositelji: sveučilišta, veleučilišta Sunositelji: HZJZ, ERF, učiteljski fakulteti, medicinski fakulteti, MZ, MSPM, MZOS, MB, MRMS sredstva u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF 2020. Ne postoje interdisciplinarni kolegiji o potrebnoj podršci osobama s invaliditetom na fakultetima i veleučilištima. 6. Pratiti nalaze istraživanja na međunarodnoj razini, prevoditi, distribuirati i integrirati relevantne preporuke u izradi svih strateških dokumenata i mjera koje se odnose na osobe s invaliditetom - broj prevedenih, distribuiranih i integriranih preporuka u strateške dokumente Nositelji: HZJZ, ERF, učiteljski fakulteti, medicinski fakulteti, Studijski centar socijalnog rada Sunositelji: MZ, MZOS, MB, MSPM, MRMS, HZMO, HZZO, HZZ, ZVPRZOSI sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Ne postoji sustavno pretraživanje međunarodne literature o istraživanjima s područja invaliditeta. Mjera 4. Unaprijediti dostupnost podataka Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo osobama s invaliditetom Aktivnost Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Unaprijediti internetske stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 14 kao potencijalnoga komunikacijskog prostora za osobe s invaliditetom - broj sadržaja na internetskim stranicama koje se odnose na osobe s invaliditetom ili od kojih osobe s invaliditetom imaju korist u svakodnevnom životu Nositelj: HZJZ sredstva u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz ESIF 2020. Internetske stranice HZJZ http://www.hzjz.hr/ 8 Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske 9 „Narodne novine“, broj 64/01 10 „Narodne novine“, broj 153/14 11 Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske 12 „Narodne novine“, broj 07/02) 13 Bolnički informacijski sustav 14 www.javno-zdravlje.hr i www.hzjz.hr 13. REKREACIJA, RAZONODA I SPORT Socijalni turizam odnosno turizam za sve kako ga sve češće zovu, jedan je od važnih proizvoda razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, a naročito u kontekstu stvaranja uvjeta za cjelogodišnje poslovanje. Sukladno Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. potrebno je u tu svrhu osigurati turističku infrastrukturu i suprastrukturu koja će ranjivim socijalnim skupinama osigurati kvalitetu i raznovrsnost odmora primjerenog njihovim potrebama i uobičajenim standardima Europske unije. U prvom redu, a sukladno mjerama i aktivnostima predviđenim u Strategiji, neophodno je pokretanje kampanje osvješćivanja pružatelja usluga u turizmu o važnosti i relevantnosti socijalnog turizma, razvoj baze podataka o socijalnom turizmu te izrada detaljnih smjernica za potrebe nužne prilagodbe postojećih turističkih objekata i proizvoda. Zajedno s nadležnim institucijama iz Malte i Finske predstavnice Ministarstva turizma sudjelovale su u okviru navedene inicijative u projektu Kultura dostupna svima ( Accessible Culture for All ) s ciljem razvoja kulture koja će olakšati provedbu socijalnog turizma, razmjene primjera dobre prakse te identificiranja najvažnijih nedostataka i eventualnih mogućnosti razvoja u smislu poboljšanja uvjeta i mogućnosti putovanja osoba s invaliditetom. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Ministarstvo turizma je 2008. godine kroz tehničku pomoć financiranu iz programa PHARE 2005. izradilo nacrt Strategije socijalnog turizma u Hrvatskoj, a nakon toga je, prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, aktivno sudjelovalo u inicijativi Europske komisije pod nazivom CALYPSO – Turizam za sve . Tako je, u okviru navedene inicijative, 2010.g. od strane konzultanata EK izrađen profil zemlje Calypso Study on Social Tourism in Croatia . - Ministarstvo turizma je u razdoblju od 2008. do 2011. godine provodilo program „Turizam bez zapreka“ s ciljem poticanja ulaganja u osiguranje pristupačnosti javnim površinama i objektima turističke namjene za osobe s invaliditetom ili smanjenom pokretljivosti. U navedenom razdoblju za tu namjenu izdvojeno je ukupno 2,28 milijuna kuna. - Tijekom 2012. godine Ministarstvo turizma je kroz program unapređenja turističkog sektora „Korak više“ , sufinanciralo, između ostalog, i prilagođavanje javnih površina i prostora turističke namjene osobama s invaliditetom (plaže, šetnice, bazeni, smještajne jedinice) s ukupno 980.625,00 kuna. - Kroz program inovativni turizam u 2012. godini Ministarstvo turizma je sufinanciralo u ukupnom iznosu od 255.000,00 kuna inovativna rješenja osiguranja pristupačnosti javnim površinama i objektima turističke namjene kao što su: Osjetilno-didaktička šetnica „Gradina“, „Poseidon“ - rehabilitacijsko ronjenje osoba s invaliditetom te film „Turizam bez zapreka“. - Ministarstvo turizma Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekta iz skupine hoteli („Narodne novine“, broj 88/07, 58/08, 62/09, 63/13, 33/14 i 92/14) propisuje uvjete za osobe s invaliditetom kao i posebni standard za osobe s invaliditetom. - Hrvatski školski sportski savez kao krovna organizacija školskog sporta u Republici Hrvatskoj, ima za cilj uključiti što veći broj učenika u svoje programe. Kad govorimo o učenicima s teškoćama u razvoju i njihovoj uključenosti u pojedine programe Hrvatski školski sportski savez organizira Državno prvenstvo školskih sportskih društava učenika s intelektualnim teškoćama. Državno prvenstvo organizira se sedam godina zaredom i u njemu sudjeluju sve osnovne i srednje škole te centri za odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj koji obrazuju učenike s intelektualnim teškoćama. Ukupan broj sudionika Državnog prvenstva u školskoj godini 2008./2009. iznosio je 24 škole/centra sa 134 učenika i 47 voditelja, da bi zadnje organizirano Državno prvenstvo u školskoj godini 2014./2015. brojalo 32 škole /centra sa 197 učenika i 70 voditelja. - Program Univerzalne sportske škole namijenjen je djeci s teškoćama u razvoju od 1. do 4. razreda osnovne škole, a provodi se u školama u trajanju od osam mjeseci u kojem učitelji tjelesne i zdravstvene kulture rade s učenicima dva školska sata tjedno. Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. godine - Osigurane javno dostupne informacije o pristupačnosti u turističkim odredištima radi korištenja prava osoba s invaliditetom na pristup uslugama koje pružaju organizatori turističkih aktivnosti. Povećana razina osviještenosti o važnosti razvoja pristupačnog turizma i povećanja razine tolerancije, prihvaćanja i poštovanja prema osobama s invaliditetom od strane svih turističkih dionika u javnom i privatnom sektoru – - Uključene što veći broj učenika s teškoćama u razvoju u sportske programe. - Povećan broj sportova na Državnom prvenstvu odnosno uključivanje u Državno prvenstvo učenika s različitim teškoćama u razvoju, te ostvarena suradnja s Hrvatskim paraolimpijskim odborom i Hrvatskim sportskim savezom gluhih u organizaciji Državnog prvenstva. - Povećan broj ustanova koje provode Program Univerzalne sportske škole (namijenjen je djeci s teškoćama u razvoju od 1. do 4. razreda osnovne škole), očekuje se povećanje na 10 odjeljenja od sadašnjih 2. Mjera 7. Prilagoditi, urediti i izgraditi javne plaže i turističko-ugostiteljske objekte sukladno potrebama djece s teškoćama u razvoju te osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) Mjera 1. Informirati i podizati svijesti o pristupačnom turizmu Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Kreirati bazu podataka o pristupačnosti u turističkim odredištima - kreirana javno dostupna baza podataka Nositelj: MT Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, JLP(R)S, sustav turističkih zajednica sredstva iz ESIF-a 2017. i kontinuirano ažuriranje Baza podataka o pristupačnosti u turističkim odredištima ne postoji. 2. Pripremiti i provesti kampanju podizanja svijesti o pristupačnom turizmu - pripremljena i provedena kampanja u svrhu podizanja svijesti o pristupačnom turizmu Nositelj: Glavni ured HTZ-a, MT Sunositelji : udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, strukovne udruge u turizmu i ugostiteljstvu, JLP(R)S, sustav turističkih zajednica sredstva iz ESF-a 2020. Slične aktivnosti nisu do sada provođene. Mjera 2. Izraditi, provoditi i pratiti programe izvannastavnih sportskih i drugih aktivnosti koje će poboljšati uključivanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi prijedloge novih programa izvannastavnih sportskih i drugih aktivnosti - izrađeni novi programi izvannastavnih sportskih i drugih aktivnosti Nositelj: HŠSS Sunositelj: MZOS za provedbu aktivnosti nisu potrebna financijska sredstva u državnom proračunu kontinuirano Izrađena su dva programa izvannastavnih sportskih i drugih aktivnosti. 2. Provoditi programe izvannastavnih sportskih i drugih aktivnosti - organizacija Državnog prvenstva školskih sportskih društava učenika s intelektualnim teškoćama - programi Univerzalne sportske škole za učenike s teškoćama u razvoju Nositelj: HŠSS Sunositelj: MZOS sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U školskoj godini 2014./2015. na Državnom prvenstvu za djecu s intelektualnim poteškoćama sudjelovalo je 197 učenika. U školskoj godini 2014./2015. program Univerzalne sportske škole provodio se za djecu s teškoćama u razvoju u dva odjeljenja. 3. Pratiti provedbu programa izvannastavnih sportskih i drugih aktivnosti - broj škola i centara za odgoj i obrazovanje i broj učenika uključenih u sustav Državnog prvenstva školskih sportskih društava učenika s intelektualnim teškoćama - broj odjeljenja uključenih u program Univerzalne sportske škole za učenike s teškoćama u razvoju Nositelj: HŠSS Sunositelji: MZOS za provedbu aktivnosti nisu potrebna financijska sredstva u državnom proračunu kontinuirano U školskoj godini 2014./2015. uključene su: - 32 škole/centra - 197 učenika - 70 nastavnika/voditelja. U školskoj godini 2014./2015. program Univerzalne sportske škole provodio se za djecu s teškoćama u razvoju u dva odjeljenja. 14. RIZIČNE SITUACIJE I HUMANITARNA KRIZNA STANJA Republika Hrvatska ima moderan sustav civilne zaštite te je svim raspoloživim resursima sposobna odgovoriti potrebama u zaštiti ljudi, dobara i okoliša u ugrozama, stradanjima i drugim izazovima suvremenog društva, ali i prema potrebi pružiti pomoć drugim ili primiti pomoć od drugih zemalja. Pomoć se pruža bez diskriminacije svim stanovnicima, vodeći računa o njihovim potrebama i dajući prednost najhitnijim slučajevima. Sustav i djelovanje civilne zaštite u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 85/15). U sustavu civilne zaštite pruža se potrebna pomoć svima kojima je potrebna, neovisno o rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15) koji je stupio na snagu u kolovozu 2015. godine, a koji je zamijenio Zakon o zaštiti i spašavanju, kvalitetnije su uređeni odnosi između različitih razina sustava i uporaba operativnih snaga što su pretpostavke za podizanje razine učinkovitosti kapaciteta za odgovor na posljedice sve češćih prirodnih katastrofa. No međutim, osobe s invaliditetom u planovima za evakuaciju u slučajevima katastrofa još uvijek nisu posebno istaknute. - Kao primjer dobre prakse osiguravanja usluge pomoći građanima ističe se besplatna mobilna aplikaciju „Sigurnost na dlanu“ na pametnim telefonima, koja ima preventivnu, edukativnu svrhu i uz pomoć koje osobe na jednostavan način dobivaju upute kako postupati prilikom elementarnih nepogoda, odnosno ekstremnih vremenskih pojava. Navedeno je primjereno gluhim i nagluhim osobama, a aplikacija je namijenjena korisnicima mobilnih uređaja s Android i iPhone operativnim sustavom. Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine - Konkretnim normativnim, planskim i operativnim mjerama osigurano je nediskriminatorno postupanje sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite prema osobama s invaliditetom u svrhu njihove zaštite i sigurnosti u slučaju katastrofe, prirodne ili tehničko – tehnološke, kao i u slučajevima oružanih sukoba i humanitarnih kriza. - Planovi djelovanja sustava civilne zaštite uvažavaju specifične potrebe svake osobe s invaliditetom, a ne skupina ili kategorija osoba s invaliditetom. - Procesi javnog uzbunjivanja uređeni su na način da, što je više moguće, obuhvate pojedinačne potrebe osoba s invaliditetom i sve kapacitete za smještaj osoba s invaliditetom. - Postupci iz planova djelovanja civilne zaštite razrađeni na način da se izbjegne diskriminacija osoba s invaliditetom u svim fazama (slučajeve diskriminacije treba rješavati brzo i pravedno). - Privremeni smještaj nakon katastrofe za osobe s invalidtetom dostupan je i dizajniran na način da zadovolji njihove osnovne potrebe do trenutka osiguravanja uvjeta za njihov povratak na mjesta iz kojih su evakuirani. Mjera 1. Normativno urediti osiguravanje iste razine podrške osobama s invaliditetom u slučaju katastrofe na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. U provedbenim propisima na području civilne zaštite izrijekom propisati postupanje prema osobama s invaliditetom u katastrofama - propisano postupanje prema osobama s invaliditetom u katastrofama u provedbenim propisima uzimajući u obzir specifičnosti svih vrsta invaliditeta Nositelj: DUZS Sunositelji : MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2016. Sadržaji kojima se normativno uređuju načini ostvarivanja potpora osobama s invaliditetom ugradit će se u provedbene propise temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite. Provedbeni propisi nisu doneseni. Mjera 2. Pripremiti planove za pružanje skrbi osobama s invaliditetom u katastrofi Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. U planove djelovanja civilne zaštite na svim razinama ugraditi zadaće/postupanje operativnih snaga sustava civilne zaštite u provođenju mjera i aktivnosti spašavanja osoba s invaliditetom u velikoj nesreći i katastrofi - provođenje skrbi o osobama s invaliditetom u velikoj nesreći i katastrofi ugrađeno je u planove djelovanja sustava civilne zaštite i operativne planove civilne zaštite Nositelj : DUZS Sunositelji : MSPM, MZ, MZOS, JLP(R)S, ustanove socijalne skrbi, udruge osoba s i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2018. DUZS ne raspolaže podacima o uključenosti mjera skrbi o osobama s invaliditetom u važećim planovima zaštite i spašavanja JLP(R)S (procjena je kako se ne radi o većem broju dokumenata s tim sadržajem). 2. Posebnim odlukama nadležnih središnjih tijela državne uprave i predstavničkih tijela JLP(R)S odrediti nositelje obveza (uključivanje nadležnih javnih službi čija je to redovna djelatnost, organizacija civilnog društva i drugih namjenskih kapaciteta) koji za njihovo provođenje trebaju izraditi operativne planove civilne zaštite - donesene posebne odluke na razini TDU i JLP(R)S i izrađeni operativni planovi civilne zaštite Nositelj : DUZS Sunositelji : MSPM, MZ, MZOS, JLP(R)S, ustanove socijalne skrbi, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2018. Ustanove u kojima su smještene osobe s invaliditetom nemaju izrađene operativne planove za rad u velikim nesrećama i katastrofama. 3. Definirati primjerene dopunske načine uzbunjivanja osoba s invaliditetom, različite od standardnih, koji se koriste za potrebe javnog uzbunjivanja, osobito uvesti uporabu novih tehnologija i uvesti nove operativne komunikacijske postupke, s naglaskom na prilagođavanje prijenosa informacija primjerenih kategorijama invaliditeta - uvođenje u praksu novih tehnologija javnog uzbunjivanja Nositelji : DUZS, JLP(R)S sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2020. Nisu razvijeni niti se u sustavu javnog uzbunjivanja u RH koriste posebni - specifični načini prijenosa informacija osobama s invaliditetom, osobito s osloncem na tehnička rješenja i nove informacijsko-komunikacijske tehnologije. 4. Sukladno provedbenim propisima utvrditi mjesta za provođenje skrbi i osiguravanje hitnih potreba osoba s invaliditetom - utvrđena mjesta provođenje skrbi i osiguravanje hitnih potreba osoba s invaliditetom Nositelj : DUZS Sunositelji : MSPM, MZ, MZOS, ustanove socijalne skrbi, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2018. Lokacije za provođenje skrbi o osobama s invaliditetom nisu unaprijed utvrđene već se utvrđuju ad hoc sukladno raspoloživim smještajnim kapacitetima. Mjera 3. Osposobiti i pripremiti osoblje civilne zaštite za sudjelovanje u skrbi o osobama s invaliditetom u katastrofi Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. U postojeće programe osposobljavanja za pripadnike operativnih snaga sustava civilne zaštite 15 ugraditi sadržaje/teme o tome kako provoditi mjere skrbi o osobama s invaliditetom u katastrofama - ugrađeni sadržaji o provedbi mjera skrbi o osobama s invaliditetom u katastrofama u postojeće programe osposobljavanja operativnih snaga te posebno u nove programe osposobljavanja Nositelj : DUZS Sunositelji : MSPM, OCD sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2017. U programu osposobljavanja povjerenika civilne zaštite sadržaji o provedbi mjera skrbi o osobama s invaliditetom u katastrofama su ugrađeni, ali ih je potrebno dodatno proširiti. Programi osposobljavanja drugih operativnih snaga sustava civilne zaštite, usvojeni do 2015. godine, nemaju sadržaje o skrbi o osobama s invaliditetom. 2. U svim aktivnostima sustava (osposobljavanjima, vježbama) davati poseban naglasak na sadržaje o načinu provođenja skrbi o osobama s invaliditetom, osiguravati odgovarajuću opremu za osoblje operativnih snaga koje će sudjelovati u pružanju žurne pomoći osobama s invaliditetom u katastrofi - broj osoblja operativnih snaga sustava civilne zaštite osposobljen za profesionalno korektno i nepristrano postupanje prema osobama s invaliditetom u intervencijama u katastrofi Nositelji : DUZS, JLP(R)S, tijela i operativne snage sustava civilne zaštite Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2019. Sadržaji skrbi nisu ugrađeni u programe, oprema i sredstva za pripadnike operativnih snaga sustava civilne zaštite neophodna za provođenje neposredne žurne pomoći osobama s invaliditetom nisu nabavljena. 3. Provesti dvije terenske vježbe operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite na opću temu skrbi o osobama s invaliditetom u katastrofi - pripremljene i provedene dvije terenske vježbe Nositelji : DUZS, JLP(R)S Sunositelji : MSPM, ustanove čija je redovna djelatnost skrb o osobama s invaliditetom, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2019. i 2020. Do sada nisu provođene vježbe sustava civilne zaštite po ovoj aktivnosti. 4. Evakuaciju, hitan prijevoz, utočište i rehabilitaciju u katastrofi osigurati korištenjem svih kapaciteta prilagođenih specifičnim potrebama osoba s invaliditetom - stupanj prilagođenosti i iskorištenosti svih kapaciteta koje će se utvrditi analizom spremnosti tih kapaciteta odnosno analizom spremnosti sustava civilne zaštite Nositelji : DUZS, JLP(R)S Sunositelji : udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2019. Ne postoje jasno definirani kapaciteti i sustavno vođena baza podataka o istima. 5. Planovima djelovanja civilne zaštite utvrditi zadaće operativnim snagama sustava civilne zaštite, identificirati materijalne potrebe i izvore njihovog zadovoljavanja, pripremiti se za provođenje zadaća iz nadležnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite - aktivnost je razrađena u Planovima djelovanja civilne zaštite na svim razinama sustava civilne zaštite, nacionalnoj, područnim i lokalnim razinama Nositelji : DUZS, JLP(R)S Sunositelji : MSPM, ustanove čija je redovna djelatnost skrb o osobama s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva iz proračuna JLP(R)S 2019. i 2020. Zadaće i potrebna namjenska materijalna sredstva za potporu pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite u provođenju skrbi o osobama s invaliditetom u katastrofama nisu definirani, kao niti izvori njihovog osiguravanja. 15 sustav civilne zaštite čine: 1. sudionici - Vlada RH, JLP(R)S, OS RH, policija, 2. operativne snage - stožeri civilne zaštite, vatrogasci, društva crvenog križa, stanice gorske službe spašavanja, postrojbe i povjerenici civilne zaštite, pravne osobe u sustavu civilne zaštite te 3. građani 15. UDRUGE OSOBA S INVALIDITETOM U CIVILNOM DRUŠTVU Jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Djelovanje udruga osoba s invaliditetom prvenstveno je usmjereno na zaštitu i promicanje prava osoba s invaliditetom te pružanje socijalnih usluga radi njihove integracije u društvo poboljšanjem kvalitete njihova života. Organizacije civilnoga društva zagovaraju prava osoba s invaliditetom utječući na javne politike te uvode novine u područje pružanja socijalnih usluga; mobiliziraju dodatne ljudske i financijske resurse, pri čemu posebno valja istaknuti potencijal koji predstavlja volonterski rad. Pri kreiranju politika, donošenju novih zakona kao i izmjena i dopuna postojećih, od iznimno velike važnosti je uloga organizacija civilnog društva osoba s invaliditetom, gdje su iste prepoznate kao vrlo učinkoviti i vrijedni partneri te aktivni dionici u kreiranju politike. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Predstavnici udruga osoba s invaliditetom uključeni u rad Savjeta za razvoj civilnoga društva od osnutka Savjeta 2002. godine. - Vlada Republike Hrvatske je u studenom 2009. godine donijela Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09). - Važan korak u unapređenju normativnog okvira za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću ostvaren je donošenjem novog Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13) u veljači 2013., čime su ispunjene mjere iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. – 2016., kao i mjere iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj. Zakonom se, između ostalog, predviđa da su sva tijela javne vlasti nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem. - U 2014. godini započeo je rad na uspostavljanju portala e-savjetovanja, kao jedinstvenog internetskog sustava za savjetovanje s javnošću u postupcima donošenja novih zakona, drugih propisa i akata, u sklopu stranice savjetovanja.gov.hr . Sustav omogućuje građanima praćenje tijeka izrade pojedinačnog dokumenta – od radne skupine do njegova usvajanja i objave u „Narodnim novinama“, kao i mogućnost da se tijekom javnog savjetovanja izravno uključe u izradu svojim komentarima na predloženi tekst. Od pokretanja središnjeg državnog portala za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću krajem travnja 2015., putem e-Savjetovanja je pokrenuto više od 400 savjetovanja od strane 35 tijela državne uprave i ostalih javnih institucija. Početkom ožujka je u aplikaciji e-Savjetovanja bilo registrirano 4033 korisnika. Od 202 udruge registrirane u sustavu, 8 je udruga osoba s invaliditetom. Dodatne napore treba usmjeriti na animiranje udruga osoba s invaliditetom u sudjelovanje u savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću. - Sukladno novom Zakonu o udrugama, Vlada Republike Hrvatske je u ožujku 2015. godine donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“, broj 26/15). Radi koordiniranog postupanja svih davatelja financijskih sredstava i izobrazbe o potrebi i važnosti dosljedne primjene Uredbe, Ured za udruge: koordinira pripremu, provedbu i praćenje javnih natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz javnih izvora; svim davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora na nacionalnoj razini daje prethodno mišljenje o usklađenosti područja financiranja i postupka provedbe natječaja s Uredbom, a za natječaje čija je vrijednost veća od 10 milijuna kuna obavlja i prethodnu kontrolu kvalitete natječajne dokumentacije i ostalih uvjeta koje moraju ispuniti davatelji financijskih sredstava vezano uz primjenu kriterija financiranja i ugovaranja programa i projekata; priprema objedinjeni godišnji plan natječaja i drugih programa financiranja udruga iz javnih izvora na nacionalnoj razini u svrhu usklađivanja i boljeg zajedničkog planiranja sredstava iz nacionalnih javnih izvora i sredstava iz fondova Europske unije namijenjenih financiranju programa i projekata udruga; početkom svake godine organizira Info dane na kojima svi davatelji financijskih sredstava programima i projektima udruga na nacionalnoj razini potencijalnim i zainteresiranim korisnicima predstavljaju natječaje koje će raspisati u tekućoj godini; prikuplja i objavljuje informacije o raspisanim natječajima na nacionalnoj i lokalnim razinama te ih objavljuje na mrežnim stranicama Ureda za udruge; osigurava pravodobnu razmjenu informacija među davateljima financijskih sredstava o udrugama koje nenamjenski troše dodijeljena im sredstva ili se na drugi način ne pridržavaju ugovornih obveza; priprema i na svojim mrežnim stranicama objavljuje Priručnik za postupanje u primjeni Uredbe, s oglednim obrascima natječajne dokumentacije, kao uputu davateljima financijskih sredstava; provodi savjetovanje i izobrazbu zaposlenika davatelja financijskih sredstava koji rade na dodjeli financijskih sredstava udrugama o primjeni ove Uredbe. U 2015. godini, održano je 26 radionica i predavanja o primjeni Uredbe s ukupno 1260 polaznika. - Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske priprema godišnje izvještaje o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz državnog proračuna iz kojega je vidljivo koliko je financijskih sredstava utrošeno za projekte i programe udruga osoba s invaliditetom odnosno za projekte i programe usmjerene ovoj kategoriji građana. - Ured za udruge u svojim natječajima dodatno promovira načelo partnerstva i međusektorske suradnje organizacija civilnoga društva, dodatno vrednujući partnerstvo na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. - Usvojena je Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine, u kojoj je istaknuta važna uloga organizacija civilnoga društva u odnosu na aktualne promjene pristupa pružanju socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj, pri čemu se RH opredijelila za decentralizaciju i deinstitucionalizaciju usluga za koje država nema dovoljno ljudskih resursa ili postoji nejednaka regionalna pokrivenost socijalnim uslugama u lokalnim zajednicama. Socijalne usluge koje pružaju organizacije civilnog društva potrebno je uskladiti s rastom kompleksnosti potreba korisnika, uspostavom uravnotežene mreže institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika skrbi (socijalne usluge utemeljene u zajednici), razvojem usluga koje potiču zapošljavanje osoba s invaliditetom razvojem socijalnog planiranja na lokalnim razinama, razvojem standarda kvalitete socijalnih usluga te isticanjem potrebe za integracijom socijalnih usluga. - Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, članku 195. („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14, 99/15) donose se socijalni planovi o djelatnosti socijalne skrbi za područja jedinica područne (regionalne) samouprave koji pridonose regionalnoj raspoređenosti usluga za osobe s invaliditetom te kontinuiranim osiguravanjem financijskih sredstava putem natječaja namijenjenih organizacijama civilnog društva i socijalnog ugovaranja s organizacijama civilnog društva čime se osigurava održivost socijalnih usluga. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Preporuka je Odbora da organizacijama osoba s invaliditetom i organizacijama civilnog društva osigura odgovarajuće resurse za cjelovito i učinkovito sudjelovanje u provedbi i nadzoru. Odbor je zabrinut jer su udruge osoba s invaliditetom zbog nedostatka široke mreže pružatelja usluga prisiljene preuzeti tu ulogu na trošak njihove zagovaračke uloge Preporuča se državi potpisnici osigurati financiranja kako bi se udrugama osoba s invaliditetom omogućilo ispunjavanje njihove uloge u skladu s člankom 4., stavkom 3. KPOSI. Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. godine - Organizacije civilnog društva su aktivni dionici u kreiranju javnih politika usmjerenih osobama s invaliditetom. - Osiguran transparentan i učinkovit sustav financiranja iz javnih izvora projekata i programa od interesa za opće dobro koje provode udruge osoba s invaliditetom . - Veći sinergijski učinci djelovanja udruga osoba s invaliditetom na kvalitetu života osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici. - Povećan broj organizacija civilnoga društva koje koriste sredstva iz Europskih investicijskih i strukturnih fondova za programe usmjerene poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom. - Organizacije civilnoga društva su važni partneri u razvoju i pružanju usluga socijalne skrbi koje su socijalnim planovima županija prepoznate kao prioritetne. Mjera 1. Razvijati partnerstvo državne i javne uprave s udrugama osoba s invaliditetom na svim razinama Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osigurati sudjelovanje predstavnika udruga osoba s invaliditetom u radu Savjeta za razvoj civilnoga društva - predstavnici udruga osoba s invaliditetom (član i zamjena člana) imenovani u Savjet za razvoj civilnoga društva - broj održanih sjednica Savjeta na kojima su sudjelovali predstavnici udruga osoba s invaliditetom (član i zamjena člana) u odnosu na ukupan broj održanih sjednica Nositelj: UZUVRH Sunositelji : TDU, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano 2 predstavnika udruga osoba s invaliditetom (član i zamjena člana) imenovana u Savjet. 2. Poticati sudjelovanje udruga osoba s invaliditetom u postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću putem portala e-Savjetovanja - broj udruga osoba s invaliditetom koje su registrirane u portal e-Savjetovanje Nositelj: UZUVRH Sunositelj : TDU sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano 8 udruga osoba s invaliditetom je registrirano u portal e-Savjetovanje u 2015. godini. Mjera 2. Sustavno financirati udruge osoba s invaliditetom omogućujući njihovo djelovanje u cilju unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. DONOŠENJE ZAKONA O SUSTAVNOM FINANCIRANJU REPREZENTATIVNIH UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM Provoditi savjetovanja i izobrazbu zaposlenika davatelja financijskih sredstava koji rade na dodjeli financijskih sredstava udrugama o primjeni Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge - broj zaposlenika davatelja financijskih sredstava koji rade na dodjeli financijskih sredstava udrugama koji su sudjelovali u izobrazbi o primjeni Uredbe Nositelj: UZUVRH Sunositelj: DŠJU sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2015. godini bilo je 1260 polaznika izobrazbi. 2. Poboljšati dostupnost i transparentnost podataka o rezultatima projekata i programa financiranih iz javnih izvora koje provode organizacije civilnoga društva s izdvojenim podacima o financiranju projekata i programa u području potpore osobama s invaliditetom, osobama s posebnim potrebama i socijalno ugroženim skupinama - izrađena i usvojena godišnja Izvješća o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora s izdvojenim podacima o financiranju projekata i programa u području potpore osobama s invaliditetom, osobama s posebnim potrebama i socijalno ugroženim skupinama Nositelj: UZUVRH Sunositelji: TDU, JLP(R)S i drugi davatelji financijskih sredstava iz javnih izvora sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano 9 izvješća objavljenih (od 2006. do 2014.). U 2014. godini za područje potpore osobama s invaliditetom, osobama s posebnim potrebama i socijalno ugroženim skupinama dodijeljeno je gotovo 23% ukupnog iznosa, odnosno 142.912.017,56 kn. 3. Redovito prikupljanje i objavljivanje informacija o raspisanim natječajima relevantnim za rad udruga osoba s invaliditetom na nacionalnoj i lokalnim razinama i njihovo objavljivanje na mrežnim stranicama Ureda za udruge - broj obavijesti objavljenih na mrežnim stranicama Ureda za udruge o natječajima relevantnim za rad udruga osoba s invaliditetom na nacionalnoj i lokalnim razinama Nositelj: UZUVRH Sunositelji: TDU, JLP(R)S i drugi davatelji financijskih sredstava iz javnih izvora sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti 2016. - kontinuirano U 2015. godin bilo je 105 obavijesti o natječajima. Mjera 3. Poticati i razvijati suradnju udruga osoba s invaliditetom s ostalim organizacijama civilnog društva Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Razvijati suradnju između organizacija civilnog društva i udruga osoba s invaliditetom poticanjem partnerstva - broj poziva na dodjelu bespovratnih sredstava iz Eurospskog socijalnog fonda u nadležnosti Ureda za udruge na koje se udruge osoba s invaliditetom mogu javljati, a za koje se dodatno vrednuje partnerstvo s drugim relevantnim organizacijama Nositelj : UZUVRH Sunositelji: MSPM, NZRCD sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Nema polaznih podataka. Mjera 4. Koordinirati predlaganje prioritetnih područja i financiranja programa i projekata organizacijama civilnog društva s ciljem unapređivanja kvalitete života osoba s invaliditetom u zajednici na nacionalnoj razini Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. U SURADNJI S UDRUGAMA OSI DEFINIRATI PRIORITETNA PODRUČJA Definirati prioritetna područja natječaja u svrhu odobravanja financijskih sredstava sukladno nadležnosti pojedinih tijela koja dodjeljuju financijskih sredstva udrugama OSI - broj tijela koja su UZUVRH dostavile sektorske analize - izrađen godišnji plan natječaja - održani info dani - broj tijela koja su definirala prioritete Nositelj: UZUVRH Sunositelji: TDU koja raspolažu financijskih sredstva udrugama OSI, Nacionalna zaklada civilnoga društva sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano 11 tijela državne uprave je u 2016. godini dostavilo sektorske analize i definiralo prioritete raspisivanja natječaja za dodjelu financijskih sredstava. Mjera 5. Poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom programima i projektima udruga Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Dodatno vrednovati (bodovati) projekte i TROGODIŠNJE programe za čiju se provedbu su/financiraju i plaće osoba s invaliditetom - broj financiranih projekata i programa udruga za čiju se provedbu su/financiraju i plaće osoba s invaliditetom - broj zaposlenih osoba s invaliditetom u financiranim projektima i programima udruga Nositelji: nadležna tijela TDU koja raspisuju natječaje, JLP(R)S sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano MSPM ne raspolaže podacima o broju financiranih projekata i programa udruga za čiju je provedbu su/financiralo plaće osoba s invaliditetom kao i o broju zaposlenih osoba s invaliditetom u financiranim projektima i programima organizacija civilnog društva. Mjera 6 . Osigurati ravnomjernu zastupljenost financiranja projekata i programa udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom na području Republike Hrvatske Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstv a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Izraditi analizu potreba temeljem izrađenih socijalnih planova skrbi za područje jedinice područne (regionalne) samouprave - izrađena analiza i objavljena na web stranicama MSPM Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Ne postoje polazni podaci. 2. Dodatno vrednovati (bodovati) projekte i programe udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom koji se provode na područjima na kojima postoji nedostatna zastupljenost njihove provedbe - projekti i programi udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom koji se provode na područjima na kojima postoji nedostatna zastupljenost njihove provedbe su dodatno vrednovani (bodovani) Nositelji: sva tijela koja su davatelji financijskih sredstava za programe/projekta udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Ne postoje polazni podaci. 16. MEĐUNARODNA SURADNJA Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe, te u skladu sa suvremenim standardima na području ljudskih prava, aktivno promiče i štiti ljudska prava osoba s invaliditetom. Hrvatska je svoje djelovanje potvrdila potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda (kao treća država u svijetu 2007. godine), te njezinom ratifikacijom. Također, Hrvatska se obvezala i prema nizu međunarodnih dokumenata koji promiču pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima, te je njihov sadržaj uključen u nacionalne politike, strategije i programe s ciljem izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. Razvijanje odnosa na području promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom s međunarodnim institucijama i institucijama, poticanje i koordiniranje bilateralne i multilateralne suradnje te suradnja na pripremi međunarodnih projekata vrlo su značajni jer se na taj način osiguravaju mehanizmi za uspješno provođenje politika prema osoba s invaliditetom. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Republika Hrvatska izradila je 2011. godine Inicijalno izvješće o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, te su temeljem dodatnih pitanja Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a (dalje u tekstu: Odbor), u studenom 2014. godine izrađene i njegove dopune. Izaslanstvo Republike Hrvatske je u koordinaciji Ministarstva socijalne politike i mladih dana 30. i 31. ožujka 2015. godine predstavilo Inicijalno izvješće o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom pred Odborom u Ženevi. U vrlo otvorenom dijalogu članovi/ce Odbora i izaslanstva osvrnuli su se na niz problema s kojima se još uvijek susreće Republika Hrvatska na području ostvarivanja zaštite prava osoba s invaliditetom, ali je Odbor također i pohvalio Republiku Hrvatsku za veći broj postignuća. - Republika Hrvatska bila je korisnica te je provela niz projekata korištenjem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), integriranog pretpristupnog fonda Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007.-2013. godine da bi ulaskom u članstvo Europske unije, dobila pristup široj „lepezi“ podprograma za financiranje uz značajno veće izvore i iznose financiranja te postala korisnica sredstava iz europskih fondova. - Sporazumom o partnerstvu 2014. – 2020. koji je Republika Hrvatska zaključila s Europskom komisijom (usvojen u listopadu 2014. godine) postavljen je okvir za korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Odbor poziva na uključivanje pristupa utemeljenog na pravima osoba s invaliditetom, u skladu s odredbama Konvencije, i sve napore koji su usmjereni postizanju Milenijskih ciljeva razvoja te post -2015. razvojne agende. Preporuka je Odbora da država stranka osigura postojanje neovisnog nadzornog tijela u skladu s Pariškim načelima na način da donese odgovarajuće zakonodavstvo o pravobranitelju odnosno Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom. Nadalje, preporučeno je da se organizacijama osoba s invaliditetom i organizacijama civilnog društva osiguraju odgovarajući resursi za cjelovito i učinkovito sudjelovanje u provedbi i nadzoru. Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine - Unapređen nacionalni i strateški okvir u svrhu potpune primjene Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. - Nastavljena međunarodna suradnja u svrhu razmjene i dijeljenja informacija, sustava i primjera dobre prakse. - Redovito izvještavanje o provedbi međunarodnih dokumenata u RH sukladno preuzetim obvezama. Mjera 1. Pratiti proces provedbe UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, usklađenost nacionalnih zakona u skladu s preuzetim obvezama iz Konvencije, kao i provedbu drugih relevantnih međunarodnih dokumenata kojih je Republika Hrvatska stranka, a koji su od posebnog interesa za osobe s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Pratiti provedbu UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i predlagati mjere za poboljšanje provedbe Vladi RH u skladu s čl. 33. (nacionalna provedba i praćenje) - osvrt na postignuća i odstupanja temeljem izvješća o provedbi Nacionalne strategije - izvješća o provedbi UN Konvencije i drugih relevantnih izvješća (neovisnih institucija za zaštitu ljudskih prava/pravobraniteljstva) Nositelji: MSPM, PVRHOSI Sunositelji: uredi pravobranitelja, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano i sukladno preuzetim obvezama Izrađeno i predstavljeno Inicijalno izvješće RH o provedbi UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom (2011. godine). 2. Utvrditi prioritetne izmjene zakona/provedbenih propisa koje je potrebno uskladiti s odredbama UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, te donošenje drugih mjera koje se planiraju provesti a doprinose ubrzanju jednakosti osoba s invaliditetom - broj provedenih preporuka Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Nositelji: MSPM, PVRHOSI Sunositelji: nadležna TDU sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Odbor za prava osoba s invaliditetom je u travnju 2015. godine donio Zaključne primjedbe o Inicijalnom izvješću Hrvatske s preporukama za daljnju provedbu Konvencije. MSPM je kao koordinator provedbe Konvencije u RH dostavilo preporuke svim nadležnim tijelima. Mjera: 2. Podnositi izvješća o provedbi preuzetih obveza sukladno međunarodnim dokumentima na području promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom (UN-a, Vijeća Europe, tijela EU i ostalih međunarodnih tijela i organizacija) Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Izrađivati izvješća o provedbi preuzetih obveza sukladno međunarodnim dokumentima - izrađena izvješća o provedbi preuzetih obveza sukladno međunarodnim dokumentima Nositelj: MSPM Su nositelji: PVRHOSI, nadležna TDU, JLP(R)S sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano sukladno preuzetim obvezama - Inicijalno izvješće Republike Hrvatske o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a (srpanj 2011.) - Dopuna Izvješća o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a (studeni 2014.) - Izvješće o provedbi hitnih preporuka Odbora za prava osoba s invaliditetom u odnosu na članak 9. i 15. (travanj 2016.) - Redovito podnošenje godišnjih izvješća Europskoj komisiji o implementaciji Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a u RH 2. Unapređivati sustav za monitoring (praćenje i prikupljanje potrebnih podataka), sukladno smjernicama za izvješća UN Odbora za prava osoba s invaliditetom i Vijeća Europe - unaprijeđen sustav za prikupljanje podatka - broj podnesenih izvješća i analiza vezanih uz prava osoba s invaliditetom u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem te zatraženim upitima Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovite djelatnosti kontinuirano sukladno preuzetim obvezama Obrasci za praćenje provedbe na svim razinama. Mjera 3. Nastaviti suradnju s međunarodnim institucijama i organizacijama nadležnim za zaštitu i promicanje ljudskih prava osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće) 1. Surađivati s Odborom za prava osoba s invaliditetom UN-a sukladno obvezama, ostvarivati suradnju s drugim međuvladinim organizacijama i međunarodnim agencijama kao i drugim državama strankama Konvencije u svrhu razmjene dobre prakse i iskustva u provedbi Konvencije - raspoloživost i oblici ostvarene suradnje Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Predstavnici MSPM-a imenovani su u High Level Group on Disability osnovanoj pri Europskoj komisiji, Glavnoj upravi Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost . 2. Pratiti rad Vijeća Europe aktivnim sudjelovanjem u radnim tijelima te prevoditi, distribuirati i integrirati preporuke u strateške dokumente, politike i programe na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini - raspoloživost i oblici ostvarene suradnje Nositelji: nadležna tijela državne uprave i JLP(R)S Sunositelji: Uredi Vlade RH sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Predstavnici nadležnih tijela sudjeluju u radu Odbora Vijeća Europe. 3. Pratiti rad Vijeća za ljudska prava aktivnim sudjelovanjem u njegovim zasjedanjima i izradi dokumenata te iznošenjem nacionalnih stajališta - aktivno sudjelovanje predstavnika RH na zasjedanjima Vijeća za ljudska prava, aktivno sudjelovanje u izradi dokumenata te iznošenju nacionalnih stajališta Nositelj: MVEP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano RH, trenutno u statusu promatrača, prati zasjedanja Vijeća za ljudska prava u Ženevi, te sudjeluje u razmjeni mišljenja na području zaštite prava osoba s invaliditetom. U 2016. godini hrvatsko izaslanstvo je aktivno sudjelovalo u praćenju izrade teksta rezolucije „The rights of persons with disabilities in situations of risk and humanitarian emergencies“, koja je konsenzusom usvojena na Vijeću za ljudska prava, te je doprinijelo uvrštavanju posebnog paragrafa u rezoluciju koji se odnosi na podizanje svijesti u javnosti o potrebama sigurnosti i zaštite osoba s invaliditetom u situacijama rizika i humanitarnih kriza, a također je imalo izjavu u nacionalnom svojstvu. U 2016. godini je izrađena brošura namijenjena lobiranju RH za članstvo u Vijeću za ljudska prava u razdoblju 2017-2019, u kojoj se zaštita prava osoba s invaliditetom ističe kao prioritet. ZAVRŠNE ODREDNICE 1. Ministarstvo socijalne politike i mladih i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom određuju se koordinatorima provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine. 2. Tijela državne uprave na nacionalnoj razini, te na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su provoditi mjere iz Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine, u cilju unapređenja položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. 3. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nemaju izrađene lokalne strategije/programe u svrhu izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, dužne su izraditi iste. 4. Sva tijela državne uprave na nacionalnoj razini i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su, u roku 3 (tri) mjeseca nakon usvajanja, imenovati koordinatore za provedbu mjera Nacionalne strategije. 5. Sva se resorna ministarstva zadužuju da, po donošenju ove Nacionalne strategije, upoznaju tijela i ustanove iz svog djelokruga s činjenicom njezina donošenja i svrhom donošenja, te da osiguraju njezinu dostupnost, kao i da poduzmu sve potrebne mjere radi njezine dosljedne primjene. 6. Sva tijela zadužena za provedbu mjera Nacionalne strategije obvezna su izraditi propise za provedbu mjera iz svoje nadležnosti i objaviti ih na svojim web stranicama. 7. Sva tijela zadužena za provedbu mjera Nacionalne strategije obvezna su do 31. siječnja svake godine dostaviti Ministarstvu socijalne potitike i mladih izvješća o provedbi mjera iz svoje nadležnosti. 8. Ministarstvo socijalne potitike i mladih će do 1. travnja svake godine Vladi Republike Hrvatske dostaviti objedinjeno izvješće o provedbi mjera zadanih Nacionalnom strategijom. 9. Sva tijela zadužena za provedbu mjera ove Nacionalne strategije dužna su ih uvrstiti u svoje godišnje planove, te za svaku godinu osigurati sredstva iz državnog proračuna za njihovu provedbu. 10. Ministarstvo socijalne potitike i mladih će, u suradnji s Povjerenstvom Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, u roku od 6 (šest) mjeseci nakon usvajanja, tiskati Nacionalnu strategiju u crnom tisku, na Brailleovom tisku ili u audio zapisu, te će je objaviti na web stranicama. 11. U slučaju promjene ustroja državnih tijela koja su nositelji mjera, ministarstvo nadležno za socijalnu politiku izvršit će, u roku od 3 (tri) mjeseca, promjenu nositelja mjera. 12. Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine objavit će se u „Narodnim novinama“. Djelomično prihvaćen Na prvom sastanku Radne skupine za izradu Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine (čiji je član i SOIH) dogovoreno je da će naziv strateškog dokumenta ostati isti kao i strateška područja i njihovi nazivi. Također smatramo kako nije potrebno isticati u samom nazivu dokumenta Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom jer je cijeli dokument utemeljen na Konvenciji i drugim relevantnim međunarodnim dokumentima, a također ne smijemo zanemariti prepoznatljivost naziva ovog dokumenta u javnim politikama RH. Prijedlog koji se odnosi na isticanje nekoliko važnih međunarodnih dokumenata je prihvaćen te su isti navedeni pod podnaslovom Međunarodni okvir. Iako preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a koje su dane EU nisu navedene u ovom dokumentu, iste su uzete u obzir prilikom kreiranja strateških mjera i aktivnosti, budući da je RH u obvezi iste provoditi kao država članica Europske unije. Vezano uz uključivanje udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, ističemo kako Ministarstvo socijalne politike i mladih kao i ostala tijela uvažavaju doprinos svih udruga koje doprinose podizanju kvalitete života osoba s invaliditetom. Također ističemo kako smo prilikom kreiranja mjera i aktivnosti vodili računa o aktivnostima gdje nositelj odnosno sunositelj mogu biti isključivo udruge osoba s invaliditetom. Što se tiče Obiteljskog zakona, dio predloženog teksta je prihvaćen. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na rad Radne skupine za analizu i ocjenu dosadašnjih učinaka i iskustava u primjeni Obiteljskog zakona, njezin je zadatak argumentirano odgovoriti na pitanja Ustavnog suda u vezi eventualnih budućih izmjena postojećeg Obiteljskog zakona, te smatramo da detaljan rad radnih skupina nije potrebno isticati već samo krajnje ishode i rezultate. Odgovori na prijedloge SOIH-a po područjima djelovanja: OBITELJ - U odnosu na prijedlog uvrštavanja mjere 5. iz prethodne strategije, naglašavamo da je u području 2. Život u zajednici definirana mjera 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini. Vezano uz prijedlog za uvrštavanje mjere 1. Stručno i materijalno osnaživanje obitelji osoba s invaliditetom kako bi mogli zadržati člana obitelji u domu radi sprječavanja institucionalizacije, napominjemo da je prevencija institucionalizacije već razrađena kroz različite postojeće mjere i aktivnosti. Što se tiče dodavanja riječi pristupačno, isto je prihvaćeno te je sukladno prijedlogu Zajednice saveza osoba s invaliditetom i Udruge Dodir naziv aktivnosti 1. u okviru mjere 1. izmijenjen te sada glasi: Osigurati informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u pristupačnom obliku i primjereno dobi (Brailleovo pismo, na Internet stranicama u pristupačnom obliku za sve osobe s invaliditetom, putem predavanja/radionica uz osiguran prijevod na hrvatski znakovni jezik). Postupak donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku razrađen je u području 5. Socijalna skrb, u mjeri 1. Uspostaviti zakonodavni i institucionalni okvir za unapređenje prava osoba s invaliditetom u sustavima obiteljske i socijalne zaštite u skladu sa specifičnim zahtjevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a. Vezano uz razvoj sustava patronaže, ova usluga iz Zakona o socijalnoj skrbi zastupljena je u sustavu socijalne skrbi niz godina. Donošenjem novog Zakona u 2013. godini, uslugu patronaže sadržajno je zamijenila usluga psihosocijalne podrške. Prijedlog razvoja patronaže kao izvaninstitucijske usluge već se nalazi području djelovanja 2. Život u zajednici u mjeri 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini. Nije sasvim razvidno što predlagatelj misli vezano uz razvoj stručne edukacije u RH te napominjemo kako je stručna edukacija djelatnika u sustavu socijalne skrbi već prožeta kroz određene mjere i aktivnosti u ovoj strategiji. Zaključno prihvaća se prijedlog predlagatelja da se u mjeri 1. u aktivnosti 1. naglasi pristupačnost sadržaja internetskih stranica i da nositelji aktivnosti 2. u mjeri 1. budu udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, a ne sunositelji kako je bilo predloženo. ŽIVOT U ZAJEDNICI - Aktivnosti 1., 2. i 3. u okviru mjere 1. Unaprijediti sustav probira, rane dijagnostike i rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju, razrađene su temeljem Sporazuma o suradnji pri realizaciji tehničke podrške UNICEF-a za provedbu projekta „Rana dijagnostika i rana intervencija za djecu s poremećajima iz autističnog spektra“ koji je potpisan u travnju 2014. godine te su sukladno Sporazumu određeni i nositelji u okviru provedbe navedene mjere, a prihvaća se prijedlog SOIH-a na način da udruge osoba s invaliditetom budu sunositelji u svim aktivnostima u okviru navedene mjere. Vezano uz prijedlog za izmjenu naziva aktivnosti 2. u mjeri 1., napominjemo da nadogradnja zakonodavnog okvira podrazumijeva normativno unaprjeđenje usluga ali da u ovom trenutku nismo u mogućnosti precizirati hoće li usluge asistencije biti regulirane zasebnim zakonskim ili podzakonskim aktom ili implementirane u postojeće zakonodavstvo sukladno raspoloživim proračunskim mogućnostima. Što se tiče prijedloga izmjene naziva aktivnosti 3 u mjeri 2, isti je izmjenjen i sada glasi 3. Standardizirati uslugu osobne asistencije, asistencije u programu organiziranog stanovanja uz podršku i uslugu intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe)”. Što se tiče prijedloga ugrađivanja nove mjere koja bi glasila Prevencija institucionalizacije, napominjemo da je u Strategiji definiran niz mjera i aktivnosti koje se odnose na širenje mreže usluga u zajednici s naglaskom na regionalnu rasprostranjenost, a usmjerene su prevenciji institucionalizacije nije potrebno ponavljati ove mjere, stoga se prijedlog ne prihvaća. Vezano uz prijedlog da se u mjeri 3. aktivnosti 1. kao nositelj navedu udruge osoba s invaliditetom, napominjemo kako je nositelj procesa transformacije i deinstitucionalizacije u RH Ministarstvo socijalne politike i mladih. Isti se provodi temeljem pojedinačnih planova koje su izradili domovi socijalne skrbi. Sukladno navedenom, nositelj aktivnosti 1. u mjeri 3. ostaje Ministarstvo socijalne politike i mladih, a organizacije civilnog društva bit će kao i u dosadašnjem Operativnom planu odgovorne provedbene organizacije u provedbi pojedinih aktivnosti unutar Operativnog plana. Što se tiče aktivnosti 5. u mjeri 3., nije jasno što predlagatelj smatra pod mapiranjem domova socijalne skrbi u kojima su smještene osobe s invaliditetom, budući da Ministarstvo socijalne politike i mladih već raspolaže tim podacima, a oni se uzimaju u obzir prilikom izrade Operativnog plana . Nije jasan komentar predlagatelja u odnosu na aktivnost 6. jer u sebi ne sadrži prijedlog. Ova aktivnost nalazi se u ovom strateškom području jer je neophodna za osiguravanje provedbe procesa transformacije ustanova socijalne skrbi i deinstitucionalizacije korisnika. U odnosu na prijedlog da se mjera koja se odnosi na razvoj usluge organiziranog stanovanja premjesti u područje djelovanja Socijalna skrb, ističemo da iako je usluga organiziranog stanovanja socijalna usluga u sustavu socijalne skrbi, prvenstveno podrazumijeva uživanje prava na život u zajednici odnosno uključivanje i sudjelovanje osoba s invaliditetom u životu zajednice. Također odredba članka 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u jednom svom dijelu govori o njihovom pravu na mjesto boravka odnosno gdje i s kim će živjeti te potrebu sprječavanja segregacije ili izolacije iz zajednice. ODGOJ I OBRAZOVANJE - Komentari odnosno prijedlozi u odnosu na mjeru 1. se ne prihvaćaju jer nositelj aktivnosti 1. može biti isključivo MZOS, a sunositelji aktivnosti mogu biti isključivo predškolske ustanove, osnovne i srednje škole u RH jer udruge osoba s invaliditetom ne mogu obavljati djelatnost odgoja i obrazovanja sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nositelji aktivnosti 2. mogu biti isključivo AZOO i ASOO jer Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se stručna usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja školskih ustanova provode kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a programe organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje. Prijedlog da se u aktivnost 1. u okviru mjere 2. uvrsti i pojam „metodologije“ se ne prihvaća jer je postupak provedbe državne mature definiran Pravilnikom o polaganju državne mature te prilagodba ispitne tehnologije podrazumijeva prilagodbu materijala i postupaka učenicima s teškoćama, dok se prijedlog uvrstiti UOSI kao sunositelja aktivnosti 2. u mjeri 2. prihvaća. Nadalje, sukladno odredbama Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju samo školska ustanova koja je centar potpore može formirati stručni tim. Stoga, bez formiranja centara potpore ne mogu biti formirani niti stručni timovi u školama te se prijedlog u odnosu na mjeru 3. aktivnost 1. ne prihvaća. Komentari odnosno prijedlozi u odnosu na mjeru 4. se ne prihvaćaju iz sljedećeg razloga: Djeci/učenicima s oštećenjem vida (što uključuje slijepe učenike) osigurava se pomoćnik u nastavi, a ne stručni komunikacijski posrednik te se prijedlog ne prihvaća. Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima će biti objavljen kada se za to steknu uvjeti i nema potrebe da to bude navedeno kao zasebna aktivnost. Udžbenici, priručnici i radne bilježnice su školski materijal te se stoga ne prihvaća prijedlog njegovog ponovnog navođenja. Organizacije civilnog društva uključuju i udruge osoba s invaliditetom te se stoga ne prihvaća prijedlog njihovog ponovnog navođenja. Izrada Akcijskog plana za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja je u tijeku te će predložena aktivnost biti uzeta u razmatranje. Sukladno predviđenom hodogramu, o nacrtu Akcijskog plana bit će provedena javna rasprava na jesen ove godine. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA - Prijedlog u odnosu na mjeru 1. aktivnost 1. da se aktivnosti taksativno nabroje se ne prihvaća. Pojam unaprijediti aktivnosti je dovoljan jer daje slobodu širine obuhvata postojećih i mogućnost dodavanja novih aktivnosti. Ne prihvaća se dodavanje nove aktivnosti koja bi glasila Uvesti pristupačne dijagnostičke aparate u okviru mjere 1. Dijagnostički aparati, odnosno medicinsko-tehnička oprema se kontinuirano uvode odnosno nabavljaju sukladno mogućnostima i zato ne treba unositi u tekst ovu aktivnost kao posebnu. Ne prihvaća se dodavanje aktivnosti Edukacija stručnog kadra na ovome mjestu odnosno u okviru mjere 1. Edukacija stručnog kadra je obavezna i provodi se u kontinuitetu, a Educirati zdravstvene radnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom postoji kao posebna mjera 4. u okviru strateškog područja Zdravstvena zaštita ove Strategije. Prijedlog u odnosu na aktivnost 1. u mjeri 2. se ne prihvaća. Unaprjeđenje preventivnih programa se podrazumijeva i predmet je svakog od programa, a ne ove Strategije. Dostupnost se također podrazumjeva općenito, a ne samo preventivnh programa i zato nije potrebno posebno navoditi. U odnosu na komentar na aktivnost 2. u mjeri 2., paneli su prikazi u informatičkom programu liječnika obiteljske medicine u okviru CEZIH-a. Radi sustavnog evidentiranja, praćenja i liječenja kroničnih bolesnika uvodi se „panel“ kroničnog bolesnika kojim se olakšava rad liječnika obiteljske medicine kroz bolju preglednost i informatičku podršku. Paneli sadrže strukturirane jednoobrazne podatke ranog otkrivanja rizičnih ponašanja i situacija uz praćenje nastalih komplikacija u kroničnih bolesnika.“ Napominjemo, ovo je područje zdravstvene zaštite u okviru predmetne strategije i u okviru ovog područja koriste se pojmovi iz sustava zdravstvene zaštite. Ne prihvaćamo dodavanje teksta u odnosu na aktivnost 1. u mjeri 3. budući da iz kontinuiranog usklađivanja Pravilnika proizlazi kontinuirano uvođenje pomagala pa isto nije potrebno posebno navoditi. Smatramo da nije potrebno mijenjati naziv aktivnosti 1. u mjeri 4. Zdravstveni radnici su educirani i informirani o specifičnostima pojedinih kategorija osoba s invaliditetom. Nije potrebno dodavati tekst u postojeći sadržaj aktivnosti 1. u mjeri 5. jer je iz postojećeg jasno da je cilj osiguranje pristupačnosti zdravstvenih usluga. Nije jasno što se podrazumijeva pod orijentacijskom podrškom, a što ne spada u okvir pojma komunikacijske podrške. Prihvaćamo da se sadržaj aktivnosti proširi i na druge osobe s invaliditetom, ali radi skraćivanja sadržaja aktivnosti, a obuhvaćanja svih kategorija osoba s invaliditetom, predlažemo dopuniti sadržaj teksta aktivnosti 2. mjere 5. tako da aktivnost 2. glasi: „Izraditi i provesti plan osiguravanja informacijske podrške za gluhe, slijepe i druge osobe s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama“. U nazivu aktivnosti 3. u mjeri 5. neće se navoditi kojim funkcionalnim pomagalima jer postoji veliki broj različitih funkcionalnih pomagala. U odnosu na komentar na aktivnost 4. u mjeri 5., radi se o informacijama objavljenim na web stranicama koje se sadržajem odnose na osobe s invaliditetom, a dostupne su cjelokupnoj populaciji. SOCIJALNA SKRB - Osobe s invaliditetom u RH mogu ostvariti određena prava svog zdravstvenog statusa sukladno postojećim zakonskim propisima. Također smatramo važnim istaknuti da se pored težine invaliditeta odnosno težine oštećenja naglasak stavlja i na funkcionalne sposobnosti osobe s invaliditetom stoga nije moguće propisati da se pojedino pravo ostvaruje isključivo stupnjem invaliditeta ne uzimajući u obzir individualne osobine i funkcionalne sposobnosti, jer bi takav pristup bio diskriminatoran. Također napominjemo da je odredba koja je propisivala smanjeni iznos osobne invalidnine ukinuta. Nadalje, članak 29. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom odnosi se na sudjelovanje u političkom i javnom životu te ne vidimo poveznicu s prijedlogom donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku. Slijedom navedenog, primjedbe koje se odnose na mjeru 1. se ne prihvaćaju. Što se tiče prijedloga u mjeri 2. da sunositelji budu referalni centri nije jasno na koje referalne centre predlagatelj misli. U mjeri 3. aktivnosti 1. naglasak je stavljen na redovito ažuriranje Kataloga o pravima osoba s invaliditetom koji se nalazi na Internet stranici kako bi isti bili upoznati sa svojim pravima iz sustava, dok se web stranica ažurira redovito što je i obveza svih tijela javne uprave, te naglašavati redovne aktivnosti smatramo nepotrebnim. Vezano uz prijedlog uvrštavanja nove aktivnosti Obvezati socijalne radnike kod pružanja prve socijalne usluge i pružanja svih informacija, isti se ne prihvaća budući da su socijalni radnici obvezni u obavljanju svog posla provoditi odredbe Zakona o socijalnoj skrbi, pa tako i pružati prvu socijalnu uslugu koja podrazumijeva informiranje, prepoznavanje i početnu procjenu potreba. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST - Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nema osigurane kapacitete za provedbu prijedloga koji se odnose na provođenje posebnih inspekcijskih izvida usmjerenih isključivo na kontrolu provedbe obveza osiguranja pristupačnosti građevina, niti bi se takvi izdvojeni izvidi mogli zakonski opravdati. Kontrola se provodi na svim razinama (projektiranje, gradnja, nadzor) i to glede osiguranja primjene svih zakonskih propisa iz područja gradnje pa tako i propisa o osiguranju pristupačnosti. Što se tiče prijedloga koji se odnosi na aktivnost 2. i 4. u mjeri 1., Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja je mišljenja da su prijedlozi kojima se traži izbacivanje aktivnosti vezanih za izradu izvješća o praćenju provođenja mjera osiguranja pristupačnosti s obzirom na zahtjeve za pojačanim inspekcijskim pregledima neusklađeni, a ista izvješća su upravo temelje na inspekcijskim pregledima. Što se tiče prijedloga da se postojeći Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti uskladi s European Accessibility Actom, navedeno se podrazumijeva. U ciljevima i očekivani ishodima u razdoblju od 2016. do 2020. godine navedeno je da će Tehnički propis o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti biti sukladan načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva. Sukladno Zakonu o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13), svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane Zakonom i posebnim propisima. Jedan od sedam temeljnih zahtjeva za građevinu je „sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe“. Građevine dakle moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti. Republika Hrvatska je maksimalno pojednostavila postupak izvođenja radova na osiguranju pristupačnosti postojećih građevina. Tako se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim površinama radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju, ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, ako se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te na denivelaciji, ugradbi zvučnih semaforskih uređaja i ugradbi taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima – „Narodne novine“ br. 79/14).Što se tiče prijedloga da se u mjeri 3. ubaci nova aktivnost – izraditi i mapirati pristupačnost zdravstvenih ustanova 2017., socijalnih 2018. i obrazovnih 2019...“, isto se ne prihvaća. Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) je koordinacijsko tijelo za upravljanje državnom imovinom u odnosu na središnja tijela državne uprave i druga tijela, odnosno pravne osobe osnovane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu državnom imovinom. DUUDI uspostavlja i vodi Registar državne imovine, ali je i tek jedan od obveznika dostave podataka u Registar za onu imovinu kojom upravlja DUUDI. Uz DUUDI još je cca 700 obveznika dostave podataka u Registar, za državnu imovinu kojom upravljaju ili koriste, ili su njeni imatelji. Postojeći Registar ustrojen je na način da se jednom mjesečno objavljuju novi podaci o državnoj imovini, u isključivoj ovisnosti o pristiglim podacima obveznika dostave podataka, što je ujedno i ograničavajući moment u pogledu sveobuhvatnosti podataka. Naime, iako su prema odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine", broj 94/13) i Uredbi o registru državne imovine („Narodne novine“, broj 55/11) dužni dostavljati podatke u Registar, zamjetan dio obveznika dostave podataka ipak ne dostavlja iste. Podatkovna nadogradnja Registra državne imovine kroz projekt Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO) ne predviđa obveznu strukturu evidencije pojavnih oblika državne imovine prema vrsti djelatnosti. Naime, reforma Registra polazi od Naputka Ministarstva financija kojim se izričito navodi da se pojavni oblici državne imovine klasificiraju prema osnovnim računima u Računskom planu proračuna. Primjerice se za stambene objekte, uredske objekte, zgrade znanstvenih i obrazovnih institucija, sportske dvorane i rekreacijski objekti, ceste (kao kategorije računskog plana proračuna) navode značajke tj. atributi poput funkcionalnosti imovine i načina korištenja, ali prema različitim vidovima upravljanja imovinom (zakup, najam, administrativna uporaba, dodjela na korištenje i sl.). Zasebno se navode i posebni statusi imovine koji ograničavaju raspolaganje istom (status kulturnog dobra, sportsko-rekreacijski sadržaj, spomenička baština, odgojne institucije i sl.). Podatak o vrsti djelatnosti (javna vs. poslovna) predstavlja dodatan podatak koji bi obveznici dostave podataka – korisnici državne imovine, imali za obvezu dostaviti u Registar državne imovine u odnosu na važeće propise, a što zahtijeva programsku prilagodbu informacijsko- aplikativnog sustava, ali i izmjenu provedbenih propisa kojima se definira skup podataka o imovini. Provedba projeka ISUDIO pretpostavlja faznost programske nadogradnje kroz više fiskalnih razdoblja, te je ista i u ovisnosti o provedbi javnih natječaja, te donošenju provedbenih propisa, kojima se utvrđuje obveza dostave proširenog skupa podataka u odnosu na postojeću strukturu Registra. Oportuno je da se što više tijela smjesti u prostore u vlasništvu RH. Međutim, evidentiranje građevina koje za svoj rad koriste tijela državne uprave Republike Hrvatske (koje jesu i koje nisu u njezinom vlasništvu – najam građevina i/ili prostora) predmet je stalnih izmjena, budući da tijela sukladno svojim potrebama i raspoloživosti poslovnih prostora neprestano prelaze iz prostora u vlasništvu RH u prostore koji nisu u vlasništvu RH. Postojeća i planirana struktura registra državne imovine i internih evidencija DUUDI za imovinu kojom DUUDI upravlja ne obuhvaća podatke o razini pristupačnosti istoj. Podatak o razini pristupačnosti, predstavlja dodatan podatak koji bi obveznici dostave podataka – korisnici državne imovine, imali za obvezu dostaviti u Registar državne imovine u odnosu na važeće propise, a što zahtijeva programsku prilagodbu informacijsko-aplikativnog sustava, ali i izmjenu provedbenih propisa kojima se definira skup podataka o imovini. PROFESIONALNA REHABILITACIJA, ZAPOŠLJAVANJE, RAD I MIROVINSKO OSIGURANJE - Prihvaća se prijedlog izmjene teksta odnosno naziva mjere 1. koja sada glasi: Analizirati, pratiti i unaprjeđivati primjenu postojeće zakonske regulative i aktualne politike u području rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na aktivnost 1. u mjeri 1. jer smatramo da dopuna teksta „kroz profesionalnu rehabilitaciju“ nije opravdana budući da se prema čl.14. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji ("Narodne novine", broj 157/13 i 152/14) u ove programe uključuju osobe s invaliditetom iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje su temeljem mišljenja Centara za profesionalnu rehabilitaciju procijenjene kao privremeno nezapošljive te sukladno Pravilniku o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 4/14 i 2/15) nije opravdano njihovo uključivanje u postupke profesionalne rehabilitacije. Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na aktivnost 5. u mjeri 1., međutim predlažemo u postojeći tekst dodati „pratiti razmjenu podataka o osobama s invaliditetom iz različitih sustava“. Iako prijedlog Zakona o registru osoba s invaliditetom u člancima 17., 18., 19. i 20. regulira način prikupljanja, obradu podataka, unos u registar te propisuje način njihovog korištenja, smatramo da je potrebno pratiti ovu razmjenu u cilju povezivanja svih sustava. Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na mjeru 2. aktivnost 2., međutim predlažemo u dijelu teksta dodati „pratiti dodjelu državnih poticaja gospodarskim subjektima… te aktivnost 2. sada glasi: Dodjeljivati državne poticaje i pratiti dodjelu državnih poticaja gospodarskim subjektima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Iako je zakonski regulirano, neophodno je praćenje radi učinkovitije provedbe. Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na mjeru 3. aktivnost 1. te iako je pitanje očevidnika uređeno posebnim propisom - Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 44/14, 97/14 i 2/15), smatramo da će navedena aktivnost dodatno doprinjeti njegovu sustavu vođenja. Nejasna je intencija predlagatelja u odnosu na mjeru 5. aktivnost 1. jer nije navedeno u kom smislu bi bilo potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon o radu, kao ni iz kojeg razloga se osobe koje zasnivaju radni odnos s poslodavcem, u okviru mjere javnih radova, ne bi trebale uračunavati u kvotu. Vezano uz prijedlog da se udruge osoba s invaliditetom isključi od obveze kvotnog zapošljavanja, isti se ne prihvaća jer se kvotna obveza jednako odnosi na sve poslodavce koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, pa tako i na udruge osoba s invaliditetom. Osim toga, udruge osoba s invaliditetom imaju mogućnost svoju kvotnu obvezu ispuniti i na jedan od zamjenskih načina. PRAVNA ZAŠTITA I ZAŠTITA OD ZLOSTAVLJANJA Tijela državne uprave ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave i međunarodnim organizacijama u svrhu razmjene iskustava i dobrih primjera prakse iz drugih zemalja. Što se tiče osiguravanja financijske podrške udrugama osobama s invaliditetom i udrugama koje djeluju u korist osoba s invaliditetom, iste imaju mogućnost apliciranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kroz koje je moguće osiguravati i sredstva za organizaciju skupova, a na kojima je moguće i sudjelovanje međunarodnih stručnjaka. U cilju povećanja javnog utjecaja i vidljivosti organizacija civilnoga društva te prijenosa znanja i izgradnje njihovog kapaciteta, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kontinuirano raspisuje Poziv za iskaz interesa za prijenos znanja - međunarodni skupovi i predstavljanje RH u međunarodnim organizacijama na koji sve zainteresirane udruge imaju mogućnost prijaviti projekte i osigurati sufinanciranje sudjelovanja na međunarodnim skupovima i dolaska međunarodnih stručnjaka te sufinanciranje predstavljanja RH kroz sudjelovanje predstavnika udruga u međunarodnim krovnim organizacijama. Vezano uz mjeru 2., ovim je strateškim dokumentom predviđena izmjena zakonodavne regulative u tom smjeru, odnosno poduzimanje aktivnosti kako bi se osigurali preduvjeti za uvođenje instituta koji se temelji na odlučivanju uz podršku. Rok za provedbu aktivnosti je 2020. godina do kada je i planirana ova Strategija, te će ovaj prijedlog moći uzeti u obzir prilikom donošenja strategije iza 2020. godine. Što se tiče komentara na mjeru 3., nije jasno da li predlagatelj predlaže izmjenu tekstu ili je to samo primjedba. Prihvaća se prijedlog u odnosu na mjeru 9. aktivnost 1. te se udruge osoba s invaliditetom uključuju kao sunositelji ove aktivnosti. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I PODIZANJE RAZINE SVIJESTI Što se tiče prijedloga definiranja nove aktivnosti u mjeri 1., napominjemo kako je u ovom strateškom području postoji mjera 3. Podizati razinu svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom nizom različitih aktivnosti koje pridonose općoj toleranciji za raznolikosti u društvu i suzbijanju stereotipa i diskriminacije osoba s invaliditetom, u okviru koje je definirana aktivnost Poticati provedbu i periodično organizirati kampanje koje doprinose pozitivnoj percepciji osoba s invaliditetom, o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, jačanju svijesti o pravima osoba s invaliditetom i zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom te univerzalnom dizajnu. Cjelokupna aktivnost je zapravo usmjerena promociji svih načela i prava osoba s invaliditetom sukladno Konvenciji te nije potrebno duplicirati aktivnosti. Prijedlog za dopunu sunositelja u provedbi mjere 3. aktivnosti 2. se prihvaća. Vezano uz prijedlog ugrađivanja nove aktivnosti u okviru mjere 4., ističemo da Ministarstvo socijalne politike i mladih sve prevedene međunarodne dokumente objavljuje na svojim službenim stranicama. Što se tiče radnih sastanaka, informacije s istih mogu biti objavljene u slučajevima kada tijelo koje je organiziralo radni sastanak tako odluči. SUDJELOVANJE U KULTURNOM ŽIVOTU Uvažavaju se dopune u mjeri 1. u odnosu na aktivnosti 1. i 2. Koje sada glase: 1. Kino i kazališne predstave prilagođavati osobama s invaliditetom po uzoru na dobre prakse, te prilagođavati gluhim, nagluhim, slijepim, slabovidnim i gluhoslijepim osobama audiovizualno stvaralaštvo hrvatske produkcije. 2. Izvršiti komunikacijske i građevinske prilagodbe prostora u kojima se odvijaju kulturni sadržaji (muzeji, arhivi, knjižnice, kino dvorane, kazališta i dr.) uz napomenu kako će se polazne vrijednosti za ostale prostore utvrditi tijekom 2016. godine. Prijedlog za dodavanjem aktivnosti „Izjednačiti položaj umjetnika i umjetničkih udruga osoba s invaliditetom s drugima“ nije dovoljno jasan s obzirom kako su prava samostalnih umjetnika, osnivanje i djelovanje umjetničkih organizacija i mjere za poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva uređeni Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (NN 43/96, NN 44/96 – Ispravak) koji u niti jednom segmentu ne radi razlike između osoba s invaliditetom i ostalih. Vezano uz dodavanje nove mjere koja se odnosi na ratifikaciju Instanbulske konvencije, ističemo kako je Republika Hrvatska potpisivanjem Konvencije iskazala interes i pridružila se naporima međunarodne zajednice u borbi protiv nasilja nad ženama i promicanja rodne ravnopravnosti, a pojedine odredbe Konvencije ugrađene su u nacionalni zakonodavni okvir. Napominjemo kako Konvencija predviđa sveobuhvatan pristup u sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i promicanju rodne ravnopravnosti te je u razmatranju mogućnosti ratifikacije potrebno uzeti u obzir spremnost cjelovitog sustava, uključujući tijela državne uprave, organizacija civilnog društva i drugih institucija. Zaključno napominjemo da je za potpunu provedbu Konvencije nužno osiguranje značajnih administrativnih i financijskih resursa s obzirom na sveukupnost obveza koje države stranke Konvencije preuzimaju njezinom ratifikacijom (osiguravanje općih usluga potpore koje uključuju financijsku pomoć, stanovanje, obrazovanje, stručno osposobljavanje; osnivanje jednog ili više službenih tijela odgovornih za koordinaciju, primjenu nadzor i procjenu politika i mjera za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja predviđenih Konvencijom; zabrana obveznih alternativnih postupaka rješavanja sporova, što uključuje medijaciju i mirenje i sl.). Iako se navedeni prijedlog u smislu ugrađivanja ova mjere u ovaj strateški dokument ne prihvaća , Republika Hrvatska će u narednom razdoblju, sukladno smjernicama Vlade Republike Hrvatske, razmatrati mogućnosti ratifikacije uzimajući u obzir sve potrebne argumente. Također napominjemo kako navedeni prijedlog ne pripada području djelovanja Sudjelovanje u kulturnom životu. UDRUGE OSOBA U CIVILNOM DRUŠTVU - Vezano uz prijedlog da se doda aktivnost „Donošenje zakona o sustavnom financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom“ Ured za udruge VRH smatra da se navedena problematika ne treba rješavati izradom posebnog Zakona o sustavnom financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom s obzirom da je Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, osigurala okvir prema kojem se mogu financirati i ugovarati programi i/ili projekti od interesa za opće dobro koje provode udruge, što se onda odnosi i na udruge osoba s invaliditetom. Navedeni stav zauzeli su i Ured za zakonodavstvo VRH i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Ministarstvo socijalne politike i mladih je u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva 2012./2013. pokrenulo je pilot projekt stvaranja sustavne institucionalne podrške savezima udruga osoba s invaliditetom koji je unaprjeđivan i koji je doveo održivog modela financiranja saveza udruga osoba s invaliditetom kao i dijela udruga osoba s invaliditetom temeljem jasno definiranih kriterija.
3 Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Poštovane/poštovani, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula podržava donošenje Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za OSI od 2016. do 2020. godine kao nastavak na iskustva iz prethodno donesenih strategija. Zadovoljstvo nam je istaći kako nam se čini da je predložena Nacionalna strategija stvarana na osnovu prethodno stečenih iskustava te uočenih izazova udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom, institucija i ustanova na nacionalnoj i lokalnoj razini. Nadalje, kao pozitivan iskorak moramo istaći činjenicu da se s integrativnog prelazi na inkluzivni model pristupa uključivanja osoba s invaliditetom u sve društvene aktivnosti. Ono na što bi smo željeli posebno skrenuti pozornost je: 3. Odgoj i obrazovanje 6. Stanovanje, mobilnost, pristupačnost 7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje tri usko povezane cjeline o kojima će ovisiti hoće li i u narednim godinama osobe s invaliditetom činiti najsiromašniju kategoriju građana u RH. Kod Odgoja i obrazovanja posebnu pozornost treba obratiti djeci s poteškoćama iz ruralnih područja kojima su obrazovne usluge daleko nedostupnije nego li djeci s poteškoćama u urbanim sredinama. Kao posebno poglavlje trebalo bi uvesti pristupačnost javnog prijevoza, odnosno osiguranje nekog oblika pristupačnog prijevoza do i iz odgojno obrazovnih ustanova za djecu s poteškoćama u razvoju iz ruralnih sredina što je povezano sa odjeljkom Stanovanje, mobilnost i pristupačnost. U poglavlju prijevoza kao jedan od oblika javnog prijevoza trebalo bi navesti i taksi službe, te obvezu osiguranja taksi vozila kojima se mogu prevoziti i osobe s invaliditetom smanjene pokretljivosti koje se kreću invalidskim kolicima što bi trebao biti i jedan od uvjeta prilikom raspisivanja natječaja za koncesiju. Nadalje, posebnu pozornost trebalo bi obratiti i na formalno obrazovanje odraslih osoba s invaliditetom koje su u adolescentskoj dobi stekle invaliditet te nisu stekle srednjoškolsko obrazovanje. Omogućiti kroz sustav stjecanje zvanja i zanimanja sukladno interesima i sposobnostima te potrebama tržišta rada što bi bilo povezano s odjeljkom 7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje. Pod 7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje posebnu pozornost treba posvetiti profesionalnoj orijentaciji i to u tri segmenta: interesi, sposobnosti te potrebe tržišta rada. S poštovanjem, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Nije prihvaćen Prijedlozi u odnosu na područje djelovanja Odgoj i obrazovanje se ne prihvaćaju iz sljedećih razloga: Sukladno Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranje prehrane učenika s teškoćama u osnovnoškolskim programima i Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala za školovanje učenika s teškoćama u razvoju u srednjoškolskim programima utvrđuju se kriteriji za financiranje povećanih troškova prijevoza te se učenicima, kojima je javni prijevoz neprilagođen, osigurava nadoknada troškova za prilagođeni prijevoz koji može biti: individualni prijevoz roditelja (osobnim automobilom) ili prijevoz vlastitim školskim vozilom za prijevoz učenika ili prijevoz ovlaštenog prijevoznika (taksi služba). Time se osigurava „neki oblik pristupačnog prijevoza do i iz odgojno obrazovnih ustanova za djecu s poteškoćama u razvoju iz ruralnih sredina“ kao i „osiguranja taksi vozila kojima se mogu prevoziti i osobe s invaliditetom smanjene pokretljivosti koje se kreću invalidskim kolicima“. Nadalje, sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih osigurana je mogućnost formalnog, neformalnog, informalnog obrazovanja i/ili samousmjerenog učenja odraslih osoba s invaliditetom na način naveden u komentaru. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Stanovanje mobilnost i pristupačnost, ističemo kako je u ovom području u okviru mjere 7. definirana aktivnost u svrhu osiguravanja pristupačnosti javnog prijevoza za osobe s invaliditetom te nije potrebno na ovaj način detaljizirati aktivnosti. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje, a koji glasi: „....posebnu pozornost treba posvetiti profesionalnoj orijentaciji i to u tri segmenta: interesi, sposobnosti te potrebe tržišta rada.“, isti se ne prihvaća s obzirom da se profesionalna orijentacija (usmjeravanje) osoba s invaliditetom provodi upravo na navedeni način, pa stoga nema potrebe posebno to naglašavati.
4 Roditelji u akciji - Roda Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Poštovani, poštovane, osluškujući potrebe roditelja, a posebno trudnica i majki s invaliditetom kroz naše djelovanje uočavamo neke sustavne manjkavosti na koje želimo upozoriti kako bi se ispravile u ovom vrlo važnom dokumentu kojim se štite i promiču ljudska prava osoba s invaliditetom. Žene s invaliditetom svjedoče brojnim teškoćama s kojima se susreću za vrijeme trudnoće, porođaja i majčinstva. Među tim teškoćama dio je onih koje se odnose jednako i na ostalu populaciju žena, međutim, neke su specifične i proizlaze iz duboko ukorijenjenih predrasuda o tome da invaliditet i majčinstvo/roditeljstvo nisu spojivi. Ovakvim predrasudama posebno su pogođene žene s invaliditetom koje žele biti majke i one koje već imaju djecu. Osim s predrasudama i stereotipima vezanim uz majčinstvo s invaliditetom, one se često suočavaju s teško premostivim preprekama koje su rezultat potpunog nedostatka ikakve podrške kada je riječ o njihovoj roditeljskoj ulozi. Zbog toga mnoge žene s invaliditetom odustaju od majčinstva, teško se odlučuju na majčinstvo ili im teškoće vezane uz realizaciju roditeljske uloge smanjuju kvalitetu života. Time su uvijek pogođene i njihove obitelji - djeca, partneri i ostali čanovi uže i šire obitelji s kojima dijele brigu oko djeteta. Razvojem sustava odgovarajuće podrške osobama s invaliditetom u roditeljstvu, možemo kao društvo slati istinsku poruku o tome da su osobe s invaliditetom sposobne i kompetentne za roditeljsku ulogu čime promičemo i štitimo njihovo pravo na zasnivanje obitelji. Naš doprinos ovom javnom savjetovanju odnosi se na neodgovorene potrebe osoba s invaliditetom, vezane uz roditeljsku ulogu, a za koje smatramo da je potrebno ugraditi u dokument Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine, kako bi se napokon i roditeljima s invaliditetom počela pružati podrška u roditeljstvu koja im je potrebna u većoj mjeri nego ostalim roditeljima, a koja do sada nije bila dostupna jer potrebe nisu bile jasno prepoznate. U proteklih godinu dana naša udruga je provela dvije odvojene fokus grupe s majkama s urođenim ili stečenim tjelesnim invaliditetom. Fokus grupama su prisustvovale majke iz Istarske, Međimurske, Primorsko-goranske županije te Zagreba, a rezultati obje fokus grupe tiskani su u publikaciji „Potrebe roditelja i pružanje usluga roditeljima koji podižu djecu u otežanim okolnostima“ (2015, I. Dobrotić, N. Pećnik i J. Baran). Pored fokus grupa privodimo kraju istraživanje Majčinstvo i žene s invaliditetom koje udruga Roditelji u akciji – Roda provodi u partnerstvu s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, Hrvatskim savezom slijepih i Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Anketu je popunilo nešto više od 100 majki s invaliditetom koje imaju djecu predškolske dobi. U okviru ovog istraživanja do sada je također provedeno 11 dubinskih intervjua. Rezultati spomenutih fokus grupa iz 2015. i preliminarni rezultati istraživanja Majčinstvo i žene s invaliditetom ukazuju na iznimno veliku potrebu za sljedećim unapređenjima na području roditeljstva: - Omogućavanje asistencije oko brige za dijete - Poboljšanje zdravstvene skrbi žena s invaliditetom - Educiranje javnosti o pravima i potrebama roditelja s invaliditetom - Omogućavanje veće mobilnosti roditelja s invaliditetom - Razbijanje predrasuda o roditeljima s invaliditetom Radi lakšeg snalaženja prijedlozi udruge Roditelji u akciji konkretizirani su u obliku mjera ili aktivnosti mjera uz određena područja. S poštovanjem, Roditelji u akciji - Roda Djelomično prihvaćen U svrhu osiguravanja što veće samostalnosti osoba s invaliditetom i njihovog uključivanja u život zajednice, Ministarstvo socijalne politike i mladih sukladno mogućnostima širi i razvija uslugu osobne asistencije koja se pruža sukladno iskazanim individualnim potrebama svakog pojedinca. Navedeno podrazumijeva i mogućnost podrške roditelju s invaliditetom ukoliko je to njegova potreba. Poboljšanje zdravstvene skrbi žena s invaliditetom osigurava se povećanjem pristupačnosti zdravstvenih usluga, primjerice osiguravanje pristupačnih ginekoloških pregleda što je prepoznato u području Zdravstvena skrb gdje je u mjeri 5. Osigurati pristupačnost i informacijsku podršku za osobe s invaliditetom u svim zdravstvenim ustanovama definirana aktivnost Izraditi i provesti plan opremanja zdravstvenih ustanova potrebnim funkcionalnim pomagalima. S obzirom da su predložene mjere i aktivnosti ugrađene u strateški dokument prijedlog kao takav se ne prihvaća. Ministarstvo socijalne politike i mladih vodit će računa o osiguravanju i ove vrste usluga korištenjem sredstava EU fondova, odnosno definiranjem prioritetnih područja natječaja gdje će uključiti i ovu uslugu. Prijedlog izrade kataloga prava roditelja s invaliditeom prihvaćen je na način da je u području 11. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, mjeri 1., dodana aktivnost 3. koja glasi: Izraditi objedinjeni katalog o pravima osoba s invaliditetom.
5 UDRUGA INVALIDA RADA ZAGREBA Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Poštovani, u nastavku dajemo sljedeće prijedloge: A) 7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje - Mjera 2. Provoditi mjere aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada ) trebalo bi staviti i aktivnost - Pratiti i analizirati broj prijavljenih i zaposlenih osoba s invaliditetom po raspisanim natječajima za zapošljavanje (time bi dobili uvid da li i u kojoj mjeri poslodavci poštuju pravo prvenstva pri zapošljavanju osoba s invaliditetom). B) 13. Rekreacija, razonoda i sport - Mjera 2. Izraditi, provoditi i pratiti programe izvannastavnih sportskih i drugih aktivnosti koje će poboljšati uključivanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju – obzirom da ova mjera, a cijelo poglavlje uključuje samo djecu i mladež mišljenja smo kako bi u ovoj mjeri trebalo uvrstiti aktivnosti koje bi uključivale i ostale osobe s invaliditetom ili donijeti ili uvrstiti dodatnu mjeru (s odgovarajućim aktivnostima) koja bi obuhvatila i druge osobe s invaliditetom. C) 15. Udruge osoba s invaliditetom u civilnom društvu – Mjera 2. Sustavno financirati udruge osoba s invaliditetom omogućujući njihovo djelovanje u cilju unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom – u ovu mjeru bi trebalo dodati novu aktivnost koja bi se odnosila na donošenje Zakona o udrugama osoba s invaliditetom koje su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. S poštovanjem, UIR ZAGREBA Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Profesionalna rehabiltacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje budući da navedenu aktivnost nije moguće provesti. Naime, postavlja se pitanje na koji način bi se pratili svi raspisani natječaji za zapošljavanje, odnosno broj prijavljenih i zaposlenih osoba s invaliditetom temeljem tih natječaja. Ovlast za nadzor nad poštivanjem prava prednosti pri zapošljavanju imaju isključivo nadležne inspekcije i na osnovu njihovih službenih podataka moguće je pratiti ostvarivanje toga prava. Osim toga, činjenica da se osoba s invaliditetom prijavila na natječaj, a u konačnici nije primljena, ne znači nužno da je u pitanju kršenje prava prednosti pri zapošljavanju. Moguće je da ista ne zadovoljava neki od formalnih uvjeta natječaja, da nije podnijela urednu prijavu i sl. Prijedlozi vezani uz područje djelovanja Rekreacija, razonoda i sport su prihvaćeni na način da je u Nacrt prijedloga nacionalne strategije za razdoblje od 2016 - 2020, u navedeno područje djelovanja ugrađena nova mjera i jedna aktivnost u okviru te mjere koje glase: Mjera: Provoditi sportske programe i druge aktivnosti koje će poboljšati uključivanje osoba s invaliditetom Aktivnost: Organizirati domaća i međunarodna natjecanja za gluhu djecu, mladež i odrasle gluhe osobe Pokazatelji: broj sudionika i natjecatelja na prvenstvu Odgovorne/provedbene institucije i organizacije: Nositelj: HSSG Sunositelj: MZOS Planirana financijska sredstva: sredstva su osigurana redovitim programom financiranja HSSG iz državnog proračuna to jest za provedbu aktivnosti nisu potrebna dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Rokovi/Godina: kontinuirano Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće): Trenutno nema polaznih podataka Vezano uz prijedlog koji se odnosi na sustavno financiranje udruga osoba s invaliditetom ističemo kako će Ministarstvo socijalne politike i mladih i nadalje poduzimati korake s ciljem osiguravanja održivosti djelovanja udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, posebice onih koje osiguravaju potrebne usluge u zajednici.
6 Pravobranitelj za djecu RH Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Nakon objave dokumenta i poziva na javno savjetovanje te sukladno ovlasti pravobraniteljice za djecu iz čl. 8. Zakona o pravobranitelju za djecu n (NN 96/03), dostavljamo mišljenje i prijedloge na Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. Pozdravljamo donošenje ovog dokumenta za razdoblje 2016.-2020. s ciljem napretka te daljnjeg osnaživanja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, koja je nastavak provedbe prethodne Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za proteklo razdoblje 2007.-2015. U skladu s ovlastima pravobraniteljice, dostavljamo slijedeće prijedloge koji se odnose na djecu Primljeno na znanje Primljeno na znanje, a komentari, odnosno odgovori na prijedloge nalaze se u onim područjima gdje su prijedlozi iskazani.
7 Ljiljana Malinar Ivanković Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Poštujući veliki rad na razvijanju i kreiranju politike promicanja prava osoba s invaliditetom, ovim primjedbama ukazujem na dijelove koje je potrebno obuhvatiti. Dosadašnji dugogodišnji dobri primjeri socijalne skrbi u pružanju usluga i rehabilitaciji djece i osoba s invaliditetom- stečena znanja, stručnost djelatnika i osoblja, kvaliteta usluga i ustanova, zadovoljstvo korisnika i obitelji -bogatstvo su nacionalnog oblika pružanja socijalnih usluga. Nedostaje istinska prezentacija tradicionalnog kvalitetnog rada i dostignuća struke i mišljenje korisnika. Prema načelima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom potrebno je ovom Nacionalnom strategijom : 1. Ukinuti diskriminaciju osoba s invaliditetom u osiguranju pružanja socijalnih usluga sukladno _čl. 19. Konvencije _u vidu ponovnog vračanja mogućnosti pružanja usluge za osobe starije životne dobi /bez isključivosti stanja za stacionar/– „Staračkog doma za osobe s invaliditetom“. Takav oblik socijalne usluge u Hrvatskoj, NE POSTOJI. Jedini dom/institucija za osobe starije životne dobi s intelektualnim poteškoćama bio je u sklopu Centra za rehabilitaciju Zagreb „Orlovac“. Visoko kvalitetni nacionalni oblik pružanja takve socijalne usluge -ugašen je. 2. Poštivati i prestati smanjivati vrste socijalnih usluga sukladno _čl. 25. Konvencije_ u vidu pružanja usluga identifikacije, intervencije i rehabilitacije za smanjenje i prevenciju daljnjeg invaliditeta. Velika energija i financijska sredstava troše se na promjenu oblika smještaja, institucija- u novi ali vrlo skupi oblik smještaja deinstitucija=stan. Paralelno se smanjuju i ukidaju usluge skrbi i rehabilitacije, čak različito s obzirom na vrstu invaliditeta. Smanjenje vrsta usluga, smanjenje stručnih djelatnika, njihovog broja i satnice po osobi s invaliditetom, primijećeno je naročito za skupinu djece i osoba s intelektualnim poteškoćama. Automatizmom kod promjene oblika smještaja, korisnik ostaje bez potrebnih, priznatih i osiguranih stručnih usluga u sklopu smještaja u instituciji. Strategija u kojoj se ne percipira, i rehabilitacija, dovest će do štetnih posljedica za sve korisnike socijalne skrbi, a interaktivno takav plan utječe i na veliki broj stručnog osoblja školovanog na temeljima dobre prakse nacionalnih tijela, Centara za rehabilitaciju, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta... 3. Obvezujuće je i što hitnije izraditi standard usluge novog zanimanja asistencije organiziranog stanovanja sukladno _čl. 26 Konvencije_u vidu opsega širokog raspona znanja i sposobnosti u savladavanju pružanja usluga djeci i osobama s invaliditetom ( senzibilnih, zdravstvenih, psihološko, edukativnih, prehrambenih, kulturnih–likovno-glazbeno-sportskih..). Sveobuhvatnost pokrivanja usluge i težina radu s djecom i osobama s težim, teškim i višestrukim oštećenjima, zahtijeva pažljivo izrađen program osposobljavanja od stručnih osoba, završno testiranje znanja i sposobnosti, potrebu za periodičnom edukacijom kroz cjeloživotno obrazovanje, sve vođeno od ovlaštene pravne osobe. Fluktuacija nepoznatih osoba u kratkom vremenskom periodu štetna je za korisnike socijalnih usluga. 4. U svrhu sprječavanja pojave svih oblika izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja sukladno _čl. 16 Konvencije_potrebno je oformiti NEOVISNO TIJELO- koje će osigurati djelotvoran nadzor svih objekata i programa namijenjenih osobama s invaliditetom. Princip kontrole kvalitete socijalnih usluga mora biti jednoznačno definiran i jasan kako bi bio objašnjen, razumljiv i korisnicima socijalnih usluga. Nacionalno neovisno tijelo, sastavljeno od predstavnika potrebnih struka, bilo bi kompetentno iznositi izvješća o svim usluga socijalne skrbi. Nestala bi praksa-mogućnost da zagovornici programa, govore o 100 % uspjehu, zadovoljstvu i sreći i korisnika i djelatnika programa. Svi prijedlozi bazirani su na uočenom stanju, isključivo u svrhu poboljšanja kvaliteta nacionalnog oblika socijalnih usluga u predstojećem period. Rok početka/izvršenja- odmah. U nadi da stvorimo vrhunsku kvalitetu socijalnih usluga za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj poštujući Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. S poštovanjem Ljiljana Malinar Ivanković Djelomično prihvaćen Socijalni model i model ljudskih prava te promjene koje svaki od navedenih modela za sobom donosi utjecali su na donošenje i usvajanje niza nacionalnih i međunarodnih dokumenata koji štite i promoviraju prava osoba s invaliditetom. Uz unutarnje promjene koje prate hrvatsko društvo, a koje se odnose na mijenjanje medicinskog modela u socijalni model, odnosno model ljudskih prava, deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom postaje jednim od ciljeva EU i brojnih međunarodnih konvencija koje je potpisala i ratificirala Vlada Republike Hrvatske. U 21. stoljeću deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom općenito postaje jedno od nezaobilaznih pitanja i pokazatelj ostvarivanja temeljnog ljudskog prava osoba s invaliditetom na život u zajednici te stupnja demokracije i razvijenosti pojedinog društva. Kao i u mnogim zemljama, politika deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj nalazi svoje uporište u mnogim međunarodnim dokumentima kojima se osiguravaju mehanizmi potrebni za uspješno provođenje politike deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom. U svrhu promicanja i poštivanja ljudskih prava, te omogućavanja potpunog uključivanja i sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom, Republika Hrvatska usvojila je čitav niz dokumenata i strategija koji neupitno proklamiraju pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici, s ciljem razvoja modela podrške koji se temelji na osnovnim ljudskim pravima, dostupnosti službama u zajednici i uspostavi podrške u skladu s potrebama svake osobe te promjeni uloge osobe s intelektualnim teškoćama s pasivnog primatelja usluga u aktivnog sudionika u definiranju oblika i opsega trajanja podrške. Također ističemo kako je usvojeni je Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. -2016. (2018.) temelj za planiranje mreže usluga i djelatnosti socijalne skrbi te ističemo kako će za korisnike za koje nije primjeren niti jedan oblik izvaninstitucijske skrbi s obzirom na njihove specifične potrebe, biti i nadalje osigurana podrška u domovima za dugotrajnu intenzivnu skrb, odnosno dio domova će se transformirati na način da će pružati usluge dugotrajne i intenzivne skrbi. U odnosu na prijedlog uspostave neovisnog tijela, napominjemo kako je unatrag osam godina RH uspostavila institut Pravobranitelja za osobe s invaliditetom a čiji ured djeluje na sljedeći način: Pravobranitelj za osobe s invaliditetom djeluje neovisno i samostalno, držeći se načela pravičnosti i morala. Pravobranitelju za osobe s invaliditetom nitko ne smije davati upute i naloge u njegovu radu. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici ne smiju pripadati ni jednoj političkoj stranci ni sudjelovati u političkim aktivnostima. Prihvaća se prijedlog izrade standarda usluge novog zanimanja asistencije organiziranog stanovanja na način da će se navedeno izraditi u okviru mjere 2. aktivnosti 3. u području djelovanja Život u zajednici, te je slijedom navedenog aktivnost korigirana i sada glasi: Standardizirati uslugu osobne asistencije, asistencije u programu organiziranog stanovanja uz podršku i uslugu intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe).
8 UDRUGA ZA AUTIZAM - ZAGREB Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Poštovani, autizam kao posebni entitet nije nažalost izrijekom našao svoje mjesto kako u prethodnom nacionalnim tako i u sadašnjem Nacrtu prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2016.- 2020.godine. Usprkos činjenici da je to jedan od najtežih razvojnih poremećaja ( još uvijek nepoznatog uzroka), da je iz godine u godinu njegova sve veća pojavnost koja u sebi nosi mogućnost prijetnje nacionalnih razmjera, nitko od predstavnika udruga za autizam (ukupno 13 u Republici Hrvatskoj) nije bio uključen u radnu grupu za izradu Nacrta prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2016.- 2020.godine. Željeli bi smo da se u tekstu buduće Nacionalne strategije nađe riječ AUTIZAM , ali i MJERE ( akcijski plan ) za izjednačavanje mogućnosti osoba s autizmom, odnosno, plan aktivnosti za ostvarivanje prava i unapređivanja već desetljećima zanemarivanog društvenog položaja i skrbi osoba iz autističnog spektra. Dugo najavljivano (od 2011.godine) donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku još je uvijek u fazi najave i u Nacrtu prijedloga Nacionalne strategije, tj. predviđa se tek izrada prijedloga navedenog zakona. Smatramo da u prijedlogu Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2016.- 2020.godine, u području djelovanja 5. (SOCIJALNA SKRB), Mjera 1. Aktivnosti 2. treba dodati tekst koji bi glasio: „ Raditi na svim potrebnim preduvjetima i zalagati se da se Zakon o inkluzivnom dodatku donese što je moguće prije tj. do kraja 2017. godine.“ Srdačan pozdrav, Slavica Dujmović, predsjednica Udruge za autizam – Zagreb Nije prihvaćen S obzirom na komentar da autizam nije izrijekom našao svoje mjesto u ovom dokumentu, napominjemo kako se mjere i aktivnosti u ovoj strategiji odnose na svu djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom, pa tako i na osobe s poremećajem iz autističnog spektra. Također napominjemo kako je u području Život u zajednici pažnja posvećena uspostavljanju nacionalnog okvira za probir, ranu dijagnostiku, razvoj i unapređenje usluge rane intervencije za djecu s poremećajem iz autističnog spektra upravo iz razloga što je Ministarstvo socijalne politike i mladih prepoznalo potrebu za njihovim razvojem. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Socijalna skrb, mjeru 1. aktivnost 2., ističemo kako je prilikom izrade mjera i aktivnosti u ovoj strategiji vođeno računa da iste budu provedive u zadanim rokovima uvažavajući proračunske aktivnosti.
9 Roditelji u akciji - Roda Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , UVOD Prijedlozi udruge Roditelji u akciji -Roda navedeni su u poglavlju Područja djelovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Udruga ZAMISLI UVOD, Općenito U jednom dijelu ovog dokumenta se spominju "osobe s posebnim potrebama" na što se tu točno misli pod tim poimanjem? Primljeno na znanje Osobe s posebnim potrebama spominju se u kontekstu organiziranja i financiranja okruglog stola za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, a koji organizira Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva. Znači, riječ je o nazivu okruglog stola.
11 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir UVOD, Općenito - Umjesto: „tumača znakovnog jezika“ trebalo bi stajati „komunikacijskog posrednika“ jer je to termin koji se koristi u Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (NN 82/15). Posebnim pravilnikom trebalo bi definirati specifične uloge komunikacijskih posrednika, koji se prema međunarodnim standardima dijele na prevoditelje znakovnog jezika (za gluhe i nagluhe osobe), prevoditelje za gluhoslijepe osobe i obrazovne prevoditelje (prevoditelje u vrtiću i prevoditelje u nastavi). Osim toga, i u Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 52/16) u članku 77., st. 3 stoji: «Radi prevladavanja poteškoća u komunikaciji i mobilnosti gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć stručnog prevoditelja u postupcima ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi.» Djelomično prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti budući da se u tekstu Nacrta strategije govori o postojećoj usluzi tumača/prevoditelja znakovnog jezika, a ne o svim komunikacijskim posrednicima što je širi pojam od tumača. Prijedlog se prihvaća u području djelovanja Život u zajednici u okviru mjere 2. aktivnosti 1. te aktivnost sada glasi: Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga tumača znakovnog jezika/komunikacijskog posrednika za ostale sustave komunikacije, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge)
12 Udruga ZAMISLI Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , PODRUČJA DJELOVANJA Molimo da se definira tijela državne uprave i njihova nadležnost kako bi oni na koje se ovaj dokument odnosi na jednom mjestu mogli dobiti informacije kojem ministarstvu ili drugoj instituciji se obračaju i čija je nadležnost za pojedini slučaj. Također smatramo da je potrebno ustrojiti nadležno tijelo za pitanja ostvarivanja prava na osnovi invaliditeta. Često čujemo da Ministarstvo socijalne politike i mladih nije nadležno za pitanja osoba s invaliditetom nego je samo zaduženo za adminisraciju rada Povjerenstva za osobe s invaliditetom Vlade RH te da je zaduženo za koordinaciju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Budući imao ustrojen Ured Pravobranitelja za osobe s invaliditetom potrebno je ustrojiti i tijelo (Ured ili kako ga želite zvati) za osobe s invaliditetom koje će biti nadležno od identifikacije samih osoba s invaliditetom do ostvarivanja prava i informiranja o raspoloživim pravima. Trenutno smo svi izgubljeni u sustavu jer takvo tijelo ne postoji i osnove naših prava su razasute po različitim sustavima u kojima gubimo dane, godine pa i živote čekajući odgovor na naše zahtjeve. Smatramo da je potrebno definirati "nulto područje" 0 Institucionalni pristup identifikaciji invaliditeta i stvaranje okruženja za ostvarivanje prava na osnovu utjecvaja invaliditeta. Bez jasne strukture sustavnog pristupa, brige i odgovornosti niti jedan dokument nam neće donijeti ono što nismo spremni napraviti. Nije prihvaćen Djelokrug rada tijela državne uprave definiran je prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. U RH kao i većini drugih zemalja prava osoba s invaliditetom su u nadležnosti resornih ministarstava, a ratifikacijom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, prihvaćanjem drugih relevantnih međunarodnih dokumenata kao i kontinuiranim donošenjem nacionalne strategije, pitanja invaliditeta rješavaju se jedinstvenom politikom i usklađenim djelovanjem. U cilju provođenja svih aktivnosti usmjerenih podizanju kvalitete života osoba s invaliditetom, zajedničko djelovanje, koordinacija i međusobna suradnja svih institucija pokazala se kao učinkovit pristup u kreiranju i provedbi politika prema osobama s invaliditetom. Pored navedenog, u području djelovanja 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti definirane su dvije aktivnosti koje će doprinijeti boljoj informiranosti osoba s invaliditetom o njihovim pravima i uslugama: aktivnost 1. u mjeri 2. "Učiniti komunikacijske sustave, e-usluge i informacijske sadržaje javne vlasti pristupačnijim osobama s invaliditetom uz pomoć novih tehnologija" i aktivnost 2 u mjeri 3. "Organizirati edukacije državnih i javnih službenika o pravima i mogućnostima osoba s invaliditetom".
13 Roditelji u akciji - Roda Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , PODRUČJA DJELOVANJA PODRUČJE 1. OBITELJ I/ U svrhu ostvarenja cilja Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj predlažemo dodati sljedeću mjeru, aktivnost i pokazatelj: Mjera 3. Osiguravanje pristupačnih pravnih informacija koje se odnose na roditeljstvo osoba s invaliditetom -Aktivnost: Osigurati izradu kataloga prava roditelja s invaliditetom iz zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog sustava i to u obliku pristupačnom roditeljima s različitim oblicima invaliditeta. -Pokazatelj: Broj udruga i osoba kojima je katalog roditeljskih prava distribuiran. II/ U svrhu ostvarenja ciljeva Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj te Jačanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i značaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom predlažemo dodati Mjeru 3. i odgovarajuću aktivnost: Mjera 3. Podizanje svijesti javnosti o kompetencijama osoba s invaliditetom za roditeljsku ulogu -Aktivnost: Osigurati provođenje javnih kampanja s ciljem razbijanja predrasuda o roditeljima s invaliditetom. -Pokazatelj: Broj objava u medijima i broj kampanja na temu roditeljstva s invaliditetom. PODRUČJE 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI U svrhu potpunog ostvarenja cilja Proširen opseg i kvaliteta socijalnih usluga u zajednici predlažemo uvrstiti sljedeće izmjene i dopune: Pod Mjerom 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini, Aktivnost 1 predlažemo dopuniti uslugom osobne roditeljske asistencije na sljedeći način: -Aktivnost: 1. Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga roditeljske asistencije, usluga tumača znakovnog jezika, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge). PODRUČJE 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U svrhu ostvarenja cilja Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika nakon formalnog obrazovanja je obvezna i provodi se putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora, u kontinuitetu i Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom predlažemo dopuniti Mjeru 4. Educirati zdravstvene radnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom još jednom aktivnosti na sljedeći način: -Aktivnost 2: Educirati i informirati zdravstvene radnike o utjecaju specifičnih oštećenja žena u reproduktivnoj dobi na trudnoću, porod i dojenje. -Pokazatelj: Broj edukativnih materijala; broj stručnih edukacija PODRUČJE 6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST Mjera 7. Osiguravanje pristupačnosti javnog prometa osobama s invaliditetom U ovu mjeru, a u svrhu ostvarenja cilja Osiguran bolji i lakši pristup te korištenje usluga javnog prijevoza za osobe s invaliditetom vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti predlažemo ugraditi sljedeću aktivnost: -Aktivnost: Osiguranje mobilnosti roditelja s fizičkim oštećenjem i njihove djece u javnom gradskom prometu poštujući sigurnost djece u prometu. - Pokazatelj: Broj kombi vozila za osobe s invaliditetom u javnom gradskom prijevozu u gradovima RH s odgovarajućim auto sjedalicama za djecu različite dobi, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Djelomično prihvaćen Prijedlog Osigurati izradu kataloga prava roditelja s invaliditetom iz zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog sustava i to u obliku pristupačnom roditeljima s različitim oblicima invaliditeta se prihvaća na način da se u strateškom području 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, u okviru mjere 1. Omogućiti slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje informacija prema izboru pojedinca - osobe s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugim članovima društva, ugradi sljedeća aktivnost uz napomenu da su prava iz zdravstvenog sustava jednaka za roditelje sa i bez invaliditeta: Objaviti prava i usluge iz svog djelokruga rada na web stranicama. Nositelji aktivnosti: tijela javne vlasti Što se tiče prijedloga koji se odnosi na Podizanje svijesti javnosti o kompetencijama osoba s invaliditetom za roditeljsku ulogu, isti se ne prihvaća budući da u području 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti postoji mjera 3. Podizati razinu svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom nizom različitih aktivnosti koje pridonose općoj toleranciji za raznolikosti u društvu i suzbijanju stereotipa i diskriminacije osoba s invaliditetom u okviru koje je definirana aktivnost Poticati provedbu i periodično organizirati kampanje koje doprinose pozitivnoj percepciji osoba s invaliditetom, o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, jačanju svijesti o pravima osoba s invaliditetom i zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom te univerzalnom dizajnu. Aktivnost je definirana na način da je u okviru nje moguće kreirati javne kampanje na različite teme za koje postoji potreba. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Život u zajednici, napominjemo da u svrhu osiguravanja što veće samostalnosti osoba s invaliditetom i njihovog uključivanja u život zajednice, Ministarstvo socijalne poltike i mladih sukladno mogućnostima širi i razvija uslugu osobne asistencije koja se pruža iskazanim individualnim potrebama svakog pojedinca. Navedeno podrazumijeva i mogućnost podrške roditelju s invaliditetom ukoliko mu je to potrebno. Što se tiče pružanja asistencije djetetu od strane roditelja, navedeno je osigurano u okviru zakonskog prava na status roditelja njegovatelja. Prijedlog koji je iznesene u odnosu na područje djelovanja Zdravstvena zaštita se ne prihvaća ali ističemo da sadržaj mjere 4. obuhvaća i predloženo – edukaciju i informiranje zdravstvenih radnika o utjecaju specifičnih oštećenja žena u reproduktivnoj dobi na trudnoću, porod i dojenje te nije potrebno navoditi sva specifična stanja
14 Pravobranitelj za djecu RH Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , PODRUČJA DJELOVANJA 1) Područje djelovanja 8. - Pravna zaštita i zaštita od zlostavljanja -predlažemo da se u mjeri 5. koja se odnosi na obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika o pravima predviđenim Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, uvede i obrazovanje i usavršavanje o pravima djece iz Konvencije o pravima djeteta te predlažemo da navedena mjera glasi: Mjera 5. Organizirati ciljano obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika o pravima predviđenim Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i Konvencijom o pravima djeteta Obrazloženje: osim prava iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju imaju, kao sva druga djeca, i sva druga prava iz Konvencije o pravima djeteta te je nužno ovu činjenicu naglasiti i usvojiti prilikom edukacije pravosudnih i policijskih djelatnika koji se u svom postupanju susreću i s djecom s teškoćama u razvoju. 2) Područje djelovanja 13. - Rekreacija, razonoda, sport -predlažemo da se u područje djelovanja doda mjera 3. – osiguravanje pristupačnosti dječjim igralištima, sportskim terenima i parkovima djeci s teškoćama u razvoju te predlažemo da dodana mjera i aktivnosti glase: Mjera 3. Djeci s teškoćama u razvoju osigurati i prilagoditi dječja igrališta, sportske terene i parkove Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osigurati dovoljan broj novih dječjih igrališta, sportskih terena i parkova prilagođenih djeci s teškoćama u razvoju - broj novih sadržaja Nositelji: JLPRS sredstva JLP(R)S kontinuirano Ne postoje podaci o prilagođenim dječjim igralištima, sportskim terenima i parkovima za djecu s teškoćama u razvoju 2. Prilagoditi postojeća dječja igrališta, sportske terene i parkove djeci s teškoćama u razvoju - broj prilagođenih postojećih sadržaja Nositelj: JLPRS sredstva JLP(R)S kontinuirano Ne postoje podaci o prilagođenim dječjim igralištima, sportskim terenima i parkovima za djecu s teškoćama u razvoju Obrazloženje: Sukladno Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete pa tako i ono s teškoćama u razvoju ima pravo na prilagođene aktivnosti slobodnog vremena, igru, sport i razonodu, te stoga predlažemo navedenu mjeru koja će im to omogućiti. Predložena mjera je sukladna i Nacrtu prijedloga Nacionalne strategije koja za cilj ima nastojanje da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. Djelomično prihvaćen U odnosu na komentar na mjeru 5. u području djelovanja Pravna zaštita i zaštita od zlostavljanja a koja se odnosi na edukaciju pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika, prihvaća se navedeni prijedlog te se u naziv mjere 5. na kraju teksta dodaju riječi „... i Konvencijom o pravima djeteta“ te mjera sada glasi: Organizirati ciljano obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika o pravima predviđenim Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i Konvencijom o pravima djeteta. Prihvaća se prijedlog u odnosu na područje Rekreacija, razonoda, sport te je dodana nova mjera 4. koja glasi: Osigurati i prilagoditi dječja igrališta, sportske terene i parkove djeci s teškoćama u razvoju, aktivnost 1. Osigurati pristupačnost dječjih igrališta, sportskih terena i parkova prilagođenih djeci s teškoćama u razvoju (postojećih i novoizgrađenih); Pokazatelji: broj prilagođenih postojećih sadržaja, broj novoizgrađenih sadržaja; Nositelj: JLP(R)S; Planirana financijska sredstva: sredstva JLP(R)S i sredstva iz ESIF-a; Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuća): Ne postoje polazni podaci.
15 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 1. OBITELJ Obitelj je polazište za sva rješenja, a iz njih i u najvećoj mjeri kreću i sami problemi vezani uz invaliditet. Navesti samo dvije mjere u ovom području šalje obeshrabrujuću poruku našim obiteljima. Smatramo da je nužno potrebna mjera vezana uz ranu intervenciju te popis aktivnosti usmjerenih roditeljima djece s teškoćama. Mi rješenja ovdje ne možemo ponuditi ali imamo pravo ukazati na problem i nedostatak Osim izostanka poveznice s pitanjima rane intervencije, ovdje ne vidimo mjere vezane uz obitelji osoba s invaliditetom, roditeljstvo s invaliditetom, različite okolnosti u kojima se nalaze osobe s invaliditetom. Seksualnost osoba s invaliditetom je bitna, ali to nije fokus obitelji koje se nose s invaliditetom. Seksualnost prije spada u područje aktivnog života u zajednici jer seks predhodi procesu iz kojeg se stvara i razvija obitelj. Kada bi nam službenici i "stručnjaci" dali priliku da i mi iznesemo svoja životna iskustva možda bi ovakvi dokumenti bili konkretniji i bogatiji. Naše obitelji nastaju i prirodnim roditeljstvom, a danas smo svjedoci da osobe s invaliditetom bez problema usvajaju djecu, u biti problemi kod usvajanja su isti imali ili ne invaliditet - dugo čekamo i dobijemo odraslo dijete, pa je ova mjera malo zaostala u odnosu na vrijeme. Smatramo da ovo područje treba dati priliku našim obiteljima da dođu do izražaja te nam omogućite malo više vremena za definiranje mjera, u svakom slučaju zaslužujemo više od navedene dvije. Nije prihvaćen Predložene mjere u području djelovanja Obitelj definirane su sukladno preporukama Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a. Preporuka Odbora jest da država stranka poduzme pravne i praktične korake kojima će osigurati da osobe s invaliditetom mogu realizirati svoja roditeljska prava i posvajati djecu jednako kao i ostali. Također preporuča da država ugovornica osigura pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom te da se osigura pristup posvojiteljskim službama i službama za podršku u zajednici za roditelje s invaliditetom. Što se tiče mjera vezanih uz ranu intervenciju, iste su definirane u području djelovanja Život u zajednici u okviru mjere 1.
16 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 1. OBITELJ Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine - Uz «kvalitetne usluge» treba stajati «standarde kvalitete usluga» jer bez uvođenja standarda ne možemo očekivati stvarnu kvalitetu usluga ujednačenu i odgovarajuću kod svih pružatelja usluga. - Omogućavanje «ostanka u vlastitoj obitelji» ne podrazumijeva i kvalitetu života. Osobe s invaliditetom treba osnažiti za neovisno življenje kod ostanka u vlastitoj obitelji. Mjera 1. Aktivnost 1. - Trebalo bi dodati: prijevod na hrvatski znakovni jezik (digitalno ili na web stranicama) i to na način da snimka ima titlove (za nagluhe osobe) i opciju full screena, kako bi i gluhoslijepe osobe mogle vidjeti prevoditelja. - Također, na predavanjima/radionicama treba omogućiti prijevod na hrvatski znakovni jezik i ostale sustave komunikacije za gluhe i gluhoslijepe osobe. Mjera 2. Aktivnost 2. - Izuzetno je važno pridati posebnu pozornost djeci sa senzoričkim oštećenjima (gluha, nagluha i gluhoslijepa djeca) koja imaju specifične teškoće u komunikaciji. Stoga je potrebno tijekom procesa senzibilizacije stručnjaka i javnosti, a posebno tijekom procesa posvajanja i udomljavanja kontaktirati stručnjake i pružatelje usluga na ovom području kako bi dijete dobilo odgovarajuću podršku u obitelji posvojitelja, odnosno udomiteljskoj obitelji. Djelomično prihvaćen Smatramo da nije potrebno naglašavati standarde kvalitete usluga jer sve usluge iz sustava socijalne skrbi moraju biti usklađene s postojećim Standardima kvalitete socijalnih usluga. Iako usluga osobne asistencije nije regulirana Zakonom o socijalnoj skrbi kao pravo iz sustava socijalne skrbi, istu je potrebno standardizirati, što je i navedeno kao aktivnost u području Život u zajednici, mjeri 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini. Prijedlog za dopunu aktivnosti 1. u mjeri 1. u području djelovanja Obitelj se prihvaća te aktivnost sada glasi: Osigurati informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u pristupačnom obliku i primjereno dobi (Brailleovo pismo, na Internet stranicama u pristupačnom obliku za sve osobe s invaliditetom, putem predavanja/radionica uz osiguran prijevod na hrvatski znakovni jezik). Što se tiče isticanja djece sa senzoričkim oštećenja u odnosu na djecu s ostalim vrstama invaliditeta u procesu udomljavanja odnosno posvojenja, smatramo da navedeno nije potrebno budući da sukladno zakonskim propisima u sustavu socijalne skrbi stručni radnici koji vode postupak posvojenja i udomljavanja dužni su voditi računa da djetetu osiguraju sigurno i adekvatno okruženje koje će u potpunosti odgovoriti na njegove potrebe, a sukladno vrsti i stupnju invaliditeta. Također pružanje odgovarajuće podrške djetetu s teškoćama u razvoju i njegovim udomiteljima odnosno posvojiteljima sastavni je dio procesa udomljavanja odnosno posvojenja.
17 Roditelji u akciji - Roda PODRUČJA DJELOVANJA, 1. OBITELJ PODRUČJE 1. OBITELJ I/ U svrhu ostvarenja cilja Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj predlažemo dodati sljedeću mjeru, aktivnost i pokazatelj: Mjera 3. Osiguravanje pristupačnih pravnih informacija koje se odnose na roditeljstvo osoba s invaliditetom -Aktivnost: Osigurati izradu kataloga prava roditelja s invaliditetom iz zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog sustava i to u obliku pristupačnom roditeljima s različitim oblicima invaliditeta. -Pokazatelj: Broj udruga i osoba kojima je katalog roditeljskih prava distribuiran. II/ U svrhu ostvarenja ciljeva Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj te Jačanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i značaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom predlažemo dodati Mjeru 3. i odgovarajuću aktivnost: Mjera 3. Podizanje svijesti javnosti o kompetencijama osoba s invaliditetom za roditeljsku ulogu -Aktivnost: Osigurati provođenje javnih kampanja s ciljem razbijanja predrasuda o roditeljima s invaliditetom. -Pokazatelj: Broj objava u medijima i broj kampanja na temu roditeljstva s invaliditetom. Djelomično prihvaćen Prijedlog Osigurati izradu kataloga prava roditelja s invaliditetom iz zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog sustava i to u obliku pristupačnom roditeljima s različitim oblicima invaliditeta se prihvaća na način da se u strateškom području 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, u okviru mjere 1. Omogućiti slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje informacija prema izboru pojedinca - osobe s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugim članovima društva, ugradi sljedeća aktivnost uz napomenu da su prava iz zdravstvenog sustava jednaka za roditelje sa i bez invaliditeta: Objaviti prava i usluge iz svog djelokruga rada na web stranicama. Nositelji aktivnosti: tijela javne vlasti Što se tiče prijedloga koji se odnosi na Podizanje svijesti javnosti o kompetencijama osoba s invaliditetom za roditeljsku ulogu, isti se ne prihvaća budući da u području 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti postoji mjera 3. Podizati razinu svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom nizom različitih aktivnosti koje pridonose općoj toleranciji za raznolikosti u društvu i suzbijanju stereotipa i diskriminacije osoba s invaliditetom u okviru koje je definirana aktivnost Poticati provedbu i periodično organizirati kampanje koje doprinose pozitivnoj percepciji osoba s invaliditetom, o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, jačanju svijesti o pravima osoba s invaliditetom i zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom te univerzalnom dizajnu. Aktivnost je definirana na način da je u okviru nje moguće kreirati javne kampanje na različite teme za koje postoji potreba.
18 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI Život u zajednici trebao bi dati niz mjera koje omogućuju život u zajednici, utvrđivanje stanja pojedinca, prihvaćanje okolnosti u kojim se pojedinac/obitelj nalazi, treniranje za život, osvještavanje okoline te osiguravanje potpore bez čega nema života u zajednici. Rana intervencija trebala bi biti dio "nultog poglavlja" i niz mjera koje se bave identificiranjem, komunikacijom, prihvaćanjem, procjenom mogućnosti te poticanjem korištenja preostalih mogućnosti, a to je nemoguće u ovom postojećem sustavi te je jedino riješenje osigurati "nulto područje" koje bi svojim djelovanjem rješavalo mjere vezano uz ovdje navedeno. Nije prihvaćen U RH djeluje socijalni model pristupa osobama s invaliditetom te se RH nizom mjera i aktivnosti koje poduzima, kao i koje će preuzeti ovim strateškim dokumentom, obvezala na stvaranje uvjeta koji osobama s invaliditetom omogućavaju ostvarivanje prava na izbor i što je moguće neovisniji život. Navedeni prijedlozi razrađeni su kroz sva područja Nacionalne strategije a mjere i aktivnosti usmjerene krajnjem cilju: neovisnom življenju u zajednici svakog pojedinca. Rana intervencija je preventivna aktivnost čiji je krajnji cilj uključivanje djeteta u širu socijalnu mrežu, a mjere i aktivnosti usmjerene razvoju rane intervencije nalaze se u području djelovanja Život u zajednici jer upravo pravovremena rana intervencija doprinosi integraciji djeteta u zajednicu. Također nije jasno na što predlagatelj misli kada govori o nultom poglavlju odnosno nultom području.
19 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI Mjera 1. Aktivnost 1. - Dodati i ranu dijagnostiku djece s dvostrukim senzoričkim oštećenjem vida i sluha sa ili bez pridruženih teškoća. Naime, u Hrvatskoj postoji novorođenački probir za gluhoću, no ranim otkrivanjem dvostrukog senzoričkog oštećenja ili specifičnih sindroma koji ukazuju na gluhosljepoću mogla bi se provesti kvalitetnija rana intervencija kod djece s gluhosljepoćom. Aktivnost 2. - Dodati i: priprema uspostavljanja barem 1 centra za djecu s dvostrukim senzoričkim oštećenjem sluha i vida sa ili bez pridruženih teškoća Mjera 2. Aktivnost 1. - Umjesto: „usluga tumača znakovnog jezika“ treba pisati „usluga komunikacijskog posrednika“ (odnosno prevoditelja hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelja za gluhoslijepe osobe, obrazovnog prevoditelja) Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Umjesto: „tumača znakovnog jezika“ treba pisati „komunikacijskog posrednika“ (odnosno prevoditelja hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelja za gluhoslijepe osobe, obrazovnog prevoditelja) - Dodati i: «usluge intervenora (specifične osobne asistencije za gluhoslijepe osobe)» - U tekstu stoji: “zaposlena su 52 tumača znakovnog jezika”, što su netočni podaci, jer je zaposleno 45 tumača znakovnog jezika i 7 prevoditelja za gluhoslijepe osobe. (naglašavamo razliku jer se uloga prevoditelja za gluhoslijepe osobe razlikuje od uloge prevoditelja (tumača) znakovnog jezika. Prevoditelj za gluhoslijepe osobe osim podrške u komunikaciji pruža i podršku u kretanju te prenosi vizualne informacije gluhoslijepoj osobi). Aktivnost 2. - Dodati: “Provesti evaluaciju poštujući specifičnosti osiguranih usluga” (referiramo se na specifičnost pružanja usluga prevoditelja za gluhoslijepe osobe u odnosu na prevoditelja znakovnog jezika koju valja poštovati i u evaluaciji). Aktivnost 3. - Dodati i: “i uslugu intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe)” Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Dodati: “Usluga intervenora nije standardizirana.” Aktivnost 4. - Dodati i: Razvijati programe edukacije za intervenore i komunikacijske posrednike (odnosno prevoditelje hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelje za gluhoslijepe osobe, obrazovne prevoditelje) Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Postoji i pružatelj usluge edukacije intervenora i komunikacijskih posrednika za gluhoslijepe osobe – Učilište Dodir - ustanova za obrazovanje odraslih. Djelomično prihvaćen Vezano uz prijedloge koji se odnose na mjeru 1. u području djelovanja Život u zajednici, napominjemo kako su u okviru ove mjere predviđene aktivnosti usmjerene unapređenju sustava probira, rane dijagnostike i rane intervencije za svu djecu s teškoćama u razvoju. Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na mjeru 2. aktivnost 1. u području djelovanja Život u zajednici na način da se pored riječi usluga tumača znakovnog jezika dodaje i komunikacijski posrednik i za ostale sustave komunikacije i aktivnost sada glasi: Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga tumača znakovnog jezika/komunikacijskog posrednika za ostale sustave komunikacije, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge). Prihvaća se i prijedlog koji se odnosi na polazno stanje u ovoj aktivnosti. Prihvaćen je i prijedlog koji se odnosi na aktivnost 2. u mjeri 2. te aktivnost sada glasi: Provesti evaluaciju poštujući specifičnosti osiguranih usluga podrške u zajednici i sukladno rezultatima evaluacije redefinirati područja natječaja Fondova Europske unije, sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću i državnog proračuna u svrhu zadovoljavanja potreba korisnika. prihvaćen je i prijedlog u odnosu na aktivnost 3. u mjeri 2. te aktivnost sada glasi: Standardizirati uslugu osobne asistencije, asistencije u programu organiziranog stanovanja uz podršku i uslugu intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe) te su sukladno navedenom nadopunjeni i polazni podaci za ovu aktivnost. prihvaćen je i prijedlog u odnosu na aktivnost 4. u mjeri 2. koja sada glasi:Razvijati programe edukacije za osobne asistente i povećati broj pružatelja usluge edukacije s naglaskom na regionalnu ravnomjernost te razvijati programe edukacije za intervenore i komunikacijske posrednike (odnosno prevoditelje hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelje za gluhoslijepe osobe, obrazovne prevoditelje) te su slijedom navedenog nadopunjeni i polazni podaci u odnosu na ovu aktivnost.
20 Roditelji u akciji - Roda PODRUČJA DJELOVANJA, 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI PODRUČJE 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI U svrhu potpunog ostvarenja cilja Proširen opseg i kvaliteta socijalnih usluga u zajednici predlažemo uvrstiti sljedeće izmjene i dopune: Pod Mjerom 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini, Aktivnost 1 predlažemo dopuniti uslugom osobne roditeljske asistencije na sljedeći način: -Aktivnost: 1. Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga roditeljske asistencije, usluga tumača znakovnog jezika, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge). Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog osiguravanja usluge osobne roditeljske asistencije napominjemo da Ministarstvo socijalne poltike i mladih, u svrhu osiguravanja što veće samostalnosti osoba s invaliditetom i njihovog uključivanja u život zajednice, sukladno mogućnostima širi i razvija uslugu osobne asistencije koja se pruža iskazanim individualnim potrebama svakog pojedinca. Navedeno podrazumijeva i mogućnost podrške roditelju s invaliditetom ukoliko mu je to potrebno. Što se tiče pružanja asistencije djetetu od strane roditelja, navedeno je osigurano u okviru zakonskog prava na status roditelja njegovatelja. Ministarstvo socijalne politike i mladih vodit će računa o osiguravanju i ove vrste usluga korištenjem sredstava EU fondova, odnosno definiranjem prioritetnih područja natječaja gdje će uključiti i ovu uslugu.
21 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE Vezano uz pitanja visokog obrazovanja potrebno je definirati mjeru koja će svim studentima s invaliditetom osigurati potrebnu podršku bez obzira studiraju li na privatnom ili javnom visokom učilištu. Danas smo svjedoci ograničenja "Programskih ugovora" i činjenice da studenti s invaliditetom na Katoličkom sveučilištu ne mogu dobiti podršku jer ne postoje sredstva dok studenti s invaliditetom javnih visokih učilišta ovise o menađmentu pojedinih visokih učilišta i uokvireni su % u odnosu na ukupni iznos sredstava a ne na procjenu stvarnih potreba. Ovaj dokument mora omogućiti studentima s invaliditetom da s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta (ili nadležnim tijelom) iskomuniciraju svoje potrebe i prava koja zaslužuju a kako će ta prava ostvariti stvar je odluke. Trenutno studenta s invaliditetom nitko ne pita niti ga se procjenjuje što i koliko može, odnosno što i koliko mu je potrebno. Također nema sustava evidentiranja, odnosno identificiranja studenata s invaliditetom što je potrebno staviti također u nadležnost državnog tijela nikako visokog učilišta. Nije prihvaćen Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava na nacionalnoj razini direktnu novčanu potporu studentima s invaliditetom za podmirenje dijela troškova prijevoza. Pravo na novčanu potporu ostvaruju redoviti studenti s invaliditetom od najmanje 60% tjelesnog i osjetilnog oštećenja sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja. Iznos novčane potpore je 1.000,00 kn mjesečno tijekom trajanja akademske godine. Potporu ostvaruje oko 120 redovitih studenata s invaliditetom koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. Pravo na navedenu potporu ostvaruju studenti koji ispunjavaju kriterije i sa javnih i privatnih visokih učilišta. Podrška studentima s invaliditetom na pojedinom visokom učilištu ovisi o pojedinom studentu i njegovim potrebama, te se ona može provesti na institucionalnoj razini. Stoga je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sa javnim sveučilištima, veleučilištima i visokim školama sklopilo ugovore o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. u kojima je visoka učilišta obvezalo da određeni postotak sredstava (ukupna sredstva su na godišnjoj razini cca 300 mil.kn) iskoriste za olakšanje pristupa studiju studentima s invaliditetom. Sredstva su ugovorena na razini sveučilišta, a ne pojedine sastavnice, te je na taj način omogućeno da se sredstva koriste ovisno o potrebi pojedine sastavnice. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole financiraju se iz državnog proračuna. Iz državnog proračuna mogu se financirati i privatna visoka učilišta, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod uvjetom da: a) obavljaju djelatnost u kojoj društvene potrebe nadilaze raspoložive mogućnosti javnih visokih učilišta ili je njihova djelatnost od posebnoga državnog interesa, b) ispunjavaju uvjete propisane Zakonom, c) udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvrđuje Nacionalno vijeće, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta. Trenutno nisu ispunjene pretpostavke za sklapanje programskih ugovora sa privatnim visokim učilištima.
22 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE Molimo maknuti Mjera 7. Izrada i donošenje nacionalnog Akcijskoga plana za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja jer je ovo aktivnost vezana uz Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije i postoje aktivnosti koje se u ovom području provode. Smatramo uvredom osoba s invaliditetom uključenih u visoko obrazovanje da se ova mjera pojavljuje dok postoji u drugom dokumentu, a posebno jer se ovo ne tiče samo osoba s invaliditetom nego šire grupe drugih kategorija u kojima su osobe s invaliditetom samo jedna od njih. Ovo pitanje je u nadležnosti druge stavke u proračunu i ne iskorištavati osobe s invaliditetom. Mjera treba definirati prava koja se trebaju osigurati osobama s invaliditetom u visokom obrazovanju bez obzira jesu u sustavu zaposleni ili uključeni u proces obrazovanja. Nije prihvaćen Istina je da je donošenje Akcijskog plana za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja mjera koja proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i kao takva, ona je već u provedbi. Ne smatramo uvredljivim ni za koga da se poveznica na ovu mjeru, koja obuhvaća i aktivnosti koje se odnose na osobe (studente) s invaliditetom, napravi i u Strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. Naprotiv, smatramo da bi takav čin bio pokazatelj provedbe usklađenih javnih politika.
23 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE U ovom području trebali bismo čitati o mjerama koje će osigurati jednakost u obrazovanju dok preduvjete za uključivanje treba riješiti "nulto područje" i rana intervencija. Ovdje bismo trebali imati mjere koje propisuju koje procese i pripreme za uključivanje u sustav obrazovanja trebaju proći djeca s pojedinim teškoćama u razvoju te koje posljedice proizlaze za roditelje ako to odbiju. Navodi se da se treba osigurati alternativne oblike komunikacije ili brajevo pismo ili asistenti, ali nigdje ne vidimo što korisnici (djeca i roditelji) trebaju usvojiti i koje su to pripreme prije ulaska u razred. Jedna je mlada osoba s invaliditetom izjavila da se nažalost svako malo mora dokazivat da zna pisat iako joj šake ne funkcioniraju ipak to mora proći i pri upisu u prvi razred osnovne i pri upisu u prvi razred srednje i rješenje je uvijek isto "pa vi to ne možete, najbolje gimnazija". Nikada nitko nije od nje tražio da ona pokaže na koji način ona svakodnevno funkcionira, kako sebi radi bilješke iako ne može držati olovku. Nažalost te alternativne metode otkrivala je sama zajedno sa svojim iznimno angažiranim roditeljima. Nažalost "stručnjaci" su pred nju uvijek stavljali papir i olovku. Ovaj dokument mora propisati mjere predškolskih aktivnosti kojima će se djecu s teškoćama podučiti alternativnim metodama, utvrditi mogućnosti kako bi se povećala razina njihove uključenosti u obrazovni sustav jer asistencija kao takva danas i usamljena kao mjera nije riješenje. Ovo najbolje potvrđuje primjer podrške za državnu maturu koji je "savršen" ali nije postojao tijekom obrazovanja i dešava se samo za vrijeme državne mature s tim da maturante nitko ne testira što mogu što ne nego se sve svodi na iščitavanje liječničke dokumentacije. Nije prihvaćen Zakonski i provedbeni propisi u sustavu obrazovanja omogućavaju djeci s teškoćama u razvoju uključivanje u predškolske programe pri dječjim vrtićima te u program predškole pri dječjim vrtićima ili osnovnim školama kao “pripremu za uključivanje u sustav obrazovanja“. MZOS ne može propisati „koje posljedice proizlaze za roditelje ako to odbiju“ jer uključivanje djece u predškolski odgojno-obrazovni sustav nije obveza svakog djeteta i roditelja. Program predškole je obavezan za svu djecu, no MZOS ne propisuje sankcije za roditelje ukoliko oni ne uključe svoju djecu u programe koji im se nude. Prema Ustavu RH osnovnoškolski program je obvezan za svu djecu pa tako i za djecu s teškoćama u razvoju. Prilikom upisa u prvi razred osnovne škole svako dijete prolazi postupak upisa pred Stručnim povjerenstvom škole, a djeca s teškoćama u razvoju se upućuju na procjenu Stručnom povjerenstvu ureda. Stručno povjerenstvo ureda predlaže primjeren program i oblik školovanja te specifične metode rada i potrebne pedagoško-didaktičke prilagodbe koje je nužno osigurati učeniku s teškoćama u razvoju tijekom obrazovanja. S obzirom da je navedeno detaljno propisano zakonskim i provedbenim postupcima, prijedlog se ne prihvaća.
24 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE Mjera 1. Aktivnost: 1. - Napomena: samo uključivanje djece u redovan sustav odgoja i obrazovanja nije dovoljan jer se može raditi o pasivnoj integraciji. Treba dodati: «povećati broj uključene djece s teškoćama u razvoju uz odgovarajuću podršku (specifična za gluhu, nagluhu i gluhoslijepu djecu u vidu komunikacijskog posrednika, odnosno obrazovnog prevoditelja)» Aktivnost 2. - Kod nositelja dodati i udruge civilnog društva Mjera 3. Aktivnost 2. - Prijedlog: dodati i predškolskih ustanova - Objašnjenje: kad dijete dođe u prvi razred osnovne škole tada je već kasno s uvođenjem pomoćnika odnosno stručnih komunikacijskih posrednika, posebice ako se radi o gluhom, nagluhom ili gluhoslijepom djetetu Mjera 4. Aktivnost 1. - uz stručnog komunikacijskog posrednika u nastavi, dodati i u vrtiću - kod nositelja dodati i saveze udruga osoba s invaliditetom koji se bave edukacijom pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika Nije prihvaćen Prijedlozi se ne prihvaćaju iz sljedećih razloga: 1. Vezano uz prijedlog na mjeru 1. aktivnost 1. u području djelovanja Odgoj i obrazovanje, učenici s teškoćama u razvoju, sukladno svojim sposobnostima, potrebama i mogućnostima te stupnju i vrsti teškoća u razvoju, imaju osigurane primjerene programe i oblike školovanja, pedagoško-didaktičku prilagodbu te profesionalnu potporu stručnog kadra kao i potporu pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika. Aktivnost 1. Povećati broj djece s teškoćama u razvoju upisanih u predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u mjestu ili najbližem mjestu njihovog stanovanja – podrazumijeva uključivanje sve djece s teškoćama u razvoju uz oblik potpore koji je njima neophodan. Vezano uz prijedlog na aktivnost 2. u mjera 1. u području djelovanja Obitelj, ističemo kako nositelji mogu biti isključivo AZOO i ASOOjer Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se stručna usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja školskih ustanova provode kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a programe organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje. S obzirom na prijedlog u odnosu na mjeru 3. aktivnost 2. u području djelovanja Odgoj i obrazovanje, ističemo kako Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju definira programsku i kadrovsku podršku djeci s teškoćama u razvoju u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe omogućava uključivanje u rad odgojno-obrazovne skupine još jednog odgojitelja ili stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila koji može pružiti potrebnu podršku djetetu s teškoćama u razvoju tijekom predškolskog perioda u dječjem vrtiću. To znači da se u neposredan rad s djetetom s teškoćama u razvoju mogu angažirati osobe koje žele raditi s djecom s teškoćama u razvoju i imaju odgovarajuću vrstu stručne spreme potrebne za rad u dječjem vrtiću (odgojitelj, učitelj razredne nastave, stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskoga profila, stručni suradnik pedagog odnosno stručni suradnik psiholog). U pravilu se takve osobe zapošljavaju kao treći odgojitelji u odgojno-obrazovnoj skupini za djecu s teškoćama, a nerijetko oni mogu biti zaposleni i na neodređeno vrijeme. Poslove i zadatke osoba angažiranih na taj način u dječjem vrtiću određuje stručni tim vrtića prema potrebama i sposobnostima svakoga djeteta s teškoćom, a za svako dijete izrađuje se i individualiziran program. Smatramo da je time osigurana stručna osoba djeci s teškoćama u razvoju u ranom razvoju, a ne pomoćnik koji nema stručnih kompetencija. Iz prethodno navedenih razloga ne prihvaća se ni prijedlog u odnosu na mjeru 4. aktivnost 1. Prijedlog se ne prihvaća niti u dijelu edukacije pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika jer ova aktivnost traženo ne definira.
25 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Iz Popisa ortopedskih pomagala su i dalje isljučena pomagala i baterije za gluhoslijepe osobe koje su bile na popisu do 2006., odnosno 2014. godine. Mjera 3. Aktivnost 1. - nužnost vraćanja u Pravilnik pomagala i baterija za gluhoslijepe osobe (koje su bile na popisu do 2006., odnosno 2014. godine) Mjera 4. Aktivnost 1. - “Educirati i informirati zdravstvene radnike o specifičnostima komunikacije…” izmijeniti da stoji: “Educirati i informirati zdravstvene radnike o pristupima i specifičnostima komunikacije” (referiramo se na navedeno jer nam se u praksi neprestano događa da zdravstveni radnici ne pristupaju gluhoj, nagluhoj i/ili gluhoslijepoj osobi i obraćaju se isključivo njenom prevoditelju ili članu obitelji, a ne korisniku). Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Dodati: kroz projekt podržan od Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir proveo je niz stručnih predavanja za zdravstvene djelatnike kroz koje je educirano oko 200 polaznika od lipnja 2009. do svibnja 2010. godine. Mjera 5. Aktivnost 2. - Kod “…plan osiguravanja informacijske podrške..” dodati da stoji: “informacijske i komunikacijske podrške” (ne možemo očekivati da će svi zdravstveni djelatnici naučiti znakovni jezik, ali zato zdravstvene ustanove trebaju imati kontakt podatke i djelatnici biti informirani o mogućnosti i načinu pozivanja komunikacijskog posrednika preko Centra za prevođenje hrvatskoga znakovnog jezika ukoliko imaju gluhog, nagluhog ili gluhoslijepog pacijenta). Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Napomena: u evidenciji Saveza Dodir je i ambulanta obiteljske medicine u kojoj liječnik i medicinska sestra znaju znakovni jezik i u kojoj je osigurana komunikacijska podrška za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe pacijente. Nije prihvaćen Što se tiče prijedloga u odnosu na aktivnost 1., zahvaljujemo na komentarima no tekst neće biti ugrađen u postojeći tekst strategije jer se radi o rješavanju pojedinih pitanja iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima. Specifična pitanja iz Pravilnika o ortopedskim pomagalima na mogu biti dio strategije. Prijedlog u odnosu na mjeru 4. aktivnost 1. se ne prihvaća jer postojeći naziv mjere podrazumijeva i pristupe. Prijedlog u odnosu na polazne podatke u mjeri 4. aktivnosti 1. se ne prihvaća jer se u tekstu polaznih podataka u odnosu na koje će se mjeriti postignuće navode zadnje poznati podaci. Zahvaljujemo na prijedlogu koji se odnosi na mjeru 5. aktivnost 2. u području djelovanja Zdravstvena zaštita, no smatramo da nije potrebno detaljizirati model po kojemu će se ova aktivnost provoditi. Prijedlog koji se odnosi na polazne podatke u mjeri 5. aktivnost 2. području djelovanja Zdravstvena zaštita se ne prihvaća s obzirom da smo mišljenja da u tekstu strategije nije potrebno navoditi pojedinačne slučajeve.
26 Roditelji u akciji - Roda PODRUČJA DJELOVANJA, 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA PODRUČJE 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U svrhu ostvarenja cilja Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika nakon formalnog obrazovanja je obvezna i provodi se putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora, u kontinuitetu i Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom predlažemo dopuniti Mjeru 4. Educirati zdravstvene radnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom još jednom aktivnosti na sljedeći način: -Aktivnost 2: Educirati i informirati zdravstvene radnike o utjecaju specifičnih oštećenja žena u reproduktivnoj dobi na trudnoću, porod i dojenje. -Pokazatelj: Broj edukativnih materijala; broj stručnih edukacija Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća te ističemo da sadržaj mjere 4. u području djelovanja Zdravstvena zaštita obuhvaća i predloženo - edukaciju i informiranje zdravstvenih radnika o utjecaju specifičnih oštećenja žena u reproduktivnoj dobi na trudnoću, porod i dojenje. Nije potrebno navoditi sva specifična stanja.
27 Hrvatski savez za rijetke bolesti PODRUČJA DJELOVANJA, 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Unutar tablice aktivnosti, pod rednim brojem 6.Unaprijediti dostupnost zdravstvenih usluga u zajednici u području pravovremene dijagnostike, jedan od pokazatelja kojeg bi trebalo dodati je vremenski period unutar kojeg se postavlja dijagnoza. Kod rijetkih bolesti, pacijenti često izgube mnogo vremena do postavljanja dijagnoze, što dovodi u pitanje pravodobno liječenje. Taj bi vremenski period morao biti strogo određen te bi nakon njegova proteka pacijenti morali ostvarivati pravo na dijagnostiku izvan granica RH na trošak HZZO-a. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer je pojam pravovremena dijagnostika kako je navedeno odgovarajući i sveobuhvatan. Svakoj dijagnozi prethode različiti dijagnostički postupci a time i različiti vremenski period do donošenja. Obzirom na brojnost dijagnoza, vremenski period za postavljanje svake pojedine dijagnoze nema smisla navoditi, a niti je sadržaj strategije mjesto za to.
28 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 5. SOCIJALNA SKRB Jesu li osobe s invaliditetom socijalna ili posebna kategorija? Ovo područje definirano je Zakonom o socijalnoj skrbi, a niz navedenih mjera trebale bi biti dio "nulte kategorije" jer su osnova prava na kategoriji invaliditeta a ne socijalne ugroženosti pojedinca. Nije prihvaćen Predlagatelj nije dao konkretan prijedlog što učiniti s mjerama i aktivnostima u području socijalne skrbi, te nije jasno što je nulta kategorija.
29 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 5. SOCIJALNA SKRB Mjera 3. Aktivnost 2. - «…te za zagovaranje/zastupanje osoba s invaliditetom u ostvarivanju njihovih prava..» izmijeniti da stoji: «...te informiranja osoba s invaliditetom na njima prilagođen način kako bi se omogućilo osobama s invaliditetom samozastupanje i samozagovaranje u ostvarivanju njihovih prava» Prihvaćen Prijedlog se prihvaća te aktivnost 2. u mjeri 3. u području djelovanja Socijalna skrb sada glasi: Osiguravati ciljane financijske potpore putem projekata i programa udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom u svrhu edukacije i informiranja osoba s invaliditetom i njihovih obitelji o njihovim pravima, na njima pristupačan način, kako bi im se omogućilo samozagovaranje/samozastupanje u ostvarivanju njihovih prava.
30 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST Nedostaje mjera vezana uz stanovanje vezana uz trenutne okolnosti u kojima žive osobe s invaliditetom. Nije dovoljno navesti mjeru da se vodi briga kod osiguravanja novih stambenih prostora. Potrebno je definirati mjeru koja će omogućiti osobama s invaliditetom oslobađanje poreza zbog kupnje pristupačnog stambeng prostora. Hrvatska za to ima presudu Suda za ljudska prava pa bi to moglo poslužiti kao pouka za ponovne greške. Nije prihvaćen Kao što je već poznato, Vlada Republike Hrvatske zauzela je stav da u ovoj, 2016. godini, neće predlagati nikakve promjene poreznih propisa, osim obveznog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, bez prethodno izrađene temeljite analize cjelovitog poreznog sustava. Zakonom o porezu na promet nekretnina propisano je oporezivanje prometa nekretnina porezom na promet nekretnina kao i uvjeti za izuzećem od oporezivanja predmetnim porezom. S obzirom da je navedeni Zakon dio porezne reforme i prijedlog udruge „Zamisli“ će se u sklopu iste temeljito analizirati i razmotriti sa svih relevantnih aspekata. Vezano za promet nekretnina oporeziv porezom na dodanu vrijednost, ističemo sljedeće. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ( "Narodne novine", broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Sukladno odredbama članka 40. stavka 1. točka j) Zakona o PDV-a je oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Građevina u smislu Zakona smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. Obzirom na navedeno, u Republici Hrvatskoj plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka nekretnina nakon prvog nastanjenja odnosno korištenja te isporuka onih nekretnina kod kojih je od datuma prvog nastanjena odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke proteklo više od dvije godine. Vezano uz navedeno napominjemo da je Republika Hrvatska, kao punopravna članica Europske unije, obvezna postupati u skladu s pravnom stečevinom Europske unije odnosno odredbama Direktive 2006/112/EZ. Stoga je, nakon završetka prijelaznog razdoblja koje je Republici Hrvatskoj bilo odobreno za razdoblje od 01. srpnja 2013. godine do 31. prosinca 2014. godine, hrvatsko zakonodavstvo od 01. siječnja 2015. godine, u dijelu oporezivanja isporuka nekretnina, u cijelosti usklađeno sa pravnom stečevinom Europske unije. U skladu s navedenim, Ministarstvo financija, Porezna uprava, osim u naprijed navedenim u slučajevima propisanim odredbama Zakona, nema mogućnosti oslobođenja od plaćanja PDV-a kod isporuka nekretnina osobama s invaliditetom. Zaključno ističemo, kada presuda Europskog suda za ljudska prava, koju u svom prijedlogu navodi Udruga „Zamisli“, postane konačna, Republika Hrvatska će postupiti po istoj.
31 Roditelji u akciji - Roda PODRUČJA DJELOVANJA, 6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST PODRUČJE 6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST Mjera 7. Osiguravanje pristupačnosti javnog prometa osobama s invaliditetom U ovu mjeru, a u svrhu ostvarenja cilja Osiguran bolji i lakši pristup te korištenje usluga javnog prijevoza za osobe s invaliditetom vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti predlažemo ugraditi sljedeću aktivnost: -Aktivnost: Osiguranje mobilnosti roditelja s fizičkim oštećenjem i njihove djece u javnom gradskom prometu poštujući sigurnost djece u prometu. - Pokazatelj: Broj kombi vozila za osobe s invaliditetom u javnom gradskom prijevozu u gradovima RH s odgovarajućim auto sjedalicama za djecu različite dobi, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu i ističemo kako su u okviru mjere 7. u području djelovanja Stanovanje, mobilnost i pristupačnost predviđene aktivnosti usmjerene osiguravanju pristupačnosti javnog prometa osobama s invaliditetom te smatramo da nije potrebno na ovaj način detaljizirati aktivnosti.
32 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 7. PROFESIONALNA REHABILITACIJA, ZAPOŠLJAVANJE, RAD I MIROVINSKO OSIGURANJE Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje u današnjim okolnostima trebaju biti dva odvojena područja. Nekada su osobe s invaliditetom u ovom području činile većinu na osnovi stećenog oštećenja tijekom rada. Danas večina osoba s invaliditetom ulazi u sustav rada kao formirana osoba s invaliditetom. Zbog toga i imamo niz problema jer nam se ne pristupa na toj osnovi nego nas se gleda iz perspektive "invalida rada". Ovom području potrebno je posvetiti puno više vremena nego što nam je ostavljeno za javnu raspravu pa molimo da se uvaži sugestija i dodatno razradi ovo područje sukladno trendovima i potrebama osoba s invaliditetom. Nije prihvaćen Podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govore u prilog tome da se veći broj osoba s invaliditetom zapošljava nego što se uključuje u postupke profesionalne rehabilitacije. Najnoviji podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz evidencije Zavoda ukazuju da najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom ima završenu srednju školu, točnije 991 osoba (86,94 % od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom), od čega je 817 zaposlenih osoba s invaliditetom završilo trogodišnju školu, a 174 osobe s invaliditetom su završile četverogodišnju srednju školu. S obzirom na trajanje prethodne nezaposlenosti, najveći je broj osoba s invaliditetom zaposlenih u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2016. godine prije zaposlenja bio u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje do 6 mjeseci, tj. najbrže su se zaposlile osobe s invaliditetom koje su bile do 6 mjeseca u evidenciji (589 osoba s invaliditetom, tj. 53,98 % od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom). Najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije Zavoda se nalazi u skupini osoba s intelektualnim teškoćama (453 ili 40,06 %), zatim slijede osobe s tjelesnim invaliditetom (251 ili 21,31 %) te osobe s višestrukim kombiniranim oštećenjima (225 ili 19,74 % od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom). S obzirom na način stjecanja invaliditeta, najbrojniju skupinu još uvijek čine nezaposlene osobe koje su do 18. godine prošle vještačenje u sustavu socijalne skrbi (713 osoba s invaliditetom ili 61,36 % od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom). Ove trendove potvrđuju i podaci na godišnjoj razini u posljednjih 10 godina, uključujući i podatke za 2015. godinu. Najviše osoba je zaposleno financiranjem/sufinanciranjem putem Javnih radova, njih 1.093 (65,53 % od ukupnog broja uključenih osoba s invaliditetom u mjere). Uz korištenje potpora za zapošljavanje zaposlene su ukupno 273 osobe s invaliditetom, pri čemu je najviše korištena potpora za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kojom je zaposleno 252 osobe s invaliditetom. Vidljiv je porast u odnosu na 2014. godinu u kojoj je iste potpore koristilo 203 osobe s invaliditetom. Potpore za samozapošljavanje koristile su 24 osobe s invaliditetom, a u programe obrazovanja prema potrebama tržišta rada uključeno je 120 osoba s invaliditetom, što je povećanje za 27, 66 % u odnosu na 2014. godinu kada su u obrazovne aktivnosti uključene 94 osobe. Povećanje je također vidljivo i kod mjere „Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“. Kroz tu mjeru je u 2015. godini uključeno 135 osoba s invaliditetom dok su u istom periodu u 2014. godini tu mjeru koristile 122 osobe s invaliditetom (povećanje za 10, 66%). Nadalje, sukladno članku 5. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 157/13, 152/14) Hrvatski zavod za zapošljavanje odlučuje u prvom stupnju o ostvarivanju prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom. U Zavodu je izrađena procedura za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom koja u jedinstvenom upravnom postupku povezuje prava po dva zakona: pravo na profesionalnu rehabilitaciju po Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i pravo na novčanu pomoć i naknadu putnih troškova za vrijeme obrazovanja po Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ("Narodne novine", broj 153/13). Postupak ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje definiran je Internom uputom 18/12. U postupku rješavanja zahtjeva po navedenim zakonima primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09). O pravu na profesionalnu rehabilitaciju u svim regionalnim i područnim uredima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zajednički odlučuje Povjerenstvo za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju, čiji je rad definiran Poslovnikom o radu povjerenstva za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju. Članovi Povjerenstva mogu biti: stručni savjetnik za zapošljavanje koji vodi evidenciju osoba s invaliditetom, stručni savjetnik za profesionalno usmjeravanje i rehabilitaciju i stručni savjetnik za prava za vrijeme nezaposlenosti. Zahtjev za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju podnosi osoba s invaliditetom, njezin roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik. Zahtjev uz tražene dokaze zaprima član Povjerenstva - stručni savjetnik za zapošljavanje koji vodi evidenciju osoba s invaliditetom. Zahtjevu za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju podnositelj Zahtjeva mora priložiti dokaz o invaliditetu i smanjenoj radnoj sposobnosti sukladno čl. 4 Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 44/14, 97/14 i 2/15). Ukoliko postupak profesionalnog usmjeravanja s mišljenjem stručnog tima glede procjene radne sposobnosti nije ranije proveden, Povjerenstvo će osobu s invaliditetom uputiti u postupak profesionalnog usmjeravanja u kojem će se donijeti stručno mišljenje o preporučenom obliku profesionalne rehabilitacije. Rješenje o pravu na profesionalnu rehabilitaciju izrađuje član Povjerenstva – stručni savjetnik za prava za vrijeme nezaposlenosti ili drugi imenovani predstavnik Odjela pravnih, kadrovskih i općih poslova. Rješenje potpisuje predsjednik Povjerenstva. Rješenje o pravu na profesionalnu rehabilitaciju donosi se u rokovima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Tijekom 2015. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje je donio ukupno 79 rješenja o ostvarivanju prava na profesionalnu rehabilitaciju. Putem mjera aktivne politike 120 osoba s invaliditetom je uključeno u obrazovne aktivnosti, njih 58 u Osposobljavanje na radnom mjestu, a 62 osobe u obrazovne programe stručnog osposobljavanja. Svim nezaposlenim osobama s invaliditetom se izdavalo Rješenje o pravu na novčanu pomoć za vrijeme obrazovanja i naknada za trošak prijevoza sukladno Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 153/13). Zaključno ističemo da Hrvatski zavod za zapošljavanje svim osobama s invaliditetom pristupa individualno vodeći računa o njihovim individualnim potrebama i obilježjima, uzimajući u obzir navedenu obrazovnu strukturu, vrstu invaliditeta, način stjecanja invaliditeta, dužinu boravka u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i uključivanje osoba s invaliditetom u mjere aktivne politike i ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju. Tako je iz podataka vidljivo da sve zaposlene osobe nisu prethodno uključene u postupak profesionalne rehabilitacije i da se profesionalna rehabilitacija u svakom pojedinačnom slučaju ne smatra preduvjetom za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Iako su profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom međusobno povezani, Hrvatski zavod za zapošljavanje prilikom upućivanja u postupke profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje osoba s invaliditetom vodi računa o radnim mogućnostima svake osobe s invaliditetom. UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom ovo područje regulira u 2 članka: čl. 26. Osposobljavanje i rehabilitacija i čl. 27. Rad i zapošljavanje. Dok je prethodna Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine spojila ova dva područja zbog učinkovitosti u područje Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje i rad, a u istom smjeru nastavlja i Nacrt prijedloga nove Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2016-2020.
33 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 8. PRAVNA ZAŠTITA I ZAŠTITA OD ZLOSTAVLJANJA Mjera 5. Aktivnost 1. - Napomena: kod stavki pristupačnosti trebalo bi uzeti u obzir i kontrasno uređene površine (stepenice, prekidači, sanitarni čvorovi i sl.) kako bi se gluhoslijepe, odnosno slabovidne osobe lakše snalazile u prostoru. Mjera 6. Aktivnost 4. - Dodati: i gluhoslijepih zatvorenika - Prijedlog: izrada Protokola postupanja s gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama kojim bi se definirao način postupanja i obveza pozivanja komunikacijskog posrednika (prevoditelja znakovnog jezika, odnosno prevoditelja za gluhoslijepe osobe) jer trenutno nije jasno bi li prevoditelja trebao pozvati sud ili sam korisnik. - Prijedlog: edukacija djelatnika u pravosudnim institucijama koji još uvijek ne poznaju ulogu komunikacijskih posrednika Prihvaćen U odnosu na komentar na mjeru 6. u aktivnosti 1. u području djelovanja Pravna zaštita i zaštita od zlostvljanja u kojem se navodi da bi kod stavki pristupačnosti trebalo uzeti u obzir kontrastno uređene površine (stepenice, prekidači, sanitarni čvorovi i sl.) kako bi se gluhoslijepe odnosno slabovidne osobe bolje snalazile u prostoru, navodimo da smo suglasni s iznesenim prijedlogom. Prihvaća se prijedlog u odnosu na mjeru 6. u području djelovanja Pravna zaštita i zaštita od zlostavljanja koja se odnosi na obuku za sigurno kretanje u zatvoru ili kaznionici te aktivnost 6. sada glasi: Osigurati obuku slijepih, slabovidnih i gluhoslijepih zatvorenika za sigurno kretanje u zatvoru ili kaznionici. Prihvaća se i prijedlog koji se odnosi na izradu Protokola te se u okviru mjere 6. dodaje nova aktivnost koja glasi: Aktivnost: Izraditi Protokol postupanja s gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama kojim bi se definirao način postupanja i obveza pozivanja komunikacijskog posrednika. Pokazatelj: izrađen Protokol postupanja s gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama o načinu postupanja i obvezi pozivanja komunikacijskog posrednika Nositelj: MP Planirana financijska sredstva: iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti Rokovi/godina: do kraja 2017. Polazni podaci: Protokol ne postoji. U odnosu na prijedlog vezano za edukaciju pravosudnih dužnosnika o ulozi komunikacijskih posrednika navodimo kako će se navedeni prijedlog uzeti u obzir prilikom provedbe aktivnosti 1. u okviru mjere 5. u području djelovanja Pravna zaštita i zaštita od zlostavljanja.
34 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 9. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I PODIZANJE RAZINE SVIJESTI Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Također je preporučeno osigurati da se gluhim osobama osiguraju usluge tumača za znakovni jezik u svim sudskim postupcima. - Izmijeniti da stoji: «usluge komunikacijskog posrednika» (prevoditelja znakovnog jezika ukoliko se radi o gluhim i nagluhim osobama, odnosno prevoditelja za gluhoslijepe osobe) Mjera 1. - Prijedlog: Staviti kao posebnu aktivnost: Dostupnost informacija gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama. Kod osiguravanja pristupačnosti informacija, važno je uzeti u obzir potrebu za prilagodbom materijala i to na uvećani tisak (large print), Brailleovo pismo, audio zapis i easy to read format. Nije prihvaćen Što se tiče prijedloga izmjene teksta Preporuka odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a, radi se o izvornom tekstu UN-a te isti nije moguće dopunjavati odnosno mijenjati. Kada govorimo o osobama s invaliditetom i osiguravanju informacija u njima pristupačnom obliku, a sukladno definiciji Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, u tekstu su obuhvaćene sve osobe s invaliditetom a time i na svi oblici informacijske pristupačnosti.
35 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 10. SUDJELOVANJE U KULTURNOM ŽIVOTU Mjera 1. Osigurati osobama s invaliditetom veću dostupnost svih sadržaja vezanih uz kulturni život zajednice namijenjenih svim drugim građanima Aktivnosti 2. Izvršiti komunikacijske i građevinske prilagodbe muzejskih ustanova, arhiva i knjižnica - molimo dopuniti da glasi 2. Izvršiti komunikacijske i građevinske prilagodbe prostora s ponudo kulturnih sadržaja (kina, kazališta, galerije, muzejskih ustanova, arhiva i knjižnica i sl. (smatramo da svi trebaju imati određene prilagodbe ne samo navedeni jer prilagodba filma ili kazališne predstave ne znači ništa ako nije osigurana infrastruktura) Prihvaćen Uvažavaju se dopune u području djelovanja Sudjelovanje u kulurnom životu, u mjeri 1. u odnosu na aktivnost 2. koja sada glasi: Izvršiti komunikacijske i građevinske prilagodbe prostora u kojima se odvijaju kulturni sadržaji (muzeji, arhivi, knjižnice, kino dvorane, kazališta i dr.) uz napomenu kako će se polazne vrijednosti za ostale prostore utvrditi tijekom 2016. godine.
36 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 11. SUDJELOVANJE U JAVNOM I POLITIČKOM ŽIVOTU Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. Glasovanje birača s tjelesnom manom, nepismenih birača i glasovanje izvan biračkog mjesta uređeno je i Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 92/10, 23/13 i 143/13), te je u navedenom Zakonu posebno propisano glasovanje slijepih osoba uz pomoć druge osobe (pratitelja) koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste odnosno ispred imena i prezimena kandidata za koje birač glasuje ili matrice za samostalno glasovanje. - Napomena: u ovom Zakonu izostavljene su gluhoslijepe osobe. No, praksa je pokazala da su na prošlim izborima gluhoslijepe osobe tražile prevoditelje za gluhoslijepe osobe i izašle na birališta uz podršku prevoditelja. Mjera 1. Aktivnost 1. - Dodati: uvećani tisak (large print) materijala, audio zapise te easy to read format. Potrebno je osigurati i dostupnost pisanih materijala u nezaštićenim formatima na zahtjev u svrhu uvećavanja teksta. Aktivnost 2. - Dodati: uvećani tisak (large print) materijala, audio zapise te easy to read format. Potrebno je osigurati i dostupnost pisanih materijala u nezaštićenim formatima na zahtjev u svrhu uvećavanja teksta. - Napomena: osobe s invaliditetom koje su članovi predstavničkih i izvršnih tijela međunarodnih organizacija u kojima predstavljaju i zastupaju osobe s invaliditetom iz Republike Hrvatske, promovirajući rad na tom području u našoj zemlji i prikazujući primjere dobre prakse, nemaju podršku države za sudjelovanje na međunarodnim događanjima, iako na njima zastupaju i RH i njene interese. Djelomično prihvaćen Vezano uz prijedlog nadopune aktivnosti 1. napominjemo da analiza dostupnosti dokumenata za sve osobe s invaliditetom, podrazumijeva sve oblike pristupačnosti, tako i postojanje uvećanog tiska, audio zapisa, easy to read formata itd. te ne smatramo potrebnim pojedinačno nabrajati oblike pristupačnosti. Vezano uz prijedlog nadopune mjere 1., aktivnosti 2., isti se prihvaća te aktivnost 2. sada glasi: Povećati dostupnost dokumenata različitih formata sukladno potrebama osoba s invaliditetom i osigurati potrebnu opremu (scanneri, pisači na Brailleovom pismu itd.) u svrhu olakšavanja sudjelovanja osoba s invaliditetom u predstavničkim i izvršnim tijelima
37 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 12. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ Mjera 3. Poticati provođenje istraživačkih studija i usku suradnju nadležnih tijela radi osiguravanja dostupnosti sveobuhvatnih podataka u cilju postizanja veće razine znanja o osobama s invaliditetom te donošenja politika i programa vezanih uz invaliditet utemeljenih na kvalitetnim informacijama U nositelje obavezno uključiti predstavnika znanstvene institucije u području društvenih istraživanja jer naveden institucije visokog obrazovanja nisu nužno i znanstveno-istraživački profilirani. U Hrvatskoj postoji niz instituta (ne onih registriranih prema zakonu o udrugama nego prema zakonu o institucijama) koji se bave društvenim istraživanjima i specijalizirani su u tom te smatramo da iznimno mogu pridonijeti u ovom području. Ne treba se podrazumijevati da su predstavnici navedenih institucija visokog obrazovanja dovoljni, posebno može biti problematično ako osobe koje ćete uključiti s tih visokih učilišta imaju svoje udruge pa to pridonese utjecaju subjektivnosti što za istraživanje nikako nije dobro. Prihvaćen Komentar se prihvaća te se području djelovanja Istraživanje i razvoj, u aktivnosti u okviru mjere 3. Poticati provođenje istraživačkih studija i usku suradnju nadležnih tijela radi osiguravanja dostupnosti sveobuhvatnih podataka u cilju postizanja veće razine znanja o osobama s invaliditetom te donošenja politika i programa vezanih uz invaliditet utemeljenih na kvalitetnim informacijama, kao nositelji uključuju i znanstvene institucije u području društvenih istraživanja sukladno njihovim nadležnostima.
38 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 12. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. Na Zdravstvenom veleučilištu je organiziran modul u kojem su predavači Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom te predstavnici udruge slijepih, gluhih, osoba s tetra i paraplegijama te udruge osoba s mentalnim oštećenjima. - ZVU i ERF održavaju kolegije i provode vježbe na kojima su također predavači i izvoditelji osobe s invaliditetom. Prihvaćen Komentar u odnosu na navedeno postignuće u Sažetku postignuća u razdoblju od 2007 - 2015. u strateškom području istraživanje i razvoj se prihvaća te postignuće glasi: Na Zdravstvenom veleučilištu je organiziran modul u kojem su predavači Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom te predstavnici udruge slijepih, gluhih, osoba s tetra i paraplegijama te udruge osoba s mentalnim oštećenjima. Također, Zdravstveno veleučilište i Edukacijsko - rehabilitacijski fakultet održavali su kolegije i provodili vježbe na kojima su također predavači i izvoditelji bile osobe s invaliditetom.
39 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 14. RIZIČNE SITUACIJE I HUMANITARNA KRIZNA STANJA Mjera 2. Aktivnost 3. - Napomena: Trenutno ne postoji način na koji bi gluha ili gluhoslijepa osoba u Hrvatskoj mogla kontaktirati hitnu pomoć, vatrogasce ili policiju. Mogućnost slanja sms poruke hitnim službama olakšalo bi djelovanje u slučaju katastrofa. Također, nije definiran način na koji bi gluhoslijepa osoba trebala dobiti informaciju o uzbuni. Nije prihvaćen Aktivnost 3. u okviru mjere 2, u području djelovanja Rizične situacije i humanitarna krizna stanja odnosi se isključivo na iznalaženje i uvođenje u uporabu novih tehnoloških rješenja kojima bi se omogućilo prenošenje znakova za uzbunjivanje i informacija primjerenih kategorijama invaliditeta u katastrofama i to iz razloga što trenutno instalirani kapaciteti sustava javnog uzbunjivanja to ne omogućavaju. Prijedlog „Dodira“ u smislu iznesenog prijedlog ne može se uvrstiti u područje djelovanja Rizične situacije i humanitarna krizna stanja, iako se načelno možemo složiti da bi se na taj način olakšala komunikacija s gluhoslijepim osobama u katastrofama i to isključivo pod uvjetom da mobilne mreže ne pretrpe oštećenja te da ne dođe do zagušenja mreža zbog preopterećenosti pozivima korisnika. Zaključno, u praksi će se do 2020. godine, do kada bi se trebale uvesti nove tehnologije kojima će se podržati provođenje ove aktivnosti, zasigurno razmotriti i uvođenje nekog od rješenja koje će biti isto ili slično prijedlogu „Dodira“, ali isključivo u kontekstu područja iz Strategije, ali ne i za zadovoljavanje svakodnevnih potreba njihovih članova za komunikaciju sa žurnim službama.
40 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 15. UDRUGE OSOBA S INVALIDITETOM U CIVILNOM DRUŠTVU Smatramo da je potrebno definirati status udruga osoba s invaliditetom i udruga koje nešto rade za osobe s invaliditetom. Nije isto biti udruga koja okuplja osobe s invaliditetom koje se nalaze radi druženja i biti udruga koja razvija aktivnosti u koje uključuje korisnike osobe s invaliditetom. Smatramo da su najvrednije našem društvu udruge osoba s invaliditetom koje uključuju korisnike osobe s invaliditetom, ali se ne smije zanemariti doprinos udruga koje ne vode osobe s invaliditetom, ali koje u više od 75% svojih aktivnost uključuju i provode u korist osoba s invaliditetom. Smatramo da ovaj dokument treba definirati koje elemete imaju udruge osoba s invaliditetom, a koje udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom. Država mora definirati kriterij i za to ne treba poseban zakon, ovo područje je dovoljno da se to učini. Imamo primjer Nacionalnog programa za mlade koji je definirao što su udruge mladih, a što su udruge za mlade. Shodno tome molimo da se definira što su udruge osoba s invaliditetom, udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom te da se konačno odluči jel važnije tko ili što radi, odnosno jel nam važno jesmo li okupili 3 osobe s invaliditetom ili nas tri radi za tri osobe s invaliditetom ili tri osobe s invaliditetom su okupljene i rade za druge tri osobe s invaliditetom. Ove su razlike bitne, ove razlike postoje, ali o ovim razlikama se govori na iskrivljeni i manipulativan način i smatramo da ovaj dokument treba ukloniti mjesto manipulaciji i jasno definirati prioritete u radu udruga usmjerenih prema osobama s invaliditetom. Primljeno na znanje U suradnji s Povjerenstvom Vlade RH za osobe s invaliditetom, Ministarstvo socijalne politike i mladih nastojat će definirati traženo budući da isto nije potrebno definirati ovim strateškim dokumentom.
41 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PODRUČJA DJELOVANJA, 15. UDRUGE OSOBA S INVALIDITETOM U CIVILNOM DRUŠTVU Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. godine Osiguran transparentan i učinkovit sustav financiranja iz javnih izvora projekata i programa od interesa za opće dobro koje provode udruge osoba s invaliditetom - Savezi, odnosno udruge osoba s invaliditetom koje osiguravaju usluge neophodne za svakodnevno funkcioniranje osoba s invaliditetom nalaze se u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale udruge čije djelatnosti nisu usmjerene osiguravanju svakodnevne podške. Zbog toga smatramo da bi udruge osoba s invaliditetom koje pružaju navedene, za život neophodne usluge, trebale imati poseban status i biti sustavno financirane kako njihova održivost zbog financijskih razloga ne bi dolazila u pitanje. Primljeno na znanje Ministarstvo socijalne politike i mladih i nadalje će poduzimati korake s ciljem osiguravanja održivosti djelovanja udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom posebice onih koje osiguravaju potrebne usluge u zajednici
42 Udruga ZAMISLI PODRUČJA DJELOVANJA, 16. MEĐUNARODNA SURADNJA Smatramo važnim navesti mjeru vezanu uz međunarodnu suradnju udruga koje rade vezano uz osobe s invaliditetom. Imamo niz naših udruga koje su iznimno aktivne i uspješne na međunarodnoj sceni te bi za njihov trud i rad trebala postojati aktivnost koja bi im olakšala funkcioniranje u to području i osigurala dodatne izvore financiranja članarine ili sudjelovanja na sastancima i sl. Nije prihvaćen U cilju povećanja javnog utjecaja i vidljivosti organizacija civilnoga društva te prijenosa znanja i izgradnje njihovog kapaciteta, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kontinuirano raspisuje Poziv za iskaz interesa za prijenos znanja - međunarodni skupovi i predstavljanje RH u međunarodnim organizacijama na koji sve zainteresirane udruge imaju mogućnost prijaviti projekte i osigurati sufinanciranje sudjelovanja na međunarodnim skupovima i dolaska međunarodnih stručnjaka te sufinanciranje predstavljanja RH kroz sudjelovanje predstavnika udruga u međunarodnim krovnim organizacijama. Pored navedenog, Ministarstvo socijalne politike i mladih sukladno financijskim mogućnostima sufinancira sudjelovanje predstavnika udruga osoba s invaliditetom na međunarodnim skupovima ili njihovu organizaciju u RH. Nadalje, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje djeluju u korist osoba s invaliditetom imaju mogućnost apliciranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kroz koje je moguće osiguravati i sredstva za organizaciju skupova, a na kojima je moguće i sudjelovanje međunarodnih stručnjaka.
43 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , ZAVRŠNE ODREDNICE 10. Ministarstvo socijalne politike i mladih će, u suradnji s Povjerenstvom Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, u roku od 6 (šest) mjeseci nakon usvajanja, tiskati Nacionalnu strategiju u crnom tisku, na Brailleovom tisku ili u audio zapisu, te će je objaviti na web stranicama. - Prijedlog: Nacionalnu strategiju tiskati i na uvećani tisak (large print). Prihvaćen Prijedlog se prihvaća te je u završne odrednice dodan traženi tekst.