Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Udruga ZAMISLI	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom	Nadamo se da ćete uvažiti neke od ovdje postavljenih komentara i smatrajte ovo testom za mjere koje ste u ovom dokumentu predvidjeli vezano uz eSavjetovanje.	Primljeno na znanje	Ministarstvo socijalne politike i mladih pri kreiranju politika, donošenju novih zakona kao i izmjena i dopuna postojećih, a koji se odnose na osobe s invaliditetom, prepoznaje važnost uloge organizacija osoba s invaliditetom kao vrlo učinkovitih i vrijednih partnera. Ministarstvo socijalne politike i mladih je i u Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga novog najvažnijeg strateškog dokumenta za osobe s invaliditetom uključilo predstavnike organizacija osoba s invaliditetom, vodeći računa o tome da budu zastupljeni interesi svih osoba s invaliditetom odnosno osoba s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima, s obzirom da su isti aktivni dionici u kreiranju politika. Nakon provedenog savjetovanja nositelji mjera razmotrili su sve komentare, primjedbe i prijedloge te iste sukladno mogućnostima prihvatili, odnosno obrazložili razloge neprihvaćanja.
2	ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE - SOIH	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom	S obzirom da je prethodna Strategija 2007.-2015. bila utemeljena na Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, a da je za novu RH dobila Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom koje su ugrađene u Nacrt teksta strategije te prema iskustvima nekih drugih zemalja predlaže se da strategija ima naziv Nacionalna strategija za primjenu UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Predlaže se da se Strategija pozove na još nekoliko važnih dokumenata kao što su Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010.-2020., Strategija Europa 2020. te Ciljeve održivog razvoja. Osim Preporuka RH u Strategiji valja uvažiti i preporuke koje su dane Europskoj uniji koja je prva kao zajednica zemalja ratificirala i podnosila izvješće o UN Konvenciji. U Strategiji nema područja niti aktivnosti koje se može provoditi bez uključivanja udruga osoba s invaliditetom, a smatramo da kontinuirano ponavljanje tamo gdje su uključene udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom nije prihvatljivo što samo u nekim područjima ekspertizu imaju udruge koje djeluju u razvoju nekog segmenta kvalitete življenja, a reprezentativne udruge osoba s invaliditetom su one koje okupljaju osobe s invaliditetom i kojima je UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom dana uloga da prate primjenu Konvencije u svim segmentima. Pozivanjem na Obiteljski zakon iz 2014. nije mjerodavno zbog odluke Ustavnog suda. Budući da Mjera 5. iz prošle Strategije „Osigurati različite oblike kvalitetne izvaninstitucijske podrške osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji radi omogućavanja slobode izbora“ nije provedena potrebno ju je ponovno uvrstiti u Strategiju. Savezi udruga osoba s invaliditetom zahtijevaju da se o usvojenom prijedlogu raspravi na Povjerenstvu Vlade RH za osobe s invaliditetom Komentari na konkretne mjere: Nacrta prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine UVOD Općenito Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe te potpisnica svih ključnih konvencija i standarda u području socijalne i ekonomske sigurnosti građana, preuzela je obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom kako bi mogle ravnopravno sudjelovati u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života. Svoje opredjeljenje za puno ostvarivanje svih temeljenih ljudskih prava osoba s invaliditetom, Republika Hrvatska je kao treća država po redu u svijetu potvrdila i potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda, sada već daleke 2007. godine, čime je pokazala da želi slijediti put napretka poštujući načela Konvencije i prava osoba s invaliditetom u potpunosti. U Republici Hrvatskoj su u veljači 2016. godine, sukladno podacima Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom zabilježeni podaci za 511 194 osoba s invaliditetom što čini 11,9% ukupnog stanovništva. Od toga je 203 606 ženskog (39,8%), a 307 588 (60,2%) muškog spola. U Registru su zabilježeni podaci za 35 367 djece s većim teškoćama u razvoju (6,9%) od čega je 13 334 (38%) djevojčica i 22 033 dječaka (62%). Donošenjem Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. i Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine Vlada Republike Hrvatske pokazala je predanost dosadašnjim naporima kreiranju multi-sektorske politike promicanja prava osoba s invaliditetom. U osmogodišnjem razdoblju provedbe najvažnijeg nacionalnog dokumenta za osobe s invaliditetom Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007.- 2015 ., na području ostvarivanja zaštite prava osoba s invaliditetom postignuti su značajni rezultati što je prepoznao i Odbor za prava osoba s invaliditetom UN-a i pohvalio RH na velikom broju postignuća. Zakonodavna regulativa se kontinuirano unaprjeđivala te kao značajnije zakonske izmjene za osobe s invaliditetom izdvajamo: - Izmjenom izbornog zakonodavstva i donošenjem novog Zakona o registru birača (2012.) osobama lišenim poslovne sposobnosti omogućen je upis u registar birača i ostvarivanje biračkog prava budući da to pravo ranije nisu bili u mogućnosti konzumirati, a što im omogućuje participaciju u političkom životu. - Novim Zakonom o socijalnoj skrbi (2013.) stvoreni su temelji za transformaciju ustanova i deinstitucionalizaciju, učinkovitiju kontrolu kvalitete pruženih usluga, brži razvoj mreže različitih usluga u zajednici u suradnji s ostalim dionicima. - Novim Obiteljski zakonom (2014.) propisana je obveza djelomičnoga lišenja poslovne sposobnosti kao pravilo i to samo u dijelovima u kojima je to doista potrebno za zaštitu prava štićenika, a institut potpunoga lišenja poslovne sposobnosti potpuno je napušten. Također je omogućeno da se za skrbnika imenuje i više od jedne osobe, kao i da se imenuje zamjenik skrbniku čime je moguće spriječiti „zastoj“ u obavljanju poslova skrbnika u slučajevima trenutne spriječenosti skrbnika. Uvedena je zakonska obveza poštivanja želja štićenika te je svakoj osobi omogućeno da u vrijeme postojanja poslovne sposobnosti imenuje osobu koju bi želio imati za skrbnika. U razdoblju od 5 godina od donošenja Zakona izvršit će se revizija svih postojećih rješenja o potpunom lišenju poslovne sposobnosti osobe s invaliditetom i ukidanje instituta potpunog lišenja poslovne sposobnosti te omogućavanje osobama s invaliditetom da budu jednako priznate kao osobe pred zakonom. – ministarstvo pokrenulo reviziju zakona i formiralo radnu skupinu za izradu novog zakona, zakon zbog odluke ustavnog suda da ga privremeno stavi van snage nikad nije zaživio, 2015. donesen je novi, isti, zakon protiv kojeg je također podignuta ustavna tužba na istim osnovama, dakle zakon postoji ali nije zaživio, čeka se donošenje novog. usto veliki su problemi sa centrima za posebno skrbništvo- koji imaju velike ovlasti i dužnosti ali su podkapacitirani - Novim Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (2014.) pojačan je nadzor nad procesom prisilnog smještaja osobe s mentalnim oštećenjem te su ojačane ovlasti pravobranitelja za osobe s invaliditetom u procesu. - Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (2013.) postupak vještačenja je transparentniji i učinkovitiji. Uvođenjem novog sustava vještačenja učinjen je veliki iskorak u nastojanju da se ujednače kriteriji u postupku vještačenja i da se korisnicima olakša ostvarivanje prava na osnovi invaliditeta, jer će koristiti jedan nalaz i mišljenje za ostvarenje prava u gotovo svim sustavima. Slijedom navedenog smanjuju se individualni troškovi vještačenja invaliditeta. - Novim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (2013.) uveden je jedinstveni okvir za provođenje profesionalne rehabilitacije na sustavan način i po modelu kojim se osiguravaju ujednačeni standardi, mjerila i metodologija provođenja profesionalne rehabilitacije u RH te su uvedene kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom za sve poslodavce. - Donošenjem Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (2015.) priznato je ovim osobama pravo na korištenje znakovnog jezika u svim područjima života. - Doneseni su podzakonski akti u području odgoja i obrazovanja u svrhu veće dostupnosti redovnog obrazovanja djeci s teškoćama u razvoju uvođenjem značajnijeg broja pomoćnika u nastavi. - U svrhu intenziviranja procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi u lipnju 2014. godine donesen je Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014.-2016. - Razvijen je niz različitih usluga u zajednici koje su iznimno važne za proces deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi: usluga organiziranog stanovanja uz podršku, usluga osobnog asistenta, tumača znakovnog jezika i videćeg pratitelja za slijepe osobe, usluga pomoćnika u nastavi i usluga rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju. Danas doista možemo reći da su u području izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom učinjeni značajni pomaci koje Konvencija o pravima osoba s invaliditetom UN-a postavlja pred svoje članice, posebice kada je riječ o osviještenosti o potrebama osoba s invaliditetom, ali i obvezama države u vezi s time. Pri kreiranju politika od iznimno velike važnosti je uloga organizacija civilnog društva osoba s invaliditetom, gdje su iste prepoznate kao vrlo učinkoviti i vrijedni partneri te aktivni dionici u kreiranju politike. Svjesni smo da je pred svima nama još veliki broj aktivnosti vezanih uz bolju pristupačnost zdravstvenih, kulturnih, turističkih, prometnih i svih drugih područja života kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da konzumiraju sva prava temeljena na Konvenciji. Stoga je život u obitelji i lokalnoj zajednici s pristupačnim uslugama i veća zapošljivost osoba s invaliditetom temeljni cilj ovog novog nacionalnog strateškog dokumenta za osobe s invaliditetom. Međunarodni okvir Republika Hrvatska, od 2013. godine kao punopravna članica Europske Unije, nastavila je i dalje kreirati politiku prema osobama s invaliditetom na nacionalnom nivou, poštujući suvremene međunarodne standarde kao okvir za daljnji razvoj prava osoba s invaliditetom uklanjanjem svakodnevnih prepreka u njihovim životima. Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda 1 koja je bila temelj za donošenje Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, Republika Hrvatska ratificirala je 2008. godine. 1 Usvojena zajedno s Fakultativnim protokolom na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, 13. prosinca 2006. O svim poduzetim aktivnostima usmjerenim prema osobama s invaliditetom, Republika Hrvatska je kao država stranka Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, podnijela 2011. godine Odboru za prava osoba s invaliditetom UN-a Inicijalno izvješće o provedbi Konvencije. Temeljem razmatranja Inicijalnog izvješća, Odbor za prava osoba s invaliditetom UN-a uputio je RH dodatna pitanja na koja je u studenom 2014. godine izrađen odgovor. Izaslanstvo Republike Hrvatske je u koordinaciji Ministarstva socijalne politike i mladih 30. i 31. ožujka 2015. godine predstavilo Inicijalno izvješće o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom pred Odborom za prava osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda u Ženevi. Članovi izaslanstva bili su predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva branitelja, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ureda Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U vrlo otvorenom dijalogu članovi Odbora i članovi izaslanstva osvrnuli su se na niz problema s kojima se još uvijek susreće Republika Hrvatska ali također je istaknut i postignuti napredak Republike Hrvatske. Kroz interaktivni dijalog članovi Odbora čestitali su Republici Hrvatskoj na ranom potpisivanju Konvencije i vidljivom napretku u različitim područjima kao što su zapošljavanje, pravo glasanja za osobe s invaliditetom kojima je u potpunosti oduzeta poslovna sposobnost i procesu deinstitucionalizacije te činjenice što naknade za osobe s invaliditetom nisu bile smanjivane unatoč mjerama štednje koje su posljedica financijske krize. Nacionalni okvir Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom predstavlja strateški dokument kojim se u Hrvatskoj usmjerava provedba politike prema osobama s invaliditetom, a na taj način djeluje i kao provedbeni dokument Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Praksa uvođenja međunarodnih standarda u nacionalne dokumente nastavlja se i ovom Nacionalnom strategijom, za čiju je koordinaciju zaduženo Ministarstvo socijalne politike i mladih, radi povezivanja aktivnosti među različitim sektorima i na različitim razinama te kontinuirano praćenje provedbe. Cilj Nacionalne strategije je učiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagođenijim za nužne promjene u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, odnosno stvoriti uvjete za njihovo aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu kroz sprečavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblika društvene solidarnosti. Na nacionalnoj razini djeluje i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, a čiji su članovi i predstavnici nacionalnih saveza osoba s invaliditetom koje također prati provedbu preuzetih obveza sukladno Konvenciji. U svrhu promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom, praćenja i nadziranja provedbe Konvencije, djeluje i Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Uz navedena tijela odgovornost praćenja imaju i organizacije civilnog društva, posebno udruge osoba s invaliditetom kojima Republika Hrvatska kroz natječaje za programe i projekte osigurava financijska sredstva za rad i djelovanje. Kao što je već istaknuto zakonodavna regulativa se kontinuirano unaprjeđivala. Pored daljnjeg unapređenja zakonodavnog okvira, veliki izazov predstavlja i nastavak procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova u pružatelje usluga u zajednici i razvoj potrebnih usluga u zajednici vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti s ciljem zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom i prevencije institucionalizacije. Temeljem godišnjih izvješća o rezultatima provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007.- 2015., koja su dostupna na službenim stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih, može se procijeniti da su ostvareni značajni pomaci u svim područjima djelovanja provođenjem niza aktivnosti koje pridonose poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom. Dio mjera definiran Nacionalnom strategijom sa zadanim rokom u potpunosti je proveden, npr. izmjene izbornog zakonodavstva i uvođenje jedinstvenog tijela vještačenja, dok je za većinu mjera rok provedbe kontinuiran te se pratila provedba istih. Izuzetno važnim smatramo osnaživanje svih dionika provedbe Konvencije učinkovitom vertikalnom i horizontalnom koordinacijom na svim razinama, koristeći sve raspoložive resurse. U svrhu unapređenja i bolje horizontalne i vertikalne koordinacije provedbom mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007.- 2015. kao i izvješćivanja o provedbi iste, bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj tijekom 2009, 2010. i 2011. godine provodilo projekt „Podrška u primjeni mehanizama praćenja i evaluacije mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine“. 2009. godine izrađena je Analiza dokumenta „Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine″ za potrebe projektnog zadatka podrške u primjeni mehanizama praćenja i evaluacije provođenja mjera predviđenih Nacionalnom strategijom kojom su identificirani izazovi unapređivanja mehanizama praćenja provedbe. Nadalje, izrađeni su novi te unaprijeđeni postojeći instrumenti za poboljšanje provedbe i praćenja (Okvir za praćenje provedbe, obrasci za pripremu izvješća o provedbi mjera); održane su konzultativno - edukativne radionice kojima su obuhvaćeni nositelji i sunositelji mjera na svim razinama (nacionalnoj, područnoj i lokalnoj), predstavnici ureda državne uprave i obiteljskih centara te predstavnici udruga osoba s invaliditetom. Također izrađene su Analiza implementacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a u Hrvatskoj i Analiza jazova u provedbi UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom , a s ciljem što veće implementacije Konvencije u nacionalne strateške dokumente i zakonodavstvo. Sve do sada ostvareno upućuje na potrebu donošenja nove nacionalne strategije i provedbu velikog broja aktivnosti u svrhu još veće implementacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Svjesni važnosti dobre koordinacije svih procesa, ali i potrebe usklađenosti zakonodavne regulative kao preduvjeta za učinkovitost procesa, Republika Hrvatska je u proteklom razdoblju donijela više zakona u svrhu osiguravanja veće i kvalitetnije dostupnosti materijalnih prava i socijalnih usluga građanima. Nastavno na postojeće zakonodavstvo, kao i na dosadašnju provedbu i rezultate Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, Vlada Republike Hrvatske donosi novi dokument - Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine (dalje: Nacionalna strategija) s ciljem napretka te daljnjeg snaženja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Stvaranje sveobuhvatnoga domaćega pravnog okvira pretpostavlja i kontinuirano praćenje razvoja međunarodnih standarda, kako bi se osobama s invaliditetom osigurala najviša razina suvremene zaštite, pristupačnost svim pravima i njihovo ostvarivanje bez diskriminacije. Zadaća je Nacionalne strategije uskladiti sve politike djelovanja na području zaštite osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini, ali i svim trendovima koji imaju za cilj nastojanje da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom. PODRUČJA DJELOVANJA 1. OBITELJ Uzevši u obzir činjenicu da svaka osoba ima pravo na život u obitelji i na život u zajednici, veliku pozornost potrebno je usmjeriti na podršku roditeljstvu kao i obitelji u cjelini. Obitelji osoba s invaliditetom suočavaju se s različitim izazovima te je važno osigurati materijalnu i psihološku podršku, počevši od samog suočavanja s dijagnozama i promjenama koje invaliditet donosi za cijelu obitelj. Također još uvijek u društvu postoje stavovi pojedinaca da osobe s invaliditetom nemaju sposobnost sklapanja braka, pravo na slobodan izbor partnera ili pravo da slobodno donose odluke o rađanju djece. Stoga je važno poduzeti sve mjere radi suzbijanja takve vrste diskriminacije i osigurati osobama s invaliditetom pravo na uspostavljanje bliskih odnosa, zasnivanje braka, roditeljstvo i na zaštitu spolno-reproduktivnog zdravlja. Putem ustanova socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb, centri za pružanje usluga u zajednici, domovi socijalne skrbi, obiteljski centri) osigurava se širok raspon usluga usmjerenih poboljšanju kvalitete života obitelji, što uključuje i pružanje savjetodavne i stručne pomoći obiteljima osoba s invaliditetom. Također, osim usluga u zajednici koje pružaju ustanove socijalne skrbi i domovi koji se počinju transformirati u centre podrške u zajednici, veliku ulogu imaju i organizacije civilnog društva koje u partnerstvu s tijelima državne uprave kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode niz projekata i programa usmjerenih podršci obitelji i promicanju prava djece. Ministarstvo socijalne politike i mladih sve se više usmjerava na razvoj obiteljskih oblika skrbi i razvoj usluga podrške u zajednici. Smještaj osoba s invaliditetom u ustanove socijalne skrbi treba biti iznimka i koristiti se samo u situacijama kada je to neophodno. Umjesto institucije, a u slučajevima kada obiteljska skrb za djecu s teškoćama u razvoju nije moguća, najprimjereniji zamjenski oblik je udomiteljstvo. U udomiteljskoj obitelji djeci se omogućuje odrastanje, razvoj i iskustvo života u obiteljskom okruženju, ali je također važno i da djeca ne budu udomljavana izvan sredine u kojoj žive jer u slučajevima odlaska u udaljenije krajeve postoji opasnost od smanjivanja učestalosti odnosa djeteta s biološkom obitelji. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Ministarstvo socijalne politike i mladih, odnosno njegov pravni prethodnik Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je tijekom 2011. godine u suradnji s prof. dr. sc. Danielom Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provelo edukacije stručnjaka u obiteljskim centrima pod nazivom „ Pružanje podrške mladim i odraslim osobama s invaliditetom u ostvarivanju spolno-reproduktivnih prava i uloga“ . Ciljevi provedbe navedene edukacije bili su: educirati djelatnike obiteljskih centara za pružanje stručne savjetodavne pomoći na ovom području, odgajati i obrazovati djecu s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom za partnerske i obiteljske uloge, razvijati svijest o potrebi cjeloživotne naobrazbe za ulogu kompetentnog roditelja te osigurati dostupnost informacija djeci s teškoćama u razvoju, mladima i odraslim osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Nadalje, Ministarstvo je tiskalo Priručnik „ Podrška osobama s intelektualnim i drugim razvojnim teškoćama u ostvarivanju partnerskih odnosa, roditeljstva i drugih prava na području spolnosti“ autorice prof. dr. sc. Daniele Bratković. - U kolovozu 2011. godine stupio je na snagu novi Zakon o udomiteljstvu („Narodne novine“, broj 90/11 i 78/12) kojim su uređeni uvjeti koje mora ispunjavati udomiteljska obitelj, način obavljanja i prestanak obavljanja udomiteljstva te druga pitanja povezana s udomiteljstvom. Njegovim izmjenama i dopunama 2012. godine stvorile su se pretpostavke za daljnji razvoj udomiteljstva u Republici Hrvatskoj te time ostvarivanja prava na obiteljsku skrb, jedne od najranjivijih skupina djece, zanemarivane i zlostavljane djece. Također ovoj skupini djece omogućilo se da nakon završetka obrazovanja i stjecanja punoljetnosti ostvare skrb u udomiteljskim obiteljima i godinu dana nakon završetka obrazovanja. Nadalje, pojednostavljen je postupak za izdavanje dozvole za udomiteljstvo, unaprijeđen sadržaj edukacija udomitelja te su preciznije definirani korisnici specijaliziranog udomiteljstva (djeca i mladi s problemima u ponašanju koji su učestali i jačeg intenziteta, grubo zanemarivana i zlostavljana djeca, djeca s težim ili višestrukim teškoćama u razvoju, HIV pozitivna djeca i mladi te roditelj s djetetom za koje je procijenjeno da je njihov zajednički smještaj u specijaliziranu udomiteljsku obitelj u njihovom najboljem interesu). - Ministarstvo socijalne politike i mladih u okviru I. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) - Pomoć u tranziciji i jačanje institucija, u suradnji s Uredom za mlade i obitelj grada Beča te saveznim Ministarstvom gospodarstva, obitelji i mladih Republike Austrije je tijekom 2013. godine provelo Twinning light projekt „Unapređivanje udomiteljstva djece i mladih u Republici Hrvatskoj“. U Izvješću su sadržane preporuke za poboljšanje nacionalnih dokumenata u području udomiteljstva, izrađeni su priručnici za udomiteljske obitelji za djecu i priručnik za udomljenu djecu, letci za zainteresiranu javnost te web stranice za udomitelje. - Tijekom 2013. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih je u suradnji s vanjskim stručnjakom, održalo 7 regionalnih radionica za udomitelje djece i stručne radnike koji obavljaju poslove udomiteljstva, a na kojima je provedena i edukacija udomitelja. - U srpnju 2015. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo analizu udomiteljstva za djecu u RH radi utvrđivanja stanja u području udomiteljstva, s posebnim osvrtom na brojčane podatke o srodničkim i nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, slobodnim kapacitetima u nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, razlozima nepopunjenosti slobodnih kapaciteta te razlozima udomljavanja djece. Cilj analize udomiteljstva za djecu je bio definiranje prijedloga za daljnje unapređenje udomiteljstva u Republici Hrvatskoj, uz naglasak na utemeljenost provedbe pojedinih aktivnosti (primjerice, kampanja za udomiteljstvo u suradnji Ministarstva socijalne politike i mladih i UNICEF-a temeljem 2-godišnjeg plana suradnje, provođenje kampanja na lokalnim razinama sa specifičnim ciljevima vezanim uz karakteristike pojedinih lokalnih/regionalnih područja, edukacija stručnjaka, edukacija udomitelja i drugo). Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Preporuka Odbora jest da država stranka poduzme pravne i praktične korake kojima će osigurati da osobe s invaliditetom mogu realizirati svoja roditeljska prava i posvajati djecu jednako kao i ostali. Također preporuča da država ugovornica osigura pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom te da se osigura pristup posvojiteljskim službama i službama za podršku u zajednici za roditelje s invaliditetom. Uvrstiti mjeru iz prošle strategije 5 Osigurati različite oblike kvalitetne izvaninstitucijske podrške osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji radi omogućavanja slobode izbora Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine - Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj. - Osigurane i unaprijeđene kvalitetne usluge podrške kako bi se osobama s invaliditetom omogućio ostanak u vlastitoj obitelji. - Jačanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i značaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. - Osigurana regionalna rasprostranjenost udomiteljskih obitelji. - Povećan broj specijaliziranih udomiteljskih obitelji za djecu s teškoćama u razvoju. Mjera 1. Stručno i materijalno osnaživanje obitelji osoba s invaliditetom kako bi mogli zadržati člana obitelji u domu radi sprječavanja institucionalizacije Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi / Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće 1. Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku - usvojen Zakon Nositelji: MSPM, Vlada RH, Sabor RH 2017. Osobe s invaliditetom nisu samo u sustavu socijalne skrbi već u svim sustavima 2. Razviti u cijeloj RH sustav patronaže i stručne edukacije Mjera 2. Osiguravanje pristupačnih informacija o spolnim i reproduktivnim pravima osobama s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi / Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće 1. Osigurati informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u pristupačnom obliku i primjereno dobi (Brailleovo pismo, na pristupačnim Internet stranicama, putem predavanja/radionica) - broj održanih predavanja/radionica te broj osoba s invaliditetom koje su prisustvovale na predavanjima/radionicama - broj osoba kojima su distribuirani materijali Nositelji: MSPM, MZ Sunositelji: ERF, ustanove socijalne skrbi, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Informacije o spolnim i reproduktivnim pravima osoba s invaliditetom kontinuirano se osiguravaju kroz različite oblike podrške i savjetodavnog rada od strane stručnih radnika ustanova socijalne skrbi kao i kroz projektne aktivnosti udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom. MSPM ne raspolaže brojčanim pokazateljima u odnosu na ovu aktivnost budući da je ista dio redovnog rada gore navedenih stručnih radnika. 2. Osigurati dodatnu edukaciju o spolnim i reproduktivnim pravima osoba s invaliditetom za stručnjake koji rade u savjetovalištima za brak i obitelj, ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnog društva i roditelje djece s teškoćama u razvoju u svrhu ostvarivanja prava osoba s invaliditetom na partnerske odnose - broj provedenih edukacija - broj osoba koje su prošle edukaciju Nositelj: MSPM, UOSI Sunositelji: MZ, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću kontinuirano MSPM ne raspolaže polaznim podacima. Mjera 2. Osigurati lakše posvajanje i udomljavanje osobama s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Senzibilizirati stručnjake koji su uključeni u postupak posvojenja i udomljavanja o potrebi stavljanja osoba s invaliditetom u ravnopravni položaj s ostalim posvojiteljima i udomiteljima u postupku posvajanja i udomljavanja djeteta - broj senzibiliziranih stručnjaka - broj održanih predavanja - broj održanih edukativnih radionica - broj osoba s invaliditetom koje imaju dozvolu za obavljanje udomiteljstva - broj osoba s invaliditetom koje su posvojile djecu Nositelj: MSPM sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U okviru projekta „Informatizacija i stručne edukacije u centrima za socijalnu skrb“ u ožujku i travnju 2016. godine provedeno je 5 radionica za stručne radnike centara za socijalnu skrb na temu Razvoj udomiteljstva i posvojenja kao najboljeg oblika zaštite prava i interesa djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi . 2. Razvijati uslugu specijaliziranog udomiteljstva za djecu s teškoćama u razvoju i poticati posvajanje djece s teškoćama u razvoju s naglaskom na senzibilizaciju stručnjaka, javnosti odnosno potencijalnih udomitelja i posvojitelja o važnosti udomljavanja i posvojenja djece s teškoćama u razvoju - broj provedenih regionalnih radionica i broj stručnjaka koji su u njima sudjelovali - broj specijaliziranih udomitelja - broj djece s teškoćama u razvoju koja su posvojena tijekom kalendarske godine - broj djece s teškoćama u razvoju koja su smještana u udomiteljsku obitelj tijekom kalendarske godine Nositelj: MSPM Sunositelj: UNICEF sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U 2014. godini posvojeno je 113 djece od čega 10 djece s teškoćama u razvoju. Ukupan broj djece s pretpostavkama za posvojenje je 400 od čega je 190 djece s teškoćama u razvoju. U 2014. godini u udomiteljskim obiteljima bilo je 180 djece s teškoćama u razvoju , s time da je razlog smještaja za 39 djece školovanje po posebnom programu izvan mjesta prebivališta jer se isto ne može osigurati u mjestu prebivališta, dok je 10 djece bilo privremeno smješteno radi provođenja kraćih rehabilitacijskih postupaka. 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI Republika Hrvatska, u svrhu unapređenja socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih, materijalnih i ostalih uvjeta za trajnu dobrobit djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, posebice onih smještenih u domovima socijalne skrbi, provodi niz mjera s ciljem njihovog uključivanja u život zajednice. U tu svrhu potiče, koordinira, prati i nadzire razvoj usluga te provodi mjere usmjerene deinstitucionalizaciji i decentralizaciji usluga u zajednici usmjerenih svim korisničkim skupinama sukladno propisima, ali i nacionalnim i međunarodnim dokumentima. Iako je institucionalna skrb još uvijek najčešći oblik izvan obiteljskog zbrinjavanja djece u većini europskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj, daljnji razvoj slijedi smjer deinstitucionalizacije, restrukturiranja institucionalne skrbi, jačanja prevencije i mjera izdvajanja djece iz bioloških obitelji i razvijanja alternativnih oblika zbrinjavanja. Opredijeljenost Republike Hrvatske za proces transformacije i deinstitucionalizacije vidljiva je promjenom zakonske regulative i donošenjem strateških dokumenata. R azvoj adekvatnih službi podrške u zajednici od iznimnog je značaja za uspješno provođenje politike deinstitucionalizacije te je istaknuto kao jedno od značajnih područja socijalnog planiranja na državnoj i lokalnoj razini. Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - 2010. godine donesen je Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. -2016. (2018.), a slijedom navedenog Plana Ministarstvo socijalne politike i mladih je 18. lipnja 2014. godine donijelo „ Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelat	Djelomično prihvaćen	Na prvom sastanku Radne skupine za izradu Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine (čiji je član i SOIH) dogovoreno je da će naziv strateškog dokumenta ostati isti kao i strateška područja i njihovi nazivi. Također smatramo kako nije potrebno isticati u samom nazivu dokumenta Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom jer je cijeli dokument utemeljen na Konvenciji i drugim relevantnim međunarodnim dokumentima, a također ne smijemo zanemariti prepoznatljivost naziva ovog dokumenta u javnim politikama RH. Prijedlog koji se odnosi na isticanje nekoliko važnih međunarodnih dokumenata je prihvaćen te su isti navedeni pod podnaslovom Međunarodni okvir. Iako preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a koje su dane EU nisu navedene u ovom dokumentu, iste su uzete u obzir prilikom kreiranja strateških mjera i aktivnosti, budući da je RH u obvezi iste provoditi kao država članica Europske unije. Vezano uz uključivanje udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, ističemo kako Ministarstvo socijalne politike i mladih kao i ostala tijela uvažavaju doprinos svih udruga koje doprinose podizanju kvalitete života osoba s invaliditetom. Također ističemo kako smo prilikom kreiranja mjera i aktivnosti vodili računa o aktivnostima gdje nositelj odnosno sunositelj mogu biti isključivo udruge osoba s invaliditetom. Što se tiče Obiteljskog zakona, dio predloženog teksta je prihvaćen. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na rad Radne skupine za analizu i ocjenu dosadašnjih učinaka i iskustava u primjeni Obiteljskog zakona, njezin je zadatak argumentirano odgovoriti na pitanja Ustavnog suda u vezi eventualnih budućih izmjena postojećeg Obiteljskog zakona, te smatramo da detaljan rad radnih skupina nije potrebno isticati već samo krajnje ishode i rezultate. Odgovori na prijedloge SOIH-a po područjima djelovanja: OBITELJ - U odnosu na prijedlog uvrštavanja mjere 5. iz prethodne strategije, naglašavamo da je u području 2. Život u zajednici definirana mjera 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini. Vezano uz prijedlog za uvrštavanje mjere 1. Stručno i materijalno osnaživanje obitelji osoba s invaliditetom kako bi mogli zadržati člana obitelji u domu radi sprječavanja institucionalizacije, napominjemo da je prevencija institucionalizacije već razrađena kroz različite postojeće mjere i aktivnosti. Što se tiče dodavanja riječi pristupačno, isto je prihvaćeno te je sukladno prijedlogu Zajednice saveza osoba s invaliditetom i Udruge Dodir naziv aktivnosti 1. u okviru mjere 1. izmijenjen te sada glasi: Osigurati informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u pristupačnom obliku i primjereno dobi (Brailleovo pismo, na Internet stranicama u pristupačnom obliku za sve osobe s invaliditetom, putem predavanja/radionica uz osiguran prijevod na hrvatski znakovni jezik). Postupak donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku razrađen je u području 5. Socijalna skrb, u mjeri 1. Uspostaviti zakonodavni i institucionalni okvir za unapređenje prava osoba s invaliditetom u sustavima obiteljske i socijalne zaštite u skladu sa specifičnim zahtjevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a. Vezano uz razvoj sustava patronaže, ova usluga iz Zakona o socijalnoj skrbi zastupljena je u sustavu socijalne skrbi niz godina. Donošenjem novog Zakona u 2013. godini, uslugu patronaže sadržajno je zamijenila usluga psihosocijalne podrške. Prijedlog razvoja patronaže kao izvaninstitucijske usluge već se nalazi području djelovanja 2. Život u zajednici u mjeri 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini. Nije sasvim razvidno što predlagatelj misli vezano uz razvoj stručne edukacije u RH te napominjemo kako je stručna edukacija djelatnika u sustavu socijalne skrbi već prožeta kroz određene mjere i aktivnosti u ovoj strategiji. Zaključno prihvaća se prijedlog predlagatelja da se u mjeri 1. u aktivnosti 1. naglasi pristupačnost sadržaja internetskih stranica i da nositelji aktivnosti 2. u mjeri 1. budu udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, a ne sunositelji kako je bilo predloženo. ŽIVOT U ZAJEDNICI - Aktivnosti 1., 2. i 3. u okviru mjere 1. Unaprijediti sustav probira, rane dijagnostike i rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju, razrađene su temeljem Sporazuma o suradnji pri realizaciji tehničke podrške UNICEF-a za provedbu projekta „Rana dijagnostika i rana intervencija za djecu s poremećajima iz autističnog spektra“ koji je potpisan u travnju 2014. godine te su sukladno Sporazumu određeni i nositelji u okviru provedbe navedene mjere, a prihvaća se prijedlog SOIH-a na način da udruge osoba s invaliditetom budu sunositelji u svim aktivnostima u okviru navedene mjere. Vezano uz prijedlog za izmjenu naziva aktivnosti 2. u mjeri 1., napominjemo da nadogradnja zakonodavnog okvira podrazumijeva normativno unaprjeđenje usluga ali da u ovom trenutku nismo u mogućnosti precizirati hoće li usluge asistencije biti regulirane zasebnim zakonskim ili podzakonskim aktom ili implementirane u postojeće zakonodavstvo sukladno raspoloživim proračunskim mogućnostima. Što se tiče prijedloga izmjene naziva aktivnosti 3 u mjeri 2, isti je izmjenjen i sada glasi 3. Standardizirati uslugu osobne asistencije, asistencije u programu organiziranog stanovanja uz podršku i uslugu intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe)”. Što se tiče prijedloga ugrađivanja nove mjere koja bi glasila Prevencija institucionalizacije, napominjemo da je u Strategiji definiran niz mjera i aktivnosti koje se odnose na širenje mreže usluga u zajednici s naglaskom na regionalnu rasprostranjenost, a usmjerene su prevenciji institucionalizacije nije potrebno ponavljati ove mjere, stoga se prijedlog ne prihvaća. Vezano uz prijedlog da se u mjeri 3. aktivnosti 1. kao nositelj navedu udruge osoba s invaliditetom, napominjemo kako je nositelj procesa transformacije i deinstitucionalizacije u RH Ministarstvo socijalne politike i mladih. Isti se provodi temeljem pojedinačnih planova koje su izradili domovi socijalne skrbi. Sukladno navedenom, nositelj aktivnosti 1. u mjeri 3. ostaje Ministarstvo socijalne politike i mladih, a organizacije civilnog društva bit će kao i u dosadašnjem Operativnom planu odgovorne provedbene organizacije u provedbi pojedinih aktivnosti unutar Operativnog plana. Što se tiče aktivnosti 5. u mjeri 3., nije jasno što predlagatelj smatra pod mapiranjem domova socijalne skrbi u kojima su smještene osobe s invaliditetom, budući da Ministarstvo socijalne politike i mladih već raspolaže tim podacima, a oni se uzimaju u obzir prilikom izrade Operativnog plana . Nije jasan komentar predlagatelja u odnosu na aktivnost 6. jer u sebi ne sadrži prijedlog. Ova aktivnost nalazi se u ovom strateškom području jer je neophodna za osiguravanje provedbe procesa transformacije ustanova socijalne skrbi i deinstitucionalizacije korisnika. U odnosu na prijedlog da se mjera koja se odnosi na razvoj usluge organiziranog stanovanja premjesti u područje djelovanja Socijalna skrb, ističemo da iako je usluga organiziranog stanovanja socijalna usluga u sustavu socijalne skrbi, prvenstveno podrazumijeva uživanje prava na život u zajednici odnosno uključivanje i sudjelovanje osoba s invaliditetom u životu zajednice. Također odredba članka 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u jednom svom dijelu govori o njihovom pravu na mjesto boravka odnosno gdje i s kim će živjeti te potrebu sprječavanja segregacije ili izolacije iz zajednice. ODGOJ I OBRAZOVANJE - Komentari odnosno prijedlozi u odnosu na mjeru 1. se ne prihvaćaju jer nositelj aktivnosti 1. može biti isključivo MZOS, a sunositelji aktivnosti mogu biti isključivo predškolske ustanove, osnovne i srednje škole u RH jer udruge osoba s invaliditetom ne mogu obavljati djelatnost odgoja i obrazovanja sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nositelji aktivnosti 2. mogu biti isključivo AZOO i ASOO jer Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se stručna usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja školskih ustanova provode kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a programe organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje. Prijedlog da se u aktivnost 1. u okviru mjere 2. uvrsti i pojam „metodologije“ se ne prihvaća jer je postupak provedbe državne mature definiran Pravilnikom o polaganju državne mature te prilagodba ispitne tehnologije podrazumijeva prilagodbu materijala i postupaka učenicima s teškoćama, dok se prijedlog uvrstiti UOSI kao sunositelja aktivnosti 2. u mjeri 2. prihvaća. Nadalje, sukladno odredbama Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju samo školska ustanova koja je centar potpore može formirati stručni tim. Stoga, bez formiranja centara potpore ne mogu biti formirani niti stručni timovi u školama te se prijedlog u odnosu na mjeru 3. aktivnost 1. ne prihvaća. Komentari odnosno prijedlozi u odnosu na mjeru 4. se ne prihvaćaju iz sljedećeg razloga: Djeci/učenicima s oštećenjem vida (što uključuje slijepe učenike) osigurava se pomoćnik u nastavi, a ne stručni komunikacijski posrednik te se prijedlog ne prihvaća. Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima će biti objavljen kada se za to steknu uvjeti i nema potrebe da to bude navedeno kao zasebna aktivnost. Udžbenici, priručnici i radne bilježnice su školski materijal te se stoga ne prihvaća prijedlog njegovog ponovnog navođenja. Organizacije civilnog društva uključuju i udruge osoba s invaliditetom te se stoga ne prihvaća prijedlog njihovog ponovnog navođenja. Izrada Akcijskog plana za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja je u tijeku te će predložena aktivnost biti uzeta u razmatranje. Sukladno predviđenom hodogramu, o nacrtu Akcijskog plana bit će provedena javna rasprava na jesen ove godine. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA - Prijedlog u odnosu na mjeru 1. aktivnost 1. da se aktivnosti taksativno nabroje se ne prihvaća. Pojam unaprijediti aktivnosti je dovoljan jer daje slobodu širine obuhvata postojećih i mogućnost dodavanja novih aktivnosti. Ne prihvaća se dodavanje nove aktivnosti koja bi glasila Uvesti pristupačne dijagnostičke aparate u okviru mjere 1. Dijagnostički aparati, odnosno medicinsko-tehnička oprema se kontinuirano uvode odnosno nabavljaju sukladno mogućnostima i zato ne treba unositi u tekst ovu aktivnost kao posebnu. Ne prihvaća se dodavanje aktivnosti Edukacija stručnog kadra na ovome mjestu odnosno u okviru mjere 1. Edukacija stručnog kadra je obavezna i provodi se u kontinuitetu, a Educirati zdravstvene radnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom postoji kao posebna mjera 4. u okviru strateškog područja Zdravstvena zaštita ove Strategije. Prijedlog u odnosu na aktivnost 1. u mjeri 2. se ne prihvaća. Unaprjeđenje preventivnih programa se podrazumijeva i predmet je svakog od programa, a ne ove Strategije. Dostupnost se također podrazumjeva općenito, a ne samo preventivnh programa i zato nije potrebno posebno navoditi. U odnosu na komentar na aktivnost 2. u mjeri 2., paneli su prikazi u informatičkom programu liječnika obiteljske medicine u okviru CEZIH-a. Radi sustavnog evidentiranja, praćenja i liječenja kroničnih bolesnika uvodi se „panel“ kroničnog bolesnika kojim se olakšava rad liječnika obiteljske medicine kroz bolju preglednost i informatičku podršku. Paneli sadrže strukturirane jednoobrazne podatke ranog otkrivanja rizičnih ponašanja i situacija uz praćenje nastalih komplikacija u kroničnih bolesnika.“ Napominjemo, ovo je područje zdravstvene zaštite u okviru predmetne strategije i u okviru ovog područja koriste se pojmovi iz sustava zdravstvene zaštite. Ne prihvaćamo dodavanje teksta u odnosu na aktivnost 1. u mjeri 3. budući da iz kontinuiranog usklađivanja Pravilnika proizlazi kontinuirano uvođenje pomagala pa isto nije potrebno posebno navoditi. Smatramo da nije potrebno mijenjati naziv aktivnosti 1. u mjeri 4. Zdravstveni radnici su educirani i informirani o specifičnostima pojedinih kategorija osoba s invaliditetom. Nije potrebno dodavati tekst u postojeći sadržaj aktivnosti 1. u mjeri 5. jer je iz postojećeg jasno da je cilj osiguranje pristupačnosti zdravstvenih usluga. Nije jasno što se podrazumijeva pod orijentacijskom podrškom, a što ne spada u okvir pojma komunikacijske podrške. Prihvaćamo da se sadržaj aktivnosti proširi i na druge osobe s invaliditetom, ali radi skraćivanja sadržaja aktivnosti, a obuhvaćanja svih kategorija osoba s invaliditetom, predlažemo dopuniti sadržaj teksta aktivnosti 2. mjere 5. tako da aktivnost 2. glasi: „Izraditi i provesti plan osiguravanja informacijske podrške za gluhe, slijepe i druge osobe s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama“. U nazivu aktivnosti 3. u mjeri 5. neće se navoditi kojim funkcionalnim pomagalima jer postoji veliki broj različitih funkcionalnih pomagala. U odnosu na komentar na aktivnost 4. u mjeri 5., radi se o informacijama objavljenim na web stranicama koje se sadržajem odnose na osobe s invaliditetom, a dostupne su cjelokupnoj populaciji. SOCIJALNA SKRB - Osobe s invaliditetom u RH mogu ostvariti određena prava svog zdravstvenog statusa sukladno postojećim zakonskim propisima. Također smatramo važnim istaknuti da se pored težine invaliditeta odnosno težine oštećenja naglasak stavlja i na funkcionalne sposobnosti osobe s invaliditetom stoga nije moguće propisati da se pojedino pravo ostvaruje isključivo stupnjem invaliditeta ne uzimajući u obzir individualne osobine i funkcionalne sposobnosti, jer bi takav pristup bio diskriminatoran. Također napominjemo da je odredba koja je propisivala smanjeni iznos osobne invalidnine ukinuta. Nadalje, članak 29. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom odnosi se na sudjelovanje u političkom i javnom životu te ne vidimo poveznicu s prijedlogom donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku. Slijedom navedenog, primjedbe koje se odnose na mjeru 1. se ne prihvaćaju. Što se tiče prijedloga u mjeri 2. da sunositelji budu referalni centri nije jasno na koje referalne centre predlagatelj misli. U mjeri 3. aktivnosti 1. naglasak je stavljen na redovito ažuriranje Kataloga o pravima osoba s invaliditetom koji se nalazi na Internet stranici kako bi isti bili upoznati sa svojim pravima iz sustava, dok se web stranica ažurira redovito što je i obveza svih tijela javne uprave, te naglašavati redovne aktivnosti smatramo nepotrebnim. Vezano uz prijedlog uvrštavanja nove aktivnosti Obvezati socijalne radnike kod pružanja prve socijalne usluge i pružanja svih informacija, isti se ne prihvaća budući da su socijalni radnici obvezni u obavljanju svog posla provoditi odredbe Zakona o socijalnoj skrbi, pa tako i pružati prvu socijalnu uslugu koja podrazumijeva informiranje, prepoznavanje i početnu procjenu potreba. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST - Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nema osigurane kapacitete za provedbu prijedloga koji se odnose na provođenje posebnih inspekcijskih izvida usmjerenih isključivo na kontrolu provedbe obveza osiguranja pristupačnosti građevina, niti bi se takvi izdvojeni izvidi mogli zakonski opravdati. Kontrola se provodi na svim razinama (projektiranje, gradnja, nadzor) i to glede osiguranja primjene svih zakonskih propisa iz područja gradnje pa tako i propisa o osiguranju pristupačnosti. Što se tiče prijedloga koji se odnosi na aktivnost 2. i 4. u mjeri 1., Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja je mišljenja da su prijedlozi kojima se traži izbacivanje aktivnosti vezanih za izradu izvješća o praćenju provođenja mjera osiguranja pristupačnosti s obzirom na zahtjeve za pojačanim inspekcijskim pregledima neusklađeni, a ista izvješća su upravo temelje na inspekcijskim pregledima. Što se tiče prijedloga da se postojeći Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti uskladi s European Accessibility Actom, navedeno se podrazumijeva. U ciljevima i očekivani ishodima u razdoblju od 2016. do 2020. godine navedeno je da će Tehnički propis o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti biti sukladan načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva. Sukladno Zakonu o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13), svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane Zakonom i posebnim propisima. Jedan od sedam temeljnih zahtjeva za građevinu je „sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe“. Građevine dakle moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti. Republika Hrvatska je maksimalno pojednostavila postupak izvođenja radova na osiguranju pristupačnosti postojećih građevina. Tako se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim površinama radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju, ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, ako se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te na denivelaciji, ugradbi zvučnih semaforskih uređaja i ugradbi taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima – „Narodne novine“ br. 79/14).Što se tiče prijedloga da se u mjeri 3. ubaci nova aktivnost – izraditi i mapirati pristupačnost zdravstvenih ustanova 2017., socijalnih 2018. i obrazovnih 2019...“, isto se ne prihvaća. Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) je koordinacijsko tijelo za upravljanje državnom imovinom u odnosu na središnja tijela državne uprave i druga tijela, odnosno pravne osobe osnovane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu državnom imovinom. DUUDI uspostavlja i vodi Registar državne imovine, ali je i tek jedan od obveznika dostave podataka u Registar za onu imovinu kojom upravlja DUUDI. Uz DUUDI još je cca 700 obveznika dostave podataka u Registar, za državnu imovinu kojom upravljaju ili koriste, ili su njeni imatelji. Postojeći Registar ustrojen je na način da se jednom mjesečno objavljuju novi podaci o državnoj imovini, u isključivoj ovisnosti o pristiglim podacima obveznika dostave podataka, što je ujedno i ograničavajući moment u pogledu sveobuhvatnosti podataka. Naime, iako su prema odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine", broj 94/13) i Uredbi o registru državne imovine („Narodne novine“, broj 55/11) dužni dostavljati podatke u Registar, zamjetan dio obveznika dostave podataka ipak ne dostavlja iste. Podatkovna nadogradnja Registra državne imovine kroz projekt Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO) ne predviđa obveznu strukturu evidencije pojavnih oblika državne imovine prema vrsti djelatnosti. Naime, reforma Registra polazi od Naputka Ministarstva financija kojim se izričito navodi da se pojavni oblici državne imovine klasificiraju prema osnovnim računima u Računskom planu proračuna. Primjerice se za stambene objekte, uredske objekte, zgrade znanstvenih i obrazovnih institucija, sportske dvorane i rekreacijski objekti, ceste (kao kategorije računskog plana proračuna) navode značajke tj. atributi poput funkcionalnosti imovine i načina korištenja, ali prema različitim vidovima upravljanja imovinom (zakup, najam, administrativna uporaba, dodjela na korištenje i sl.). Zasebno se navode i posebni statusi imovine koji ograničavaju raspolaganje istom (status kulturnog dobra, sportsko-rekreacijski sadržaj, spomenička baština, odgojne institucije i sl.). Podatak o vrsti djelatnosti (javna vs. poslovna) predstavlja dodatan podatak koji bi obveznici dostave podataka – korisnici državne imovine, imali za obvezu dostaviti u Registar državne imovine u odnosu na važeće propise, a što zahtijeva programsku prilagodbu informacijsko- aplikativnog sustava, ali i izmjenu provedbenih propisa kojima se definira skup podataka o imovini. Provedba projeka ISUDIO pretpostavlja faznost programske nadogradnje kroz više fiskalnih razdoblja, te je ista i u ovisnosti o provedbi javnih natječaja, te donošenju provedbenih propisa, kojima se utvrđuje obveza dostave proširenog skupa podataka u odnosu na postojeću strukturu Registra. Oportuno je da se što više tijela smjesti u prostore u vlasništvu RH. Međutim, evidentiranje građevina koje za svoj rad koriste tijela državne uprave Republike Hrvatske (koje jesu i koje nisu u njezinom vlasništvu – najam građevina i/ili prostora) predmet je stalnih izmjena, budući da tijela sukladno svojim potrebama i raspoloživosti poslovnih prostora neprestano prelaze iz prostora u vlasništvu RH u prostore koji nisu u vlasništvu RH. Postojeća i planirana struktura registra državne imovine i internih evidencija DUUDI za imovinu kojom DUUDI upravlja ne obuhvaća podatke o razini pristupačnosti istoj. Podatak o razini pristupačnosti, predstavlja dodatan podatak koji bi obveznici dostave podataka – korisnici državne imovine, imali za obvezu dostaviti u Registar državne imovine u odnosu na važeće propise, a što zahtijeva programsku prilagodbu informacijsko-aplikativnog sustava, ali i izmjenu provedbenih propisa kojima se definira skup podataka o imovini. PROFESIONALNA REHABILITACIJA, ZAPOŠLJAVANJE, RAD I MIROVINSKO OSIGURANJE - Prihvaća se prijedlog izmjene teksta odnosno naziva mjere 1. koja sada glasi: Analizirati, pratiti i unaprjeđivati primjenu postojeće zakonske regulative i aktualne politike u području rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na aktivnost 1. u mjeri 1. jer smatramo da dopuna teksta „kroz profesionalnu rehabilitaciju“ nije opravdana budući da se prema čl.14. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji ("Narodne novine", broj 157/13 i 152/14) u ove programe uključuju osobe s invaliditetom iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje su temeljem mišljenja Centara za profesionalnu rehabilitaciju procijenjene kao privremeno nezapošljive te sukladno Pravilniku o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 4/14 i 2/15) nije opravdano njihovo uključivanje u postupke profesionalne rehabilitacije. Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na aktivnost 5. u mjeri 1., međutim predlažemo u postojeći tekst dodati „pratiti razmjenu podataka o osobama s invaliditetom iz različitih sustava“. Iako prijedlog Zakona o registru osoba s invaliditetom u člancima 17., 18., 19. i 20. regulira način prikupljanja, obradu podataka, unos u registar te propisuje način njihovog korištenja, smatramo da je potrebno pratiti ovu razmjenu u cilju povezivanja svih sustava. Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na mjeru 2. aktivnost 2., međutim predlažemo u dijelu teksta dodati „pratiti dodjelu državnih poticaja gospodarskim subjektima… te aktivnost 2. sada glasi: Dodjeljivati državne poticaje i pratiti dodjelu državnih poticaja gospodarskim subjektima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Iako je zakonski regulirano, neophodno je praćenje radi učinkovitije provedbe. Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na mjeru 3. aktivnost 1. te iako je pitanje očevidnika uređeno posebnim propisom - Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 44/14, 97/14 i 2/15), smatramo da će navedena aktivnost dodatno doprinjeti njegovu sustavu vođenja. Nejasna je intencija predlagatelja u odnosu na mjeru 5. aktivnost 1. jer nije navedeno u kom smislu bi bilo potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon o radu, kao ni iz kojeg razloga se osobe koje zasnivaju radni odnos s poslodavcem, u okviru mjere javnih radova, ne bi trebale uračunavati u kvotu. Vezano uz prijedlog da se udruge osoba s invaliditetom isključi od obveze kvotnog zapošljavanja, isti se ne prihvaća jer se kvotna obveza jednako odnosi na sve poslodavce koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, pa tako i na udruge osoba s invaliditetom. Osim toga, udruge osoba s invaliditetom imaju mogućnost svoju kvotnu obvezu ispuniti i na jedan od zamjenskih načina. PRAVNA ZAŠTITA I ZAŠTITA OD ZLOSTAVLJANJA Tijela državne uprave ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave i međunarodnim organizacijama u svrhu razmjene iskustava i dobrih primjera prakse iz drugih zemalja. Što se tiče osiguravanja financijske podrške udrugama osobama s invaliditetom i udrugama koje djeluju u korist osoba s invaliditetom, iste imaju mogućnost apliciranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kroz koje je moguće osiguravati i sredstva za organizaciju skupova, a na kojima je moguće i sudjelovanje međunarodnih stručnjaka. U cilju povećanja javnog utjecaja i vidljivosti organizacija civilnoga društva te prijenosa znanja i izgradnje njihovog kapaciteta, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kontinuirano raspisuje Poziv za iskaz interesa za prijenos znanja - međunarodni skupovi i predstavljanje RH u međunarodnim organizacijama na koji sve zainteresirane udruge imaju mogućnost prijaviti projekte i osigurati sufinanciranje sudjelovanja na međunarodnim skupovima i dolaska međunarodnih stručnjaka te sufinanciranje predstavljanja RH kroz sudjelovanje predstavnika udruga u međunarodnim krovnim organizacijama. Vezano uz mjeru 2., ovim je strateškim dokumentom predviđena izmjena zakonodavne regulative u tom smjeru, odnosno poduzimanje aktivnosti kako bi se osigurali preduvjeti za uvođenje instituta koji se temelji na odlučivanju uz podršku. Rok za provedbu aktivnosti je 2020. godina do kada je i planirana ova Strategija, te će ovaj prijedlog moći uzeti u obzir prilikom donošenja strategije iza 2020. godine. Što se tiče komentara na mjeru 3., nije jasno da li predlagatelj predlaže izmjenu tekstu ili je to samo primjedba. Prihvaća se prijedlog u odnosu na mjeru 9. aktivnost 1. te se udruge osoba s invaliditetom uključuju kao sunositelji ove aktivnosti. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I PODIZANJE RAZINE SVIJESTI Što se tiče prijedloga definiranja nove aktivnosti u mjeri 1., napominjemo kako je u ovom strateškom području postoji mjera 3. Podizati razinu svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom nizom različitih aktivnosti koje pridonose općoj toleranciji za raznolikosti u društvu i suzbijanju stereotipa i diskriminacije osoba s invaliditetom, u okviru koje je definirana aktivnost Poticati provedbu i periodično organizirati kampanje koje doprinose pozitivnoj percepciji osoba s invaliditetom, o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, jačanju svijesti o pravima osoba s invaliditetom i zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom te univerzalnom dizajnu. Cjelokupna aktivnost je zapravo usmjerena promociji svih načela i prava osoba s invaliditetom sukladno Konvenciji te nije potrebno duplicirati aktivnosti. Prijedlog za dopunu sunositelja u provedbi mjere 3. aktivnosti 2. se prihvaća. Vezano uz prijedlog ugrađivanja nove aktivnosti u okviru mjere 4., ističemo da Ministarstvo socijalne politike i mladih sve prevedene međunarodne dokumente objavljuje na svojim službenim stranicama. Što se tiče radnih sastanaka, informacije s istih mogu biti objavljene u slučajevima kada tijelo koje je organiziralo radni sastanak tako odluči. SUDJELOVANJE U KULTURNOM ŽIVOTU Uvažavaju se dopune u mjeri 1. u odnosu na aktivnosti 1. i 2. Koje sada glase: 1. Kino i kazališne predstave prilagođavati osobama s invaliditetom po uzoru na dobre prakse, te prilagođavati gluhim, nagluhim, slijepim, slabovidnim i gluhoslijepim osobama audiovizualno stvaralaštvo hrvatske produkcije. 2. Izvršiti komunikacijske i građevinske prilagodbe prostora u kojima se odvijaju kulturni sadržaji (muzeji, arhivi, knjižnice, kino dvorane, kazališta i dr.) uz napomenu kako će se polazne vrijednosti za ostale prostore utvrditi tijekom 2016. godine. Prijedlog za dodavanjem aktivnosti „Izjednačiti položaj umjetnika i umjetničkih udruga osoba s invaliditetom s drugima“ nije dovoljno jasan s obzirom kako su prava samostalnih umjetnika, osnivanje i djelovanje umjetničkih organizacija i mjere za poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva uređeni Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (NN 43/96, NN 44/96 – Ispravak) koji u niti jednom segmentu ne radi razlike između osoba s invaliditetom i ostalih. Vezano uz dodavanje nove mjere koja se odnosi na ratifikaciju Instanbulske konvencije, ističemo kako je Republika Hrvatska potpisivanjem Konvencije iskazala interes i pridružila se naporima međunarodne zajednice u borbi protiv nasilja nad ženama i promicanja rodne ravnopravnosti, a pojedine odredbe Konvencije ugrađene su u nacionalni zakonodavni okvir. Napominjemo kako Konvencija predviđa sveobuhvatan pristup u sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i promicanju rodne ravnopravnosti te je u razmatranju mogućnosti ratifikacije potrebno uzeti u obzir spremnost cjelovitog sustava, uključujući tijela državne uprave, organizacija civilnog društva i drugih institucija. Zaključno napominjemo da je za potpunu provedbu Konvencije nužno osiguranje značajnih administrativnih i financijskih resursa s obzirom na sveukupnost obveza koje države stranke Konvencije preuzimaju njezinom ratifikacijom (osiguravanje općih usluga potpore koje uključuju financijsku pomoć, stanovanje, obrazovanje, stručno osposobljavanje; osnivanje jednog ili više službenih tijela odgovornih za koordinaciju, primjenu nadzor i procjenu politika i mjera za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja predviđenih Konvencijom; zabrana obveznih alternativnih postupaka rješavanja sporova, što uključuje medijaciju i mirenje i sl.). Iako se navedeni prijedlog u smislu ugrađivanja ova mjere u ovaj strateški dokument ne prihvaća , Republika Hrvatska će u narednom razdoblju, sukladno smjernicama Vlade Republike Hrvatske, razmatrati mogućnosti ratifikacije uzimajući u obzir sve potrebne argumente. Također napominjemo kako navedeni prijedlog ne pripada području djelovanja Sudjelovanje u kulturnom životu. UDRUGE OSOBA U CIVILNOM DRUŠTVU - Vezano uz prijedlog da se doda aktivnost „Donošenje zakona o sustavnom financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom“ Ured za udruge VRH smatra da se navedena problematika ne treba rješavati izradom posebnog Zakona o sustavnom financiranju reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom s obzirom da je Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, osigurala okvir prema kojem se mogu financirati i ugovarati programi i/ili projekti od interesa za opće dobro koje provode udruge, što se onda odnosi i na udruge osoba s invaliditetom. Navedeni stav zauzeli su i Ured za zakonodavstvo VRH i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Ministarstvo socijalne politike i mladih je u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva 2012./2013. pokrenulo je pilot projekt stvaranja sustavne institucionalne podrške savezima udruga osoba s invaliditetom koji je unaprjeđivan i koji je doveo održivog modela financiranja saveza udruga osoba s invaliditetom kao i dijela udruga osoba s invaliditetom temeljem jasno definiranih kriterija.
3	Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom	Poštovane/poštovani, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula podržava donošenje Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za OSI od 2016. do 2020. godine kao nastavak na iskustva iz prethodno donesenih strategija. Zadovoljstvo nam je istaći kako nam se čini da je predložena Nacionalna strategija stvarana na osnovu prethodno stečenih iskustava te uočenih izazova udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom, institucija i ustanova na nacionalnoj i lokalnoj razini. Nadalje, kao pozitivan iskorak moramo istaći činjenicu da se s integrativnog prelazi na inkluzivni model pristupa uključivanja osoba s invaliditetom u sve društvene aktivnosti. Ono na što bi smo željeli posebno skrenuti pozornost je: 3. Odgoj i obrazovanje 6. Stanovanje, mobilnost, pristupačnost 7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje tri usko povezane cjeline o kojima će ovisiti hoće li i u narednim godinama osobe s invaliditetom činiti najsiromašniju kategoriju građana u RH. Kod Odgoja i obrazovanja posebnu pozornost treba obratiti djeci s poteškoćama iz ruralnih područja kojima su obrazovne usluge daleko nedostupnije nego li djeci s poteškoćama u urbanim sredinama. Kao posebno poglavlje trebalo bi uvesti pristupačnost javnog prijevoza, odnosno osiguranje nekog oblika pristupačnog prijevoza do i iz odgojno obrazovnih ustanova za djecu s poteškoćama u razvoju iz ruralnih sredina što je povezano sa odjeljkom Stanovanje, mobilnost i pristupačnost. U poglavlju prijevoza kao jedan od oblika javnog prijevoza trebalo bi navesti i taksi službe, te obvezu osiguranja taksi vozila kojima se mogu prevoziti i osobe s invaliditetom smanjene pokretljivosti koje se kreću invalidskim kolicima što bi trebao biti i jedan od uvjeta prilikom raspisivanja natječaja za koncesiju. Nadalje, posebnu pozornost trebalo bi obratiti i na formalno obrazovanje odraslih osoba s invaliditetom koje su u adolescentskoj dobi stekle invaliditet te nisu stekle srednjoškolsko obrazovanje. Omogućiti kroz sustav stjecanje zvanja i zanimanja sukladno interesima i sposobnostima te potrebama tržišta rada što bi bilo povezano s odjeljkom 7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje. Pod 7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje posebnu pozornost treba posvetiti profesionalnoj orijentaciji i to u tri segmenta: interesi, sposobnosti te potrebe tržišta rada. S poštovanjem, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom	Nije prihvaćen	Prijedlozi u odnosu na područje djelovanja Odgoj i obrazovanje se ne prihvaćaju iz sljedećih razloga: Sukladno Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranje prehrane učenika s teškoćama u osnovnoškolskim programima i Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala za školovanje učenika s teškoćama u razvoju u srednjoškolskim programima utvrđuju se kriteriji za financiranje povećanih troškova prijevoza te se učenicima, kojima je javni prijevoz neprilagođen, osigurava nadoknada troškova za prilagođeni prijevoz koji može biti: individualni prijevoz roditelja (osobnim automobilom) ili prijevoz vlastitim školskim vozilom za prijevoz učenika ili prijevoz ovlaštenog prijevoznika (taksi služba). Time se osigurava „neki oblik pristupačnog prijevoza do i iz odgojno obrazovnih ustanova za djecu s poteškoćama u razvoju iz ruralnih sredina“ kao i „osiguranja taksi vozila kojima se mogu prevoziti i osobe s invaliditetom smanjene pokretljivosti koje se kreću invalidskim kolicima“. Nadalje, sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih osigurana je mogućnost formalnog, neformalnog, informalnog obrazovanja i/ili samousmjerenog učenja odraslih osoba s invaliditetom na način naveden u komentaru. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Stanovanje mobilnost i pristupačnost, ističemo kako je u ovom području u okviru mjere 7. definirana aktivnost u svrhu osiguravanja pristupačnosti javnog prijevoza za osobe s invaliditetom te nije potrebno na ovaj način detaljizirati aktivnosti. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje, a koji glasi: „....posebnu pozornost treba posvetiti profesionalnoj orijentaciji i to u tri segmenta: interesi, sposobnosti te potrebe tržišta rada.“, isti se ne prihvaća s obzirom da se profesionalna orijentacija (usmjeravanje) osoba s invaliditetom provodi upravo na navedeni način, pa stoga nema potrebe posebno to naglašavati.
4	Roditelji u akciji - Roda	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom	Poštovani, poštovane, osluškujući potrebe roditelja, a posebno trudnica i majki s invaliditetom kroz naše djelovanje uočavamo neke sustavne manjkavosti na koje želimo upozoriti kako bi se ispravile u ovom vrlo važnom dokumentu kojim se štite i promiču ljudska prava osoba s invaliditetom. Žene s invaliditetom svjedoče brojnim teškoćama s kojima se susreću za vrijeme trudnoće, porođaja i majčinstva. Među tim teškoćama dio je onih koje se odnose jednako i na ostalu populaciju žena, međutim, neke su specifične i proizlaze iz duboko ukorijenjenih predrasuda o tome da invaliditet i majčinstvo/roditeljstvo nisu spojivi. Ovakvim predrasudama posebno su pogođene žene s invaliditetom koje žele biti majke i one koje već imaju djecu. Osim s predrasudama i stereotipima vezanim uz majčinstvo s invaliditetom, one se često suočavaju s teško premostivim preprekama koje su rezultat potpunog nedostatka ikakve podrške kada je riječ o njihovoj roditeljskoj ulozi. Zbog toga mnoge žene s invaliditetom odustaju od majčinstva, teško se odlučuju na majčinstvo ili im teškoće vezane uz realizaciju roditeljske uloge smanjuju kvalitetu života. Time su uvijek pogođene i njihove obitelji - djeca, partneri i ostali čanovi uže i šire obitelji s kojima dijele brigu oko djeteta. Razvojem sustava odgovarajuće podrške osobama s invaliditetom u roditeljstvu, možemo kao društvo slati istinsku poruku o tome da su osobe s invaliditetom sposobne i kompetentne za roditeljsku ulogu čime promičemo i štitimo njihovo pravo na zasnivanje obitelji. Naš doprinos ovom javnom savjetovanju odnosi se na neodgovorene potrebe osoba s invaliditetom, vezane uz roditeljsku ulogu, a za koje smatramo da je potrebno ugraditi u dokument Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine, kako bi se napokon i roditeljima s invaliditetom počela pružati podrška u roditeljstvu koja im je potrebna u većoj mjeri nego ostalim roditeljima, a koja do sada nije bila dostupna jer potrebe nisu bile jasno prepoznate. U proteklih godinu dana naša udruga je provela dvije odvojene fokus grupe s majkama s urođenim ili stečenim tjelesnim invaliditetom. Fokus grupama su prisustvovale majke iz Istarske, Međimurske, Primorsko-goranske županije te Zagreba, a rezultati obje fokus grupe tiskani su u publikaciji „Potrebe roditelja i pružanje usluga roditeljima koji podižu djecu u otežanim okolnostima“ (2015, I. Dobrotić, N. Pećnik i J. Baran). Pored fokus grupa privodimo kraju istraživanje Majčinstvo i žene s invaliditetom koje udruga Roditelji u akciji – Roda provodi u partnerstvu s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, Hrvatskim savezom slijepih i Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Anketu je popunilo nešto više od 100 majki s invaliditetom koje imaju djecu predškolske dobi. U okviru ovog istraživanja do sada je također provedeno 11 dubinskih intervjua. Rezultati spomenutih fokus grupa iz 2015. i preliminarni rezultati istraživanja Majčinstvo i žene s invaliditetom ukazuju na iznimno veliku potrebu za sljedećim unapređenjima na području roditeljstva: - Omogućavanje asistencije oko brige za dijete - Poboljšanje zdravstvene skrbi žena s invaliditetom - Educiranje javnosti o pravima i potrebama roditelja s invaliditetom - Omogućavanje veće mobilnosti roditelja s invaliditetom - Razbijanje predrasuda o roditeljima s invaliditetom Radi lakšeg snalaženja prijedlozi udruge Roditelji u akciji konkretizirani su u obliku mjera ili aktivnosti mjera uz određena područja. S poštovanjem, Roditelji u akciji - Roda	Djelomično prihvaćen	U svrhu osiguravanja što veće samostalnosti osoba s invaliditetom i njihovog uključivanja u život zajednice, Ministarstvo socijalne politike i mladih sukladno mogućnostima širi i razvija uslugu osobne asistencije koja se pruža sukladno iskazanim individualnim potrebama svakog pojedinca. Navedeno podrazumijeva i mogućnost podrške roditelju s invaliditetom ukoliko je to njegova potreba. Poboljšanje zdravstvene skrbi žena s invaliditetom osigurava se povećanjem pristupačnosti zdravstvenih usluga, primjerice osiguravanje pristupačnih ginekoloških pregleda što je prepoznato u području Zdravstvena skrb gdje je u mjeri 5. Osigurati pristupačnost i informacijsku podršku za osobe s invaliditetom u svim zdravstvenim ustanovama definirana aktivnost Izraditi i provesti plan opremanja zdravstvenih ustanova potrebnim funkcionalnim pomagalima. S obzirom da su predložene mjere i aktivnosti ugrađene u strateški dokument prijedlog kao takav se ne prihvaća. Ministarstvo socijalne politike i mladih vodit će računa o osiguravanju i ove vrste usluga korištenjem sredstava EU fondova, odnosno definiranjem prioritetnih područja natječaja gdje će uključiti i ovu uslugu. Prijedlog izrade kataloga prava roditelja s invaliditeom prihvaćen je na način da je u području 11. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, mjeri 1., dodana aktivnost 3. koja glasi: Izraditi objedinjeni katalog o pravima osoba s invaliditetom.
5	UDRUGA INVALIDA RADA ZAGREBA	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom	Poštovani, u nastavku dajemo sljedeće prijedloge: A) 7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje - Mjera 2. Provoditi mjere aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada ) trebalo bi staviti i aktivnost - Pratiti i analizirati broj prijavljenih i zaposlenih osoba s invaliditetom po raspisanim natječajima za zapošljavanje (time bi dobili uvid da li i u kojoj mjeri poslodavci poštuju pravo prvenstva pri zapošljavanju osoba s invaliditetom). B) 13. Rekreacija, razonoda i sport - Mjera 2. Izraditi, provoditi i pratiti programe izvannastavnih sportskih i drugih aktivnosti koje će poboljšati uključivanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju – obzirom da ova mjera, a cijelo poglavlje uključuje samo djecu i mladež mišljenja smo kako bi u ovoj mjeri trebalo uvrstiti aktivnosti koje bi uključivale i ostale osobe s invaliditetom ili donijeti ili uvrstiti dodatnu mjeru (s odgovarajućim aktivnostima) koja bi obuhvatila i druge osobe s invaliditetom. C) 15. Udruge osoba s invaliditetom u civilnom društvu – Mjera 2. Sustavno financirati udruge osoba s invaliditetom omogućujući njihovo djelovanje u cilju unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom – u ovu mjeru bi trebalo dodati novu aktivnost koja bi se odnosila na donošenje Zakona o udrugama osoba s invaliditetom koje su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. S poštovanjem, UIR ZAGREBA	Djelomično prihvaćen	Ne prihvaća se prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Profesionalna rehabiltacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje budući da navedenu aktivnost nije moguće provesti. Naime, postavlja se pitanje na koji način bi se pratili svi raspisani natječaji za zapošljavanje, odnosno broj prijavljenih i zaposlenih osoba s invaliditetom temeljem tih natječaja. Ovlast za nadzor nad poštivanjem prava prednosti pri zapošljavanju imaju isključivo nadležne inspekcije i na osnovu njihovih službenih podataka moguće je pratiti ostvarivanje toga prava. Osim toga, činjenica da se osoba s invaliditetom prijavila na natječaj, a u konačnici nije primljena, ne znači nužno da je u pitanju kršenje prava prednosti pri zapošljavanju. Moguće je da ista ne zadovoljava neki od formalnih uvjeta natječaja, da nije podnijela urednu prijavu i sl. Prijedlozi vezani uz područje djelovanja Rekreacija, razonoda i sport su prihvaćeni na način da je u Nacrt prijedloga nacionalne strategije za razdoblje od 2016 - 2020, u navedeno područje djelovanja ugrađena nova mjera i jedna aktivnost u okviru te mjere koje glase: Mjera: Provoditi sportske programe i druge aktivnosti koje će poboljšati uključivanje osoba s invaliditetom Aktivnost: Organizirati domaća i međunarodna natjecanja za gluhu djecu, mladež i odrasle gluhe osobe Pokazatelji: broj sudionika i natjecatelja na prvenstvu Odgovorne/provedbene institucije i organizacije: Nositelj: HSSG Sunositelj: MZOS Planirana financijska sredstva: sredstva su osigurana redovitim programom financiranja HSSG iz državnog proračuna to jest za provedbu aktivnosti nisu potrebna dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Rokovi/Godina: kontinuirano Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće): Trenutno nema polaznih podataka Vezano uz prijedlog koji se odnosi na sustavno financiranje udruga osoba s invaliditetom ističemo kako će Ministarstvo socijalne politike i mladih i nadalje poduzimati korake s ciljem osiguravanja održivosti djelovanja udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, posebice onih koje osiguravaju potrebne usluge u zajednici.
6	Pravobranitelj za djecu RH	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom	Nakon objave dokumenta i poziva na javno savjetovanje te sukladno ovlasti pravobraniteljice za djecu iz čl. 8. Zakona o pravobranitelju za djecu n (NN 96/03), dostavljamo mišljenje i prijedloge na Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. Pozdravljamo donošenje ovog dokumenta za razdoblje 2016.-2020. s ciljem napretka te daljnjeg osnaživanja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, koja je nastavak provedbe prethodne Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za proteklo razdoblje 2007.-2015. U skladu s ovlastima pravobraniteljice, dostavljamo slijedeće prijedloge koji se odnose na djecu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje, a komentari, odnosno odgovori na prijedloge nalaze se u onim područjima gdje su prijedlozi iskazani.
7	LJILJANA MALINAR IVANKOVIĆ	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom	Poštujući veliki rad na razvijanju i kreiranju politike promicanja prava osoba s invaliditetom, ovim primjedbama ukazujem na dijelove koje je potrebno obuhvatiti. Dosadašnji dugogodišnji dobri primjeri socijalne skrbi u pružanju usluga i rehabilitaciji djece i osoba s invaliditetom- stečena znanja, stručnost djelatnika i osoblja, kvaliteta usluga i ustanova, zadovoljstvo korisnika i obitelji -bogatstvo su nacionalnog oblika pružanja socijalnih usluga. Nedostaje istinska prezentacija tradicionalnog kvalitetnog rada i dostignuća struke i mišljenje korisnika. Prema načelima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom potrebno je ovom Nacionalnom strategijom : 1. Ukinuti diskriminaciju osoba s invaliditetom u osiguranju pružanja socijalnih usluga sukladno _čl. 19. Konvencije _u vidu ponovnog vračanja mogućnosti pružanja usluge za osobe starije životne dobi /bez isključivosti stanja za stacionar/– „Staračkog doma za osobe s invaliditetom“. Takav oblik socijalne usluge u Hrvatskoj, NE POSTOJI. Jedini dom/institucija za osobe starije životne dobi s intelektualnim poteškoćama bio je u sklopu Centra za rehabilitaciju Zagreb „Orlovac“. Visoko kvalitetni nacionalni oblik pružanja takve socijalne usluge -ugašen je. 2. Poštivati i prestati smanjivati vrste socijalnih usluga sukladno _čl. 25. Konvencije_ u vidu pružanja usluga identifikacije, intervencije i rehabilitacije za smanjenje i prevenciju daljnjeg invaliditeta. Velika energija i financijska sredstava troše se na promjenu oblika smještaja, institucija- u novi ali vrlo skupi oblik smještaja deinstitucija=stan. Paralelno se smanjuju i ukidaju usluge skrbi i rehabilitacije, čak različito s obzirom na vrstu invaliditeta. Smanjenje vrsta usluga, smanjenje stručnih djelatnika, njihovog broja i satnice po osobi s invaliditetom, primijećeno je naročito za skupinu djece i osoba s intelektualnim poteškoćama. Automatizmom kod promjene oblika smještaja, korisnik ostaje bez potrebnih, priznatih i osiguranih stručnih usluga u sklopu smještaja u instituciji. Strategija u kojoj se ne percipira, i rehabilitacija, dovest će do štetnih posljedica za sve korisnike socijalne skrbi, a interaktivno takav plan utječe i na veliki broj stručnog osoblja školovanog na temeljima dobre prakse nacionalnih tijela, Centara za rehabilitaciju, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta... 3. Obvezujuće je i što hitnije izraditi standard usluge novog zanimanja asistencije organiziranog stanovanja sukladno _čl. 26 Konvencije_u vidu opsega širokog raspona znanja i sposobnosti u savladavanju pružanja usluga djeci i osobama s invaliditetom ( senzibilnih, zdravstvenih, psihološko, edukativnih, prehrambenih, kulturnih–likovno-glazbeno-sportskih..). Sveobuhvatnost pokrivanja usluge i težina radu s djecom i osobama s težim, teškim i višestrukim oštećenjima, zahtijeva pažljivo izrađen program osposobljavanja od stručnih osoba, završno testiranje znanja i sposobnosti, potrebu za periodičnom edukacijom kroz cjeloživotno obrazovanje, sve vođeno od ovlaštene pravne osobe. Fluktuacija nepoznatih osoba u kratkom vremenskom periodu štetna je za korisnike socijalnih usluga. 4. U svrhu sprječavanja pojave svih oblika izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja sukladno _čl. 16 Konvencije_potrebno je oformiti NEOVISNO TIJELO- koje će osigurati djelotvoran nadzor svih objekata i programa namijenjenih osobama s invaliditetom. Princip kontrole kvalitete socijalnih usluga mora biti jednoznačno definiran i jasan kako bi bio objašnjen, razumljiv i korisnicima socijalnih usluga. Nacionalno neovisno tijelo, sastavljeno od predstavnika potrebnih struka, bilo bi kompetentno iznositi izvješća o svim usluga socijalne skrbi. Nestala bi praksa-mogućnost da zagovornici programa, govore o 100 % uspjehu, zadovoljstvu i sreći i korisnika i djelatnika programa. Svi prijedlozi bazirani su na uočenom stanju, isključivo u svrhu poboljšanja kvaliteta nacionalnog oblika socijalnih usluga u predstojećem period. Rok početka/izvršenja- odmah. U nadi da stvorimo vrhunsku kvalitetu socijalnih usluga za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj poštujući Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. S poštovanjem Ljiljana Malinar Ivanković	Djelomično prihvaćen	Socijalni model i model ljudskih prava te promjene koje svaki od navedenih modela za sobom donosi utjecali su na donošenje i usvajanje niza nacionalnih i međunarodnih dokumenata koji štite i promoviraju prava osoba s invaliditetom. Uz unutarnje promjene koje prate hrvatsko društvo, a koje se odnose na mijenjanje medicinskog modela u socijalni model, odnosno model ljudskih prava, deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom postaje jednim od ciljeva EU i brojnih međunarodnih konvencija koje je potpisala i ratificirala Vlada Republike Hrvatske. U 21. stoljeću deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom općenito postaje jedno od nezaobilaznih pitanja i pokazatelj ostvarivanja temeljnog ljudskog prava osoba s invaliditetom na život u zajednici te stupnja demokracije i razvijenosti pojedinog društva. Kao i u mnogim zemljama, politika deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj nalazi svoje uporište u mnogim međunarodnim dokumentima kojima se osiguravaju mehanizmi potrebni za uspješno provođenje politike deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom. U svrhu promicanja i poštivanja ljudskih prava, te omogućavanja potpunog uključivanja i sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom, Republika Hrvatska usvojila je čitav niz dokumenata i strategija koji neupitno proklamiraju pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici, s ciljem razvoja modela podrške koji se temelji na osnovnim ljudskim pravima, dostupnosti službama u zajednici i uspostavi podrške u skladu s potrebama svake osobe te promjeni uloge osobe s intelektualnim teškoćama s pasivnog primatelja usluga u aktivnog sudionika u definiranju oblika i opsega trajanja podrške. Također ističemo kako je usvojeni je Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. -2016. (2018.) temelj za planiranje mreže usluga i djelatnosti socijalne skrbi te ističemo kako će za korisnike za koje nije primjeren niti jedan oblik izvaninstitucijske skrbi s obzirom na njihove specifične potrebe, biti i nadalje osigurana podrška u domovima za dugotrajnu intenzivnu skrb, odnosno dio domova će se transformirati na način da će pružati usluge dugotrajne i intenzivne skrbi. U odnosu na prijedlog uspostave neovisnog tijela, napominjemo kako je unatrag osam godina RH uspostavila institut Pravobranitelja za osobe s invaliditetom a čiji ured djeluje na sljedeći način: Pravobranitelj za osobe s invaliditetom djeluje neovisno i samostalno, držeći se načela pravičnosti i morala. Pravobranitelju za osobe s invaliditetom nitko ne smije davati upute i naloge u njegovu radu. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici ne smiju pripadati ni jednoj političkoj stranci ni sudjelovati u političkim aktivnostima. Prihvaća se prijedlog izrade standarda usluge novog zanimanja asistencije organiziranog stanovanja na način da će se navedeno izraditi u okviru mjere 2. aktivnosti 3. u području djelovanja Život u zajednici, te je slijedom navedenog aktivnost korigirana i sada glasi: Standardizirati uslugu osobne asistencije, asistencije u programu organiziranog stanovanja uz podršku i uslugu intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe).
8	UDRUGA ZA AUTIZAM - ZAGREB	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom	Poštovani, autizam kao posebni entitet nije nažalost izrijekom našao svoje mjesto kako u prethodnom nacionalnim tako i u sadašnjem Nacrtu prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2016.- 2020.godine. Usprkos činjenici da je to jedan od najtežih razvojnih poremećaja ( još uvijek nepoznatog uzroka), da je iz godine u godinu njegova sve veća pojavnost koja u sebi nosi mogućnost prijetnje nacionalnih razmjera, nitko od predstavnika udruga za autizam (ukupno 13 u Republici Hrvatskoj) nije bio uključen u radnu grupu za izradu Nacrta prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2016.- 2020.godine. Željeli bi smo da se u tekstu buduće Nacionalne strategije nađe riječ AUTIZAM , ali i MJERE ( akcijski plan ) za izjednačavanje mogućnosti osoba s autizmom, odnosno, plan aktivnosti za ostvarivanje prava i unapređivanja već desetljećima zanemarivanog društvenog položaja i skrbi osoba iz autističnog spektra. Dugo najavljivano (od 2011.godine) donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku još je uvijek u fazi najave i u Nacrtu prijedloga Nacionalne strategije, tj. predviđa se tek izrada prijedloga navedenog zakona. Smatramo da u prijedlogu Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2016.- 2020.godine, u području djelovanja 5. (SOCIJALNA SKRB), Mjera 1. Aktivnosti 2. treba dodati tekst koji bi glasio: „ Raditi na svim potrebnim preduvjetima i zalagati se da se Zakon o inkluzivnom dodatku donese što je moguće prije tj. do kraja 2017. godine.“ Srdačan pozdrav, Slavica Dujmović, predsjednica Udruge za autizam – Zagreb	Nije prihvaćen	S obzirom na komentar da autizam nije izrijekom našao svoje mjesto u ovom dokumentu, napominjemo kako se mjere i aktivnosti u ovoj strategiji odnose na svu djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom, pa tako i na osobe s poremećajem iz autističnog spektra. Također napominjemo kako je u području Život u zajednici pažnja posvećena uspostavljanju nacionalnog okvira za probir, ranu dijagnostiku, razvoj i unapređenje usluge rane intervencije za djecu s poremećajem iz autističnog spektra upravo iz razloga što je Ministarstvo socijalne politike i mladih prepoznalo potrebu za njihovim razvojem. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Socijalna skrb, mjeru 1. aktivnost 2., ističemo kako je prilikom izrade mjera i aktivnosti u ovoj strategiji vođeno računa da iste budu provedive u zadanim rokovima uvažavajući proračunske aktivnosti.
9	Roditelji u akciji - Roda	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , UVOD	Prijedlozi udruge Roditelji u akciji -Roda navedeni su u poglavlju Područja djelovanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
10	Udruga ZAMISLI	UVOD, Općenito	U jednom dijelu ovog dokumenta se spominju "osobe s posebnim potrebama" na što se tu točno misli pod tim poimanjem?	Primljeno na znanje	Osobe s posebnim potrebama spominju se u kontekstu organiziranja i financiranja okruglog stola za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, a koji organizira Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva. Znači, riječ je o nazivu okruglog stola.
11	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	UVOD, Općenito	- Umjesto: „tumača znakovnog jezika“ trebalo bi stajati „komunikacijskog posrednika“ jer je to termin koji se koristi u Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (NN 82/15). Posebnim pravilnikom trebalo bi definirati specifične uloge komunikacijskih posrednika, koji se prema međunarodnim standardima dijele na prevoditelje znakovnog jezika (za gluhe i nagluhe osobe), prevoditelje za gluhoslijepe osobe i obrazovne prevoditelje (prevoditelje u vrtiću i prevoditelje u nastavi). Osim toga, i u Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 52/16) u članku 77., st. 3 stoji: «Radi prevladavanja poteškoća u komunikaciji i mobilnosti gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć stručnog prevoditelja u postupcima ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi.»	Djelomično prihvaćen	Prijedlog nije moguće prihvatiti budući da se u tekstu Nacrta strategije govori o postojećoj usluzi tumača/prevoditelja znakovnog jezika, a ne o svim komunikacijskim posrednicima što je širi pojam od tumača. Prijedlog se prihvaća u području djelovanja Život u zajednici u okviru mjere 2. aktivnosti 1. te aktivnost sada glasi: Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga tumača znakovnog jezika/komunikacijskog posrednika za ostale sustave komunikacije, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge)
12	Udruga ZAMISLI	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , PODRUČJA DJELOVANJA	Molimo da se definira tijela državne uprave i njihova nadležnost kako bi oni na koje se ovaj dokument odnosi na jednom mjestu mogli dobiti informacije kojem ministarstvu ili drugoj instituciji se obračaju i čija je nadležnost za pojedini slučaj. Također smatramo da je potrebno ustrojiti nadležno tijelo za pitanja ostvarivanja prava na osnovi invaliditeta. Često čujemo da Ministarstvo socijalne politike i mladih nije nadležno za pitanja osoba s invaliditetom nego je samo zaduženo za adminisraciju rada Povjerenstva za osobe s invaliditetom Vlade RH te da je zaduženo za koordinaciju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Budući imao ustrojen Ured Pravobranitelja za osobe s invaliditetom potrebno je ustrojiti i tijelo (Ured ili kako ga želite zvati) za osobe s invaliditetom koje će biti nadležno od identifikacije samih osoba s invaliditetom do ostvarivanja prava i informiranja o raspoloživim pravima. Trenutno smo svi izgubljeni u sustavu jer takvo tijelo ne postoji i osnove naših prava su razasute po različitim sustavima u kojima gubimo dane, godine pa i živote čekajući odgovor na naše zahtjeve. Smatramo da je potrebno definirati "nulto područje" 0 Institucionalni pristup identifikaciji invaliditeta i stvaranje okruženja za ostvarivanje prava na osnovu utjecvaja invaliditeta. Bez jasne strukture sustavnog pristupa, brige i odgovornosti niti jedan dokument nam neće donijeti ono što nismo spremni napraviti.	Nije prihvaćen	Djelokrug rada tijela državne uprave definiran je prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. U RH kao i većini drugih zemalja prava osoba s invaliditetom su u nadležnosti resornih ministarstava, a ratifikacijom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, prihvaćanjem drugih relevantnih međunarodnih dokumenata kao i kontinuiranim donošenjem nacionalne strategije, pitanja invaliditeta rješavaju se jedinstvenom politikom i usklađenim djelovanjem. U cilju provođenja svih aktivnosti usmjerenih podizanju kvalitete života osoba s invaliditetom, zajedničko djelovanje, koordinacija i međusobna suradnja svih institucija pokazala se kao učinkovit pristup u kreiranju i provedbi politika prema osobama s invaliditetom. Pored navedenog, u području djelovanja 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti definirane su dvije aktivnosti koje će doprinijeti boljoj informiranosti osoba s invaliditetom o njihovim pravima i uslugama: aktivnost 1. u mjeri 2. "Učiniti komunikacijske sustave, e-usluge i informacijske sadržaje javne vlasti pristupačnijim osobama s invaliditetom uz pomoć novih tehnologija" i aktivnost 2 u mjeri 3. "Organizirati edukacije državnih i javnih službenika o pravima i mogućnostima osoba s invaliditetom".
13	Roditelji u akciji - Roda	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , PODRUČJA DJELOVANJA	PODRUČJE 1. OBITELJ I/ U svrhu ostvarenja cilja Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj predlažemo dodati sljedeću mjeru, aktivnost i pokazatelj: Mjera 3. Osiguravanje pristupačnih pravnih informacija koje se odnose na roditeljstvo osoba s invaliditetom -Aktivnost: Osigurati izradu kataloga prava roditelja s invaliditetom iz zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog sustava i to u obliku pristupačnom roditeljima s različitim oblicima invaliditeta. -Pokazatelj: Broj udruga i osoba kojima je katalog roditeljskih prava distribuiran. II/ U svrhu ostvarenja ciljeva Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj te Jačanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i značaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom predlažemo dodati Mjeru 3. i odgovarajuću aktivnost: Mjera 3. Podizanje svijesti javnosti o kompetencijama osoba s invaliditetom za roditeljsku ulogu -Aktivnost: Osigurati provođenje javnih kampanja s ciljem razbijanja predrasuda o roditeljima s invaliditetom. -Pokazatelj: Broj objava u medijima i broj kampanja na temu roditeljstva s invaliditetom. PODRUČJE 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI U svrhu potpunog ostvarenja cilja Proširen opseg i kvaliteta socijalnih usluga u zajednici predlažemo uvrstiti sljedeće izmjene i dopune: Pod Mjerom 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini, Aktivnost 1 predlažemo dopuniti uslugom osobne roditeljske asistencije na sljedeći način: -Aktivnost: 1. Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga roditeljske asistencije, usluga tumača znakovnog jezika, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge). PODRUČJE 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U svrhu ostvarenja cilja Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika nakon formalnog obrazovanja je obvezna i provodi se putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora, u kontinuitetu i Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom predlažemo dopuniti Mjeru 4. Educirati zdravstvene radnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom još jednom aktivnosti na sljedeći način: -Aktivnost 2: Educirati i informirati zdravstvene radnike o utjecaju specifičnih oštećenja žena u reproduktivnoj dobi na trudnoću, porod i dojenje. -Pokazatelj: Broj edukativnih materijala; broj stručnih edukacija PODRUČJE 6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST Mjera 7. Osiguravanje pristupačnosti javnog prometa osobama s invaliditetom U ovu mjeru, a u svrhu ostvarenja cilja Osiguran bolji i lakši pristup te korištenje usluga javnog prijevoza za osobe s invaliditetom vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti predlažemo ugraditi sljedeću aktivnost: -Aktivnost: Osiguranje mobilnosti roditelja s fizičkim oštećenjem i njihove djece u javnom gradskom prometu poštujući sigurnost djece u prometu. - Pokazatelj: Broj kombi vozila za osobe s invaliditetom u javnom gradskom prijevozu u gradovima RH s odgovarajućim auto sjedalicama za djecu različite dobi, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.	Djelomično prihvaćen	Prijedlog Osigurati izradu kataloga prava roditelja s invaliditetom iz zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog sustava i to u obliku pristupačnom roditeljima s različitim oblicima invaliditeta se prihvaća na način da se u strateškom području 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, u okviru mjere 1. Omogućiti slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje informacija prema izboru pojedinca - osobe s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugim članovima društva, ugradi sljedeća aktivnost uz napomenu da su prava iz zdravstvenog sustava jednaka za roditelje sa i bez invaliditeta: Objaviti prava i usluge iz svog djelokruga rada na web stranicama. Nositelji aktivnosti: tijela javne vlasti Što se tiče prijedloga koji se odnosi na Podizanje svijesti javnosti o kompetencijama osoba s invaliditetom za roditeljsku ulogu, isti se ne prihvaća budući da u području 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti postoji mjera 3. Podizati razinu svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom nizom različitih aktivnosti koje pridonose općoj toleranciji za raznolikosti u društvu i suzbijanju stereotipa i diskriminacije osoba s invaliditetom u okviru koje je definirana aktivnost Poticati provedbu i periodično organizirati kampanje koje doprinose pozitivnoj percepciji osoba s invaliditetom, o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, jačanju svijesti o pravima osoba s invaliditetom i zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom te univerzalnom dizajnu. Aktivnost je definirana na način da je u okviru nje moguće kreirati javne kampanje na različite teme za koje postoji potreba. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na područje djelovanja Život u zajednici, napominjemo da u svrhu osiguravanja što veće samostalnosti osoba s invaliditetom i njihovog uključivanja u život zajednice, Ministarstvo socijalne poltike i mladih sukladno mogućnostima širi i razvija uslugu osobne asistencije koja se pruža iskazanim individualnim potrebama svakog pojedinca. Navedeno podrazumijeva i mogućnost podrške roditelju s invaliditetom ukoliko mu je to potrebno. Što se tiče pružanja asistencije djetetu od strane roditelja, navedeno je osigurano u okviru zakonskog prava na status roditelja njegovatelja. Prijedlog koji je iznesene u odnosu na područje djelovanja Zdravstvena zaštita se ne prihvaća ali ističemo da sadržaj mjere 4. obuhvaća i predloženo – edukaciju i informiranje zdravstvenih radnika o utjecaju specifičnih oštećenja žena u reproduktivnoj dobi na trudnoću, porod i dojenje te nije potrebno navoditi sva specifična stanja
14	Pravobranitelj za djecu RH	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , PODRUČJA DJELOVANJA	1) Područje djelovanja 8. - Pravna zaštita i zaštita od zlostavljanja -predlažemo da se u mjeri 5. koja se odnosi na obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika o pravima predviđenim Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, uvede i obrazovanje i usavršavanje o pravima djece iz Konvencije o pravima djeteta te predlažemo da navedena mjera glasi: Mjera 5. Organizirati ciljano obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika o pravima predviđenim Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i Konvencijom o pravima djeteta Obrazloženje: osim prava iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju imaju, kao sva druga djeca, i sva druga prava iz Konvencije o pravima djeteta te je nužno ovu činjenicu naglasiti i usvojiti prilikom edukacije pravosudnih i policijskih djelatnika koji se u svom postupanju susreću i s djecom s teškoćama u razvoju. 2) Područje djelovanja 13. - Rekreacija, razonoda, sport -predlažemo da se u područje djelovanja doda mjera 3. – osiguravanje pristupačnosti dječjim igralištima, sportskim terenima i parkovima djeci s teškoćama u razvoju te predlažemo da dodana mjera i aktivnosti glase: Mjera 3. Djeci s teškoćama u razvoju osigurati i prilagoditi dječja igrališta, sportske terene i parkove Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/ provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva a Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) 1. Osigurati dovoljan broj novih dječjih igrališta, sportskih terena i parkova prilagođenih djeci s teškoćama u razvoju - broj novih sadržaja Nositelji: JLPRS sredstva JLP(R)S kontinuirano Ne postoje podaci o prilagođenim dječjim igralištima, sportskim terenima i parkovima za djecu s teškoćama u razvoju 2. Prilagoditi postojeća dječja igrališta, sportske terene i parkove djeci s teškoćama u razvoju - broj prilagođenih postojećih sadržaja Nositelj: JLPRS sredstva JLP(R)S kontinuirano Ne postoje podaci o prilagođenim dječjim igralištima, sportskim terenima i parkovima za djecu s teškoćama u razvoju Obrazloženje: Sukladno Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete pa tako i ono s teškoćama u razvoju ima pravo na prilagođene aktivnosti slobodnog vremena, igru, sport i razonodu, te stoga predlažemo navedenu mjeru koja će im to omogućiti. Predložena mjera je sukladna i Nacrtu prijedloga Nacionalne strategije koja za cilj ima nastojanje da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju.	Djelomično prihvaćen	U odnosu na komentar na mjeru 5. u području djelovanja Pravna zaštita i zaštita od zlostavljanja a koja se odnosi na edukaciju pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika, prihvaća se navedeni prijedlog te se u naziv mjere 5. na kraju teksta dodaju riječi „... i Konvencijom o pravima djeteta“ te mjera sada glasi: Organizirati ciljano obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika o pravima predviđenim Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i Konvencijom o pravima djeteta. Prihvaća se prijedlog u odnosu na područje Rekreacija, razonoda, sport te je dodana nova mjera 4. koja glasi: Osigurati i prilagoditi dječja igrališta, sportske terene i parkove djeci s teškoćama u razvoju, aktivnost 1. Osigurati pristupačnost dječjih igrališta, sportskih terena i parkova prilagođenih djeci s teškoćama u razvoju (postojećih i novoizgrađenih); Pokazatelji: broj prilagođenih postojećih sadržaja, broj novoizgrađenih sadržaja; Nositelj: JLP(R)S; Planirana financijska sredstva: sredstva JLP(R)S i sredstva iz ESIF-a; Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuća): Ne postoje polazni podaci.
15	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 1. OBITELJ	Obitelj je polazište za sva rješenja, a iz njih i u najvećoj mjeri kreću i sami problemi vezani uz invaliditet. Navesti samo dvije mjere u ovom području šalje obeshrabrujuću poruku našim obiteljima. Smatramo da je nužno potrebna mjera vezana uz ranu intervenciju te popis aktivnosti usmjerenih roditeljima djece s teškoćama. Mi rješenja ovdje ne možemo ponuditi ali imamo pravo ukazati na problem i nedostatak Osim izostanka poveznice s pitanjima rane intervencije, ovdje ne vidimo mjere vezane uz obitelji osoba s invaliditetom, roditeljstvo s invaliditetom, različite okolnosti u kojima se nalaze osobe s invaliditetom. Seksualnost osoba s invaliditetom je bitna, ali to nije fokus obitelji koje se nose s invaliditetom. Seksualnost prije spada u područje aktivnog života u zajednici jer seks predhodi procesu iz kojeg se stvara i razvija obitelj. Kada bi nam službenici i "stručnjaci" dali priliku da i mi iznesemo svoja životna iskustva možda bi ovakvi dokumenti bili konkretniji i bogatiji. Naše obitelji nastaju i prirodnim roditeljstvom, a danas smo svjedoci da osobe s invaliditetom bez problema usvajaju djecu, u biti problemi kod usvajanja su isti imali ili ne invaliditet - dugo čekamo i dobijemo odraslo dijete, pa je ova mjera malo zaostala u odnosu na vrijeme. Smatramo da ovo područje treba dati priliku našim obiteljima da dođu do izražaja te nam omogućite malo više vremena za definiranje mjera, u svakom slučaju zaslužujemo više od navedene dvije.	Nije prihvaćen	Predložene mjere u području djelovanja Obitelj definirane su sukladno preporukama Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a. Preporuka Odbora jest da država stranka poduzme pravne i praktične korake kojima će osigurati da osobe s invaliditetom mogu realizirati svoja roditeljska prava i posvajati djecu jednako kao i ostali. Također preporuča da država ugovornica osigura pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom te da se osigura pristup posvojiteljskim službama i službama za podršku u zajednici za roditelje s invaliditetom. Što se tiče mjera vezanih uz ranu intervenciju, iste su definirane u području djelovanja Život u zajednici u okviru mjere 1.
16	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 1. OBITELJ	Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine - Uz «kvalitetne usluge» treba stajati «standarde kvalitete usluga» jer bez uvođenja standarda ne možemo očekivati stvarnu kvalitetu usluga ujednačenu i odgovarajuću kod svih pružatelja usluga. - Omogućavanje «ostanka u vlastitoj obitelji» ne podrazumijeva i kvalitetu života. Osobe s invaliditetom treba osnažiti za neovisno življenje kod ostanka u vlastitoj obitelji. Mjera 1. Aktivnost 1. - Trebalo bi dodati: prijevod na hrvatski znakovni jezik (digitalno ili na web stranicama) i to na način da snimka ima titlove (za nagluhe osobe) i opciju full screena, kako bi i gluhoslijepe osobe mogle vidjeti prevoditelja. - Također, na predavanjima/radionicama treba omogućiti prijevod na hrvatski znakovni jezik i ostale sustave komunikacije za gluhe i gluhoslijepe osobe. Mjera 2. Aktivnost 2. - Izuzetno je važno pridati posebnu pozornost djeci sa senzoričkim oštećenjima (gluha, nagluha i gluhoslijepa djeca) koja imaju specifične teškoće u komunikaciji. Stoga je potrebno tijekom procesa senzibilizacije stručnjaka i javnosti, a posebno tijekom procesa posvajanja i udomljavanja kontaktirati stručnjake i pružatelje usluga na ovom području kako bi dijete dobilo odgovarajuću podršku u obitelji posvojitelja, odnosno udomiteljskoj obitelji.	Djelomično prihvaćen	Smatramo da nije potrebno naglašavati standarde kvalitete usluga jer sve usluge iz sustava socijalne skrbi moraju biti usklađene s postojećim Standardima kvalitete socijalnih usluga. Iako usluga osobne asistencije nije regulirana Zakonom o socijalnoj skrbi kao pravo iz sustava socijalne skrbi, istu je potrebno standardizirati, što je i navedeno kao aktivnost u području Život u zajednici, mjeri 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini. Prijedlog za dopunu aktivnosti 1. u mjeri 1. u području djelovanja Obitelj se prihvaća te aktivnost sada glasi: Osigurati informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u pristupačnom obliku i primjereno dobi (Brailleovo pismo, na Internet stranicama u pristupačnom obliku za sve osobe s invaliditetom, putem predavanja/radionica uz osiguran prijevod na hrvatski znakovni jezik). Što se tiče isticanja djece sa senzoričkim oštećenja u odnosu na djecu s ostalim vrstama invaliditeta u procesu udomljavanja odnosno posvojenja, smatramo da navedeno nije potrebno budući da sukladno zakonskim propisima u sustavu socijalne skrbi stručni radnici koji vode postupak posvojenja i udomljavanja dužni su voditi računa da djetetu osiguraju sigurno i adekvatno okruženje koje će u potpunosti odgovoriti na njegove potrebe, a sukladno vrsti i stupnju invaliditeta. Također pružanje odgovarajuće podrške djetetu s teškoćama u razvoju i njegovim udomiteljima odnosno posvojiteljima sastavni je dio procesa udomljavanja odnosno posvojenja.
17	Roditelji u akciji - Roda	PODRUČJA DJELOVANJA, 1. OBITELJ	PODRUČJE 1. OBITELJ I/ U svrhu ostvarenja cilja Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj predlažemo dodati sljedeću mjeru, aktivnost i pokazatelj: Mjera 3. Osiguravanje pristupačnih pravnih informacija koje se odnose na roditeljstvo osoba s invaliditetom -Aktivnost: Osigurati izradu kataloga prava roditelja s invaliditetom iz zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog sustava i to u obliku pristupačnom roditeljima s različitim oblicima invaliditeta. -Pokazatelj: Broj udruga i osoba kojima je katalog roditeljskih prava distribuiran. II/ U svrhu ostvarenja ciljeva Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj te Jačanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i značaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom predlažemo dodati Mjeru 3. i odgovarajuću aktivnost: Mjera 3. Podizanje svijesti javnosti o kompetencijama osoba s invaliditetom za roditeljsku ulogu -Aktivnost: Osigurati provođenje javnih kampanja s ciljem razbijanja predrasuda o roditeljima s invaliditetom. -Pokazatelj: Broj objava u medijima i broj kampanja na temu roditeljstva s invaliditetom.	Djelomično prihvaćen	Prijedlog Osigurati izradu kataloga prava roditelja s invaliditetom iz zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog sustava i to u obliku pristupačnom roditeljima s različitim oblicima invaliditeta se prihvaća na način da se u strateškom području 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, u okviru mjere 1. Omogućiti slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje informacija prema izboru pojedinca - osobe s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugim članovima društva, ugradi sljedeća aktivnost uz napomenu da su prava iz zdravstvenog sustava jednaka za roditelje sa i bez invaliditeta: Objaviti prava i usluge iz svog djelokruga rada na web stranicama. Nositelji aktivnosti: tijela javne vlasti Što se tiče prijedloga koji se odnosi na Podizanje svijesti javnosti o kompetencijama osoba s invaliditetom za roditeljsku ulogu, isti se ne prihvaća budući da u području 9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti postoji mjera 3. Podizati razinu svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom nizom različitih aktivnosti koje pridonose općoj toleranciji za raznolikosti u društvu i suzbijanju stereotipa i diskriminacije osoba s invaliditetom u okviru koje je definirana aktivnost Poticati provedbu i periodično organizirati kampanje koje doprinose pozitivnoj percepciji osoba s invaliditetom, o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, jačanju svijesti o pravima osoba s invaliditetom i zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom te univerzalnom dizajnu. Aktivnost je definirana na način da je u okviru nje moguće kreirati javne kampanje na različite teme za koje postoji potreba.
18	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI	Život u zajednici trebao bi dati niz mjera koje omogućuju život u zajednici, utvrđivanje stanja pojedinca, prihvaćanje okolnosti u kojim se pojedinac/obitelj nalazi, treniranje za život, osvještavanje okoline te osiguravanje potpore bez čega nema života u zajednici. Rana intervencija trebala bi biti dio "nultog poglavlja" i niz mjera koje se bave identificiranjem, komunikacijom, prihvaćanjem, procjenom mogućnosti te poticanjem korištenja preostalih mogućnosti, a to je nemoguće u ovom postojećem sustavi te je jedino riješenje osigurati "nulto područje" koje bi svojim djelovanjem rješavalo mjere vezano uz ovdje navedeno.	Nije prihvaćen	U RH djeluje socijalni model pristupa osobama s invaliditetom te se RH nizom mjera i aktivnosti koje poduzima, kao i koje će preuzeti ovim strateškim dokumentom, obvezala na stvaranje uvjeta koji osobama s invaliditetom omogućavaju ostvarivanje prava na izbor i što je moguće neovisniji život. Navedeni prijedlozi razrađeni su kroz sva područja Nacionalne strategije a mjere i aktivnosti usmjerene krajnjem cilju: neovisnom življenju u zajednici svakog pojedinca. Rana intervencija je preventivna aktivnost čiji je krajnji cilj uključivanje djeteta u širu socijalnu mrežu, a mjere i aktivnosti usmjerene razvoju rane intervencije nalaze se u području djelovanja Život u zajednici jer upravo pravovremena rana intervencija doprinosi integraciji djeteta u zajednicu. Također nije jasno na što predlagatelj misli kada govori o nultom poglavlju odnosno nultom području.
19	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI	Mjera 1. Aktivnost 1. - Dodati i ranu dijagnostiku djece s dvostrukim senzoričkim oštećenjem vida i sluha sa ili bez pridruženih teškoća. Naime, u Hrvatskoj postoji novorođenački probir za gluhoću, no ranim otkrivanjem dvostrukog senzoričkog oštećenja ili specifičnih sindroma koji ukazuju na gluhosljepoću mogla bi se provesti kvalitetnija rana intervencija kod djece s gluhosljepoćom. Aktivnost 2. - Dodati i: priprema uspostavljanja barem 1 centra za djecu s dvostrukim senzoričkim oštećenjem sluha i vida sa ili bez pridruženih teškoća Mjera 2. Aktivnost 1. - Umjesto: „usluga tumača znakovnog jezika“ treba pisati „usluga komunikacijskog posrednika“ (odnosno prevoditelja hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelja za gluhoslijepe osobe, obrazovnog prevoditelja) Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Umjesto: „tumača znakovnog jezika“ treba pisati „komunikacijskog posrednika“ (odnosno prevoditelja hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelja za gluhoslijepe osobe, obrazovnog prevoditelja) - Dodati i: «usluge intervenora (specifične osobne asistencije za gluhoslijepe osobe)» - U tekstu stoji: “zaposlena su 52 tumača znakovnog jezika”, što su netočni podaci, jer je zaposleno 45 tumača znakovnog jezika i 7 prevoditelja za gluhoslijepe osobe. (naglašavamo razliku jer se uloga prevoditelja za gluhoslijepe osobe razlikuje od uloge prevoditelja (tumača) znakovnog jezika. Prevoditelj za gluhoslijepe osobe osim podrške u komunikaciji pruža i podršku u kretanju te prenosi vizualne informacije gluhoslijepoj osobi). Aktivnost 2. - Dodati: “Provesti evaluaciju poštujući specifičnosti osiguranih usluga” (referiramo se na specifičnost pružanja usluga prevoditelja za gluhoslijepe osobe u odnosu na prevoditelja znakovnog jezika koju valja poštovati i u evaluaciji). Aktivnost 3. - Dodati i: “i uslugu intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe)” Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Dodati: “Usluga intervenora nije standardizirana.” Aktivnost 4. - Dodati i: Razvijati programe edukacije za intervenore i komunikacijske posrednike (odnosno prevoditelje hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelje za gluhoslijepe osobe, obrazovne prevoditelje) Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Postoji i pružatelj usluge edukacije intervenora i komunikacijskih posrednika za gluhoslijepe osobe – Učilište Dodir - ustanova za obrazovanje odraslih.	Djelomično prihvaćen	Vezano uz prijedloge koji se odnose na mjeru 1. u području djelovanja Život u zajednici, napominjemo kako su u okviru ove mjere predviđene aktivnosti usmjerene unapređenju sustava probira, rane dijagnostike i rane intervencije za svu djecu s teškoćama u razvoju. Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na mjeru 2. aktivnost 1. u području djelovanja Život u zajednici na način da se pored riječi usluga tumača znakovnog jezika dodaje i komunikacijski posrednik i za ostale sustave komunikacije i aktivnost sada glasi: Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga tumača znakovnog jezika/komunikacijskog posrednika za ostale sustave komunikacije, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge). Prihvaća se i prijedlog koji se odnosi na polazno stanje u ovoj aktivnosti. Prihvaćen je i prijedlog koji se odnosi na aktivnost 2. u mjeri 2. te aktivnost sada glasi: Provesti evaluaciju poštujući specifičnosti osiguranih usluga podrške u zajednici i sukladno rezultatima evaluacije redefinirati područja natječaja Fondova Europske unije, sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću i državnog proračuna u svrhu zadovoljavanja potreba korisnika. prihvaćen je i prijedlog u odnosu na aktivnost 3. u mjeri 2. te aktivnost sada glasi: Standardizirati uslugu osobne asistencije, asistencije u programu organiziranog stanovanja uz podršku i uslugu intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe) te su sukladno navedenom nadopunjeni i polazni podaci za ovu aktivnost. prihvaćen je i prijedlog u odnosu na aktivnost 4. u mjeri 2. koja sada glasi:Razvijati programe edukacije za osobne asistente i povećati broj pružatelja usluge edukacije s naglaskom na regionalnu ravnomjernost te razvijati programe edukacije za intervenore i komunikacijske posrednike (odnosno prevoditelje hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelje za gluhoslijepe osobe, obrazovne prevoditelje) te su slijedom navedenog nadopunjeni i polazni podaci u odnosu na ovu aktivnost.
20	Roditelji u akciji - Roda	PODRUČJA DJELOVANJA, 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI	PODRUČJE 2. ŽIVOT U ZAJEDNICI U svrhu potpunog ostvarenja cilja Proširen opseg i kvaliteta socijalnih usluga u zajednici predlažemo uvrstiti sljedeće izmjene i dopune: Pod Mjerom 2. Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerene njihovom punom uključivanju u život zajednice te dostupnost usluga na regionalnoj razini, Aktivnost 1 predlažemo dopuniti uslugom osobne roditeljske asistencije na sljedeći način: -Aktivnost: 1. Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga roditeljske asistencije, usluga tumača znakovnog jezika, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge).	Nije prihvaćen	Vezano uz prijedlog osiguravanja usluge osobne roditeljske asistencije napominjemo da Ministarstvo socijalne poltike i mladih, u svrhu osiguravanja što veće samostalnosti osoba s invaliditetom i njihovog uključivanja u život zajednice, sukladno mogućnostima širi i razvija uslugu osobne asistencije koja se pruža iskazanim individualnim potrebama svakog pojedinca. Navedeno podrazumijeva i mogućnost podrške roditelju s invaliditetom ukoliko mu je to potrebno. Što se tiče pružanja asistencije djetetu od strane roditelja, navedeno je osigurano u okviru zakonskog prava na status roditelja njegovatelja. Ministarstvo socijalne politike i mladih vodit će računa o osiguravanju i ove vrste usluga korištenjem sredstava EU fondova, odnosno definiranjem prioritetnih područja natječaja gdje će uključiti i ovu uslugu.
21	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE	Vezano uz pitanja visokog obrazovanja potrebno je definirati mjeru koja će svim studentima s invaliditetom osigurati potrebnu podršku bez obzira studiraju li na privatnom ili javnom visokom učilištu. Danas smo svjedoci ograničenja "Programskih ugovora" i činjenice da studenti s invaliditetom na Katoličkom sveučilištu ne mogu dobiti podršku jer ne postoje sredstva dok studenti s invaliditetom javnih visokih učilišta ovise o menađmentu pojedinih visokih učilišta i uokvireni su % u odnosu na ukupni iznos sredstava a ne na procjenu stvarnih potreba. Ovaj dokument mora omogućiti studentima s invaliditetom da s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta (ili nadležnim tijelom) iskomuniciraju svoje potrebe i prava koja zaslužuju a kako će ta prava ostvariti stvar je odluke. Trenutno studenta s invaliditetom nitko ne pita niti ga se procjenjuje što i koliko može, odnosno što i koliko mu je potrebno. Također nema sustava evidentiranja, odnosno identificiranja studenata s invaliditetom što je potrebno staviti također u nadležnost državnog tijela nikako visokog učilišta.	Nije prihvaćen	Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava na nacionalnoj razini direktnu novčanu potporu studentima s invaliditetom za podmirenje dijela troškova prijevoza. Pravo na novčanu potporu ostvaruju redoviti studenti s invaliditetom od najmanje 60% tjelesnog i osjetilnog oštećenja sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja. Iznos novčane potpore je 1.000,00 kn mjesečno tijekom trajanja akademske godine. Potporu ostvaruje oko 120 redovitih studenata s invaliditetom koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. Pravo na navedenu potporu ostvaruju studenti koji ispunjavaju kriterije i sa javnih i privatnih visokih učilišta. Podrška studentima s invaliditetom na pojedinom visokom učilištu ovisi o pojedinom studentu i njegovim potrebama, te se ona može provesti na institucionalnoj razini. Stoga je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sa javnim sveučilištima, veleučilištima i visokim školama sklopilo ugovore o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. u kojima je visoka učilišta obvezalo da određeni postotak sredstava (ukupna sredstva su na godišnjoj razini cca 300 mil.kn) iskoriste za olakšanje pristupa studiju studentima s invaliditetom. Sredstva su ugovorena na razini sveučilišta, a ne pojedine sastavnice, te je na taj način omogućeno da se sredstva koriste ovisno o potrebi pojedine sastavnice. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole financiraju se iz državnog proračuna. Iz državnog proračuna mogu se financirati i privatna visoka učilišta, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod uvjetom da: a) obavljaju djelatnost u kojoj društvene potrebe nadilaze raspoložive mogućnosti javnih visokih učilišta ili je njihova djelatnost od posebnoga državnog interesa, b) ispunjavaju uvjete propisane Zakonom, c) udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvrđuje Nacionalno vijeće, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta. Trenutno nisu ispunjene pretpostavke za sklapanje programskih ugovora sa privatnim visokim učilištima.
22	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE	Molimo maknuti Mjera 7. Izrada i donošenje nacionalnog Akcijskoga plana za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja jer je ovo aktivnost vezana uz Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije i postoje aktivnosti koje se u ovom području provode. Smatramo uvredom osoba s invaliditetom uključenih u visoko obrazovanje da se ova mjera pojavljuje dok postoji u drugom dokumentu, a posebno jer se ovo ne tiče samo osoba s invaliditetom nego šire grupe drugih kategorija u kojima su osobe s invaliditetom samo jedna od njih. Ovo pitanje je u nadležnosti druge stavke u proračunu i ne iskorištavati osobe s invaliditetom. Mjera treba definirati prava koja se trebaju osigurati osobama s invaliditetom u visokom obrazovanju bez obzira jesu u sustavu zaposleni ili uključeni u proces obrazovanja.	Nije prihvaćen	Istina je da je donošenje Akcijskog plana za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja mjera koja proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i kao takva, ona je već u provedbi. Ne smatramo uvredljivim ni za koga da se poveznica na ovu mjeru, koja obuhvaća i aktivnosti koje se odnose na osobe (studente) s invaliditetom, napravi i u Strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. Naprotiv, smatramo da bi takav čin bio pokazatelj provedbe usklađenih javnih politika.
23	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE	U ovom području trebali bismo čitati o mjerama koje će osigurati jednakost u obrazovanju dok preduvjete za uključivanje treba riješiti "nulto područje" i rana intervencija. Ovdje bismo trebali imati mjere koje propisuju koje procese i pripreme za uključivanje u sustav obrazovanja trebaju proći djeca s pojedinim teškoćama u razvoju te koje posljedice proizlaze za roditelje ako to odbiju. Navodi se da se treba osigurati alternativne oblike komunikacije ili brajevo pismo ili asistenti, ali nigdje ne vidimo što korisnici (djeca i roditelji) trebaju usvojiti i koje su to pripreme prije ulaska u razred. Jedna je mlada osoba s invaliditetom izjavila da se nažalost svako malo mora dokazivat da zna pisat iako joj šake ne funkcioniraju ipak to mora proći i pri upisu u prvi razred osnovne i pri upisu u prvi razred srednje i rješenje je uvijek isto "pa vi to ne možete, najbolje gimnazija". Nikada nitko nije od nje tražio da ona pokaže na koji način ona svakodnevno funkcionira, kako sebi radi bilješke iako ne može držati olovku. Nažalost te alternativne metode otkrivala je sama zajedno sa svojim iznimno angažiranim roditeljima. Nažalost "stručnjaci" su pred nju uvijek stavljali papir i olovku. Ovaj dokument mora propisati mjere predškolskih aktivnosti kojima će se djecu s teškoćama podučiti alternativnim metodama, utvrditi mogućnosti kako bi se povećala razina njihove uključenosti u obrazovni sustav jer asistencija kao takva danas i usamljena kao mjera nije riješenje. Ovo najbolje potvrđuje primjer podrške za državnu maturu koji je "savršen" ali nije postojao tijekom obrazovanja i dešava se samo za vrijeme državne mature s tim da maturante nitko ne testira što mogu što ne nego se sve svodi na iščitavanje liječničke dokumentacije.	Nije prihvaćen	Zakonski i provedbeni propisi u sustavu obrazovanja omogućavaju djeci s teškoćama u razvoju uključivanje u predškolske programe pri dječjim vrtićima te u program predškole pri dječjim vrtićima ili osnovnim školama kao “pripremu za uključivanje u sustav obrazovanja“. MZOS ne može propisati „koje posljedice proizlaze za roditelje ako to odbiju“ jer uključivanje djece u predškolski odgojno-obrazovni sustav nije obveza svakog djeteta i roditelja. Program predškole je obavezan za svu djecu, no MZOS ne propisuje sankcije za roditelje ukoliko oni ne uključe svoju djecu u programe koji im se nude. Prema Ustavu RH osnovnoškolski program je obvezan za svu djecu pa tako i za djecu s teškoćama u razvoju. Prilikom upisa u prvi razred osnovne škole svako dijete prolazi postupak upisa pred Stručnim povjerenstvom škole, a djeca s teškoćama u razvoju se upućuju na procjenu Stručnom povjerenstvu ureda. Stručno povjerenstvo ureda predlaže primjeren program i oblik školovanja te specifične metode rada i potrebne pedagoško-didaktičke prilagodbe koje je nužno osigurati učeniku s teškoćama u razvoju tijekom obrazovanja. S obzirom da je navedeno detaljno propisano zakonskim i provedbenim postupcima, prijedlog se ne prihvaća.
24	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE	Mjera 1. Aktivnost: 1. - Napomena: samo uključivanje djece u redovan sustav odgoja i obrazovanja nije dovoljan jer se može raditi o pasivnoj integraciji. Treba dodati: «povećati broj uključene djece s teškoćama u razvoju uz odgovarajuću podršku (specifična za gluhu, nagluhu i gluhoslijepu djecu u vidu komunikacijskog posrednika, odnosno obrazovnog prevoditelja)» Aktivnost 2. - Kod nositelja dodati i udruge civilnog društva Mjera 3. Aktivnost 2. - Prijedlog: dodati i predškolskih ustanova - Objašnjenje: kad dijete dođe u prvi razred osnovne škole tada je već kasno s uvođenjem pomoćnika odnosno stručnih komunikacijskih posrednika, posebice ako se radi o gluhom, nagluhom ili gluhoslijepom djetetu Mjera 4. Aktivnost 1. - uz stručnog komunikacijskog posrednika u nastavi, dodati i u vrtiću - kod nositelja dodati i saveze udruga osoba s invaliditetom koji se bave edukacijom pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika	Nije prihvaćen	Prijedlozi se ne prihvaćaju iz sljedećih razloga: 1. Vezano uz prijedlog na mjeru 1. aktivnost 1. u području djelovanja Odgoj i obrazovanje, učenici s teškoćama u razvoju, sukladno svojim sposobnostima, potrebama i mogućnostima te stupnju i vrsti teškoća u razvoju, imaju osigurane primjerene programe i oblike školovanja, pedagoško-didaktičku prilagodbu te profesionalnu potporu stručnog kadra kao i potporu pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika. Aktivnost 1. Povećati broj djece s teškoćama u razvoju upisanih u predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u mjestu ili najbližem mjestu njihovog stanovanja – podrazumijeva uključivanje sve djece s teškoćama u razvoju uz oblik potpore koji je njima neophodan. Vezano uz prijedlog na aktivnost 2. u mjera 1. u području djelovanja Obitelj, ističemo kako nositelji mogu biti isključivo AZOO i ASOOjer Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se stručna usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja školskih ustanova provode kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a programe organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje. S obzirom na prijedlog u odnosu na mjeru 3. aktivnost 2. u području djelovanja Odgoj i obrazovanje, ističemo kako Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju definira programsku i kadrovsku podršku djeci s teškoćama u razvoju u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe omogućava uključivanje u rad odgojno-obrazovne skupine još jednog odgojitelja ili stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila koji može pružiti potrebnu podršku djetetu s teškoćama u razvoju tijekom predškolskog perioda u dječjem vrtiću. To znači da se u neposredan rad s djetetom s teškoćama u razvoju mogu angažirati osobe koje žele raditi s djecom s teškoćama u razvoju i imaju odgovarajuću vrstu stručne spreme potrebne za rad u dječjem vrtiću (odgojitelj, učitelj razredne nastave, stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskoga profila, stručni suradnik pedagog odnosno stručni suradnik psiholog). U pravilu se takve osobe zapošljavaju kao treći odgojitelji u odgojno-obrazovnoj skupini za djecu s teškoćama, a nerijetko oni mogu biti zaposleni i na neodređeno vrijeme. Poslove i zadatke osoba angažiranih na taj način u dječjem vrtiću određuje stručni tim vrtića prema potrebama i sposobnostima svakoga djeteta s teškoćom, a za svako dijete izrađuje se i individualiziran program. Smatramo da je time osigurana stručna osoba djeci s teškoćama u razvoju u ranom razvoju, a ne pomoćnik koji nema stručnih kompetencija. Iz prethodno navedenih razloga ne prihvaća se ni prijedlog u odnosu na mjeru 4. aktivnost 1. Prijedlog se ne prihvaća niti u dijelu edukacije pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika jer ova aktivnost traženo ne definira.
25	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA	Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. - Iz Popisa ortopedskih pomagala su i dalje isljučena pomagala i baterije za gluhoslijepe osobe koje su bile na popisu do 2006., odnosno 2014. godine. Mjera 3. Aktivnost 1. - nužnost vraćanja u Pravilnik pomagala i baterija za gluhoslijepe osobe (koje su bile na popisu do 2006., odnosno 2014. godine) Mjera 4. Aktivnost 1. - “Educirati i informirati zdravstvene radnike o specifičnostima komunikacije…” izmijeniti da stoji: “Educirati i informirati zdravstvene radnike o pristupima i specifičnostima komunikacije” (referiramo se na navedeno jer nam se u praksi neprestano događa da zdravstveni radnici ne pristupaju gluhoj, nagluhoj i/ili gluhoslijepoj osobi i obraćaju se isključivo njenom prevoditelju ili članu obitelji, a ne korisniku). Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Dodati: kroz projekt podržan od Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir proveo je niz stručnih predavanja za zdravstvene djelatnike kroz koje je educirano oko 200 polaznika od lipnja 2009. do svibnja 2010. godine. Mjera 5. Aktivnost 2. - Kod “…plan osiguravanja informacijske podrške..” dodati da stoji: “informacijske i komunikacijske podrške” (ne možemo očekivati da će svi zdravstveni djelatnici naučiti znakovni jezik, ali zato zdravstvene ustanove trebaju imati kontakt podatke i djelatnici biti informirani o mogućnosti i načinu pozivanja komunikacijskog posrednika preko Centra za prevođenje hrvatskoga znakovnog jezika ukoliko imaju gluhog, nagluhog ili gluhoslijepog pacijenta). Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće) - Napomena: u evidenciji Saveza Dodir je i ambulanta obiteljske medicine u kojoj liječnik i medicinska sestra znaju znakovni jezik i u kojoj je osigurana komunikacijska podrška za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe pacijente.	Nije prihvaćen	Što se tiče prijedloga u odnosu na aktivnost 1., zahvaljujemo na komentarima no tekst neće biti ugrađen u postojeći tekst strategije jer se radi o rješavanju pojedinih pitanja iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima. Specifična pitanja iz Pravilnika o ortopedskim pomagalima na mogu biti dio strategije. Prijedlog u odnosu na mjeru 4. aktivnost 1. se ne prihvaća jer postojeći naziv mjere podrazumijeva i pristupe. Prijedlog u odnosu na polazne podatke u mjeri 4. aktivnosti 1. se ne prihvaća jer se u tekstu polaznih podataka u odnosu na koje će se mjeriti postignuće navode zadnje poznati podaci. Zahvaljujemo na prijedlogu koji se odnosi na mjeru 5. aktivnost 2. u području djelovanja Zdravstvena zaštita, no smatramo da nije potrebno detaljizirati model po kojemu će se ova aktivnost provoditi. Prijedlog koji se odnosi na polazne podatke u mjeri 5. aktivnost 2. području djelovanja Zdravstvena zaštita se ne prihvaća s obzirom da smo mišljenja da u tekstu strategije nije potrebno navoditi pojedinačne slučajeve.
26	Roditelji u akciji - Roda	PODRUČJA DJELOVANJA, 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA	PODRUČJE 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U svrhu ostvarenja cilja Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika nakon formalnog obrazovanja je obvezna i provodi se putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora, u kontinuitetu i Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom predlažemo dopuniti Mjeru 4. Educirati zdravstvene radnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom još jednom aktivnosti na sljedeći način: -Aktivnost 2: Educirati i informirati zdravstvene radnike o utjecaju specifičnih oštećenja žena u reproduktivnoj dobi na trudnoću, porod i dojenje. -Pokazatelj: Broj edukativnih materijala; broj stručnih edukacija	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća te ističemo da sadržaj mjere 4. u području djelovanja Zdravstvena zaštita obuhvaća i predloženo - edukaciju i informiranje zdravstvenih radnika o utjecaju specifičnih oštećenja žena u reproduktivnoj dobi na trudnoću, porod i dojenje. Nije potrebno navoditi sva specifična stanja.
27	Hrvatski savez za rijetke bolesti	PODRUČJA DJELOVANJA, 4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA	Unutar tablice aktivnosti, pod rednim brojem 6.Unaprijediti dostupnost zdravstvenih usluga u zajednici u području pravovremene dijagnostike, jedan od pokazatelja kojeg bi trebalo dodati je vremenski period unutar kojeg se postavlja dijagnoza. Kod rijetkih bolesti, pacijenti često izgube mnogo vremena do postavljanja dijagnoze, što dovodi u pitanje pravodobno liječenje. Taj bi vremenski period morao biti strogo određen te bi nakon njegova proteka pacijenti morali ostvarivati pravo na dijagnostiku izvan granica RH na trošak HZZO-a.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća jer je pojam pravovremena dijagnostika kako je navedeno odgovarajući i sveobuhvatan. Svakoj dijagnozi prethode različiti dijagnostički postupci a time i različiti vremenski period do donošenja. Obzirom na brojnost dijagnoza, vremenski period za postavljanje svake pojedine dijagnoze nema smisla navoditi, a niti je sadržaj strategije mjesto za to.
28	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 5. SOCIJALNA SKRB	Jesu li osobe s invaliditetom socijalna ili posebna kategorija? Ovo područje definirano je Zakonom o socijalnoj skrbi, a niz navedenih mjera trebale bi biti dio "nulte kategorije" jer su osnova prava na kategoriji invaliditeta a ne socijalne ugroženosti pojedinca.	Nije prihvaćen	Predlagatelj nije dao konkretan prijedlog što učiniti s mjerama i aktivnostima u području socijalne skrbi, te nije jasno što je nulta kategorija.
29	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 5. SOCIJALNA SKRB	Mjera 3. Aktivnost 2. - «…te za zagovaranje/zastupanje osoba s invaliditetom u ostvarivanju njihovih prava..» izmijeniti da stoji: «...te informiranja osoba s invaliditetom na njima prilagođen način kako bi se omogućilo osobama s invaliditetom samozastupanje i samozagovaranje u ostvarivanju njihovih prava»	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća te aktivnost 2. u mjeri 3. u području djelovanja Socijalna skrb sada glasi: Osiguravati ciljane financijske potpore putem projekata i programa udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom u svrhu edukacije i informiranja osoba s invaliditetom i njihovih obitelji o njihovim pravima, na njima pristupačan način, kako bi im se omogućilo samozagovaranje/samozastupanje u ostvarivanju njihovih prava.
30	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST	Nedostaje mjera vezana uz stanovanje vezana uz trenutne okolnosti u kojima žive osobe s invaliditetom. Nije dovoljno navesti mjeru da se vodi briga kod osiguravanja novih stambenih prostora. Potrebno je definirati mjeru koja će omogućiti osobama s invaliditetom oslobađanje poreza zbog kupnje pristupačnog stambeng prostora. Hrvatska za to ima presudu Suda za ljudska prava pa bi to moglo poslužiti kao pouka za ponovne greške.	Nije prihvaćen	Kao što je već poznato, Vlada Republike Hrvatske zauzela je stav da u ovoj, 2016. godini, neće predlagati nikakve promjene poreznih propisa, osim obveznog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, bez prethodno izrađene temeljite analize cjelovitog poreznog sustava. Zakonom o porezu na promet nekretnina propisano je oporezivanje prometa nekretnina porezom na promet nekretnina kao i uvjeti za izuzećem od oporezivanja predmetnim porezom. S obzirom da je navedeni Zakon dio porezne reforme i prijedlog udruge „Zamisli“ će se u sklopu iste temeljito analizirati i razmotriti sa svih relevantnih aspekata. Vezano za promet nekretnina oporeziv porezom na dodanu vrijednost, ističemo sljedeće. Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ( "Narodne novine", broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. Sukladno odredbama članka 40. stavka 1. točka j) Zakona o PDV-a je oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Građevina u smislu Zakona smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. Obzirom na navedeno, u Republici Hrvatskoj plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka nekretnina nakon prvog nastanjenja odnosno korištenja te isporuka onih nekretnina kod kojih je od datuma prvog nastanjena odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke proteklo više od dvije godine. Vezano uz navedeno napominjemo da je Republika Hrvatska, kao punopravna članica Europske unije, obvezna postupati u skladu s pravnom stečevinom Europske unije odnosno odredbama Direktive 2006/112/EZ. Stoga je, nakon završetka prijelaznog razdoblja koje je Republici Hrvatskoj bilo odobreno za razdoblje od 01. srpnja 2013. godine do 31. prosinca 2014. godine, hrvatsko zakonodavstvo od 01. siječnja 2015. godine, u dijelu oporezivanja isporuka nekretnina, u cijelosti usklađeno sa pravnom stečevinom Europske unije. U skladu s navedenim, Ministarstvo financija, Porezna uprava, osim u naprijed navedenim u slučajevima propisanim odredbama Zakona, nema mogućnosti oslobođenja od plaćanja PDV-a kod isporuka nekretnina osobama s invaliditetom. Zaključno ističemo, kada presuda Europskog suda za ljudska prava, koju u svom prijedlogu navodi Udruga „Zamisli“, postane konačna, Republika Hrvatska će postupiti po istoj.
31	Roditelji u akciji - Roda	PODRUČJA DJELOVANJA, 6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST	PODRUČJE 6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST Mjera 7. Osiguravanje pristupačnosti javnog prometa osobama s invaliditetom U ovu mjeru, a u svrhu ostvarenja cilja Osiguran bolji i lakši pristup te korištenje usluga javnog prijevoza za osobe s invaliditetom vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti predlažemo ugraditi sljedeću aktivnost: -Aktivnost: Osiguranje mobilnosti roditelja s fizičkim oštećenjem i njihove djece u javnom gradskom prometu poštujući sigurnost djece u prometu. - Pokazatelj: Broj kombi vozila za osobe s invaliditetom u javnom gradskom prijevozu u gradovima RH s odgovarajućim auto sjedalicama za djecu različite dobi, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na prijedlogu i ističemo kako su u okviru mjere 7. u području djelovanja Stanovanje, mobilnost i pristupačnost predviđene aktivnosti usmjerene osiguravanju pristupačnosti javnog prometa osobama s invaliditetom te smatramo da nije potrebno na ovaj način detaljizirati aktivnosti.
32	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 7. PROFESIONALNA REHABILITACIJA, ZAPOŠLJAVANJE, RAD I MIROVINSKO OSIGURANJE	Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje u današnjim okolnostima trebaju biti dva odvojena područja. Nekada su osobe s invaliditetom u ovom području činile većinu na osnovi stećenog oštećenja tijekom rada. Danas večina osoba s invaliditetom ulazi u sustav rada kao formirana osoba s invaliditetom. Zbog toga i imamo niz problema jer nam se ne pristupa na toj osnovi nego nas se gleda iz perspektive "invalida rada". Ovom području potrebno je posvetiti puno više vremena nego što nam je ostavljeno za javnu raspravu pa molimo da se uvaži sugestija i dodatno razradi ovo područje sukladno trendovima i potrebama osoba s invaliditetom.	Nije prihvaćen	Podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govore u prilog tome da se veći broj osoba s invaliditetom zapošljava nego što se uključuje u postupke profesionalne rehabilitacije. Najnoviji podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz evidencije Zavoda ukazuju da najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom ima završenu srednju školu, točnije 991 osoba (86,94 % od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom), od čega je 817 zaposlenih osoba s invaliditetom završilo trogodišnju školu, a 174 osobe s invaliditetom su završile četverogodišnju srednju školu. S obzirom na trajanje prethodne nezaposlenosti, najveći je broj osoba s invaliditetom zaposlenih u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2016. godine prije zaposlenja bio u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje do 6 mjeseci, tj. najbrže su se zaposlile osobe s invaliditetom koje su bile do 6 mjeseca u evidenciji (589 osoba s invaliditetom, tj. 53,98 % od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom). Najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije Zavoda se nalazi u skupini osoba s intelektualnim teškoćama (453 ili 40,06 %), zatim slijede osobe s tjelesnim invaliditetom (251 ili 21,31 %) te osobe s višestrukim kombiniranim oštećenjima (225 ili 19,74 % od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom). S obzirom na način stjecanja invaliditeta, najbrojniju skupinu još uvijek čine nezaposlene osobe koje su do 18. godine prošle vještačenje u sustavu socijalne skrbi (713 osoba s invaliditetom ili 61,36 % od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom). Ove trendove potvrđuju i podaci na godišnjoj razini u posljednjih 10 godina, uključujući i podatke za 2015. godinu. Najviše osoba je zaposleno financiranjem/sufinanciranjem putem Javnih radova, njih 1.093 (65,53 % od ukupnog broja uključenih osoba s invaliditetom u mjere). Uz korištenje potpora za zapošljavanje zaposlene su ukupno 273 osobe s invaliditetom, pri čemu je najviše korištena potpora za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kojom je zaposleno 252 osobe s invaliditetom. Vidljiv je porast u odnosu na 2014. godinu u kojoj je iste potpore koristilo 203 osobe s invaliditetom. Potpore za samozapošljavanje koristile su 24 osobe s invaliditetom, a u programe obrazovanja prema potrebama tržišta rada uključeno je 120 osoba s invaliditetom, što je povećanje za 27, 66 % u odnosu na 2014. godinu kada su u obrazovne aktivnosti uključene 94 osobe. Povećanje je također vidljivo i kod mjere „Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“. Kroz tu mjeru je u 2015. godini uključeno 135 osoba s invaliditetom dok su u istom periodu u 2014. godini tu mjeru koristile 122 osobe s invaliditetom (povećanje za 10, 66%). Nadalje, sukladno članku 5. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 157/13, 152/14) Hrvatski zavod za zapošljavanje odlučuje u prvom stupnju o ostvarivanju prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom. U Zavodu je izrađena procedura za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom koja u jedinstvenom upravnom postupku povezuje prava po dva zakona: pravo na profesionalnu rehabilitaciju po Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i pravo na novčanu pomoć i naknadu putnih troškova za vrijeme obrazovanja po Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ("Narodne novine", broj 153/13). Postupak ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje definiran je Internom uputom 18/12. U postupku rješavanja zahtjeva po navedenim zakonima primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09). O pravu na profesionalnu rehabilitaciju u svim regionalnim i područnim uredima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zajednički odlučuje Povjerenstvo za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju, čiji je rad definiran Poslovnikom o radu povjerenstva za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju. Članovi Povjerenstva mogu biti: stručni savjetnik za zapošljavanje koji vodi evidenciju osoba s invaliditetom, stručni savjetnik za profesionalno usmjeravanje i rehabilitaciju i stručni savjetnik za prava za vrijeme nezaposlenosti. Zahtjev za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju podnosi osoba s invaliditetom, njezin roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik. Zahtjev uz tražene dokaze zaprima član Povjerenstva - stručni savjetnik za zapošljavanje koji vodi evidenciju osoba s invaliditetom. Zahtjevu za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju podnositelj Zahtjeva mora priložiti dokaz o invaliditetu i smanjenoj radnoj sposobnosti sukladno čl. 4 Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 44/14, 97/14 i 2/15). Ukoliko postupak profesionalnog usmjeravanja s mišljenjem stručnog tima glede procjene radne sposobnosti nije ranije proveden, Povjerenstvo će osobu s invaliditetom uputiti u postupak profesionalnog usmjeravanja u kojem će se donijeti stručno mišljenje o preporučenom obliku profesionalne rehabilitacije. Rješenje o pravu na profesionalnu rehabilitaciju izrađuje član Povjerenstva – stručni savjetnik za prava za vrijeme nezaposlenosti ili drugi imenovani predstavnik Odjela pravnih, kadrovskih i općih poslova. Rješenje potpisuje predsjednik Povjerenstva. Rješenje o pravu na profesionalnu rehabilitaciju donosi se u rokovima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Tijekom 2015. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje je donio ukupno 79 rješenja o ostvarivanju prava na profesionalnu rehabilitaciju. Putem mjera aktivne politike 120 osoba s invaliditetom je uključeno u obrazovne aktivnosti, njih 58 u Osposobljavanje na radnom mjestu, a 62 osobe u obrazovne programe stručnog osposobljavanja. Svim nezaposlenim osobama s invaliditetom se izdavalo Rješenje o pravu na novčanu pomoć za vrijeme obrazovanja i naknada za trošak prijevoza sukladno Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 153/13). Zaključno ističemo da Hrvatski zavod za zapošljavanje svim osobama s invaliditetom pristupa individualno vodeći računa o njihovim individualnim potrebama i obilježjima, uzimajući u obzir navedenu obrazovnu strukturu, vrstu invaliditeta, način stjecanja invaliditeta, dužinu boravka u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i uključivanje osoba s invaliditetom u mjere aktivne politike i ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju. Tako je iz podataka vidljivo da sve zaposlene osobe nisu prethodno uključene u postupak profesionalne rehabilitacije i da se profesionalna rehabilitacija u svakom pojedinačnom slučaju ne smatra preduvjetom za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Iako su profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom međusobno povezani, Hrvatski zavod za zapošljavanje prilikom upućivanja u postupke profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje osoba s invaliditetom vodi računa o radnim mogućnostima svake osobe s invaliditetom. UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom ovo područje regulira u 2 članka: čl. 26. Osposobljavanje i rehabilitacija i čl. 27. Rad i zapošljavanje. Dok je prethodna Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine spojila ova dva područja zbog učinkovitosti u područje Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje i rad, a u istom smjeru nastavlja i Nacrt prijedloga nove Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2016-2020.
33	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 8. PRAVNA ZAŠTITA I ZAŠTITA OD ZLOSTAVLJANJA	Mjera 5. Aktivnost 1. - Napomena: kod stavki pristupačnosti trebalo bi uzeti u obzir i kontrasno uređene površine (stepenice, prekidači, sanitarni čvorovi i sl.) kako bi se gluhoslijepe, odnosno slabovidne osobe lakše snalazile u prostoru. Mjera 6. Aktivnost 4. - Dodati: i gluhoslijepih zatvorenika - Prijedlog: izrada Protokola postupanja s gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama kojim bi se definirao način postupanja i obveza pozivanja komunikacijskog posrednika (prevoditelja znakovnog jezika, odnosno prevoditelja za gluhoslijepe osobe) jer trenutno nije jasno bi li prevoditelja trebao pozvati sud ili sam korisnik. - Prijedlog: edukacija djelatnika u pravosudnim institucijama koji još uvijek ne poznaju ulogu komunikacijskih posrednika	Prihvaćen	U odnosu na komentar na mjeru 6. u aktivnosti 1. u području djelovanja Pravna zaštita i zaštita od zlostvljanja u kojem se navodi da bi kod stavki pristupačnosti trebalo uzeti u obzir kontrastno uređene površine (stepenice, prekidači, sanitarni čvorovi i sl.) kako bi se gluhoslijepe odnosno slabovidne osobe bolje snalazile u prostoru, navodimo da smo suglasni s iznesenim prijedlogom. Prihvaća se prijedlog u odnosu na mjeru 6. u području djelovanja Pravna zaštita i zaštita od zlostavljanja koja se odnosi na obuku za sigurno kretanje u zatvoru ili kaznionici te aktivnost 6. sada glasi: Osigurati obuku slijepih, slabovidnih i gluhoslijepih zatvorenika za sigurno kretanje u zatvoru ili kaznionici. Prihvaća se i prijedlog koji se odnosi na izradu Protokola te se u okviru mjere 6. dodaje nova aktivnost koja glasi: Aktivnost: Izraditi Protokol postupanja s gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama kojim bi se definirao način postupanja i obveza pozivanja komunikacijskog posrednika. Pokazatelj: izrađen Protokol postupanja s gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama o načinu postupanja i obvezi pozivanja komunikacijskog posrednika Nositelj: MP Planirana financijska sredstva: iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti Rokovi/godina: do kraja 2017. Polazni podaci: Protokol ne postoji. U odnosu na prijedlog vezano za edukaciju pravosudnih dužnosnika o ulozi komunikacijskih posrednika navodimo kako će se navedeni prijedlog uzeti u obzir prilikom provedbe aktivnosti 1. u okviru mjere 5. u području djelovanja Pravna zaštita i zaštita od zlostavljanja.
34	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 9. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I PODIZANJE RAZINE SVIJESTI	Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a Također je preporučeno osigurati da se gluhim osobama osiguraju usluge tumača za znakovni jezik u svim sudskim postupcima. - Izmijeniti da stoji: «usluge komunikacijskog posrednika» (prevoditelja znakovnog jezika ukoliko se radi o gluhim i nagluhim osobama, odnosno prevoditelja za gluhoslijepe osobe) Mjera 1. - Prijedlog: Staviti kao posebnu aktivnost: Dostupnost informacija gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama. Kod osiguravanja pristupačnosti informacija, važno je uzeti u obzir potrebu za prilagodbom materijala i to na uvećani tisak (large print), Brailleovo pismo, audio zapis i easy to read format.	Nije prihvaćen	Što se tiče prijedloga izmjene teksta Preporuka odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a, radi se o izvornom tekstu UN-a te isti nije moguće dopunjavati odnosno mijenjati. Kada govorimo o osobama s invaliditetom i osiguravanju informacija u njima pristupačnom obliku, a sukladno definiciji Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, u tekstu su obuhvaćene sve osobe s invaliditetom a time i na svi oblici informacijske pristupačnosti.
35	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 10. SUDJELOVANJE U KULTURNOM ŽIVOTU	Mjera 1. Osigurati osobama s invaliditetom veću dostupnost svih sadržaja vezanih uz kulturni život zajednice namijenjenih svim drugim građanima Aktivnosti 2. Izvršiti komunikacijske i građevinske prilagodbe muzejskih ustanova, arhiva i knjižnica - molimo dopuniti da glasi 2. Izvršiti komunikacijske i građevinske prilagodbe prostora s ponudo kulturnih sadržaja (kina, kazališta, galerije, muzejskih ustanova, arhiva i knjižnica i sl. (smatramo da svi trebaju imati određene prilagodbe ne samo navedeni jer prilagodba filma ili kazališne predstave ne znači ništa ako nije osigurana infrastruktura)	Prihvaćen	Uvažavaju se dopune u području djelovanja Sudjelovanje u kulurnom životu, u mjeri 1. u odnosu na aktivnost 2. koja sada glasi: Izvršiti komunikacijske i građevinske prilagodbe prostora u kojima se odvijaju kulturni sadržaji (muzeji, arhivi, knjižnice, kino dvorane, kazališta i dr.) uz napomenu kako će se polazne vrijednosti za ostale prostore utvrditi tijekom 2016. godine.
36	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 11. SUDJELOVANJE U JAVNOM I POLITIČKOM ŽIVOTU	Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. Glasovanje birača s tjelesnom manom, nepismenih birača i glasovanje izvan biračkog mjesta uređeno je i Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 92/10, 23/13 i 143/13), te je u navedenom Zakonu posebno propisano glasovanje slijepih osoba uz pomoć druge osobe (pratitelja) koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste odnosno ispred imena i prezimena kandidata za koje birač glasuje ili matrice za samostalno glasovanje. - Napomena: u ovom Zakonu izostavljene su gluhoslijepe osobe. No, praksa je pokazala da su na prošlim izborima gluhoslijepe osobe tražile prevoditelje za gluhoslijepe osobe i izašle na birališta uz podršku prevoditelja. Mjera 1. Aktivnost 1. - Dodati: uvećani tisak (large print) materijala, audio zapise te easy to read format. Potrebno je osigurati i dostupnost pisanih materijala u nezaštićenim formatima na zahtjev u svrhu uvećavanja teksta. Aktivnost 2. - Dodati: uvećani tisak (large print) materijala, audio zapise te easy to read format. Potrebno je osigurati i dostupnost pisanih materijala u nezaštićenim formatima na zahtjev u svrhu uvećavanja teksta. - Napomena: osobe s invaliditetom koje su članovi predstavničkih i izvršnih tijela međunarodnih organizacija u kojima predstavljaju i zastupaju osobe s invaliditetom iz Republike Hrvatske, promovirajući rad na tom području u našoj zemlji i prikazujući primjere dobre prakse, nemaju podršku države za sudjelovanje na međunarodnim događanjima, iako na njima zastupaju i RH i njene interese.	Djelomično prihvaćen	Vezano uz prijedlog nadopune aktivnosti 1. napominjemo da analiza dostupnosti dokumenata za sve osobe s invaliditetom, podrazumijeva sve oblike pristupačnosti, tako i postojanje uvećanog tiska, audio zapisa, easy to read formata itd. te ne smatramo potrebnim pojedinačno nabrajati oblike pristupačnosti. Vezano uz prijedlog nadopune mjere 1., aktivnosti 2., isti se prihvaća te aktivnost 2. sada glasi: Povećati dostupnost dokumenata različitih formata sukladno potrebama osoba s invaliditetom i osigurati potrebnu opremu (scanneri, pisači na Brailleovom pismu itd.) u svrhu olakšavanja sudjelovanja osoba s invaliditetom u predstavničkim i izvršnim tijelima
37	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 12. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ	Mjera 3. Poticati provođenje istraživačkih studija i usku suradnju nadležnih tijela radi osiguravanja dostupnosti sveobuhvatnih podataka u cilju postizanja veće razine znanja o osobama s invaliditetom te donošenja politika i programa vezanih uz invaliditet utemeljenih na kvalitetnim informacijama U nositelje obavezno uključiti predstavnika znanstvene institucije u području društvenih istraživanja jer naveden institucije visokog obrazovanja nisu nužno i znanstveno-istraživački profilirani. U Hrvatskoj postoji niz instituta (ne onih registriranih prema zakonu o udrugama nego prema zakonu o institucijama) koji se bave društvenim istraživanjima i specijalizirani su u tom te smatramo da iznimno mogu pridonijeti u ovom području. Ne treba se podrazumijevati da su predstavnici navedenih institucija visokog obrazovanja dovoljni, posebno može biti problematično ako osobe koje ćete uključiti s tih visokih učilišta imaju svoje udruge pa to pridonese utjecaju subjektivnosti što za istraživanje nikako nije dobro.	Prihvaćen	Komentar se prihvaća te se području djelovanja Istraživanje i razvoj, u aktivnosti u okviru mjere 3. Poticati provođenje istraživačkih studija i usku suradnju nadležnih tijela radi osiguravanja dostupnosti sveobuhvatnih podataka u cilju postizanja veće razine znanja o osobama s invaliditetom te donošenja politika i programa vezanih uz invaliditet utemeljenih na kvalitetnim informacijama, kao nositelji uključuju i znanstvene institucije u području društvenih istraživanja sukladno njihovim nadležnostima.
38	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 12. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ	Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. Na Zdravstvenom veleučilištu je organiziran modul u kojem su predavači Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom te predstavnici udruge slijepih, gluhih, osoba s tetra i paraplegijama te udruge osoba s mentalnim oštećenjima. - ZVU i ERF održavaju kolegije i provode vježbe na kojima su također predavači i izvoditelji osobe s invaliditetom.	Prihvaćen	Komentar u odnosu na navedeno postignuće u Sažetku postignuća u razdoblju od 2007 - 2015. u strateškom području istraživanje i razvoj se prihvaća te postignuće glasi: Na Zdravstvenom veleučilištu je organiziran modul u kojem su predavači Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom te predstavnici udruge slijepih, gluhih, osoba s tetra i paraplegijama te udruge osoba s mentalnim oštećenjima. Također, Zdravstveno veleučilište i Edukacijsko - rehabilitacijski fakultet održavali su kolegije i provodili vježbe na kojima su također predavači i izvoditelji bile osobe s invaliditetom.
39	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 14. RIZIČNE SITUACIJE I HUMANITARNA KRIZNA STANJA	Mjera 2. Aktivnost 3. - Napomena: Trenutno ne postoji način na koji bi gluha ili gluhoslijepa osoba u Hrvatskoj mogla kontaktirati hitnu pomoć, vatrogasce ili policiju. Mogućnost slanja sms poruke hitnim službama olakšalo bi djelovanje u slučaju katastrofa. Također, nije definiran način na koji bi gluhoslijepa osoba trebala dobiti informaciju o uzbuni.	Nije prihvaćen	Aktivnost 3. u okviru mjere 2, u području djelovanja Rizične situacije i humanitarna krizna stanja odnosi se isključivo na iznalaženje i uvođenje u uporabu novih tehnoloških rješenja kojima bi se omogućilo prenošenje znakova za uzbunjivanje i informacija primjerenih kategorijama invaliditeta u katastrofama i to iz razloga što trenutno instalirani kapaciteti sustava javnog uzbunjivanja to ne omogućavaju. Prijedlog „Dodira“ u smislu iznesenog prijedlog ne može se uvrstiti u područje djelovanja Rizične situacije i humanitarna krizna stanja, iako se načelno možemo složiti da bi se na taj način olakšala komunikacija s gluhoslijepim osobama u katastrofama i to isključivo pod uvjetom da mobilne mreže ne pretrpe oštećenja te da ne dođe do zagušenja mreža zbog preopterećenosti pozivima korisnika. Zaključno, u praksi će se do 2020. godine, do kada bi se trebale uvesti nove tehnologije kojima će se podržati provođenje ove aktivnosti, zasigurno razmotriti i uvođenje nekog od rješenja koje će biti isto ili slično prijedlogu „Dodira“, ali isključivo u kontekstu područja iz Strategije, ali ne i za zadovoljavanje svakodnevnih potreba njihovih članova za komunikaciju sa žurnim službama.
40	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 15. UDRUGE OSOBA S INVALIDITETOM U CIVILNOM DRUŠTVU	Smatramo da je potrebno definirati status udruga osoba s invaliditetom i udruga koje nešto rade za osobe s invaliditetom. Nije isto biti udruga koja okuplja osobe s invaliditetom koje se nalaze radi druženja i biti udruga koja razvija aktivnosti u koje uključuje korisnike osobe s invaliditetom. Smatramo da su najvrednije našem društvu udruge osoba s invaliditetom koje uključuju korisnike osobe s invaliditetom, ali se ne smije zanemariti doprinos udruga koje ne vode osobe s invaliditetom, ali koje u više od 75% svojih aktivnost uključuju i provode u korist osoba s invaliditetom. Smatramo da ovaj dokument treba definirati koje elemete imaju udruge osoba s invaliditetom, a koje udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom. Država mora definirati kriterij i za to ne treba poseban zakon, ovo područje je dovoljno da se to učini. Imamo primjer Nacionalnog programa za mlade koji je definirao što su udruge mladih, a što su udruge za mlade. Shodno tome molimo da se definira što su udruge osoba s invaliditetom, udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom te da se konačno odluči jel važnije tko ili što radi, odnosno jel nam važno jesmo li okupili 3 osobe s invaliditetom ili nas tri radi za tri osobe s invaliditetom ili tri osobe s invaliditetom su okupljene i rade za druge tri osobe s invaliditetom. Ove su razlike bitne, ove razlike postoje, ali o ovim razlikama se govori na iskrivljeni i manipulativan način i smatramo da ovaj dokument treba ukloniti mjesto manipulaciji i jasno definirati prioritete u radu udruga usmjerenih prema osobama s invaliditetom.	Primljeno na znanje	U suradnji s Povjerenstvom Vlade RH za osobe s invaliditetom, Ministarstvo socijalne politike i mladih nastojat će definirati traženo budući da isto nije potrebno definirati ovim strateškim dokumentom.
41	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	PODRUČJA DJELOVANJA, 15. UDRUGE OSOBA S INVALIDITETOM U CIVILNOM DRUŠTVU	Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. godine Osiguran transparentan i učinkovit sustav financiranja iz javnih izvora projekata i programa od interesa za opće dobro koje provode udruge osoba s invaliditetom - Savezi, odnosno udruge osoba s invaliditetom koje osiguravaju usluge neophodne za svakodnevno funkcioniranje osoba s invaliditetom nalaze se u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale udruge čije djelatnosti nisu usmjerene osiguravanju svakodnevne podške. Zbog toga smatramo da bi udruge osoba s invaliditetom koje pružaju navedene, za život neophodne usluge, trebale imati poseban status i biti sustavno financirane kako njihova održivost zbog financijskih razloga ne bi dolazila u pitanje.	Primljeno na znanje	Ministarstvo socijalne politike i mladih i nadalje će poduzimati korake s ciljem osiguravanja održivosti djelovanja udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom posebice onih koje osiguravaju potrebne usluge u zajednici
42	Udruga ZAMISLI	PODRUČJA DJELOVANJA, 16. MEĐUNARODNA SURADNJA	Smatramo važnim navesti mjeru vezanu uz međunarodnu suradnju udruga koje rade vezano uz osobe s invaliditetom. Imamo niz naših udruga koje su iznimno aktivne i uspješne na međunarodnoj sceni te bi za njihov trud i rad trebala postojati aktivnost koja bi im olakšala funkcioniranje u to području i osigurala dodatne izvore financiranja članarine ili sudjelovanja na sastancima i sl.	Nije prihvaćen	U cilju povećanja javnog utjecaja i vidljivosti organizacija civilnoga društva te prijenosa znanja i izgradnje njihovog kapaciteta, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kontinuirano raspisuje Poziv za iskaz interesa za prijenos znanja - međunarodni skupovi i predstavljanje RH u međunarodnim organizacijama na koji sve zainteresirane udruge imaju mogućnost prijaviti projekte i osigurati sufinanciranje sudjelovanja na međunarodnim skupovima i dolaska međunarodnih stručnjaka te sufinanciranje predstavljanja RH kroz sudjelovanje predstavnika udruga u međunarodnim krovnim organizacijama. Pored navedenog, Ministarstvo socijalne politike i mladih sukladno financijskim mogućnostima sufinancira sudjelovanje predstavnika udruga osoba s invaliditetom na međunarodnim skupovima ili njihovu organizaciju u RH. Nadalje, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje djeluju u korist osoba s invaliditetom imaju mogućnost apliciranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kroz koje je moguće osiguravati i sredstva za organizaciju skupova, a na kojima je moguće i sudjelovanje međunarodnih stručnjaka.
43	Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir	Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom , ZAVRŠNE ODREDNICE	10. Ministarstvo socijalne politike i mladih će, u suradnji s Povjerenstvom Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, u roku od 6 (šest) mjeseci nakon usvajanja, tiskati Nacionalnu strategiju u crnom tisku, na Brailleovom tisku ili u audio zapisu, te će je objaviti na web stranicama. - Prijedlog: Nacionalnu strategiju tiskati i na uvećani tisak (large print).	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća te je u završne odrednice dodan traženi tekst.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine