Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Anica Opalić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. | Nedorečeno,male općine opet mogu birati, nije potrebno da načlenici budu profesionalci,jer im nije dužnost dolaziti na posao niti imaju kakva prava ,osim lijepe plaće,koje im nitko ne dira,a to su većinom osobe bez visokog ili višeg obrazovanja,i onda Pročelnike stavljaju kao zamjenike i mandat,u isti koš. Sramotno jako! Probudite se. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Primjedba je nejasna s obzirom da je prijedlogom izmjena i dopuna Zakona propisano da male jedinice ispod 3.000 stanovnika imaju općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika koji dužnost obnaša volonterski i nemaju zamjenike. |
2 | Anica Opalić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 9. | Pročelnik se ne može tretirati kao izvršna vlast, ako je Pročelnik primljen temeljem natječaja na neodređeno,sad se netko sjeti ajmo ga mijenjati svake četiri godine,znači ispada u istom je rangu načelnika,svake četiri će doći možda neki drugi ,neće se ni snaći, već će biti novi izbor. Ne to nikako nije dobro,Pročelnik je službenik,koji drži sva četiri zida općine i trebali bi biti zaštićeni,a ne da ih svaka stranka ili izvršna vlast mijenja kako dolazi. Naročito one koji su dugi niz godina ,dakle poznaju svoju općinu,probleme u njoj i znaju kako postupati.Neprihvatljivo je da se Pročelnici tretiraju na mandate,to će biti kolaps! | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Prema važećem zakonskom rješenju, pročelnik je službenik kojeg imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan temeljem provedenog javnog natječaja. Pročelnici nisu izvršno tijelo i tako se ne tretiraju, niti se mogu tretirati Ovim prijedlogom se daje mogućnosti općinskom načelniku, gradonačelniku i županu da odaberu najbližeg suradnika s kojim će surađivati tijekom svojeg mandata. |
3 | Anica Opalić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 7. | Eto opet se ne pravi reda s dužnosnicima,zašto bi Načelnici bili odsutni ,ako im je to jedina obveza,to su osobe birane od naroda, koji ima dobra primanja ,a nema nikakve obveze,čak ni dolaska na posao.... Pročelnici su obrazovani ljudi koji u pravilu i drže sve pod kontrolom,ali sve prebaciti na Pročelnike,zato što dužnosnik je odsutan,mislim stvarno,neka se toga hvata tko ima mogućnosti i vremena i neka već nešto rade.... | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ovo je paušalna ocjena |
4 | Boris Bauković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. | Samo da razjasnim. Načelnik volonter ili zamjenik načelnika volonter ne znači da oni obavljaju svoju dužnost bez ikakve naknade, ne primaju plaću ali primaju naknadu. Zamjenik je po meni nepotreban u rijetkim prilikama kada je načelnik sprječen može ga mijenjati i pročelnik. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE Uspješnost funkcioniranja jedinice lokalne samouprave ne ovisi o broju zamjenika i načinu obnašanja dužnosti općinskog načelnika i zamjenika. Pored toga, napominje se da lokalni dužnosnici koji dužnost obnašaju volonterski ostvaruju pravo na naknadu za svoj rad u skladu s odredbama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. |
5 | Boris Bauković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 9. | U redu, neka se pročelnik primi na mandatno razdoblje od četiri godine. Toj osobi treba minimalno 3- 4 godine da posao savlada u velikoj mjeri, ne potpuno, jer ovaj posao zahvaća veliku širinu. Npr. u Županijama svaki odjel ima pročelnika znači približno 4 - 5 pročelnika gdje svatko radi samo svoj dio posla, npr. gospodarstvo, u Općinama taj cijeli posao radi samo jedna osoba i zaista treba toj osobi minimalno 3 - 4 godine da savlada taj posao, i što onda. Onda dolazi novi pročelnik koji se opet uči raditi 3 - 4 godine i tako do unedogled. Pročelnik mora, ali mora biti osoba profesionalac koji se prima javnim natječajem, postrožiti maksimalno uvjete, i ta osoba mora biti korektiv "političke politike" jedne Općine tj. načelnika. Ovako se to neće moći postići. Složio bih se sa mandatom pročelnika od 4 godine, ali da pročelnik može smijeniti, a to se neće dogoditi nikada načelnika. Na ovakav način će se Općine još više unazaditi, još će se više usporiti ako ne i zaustaviti razvoj Općina. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Pročelnici i jesu profesionalci, lokalni službenici koje i prema važećem zakonskom rješenju imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan temeljem provedenog javnog natječaja. Prema tome, ograničavanje vremena na koje će biti imenovani ne znači da ih se tretira kao političare, jer oni to nisu i ne mogu biti. Isto tako ne mogu biti ni „korektiv političke politike“ jer to nije spojivo s dužnošću pročelnika. O mogućnosti smjenjivanja općinskog načelnika od strane pročelnika sasvim je izlišno govoriti. |
6 | Branko Kleković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Mislim da ovaj izričaj nije dobar, hoće li netko biti biran ili ne ovisi o građanima. Ovo pitanje je potrebno urediti u Zakonu o lokalnim izborima u odredbama koje se tiču kandidature na način da se ne može kandidirati osoba koja je već dva puta obnašala dužnost. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE O građanima, odnosno biračima u svakom slučaju ovisi tko će biti izabran. Nema zapreke da se ovo ograničenje uredi sustavnim propisom kojim je utvrđeno i da se općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik biraju na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu. |
7 | DARKO GROŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 8. | U praksi neće funkcionirati zajednički upravni odjeli i službe za više jedinica lokalne samoupravedo 3.000 stanovnika i to je nemoguća misija to tim više što je sa sada zaposlenim u takvim jedinicama lokalne samouprave... | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Nejasno je po čemu se zaključuje da zajednički upravni odjeli neće funkcionirati u praksi. |
8 | DARKO GROŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. | uz stavak 2. Smatram da nema potrebe da se ukidaju zamjenici načelnika-gradonačelnika ako je već načelnik-gradonačelnik volonter tada mogu ostati i zamjenici načelnika koji će mijenjati načelnika kada će biti odsutan i taj posao također obavljati volonterski te tada nema potrebe ni za eventualnim novim izborima... | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ističe se da pitanje broja (odnosno ukidanje) zamjenika općinskog načelnika u jedinicama koje imaju manje od 3.000 stanovnika nije predmet regulacije članka 12, već je to način obavljanja dužnosti Cilj ovog prijedloga je racionalizacija i poboljšanje funkcioniranja sustava. |
9 | Grad Vrbovsko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 9. | Potpuno sam protiv da se pročelničko mjesto stavi na 4 godine. Smatram da pročelnik u jls mora biti osoba koja je profesionalna i koja se ne mijenja zajedno sa nečelnicima i gradonačelnicima jer takva osoba najbolje poznaje stanje u jedinici i najbolje je upoznata sa situacijom. Ne bi trebalo politizirati to radno mjesto budući da je ionako već sve ispolitizirano. Kad bi mandat bio četverogodišnji, smatram da bi se na to radno mjesto prijavile osobe za koje se ne bi gledala stručnost već samo politička pripadnost osobe i da se ne bi puno marilo kako ta osoba obavlja svoj posao. Nadam se da do te promijene neće doći. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Sasvim je jasno da pročelnici trebaju profesionalno obavljati svoju službu te da su pročelnici lokalni službenici. Ne radi se o politizaciji službeničke dužnosti, već otvaranju mogućnosti općinskom načelniku, gradonačelniku i županu odabira njegovih najbližih suradnika. Pri tome pročelnici moraju udovoljavati, prije svega, uvjetu stručnosti te stručno i profesionalno obavljati svoju službu. |
10 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 11. | Stavljanje, u članku 11. Nacrta, razlog prekoračenja proračunskog ograničenja plaća utvrđena zakonom kojim se propisuju mjerila određivanje plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uz postojeće (ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom financiranju), kao razloga za istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima ocjenjuje se strogim i nepotrebnim. Naime, prema odredbama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 28/10), kojim su proračunska ograničenja i utvrđena, propisan je nadzor nad provedbom Zakona, koje provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i središnje tijelo državne uprave nadležno za financije, svako u svom djelokrugu, te su utvrđene i kaznene odredbe za prekršaj ako se postupa, među ostalim, protivno odredbama kojima su ograničenja utvrđena. | Nije prihvaćen | NE PRHVAĆA SE Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nisu predviđene kaznene odredbe za nepoštivanje proračunskih ograničenja plaća iz članka 14. tog Zakona. |
11 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 9. | Na članak 9. Nacrta stavlja se, također, kao i na članak 7. Nacrta, primjedba nomotehničke naravi budući da se i u stavku 2. i 3. ponavljaju riječi:“ U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3.“ | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE Odredba će se nomotehnički urediti. |
12 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 7. | Člankom 7. Nacrta kojim se uređuje zamjenjivanje općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, koji nemaju zamjenika, a u slučaju njihove duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti nije uređeno pitanje zamjenjivanja kad, kako se to predlaže u članku 8. Nacrta, jedinice ne ustrojavaju upravne odjele (službe) već su dužne organizirati obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga zajednički s drugim jedinicama lokalne samouprave. Napominjemo da nomotehnički nije ispravno kako se to u stavku 4. članka 7. Nacrta navodi:“U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3.“(zapravo stavak 4.), budući da se isto već navelo u stavku 3. tog članka. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE Dio predložene odredbe koji glasi: U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 4. točka na kraju prve rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: „odnosno pročelniku iz stavka 2. ovoga članka.“ U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. u drugoj rečenici iza riječi: „zamjenik“ dodaje se zarez i riječi: „odnosno pročelnik“, a u trećoj rečenici iza riječi: „zamjeniku“ dodaju se riječi: „odnosno pročelniku“ i zarez.“ - sadrži pogrešnu oznaku odredbe koja se mijenja te je umjesto „U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3.“ potrebno navesti „U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 4“ te je odredbu potrebno nomotehnički urediti. |
13 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. | Mišljenja smo da, kako je to predloženo u 6. Nacrta., jednostavno linearno smanjenje, odnosno ukidanje zamjenika izvršnog tijela (posebice u situaciji koja se predlaže u alternativi tako da se podiže i granica broja stanovnika) nije opravdano. Prijedlog bi trebao biti rezultat analize i određenih pokazatelja u funkcioniranju jedinica, odnosno njihovog izvršnog tijela, jer ovakav prijedlog, uz predloženu alternativu, čini se jako pojednostavljenim rješenjem. Za Grad Zagreb, glavni Grada Republike Hrvatske, koji ima položaj županije i koji u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te druge poslove u skladu sa zakonom kao i da obavlja poslove državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave i druge poslove državne uprave utvrđene posebnim zakonima, obavljanje kojih se povjerava upravnim tijelima Grada Zagreba, to nije prihvatljivo niti odgovarajuće rješenje. Mišljenja smo da za Grad Zagreb treba ostaviti mogućnost da ima dva zamjenika gradonačelnika. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Institut zamjenika gradonačelnika potrebno je promatrati sustavno kao i ostale institute vezane uz lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a ne samo u odnosu na pojedinu jedinicu. |
14 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Mišljenja smo da nije prihvatljivo kako je to u članku 4. Nacrta predloženo, ograničavanje mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kao izvršnog tijela, jer se oni biraju na neposrednim izborima, sukladno posebnom zakonu, kao i zbog političkog kontinuiteta u provedbi politika lokalnih jedinica. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Nesporno je da se općinski načelnik, gradonačelnik i župan biraju na neposrednim izborima, a što se tiče političkog kontinuiteta u provedbi politika, taj kontinuitet nije osiguran činjenicom da se dosadašnji čelnik ima pravo kandidirati i na sljedećim izborima. |
15 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 3. | U članku 3. Nacrta predlaže se riječi:“U članku 31. stavku 1.“ zamijeniti riječima :“U članku 31. stavku 2.“ budući da je riječ“naknadu“ iza koje se predlaže dodavanje predloženih riječi sadržana u stavku 2. članka 31. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE U članku 3. Nacrta prijedloga pogrešno je navedeno: “U članku 31. stavku 1.“ te ispravno treba navesti : “U članku 31. stavku 2.“ |
16 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 2. | Mišljenja smo da je smanjenje članova predstavničkih tijela, kako se to predlaže u članku 2. Nacrta, između 12% - 28% previsok postotak (za neke jedinice povećan broj stanovnika, a smanjen broj članova), budući da manji broj članova predstavničkog tijela znači manju mogućnost sudjelovanja građana u ostvarivanju prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koje pravo im je dano u Ustavu Republike Hrvatske. Postotak je previsok i u odnosu na jedinice s više od 300.000 stanovnika, pa onda i Grad Zagreba, gdje je taj postotak 19,8 % , imajući u vidu njegovu veličinu i položaj te velik broj političkih stranaka koje egzistiraju u političkom životu. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Izmjene predložene predmetnim Nacrtom prijedloga zakona usmjerene su na racionalizaciju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave te poboljšanje organizacijskog modela funkcioniranja toga sustava, a u cilju provođenja reformi. U tom kontekstu predloženo je i smanjenje broja članova predstavničkih tijela za ukupno cca 20%. Pravo na lokalnu samoupravu zajamčeno Ustavom ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava. Sam broj članova predstavničkih tijela prepušten je zakonodavcu. |
17 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 1. | Mišljenja smo da je u članku 1. Nacrta kojim se predlaže smanjenje postotka broja birača potrebnog za predlaganje referenduma taj postotak previše snižen, te bi ga, ako se ide na smanjenje, trebalo sniziti za manji postotak. Isto tako, mišljenja smo da je prihvatljivija, za propisivanje praga prihvaćenosti odluke donijete na referendumu, formulacija prema kojoj je odluka donesena ako se na referendumu izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača, a ne, kako je to formulirano u alternativi, 25% , ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinica što je prihvaćeno i propisano za prag prihvaćenosti odluke vezano uz opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima putem referenduma. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ovo je paušalna ocjena |
18 | Grga K | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 3. | Naknade treba ukinuti, a plaćati samo putne troškove. Sastančenja organizirati van radnog vremena, a onima koji žele dobro sredini u kojoj žive ne bi trebao biti problem prisustvovati sjednici bez naknada. Tzv. naknade dokazano nisu spriječile korumpiranost niti veću posvećenost, a nikako ne mogu omogućiti stručnost ili kvalificiranost zbog izbornog sustava te su nepotreban trošak ovom napaćenom narodu. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Upitno je bi li naknade trebalo ukinuti. Naime, pravo na naknadu za rad u pojedinom tijelu sasvim je uobičajeno. Međutim, ovim se prijedlogom nastoji maksimalnu visinu naknade članovima predstavničkih tijela ujednačiti, a jedinice mogu same odlučiti hoće li ta naknada biti manja. |
19 | Grga K | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | JL(R)S manje od 5000 stanovnika treba pod hitno ukinuti. Koja je njihova svrha? Ne mogu organizirati ni prijevoz đaka do škole. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE U sklopu provođenja reformskih mjera utvrdit će se prednosti i slabosti postojeće raspodjele ovlasti između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pokušati iznaći optimalna rješenja za njihovo uravnoteženje. Prije bilo kakve odluke provest će se detaljne analize, razgovarati sa svima kojih se to tiče – općinama, gradovima i županijama, a tek nakon toga bit će doneseno najbolje rješenje. Prema tome, ne može se paušalno pristupati „ukidanju“ pojedinih jedinica, već će sustavna rješenja proizaći iz provedenih reformi. |
20 | Grga K | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 2. | Ove brojke je potrebno prepoloviti pr. JL(R)S koja je manja od tisuću stanovnika ne treba više od tri člana niti do 10 tisuća treba imati više od 7 članova jer samo njihove naknade putnog troška i dnevnica (čija je legalnost od 2011. upitna) "pojede" dobar dio proračuna. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ovo je pojedinačna, paušalna ocjena |
21 | JUG PULJIZEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Polazimo li od želje da reformiramo sustav lokalne samouprave, a da pri tome pojačamo ulogu i autonomiju JLR(P)S u postupku donošenja odluka, onda su ove izmjene i dopune suvišne i nepotrebne. Ako je cilj ovih izmjena i dopuna nekakva ušteda, to se neće dogoditi na ovaj način. Ako je cilj dodatna centralizacija umjesto toliko potrebne decentralizacije ili možda predlaganje izmjena i dopuna samo da bi se nešto predložilo, ovo je korak u tom smijeru. | Nije prihvaćen | NIJE TOČNO Ciljevi koji proizlaze iz predloženih rješenja utvrđenih ovim Nacrtom prijedloga zakona usmjereni su prije svega k racionalizaciji sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave te poboljšanju organizacijskog modela funkcioniranja toga sustava i predstavljaju prve korake u okviru reforme sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave. Posljedično, iz novih rješenja uslijedit će i znatne uštede za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
22 | JUG PULJIZEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. | Propisivanje profesionalnosti odnosno volonterstva (ili nametanje ako želimo nazvati stvari pravim imenom) smanjuje samoupravni djelokrug i sprječava razvoj JLR(P)S. Primjerice, na ovaj način nemoguće je da gradonačelnik npr. Splita, obavlja dužnost volonterski, a da Grad Split ima npr. "city managera", profesionalca koji upravlja tehničkim procesima grada (naravno ni to se ne može zbog nametnutnog ograničenja plaća u JLR(P)S). Obrnuto također, npr. općina s 3.000 stanovnika ne može imati profesionalca, bez obzira što ima bogat proračun i što taj načelnik profesionalac od 8 do 18h traži investitore i donosi novac svojoj općini. Koncept lokalne samouprave treba biti dominantni utjecaj lokalne sredine na proces donošenja odluka a ne obavljanje poslova i zadataka koje im daje centralna država, na način na koji centralna država to određuje. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Način obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana ni u kom smislu ne smanjuje samoupravi djelokrug jedinica, a koji je utvrđen Ustavom Republike Hrvatske. Što se tiče navoda oko „city managera“ ukazuje se da u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave rade službenici koji kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica te opće, administrativne, financijsko-planske, materijalno-financijske, računovodstvene, informatičke i druge stručne poslove. |
23 | JUG PULJIZEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 11. | Nedorečen članak koji je podložan interpretaciji i arbitrarnosti. Nejasno je da li se misli da bi trebala biti prekoračena planirana masa sredstava u proračunu ili se to tek može utvrditi prilikom izvješća o izvršenju proračuna. Povećanje parametara na koje JLR(P)S ne može utjecati (npr. poreza, raznih davana, parafiskalnih nameta i sl.) može dovesti do prekoračenja a samim time i raspuštanja. Jedanko tako, prekoračenje od npr. 10 kuna prema slovu zakona dovelo bi do novih izbora i troška od nekoliko stotina tisuća kuna. Nejasan je smisao ovog članka i potrebno ga je brisati. Na stranu što je spomenuti Zakon o plaćama u lokalnoj i regionalnog (područnoj) samoupravi školski primjer centralizacije i ograničenja lokalne samouprave i manifestacije volje birača, te direktno koči i usporava investicijske procese u JLR(P)S. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Nije jasno na koji način primjena odredbi Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi usporava investicijske procese na lokalnoj razini budući da taj Zakon isključivo propisuju mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te ne regulira pitanja koja se odnose na obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica. Ministarstvo uprave ovlašteno je u okviru svojeg djelokruga pripremati propise iz područja sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave te je tako cilj ovog prijedloga racionalizacija i poboljšanje predmetnog sustava. |
24 | JUG PULJIZEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. | Ovaj Nacrt prijedloga dodatno centralizira sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Ne bi smjelo bit zapreke da JLR(P)S mogu svojim statutima propisati broj zamjenika (od nula do npr. dva). Naravno svi zahvati u dio koji se tiče izbora zahtjevaju izmjene Zakona o lokalnim izborima. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Uređivanje ovoga instituta nema utjecaja na centralizaciju sustava, a otvaranje mogućnosti određivanja različitog broja zamjenika zacijelo ne bi pridonijelo niti uređivanju ni racionalizaciji sustava. |
25 | JUG PULJIZEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Ovakvo ograničenje mandata čelnika izvršne vlasti JLP(R)S je nepotrebno i prilično loše formulirano (da ne spominjem da je a pari predsjedničkim izborima a razlike su drastične). U većini gradova i općina u RH birači jako dobro znaju tko su i kako djeluju akteri na političkoj sceni te nema potrebe da se ograničava njihova volja zabranom biranja više od dva puta. Birači su sposobni da sami odluče da li netko treba biti "vječni" čelnik izvršne vlasti ili ne. Isto tako, mogućnost prijevremenih izbora (npr zbog nedonošenja proračuna) praktično može prevenirati nekoga da bude izabran nakon samo 2 godine i može se koristiti kao oružje protiv političkih protivnika... izazovemo prijevremene izbore a kandidat X osvoji 2 puta npr. 90% glasova i izazovemo nove izbore i protivno volji birača nametnemo novog kandidata. Članak treba brisati. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ograničavanje mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana pitanje je koje je u cijelosti prepušteno zakonodavcu te nema zapreke za njegovim propisivanjem. |
26 | JUG PULJIZEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 3. | Predloženim člankom se umanjuje samoupravni djelokrug predstavničkog tijela JLP(R)S na način da na razini centralne države određuju granice odluka predstavničkih tijela. Sve ove zapreke ionako može propisati odlukom svaka jedinica za sebe, pa se ovim člankom sužava opseg lokalne samouprave i pojačava centralizacija. Jednako tako, paušalno propisivanje o opravdanom neplaćenom izostanku je preopćenito i može izazvati čitav niz sporova između poslodavaca i radnika. U konačnici ovaj članak treba brisati. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ovom se odredbom ne umanjuje samoupravi djelokrug, već se uređuje maksimalni iznos i ujednačava visina naknade, što sada nije slučaj. Jedinice, naravno, mogu same odlučiti hoće li ta naknada biti manja. Podsjećamo da je i visina plaća za lokalne dužnosnike, kao i naknada za one koji dužnost obavljaju volonterski, također limitirana odredbama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Ograničavanje visine naknade članovima predstavničkih tijela nema nikakve veze s centralizacijom. Što se tiče propisivanja opravdanog neplaćenog izostanka s posla za članove predstavničkog tijela, upravo takvo rješenje predstavljalo bi značajno poboljšanje, s obzirom da važećim propisima taj izostanak nije uređen ni na koji način te članovi predstavničkog tijela sada imaju problema sa svojim poslodavcima. |
27 | Karmen Licitar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Mislim da o izboru lokalnih i regionalnih čelnika trebaju odlučivati isključivo birači, što znači da ne bi trebalo ograničavati mandat izvršnih tijela na predloženi način odnosno dva puta. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE O građanima, odnosno biračima u svakom slučaju ovisi tko će biti izabran, neovisno o tome je li već bio izabran ili ga biraju po prvi puta. |
28 | Lidija Orešković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | pozdravljam ovaj prijedlog jer mislim da ima previše činovnika u uredima, To bi trebalo povečati mogućnost ulaganja u regiju, kako bi se otvarala nova radna mjesta, to nam je zaista potrebno. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE Ovim se Nacrtom prijedloga reducira broj upravnih tijela u manjim jedinicama i predviđa zajedničko obavljanje poslova, što bi posljedično dovelo i do smanjenja broja službenika. |
29 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 16. | Trebalo bi odgoditi stupanje na snagu i članka 8. Naime, posao preustroja upravnih odjela u zajedničke upravne odjele zahtjevan je posao, s kojim se lokalne jedinice do sada nisu susretale. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Nema zapreke da se s preustrojem započne odmah po stupanju na snagu zakona i donošenju adekvatnih akata. |
30 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 13. | S obzirom da se radi o vrlo zahtjevnim promjenama i treba prvo ispregovarati puno toga (oko zajedničkog obavljanja poslova), a s druge strane treba donijeti čitav niz akata i razriješiti mnoge situacije, trebalo bi predvidjeti dulji rok za usklađivanje akata - najmanje 6 mjeseci. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Rok od tri mjeseca dan je jedinicama za usklađivanje općih akata te se smatra dostatnim, a toliki je rok bio utvrđen i prilikom posljednjih izmjena Zakona iz 2012. koje su bile znatno opsežnije. |
31 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. | Treba ostaviti mogućnost odabira između profesionalnog i volonterskog obavljanja dužnosti za općinske načelnike, gradonačelnike i župane za sve lokalne jedinice. Razvijati se i napredovati mogu jedino one općine i gradovi u kojoj izvršno tijelo redovito dolazi na posao, bez obzira na to je li volonter ili profesionalac. Postoji dvije vrste volontera: 1. oni koji su u mirovini, dakle ne ovise o primanjima iz JLS, a imaju želju nešto učiniti za svoju lokalnu zajednicu. Takvi ljudi imaju vremena boraviti u svom uredu i mogu puno učiniti čak i ako volontiraju. 2. oni koji su zaposleni negdje drugdje, a u poslijepodnevnim satima tu i tamo nešto obave za svoju JLS, uz svoj redovan posao kod nekog drugog poslodavca Volonter koji je zaposlen negdje drugdje, a u popodnevnim satima navrati do općine/grada, kad nema ni službenika, kad ne radi ni županija, ni ministarstva, niti bilo koja relevantna institucija, uz najbolju volju ne može donijeti napredak svojoj zajednici. Privatni sektor neće blagonaklono gledati na zaposlenika koji sa svog radnog mjesta, u radno vrijeme, rješava probleme općine/grada u kojoj je volonter. Ova odredba odvratit će mnoge kvalitetne kandidate od kandidature. Ispada da pravo kandidature u manjim sredinama imaju samo nezaposleni i umirovljenici. I socijalni slučajevi. Prinudni volonterizam dovest će do masovnosti pojave „virtualnih načelnika“ – koji s pročelnikom komuniciraju mobitelom i e-mailom, a s građanima putem profila na Facebook-u i Twitter-u. Niti će oni imati pojma što se zbiva u općini, niti će moći išta napraviti za svoju lokalnu zajednicu. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Način obavljanja dužnosti nije u izravnoj vezi s učinkovitim funkcioniranjem jedinice. Smisao predmetnih zakonskih odredbi je pridonošenje racionalizaciji sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave te poboljšanje organizacijskog modela funkcioniranja toga sustava. |
32 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 11. | Odredbu članka 11. ove zakonske novele treba izostaviti. Materiju je trebalo regulirati Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ne u ovom zakonu. Uostalom, stilizacija članka 14. Zakona o plaćama u lprs nije jasna i nedvosmislena. Ne zna se koja je to „prethodna“ godina. Kada se donosi proračun za 2017. godinu, tada je prethodna godina za koju je usvojen završni račun 2015. godina. Međutim, kad se izvršava proračun za 2017. i vrše isplate plaća, nakon usvajanja završnog računa „prethodna“ godina postaje 2016. S druge strane, naknada poreza na dohodak koju primaju potpomognuta područja, doznačuje se i knjiži kao tekuća pomoć i striktnom primjenom zakona ne bi se smjela uračunavati u masu sredstava za plaće. Provedba predložene odredbe ove zakonske novele donijet će mnoge probleme u praksi. Naime, Ministarstvo financija trudi se svojim mišljenjima i tumačenjima otkloniti dvojbe u primjeni članka 14. Zakona o plaćama u lprs. Međutim, u Republici Hrvatskoj zakone donosi Hrvatski sabor, koji je jedini ovlašten davati vjerodostojna tumačenja zakona. Resorni ministar ne može svojim tumačenjima i mišljenjima mijenjati i korigirati nedorečene zakonske odredbe. Takva mišljenja i tumačenja ipak nemaju značaj propisa. Stoga bi trebalo, za početak, urediti članak 14. Zakona o plaćama u lprs, a eventualne sankcije za njegovo nepridržavanje predvidjeti u Zakonu o plaćama u lprs, kao posebnom zakonu. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sustavni je propis kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave te između ostalog propisuju se razlozi za raspuštanje predstavničkog tijela, kao i razlog za istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje izvršnog tijela koji se predloženim izmjenama zakona nadopunjuje. Slijedom toga navedeno pitanje ne može se uređivati Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji isključivo i jedino uređuje materiju plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. |
33 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 9. | Tko upravlja „zajedničkim obavljanjem poslova“ koje nije ni upravni odjel, ni služba (upravno tijelo)? Tko imenuje osobu koja upravlja „zajedničkim obavljanjem poslova“? Imenovanje pročelnika na vrijeme od četiri godine je neprihvatljivo jer će omogućiti stranačko kadroviranje, koje neće spriječiti niti jedan javni natječaj. Tko će pod tim uvjetima uopće htjeti (i znati) raditi poslove pročelnika JUO, osim nekog mladca koji je netom završio stručno osposobljavanje, a tata/stric/punac mu je lokalni vijećnik/vijećnica? Zar doista ima onih koji misle da će novi općinski načelnik, kojeg je kandidirala politička stranka, moći samostalno odlučiti da primi najkvalitetnijeg natjecatelja za pročelnika? Suprotno općeprihvaćenom mišljenju, posao pročelnika JUO iznimno je složen i potrebno je i nekoliko godina da se steknu potrebna znanja i upozna lokalna situacija, čak i za one koji imaju iskustvo rada u lokalnoj samoupravi. Pročelnik JUO u svom radu primjenjuje i mora barem u glavnim crtama poznavati preko 100 posebnih zakona, čemu još treba pridodati propise za polaganje državnog stručnog ispita. Nema studija niti doktorata koji mogu osobu dovoljno pripremiti za posao pročelnika JUO. Uvođenje odredbe o imenovanju pročelnika na četiri godine predstavlja izigravanje profesionalizma u lokalnoj samoupravi, koje je postignuto u pretpristupnim pregovorima s EU. Česte smjene pročelnika možda su interesantne dužnosnicima u velikim lokalnim jedinicama, no za općine će to značiti degradaciju kvalitete rada i brojne nepravilnosti u radu. Čini se da ovih opasnosti nisu svjesni ni pojedini dužnosnici, a ni predlagatelj zakona. Štoviše, trebalo bi razmisliti o tome da se za pročelnike propiše da ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke, kao što je to propisano za suce. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Upravnim tijelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan (članak 53.a stavak 1. Zakona). Kvaliteta rada upravnih tijela ne smije biti personalizirana niti usmjerena na jednu osobu. |
34 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 8. | Formulacija je nejasna, nomotehnički nedotjerana i ukazuje na brojne intervencije. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5. Kako glasi stavak 4.? Ako ova odredba ide u pravcu smanjenja broja pročelnika pa bi time trebala dovesti do nekakvih ušteda, dogodit će se to da će se iz lokalne samouprave udaljiti upravo najkvalitetniji kadrovi. Naime, pročelniku prestaje radni odnos po sili zakona, dok se ostali službenici preuzimaju. Na taj način ionako rijetki visokoobrazovani kadar udaljava se iz JUO, a zadržavaju se službenici sa srednjom stručnom spremom. Ako se već ide za tim da se pročelnici rastjeraju iz lokalne samouprave, onda bi trebalo omogućiti njihov prelazak u druge službe, pa i državnu. Naime, prema sadašnjoj odredbi članka 18. Zakona o službenicima i namještenicima u lprs u lokalnu službu mogu se primiti osobe zaposlene u državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima ili upravnom tijelu iste ili druge lokalne jedinice, sporazumom koji potpisuju pročelnik i čelnik tijela iz kojeg službenik dolazi. Obratni prijam nije moguć (a ranije je bilo moguće i obratno). Proizlazi da je omogućen prelazak u službu svima, osim pročelniku kojem prestaje radni odnos i to još k tome iz razloga za koje on nije kriv (prestaje mu po sili zakona). Odredbe o „zajedničkom obavljanju poslova“ nisu u skladu sa ZUP-om. Dakle, općine s manje od 3.000 stanovnika nemaju upravne odjele i službe (upravna tijela), već trebaju zajednički organizirati poslove s drugim JLS. Koje su to „druge“ JLS? Jesu li to one koje zadržavaju Jedinstveni upravni odjel ili one koje imaju manje od 3.000 stanovnika? HIPOTETSKI SLUČAJ 1. Općina A ima 4.000 stanovnika i ima JUO. Općina B ima 2.500 stanovnika. Općina C ima 2.000 stanovnika. Sve tri općine nalaze se u neposrednom susjedstvu. Općine B i C žele organizirati zajedničko obavljanje poslova s Općinom A, jer ona zadržava JUO. Međutim, Općina A to ne želi jer joj to donosi nepotrebne organizacijske probleme. Općina A zajdničkim obavljanjem poslova s općinama B i C dobiva samo posao, dok prihode i ovlast donošenja proračuna zadržavaju općine B i C. PITANJE: Na koji način će se Općina A eventualno prisiliti na suradnju kad ona tom suradnjom dobiva samo probleme, no ne i prihode? HIPOTETSKI SLUČAJ 2. Općina B ima 2.500 stanovnika. Općina C ima 2.000 stanovnika. Općine B i C susjedne su općine i odluče se na „zajedničko obavljanje poslova“. PITANJA: Ima li to „zajedničko obavljanje poslova“ status upravnog tijela? Prema izričaju iz novog stavka 3. proizlazi da nema. Kako će takvo neupravno tijelo donositi rješenja u upravnom postupku? Kako će dobiti odobrenje za izradu pečata s grbom RH kad nije upravno tijelo, ni upravni odjel, ni služba? I kako će se uopće zvati? Zajednički upravni odjel ne može se zvati jer nije upravni odjel. Zajednička služba općina B i C ne može se zvati jer nije ni služba (prema izričaju iz novog stavka 3.). Tko upravlja tim „zajedničkim obavljanjem poslova“ koji nisu upravno tijelo, a trebali bi izdavati rješenja u upravnom postupku? Tko imenuje osobu koja upravlja „zajedničkim obavljanjem poslova“? Ako to "zajedničko obavljanje poslova" nema pročelnika, a iz izričaja stavka 3. proizlazi da nema, tko će onda zamjenjivati općinskog načelnika, koji nema zamjenika? Pročišćeni tekst odredbe članka 53. stavka 2. nakon izmjene bi glasio: „ U općinama i gradovima, s više od 3.000, a manje od 5.000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel.“ Odredba je nomotehnički nedotjerana. Ako je nakana da manje JLS zajednički obavljaju poslove onda treba jasno propisati: - dvije ili više JLS od kojih svaka ima manje od 3.000 stanovnika osnivaju zajedničke upravne odjele - JLS s 3.000 i više stanovnika, a manje od 5.000 stanovnika, osnivaju jedinstvene upravne odjele - JLS s najmanje 5.000 stanovnika mogu osnovati jedinstveni upravni odjel ili više upravnih odjela, ovisno o lokalnim potrebama i financijskim mogućnostima Inače, postoje JLS s više od 10.000 stanovnika koje ipak imaju JUO, dakle jednog pročelnika. Proizlazi da bi te JLS sada trebale osnovati više upravnih odjela, umjesto dosadašnjih pododjela. Predloženom zakonskom novelom, dakle, neće se smanjiti ukupan broj lokalnih pročelnika u RH, naprotiv moguće je da će se njihov broj i povećati, protivno tezama koje iznosi predlagatelj. Trebalo bi prijelaznim i završnim odredbama odgoditi stupanje na snagu i članka 8. Naime, posao preustroja upravnih odjela u zajedničke upravne odjele zahtjevan je posao, s kojim se lokalne jedinice do sada nisu susretale. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Što se tiče označavanja odredbi, napominje se da je iz pročišćenog teksta Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 19/13) vidljivo da je raniji stavak 4. u članku 53. Zakona brisan. Nejasan je zaključak da pročelniku prestaje služba po sili zakona, dok se ostali službenici preuzimaju. Što se tiče zajedničkog obavljanja poslova, ukazuje se na odredbe članaka 54. i 54.a važećeg Zakona, koje uređuju upravo to pitanje. Naravno da će se poslovi obavljati zajednički unutar upravnog tijela, a o načinu upravljanja i drugim pitanjima od značenja za to tijelo odlučit će predstavnička tijela jedinica koje su spremne sporazumno osigurati zajedničko obavljanje poslova. O tome hoće li imati jedinstveni upravni odjel ili će ustrojiti više upravnih tijela, "veće" jedinice i nadalje odlučuju same te primjedba ne stoji. Primjedba nomotehničke naravi se prihvaća te će se odredba nomotehnički urediti. |
35 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 7. | Nejasno je tko zamjenjuje općinskog načelnika u JLS s manje od 3.000 stanovnika. Te JLS prema predloženoj zakonskoj noveli nemaju ni jedinstveni upravni odjel, ni pročelnika. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ne zamjenjuje ga nitko. |
36 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. | KOMENTAR 1. Uz dužno poštovanje prema nacionalnim manjinama, čini se nelogičnim rješenjem da 85% većinskog stanovništva neke JLS nema pravno birati zamjenika izvršnog tijela, dok 15% stanovništva iste te JLS, koje čini neku nacionalnu manjinu, ima pravo birati zamjenika. „Zamjenik“ iz reda nacionalnih manjina čak ne može niti zamjenjivati izvršno tijelo kojem je zamjenik, nego to izvršno tijelo prema predloženoj zakonskoj noveli treba zamjenjivati pročelnik. Trebalo bi preispitati učinke Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, odnosno odredbe o obveznom sudjelovanju nacionalnih manjina u izvršnim tijelima određenih JLS. Ako su učinci Ustavnog zakona povoljni, treba kritički ocijeniti u kojoj mjeri je to doista zasluga zamjenika izvršnih tijela iz reda nacionalnih manjina. Moguće je, naime, da su ti povoljni učinci u većoj mjeri proizašli iz osnivanja vijeća nacionalnih manjina, koja raspolažu odgovarajućim financijskim sredstvima. Zamjenik izvršnog tijela predstavlja tek ceremonijalnu funkciju bez ikakvih stvarnih ovlasti, upravljačkih i financijskih. U sklopu reforme lokalne i područne samouprave, trebalo bi doista kritički preispitati odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjima u dijelu u kojem se nacionalnim manjinama osigurava pravo na sudjelovanje u izvršnoj vlasti lokalnih jedinica. Spomenute odredbe predstavljaju relikt iz vremena kad su lokalne jedinice imale poglavarstva, koja je imenovao sam (grado)načelnik i župan te je prirodno birao osobe s kojima može surađivati. Vijeća nacionalnih manjima daleko se kvalitetnije mogu brinuti o pravima nacionalnih manjina, nego što to može zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana iz reda nacionalnih manjina. Stoga bi bolje bilo ukinuti zamjenika iz reda nacionalnih manjina, a osnažiti vijeća nacionalnih manjina na način da im se osiguraju dodatna sredstva za njihov rad i aktivnosti. Na taj način sredstva nastala uštedom od plaće/naknade zamjenika mogla bi se jednim dijelom iskoristiti za podizanje kvalitete rada vijeća nacionalnih manjina. KOMENTAR 2. Analizom novije sudske prakse (npr. presuda Visokog upravnog suda RH broj: Usoz-58/14-5 od 27. 11. 2015., objavljena u NN 1/16) može se utvrditi da problem zamjenika koji danima ne dolazi na posao (a prima plaću jer je izjavio da želi profesionalno obavljati dužnost zamjenika) nije prisutan samo u malim lokalnim jedinicama. Prema tome, taj se problem u većim lokalnim jedinicama neće riješiti ukidanjem zamjenika u manjim JLS. Istina je da u praksi postoje zamjenici koji neredovito dolaze na posao, iako su se izjasnili da žele profesionalno obavljati svoju dužnost. Krivnja za takvu situaciju ne mora uvijek biti na njima, jer ako im općinski načelnik ne želi povjeriti nikakav posao (npr. dolaze iz opcije koja nije na vlasti i opstruira sve i svašta ili jednostavno nisu dorasli poslu) oni i ne mogu ništa raditi. Jedno vrijeme sjede besposleni u svom uredu, a zatim jednostavno prestanu dolaziti na posao. S druge strane, ima i svijetlih primjera kako zamjenici (dakako i zamjenice) svojim velikim zalaganjem, radnim elanom i znanjem mogu puno učiniti za lokalnu zajednicu i mogu predstavljati dobrodošlu pomoć izvršnom tijelu. Naime, institucija zamjenika ima dvije funkcije: 1. zamjenjuje izvršno tijelo kad je to potrebno, a to je rijetko 2. izvršno tijelo može mu povjeriti obavljanje određenih poslova, ako procijeni da bi to bilo svrhovito s obzirom na znanje, kvalifikacije i općenito sposobnosti zamjenika, kao i na njegove osobne karakteristike, jer procjenjuje da zamjenik neće zloupotrijebiti povjerenu mu dužnost. Za eventualne propuste zamjenika u konačnici je odgovorna osoba izvršno tijelo – prekršajno, kazneno, politički. S obzirom na izloženu situaciju, institucija zamjenika izvršnog tijela ima i svoje prednosti i nedostatke. Prednosti je potrebno zadržati, a nedostatke popraviti. Prema sadašnjem stanju stvari, zamjenik je potpuno neodgovoran – ne može ga se razriješiti, čak se ne može utjecati niti na njegovu odluku oko načina obavljanja dužnosti. Zamjenik ima pravo jednostrano odlučiti da će primati plaću, a istovremeno ne dolaziti na posao (pod izlikom „rada na terenu“). Presijecanje gordijskog čvora, u vidu ukidanja zamjenika zakonskom odredbom, nije dobro za ukupan razvoj lokalne samouprave. Treba tražiti kompromisno rješenje. 1. Treba zadržati zamjenike izvršnih tijela i u manjim JLS. 2. Zamjenik izvršnog tijela treba se birati zajedno s izvršnim tijelom (osim iz reda nacionalnih manjima). Birači moraju znati tko je rezerva u slučaju da iz nekog razloga izvršno tijelo prestane obnašati svoju dužnost, a i tko će mu pomagati u obavljanju poslova i time možda pridonijeti ukupnom razvoju lokalne zajednice. Svaki kandidat za načelnika/ gradonačelnika/župana treba sam odlučiti koje su to osobe s kojima bi mogao surađivati, pa svog zamjenika istaknuti u svojoj kandidaturi – što je i do sada bio slučaj. 3. Treba dati veću autonomiju izvršnom tijelu da nakon izbora odluči što će sa svojim zamjenikom. Odluku o načinu obavljanja profesionalne/volonterske dužnosti treba prepustiti dogovoru između izvršnog tijela i njegovog zamjenika. Ako je zamjenik voljan i sposoban preuzeti neke poslove, a izvršno tijelo ocjenjuje da bi mu takva pomoć dobrodošla te lokalna jedinica to može financijski podnijeti, treba to omogućiti. No ako se s vremenom pokaže da zamjenik nije dorastao povjerenim zadaćama ili se uopće ne pojavljuje na poslu i ne obavlja ni minimum dužnosti, treba izvršno tijelo imati ovlasti da takvom zamjeniku jednostranom odlukom onemogući daljnje profesionalno obavljanje dužnosti i jednostavno mu zahvali na suradnji. Prema sadašnjem stanju stvari, npr. (grado)načelnik/župan je odgovorna osoba u lokalnoj jedinici. On može neke poslove povjeriti svom zamjeniku, no odgovornost za eventualne propuste zamjenika i dalje leži na (grado)načelniku/županu. Stoga bi bilo prirodno dati mu ipak neke ovlasti, kojima on koliko-toliko može kontrolirati svog zamjenika. Drukčije se ponaša zamjenik koji zna da može biti razriješen ili barem prebačen na volonterski režim, od onoga koji je nerazrješiv. Na taj način uspostavlja se ravnoteža između potrebe da se zadrže sposobni zamjenici i mogućnosti da se iz javnog života uklone oni koji bi primali plaću, a ne bi ništa (korisno) htjeli raditi. 4. Ako s vremenom postane očito da suradnja između izvršnog tijela i njegovog zamjenika više nije moguća/potrebna/financijski održiva, treba dati mogućnost izvršnom tijelu da se izjasni o tome da više ne želi imati zamjenika (barem ne onoga koji obavlja dužnost profesionalno). | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE UZ KOMENTAR 1. Prava pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u izvršnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurana su Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“, br. 155/02, 47/10, 80/10 i 93/11), koji je organski zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina i donosi se dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika u Hrvatskome saboru. UZ KOMENTAR 2. Analizom spomenute presude Visokog upravnog suda RH upravo se može doći do zaključka da se obnašanje dužnosti razlikuje od obavljanja poslova službenika, ili radnog odnosa radnika. Prema tome, prava dužnosnika vezana su isključivo uz činjenicu obnašanja dužnosti, a ne uz njihovo „dolaženje na posao“. |
37 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Ne bi trebalo ograničavati mogućnost višekratnog izbora. Iz javnog života nepotrebno se odstranjuju sposobni kandidati, koje su birači prepoznali kao uspješne nositelje izvršne vlasti. Posebno će to biti izraženo u manjim sredinama, u kojima se i ovako jedva pronalaze ljudi koji su voljni i sposobni uhvatiti se ukoštac s problemima lokalne zajednice. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Nitko nema ekskluzivno pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, već to pravo imaju svi birači koji na području konkretne jedinice imaju najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište. |
38 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 3. | Općine već imaju značajno manje naknade za sjednice predstavničkog tijela nego što se predlaže. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Možda neke općine i imaju naknade manje od predloženog. Međutim, vezano uz pravo članova predstavničkog tijela na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela, rješenja u praksi su vrlo različita i potpuno neujednačena, kao i način određivanja prava i visina naknade. Stoga bi se predloženim rješenjem parametri za određivanje naknade ujednačili, a visina naknade ograničila. |
39 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 2. | Sukladno odredbama Europske povelje o lokalnoj samoupravi i odredbama Ustava RH potrebno je propisati okvirno broj članova predstavničkog tijela, umjesto da se striktnom normom određuje njihov broj. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ukazuje se da je i važećim Zakonom taj broj utvrđen konkretno, a ne u rasponima. Vezano uz „sužavanje autonomije lokalnih jedinica“, ukazuje se da je pojam njihove autonomije pogrešno shvaćen, jer je Ustavom utvrđeno da jedinice imaju pravo u okviru zakona, svojim statutom samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima. |
40 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 1. | Nije dobro previše spustiti granicu za donošenje odluke o lokalnom referendumu. Možda bi bolje bilo propisati 15%, pa pratiti kroz neko vrijeme učinke ove odredbe. | Prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ovo je paušalna ocjena |
41 | MARINA KRAJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Svrsishodna je jedino izmjena predložena člankom 10. jer je u skladu s izvješćima Ustavnog suda o pojavama neustavnosti. Trebalo bi, međutim, uzeti u obzir i izvješće Ustavnog suda objavljeno u NN 12/13, koje govori o pojavi učestalog donošenja zakona po hitnom postupku, a bez opravdanog razloga. Nije jasno zašto se predlagatelj odlučio na javno savjetovanje o ovako značajnoj reformi u okolnostima kad u Republici Hrvatskoj imamo tehničku Vladu, a Hrvatski sabor donio je odluku o samoraspuštanju, koja će stupiti na snagu 15 dana nakon prestanka savjetovanja. Nacrt zakona, s obveznim obrazloženjima razloga donošenja i procjenom fiskalnog i drugih učinaka, uopće nije dostavljen na očitovanje Udruzi općina, Udruzi gradova i Hrvatskoj zajednici županija, Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika. Pojedinačni kratki sastanci sa svakom od udruga, ukupnog trajanja manje od 6 sati, s vrlo uopćenim tezama koje su pri tome izložene, ne mogu se smatrati dostatnim. PPT prezentacija od ukupno 8 slajdova šturog teksta nije nacrt zakona, niti se može smatrati obrazloženjem zakona s ciljevima i procjenama učinaka. Europska povelja o lokalnoj samoupravi, između ostalog propisuje: „Lokalne jedinice će se, koliko je to moguće, pravovremeno, na odgovarajući način, pitati za mišljenje u postupku pripremanja i donošenja odluka koje ih se neposredno tiču.“ Nacrt zakona sadrži nomotehničke propuste i nelogičnosti, iz čega je razvidno da se izradi nije pristupilo s potrebnom pažnjom, da učinci pojedinih odredbi nisu analizirani. Planirane uštede otpuštanjem jednog broja pročelnika JUO neće se ostvariti. Naime, imenovanjem pročelnika na 4 godine bitno će se pogoršati kvaliteta rada, povećat će se broj općih akata koji sadrže nezakonite i neustavne odredbe. S vremenom će se pojaviti potreba za dodatnim službenicima u državnoj upravi za obavljanje poslova upravnog nadzora općih akata. Posljedično, broj zaposlenih u državnoj upravi će se povećati na račun smanjenja broj službenika u manjim općinama. Uvidom u Statistički prikaz Ministarstva uprave broj 2, objavljen na mrežnoj stranici Ministarstva uprave 15. 5. 2016. utvrđuje se da ukupno 576 lokalnih jedinica ima zaposleno 13.580 službenika i namještenika, dok ukupno 51 državna agencija i druge pravne osobe zapošljavaju 10.176 službenika i namještenika. Analitika izgleda ovako: - 20 županija zapošljava ukupno 2.252 službenika i namještenika - 127 gradova zapošljava ukupno 5.794 službenika i namještenika - 428 općina zapošljava ukupno 2.639 službenika i namještenika - Grad Zagreb zapošljava ukupno 2.895 službenika i namještenika Iz navedenog proizlazi nesrazmjerno opterećenje službenika u općinama količinom poslova koji se raspoređuju na vrlo mali broj službenika. Naime, i male i velike JLS imaju gotovo iste obveze, jedino u manjem opsegu. Ustav RH propisuje: „Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima.“ Predložena novela ne daje okvir već kogentnim normama propisuje broj vijećnika (umjesto da daje raspon mogućeg broja), određuje volonterski način obavljanja dužnosti izvršnim tijelima u manjim JLS, ne ostavljajući mogućnost samostalnog uređenja. Dodatnim sužavanjem autonomije lokalne samouprave u ruralnim sredinama pojačat će se depopulacija stanovništva, koja je već izražena – stanovništvo se trajno iseljava u gradove ili čak inozemstvo. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Nije jasno iz čega je podnositeljica komentara zaključila o hitnom postupku za donošenje predmetnog zakona, kad je Nacrt prijedloga tek u fazi javnog savjetovanja. Zakonom o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11 i 12/13), u dijelu kojim se uređuju poslovi državne uprave propisano je da središnja tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. Istim je Zakonom propisano i da tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. Na temelju izrađenih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza, itd.) te na drugi način prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. Ministarstvo uprave, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, u svakom je trenutku ovlašteno (i dužno) pratiti stanje i pripremati propise u području lokalne i područne (regionalne) samouprave. Postupak savjetovanja s javnošću proizlazi iz odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama i nema zapreke za njegovim provođenjem, neovisno o političkoj situaciji. Savjetovanje s javnošću se i provodi u fazi koja prethodi izradi „konačnog“ teksta nacrta prijedloga zakona, kako bi nositelj izrade nacrta sagledao dobivene komentare te pojedine prijedloge eventualno ugradio u sam tekst nacrta prijedloga, prije negoli se isti upućuje u proceduru. Nastavno, izrađeni nacrt prijedloga upućuje se na mišljenje tijelima državne uprave i drugim relevantnim dionicima, među kojima su i nacionalne udruge jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Što se tiče utvrđivanja broja članova predstavničkih tijela, ukazuje se da je i važećim Zakonom taj broj utvrđen konkretno, a ne u rasponima. Vezano uz „sužavanje autonomije lokalnih jedinica“, ukazuje se da je pojam njihove autonomije pogrešno shvaćen, jer je Ustavom utvrđeno da jedinice imaju pravo u okviru zakona, svojim statutom samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima. |
42 | Općina Darda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Vrlo ishitren, nedorečen politički pamflet izrađen pred nadolazeće izbore bez ikakve razrade i javne rasprave, a posebice bez ikakve ideje o posljedicama i provedbi predloženih izmjena! Tražimo da se prijedlog pod hitno makne s ovog savjetovanja jer u ovoj političkoj situaciji nitko ne može predlagati izmjene zakona i bilo bi neozbiljno s istima licitirati! | Nije prihvaćen | NEPRIHVATLJIVO Zakonom o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11 i 12/13), u dijelu kojim se uređuju poslovi državne uprave propisano je da središnja tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. Istim je Zakonom propisano i da tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. Na temelju izrađenih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza, itd.) te na drugi način prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. Ministarstvo uprave, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, u svakom je trenutku ovlašteno (i dužno) pratiti stanje i pripremati propise u području lokalne i područne (regionalne) samouprave. Postupak savjetovanja s javnošću proizlazi iz odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama i nema zapreke za njegovim provođenjem, neovisno o političkoj situaciji. |
43 | Općina Darda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. | Pozvao bih autora ovih izmjena da nam dostavi popis uspješnih jedinica lokalne samouprave u kojima su čelnici volonteri! Volonter je samo izraz za dužnosnika koji prima naknadu za nerad!!! Nitko ne može kvalitetno obavljati posao čelnika jedinice lokalne samouprave ako nije profesionalac, a isto vrijedi i za zamjenike! Za one koji misle da to nije bitno mogu i sada usporediti jedinice lokalne samouprave s volonterima na čelu s onima gdje čelnici profesionalno obavljaju svoj posao i sve će im biti jasno! Ako već želite, možete procjenivati i po pokazateljima i statističkim podacima naše općine u kojoj su i načelnik i oba zamjenika profesionalci i vidjet ćete da se to ne može usporediti s niti jednom jedinicom lokalne samouprave gdje se te dužnosti obavljaju volonterski! | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Komentar je iznesen na neprimjeren način. Uspješnost funkcioniranja jedinice lokalne samouprave ne ovisi o broju zamjenika niti je način obnašanja dužnosti općinskog načelnika i njegovih zamjenika apsolutni jamac urednog i uspješnog funkcioniranja jedinice. |
44 | Općina Darda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 9. | Pročelnik mora biti profesionalac zaposlen na neodređeno vrijeme i svako miješanje pročelničkog položaja s izvršnom vlasti ne može biti dobro jer se prvenstveno gubi na kontinuitetu, a s vremenom i na kvaliteti! U slučaju usvajanja ovakve odredbe za dva mandata imali bi za pročelnike političke uhljebe koji ništa ne bi znali i ništa ne bi radili, to je apsolutno neprihvatljivo! | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Pročelnici i jesu profesionalci, lokalni službenici koje i prema važećem zakonskom rješenju imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan temeljem provedenog javnog natječaja. Ograničavanje vremena na koje će pročelnici biti imenovani ne smije bit od značaja za kontinuitet u obavljanju poslova unutar pojedinog upravnog tijela. |
45 | Općina Darda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 8. | Ukoliko itko misli da će nekakvi zajednički uredi odrađivati poslove iz samoupravnog djelokruga nekoliko općina, to je osoba s ozbiljnim odmakom od stvarnosti i uopće ne razmišlja o posljedicama! | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE JOŠ JEDAN NEPRIMJEREN I UVREDLJIV KOMENTAR |
46 | Općina Darda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. | Ova odredba ponovno dokazuje da su ovo prijedlozi ljudi koji ili ne znaju ništa o lokalnoj samoupravi ili misle da se u svim jedinicama lokalne samoprave ne radi apsolutno ništa, pa nema potrebe niti za zamjenicima! Ponovno napominjemo da broj potrebnih zamjenika određuje količina posla koja se u određenoj jedinici lokalne samouprave odrađuje, a ne isključivo broj stanovnika. Ako ćete biti na raspolaganju svojim građanima i omogućiti svakom svom mještaninu da vam se u svakom trenutku obrati sa svojim problemom onda je fizički nemoguće da jedna osoba odrađuje sve sama! Ovakav politički pamflet možda prolazi u nekim jedinicima lokalne samouprave gdje nitko ništa ne radi i gdje se čelnici niti ne osvrću na probleme svojih mještana, ali za nas koji radimo i gdje su rezultati itekako vidljivi ove izmjene su u najmanju ruku obična politička promidžba objavljena u trenutku kada je bilo evidentno da su izbori na pomolu! | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE SVI KOMENTARI OPĆINE DARDA, KAO I OVAJ, SU NEPRIMJERENI I PISANI UVREDLJIVIM I OMALOVAŽAVAJUĆIM TONOM, ŠTO JE NEDOPUSTIVO! |
47 | Općina Darda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Ova odredba, kao uostalom i većina predloženih izmjena, je ishitrena, nepromišljena i nedorečena. Koju bi uopće svrhu mogla imati takva odredba osim da se u jedinicima lokalne samouprave gdje imamo dugovječne i iznimno uspješne načelnike i gradonačelnike oni zamjene manje sposobnim ili nesposobnim ljudima bez obzira na volju birača?! Ne radi se ovdje o instituciji predsjednika države u predsjedničkom ili polupredsjedničkom sustavu, pa da to ima nekakve veze s akumulacijom moći u rukama jedne osobe (autor je vjerojatno pročitao, ali ne i shvatio neku knjigu o teoriji države)?! Ponavljam, predložena izmjena ovog članka, kao i sve predložene izmjene je običan politički pamflet bez ikakve razrade i znanja o funkcioniranju jedinica lokalne samouprave u realnom svijetu! Svaka izmjena, bila ona dobra ili loša, mora imati detaljnu studiju o provedbi, a posebice o dalekosežnim posljedicama iste! | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE SVI KOMENTARI OPĆINE DARDA, KAO I OVAJ, SU NEPRIMJERENI I PISANI UVREDLJIVIM I OMALOVAŽAVAJUĆIM TONOM, ŠTO JE NEDOPUSTIVO! Ograničavanje mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana pitanje je koje je u cijelosti prepušteno zakonodavcu te nema zapreke za njegovim propisivanjem. |
48 | Općina Gračac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. | Način obnašanja dužnosti izvršnih čelnika i njihovih zamjenika treba ostati njima na izbor, osobito samih župana, gradonačelnika i načelnika na kojima svakako leži najveća odgovornost za sve što se događa u jedinici na čijem su čelu, tako da na njima mora biti i donošenja odluke kako najbolje mogu funkcionirati. Uređivanje načina obavljanja dužnosti statutom u jedinicama od 3.000 do 10.000 stanovnika opet daje mogućnost da predstavničko tijelo, koje statut donosi, isto uredi suprotno volji izvršnog čelnika (osobito ukoliko su u pitanju suprotne političke opcije) i tako posredno vrši pritisak na čelnika. Zašto bi se, uostalom, nekoga prisiljavalo odredbama statuta da mora dužnost obnašati profesionalno, što je po ovom prijedlogu moguće. Svakako, način obavljanja dužnosti trreba ostaviti na izbor izabranima i dati im mogućnost promjene načina tijekom mandata, ali je neophodno zakonom propisati onima koji dužnost obavljaju profesionalno da tu dužnost i izvršavaju, među ostalim i redovitim dolaskom na posao. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Uredno funkcioniranje jedinice lokalne samouprave ne ovisi isključivo o načinu obavljanja dužnosti izvršnog čelnika te jedinice. Ujedno, u svezi navoda glede propisivanja statutom načina obavlja dužnosti, ističe se da sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedna od glavnih ovlasti izvršnog tijela predlaganje općih akata pa tako i statuta (čl. 48.). |
49 | Općina Gračac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 11. | Predložena izmjena nije dobro definirana, kao što niti inače stavovi Ministarstva financija i Ministarstva uprave po pitanju plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nisu usklađeni. Iz predložene izmjene nije jasno da li do raspuštanja dolazi ukoliko već pri donošenju proračuna (ili njegovih izmjena i dopuna) unaprijed bude planirano prekoračenje proračunska ograničenja, ili se izmjena odnosi na situacije kada se to dogodi tijekom izvršenja proračuna, što se može utvrditi tek protekom izvještajnoj razdoblja. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Naravno da je prekoračenje potrebno izvršiti, a svakako je nedopustivo svjesno planirati prekoračenje u proračunu. |
50 | Općina Gračac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 9. | Pročelnici moraju biti i ostati stručne, iskusne i o politici neovisne osobe. Predloženom izmjenom, kao i predloženim izmjenama drugih članaka (osobito onih o zamjenjivanju izvršnih čelnika i ukidanju zamjenika u manjim jedinicama) pokušava se, s jedne strane, od pročelnika djelomično napraviti i političke dužnosnike. Pročelnici su osobe koje moraju raditi, nadzirati i biti upoznate sa svim poslovima iz nadležnosti odjela i JLS općenito, za što je, osim stručnosti i iskustva, neophodan kontinuitet, sloboda od političkih pritisaka i neizvjesnosti koju donosi mandat. Predloženim izmjenama samo se otvara prostor za politiziranje upravnih tijela. Osobito su opasne situacije u jedinicama u kojima dolazi do prijevremenih raspuštanja izvršnog i predstavničkog tijela, što po obavljanje osnovnih zadaća i nesmetano funkcioniranje jedinice i upravnih tijela ne smije predstavljati rizik, a uz mandatno imenovanje pročelnika moglo bi. Nije definirano ni što se događa u takvim situacijama (kada npr. dođe do prijevremenih izbora izvršnog (nekad i predstavničkog) tijela prije isteka četverogodišnjeg mandata pročelnika). Osobe koje su sposobne stručno, savjesno i odgovorno raditi kao pročelnici neće se natjecati, već će prihvaćati manje zahtjevne i manje odgovorne poslove, čime će ostaviti prostora manje kvalitetnim kandidatima koji će, upravo zbog nedostatka znanja, iskustva i svijesti o tome što znači biti pročelnik, vidjeti samo prava, a ne i težinu koje to mjesto nosi. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Pročelnici i jesu profesionalci, lokalni službenici koje i prema važećem zakonskom rješenju imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan temeljem provedenog javnog natječaja. Ograničavanje vremena na koje će biti imenovani ne znači politizaciju, niti smije biti od utjecaja na nesmetano funkcioniranje jedinice. |
51 | Općina Gračac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 8. | Opet je glavni kriterij broj stanovnika, a ne i površina, socijalna struktura, geografske osobitosti. Sve vodi k daljnoj depopulaciji ruralnih sredina. Predložena izmjena, osim što je neopravdana i osmišljena iz perspektive velikoga grada, nomotehnički je neispravna i površna. Tako je, na primjer, propušteno, slijedom predložene zamjene u teksta u st. 2., izmijeniti ili brisati i preostali dio stavka 2. iza riječi "djelokruga,"koji sada glasi: "a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel.". Zajedničko organiziranje obavljanja poslova bit će teško dogovoriti, a posebno provesti. Čemu će onda postojati i druga tijela tih jedinica, ako nemaju upravno tijelo? | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA Odredba će se nomotehnički urediti NE PRIHVAĆA SE U odnosu na sadržaj izmjene – zajedničko obavljanje poslova već je uređeno važećim odredbama Zakona – članak 54. |
52 | Općina Gračac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 7. | Pročelnici su službenici, stručne osobe koje ne mogu biti zamjena politički delegiranim dužnosnicima. Predložena situacija nije dobra niti za same jedinice, niti za čelnike, niti za pročelnike. Ovlasti i nadležnosti jednih i drugih nisu jednake, pročelnike bi se na predloženi način stavilo pod utjecaj politike, a niti izvršnim čelnicima nije isto da li ih zamjenjuje drugi dužnosnik ili pročelnik. Osim toga, može doći do miješanja nadležnosti, sukoba interesa, zanemarivanja zadaća i obveza pročelnika zbog privremenog obnašanja dužnosti odnosno zamjenjivanja načelnika. Zamjenika načelnicima treba zadržati i iz tih razloga. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ovo je paušalna ocjena Status pročelnika kao službenika različit je od statusa dužnosnika i on se ne može izjednačiti. U smislu kako je navedeno, pročelnici su i sada „stavljeni pod utjecaj politike“ jer ih imenuje općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, koji ih može i razriješiti. |
53 | Općina Gračac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. | Predložena promjena previše je radikalna, broj stanovnika nije jedini kriterij kojim se treba određivati potreba za izborom zamjenika izvršnog čelnika. Postoji još niz kriterija, koje nitko ne razmatra, kao što su površina jedinice, specifičnost geografskih, klimatoloških i socijalnih uvjeta, koji često dovode do toga da je obnašanje izvršne vlasti puno teže i zahtjevnije od onoga promatranog isključivo kroz broj stanovnika. S druge strane, u manjinske zamjenike se ne dira, oni formalno ostaju bez obzira na broj stanovnika i na broj birača koji ih uopće bira i bez obzira što u nekim jedinicama pripadnici manjine budu zastupljeni u izvršnom tijelu npr. kao redovno izabrani načelnici, a istovremeno se i dalje bira zamjenik iz reda pripadnika nacionalne manjine, a "redovni" zamjenik ne. Zamjenika u manjim jedinicama treba ostaviti, ali zakonom definirati obveze i odgovornost. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Nejasno je na koji bi način površina jedinice te specifičnost geografskih, klimatoloških i socijalnih uvjeta imali utjecaja na broj zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana. Što se tiče zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, njihov izbor utemeljen je na Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina te se ovim zakonom u njih ni ne može „dirati“. |
54 | Općina Gračac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Nije potrebno niti dobro zakonom ograničavati broj mandata. Izvršni čelnici biraju se voljom birača, koja određuje rezultat izbora te tko i koliko puta može biti izabran. Volja birača treba biti jedini moderator broja mandata. Birači će odlučiti žele li da ih netko uspješan i dalje vodi, da nastavi s radom i projektima koje nije uvijek moguće ostvariti u nekoliko godina, odnosno kazniti neuspješnog i nekvalitetnog kandidata. Predloženom izmjenom nije niti definirano odnosi li se prijedlog na uzastopne mandate ili najviše dva mandata u određenom vremenskom periodu, niti je definirano što u slučajevima prestanka mandata prije isteka četverogodišnjeg perioda. Moguće je da bi se usvajanjem ove izmjene otvorilo prostora nekvalitetnijim kandidatima u manjim sredinama da budu birani na štetu svih građana, jer iz formalnog razloga broja mandata ne mogu biti birani sposobniji pojedinci koji se ne bi ustručavali ponovo prihvatiti odgovornost koju ta dužnost nosi. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Nitko nema ekskluzivno pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, već to pravo imaju svi birači koji na području konkretne jedinice imaju najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište. Predloženo rješenje ni u kojem smislu ne utječe na volju birača. |
55 | Općina Gračac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 1. | Predloženo je preveliko snižavanje postotka broja birača potrebnog za predlaganje referenduma, što može dovesti do čestih, a i nepotrebnih raspisivanja referenduma, kojima se stvaraju dodatni, neplanirani troškovi te usporava postupak donošenja važnih akata. Predstavnička tijela čine izabrani predstavnici građana, oni svojim radom u predstavničkom tijelu izražavaju volju i stavove građana, što bi trebalo biti dovoljno za donošenje odluka. Snižavanje na 10% je previše smjelo, treba zadržati postojeći postotak ili ga smanjiti samo za nekoliko postotaka. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ovo je paušalna ocjena |
56 | OPĆINA LOBOR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 9. | Pročelnici su profesionalci i garancija su kontinuiteta rada općinskih službi. Trebali bi biti nestranački. Ne bi ih trebalo tretirati kao političare. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Pročelnici i jesu profesionalci, lokalni službenici koje i prema važećem zakonskom rješenju imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan temeljem provedenog javnog natječaja. Prema tome, ograničavanje vremena na koje će biti imenovani ne znači da ih se tretira kao političare, jer oni to nisu i ne mogu biti. |
57 | Općina Popovac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 11. | Što to u praksi znači, da ako prihod od koncesije poljoprivrednog zemljišta u našoj općini iznosi 8% izvornih prihoda, (550.000,00 kn) datum valute je 31.12. tekuće godine, netko u tom pravnom subjektu "zaboravi" uplatiti toga dana i uplatu izvrši 02.01. iduće godine, automatski probijate trošenje 20% izvornih prihoda dozvoljenih za plaće i uzrokuje nove izbore u općini, ili nedaj Bože da probijete iznos za 0,01 kn i imate nove izbore, prihodi u današnje vrijeme su teško predvidivi u cijelosti, treba provesti fiskalnu decentralizaciju i omogućiti raspodjelu od npr. pravedniju raspodjelu prihoda od današnje gdje 96% zadržava država, a 4% otpada na sve jedinice lokalne i područne samouprave. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Smisao predmetnih zakonskih odredbi nije kažnjavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave već poštivanje zakonskih obveza i racionalizacija sustava rada lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
58 | Općina Popovac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 9. | Bilo kakvo uplitanje izvršne vlasti u imenovanja pročelnika nije prihvatljivo. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE I prema važećem zakonskom rješenju, pročelnika imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan temeljem provedenog javnog natječaja, a može ga i razriješiti. |
59 | Općina Popovac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 8. | U jedinicama manjima od 3.000 stanovnika primjena ove izmjene prouzročila bi dalekosežne posljedice o kojima naravno predlagatelji izmjena nisu upoznati jer napominjem opet nije napravljena analiza te što je još važnije analiza posljedica ovakvih izmjena. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ovo je paušalna ocjena |
60 | Općina Popovac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. | Izmjena predložena da se smanji broj dužnosnika bez apsolutno ikakve analize, posebice one na terenu, koja bi pokazala koji su to poslovi koji se obavljaju u jedninicama lokalne samouprave te koliko zapravo poslova obavljaju svi u njima. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Zakonodavac, kao i izrađivač Nacrta prijedloga, zasigurno su dobro upoznati s poslovima koji se obavljaju u jedinicama lokalne samouprave. |
61 | Općina Popovac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Predlagatelj ove izmjene očigledno nije mislio kakve posljedice bi mogla prouzročiti ova izmjena, u mnogim županijama, gradovima i općinama dužnosti župana, gradonačelnika i načelnika ne obnašaju dužnosti nekoliko mandata pa čak i od osnutka države bez razloga, već zato što su dokazali svoje sposobnosti, brigu za mještane svojih sredina, itd. Ovime bi se onemogućila volja birača što smatram neozbiljnim jer se ovdje ne radi o funkciji predsjednika države koja nije izvršna i ne može se povlačiti paralela s njom. Bez detaljne analize prijedlog ove izmjene je neozbiljan. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Nitko nema ekskluzivno pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, već to pravo imaju svi birači koji na području konkretne jedinice imaju najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište. Predloženo rješenje ni u kojem smislu ne utječe na volju birača. |
62 | Općina Popovac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Još jedan školski primjer kako se prijedlog izmjena zakona pripremao u nekom uredu u Zagrebu, a sve što je od analize na terenu je bio pogled kroz prozor zgrade, ne znajući koje poslove odrađuju općine, gradovi i županije, vrlo neozbiljno. Datum objave savjetovanja o ovako važnom pitanju sam po sebi je dokaz u kakve svrhe je objavljen na e-savjetovanju, predizborne. Bez analize stanja na terenu, odnosno obilaska jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od onih najmanjih do najvećih i analizom poslova koje obavljaju svi u tim jedinicama, od čelnika, pročelnika, pa sve do djelatnika u komunalnim pogonima unutar općina koje su ih ustrojile, ne mogu se predlagati izmjene te treba ovaj prijedlog izmjena zakona povući iz e-savjetovanja. | Nije prihvaćen | NEPRIHVATLJIVO Zakonom o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11 i 12/13), u dijelu kojim se uređuju poslovi državne uprave propisano je da središnja tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. Istim je Zakonom propisano i da tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. Na temelju izrađenih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza, itd.) te na drugi način prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. Ministarstvo uprave, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, u svakom je trenutku ovlašteno (i dužno) pratiti stanje i pripremati propise u području lokalne i područne (regionalne) samouprave. Postupak savjetovanja s javnošću proizlazi iz odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama i nema zapreke za njegovim provođenjem, neovisno o političkoj situaciji. Savjetovanje s javnošću se i provodi u fazi koja prethodi izradi „konačnog“ teksta nacrta prijedloga zakona, kako bi nositelj izrade nacrta sagledao dobivene komentare te pojedine prijedloge eventualno ugradio u sam tekst nacrta prijedloga, prije negoli se isti upućuje u proceduru. |
63 | Rina Kralj-Brassard | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Ograničenje mandata gradonačelnika i načelnika neće omogućiti bolje funkcioniranje lokalne i područne samouprave. U manjim sredinama nema puno kvalitetnih kandidata za čelna mjesta i zato će ovakvo ograničenje broja mandata pogoditi uspješne i kvalitetne ljude koji su svojim radom dobili podršku birača na brojnim izborima. Ovaj se prijedlog čini pokušajem da se uspješni lokalni čelnici izbace iz demokratske utrke za novi mandat administrativnim putem. Na taj se način otvara prostor novim ljudima koji inače ne uspijevaju dobiti podršku na izborima, dakle lošijim kandidatima, a volja građana izigrava. Članak 4 treba brisati. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ne treba podcjenjivati bilo koju sredinu. Volja birača ne može biti „izigrana“ ograničavanjem broja mandata izvršnog tijela, jer će birači i nadalje svojom voljom dati glas onom kandidatu koji je za njih najprihvatljiviji. Nitko nema ekskluzivno pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, već to pravo imaju svi birači koji na području konkretne jedinice imaju najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište. |
64 | srakarec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 16. | Nije jasno određeno kako se uračunava dvogodišnji mandat pretpostavljam pravila maksimalno dva mandata vrijede od donošenja zakona, ukoliko je prije bilo više uzastopnih mandata to se ne uračunava | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Zakoni ne mogu imati povratno djelovanje. |
65 | srakarec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. | Super stvar, izmjene članka 40. na taj način smanjit će se utjecaj lokalnih šerifa, korupcija zapošljavanje rodbine, umrežavanje, poltronstvo, prezaduživanje i sve gadosti koji su na pameti pojedincima kada si umisle da su lokalni bogovi. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE Komentarom je podržano predloženo rješenje. |
66 | srakarec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 2. | Grad od 65.000 do 100.000 stanovnika trebalo bi ostaviti na broju 31 člana predstavničkog tijela, jer manji broj viječnika znači manja mogućnost odlučivanja građana koja su im dana Ustavom | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Ovo je pojedinačna, paušalna ocjena |
67 | srakarec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Kako moderna društva mnoge stvari utvrđuju referendumom treba smanjiti uvjet broja birača koji su glasali na 1/4 ukupnog biračkog tijela. | Djelomično prihvaćen | PRIHVATLJIVO Predloženom alternativom predviđeno je takvo rješenje – 25% ukupnog broja birača za donošenje odluke na referendumu. |
68 | Vanjo Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA | Članak 4. Nacrta priedloga Zakona o izmjenama...ne izražava jasnu namjeru predlagača odnosi li se zabrana biranja na "više od dva puta " - zaredom ili "više od dva puta" - općenito za života kandidata. | Nije prihvaćen | NETOČNO Više od dva puta znači da netko može biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana sveukupno dva puta. Ukazujemo na odredbu članka 95. Ustava Republike Hrvatske kojom je propisano da nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike, koja egzistira već čitav niz godina i nitko ne postavlja pitanje njezine jasnoće. |