Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tamara Nikšić PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE, 6. VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE Ovdje se zapravo ne nude konkretna rješenja, nego se zapravo sve odgađa za neku neodređenu budućnost. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na sugestijama i komentarima. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje dokument je koji otvara prostor mogućim potrebama strukovnoga obrazovanja u skorijoj budućnosti. Dobro ste uočili da su dokumentom otvorene različite mogućnosti strukturiranja strukovnoga obrazovanja u skorijoj budućnosti prema realnim potrebama svijeta rada.
2 Tamara Nikšić 5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA, 5.7. Grupiranje učenika Grupiranje nije predmet kurikuluma, nego Zakona i odgovarajućih podzakonskih akata. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sugestijama i komentarima. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje dokument je koji otvara prostor mogućim potrebama strukovnoga obrazovanja u skorijoj budućnosti. Dokument je oblikovan za budućnost strukovnoga obrazovanja i kao takav otvoren različitim potrebama strukovnoga obrazovanja koje se odnose na grupiranje učenika. Potrebno je posebno istaknuti mnogobrojne situacije grupiranja učenika jer su one specifičnost samoga strukovnoga obrazovanja (grupiranje prema kurikulumu za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja, izbornim modulima, osobnim izborima…). Vjerujemo da će zakonski dokumenti pratiti predviđeno i uskladiti se s određenim trenutnim potrebama strukovnoga obrazovanja koje i ovaj dokument omogućuje.
3 Tamara Nikšić 5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA, 5.4. Struktura  strukovne kvalifikacije razine 4.2 "Upis učenika za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.2 upis je u sektor u 4. ciklusu i usklađen je s potrebama tržišta rada, gospodarstva i mogućnostima nastavka obrazovanja na visokim i višim učilištima." - "viša učilišta" ne postoje kao kategorija. Sveučilišta (i fakulteti i akademije u njihovom sastavu), veleučilišta i visoke škole su naprosto visoka učilišta (čl 47, st 1 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). "Sastavnice su kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.2: općeobrazovni dio, strukovni dio i sektorski dio." - neusklađeno sa Zakonom o strukovnom obrazovanju (čl. 8., st. 1. "Strukovno obrazovanje ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, strukovnog kurikuluma te školskog kurikuluma.", čl. 8. st. 4 "Strukovni kurikulum donosi ministar, a sadrži zajednički općeobrazovni i posebni strukovni dio. Metodologiju izradbe strukovnog kurikuluma utvrđuje Agencija.", čl. 8. st. 5. "Zajednički općeobrazovni dio sadrži općeobrazovne predmete koji su zajednički i obvezni za određenu razinu kvalifikacije, a posebni strukovni dio sadrži strukovne predmete/module koji su vezani za određenu strukovnu kvalifikaciju." Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vam na sugestijama i komentarima. Slažemo se s navedenom primjedbom koja se odnosi na visoka učilišta. Dokument će se uskladiti prema Vašem prijedlogu. Slažemo se i uvažavamo Vašu primjedbu, ali isto tako vjerujemo da će izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju definirati predviđeno.
4 Zavod za unapređivanje zaštite na radu 5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA, 5.3. Struktura strukovne kvalifikacije razine 4.1 DOPUNITI izborni modul Učenje temeljeno na radu: Predlažemo u poglavlju 5.3. Struktura strukovne kvalifikacije razine 4.1 u 4. ciklus, dio koji se odnosi na Učenje temeljeno na radu dopunu sa sljedećim tekstom: „Za svako mjesto rada učenika mora biti izrađena procjena rizika te učenik mora biti osposobljen za rad na siguran način. Učenje temeljeno na radu u školi kao i kod poslodavca može se provoditi isključivo ako je osigurana odgovarajuća osobna zaštitna oprema za svakog učenika te uz strogo pridržavanje svih pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu.“ OBRAZLOŽENJE: Bez obzira gdje se izvodilo učenje temeljeno na radu taj rad mora biti izveden na siguran način kako za učenika, tako i za njegovu okolinu. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo Vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire. Postoji zakonska obveza osposobljavanja učenika za rad na siguran način te se stoga u ovom dokumentu ne navode sadržaji vezani za to područje.
5 Zavod za unapređivanje zaštite na radu PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE, 5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA DOPUNITI S NAVODOM: Predlažemo u poglavlju 5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA u poglavlju „Organizacija odgojno-obrazovnog procesa…“ dopunu s navodom: „- osiguravanje rada na siguran način.“ OBRAZLOŽENJE: Važno je naglasiti da se učenicima u odgojno-obrazovnom procesu jamči stjecanje osnovnih znanja o radu na siguran način i zaštiti na radu. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire. Postoji zakonska obveza osposobljavanja učenika za rad na siguran način te se stoga u ovom dokumentu ne navode sadržaji vezani za to područje. Prihvaćamo prijedlog koji se odnosi na poglavlje 5.
6 Tamara Nikšić PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE, 5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA Udjeli temeljnih i strukovnih kompetencija propisani su Zakonom o strukovnom obrazovanju (članak 8. stavak 3.). Nejasno je i odnose li se postoci u tablicama prikazanim u ovom odjeljku na satnicu, kompetencije ili nešto treće. "Nastavna godina produljuje se za dva tjedna. Produljenje nastavne godine za dva tjedna odnosi se na sve odgojno-obrazovne cikluse te na sve kvalifikacije. Ono omogućuje organiziranje dvaju projektnih tjedana, jednoga cjelovitog provedenog tijekom drugog polugodišta i jednoga koji se može slobodno organizirati na različite načine ovisno o potrebama i interesima učenika i mogućnostima škole. Škola ima slobodu u određivanju aktivnosti, sadržaja i načina izvođenja projektnih tjedana. " - Sukladno članku 48. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, školska godina počinje 1. rujna i završava 31. kolovoza. Ukoliko se pod nastavnom godinom smatra odgojno-obrazovni rad, njegovo trajanje je definirano stavkom 3. Istog članka (u pravilu 35 nastavnih tjedana, odnosno 32 tjedna za učenike završnog razreda srednje škole). Za strukovne škole, u kojima se nastava većim dijelom izvodi u obliku vježbi i praktične nastave, propisano je da nastavna godina za određenu razinu kvalifikacije traje najviše 38 tjedana. Kurikulumom, kao podzakonskim aktom, se ne može mijenjati sam zakon, a u ovom slučaju je čak i nejasno koji bi bio rezultat promjene. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sugestijama i komentarima. Postoci se odnose na satnicu kroz kreditne bodove koja će pak biti definirana sektorskim kurikulumom i strukovnim kurikulumom (kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja) temeljem ishoda učenja odnosno standarda zanimanja i standarda kvalifikacije.
7 Tamara Nikšić 4. SADRŽAJI UČENJA I POUČAVANJA, 4.1 Generičke kompetencije Dovoljno je pozvati se na Okvir nacionalnog kurikuluma uz isticanje mogućih specifičnosti vezanih uz strukovno obrazovanje. Primljeno na znanje Poštovana, Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje cjelovit je dokument u kojem su opisane specifičnosti strukovnoga obrazovanja. Nužno je za razumijevanje dokumenta kao cjeline navesti osnove na kojima se dokument temelji ali nije dostatno pozivati se samo na više dokumente.
8 Zavod za unapređivanje zaštite na radu 3.3 Učenje temeljeno na radu, 3.3.2  Uloga učenika DOPUNITI S NAVODOM: Predlažemo u 3.3.2 Uloga učenika u odlomku „Učenjem na radnom mjestu učenici:…“ dopunu s navodom „ - stječu znanja o radu na siguran način, rizicima na mjestu rada.“ OBRAZLOŽENJE: Učenje treba obuhvatiti stjecanje znanja o radu na siguran način i prepoznavanje rizika na mjestu rada. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire. Prihvaćamo prijedlog koji se odnosi na poglavlje 3.3.2.
9 Zavod za unapređivanje zaštite na radu 3.3 Učenje temeljeno na radu, 3.3.1 Proces učenja i poučavanja na radnom mjestu IZMIJENITI I DOPUNITI U DRUGOJ REČENICI: Predlažemo u 3.3.1 Proces učenja i poučavanja na radnom mjestu u odlomku „Vještine i znanja koja se usvajaj …“ izmjenu druge rečenice „Učenjem na radnom mjestu stječu se specifična znanja i vještine potrebne za samostalan i odgovoran rad te rješavanje stvarnih problema radnog procesa određenog zanimanja.“ tako da glasi „Učenjem na radnom mjestu stječu se specifična znanja i vještine potrebne za samostalan, siguran i odgovoran rad te rješavanje stvarnih problema radnog procesa određenog zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Važno je istaknuti da se učenik osposobljava i za siguran rad jer jedino tako će moći rješavati stvarne probleme radnog procesa određenog zanimanja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire. Prihvaćamo prijedlog koji se odnosi na poglavlje 3.3.1.
10 Tamara Nikšić 3. UČENJE I POUČAVANJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU, 3.3 Učenje temeljeno na radu Centri kompetenosti kao pojam nisu definirani u Zakonu o strukovnom obrazovanju. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sugestiji i komentaru. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje dokument je kojim se nije željelo opisati strukovno obrazovanje u sadašnjem trenutku, već je to dokument za budućnost strukovnoga obrazovanja. U skladu s time isti je otvoren za različite mogućnosti koje će se u budućnosti pokazati potrebitima. Smatramo da su Centri kompetentnosti skorija budućnost strukovnoga obrazovanja te ih dokument kao takve spominje. Centre kompetentnosti definira Program razvoja strukovnog obrazovanja, a budući da su zakonski dokumenti podložni izmjenama, vjerujemo da će uskoro biti definirani i u izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju koji navodite.
11 Tamara Nikšić 3.2 Procesi učenja i poučavanja u školi, 3.2.5. Materijali i izvori Okruženje za učenje i poučavanje (materijalni dio) bi najvećim dijelom trebalo slijediti iz Državnog pedagoškog standarda koji se u ovom cijelom tekstu, kao niti u ostalim CKR dokumentima, uopće ne spominje (?!). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vam na sugestijama i komentarima. Prihvaćamo Vaš komentar i u potpunosti se s njime slažemo. Dakako da bi okruženje za učenje i poučavanje (materijalni dio) najvećim dijelom trebalo slijediti iz Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, ne samo okruženje u strukovnome obrazovanju već i u svim ostalim vrstama obrazovanja. Upravo stoga što to nije izdvojena specifičnost strukovnoga obrazovanja, u dokumentu nije posebno isticano kako bi tekst dokumenta bio prohodniji.
12 Tamara Nikšić 3.2 Procesi učenja i poučavanja u školi, 3.2.4. Uloga ravnatelja U koliziji sa člankom 118. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojim je propisano da sve relevantne dokumente donosi školski odbor na prijedlog učiteljskog (nastavničkog) vijeća ili ravnatelja. S druge stanje, člankom 125. su precizno propisane dužnosti ravnatelja koje ne odgovaraju ovom tekstu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo Vam na sugestijama i komentarima. Članovi stručne radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje drugačije tumače članke 118. i 125., Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te smatraju da opisana uloga ravnatelja nije sporna.
13 Tamara Nikšić 3.2 Procesi učenja i poučavanja u školi, 3.2.3.Uloga stručnih suradnika Radne obveze pojedinih kategorija zaposlenika definiraju se zakonom i odgovarajućim pravilnicima, a ne kurikulumom. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sugestiji i konstruktivnome prijedlogu. Slažemo se s time da se radne obveze pojedinih kategorija zaposlenika definiraju zakonom i odgovarajućim pravilnicima. Kurikulum ne definira radne obveze već ih opisuje samo pojedine segmente istih.
14 Zavod za unapređivanje zaštite na radu 3.2 Procesi učenja i poučavanja u školi, 3.2.2 Uloga učitelja IZMIJENITI I DOPUNITI U: Predlažemo u 3.2.2 Uloga učitelja u odlomku „Učitelj kao kreator odgojno-obrazovnog procesa …“ izmjenu i dopunu teksta „trajno se stručno usavršava provodeći određeno vrijeme i na radnim mjestima u odgovarajućem sektoru u radnom okruženju i za kompetencije u području pedagogije, psihologije, didaktike i metodike.“ tako da glasi „- trajno se stručno usavršava provodeći određeno vrijeme i na radnim mjestima u odgovarajućem sektoru u radnom okruženju i za kompetencije u području pedagogije, psihologije, didaktike i metodike te zaštite na radu.“ OBRAZLOŽENJE: Učitelj mora stjecati znanja i u području zaštite na radu kako bi mogao odgovoriti suvremenim izazovima i na kvalitetan način kreirati odgojno-obrazovne procese čije će savladavanje i usvajanje biti jamstvo sigurnosti tijekom rada i učenja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo Vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire. Prihvaćamo prijedlog koji se odnosi na poglavlje 3.2.2.
15 Tamara Nikšić 3.2 Procesi učenja i poučavanja u školi, 3.2.2 Uloga učitelja Sukladno članku 100. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici, a ne učitelji. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na sugestijama i konstruktivnome prijedlogu. U skladu sa spomenutim, dokument će biti usklađen.
16 Zavod za unapređivanje zaštite na radu 3. UČENJE I POUČAVANJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU, 3.1 Načela učenja i poučavanja IZMIJENITI I DOPUNITI U: Predlažemo u poglavlju 3.1 Načela učenja i poučavanja u odlomku „Na temelju načela učenja i poučavanja Okvirnoga nacionalnog kurikuluma…“ dopunu posljednjeg navoda „¬ - stjecanje kvalifikacije za rad – učenjem i usvajanjem temeljnih i strukovnih znanja, vještina te vrijednosti i stavova“ u „- stjecanje kvalifikacije za siguran rad – učenjem i usvajanjem temeljnih i strukovnih znanja, vještina, poznavanjem pravila i načela iz područja zaštite na radu te vrijednosti i stavova“ OBRAZLOŽENJE: Važno je da načela učenja i poučavanja, odnosno stjecanje kvalifikacije za rad bude takvo da se i u teorijskoj i u praktičnoj nastavi u potpunosti uvažavaju pravila i načela iz područja zaštite na radu kao preduvjeti za siguran rad. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire.
17 Tamara Nikšić 3. UČENJE I POUČAVANJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU, 3.1 Načela učenja i poučavanja Dovoljno je pozvati se na Okvir nacionalnog kurikuluma uz eventualno isticanje specifičnosti vezanih uz strukovno obrazovanje. Primljeno na znanje Poštovana, Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje cjelovit je dokument u kojem su opisane specifičnosti strukovnoga obrazovanja. Nužno je za razumijevanje dokumenta kao cjeline navesti osnove na kojima se dokument temelji ali nije dostatno pozivati se samo na više dokumente.
18 Tamara Nikšić 2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA, 2.4 Načela strukovnog obrazovanja Načela strukovnog obrazovanja navedena su u članku 4. stavku 2. Zakona o strukovnom obrazovanju: - dostupnost i uspostavljanje rodne ravnoteže polaznika, fleksibilnost, relevantnost i racionalnost, transparentnost te usklađenost s potrebama tržišta rada i visokog obrazovanja - usmjerenost na rezultate učenja i razvoj kompetencija -individualni pristup polaznicima i različiti putovi stjecanja istih strukovnih kvalifikacija -partnerski odnos u procesu obrazovanja -podjednaki uvjeti obrazovanja prema standardima odgojno-obrazovnog procesa i zahtjevima struke - jasna određenost standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma - odgovarajuća osposobljenost te trajno stručno usavršavanje nastavnika za suvremen pristup odgojno-obrazovnom procesu Niti u ovom pogledu, prijedlog kurikuluma strukovnog obrazovanja nije usklađen sa zakonom o strukovnom obrazovanju. Štoviše, nije jasna niti poveznica s načelima navedenima u odjeljcima 3.5 i 3.6 Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK). Nije prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vam na sugestijama i komentarima. Smatramo da je primjedba neutemeljena. Izdvojena načela lako se iščitavaju u prijedlogu Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje. Već u prethodnom odgovoru istaknuli smo dokumente na kojima se Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje temelji. Također, u prethodnim odgovorima je istaknuto kako se postojeća legislativa mijenja, a mijenjat će se i ubuduće, što potvrđuju izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koje su u tijeku, a uskoro i izmjene Zakona o obrtu. Stoga smo mišljenja da nije nužno iz spomenutih zakonskih dokumenta u svakoj situaciji u potpunosti preuzimati tekst.
19 Zavod za unapređivanje zaštite na radu 2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA, 2.3 Ciljevi strukovnog obrazovanja DODATI NAVOD: Predlažemo u poglavlju 2.3 Ciljevi strukovnog obrazovanja u odlomku „Strukovno obrazovanje uspostavlja i osigurava okruženje…“ dopunu navoda “ - osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici“ (iza navoda „- koje odgovorno upravljaju sredstvima za rad te surađuju sa svim sudionicima radnog procesa) s navodom „- koje poznaju osnovna i posebna pravila zaštite na radu i primjenjuju opća načela prevencije.“ OBRAZLOŽENJE: Jedan od ciljeva strukovnog obrazovanja koje priprema učenika za svijet rada treba biti jačanje kulture zaštite na radu, a to nije moguće postići bez poznavanja osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu i primjene općih načela prevencije. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire. Prihvaćamo prijedlog koji se odnosi na poglavlje 2.3.
20 Zavod za unapređivanje zaštite na radu 2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA, 2.3 Ciljevi strukovnog obrazovanja IZMIJENITI I DOPUNITI POSLJEDNJI NAVOD: Predlažemo u poglavlju 2.3 Ciljevi strukovnog obrazovanja u odlomku „Strukovno obrazovanje uspostavlja i osigurava okruženje…“ izmjenu i dopunu navoda “- koje se brinu o vlastitom zdravlju u osobnom i profesionalnom okruženju“ u „- koje se brinu o vlastitom zdravlju i sigurnosti za sebe i druge ljude u osobnom i profesionalnom okruženju.“ OBRAZLOŽENJE: Za razvoj samopouzdanja i poduzetnosti važan preduvjet je sigurnost što kada je riječ o radu znači pridržavanje pravila i procedura koje jamče učeniku, ali i njegovoj okolini da će radni proces uspješno savladati bez posljedica po vlastito zdravlje i ugrožavanje drugih u okolini. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire. Prihvaćamo prijedlog koji se odnosi na poglavlje 2.3.
21 Tamara Nikšić 2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA, 2.3 Ciljevi strukovnog obrazovanja Ciljevi strukovnog obrazovanja navedeni su u članku 4. stavku 1. Zakonu o strukovnom obrazovanju: - omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva - osigurati međunarodnu usporedivost stečenih strukovnih kvalifikacija - osigurati razvoj otvorenih kurikuluma Dok se prvi cilj još i ima preklop s ciljevima navedenim u ovom dokumentu, preostala dva nemaju, odnosno kurikulum za strukovno obrazovanje u ovom pogledu nije usklađen sa Zakonom o strukovnom obrazovanju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vam na sugestijama i komentarima. Primjedba koju iznosite nije utemeljena budući da je međunarodna usporedivost definirana Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je jedan od temelja ovog dokumenta. Unatoč tome, prihvat će se Vaš prijedlog te u skladu s njime dopuniti dokument u području koji opisuje europsku dimenziju obrazovanja.
22 Zavod za unapređivanje zaštite na radu 2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA, 2.2 Vrijednosti strukovnog obrazovanja DOPUNITI: Predlažemo u poglavlju 2.2 Vrijednosti strukovnog obrazovanja nadopunu odlomka „Polazeći od Okvira nacionalnog kurikuluma …“ s još jednom točkom koja glasi: „- zaštita na radu – Strukovno obrazovanje promiče zaštitu na radu kao vrijednost koja pridonosi sprječavanju rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.“ OBRAZLOŽENJE: Zaštita na radu je ne samo zakonska obveza već i dio sustava vrijednosti koji učenici trebaju usvojiti kako bi znali prepoznati situacije opasne po njihovo zdravlje i na pravilan način reagirati. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire. Prihvaćamo prijedlog koji se odnosi na poglavlje 2.2.
23 Tamara Nikšić 2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA, 2.2 Vrijednosti strukovnog obrazovanja Dovoljno je pozvati se na ONK uz eventualno isticanje specifičnosti vezanih uz strukovno obrazovanje. Primljeno na znanje Poštovana, Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje cjelovit je dokument u kojem su opisane specifičnosti strukovnoga obrazovanja. Nužno je za razumijevanje dokumenta kao cjeline navesti osnove na kojima se dokument temelji ali nije dostatno pozivati se samo na više dokumente.
24 Sanja Cmrečnjak PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE, 1. UVOD Nastava hrvatskoga jezika u strukovnom obrazovanju Kao i nastava bilo kojeg drugog nastavnog predmeta, i ova bi trebala biti: zanimljiva, poticajna, primjenjiva. I baš tim redoslijedom. Zanimljivo je poticajno, a poticajno je primjenjivo. Što se tiče zadnjeg, primjenjivosti nastave hrvatskoga jezika, ona treba biti usmjerena na primjenjivost s obzirom na stečeno strukovno obrazovanje. Opća kultura. Ta sintagma postala je preopširna. Mislim da su se njome počeli „nabacivati“ za razne svrhe, u raznim situacijama. No, obrazovanje treba biti jasno definirano. Već sama riječ „opća“ ukazuje na nešto višesmisleno, višesadržajno. A ne jednoznačno definirano. Ne podcjenjujem opću kulturu, nikako. Naravno da je bitna i potrebna. Ali – do koje granice? Treba li budući automehaničar svladavati gradivo fonetike i fonologije? Poznavati sve pisce barokne književnosti? Ako je opća kultura jedan od ishoda, onda se treba potruditi da se on i realizira. No, neće se realizirati „bubetanjem“ nepotrebnih podataka. S manje nastavnih jedinica, ali doista bitnih od opće važnosti, može se lakše doseći cilj nastave. Manje nastavnih jedinica koje su kvalitetnije obrađene. Što znači kvalitetnije obrađeno? Smatram da se odgovor na to nalazi u uvodnom dijelu mojega teksta. Još jednom ponavljam – kvalitetna nastava je zanimljiva, poticajna i primjenjiva. Kako ćemo nastavu hrvatskoga jezika učiniti zanimljivom učenicima strukovnih škola? Sigurno ne, kako je sada uobičajeno, iscrpnim analizama i interpretacijama kojima kao da smo razlomili kolač na mrvice te jedući te mrvice, ne možemo otkriti okus kolača. Radim u strukovnoj školi 21 godinu, nastavnica sam hrvatskoga jezika, unaprijeđena u zvanje mentor. Dovoljno dugo da upoznam učenike strukovnih zanimanja i da znam što ih zanima, a što ne. Zapravo, ne treba nastavna jedinica biti zanimljiva sama po sebi, već izrijekom. Ona to postaje zbog načina na koji se prezentira. Npr. ne treba unaprijed biti siguran u to da ih , navodim kao primjer, renesansna djela neće zanimati. Bitno je kako se djelo prikazuje. Kao što sam već rekla, umjesto da se upuštamo u iscrpne analize, smatram da je najbolja motivacija – sama priča. Ispričati priču, radnju književnog djela. Ako je nastavnik dobar i kreativan interpretator, pričom će privući pažnju. Npr., ako učenicima prvo ponudimo tekst „Ribanja i ribarskog prigovaranja“, sigurno ih nećemo motivirati. Ali ako taj tekst prvo ispričamo kao priču u kojoj ljudi putuju u čamcu, ribare, razgovaraju, zabavljaju se, onda će taj tekst njima postati blizak, već i zbog podudarnosti sa samim životom koji je učenicima poznat (pecanje s prijateljima). Kada istaknemo da je putovanje od Hvara do Brača, Šolte i natrag trajalo tri dana, zasigurno ćemo pobuditi zanimanje kod učenika u smislu brzine prijevoza. Možemo dalje razgovarati i o tome koliko takav put traje danas (a riječ je o satima, a ne danima). Dakle, želim reći kako nastava hrvatskoga jezika u strukovnim školama mora biti povezana s praktičnim životom jer su predmeti interesa kod učenika isto takvi. Zatim, smatram da bi trebala biti bolja povezanost stručnih predmeta i nastave hrvatskoga jezika. Na primjer, za nastavu jezika mogli bi se koristiti zasićeni tekstovi iz stručnih predmeta koji bi bili polazište za vježbe i provjere znanja iz raznih područja jezika – pravopisa, gramatike, leksikologije (stručna terminologija, tuđice). Nastava izražavanja mogla bi se sprovoditi esejističkim pristupom sa strukovnom tematikom. Zbog toga je nužna i suradnja nastavnika kako bi se ostvarila korelacijska nastava. Nastavnik hrvatskoga jezika može biti „koristan“ u raznim područjima stručnih predmeta, što se tiče korekcija pravopisa, sintakse , izražavanja: dnevnik praktične nastave, bilježnice stručnih nastavnih predmeta, pripreme za natjecanja, završni rad, pomoćnički ispit itd. Takvim pristupom pojačala bi se i svijest kod učenika o važnosti nastave hrvatskoga jezika zbog primjenjivosti u svim područjima, a ne samo o onima koji se konkretno tiču samo nastave hrvatskoga jezika. Bitno je stvaranje svijesti o važnosti pravilnoga pismenog i usmenog izražavanja. Što se tiče usmenog izražavanja, postoje razni načini poticanja. Jedan od njih je rad na predstavi, dramatizacije teksta i sl. Kada učenik vježba za neku ulogu u predstavi, on pri tom, nesvjesno, stječe vještine koje su mu i životno važne: stvaranje osjećaja vlastite vrijednosti, jačanje samopouzdanja, obogaćivanje rječnika, jačanje komunikacijskih vještina, oslobađanje od treme, poticanje kreativnosti, stvaranje emocionalnog zadovoljstva. Osim predstava, postoje i drugi načini izražavanja koji mogu biti vezani uz nastavu hrvatskoga , a učenicima su prihvatljivi zato što tehnički oblikovani, tj. vezani su uz tehnička pomagala kao što su: računalo, projektor, mobitel i sl. Na primjer, mobitelom se može snimiti film. Tako su moji učenici sudjelovali u projektu „Drugi“, Hrvatske radiotelevizije, u kojem su snimili i montirali filmove – o problemu diskriminacije u društvu te o našoj školi. Pravilna uporaba pravopisa i jačanje jezičnoga izražavanja može se sprovesti i kroz druge pisane oblike: letci, školske novine, brošure i sl. Nadam se da ćete razmotriti moja razmišljanja i prijedloge. Voljela bih sudjelovati u izradi Nacionalnog kurikula za strukovno obrazovanje što se tiče predmeta Hrvatski jezik. Sanja Cmrečnjak, prof. hrvatskog jezika Srednja strukovna škola Velika Gorica Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo Vam na sugestijama i komentarima. Vaši se prijedlozi odnose na metode rada koje pozdravljamo iako ih ovaj dokument ne može obuhvatiti zbog toga što je njegova struktura zadana.
25 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE Osvrt na dokument Prijedlog Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje 1. U poglavlju 3. Učenje i poučavanje u strukovnom obrazovanju navode se načela učenja i poučavanja, procesi učenja i poučavanja u školi, uloga učenika i učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja, materijali i izvori te se posebno naglašava važnost učenja temeljenog na radu. Promiču se svi oblici učenja temeljenog na radu te zbog uspješnosti provođenja takvog oblika učenja naglasak se stavlja na potrebu suradnje i partnerstva svih nadležnih institucija na lokalnoj i državnoj razini. Uloga učenika, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja proizlazi iz opisane svrhe, vrijednosti, ciljeva i načela strukovnoga obrazovanja te ih nije potrebno tako detaljno navoditi. Uloge i odgovornosti svih dionika odgojno-obrazovnog procesa definirani su zakonskim i podzakonskim aktima (postojećim i/ili novodonesenim) te nije jasan cilj ovoga opisa. Vezano uz izvođenje učenja temeljenog na radu, trenutno stanje hrvatskog gospodarstva koje je tijekom recesijskih godina izgubilo velik broj radnih mjesta, obrta i poduzeća, kao i iskustva i poteškoće u dosadašnjoj provedbi praktične nastave kod poslodavaca nameće potrebu jačanja kapaciteta škola. Dok se ne uspostavi model financiranja učenika za vrijeme provedeno kod poslodavaca, razviju centri kompetentnosti i otvori dovoljan broj mjesta za učenike u licenciranim obrtima, poduzećima i drugim institucijama, treba ostaviti mogućnost da se učenje temeljeno na radu izvodi u školi koja za to ima propisane materijalne uvjete te provodi strukovno obrazovanje. U takvim kontroliranim uvjetima učenici sudjeluju u radnim procesima te stječu znanja i vještine potrebne za uključivanje u svijet rada. 2. U potpoglavlju 3.4 Odgojno-obrazovni ciklusi navodi se da se stjecanje strukovnih kvalifikacija postiže obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 2, razine 3, razine 4.1 i razine 4.2. Nedostaje opis obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 5 prema Zakonu o HKO-u. Iako trenutno ne postoje strukovne kvalifikacije na ovoj razini, ukoliko tržište rada naznači ovu potrebu (dodatne specijalizacije), NKSO treba biti otvoren i za ovu mogućnost. Riječ je o strukovnim kvalifikacijama koje bi bile post-sekundarne, ne-tercijarne, a po uzoru na druge zemlje. Obrazovanje za stjecanje kvalifikacija na razini 5 bila bi dodana vrijednost ustanovama za strukovno obrazovanja i ojačalo bi njihovu ulogu u socijalnoj uključivosti kao i odgovor na potrebe tržišta rada. 3. U potpoglavlju 3.4 Odgojno-obrazovni ciklusi u tablici 1 navedeni su odgojno-obrazovni ciklusi za strukovno obrazovanje. Četvrti ciklus različitog je trajanja za razinu kvalifikacije 4.1 (prvi razred) i 4.2 (prvi i drugi razred). Navodi se da je omogućena vertikalna i horizontalna prohodnost koja prati individualan razvoj učenika i omogućuje mu optimalan prolaz kroz obrazovnu vertikalu te da je omogućen prijelaz iz jedne kvalifikacije u drugu. Ovisno o sadržajnim razlikama među kurikulumima za stjecanje strukovne kvalifikacije škole koju učenik pohađa i one u kojoj želi nastaviti svoje obrazovanje, utvrđuju se odgojno-obrazovni ishodi/razlikovni sadržaji koje učenik treba ostvariti te u kojem razdoblju, o čemu autonomno odlučuje škola u kojoj učenik želi nastaviti svoje obrazovanje. Različito trajanje četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa otežava (čini skoro nemogućim) navedene prohodnosti na razinama strukovnih kvalifikacija 4.1 i 4.2. Nije za očekivati da će apsolutna prohodnost uvijek biti ostvariva, ali mogućnost jednostavnije usporedbe ostvarenih odgojno-obrazovnih ishoda te time olakšana prohodnost treba postojati. Četvrti ciklus treba ujednačiti u trajanju. U svim obrazovnim sektorima moguće je pronaći zajedničke strukovne/sektorske sadržaje za jednu godinu obrazovanja te bi time četvrti ciklus za sve sektore mogao trajati jednu godinu. 4. U poglavlju 3.4 navodi se kako je učenicima koji se obrazuju u redovitom sustavu strukovnog obrazovanja za jednu od razina strukovnih kvalifikacija (3, 4.1, 4.2), a nisu ostvarili predviđene skupove ishoda učenja, omogućeno strukovno osposobljavanje razine 2. Nije moguće zaključiti na koji način će se omogućiti osposobljavanje na razini 2. Treba dodatno pojasniti postupak certificiranja stečenih ishoda učenja u strukovnim modulima i nastavnim predmetima s ciljem stjecanja djelomične kvalifikacije (skupova ishoda učenja) razine 3 ili cjelovite kvalifikacije na razini 2 programa osposobljavanja. 5. U poglavlju 4.2. navodi se da sadržaji učenja i poučavanja za stjecanje strukovne osposobljenosti na kvalifikacijskoj razini 2 uključuju općeobrazovni dio sadržaja, strukovni dio i učenje temeljeno na radu. Sektorskim kurikulumom određuje se obujam kvalifikacije i skupovi ishoda učenja koji određuju strukturu kurikuluma te korelaciju s ostalim razinama kvalifikacija. Sadržaji učenja i poučavanja strukovnoga dijela obuhvaćaju sadržaje usmjerene na osposobljavanje i stjecanje strukovne kvalifikacije. Obujam kvalifikacije ne određuje se sektorskim kurikulumom već je to unaprijed određeno standardom kvalifikacije i iskazuje se kreditnim bodovima. 6. U poglavlju 5. Struktura odgojno-obrazovnog procesa navodi se da je upis u strukovnu kvalifikaciju razine 4.1 u pravilu upis u kvalifikaciju/zanimanje. Upis u strukovnu kvalifikaciju razine 4.2 je upis u sektor u 4. ciklusu, a u 5. ciklusu upis u zanimanje unutar sektora. Navedeni Prijedlog uvodi dva modela upisa (upis u kvalifikaciju/zanimanje i upis u sektor/podsektor), a ujedno i dva modela orgraniziranja odgojno-obrazovnog procesa. Promjene načina upisa - upis u sektor - predviđaju se za samo za razine strukovnih kvalifikacija 4.2 i iznimno za razinu 4.1. Upis u strukovnu kvalifikaciju razine 3 nije definiran. Ovakav prijedlog dovodi u pitanje cijeli koncept upisa u sektor te stavlja učenike koji izabiru obrazovanje za strukovnu kvalifikaciju razine 4.1 u neravnopravan položaj u odnosu na učenike koji se upisuju u razinu 4.2 u sektor/podsektor s obzirom na prednosti upisa u sektor. Prednosti upisa u sektor: - Omogućena horizontalna i vertikalna prohodnost unutar i među sektorima za sve učenike (zajednički sektorski dijelovi su osnova za prohodnost). - Odgođeni i informiraniji odabir kvalifikacije na samom početku te usmjeravanje tijekom prve godine obrazovanja s obzirom na mogućnosti i interese učenika. Time se povećava privlačnost strukovnog obrazovanja. - Povećana socijalna uključivost i smanjenje mogućnosti ranog odustajanja od obrazovanja (drop out) budući da škola ima mogućnost usmjeravanja učenika u različite razine kvalifikacija i fleksibilno organiziranje odgojno-obrazovnog procesa. - Jačanje autonomije škole i fleksibilnosti procesa upravljanja ustanovom za strukovno obrazovanje i procesom učenja i poučavanja. Upis u sektor/podsektor ima opravdanje samo ako je jedinstven bez obzira na razinu kvalifikacije. Učenici upisom odabiru sektor/podsektor te najkasnije nakon prve godine biraju razinu strukovne kvalifikacije. U slučaju zadržavanja postojećeg prijedloga navedenog u NKSO-u, prema kojem se različito pristupa upisu učenika u strukovne kvalifikacije različitih razina, treba odustati od pristupa upisa u sektor/podsektor te zadržati sadašnji način upisa u strukovne kvalifikacije. Nije jasno zašto se dobrobit upisa u sektor/podsektor odnosi samo na učenike koji upisuju kvalifikacije razine 4.2, a ne omogućuje se svim učenicima koji upisuju strukovne kvalifikacije bez obzira na razinu. Prohodnost učenika na svim razinama strukovnih kvalifikacija bit će otežana ili onemogućena, a posebno s razine 4.2 na niže. 7. U poglavlju 5. Struktura odgojno-obrazovnog procesa navedene su sastavnice kurikuluma za stjecanje strukovnih kvalifikacija razine 3, 4.1 i 4.2 u postotcima. Podjela sastavnica kurikuluma na općeobrazovni i strukovni dio te učenje temeljeno na radu nije potrebna jer se strukovna kvalifikacija stječe skupovima ishoda učenja, strukovnih i generičkih. Generičke kompetencije učenici trebaju razvijati u svim sastavnicama kurikuluma po pojedinim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i predmetnim kurikulumima/kurikulumima modula. Općeobrazovni skupovi ishoda učenja/moduli/sadržaji trebaju biti u funkciji i stjecanja kvalifikacije te svojim sadržajima pratiti strukovne skupove ishoda učenja u dijelovima značajnim za kvalifikaciju te ih tako treba oblikovati u kurikulumima općeobrazovnih predmeta. Udjeli općeobrazovnih skupova ishoda učenja trebaju biti navedeni u minimalnom postotnom omjeru i odgovarati nacionalnom interesu. Ovako navedene sastavnice su u predefiniranim omjerima te nije sigurno odgovaraju li svim sektorima. Također, u kasnijem planiranju i programiranju kurikuluma mogu predstavljati prepreku. Sastavnice i postotci kurikuluma za stjecanje kvalifikacije na razini 4.2 ne odnose se na stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege koja je trenutno u redovitom obrazovanju. Navedena kvalifikacija je regulirana profesija i stječe se petogodišnjim obrazovanjem. Ovakav prijedlog NKSO-a ne omogućava razvoj budućih sličnih kvalifikacija. 8. U poglavlju 5. Struktura odgojno-obrazovnog procesa navedene su sastavnice kurikuluma za stjecanje strukovnih kvalifikacija razine te postotak izbornoga modula (izbornost). Sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije koja fokus stavlja na povezivanje strukovnoga obrazovanja sa svijetom rada i promiče cjelovit individualni razvoj učenika stjecanjem znanja, vještina i stavova, izbornost treba omogućiti: - razvoj učenika prema individualnim potrebama i sklonostima - usklađivanje obrazovne ponude s potrebama lokalnog/regionalnog gospodarstva - jačanje ustanova za strukovno obrazovanje na tržištu obrazovanja odnosno profiliranje kroz specijalizacije (uvođenje novih tehnologija; brza prilagodba promjenama i potrebama) - autonomiju ustanovama za strukovno obrazovanje te odgovornost za obrazovnu ponudu i izvođenje odgojno-obrazovnog procesa. Stoga navedeni postotak izbornosti na razini kvalifikacije nije zadovoljavajući te ga treba povećati. 9. U poglavlju 6. Vrednovanje, izvješćivanje i ocjenjivanje istaknute su specifičnosti vrednovanja i ocjenjivanja povezane sa strukovnim obrazovanjem, a da se pri vrednovanju procesa učenja i poučavanja u strukovnom obrazovanju uvažavaju načela i pristupi navedeni u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama RH. Sektorski i izborni moduli/sadržaji mogu se značajno razlikovati među strukovnim kvalifikacijama unutar istog sektora/podsektora što ovisi o izbornosti skladno s potrebama lokalnog/regionalnog gospodarstva i osobnim potrebama pojedinca. U dokumentu se ne navodi način kvalitativnog opisa postignutih učeničkih kompetencija i njihovih razina koji bi doprinosio prepoznatljivosti i konkurentnosti učenika u svijetu rada (kao npr. dodatak svjedodžbi) već je to predviđeno samo za učenike s teškoćama. Nije naveden način provedbe vanjskog vrednovanja strukovnih i izbornih modula te završnog rada (certificiranje, odnosno procjena razine stečenih skupova ishoda učenja) što bi bilo sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. 10. U Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje nije jasna uloga ni značenje sektorskog kurikuluma i kurikuluma škole. Pojam sektorskog kurikluluma, načine vrednovanja i postupak certificiranja stečenih skupova ishoda učenja/kvalifikacije treba dodatno pojasniti. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo vam na sugestijama i komentarima. Uvažavamo Vaše primjedbe koje se odnose na poglavlje 3. Učenje i poučavanje u strukovnom obrazovanju te ćemo u skladu s time prilagoditi tekst dokumenta. Pokrenuto je niz inicijativa za većim uključivanjem gospodarskih subjekata u proces učenja temeljenog na radu te osiguravanja dovoljnog broja radnih mjesta za učenike. Sukladno tome pokrenute su inicijative za osposobljavanje mentora kod poslodavaca kako bi se taj proces ubrzo ostvario. Strategijom i programom razvoja strukovnog obrazovanja definirane su mjere za izradu nacionalne mreže strukovnih škola i centara kompetentnosti za čije opremanje su osigurana sredstva iz Europske unije. No, i tada dio praktične nastave treba realizirati u svijetu rada. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje definira okvir, a izvedba će biti određena Kurikulumom škole kao što je predviđeno u izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju. Suglasni smo da se određeni dio učenja temeljenog na radu izvodi u strukovnim školama koje za to imaju propisane materijalne, tehničke i kadrovske uvjete. Prihvaćamo primjedbu koja se odnosi na potpoglavlje 3.4. Odgojno obrazovni ciklusi, a istom se navodi kako nedostaje opis obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja razine 5. Dokument će biti usklađen s primjedbom. Ujednačit će se samo vremensko trajanje četvrtog ciklusa na jednu godinu (prvi razred) za razine 4.1 i 4.2, a pri tome naglašavamo da pod istim ciklusom podrazumijevamo njegovo trajanje, a ne iste sadržaje budući da će sadržaji biti definirani ishodima učenja. Osposobljavanje na razini 2., način i provedba prelaska s jedne od razina na razinu 2., bit će definirana podzakonskim aktima (pravilnicima). Prihvaćamo primjedbu koja se odnosi na definiranje sektorskog kurikuluma, njime se uistinu ne određuje obujam kvalifikacije. Dokument će biti usklađen s primjedbom. Slažemo se s primjedbom navedenom u 6. točki. Dokument će biti usklađen prema prijedlogu koji navodite. Ujednačit će se upis na svim razinama. Zahvaljujemo na sugestiji koju iznosite u točki 7. Razmotrit ćemo prijedlog, no naglašavamo kako je svaka predložena sastavnica kurikuluma potrebna budući da omogućuje fleksibilan pristup kurikularnom planiranju, pomiruje različitosti sektora pa čak omogućuje i primjenu dvojnog sustava ukoliko će u budućnosti za primjenu istoga postojati uvjeti. Smatramo da su predložene sastavnice u nacionalnom interesu, ali razmotrit ćemo mogućnost usklađivanja s vašim prijedlozima. Prihvaćamo prijedlog povećanja postotka izbornih modula koji predlažete u 8. točki. Dokument će biti usklađen s izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju. Također, prihvaćamo prijedlog o dopuni dijela dokumenta koji se odnosi na vrednovanje. Uvrstit će se opis načina vanjskoga vrednovanja strukovnih i izbornih modula te završnoga rada, certificiranja strukovnih kvalifikacija kao i način kvalitativnog opisa postignutih učeničkih kompetencija i njihovih razina koji bi doprinosio prepoznatljivosti i konkurentnosti učenika u svijetu rada. Prihvaćamo primjedbu iznesenu u točki 10. te će dokument biti dopunjen traženim sadržajima koji se odnose na pojašnjenje termina sektorski kurikulum, strukovni kurikulum (kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja) i kurikulum škole.
26 Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE Komantar vezan za sustav obrazovanje za farmaceutskog tehničara: 1.Mislim da bi bilo dobro da školovanje farmaceutskog tehničara traje u programu od 5 godina (kao što je omogućeno medicinskim sestrama) u kojem bi nam bilo omogućeno da tokom školovanja odradimo svoj staž. Ova mogućnost otklonila bi ponekad nepravedne prepreke na koje naša struka nailazi pri završetku školovanja i traženju staža. Omogućilo bi budućim generacijama da nakon obrazovanja svi dobe jednaku priliku za posao. S druge strane obrazovni sustav zaštitio bi ih od prijašnjih nepravednosti kao što su nemogućnost da svi istovremeno krenu na staž, pa bi se dogodilio da jedni dobiju plaćeni staž, a jedni moraju volontirati. Obrazovanjem bi se prije svega moralo zaštititi buduće generacije da godinama ne čekaju na staž, jer bez staža nema posla, a događa se da ljekarne čekaju poticaj države da prime ljude na staž. Sustavnim obrazovanjem i planom to bi se moglo riješiti. Zakonski smo dužni staž odraditi u ljekarni. 2. Treba omogućiti pravu programsku i vremensku usklađenost općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma- koji se odnosi ne samo na praktikum u školi već i na radno mjesto u svijetu rada- ljekarna. S obzirom na iskustva koja imamo iz naraštaja u naraštaj obrazovnom programu farmaceutskih tehničara nedostaje malo više sati iz programa prirodoslovnih predmeta posebno matematike koja je važna npr. za upis na farmaceutski fakultet. S godinama rada u ljekarnama primjećujemo da imamo odličnu podlogu u stručnom dijelu obrazovanja koji nam omogućuje veliku samostalnost u radu. Ono što nedostaje u programu a to vidimo kroz generacije koje nam dolaze na praksu i staž su komunikacijske vještine, simulacija stvarnih zadataka u radu, a danas je upravo komunikacija vrlo bitna u svakodnevnom radu u ljekarni. Upotpuniti program struke sa praktičim predmetima za daljnji rad koje omogućuju veću sigurnost i samopouzdanje učenika, npr, psihologija rada, psihologija komunikacije, osobni i socijalni razvoj itd. 3. Mislim da bi se kroz takav obrazovni sustav stekla i bolja suradnja i povratne informacije o obrazovnom sustavu od strane mentora u ljekarnama. Trenutačno mislim da se o tome jako malo zna jer su na ovaj način farmaceutski tehničari prepušteni sebi i mentoru u ljekarni, ali ne i praćenju od strane obrazovnog sustva jer nakon završenog obrazovanja ne postoji komunikacija mentor- strukovna škola. 4. Još jednom treba vidjeti stvarnu potrebu za strukom jer se i dalje upisuje prevelik broj učenika s obzirom na realnu potrebu na tržištu rada. Prekvalifikacija dopušta da se zdrastvenim školama i Zdrastvenom veleučilištu ruši dignitet kao institucije tako i struke. Ovome treba ozbiljno stati na kraj. Ako želimo obrazovanjem stvarati nove mlade samopuzdane, kvalitetne ljude znamo da se to ne može postići kroz tečajve od deset mjeseci. Pravim zakonom može se popraviti takva već nastala šteta. Mi kao struka ogorčeni smo na pomanjkanje odgovora i neučinkovitost državnih tijela na ta pitanja. 5. U svakoj izradi kurikuluma za određenu struku treba pitati itekako mišljenje same struke koja može predstaviti prijedloge i probleme koje uočavamo tokom godina rada. 6. Gledajući na obrazovni program zapadnoevropskih zemalja, Hrvatskoj i dalje nije omogućeno da predstavi ozbiljan prijedlog Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu za otvaranjem trogodišnjih studija za više farmaceutske tehničare. Drugim zdrastvenim strukama je s potrebom na tržištu rada omogućeno daljnje obrazovanje. Problem postoje, a uz to je primjetan i nedostatak dobre volje da se po uzoru na zapadnoevropske zemlje utvrdi realan djelokrug rada farmaceutskih tehničara i priznaju naše prave kompetencije, a sve u skladu sa stečenim znanjem. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo Vam na sugestijama i komentarima. Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje predviđa se i petogodišnje trajanje obrazovanja: „ Peti odgojno-obrazovni ciklus može trajati dvije, tri ili četiri godine.“ Duljina trajanja obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja odredit će se temeljem standarda zanimanja i standarda kvalifikacije te potreba svijeta rada. Programska i vremenska usklađenost općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma koji se odnosi ne samo na praktičnu nastavu u školi, već i na radno mjesto u svijetu rada, bit će definirana Kurikulumom škole. Upravo Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje predviđa rješenje problema koji navodite. U sektorskom dijelu tijekom 1. ciklusa predviđa se do 50% sadržaja koji će biti predstavljeni bilo općeobrazovnim i strukovnim modulima ili izbornim modulima. Također, Kurikulumom škole moguće je upotpuniti program struke na način koji predlažete. Struktura upisa, koju predlažete, nije predmet ovoga dokumenta. Kurikulumi za svaku određenu struku definirani su Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je jedan od temelja Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje. Vjerujemo u kompetentnost sektorskih vijeća koja će utjecati na razvoj standarda zanimanja i standarda kvalifikacije, a time neposredno i na kurikulum. Prijedlog koji izdvajate, a odnosi se na više i visoko obrazovanje, izvan je okvira ovoga dokumenta.
27 Tamara Nikšić PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE Opće napomene vezane uz Prijedlog Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje: 1) Velik dio dokumenta nije usklađen s važećim zakonodavnim okvirom (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o strukovnom obrazovanju, Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu itd.). Budući da u zadaćama Ekspertne radne skupine nije navedeno mijenjaje postojeće legislative, nameće se logičan zaključak da su dokumenti pušteni u javnu raspravu trebali biti usklađeni s važećim zakonodavnim okvirom (naime, to je jedini koji postoji). Doista nema pretjeranog smisla voditi javnu raspravu o rješenjima koji neće biti provediva iz formalnih razloga, posebno jer su stručne primjedbe već bile upućene u stručnoj raspravi. Napomenula bih da su slične primjedbe bile upućene i u stručnoj raspravi, međutim iz očitovanja Ekspertne radne skupine i stručnih radnih skupina razvidno je očekivanje da će se zakonodavni okvir prilagoditi kurikulumu što je potpuno pogrešno budući da je kurikulum naprosto podzakonski akt. Nije uobičajeno da se zakon prilagođava podzakonskom aktu, zapravo bi trebalo biti obratno, prvo se donosi zakonodavni okvir, a potom podzakonski akti. Drugi argument radnih skupina je da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije također nije usklađena s važećom legislativom, no tu se zaboravlja da strategija nije podzakonski akt i nema ničeg spornog da ona predviđa rješenja koja trenutno formalno nisu provediva. Međutim, u tom slučaju strategija kao jednu od mjera treba predviđati donošenje novog zakonodavnog okvira s jasnim rokovima. 2) Pojedini segmenti sustava obrazovanja naprosto moraju biti regulirani zakonom, a njegovom donošenju ili izmjenama treba pristupiti kroz propisanu proceduru (uvrštavanje u plan normativnih aktivnosti, javna rasprava, rasprava na saborskom odboru, rasprava na plenarnoj sjednici kroz dva čitanja), a Saboru se pritom ne mogu silom nametati pojedina rješenja. Primjerice, vrijednosti i načela na kojima počiva sustav obrazovanja definitivno predstavljaju pitanja za saborsku raspravu, a pogotovo se ne može mimo Sabora nametati rješenja koja generiraju troškove za Državni proračun i proračune jedinica lokalne samouprave. Konačno, treba imati na umu da sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj obuhvaća gotovo pola milijuna učenika (i njihovih roditelja), nekoliko desetaka tisuća nastavnika i stručnih suradnika te stoga doista ne trpi pravne nedorečenosti ili još gore potpuni pravni vakuum. Ova primjedba posebno vrijedi za ocjenjivanje učenika koje, osim odgojne i obrazovne, ima i komponentu upravnog postupka pa ga tako treba i regulirati. Ukratko, kurikularni dokumenti trebaju sadržavati ono što Zakon propisuje, a ne mogu zamjenjivati cijeli zakonodavni okvir sustava obrazovanja. 3) Ako postoji hijerarhijski sustav dokumenata kao što je opisano u Okviru nacionalnog kurikuluma (dalje: ONK, misli se na verziju iz javne rasprave), onda nema nikakve potrebe ponavljati dijelove hijerarhijski viših dokumenata u svim nižim dokumentima. Osim što to ne donosi nikakvu novu informaciju, takav način rada bitno otežava (zapravo onemogućava) usklađivanje i eventualne kasnije izmjene i dorade dokumenata. Posebno je pogrešno ako se dijelovi viših dokumenata pri ponavljanju još i mijenjaju, čak i ako bi se radilo o jezičnim izmjenama. Ukoliko u nižim dokumentima postoje neke specifičnosti koje treba razraditi, takvu mogućnost treba predvidjeti u višem dokumentu. Zapravo bi najpraktičnije bilo objediniti pojedine dokumente CKR u jedan dokument (nacionalni kurikulum), kao što je uostalom i predviđeno Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Na taj način bi se izbjegla nepotrebna ponavljanja u pojedinim dokumentima i zapravo bi se specifičnosti pojedinih sustava obrazovanja puno lakše uočile i istaknule. 4) Iz nekog razloga, uloga Hrvatskog kvalifikacijskog okvira naglašena je samo u kurikulumu za strukovno obrazovanje, iako on regulira cijeli sustav obrazovanja. Takav pristup ne doprinosi koherentnosti kurikularnih dokumenata. 5) U dokumentu se navodi kako će biti izrađeni sektorski kurikulumi, no ostalo je nejasno kada i tko će ih izraditi. Iako predmetni kurikulumi trenutno nisu predmet rasprave, napominjem da oni sadrže i ishode za strukovne škole (ishodi su u tim dokumentima kategorizirani prema satnici predmeta u pojedinoj školi, a ne prema vrsti škole). U suštini, to znači da su predmetni kurikulumi u dijelu koji bi se odnosio na strukovno obrazovanje neupotrebljivi jer su izrađeni bez podloge sektorskih kurikuluma. Ista primjedba se odnosi na kurikulume područja, no kako su ti dokumenti ionako puno kraći šteta je tu puno manja. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo Vam na sugestijama i komentarima. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje kreiran je na temelju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Okvira nacionalnog kurikuluma i Programa razvoja strukovnog obrazovanja te gospodarskih i socijalnih potreba Republike Hrvatske. U tom kontekstu usklađuje se i sa Zakonom o strukovnom obrazovanju čije izmjene su upravo u tijeku. Terminološke razlike i ponavljanja u pojedinim dokumentima nastojat će se uskladiti i urediti u skladu s predviđenim izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju. Što se tiče „mijenjanja postojeće legislative“, istina je da se ista mijenja, a mijenjat će se i ubuduće što potvrđuju sadašnje izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju kao i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a uskoro i izmjene Zakona o obrtu. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje cjelovit je dokument u kojem su opisane specifičnosti strukovnoga obrazovanja. Nužno je za razumijevanje dokumenta kao cjeline navesti osnove na kojima se dokument temelji. Ne slažemo se s prijedlogom da bi sve nacionalne kurikulume trebalo objediniti u jedan „nacionalni kurikulum“ jer je strukovno obrazovanje uistinu specifično zbog svoje povezanosti s gospodarstvom i svijetom rada te je stoga nužno imati poseban Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i socijalno partnerstvo, koje snažno ističemo u ovome dokumentu, temelj su strukovnog obrazovanja. Uloga Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira ističe se cijelim dokumentom Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje pa se tako u načelima strukovnog obrazovanja navodi da se Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje temelji na Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Definiranje vremenskog okvira u kojemu će biti izrađeni sektorski kurikulumi nije u domeni Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, već je predviđeno Programom razvoja strukovnog obrazovanja kao i terminskim planom kojeg je izradilo posebno stručno povjerenstvo. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje ne definira vrijeme izrade predmetnih kurikuluma odnosno kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja. Za izradu spomenutih kurikuluma trebaju postajati standardi zanimanja i standardi kvalifikacije. Sektorske kurikulume, kurikulume za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja i predmetne kurikulume izrađivat će posebne stručne radne skupine. Metodologiju izrade pojedinih sektorskih kurikuluma, kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja te predmetnih kurikuluma definirat će Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Struktura i satnica budućih sektorskih kurikulumima, kurikulumima za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja te predmetnim kurikuluma bit će određena prema ishodima učenja, a ne obrnuto.
28 Ivan Dušan PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE Možda bi u ovaj dokument trebalo negdje dodati i područje zaštitie na radu da se naglasi potreba za radom na siguran način i vođenje brige za zaštitu pri radu. Primjerice u točki 2.2 vrijednosti strukovnog obrazovanja trebalo bi dodati - zaštita na radu., rad vodeći računa da ne dođe do nezgode ili profesionalne bolesti. Ili se to može dodati u ciljeve strukovnog obrazovanja (primjerice osobe koje u radu vode računa o sigurnosti i zaštiti na radu. Iako se zaštita na radu sama po sebi nalazi u obrazovanju, mislim da bi bilo dobro to dodati u ovaj dokument da se naglasi važnost zaštite na radu i potrebe da ona bude uključena u nastavni plan i program. I ono što posebno želim naglasiti, iako nije direktno stvar kurikuluma, nego nastavnih programa - sve strukovne škole u nekom rezredu moraju imati poseban nastavni predmet koji će se baviti samo zaštitom na radu (najprije općenito, a onda dio koji je prilagođen samoj struci). Nastavni predmet "zaštita na radu". Predlažem da u kurikulum uđe rečenica "Zaštita na radu se ustrojava kao poseban nastavni predmet i sastoji se od općeg dijela koji je jedinstven za sve strukovne škole gdje se obrađuje zakonski propisi vezani za zaštitu na radu u RH i posebnog dijela gdje se obrađuje zaštita na radu vezano za samu struku za koju se učenik školuje" Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo Vam na sugestijama i konstruktivnim prijedlozima. Područje zaštite na radu, kao što navodite, od iznimne je važnosti te je stoga obuhvaćeno zakonskom obvezom savladavanja potrebnih znanja i vještina za rad na siguran način i provodi se u svim strukovnim školama. Prihvaćamo Vaš prijedlog da zaštita na radu bude jasnije istaknuta i ovim dokumentom koji joj daje primjereno mjesto i izrijekom ga podupire. Definiranje posebnog nastavnog predmeta Zaštite na radu nije u domeni Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje.
29 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE Štovani, kad se već radi reforma školstva, ja imam prijedlog da unesemo izmjene u teme u predmetu Vjeronauk i Etika,koji se tematski dobro prate, u smislu da nije potreban novi predmet Građanski odgoj u srednjoj školi. Teme iz predloženog Građanskog odgoja neke već imamo u ova dva predmeta, a nove možemo ugraditi. Ako shvatimo predmete Vjeronauk i Etika kao pripremu za život, odmah se možemo složiti da nam mladi nisu dovoljno spremni za obiteljski život. Dokaz tomu su mnogobrojni razvodi i sve manji broj brakova. Obitelj je stup opstojnosti jednog naroda, pa na tome trebamo poraditi. Iako u crkvi postoji pouka iz bračnog života prije vjenčanja, mislim da ona nije dovoljna i stiže kasno. Predlažem za učenike završnog razreda srednje škole (treći- trogodišnje, četvrti-četverogodišnje) teme koje se odnose na obitelj umjesto tema ekologije, jer se ekologija već pojavljuje u drugim predmetima, kao biologija i sl. Učenici osamnaestogodišnjaci su zainteresirani za obiteljske teme, neki od njih već stupaju u predbračne i bračne odnose i na vrijeme je upoznati ih s onim što ih čeka. Danas imamo puno nesređenih obitelji, a djeci su vlastite obitelji najveći uzor budućem njihovom ponašanju. Da pomognemo boljem njihovom snalaženju u obiteljskim odnosima obradimo ove teme, makar ih oni još jednom čuli prije sklapanja braka, jer se bojim da je tada već prekasno, ako se prvi put susreću s njima. Srednjoškolci su po svom uzrastu usmjereni na seks, na međusobno zbližavanje, a mi im poduku ne dajemo. Možemo li izbjeći ili smanjiti silovanja, razne manijake. Nije dovoljno žednome reći: Nemoj piti. Danas im društvo poručuje da nisu spremni za brak s 18, a nekad su im djedovi i bake bili spremni. Kad se financijski konačno osamostale imaju 30 i više i već su prestari za rađanje djece. Ljudska priroda se nije promjenila, pa mi kao odgovorno društvo kroz školstvo pomognima mladima da se najbolje snađu u zadanim okvirima.Čitajući knjigu Kama sutra u prijevodu Vesne Krmpotić, shvatila sam da u tradiciji dogovorenih brakova nema razvoda, već se svako moguće neslaganje pokušava riješiti na adekvatan način. Mi u Zapadnoj civilizaciji intimnim emocionalnim i tjelesnim temama ne posvećujemo ozbiljnu pažnju, a rezultat su frustrirani ljudi, koji često izlaz nalaze u devijantnom ponašanju. Više moramo poraditi na tome da smo drugačiji, po raznim tjelesnim i duševim obilježjima, ali ne manje vrijedni i ima adekvatnog rješenja za sve naše potrebe. Predlažem teme : -usaglašavanje stavova o bitnim pitanjima - nužni kompromisi - zrelost za stupanje u brak - o odgoju djece - suživot s roditeljima supružnika, upliv rodbine i običaja na bračni život -razvod i posljedice - spolne bolesti Svakako se može odabir tema nadopuniti ili korigirati. Grozdana Pavletić Adorić, prof Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo Vam na sugestijama i komentarima. Napominjemo, Vaši se prijedlozi odnose na kurikulume nastavnih predmeta Etika i Vjeronauk koje ovaj dokument sadržajno ne obuhvaća.