Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Damir Marasović                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA U prijedlogu izmjena i dopuna ponovno je izmjenjena definicija energetskih razreda, sada je mjerodavna primarna energija! To je bolje od isporučene (valjda ukupno potrebne energije svih vrsta?). Sada, kada u račun ulazi ukupna a ne samo energija za grijanje, izražen je problem loših rješenja Algoritama, posebno za hlađenje i pripremu potrošne tople vode. Problem je i u tome što je to već druga temeljita izmjena kriterija energetske učinkovitosti a sve u nekoliko godina. Ne valja ni to što se, barem po mojem mišljenju, gura pogrešna koncepcija procjenjivanja energetske učinkovitosti i u tome se predaleko otišlo. Svaka zgrada, neovisno o namjeni, trebala bi imati iste kriterije za ocjenu energetske učinkovitosti, a sve ostalo trebalo bi biti podložno posebnim procjenama ili proračunima. Može se postaviti čitav niz pitanja, navodim samo neka: - U zgradama bilo koje namjene komfor koji pružaju termotehnilčke instalacije može, zbog različitih razloga, biti različit. Razlog može biti u propisima, tehnološkim potrebama, željama investitora,...Iz toga slijedi različita potrošnja energije svake od njih, pa bi ispalo da su komfornije zgrade ujedno i zgrade manje energetske učinkovitosti! - U istu vrstu zgrada uvršteni su hoteli i restorani. Što im je zajedničko osim što hoteli imaju i restorane? A postoje i zasebni restorani. S druge strane veći dio hotela čine sobe, koje su po karakteristikama sasvim različite od restorana a mnogo bliže stambenim zgradama. Dakle, zašto zajedno? Mogu se nabrojati i kavane, kafići i slično. Njihove potrebe nisu iste kao za restoran. - I uredske zgrade mogu imati restoran, a svakako dvorane za sastanke ili slično. - Bolnice su specifične zgrade pa su i one našle mjesto u posebnoj koloni. Brojke razumljivo značajno odstupaju od onih za zgrade druge namjene. Traži se viši komfor a u jednom dijelu i izuzetno visok komfor s odgovarajuće visokom potrošnjom energije. Je li to dobro izvagano (procjena ili nekakav proračun)? Kako protumačiti donje brojke, izvučene iz Priloga 1? energetski razred stambena bolnica A+ 80 – 50 250 – 250 G 615 – 520 590 – 525 - Specifičnost sportskih dvorana, uz koje u Prilogu idu također velike brojke, je režim korištenja – prazna dvorana, trening, takmičenje uz prisustvo publike. Kako se to uračunava? - Trgovine se bitno razlikuju prema vrsti robe koja se prodaje. Vrlo su zahtjevni prehrambeni artikli koji traže hlađenje. Je li potrošnja energije za hlađenje uključena u tablicu? Kako vrednovati eventualno predviđeno korištenje otpadne topline rashladnih uređaja? . Što su to „ostale nestambene zgrade“ i mogu li se podvesti pod zajedničko? Priprema potrošne tople vode poseban je problem kojega je teško uklopiti u ovakvu koncepciju. Kod stambenih zgrada može se poći od nekakvog normativa potrošnje. Kod hotela normativ ovisi o kategoriji hotela pa bi ispalo da bi energetski učinkovitiji, kod iste kvalitete sustava, bili hoteli niže kategorije. U hotelu se potrošna topla voda troši i u kuhinji a potrošnja ovisi o potrebama restorana, koja ne mora biti u vezi ni s kategorijom hotela. Slično je i s praonicom rublja. Hotel je može ali i ne mora imati. Koristi li vanjsku uslugu eto mu prilike za bolji status. Ovo je dio pitanja koji se nameće već nakon površne analize izmjena i dopuna Pravilnika. Nije riječ o ispravcima eventualnih grešaka. Riječ je o koncepciji koju vjerovatno nećete mijenjati ali koja je po meni pogrešna. Hvale vrijedno ocjenjivanje energetske učinkovitosti zgrada, koje je i zahtjev EU, na ovakav način ne može dati dobar rezultat. Meni se čini ispravnijim vrednovati odvojeno zgradu a zatim sve ostale faktore koji utječu na potrošnju energije, pa onda i izdati posebne certifikate za: - zgradu u odnosu na potrebe grijanja - zgradu u odnosu na potrebe hlađenja - postrojenje za grijanje - postrojenje za hlađenje - postrojenje za grijanje potrošne tople vode - ugrađenu rasvjetu. I eventualno nakon toga definirati, po dogovorenom ključu, oznaku ukupne kvalitete. Ne postoji odgovor
2 Damir Marasović                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA Certifikat o kvaliteti potreban je za sve što se iznosi na tržište, što ljudi kupuju i koriste. Zato ne smijemo biti ni protiv takvog pristupa u zgradarstvu. Doduše on je, u praksi, u prvom redu uvjetovan energetskom krizom i činjenicom da su zgrade značajni potrošači energije a manje brigom za korisnika zgrade koji će potrošenu energiju plaćati. Postavlja se pitanje je li važeći Pravilnik dobar, ispravljaju li ga predložene izmjene i dopune, kakvo je stanje s provođenjem propisa u praksi. Moj odgovor je negativan. Prema sadašnjem zakonu a i praksi obaveza izrade certifikata se odnosi na nove zgrade, postojeće zgrade koje se rekonstruiraju ali i na sve postojeće zgrade koje se izlažu prodaji ili najmu. Trošak izrade certifikata pripao je investitoru odnosno vlasniku, što je zakonodavca dovelo u komotnu poziciju odlučivanja i tako uzrokovalo grube greške i uzbunu u javnosti. Greška s uključivanjem apartmana u obavezu certificiranja je ispravljena ali je ostao gorak okus saznanja da pisac propisa ne razumije bit propisa. Druga greška sa sličnim posljedicama nije ispravljena. Pravilnikom je predviđeno da se u principu certifikat izrađuje za zgradu u cjelini ali i da je moguće izraditi i certifikat za dijelove zgrade. Pritom, samo jedan certifikat može biti važeći! U stambenoj zgradi svaki stan je posebna uporabna cjelina, ima posebnog vlasnika ili korisnika i samo certifikat stana a ne zgrade ima smisla. Barem za njega koji plaća. Zajednički certifikat ima smisla samo za državu i za takav nije u redu nametati financijsku obavezu pojedincima. Problem je i cijena izrade certifikata i, s tim u vezi, njegova kvaliteta. Znam da je na početku primjene Pravilnika bilo postavljeno pitanje koju cijenu treba ponuditi. Bila je nekakva preporuka za certifikat obiteljske zgrade od 1500 kuna, s napomenom da će to regulirati tržište! Tržište je to odreguliralo dovodeći cijenu na 1000 kuna. Kako za toliki novac izraditi dokument, za što je potrebno proučiti i primjeniti Pravilnik, sve njegove izmjene i dopune, Metodologiju provođenja pregleda zgrade, objavljene Algoritme za proračune, sve projekte, izvještaje nadzornih inženjera, provjeriti ateste ugrađenih materijala, obaviti provjeru na licu mjesta, ispisati tekst sa svim proračunima i preporukama? Odgovor bi bio – nije moguće, da se u međuvremenu na televiziji nije pojavilo Crno jaje s ponudom od 399 kuna! Nakon toga pitanje više nema smisla. Problem, važniji od prijedloga za izmjenu ili dopunu Pravilnika jest, što je s gospodinom koji je to pred milijunskim auditorijem izgovorio, što je s Crnim jajem? Je li netko iz Ministarstva pročitao što piše u dokumentaciji koju su oni izradili? Naposlijetku, problem je i u odabiru struke koja je određena za izradu certifikata. To su, valjda zbog želje za nezamjeranjem, i arhitektonska i građevinska i strojarska odnosno elektrostruka. Možda su u pitanju dostignuta prava iz ranijeg razdoblja. Međutim, dok je bilo propisano samo izračunavanje koeficijenata prolaza topline i njihova usporedba s dozvoljenim vrijednostima, pa i izračunavanje potrebne snage grijanja, a sve to u idejnoj fazi, to je mogao biti arhitekt. Energetski proračuni, iz kojih proizlazi i certifikat prema sada važećim propisima, u isključivoj su nadležnosti projektanta termotehničara. U Pravilniku su sagledani svi faktori koji utječu na energetsku učinkovitost, ali ne na jednak način. Posebno je tretirana samo zgrada u odnosu na gubitke topline. Prema potrebnoj količini energije za grijanje određuje se klasa zgrade oznakom +A, A do H. Utjecaj svih ostalih faktora se izračunava i iskazuje brojčano uz davanje preporuka za poboljšanje. Budući je utjecaj odabranog postrojenja za grijanje, a i ostalih faktora, vrlo značajan i često odlučujući, neophodno ih je vrednovati na isti način. Problem izmjena i dopuna Pravilnika, što je predmet ove rasprave, proširio sam na čitav Pravilnik i praksu provođenja. Važno bi još bilo podvrgnuti kritici i sve proračunske detalje iz ponuđenih Algoritama, što ovdje nije moguće. Odgovor na pitanje što s Pravilnikom glasio bi SVE IZNOVA. Ne postoji odgovor
3 Milan Miščević                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA Kako se sve lijepo opiše Zakonom o gradnji i onda se u praksi ne provodi ni 50%. Zašto gurate Pravilnike nepripremljene pa ih za par mjeseci mijenjate i dopunjujete? I na e-savjetovanju bilo što da se kaže opet se bude napravilo kako je već ranije zamišljeno - kao što je bilo i sa ukidanjem obaveze energetskog certificiranja apartmana. Ne postoji odgovor
4 Grga K                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA Tko kontrolira ove certifikate? Gdje unajmljivač ili kupac može provjeriti pravovaljanost certifikata? Gdje se može provjeriti da li je certifikat ispravan? Imamo samo popis dvadesetak certifikata koji su neispravni. Svi ostali se time smatraju ispravni pa čak i oni lažni koji su prepisali broj certifikata nekog postojećeg ili čak izmislili novi broj certifikata. Sustav kontrole ne postoji, a pravilnikom nije jasno definiran postupak prijave, inspekcije i sl. kao ni sankcije za loše, krivo napravljene ili lažirane certifikate. Da indolentni predlagatelj tj. samo ministarstvo zna odgovor na ovo pitanje ne bi bio slučaj da je većina dosad izrađenih certifikata ili nepravilno ili izdano od neovlaštenih osoba. Ne postoji odgovor
5 Grga K                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA Nevjerojatno nesposobni i glupi ljudi sastavljaju zakone, šalju ih u proceduru i brinu se o njihovom izglasavanju, a ministri ih potpisuju. Ne postoji odgovor
6 Grga K                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA Indolentni predlagatelji smatraju da stan u zgradi koja nema uporabnu dozvolu, koja nije upisana u zemljišnu knjigu i katastar i sl. treba imati energetski certifikat. Ne postoji odgovor
7 Grga K                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA Čemu energetski certifikat za zgradu koja nema rješenu imovinsko-pravnu situaciju niti uporabnu dozvolu? Iz navedenog je jasno kako je bez tih preduvjeta energetsko certificiranje nepotrebno. Vjerojatni odogovor predlagatelja je da se ovaj komentar ne odnosi na predmetni pravilnik ili prijedlog što dokazuje njihovu indolentost. Ne postoji odgovor
8 Miroslav Kraljević                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA Kao opći komentar na ovaj pravilnik naglasio bih da je energetski certifikat namet kojega investitor smatra nepotrebnim jer od njega on nema nikakve koristi. Ako je riječ o postojećoj zgradi ili stanu unutar jedne zgrade vlasnici uopće ne razumiju što znači certifikat kompletne zgrade a što pojedine stambene jedinice - njima je to svejedno i bez potrebno. Ako je riječ o obiteljskoj kući ili drugom nekom objektu za kojeg je potreban certifikat po dobivanju istog nakon našeg ozbiljnog rada vlasnik dobije certifikat i pita se što sad?? niti ima bilo kakve pogodnosti ako je njegova nekretnina dobar energetski razreda niti bilo kakva sankcija ukoliko nekretnina troši više nego je normalno. Ne postoji odgovor
9 Miroslav Kraljević                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Bez potrebe je raditi energetski certifikat za takve zgrade ili prostore, u njima se ako nisu gotovi do stupnja da se može stanovati niti ne troše energiju toliko da utječe na ukupnu količinu energije. Jednako tako takve prostore bespotrebno je certificirati trošiti resurse i gubiti vrijeme. Ne postoji odgovor
10 Radal d.o.o.                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Ad članak 1. Izmjene Potrebno je dopuniti i naglasiti da li se izdaje energetski certifikat za stambene zgrade bez završnih obrada ploha zidova i podova i pregradnih zidova i bez termotehničkih sustava , a za koju se može izdati uporabna dozvola po tome Zakonu (građenje do određenog stupnja dovršenosti). Ne postoji odgovor
11 Radal d.o.o.                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Ad članak 2 Izmjene Dodati točku 26. s preciznom definicijom samostalne uporabne cjeline. U smislu energetskog certificiranja često se nepravilno koristi izrazom samostalne uporabne cjeline. Samostalna uporabna cjelina treba biti definirana fizičkom granicom ( građevinske konstrukcije, neovisni ulaz iz vanjskog ili zajedničkog prostora, namjena ) i energetskom granicom ( građevinske konstrukcije, mjerenje potrošnje energije- prvenstveno električne). Pojedinačna soba/ured koji se iznajmljuje nije samostalna uporabna cjelina. Ne postoji odgovor
12 Miroslav Kraljević                          PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 3. Bez potrebna je bilo kakva promjena na prilozima koji i sada važe, samo se time komplicira izrada certifikata drugim strukama osim građevinske, dok na strojarska struka nameće svoje parametre i tako nama građevinarima kompliciraju izradu certifikata. Na primjer prije stupanja na snagu ovih priloga objekt je imao "G" energetski razred, po starom, nakon stupanja na snagu novih priloga, susjed napravi certifikat svog objekta i dobije "D" energetski razred, pa se onaj prvi susjed pobuni kako je isti objekt imao različite energetske razrede. Ne postoji odgovor
13 Radal d.o.o. Članak 4., „Obveza izrade i izlaganja energetskog certifikata zgrade javne namjene primjenjuje se i na samostalnu uporabnu cjelinu zgrade javne namjene.“ Ad članak 4. Izmjene : Izbrisati riječ „zgrade“ jer unosi pomutnju i obveza je nespretno izražena. Pretpostavlja se da se odredba odnosi na poslovni prostor zdravstvene ili obrazovne namjene u pretežito stambenoj ili pretežito uredskoj zgradi. Ne postoji odgovor
14 Miroslav Kraljević Članak 5., U članku 11. stavak 4. mijenja se i glasi: U članku 11 stavak 4. Obavezati sve da podaci budu dostupni na internetu, zamislite stariju samu ženu u kući koju treba certificirati te istu poslati opskrbljivačima da joj daju podatke koje trebamo. ili još bolji primjer u stanu zgrade 78 godina stari gospodin koji je cijeli radni vijek bio knjižničar treba otići u HEP Tolinarstvo za ispis potrošnje energije za svoj stan!!! Ne želim omalovažiti stariju populaciju ali samo želim naglasiti što se dešava u takvim situacijama, doduše kao certifikator najbolje sam podatke imao od starijih osoba u mirovini koji najažurnije vode sve svoje podatke kućanstva. Ne postoji odgovor
15 Miroslav Kraljević Članak 12., Redoviti pregled sustava mehaničke ventilacije i klimatizacije Slažem se sa idejom da se certifikatoru prezentiraju dokumenti za pregled sustava ventilacije i klimatizacije, a ako ih nema samo da se evidentira sa DA ili NE . bez bilo kakve sugestije ili obaveze da to utječe na certifikat ili izvješća. Ne postoji odgovor