Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prethodnoj procjeni za Zakon o izmjenama Zakona o sportu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatski olimpijski odbor | Odredba članka 46. stavak 6. i članka 47. stavak 7. Zakona o sportu, koje su u predmetni Zakon unesene po hitnom postupku, bez poštovanja procedure demoktratske rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o sportu, doista je nejasna, a slijedom toga i neprimjenjiva.Može se prihvatiti bolje uređenje ove odredbe ili je potpuno ukinuti. Zakon o udrugama koji se primjenjuje na djelovanje sportskih udruga, u članku 17. stavak 1. utvrđuje da "Skupštinu čine svi članovi ili njihovi predstavnici izabrani na način propisan statutom udruge" Predmetna odredba Zakona o udrugama treba biti na odgovarajući način utvrđena u predmetnoj odredbi Zakona o sportu, koja će poštovati i načelo demokratskog ustroja županijskih, gradskih kao i nacionalnih sportskih saveza.Odredba članka 46. stavak 7. i članka 47. stavak 8. Zakona također nejasno utvrđuje iznimku u ustroju skupštine saveza, izaziva različito tumačenje i primjenu, a u susštini je diskriminirajuća u odnsu na druge sportske udruge i saveze, kao i udruge općenito koje imaju slobodu odlučivanja u svojim statutima o ustroju skupštine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 2 | Hrvatski olimpijski odbor | , PRETHODNA PROCJENA ZA ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O SPORTU | Nužno je utvrditi izmjene i dopune Zakona o sportu kako bi se određene nejasnoće i nedotaci otklonili. No Hrvatski olimpijski odbor smatra nužnim donošenje novog i svobuhvatnog Zakona o sportu utemeljenog na strateškom dokumentu za daljnji razvoj sporta | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Slažemo se s opaskom da je potrebno donjeti novi i sveoubuhvatan Zakon, ali napominjemo kako je Zaključkom Koordinacije Vlade RH za društvene djelatnosti tada nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta naloženo donošenje izmjena spornih članaka. |
| 3 | Ivan Popić | , 1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa): | Smatram da je potpuno nebitno na koje sportove se odnosi obaveza iz članka 47. stavak 8. Namjera zakonodavca očito nije bila da poimence nabraja sportove nego da odredi kriterij (50% profesionalnih klubova u najvišem rangu) koji sa sobom povlači obavezu usklađivanja sa zakonom. Provedivost odredbe ako županijski savez nema klubova koji se natječu u nacionalnom rangu isto nije upitna jer svi savezi imaju barem jedan rang natjecanja. Dokle god klubovi iz višeg ranga dobiju u skupštini županijskog saveza dvostruko više glasova od onih iz nižeg ranga zakon je provediv neovisno o tome koliko tih rangova natjecanja ima. Kriterij omjera profesionalnih klubova u najvišem rangu NIJE nejasno definirana. Najmanje 50% klubova u najvišem rangu. Nema više od jednog najvišeg ranga (obratiti pažnju na jedninu u tekstu zakona), da li su klubovi profesionalni je također jasno definirano i lako je utvrditi broj profesionalnih klubova u najvišem rangu natjecanja. | Djelomično prihvaćen | Točno je da svi županijski savezi imaju barem jedan rang natjecanja, ali nemaju svi klub koji se natječe u „nacionalnom rangu natjecanja". Također nije točno da u jednom sportu koju može imati više sportskih grana ne može sukladno tome biti i više rangova, a potrebno je uzeti u obzir postojanje sustava natjecanja i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. |
| 4 | Udruga "Naš Hajduk" | , 1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa): | Komentari udruge Naš Hajduk o primjedbama MZOS iz prethodne procjene Zakona o izmjenama Zakona o sportu (primjedbe su kopirane pa je napisano pojašnjenje uz svaku): • nejasno definirane odredbe članka 46. stavak 6. i članka 47. stavak 7. po pitanju pojma „član“, jer nije jasno da li se navedeni pojam odnosi na člana saveza ili skupštine Članak 11. Zakona o sportu ima jasnu referencu na činjenicu da se radi o članu saveza, Članak 46. st. 4. Zakona o sportu definira članove ŽSS, dok članak 47. st. 2. Zakona o sportu definira članove NSS pa se kao logično postavlja pitanja tko bi mogao drukčije zaključiti nego da se radi o članu saveza – izmijene suvišne. • „Iznimno od stavka 6. ovoga članka, skupštinu županijskoga sportskog saveza, odnosno Sportskoga saveza Grada Zagreba osnovanog u sportu u kojem najmanje polovina sportskih klubova koji sudjeluju u najvišem stupnju nacionalnoga sportskog natjecanja imaju profesionalni status u smislu članka 24. ovoga Zakona, čine:...“ Kad već iz ciljnog tumačenja nije jasno na koga se norma ima primijeniti (a jasno je kao dan), raščlanit ćemo gramatičkim tumačenjem cijelu normu: a) Skupština ŽSS, odnosno GZ b) Osnovanog u sportu - primjera radi ŽSS SD Županije je osnovan, između ostalog, i u nogometu kao sportu. Osnovan je istovremeno i za futsal i za nogomet na pijesku (u nastavku ćemo, jednostavnosti radi, objašnjavati razliku samo na relaciji nogomet-futsal) c) Najmanje polovina klubova - 50 % i više, d) koji sudjeluju u najvišem stupnju nacionalnoga sportskog natjecanja - Nogomet ima svoj najviši rang (1. Liga muška i ženska), kao što futsal ima svoj najviši rang 1. Malonogometna liga (koliko znamo, ženska je u povojima). Dakle, nogomet kao sport ima svoj najviši rang, a futsal svoj, e) profesionalni status u smislu članka 24. Zakona o sportu - u prijevodu, klubova upisanih u registar profesionlanih klubova, Slijedom svega navedenog, na primjeru ŽSS SD Županije, koji je osnovan u nogometu, u kojem sportu je 50 % klubova u 1. hrvatskoj ligi za muškarace i žene profesionalno, jasno je kao dan da se odredba odnosi upravo na taj savez, a okolnost da je u taj savez udruženo još dva druga sport (futsal i nogomet na pijesku) nema nikakvog utjecaj na sastav skupštine jer je sasvim dovoljno da jedan od sportova udruženih u savez zadovoljava gornji kriterij. Ista je stvar sa NSS pa nećemo posebno obrazlagati. Dakle, izmjena je suvišna. • upitna provedivost odredbe članka 46. stavak 7. podstavak 2. kojima je definiran način ustroja županijskih sportskih saveza u sportovima koji udovoljavaju iznimci iz članka 46. stavak 6. Zakona o sportu jer postoji mogućnost da pojedini županijski savezi nemaju u svom sastavu niti jedan klub koji je se natječe u nekom od nacionalnih rangova Argumentacija koja nema apsolutno nikakvo uporište u stvarnom životu, svaki ŽSS ima klub koji se natječe unutar određenog nacionalnog ranga u širem smislu (ovdje se vjerojatno vidi stav HNS-a jer se, izvjesno je, ovdje referira na činjenicu da županijske nogometne lige nisu nacionalne lige u smilslu propisa HNS-a, ali kriterij je širi i odnosi se na sve sportove, a ne samo na nogomet, a osim toga, pobjednik županijske lige ide u 3. hrvatsku ligu pa je jasno da je i županijska nogometna liga dio nacionalnog sustava u širem smislu riječi) - po našem mišljenju izmjena je suvišna. • problem zadiranja u pravo udruge na slobodu udruživanja sukladno nejasno definiranom kriteriju omjera profesionalnih klubova u najvišem rangu koji je promjenjiva kategorija i to od strane adresata na koje se norma može odnositi Argument koji nikako ne stoji jer je tom argumentacijom i sam Zakon o udrugama u tom slučaju zadiranje u pravo udruge na slobodu udruživanja, odnosno, jednostavnije rečeno, načelo slobode udruživanja nije neograničeno i uvijek je zakonodavac taj koji postavlja pravni okvir djelovanja udruga pa i sportskih. Da budemo precizniji, Zakon o udrugama definira sljedeća načela: „Načelo neovisnosti Članak 6. Djelovanje udruge temelji se na načelu neovisnosti što znači da udruga samostalno utvrđuje svoje područje djelovanja, ciljeve i djelatnosti, svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti koje nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom. Načelo javnosti Članak 7. Djelovanje udruge temelji se na načelu javnosti. Javnost rada udruge uređuje se statutom, u skladu sa Zakonom. Načelo demokratskog ustroja Članak 8. Djelovanje udruge temelji se na načelu demokratskog ustroja, što znači da udrugom upravljaju članovi na način da unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog načina očitovanja volje članova. Načelo neprofitnosti Članak 9. Djelovanje udruge temelji se na načelu neprofitnosti, što znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu. Načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu Članak 10. Djelovanje udruge temelji se na načelu slobodnog sudjelovanja u javnom životu, što znači da udruge slobodno sudjeluju u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih politika, kao i u oblikovanju javnog mnijenja te izražavaju svoja stajališta, mišljenja i poduzimaju inicijative o pitanjima od njihova interesa.“ Naglašavamo da bi ovdje bio dobar argument da se radi o narušavanju načela neovisnosti udruga budući sporne norme zasigurno predstavljaju statutarnu materiju, ali je poprilično zanimljivo kako se nitko ne brine o načelu demokratskog ustroja udruga koje je narušeno u velikom broju sportskih klubova, ŽSS i NSS pa se nitko previše ne referira na tu činjenicu. Da nije bilo povrede načela demokratskog ustroja udruga, vjerojatno ne bi bilo ni potrebe za zakonskim odredbama koje će narušavati načelo neovisnosti udruga. Dakle, u kontekstu ove primjedbe svaka izmjena suvišna dok se ne počne poštivati načelo demokratskog ustroja udruga. • sporan kriterij ranga natjecanja kao kriterij za multipliciranje glasova u skupštini jer se radi o jednostranom kriteriju koji ne uvažava i druge važne, a možda i važnije sportske kriterije poput kriterija kvalitete i kvantitete rada sa mlađim dobnim kategorijama Moramo istaknuti da je ova primjedba, slobodni smo reći, čak i pomalo smiješna. Po našem mišljenju ne postoji objektivniji i konkretniji kriterij izvrsnosti od ranga natjecanja u kojem se neki klub natječe, a upravo su klubovi koji se natječu u najvišim rangovima nacionalnih natjecanja svugdje u svijetu pa tako i kod nas gotovo uvijek ili barem u pravilu i ti koji imaju najbolje omladinske škole (Hajduk, Dinamo, Cibona, Zadar, Cedevita, itd.) tako da je svako daljnje obrazlaganje zašto je ova primjedba nesuvisla suvišno. Dakle, u kontekstu ove primjedbe svaka izmjena suvišna jer će svaki drugi kriterij biti manje objektivan. | Djelomično prihvaćen | Slažemo se kako je najlogičnije da se pojam člana ima odnositi na člana saveza. Ipak, potrebno je primijetiti kako je uz navedenu nejasnoću u jednom slučaju upotrijebljena riječ „kojem“ a u drugom „kojoj“ za referenciranje ili na skupštinu ili na savez što norme dodatno čini nejasnim. Shodno navedenom ne vidimo razlog zašto iste ne bi potpuno nedvojbeno i jasno gramatički definirali te time otklonili svaku sumnju i mogućnost različitog tumačenja. Stoga se navedena primjedba ne prihvaća. Unatoč činjenici kako su Hrvatski nogometni savez i pripadajući županijski savezi osnovani za nogomet, neosporno je da su osnovani i za sportske grane odnosno sportove mali nogomet i nogomet na pijesku, a iz navedene norme ne proizlazi jasna odrednica za saveze koji pokrivaju više sportova odnosno sportskih grana da je dovoljno da jedan sport ispuni kriterij za primjenu navedene norme. Odredbom članka 46. stavak 7. Zakona o sportu propisana je iznimka od stavka 6. ovog članka, koja propisuje drugačiji sastav skupštine županijskoga sportskog saveza, odnosno Sportskoga saveza Grada Zagreba osnovanog u sportu u kojem najmanje polovina sportskih klubova koji sudjeluju u najvišem stupnju nacionalnoga sportskog natjecanja imaju profesionalni status u smislu članka 24. ovoga Zakona, a analogno navedenoj odredbi člankom 47. stavak 8. propisana je iznimka od stavka 7. ovoga članka, koja propisuje drugačiji sastav skupštine nacionalnoga sportskog saveza osnovanog u sportu u kojem najmanje polovina sportskih klubova koji sudjeluju u najvišem stupnju nacionalnoga sportskog natjecanja, imaju profesionalni status u smislu članka 24. ovoga Zakona. Kako Odluka o sustavu stalnih natjecanja Hrvatskoga nogometnog saveza upućuje na više zasebnih stupnjeva nacionalnih sportskih natjecanja u više sportova odnosno sportskih grana pojavila se dvojba vezana uz tumačenje spornih odredbi Zakona o sportu. Činjenica je kako u sportu odnosno sportskoj grani nogomet postoje dva zasebna najviša stupnja natjecanja u muškom i ženskom nogometu od kojih svako broji po deset (10) klubova, a svih deset u muškom natjecanju ima profesionalni status dok svih deset u ženskom ima amaterski status. Nadalje u sportu odnosno sportskoj grani mali nogomet (futsal) natječe se dvanaest (12) klubova od kojih svi imaju amaterski status sukladno Zakonu o sportu. Dvojba se odnosi na tumačenje da li se sporne odredbe primjenjuju na sportske saveze županijske razine i sportski savez nacionalne razine u nogometu, koji se u Nomenklaturi sportova dijeli na tri sportske grane od kojih jedna ima dva najviša stupnja natjecanja (muški i ženski nogomet) i jedna ima jedan najviši stupanj natjecanja (muški mali nogomet). Sukladno navedenom ostajemo kod stava kako norma nije u potpunosti jasna te kako je kriterij za eventualnu primjenu ovakvih odredbi potrebno u bitnome jasnije definirati te se primjedba ne prihvaća. Nikako se ne možemo složiti s pojmom „u širem smislu riječi“ kod tumačenja kako se pojam „nacionalnim sportskim natjecanjima“ ima odnositi na sve rangove natjecanja, a ne samo na nacionalne rangove ili lige te stoga ovu primjedbu ne prihvaća i smatramo kako je ovu odredbu u svakom slučaju potrebno jasno nedvosmisleno definirati. Slažemo se kako autonomija ne podrazumijeva apsolutnu slobodu kod udruživanja te kako je potreban i opravdan jedan opći propis koji definira jasne odredbe kojima se definiraju pitanja udruživanja svih udruga što imamo kroz odredbe Zakona o udrugama. Također ne sporimo kako se posebnim propisima može uređivati i specifičnost udruživanja pojedinih vrsta udruga, a među njima i sportskih. Slažemo se kako je natjecanje u kojem se natječu seniori vrlo važan kriterij. Stoga svakako smatramo potrebnim sporne odredbe definirati te provesti javnu raspravu za Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o sportu. |
| 5 | Danko Radaljac | , 1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa): | Ne postoji niti jedan pravni i formalni razlog da Županijski savez uopće postoji ukoliko nema klubova koji se takmiče u nacionalnim ligama. Brojni su primjeri sportova gdje županijskih saveza uopće nema. Pravo udruga se ograničava brojnim drugim lex specialisima, primjerice zakonima koji definiraju političke stranke i financiranje istih, a koje su udruge građana, tako da ne postoji pravna zapreka da se nametnu ograničenja i kod sportskog udruživanja. Multipliciranje glasova članova najviših liga je jedno od riješenja koje se koristi i u mnogim državama Europske unije, a njime se postiže reprezentativnost. | Djelomično prihvaćen | Točno je da ne postoji pravna obveza za postojanje županijskih saveza, ali ne postoji niti zapreka i Zakon o sportu omogućuje osnivanje jednog sportskog saveza na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Slažemo se da ne postoji zapreka za ograničenja prema posebnim propisima, ali ista moraju biti razumna i služiti svrsi te moraju biti ravnopravna. Posebnim propisima može se uređivati i specifičnost udruživanja pojedinih vrsta udruga, a među njima i sportskih. Posebne odredbe moraju biti pravedne i utemeljene na jasnim kriterijima. |
| 6 | Hrvatski olimpijski odbor | , 2. Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa): | Hrvatski olimpijski odbor smatra ispravno utvrđen cilj za izmjenu i dopunu Zakona o sportu, koje bi trebale osigurati jednako zakonsko tretiranje svih udruga a eventualnu specifičnost sportskih udruga utvrditi na ravnopravan i demokratski način za sve sportove | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 7 | Hrvatski olimpijski odbor | , 3. Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti: | Sportovi koji imaju mnogo klubova, preko stotinu pa i više stotina teško će primijeniti kriterij da svaki član nacionalnog sportskog saveza ima pravo glasa u skupštini tog saveza, no ostvarenje prava na glas u skupštini nacionalnog sportskog saveza član tog saveza može provesti i putem izabranog predstavnika županijskog predstavnika-člana skupštine nacionalnog sportskog saveza, koji će zastupati interese članova koje zastupaju i predstavljaju u skupštini nacionalnog sportskog saveza. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o sportu ne propisuje da svaki klub mora biti član nacionalnog saveza. Klub sukladno statutu može biti član recimo samo županijskog, ali ako je član nacionalnog saveza onda mora imati pravo na najmanje jedan glas. |
| 8 | Hrvatski olimpijski odbor | , 4. Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj. | Novo normativno rješenje treba jasno utvrditi sastav skupštine gradskog i županijskog sportskog saveza, kao i nacionalnog sportskog saveza na način da skupštinu saveza čine predstavnici članova saveza izabrani na autonoman način propisan statutom saveza, uz poštovanje demokratskog prava ustroja tijela saveza i zastupanja interesa članova. Prihvaća se prijedlog za brisanje odredbi članka 46. stavak 7. i članka 47. stavak 8. iz razloga što su iste nepotrebno nametanje brojčanog sastva skupštine određenih saveza koji ovise o promjenjivom omjeru klubova sa profesionalnim statusom. Zalažemo se za autonomno uređenje unutrašnjeg ustroja pojedinog saveza, što će ovisiti o sportu, i neovisno o tome da li svaki član saveza ima predstavnika u skupštini saveza ili skupštinu čine predstavnici pojedinih kategorija članstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | Hrvatski olimpijski odbor | , 5. Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema. | Nadležni uredi državne uprave za registraciju statuta udruga još su pretpani poslom u registraciji usklađenja statuta udruga sa Zakonom o udrugama, te će novo zakonsko rješenje , ukoliko bude drugačije od Zakona o udrugama tražiti dodatno administrativno postupanje, dodatne troškove za održavanje sjednica skupštine, kao i dodatno vrijeme za usklađenje statuta saveza, sa novim odredbama izmjene i dopune Zakona o sportu. No postojeće odredbe iz Zakona o izmjenama Zakona o sportu (NN 85/15) svakako je potrebno izmijeniti, i to demokratskom i zakonskom proceduri, ne djelomično kako se to čini u ovom savjetovanju, već i u pogledu ostalih nejasnih i prekompliciranih, te neprovedivih rješenja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Slažemo se s opaskom da je potrebno donjeti novi i sveoubuhvatan Zakon, ali napominjemo kako je Zaključkom Koordinacije Vlade RH za društvene djelatnosti tada nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta naloženo donošenje izmjena spornih članaka. Također primjedba da će nove izmjene Zakona uzrokovati dodatne troškove radi potrebe sazivanja skupština radi usklađivanja statuta s novim izmjenama zakona nije opravdana iz razloga što udruge sukladno odredbama Zakona o udrugama imaju obvezu održavanja najmanje jedne skupštine godišnje, a većina ih održi barem dvije, tako da se na istima mogu usvojiti i predmetne izmjene Statuta te u većini slučajeva nemaju potrebe sazivati posebne skupštine samo radi usvajanja izmjena statuta, odnosno usklađivanja istog s izmjenama Zakona o sportu. |
| 10 | Hrvatski olimpijski odbor | , 6. Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva? | DA, no bilo bi vrijedno pristupiti kompletnom uređenju i promjenama u Zakonu o sportu, koja bi se temeljila na strategiji razvoja sporta, koju je također potrebno donijeti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 11 | Hrvatski olimpijski odbor | , 7. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. | Da, racionalniji pristup ustroju tijela saveza može donijeti uštedi sredstava za sport, jer nije isto održati skupštinu od 300 ili 80 članova skupštine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 12 | Ivan Popić | , 8. Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. | DA Kada bi se zakon počeo primjenjivati svi županijski i nacionalni nogometni savez ne bi se smjeli financirati iz proračunskih sredstava što bi dovelo do uštede milijuna kuna i ne bi se dozvolilo skandalozna situacija u kojoj Hrvatski Nogometni Savez jasno i otvoreno (preko press konferencije) odbija provesti zakon i pritom prolazi nekažnjeno. Vjerujem da ima sasvim dovoljno korisnika proračuna koji poštuju zakone a prema kojima se mogu preusmjeriti proračunska sredstva koja ne bi trebalo izdvajati na kršitelje zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |