Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu kurikuluma tjelesnog i zdravstvenog područja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Davor Juriša Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa Poštovani, učitelji tjelesne i zdravstvene kulture i svi kineziolozi Republike Hrvatske. Obraćam vam se kao jedan od članova Stručne radne skupine za Tjelesno i zdravstveno područje za izradu kurikularnih dokumenata. Razlog mog obraćanja je taj što smo kao Stručna radna skupina prozvani u jednom od komentara upravo na ovom e-Savjetovanju. Rečenica koja me potaknula ovo napisati glasi: „Kriterij za formiranje stručnih radnih skupina je nepoznat, a rezultat odabira čudan.“ Svi koji smo odabrani u stručne radne skupine morali smo se prijaviti na raspisani natječaj i ispuniti sve navedene kriterije iz natječaja. Ne znam tko su bili članovi komisije za odabir članova stručnih radnih skupina, ali vjerujem da su odabrali osobe koje su ispunile sve navedene kriterije. Ovdje ću navesti svoj radni životopis kako bi bilo svima jasno da zadovoljavam kriterije za člana Stručne radne skupine za Tjelesno i zdravstveno područje za izradu kurikularnih dokumenata. Isto tako vjerujem da moji kolege s kojima sam surađivao na izradi ovog dokumenta imaju slične radne životopise. ŽIVOTOPIS – Davor Juriša, profesor fizičke kulture, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Kraljevica u Kraljevici osobi podatci Davor Juriša, Nikole Lončarića 14, 51512 Njivice, mob. 098 872 233, e-mail davor.jurisa@inet.hr obrazovanje Fakultet za fizičku kulturu (Kineziološki fakultet) u Zagrebu – diplomirao 1997. na temu „Odnos sociologije sporta i srodnih kinezioloških znanosti“ dodatno obrazovanje Stručni skupovi Agencije za odgoj i obrazovanje  Državni (2007., 2008, 2009.2010., 20011., 2012., 2013., 2014. , 2015. i 2016.)  Međužupanijski (2007., 2008., 2009., 2011. 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016.)  Županijski (1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2006.) Županijska stručna vijeća (2007., 2008, 2009., 2010., 2011.,2012., 2013., 2014., 2015. i 2016.) Ljetne škole kineziologa (1999., 2000.) 6. i 9. godišnja međunarodna konferencija - Kondicijska priprema sportaša 12. hrvatsko savjetovanje o obuci neplivača (2012.) Seminar Univerzalne sportske škole (2011.) Simpozij školskog sporta (2012., 2013., 2014. i 2015.) Stručni skup Tehničke kulture - Računalo u nastavi (2002., 2003., 2004., 2005. i 2006.) Stručni skupovi za učitelje i stručne suradnike (2006.) Stručni skupovi za učitelje razredne nastave (2001., 2002., 2010.) Stručni skupovi za oživljavanje (kardiopulmonalnu reanimaciju) (2015.) radno iskustvo u struci  Učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Kraljevica (1999. –  Učitelj mentor (2012. –  Voditelj Županijskog stručnog vijeća osnovnih škola Primorsko-goranske županije za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura (2007. –  Voditelj Školskog sportskog društva Oštro u OŠ Kraljevica (1999. –  Mentor studentici Kineziološkog fakulteta  Mentor učiteljima pripravnicima  Voditelj programa Univerzalne sportske škole (2007. –  Vanjski suradnik Visoke učiteljske škole u Rijeci današnjem Učiteljskom fakultetu, na kojemu sam 2005. promoviran u stručno suradničko zvanje asistenta u području društvenih znanosti, polju odgojnih znanosti grani kineziologija za predmet Sistematska kinezilogija (2002. – 2010.)  Trener ženskog nogometnog kluba XXL iz Kraljevice (2007. - 2009.)  Presjednik Tima za kvalitetu u Osnovnoj školi Kraljevica (2015. – 2016.) suradnja  Cjelovita kurikularna reforma - član Stručne radne skupine za Tjelesno i zdravstveno područje za izradu kurikularnih dokumenata (2015. -  EAThink – projekt Održivost u praksi (2015. - 2016.)  Vrtim Zdravi Film – projekt vezan za zdravu prehranu i kretanje (2014./2015. i 2016./2017))  glavni projekt Kineziološkog fakulteta u Zagrebu pod nazivom „Validacija mjera i testova za procjenu kinantropoloških obilježja učenika osnovnih i srednjih škola RH“ (2008./2009.)  međunarodni projekt „Get up & go“, projekt za suzbijanje pretilosti djece školske dobi koji su provodili Hrvatski olimpijski odbor i Savez školskih sportskih društava Primorsko goranske županije pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (2007./2008.) ŽIVOTOPIS – Davor Juriša, profesor fizičke kulture, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Kraljevica u Kraljevici izdavačka djelatnost  Tehnički sam urednik ERS-a stručno informativnog glasila Udruge kineziologa Rijeka (2010. - ...  Tehnički sam urednik Zbornika radova 12. hrvatsko savjetovanje o obuci neplivača (2012.)  suautor sam stručnog rada objavljenog u zborniku radova 12. ljetne škole kineziologa pod nazivom: PRIMJENA OSOBNOG RAČUNALA U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE (Pejčić, A., Juriša, D., Vučković, S. 2003.)  Autor sam ili suautor 20 stručnih radova koji su objavljeni u ERS-u (informativnom stručnom glasilu Udruge kineziologa Rijeka): 1. UTJECAJ NA ANTOPOLOŠKI STATUS UČENIKA 5. A RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE „KRALJEVICA“ TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE 2001./2002. (Juriša, D. 2003.) 2. UTJECAJ NA ANTOPOLOŠKI STATUS UČENICA 5. A RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE „KRALJEVICA“ TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE 2001./2002. (Juriša, D. 2003.) 3. ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA UČENIKA 4.B RAZREDA I IZBOR I DISTRIBUCIJA SADRŽAJA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE (Juriša, D., Vučković, S. 2003.) 4. PLESNE STRUKTURE I NJIHOVA PRIMJENA U PRVA ČETIRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE (Pejčić, A., Podobnik, G., Juriša, D. 2003.) 5. PRAĆENJE ANTROPOLOŠKOG STATUSA UČENICA JEDNOG RAZREDA TIJEKOM ČETIRI ŠKOLSKE GODINE (Juriša, D. 2003.) 6. ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA UČENIKA ČETVRTOGA RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE "KRALJEVICA" (Vučković, S., Juriša, D. 2003.) 7. RAZLIKE U ANTROPOLOŠKOM STATUSU UČENICA (SPORTAŠICA I NESPORTAŠICA) OSMIH RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE „KRALJEVICA“ (Juriša, D. 2003.) 8. PRAĆENJE MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI UČENIKA JEDNOG RAZREDA TIJEKOM TRI ŠKOLSKE GODINE (Juriša, D. 2004.) 9. PRAĆENJE FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI UČENIKA (JEDNOG ATLETIČARA I ŠEST NESPORTAŠA) JEDNOG RAZREDA (Juriša, D. 2004.) 10. RAZLIKE U MOTORIČKIM I FUNKCIONALNIM SPOSOBNOSTIMA UČENICA (SPORTAŠICA I NESPORTAŠICA) ŠESTOG B RAZREDA OŠ „KRALJEVICA“ ( Juriša, D., Kukec, K.. Vučković, S. 2005.) 11. TEST MSD (SKOK UDALJ S MJESTA) KAO UNIVERZALNI TEST ZA PROVJERU EKSPLOZIVNE SNAGE ( Juriša, D. 2007.) 12. OBRADA PODATAKA U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE POMOĆU OSOBNOG RAČUNALA (Juriša, D., Vučković, S. 2010.) 13. RAZLIKE U NEKIM MOTORIČKIM SPOSOBNOSTIMA UČENIKA I UČENICA DVAJU PETIH RAZREDA OŠ KRALJEVICA - POLAZNIKA UNIVERZALNE SPORTSKE ŠKOLE I ONIH KOJI NISU POLAZILI PROGRAM UNIVERZALNE SPORTSKE ŠKOLE (Juriša, D. 2010.) 14. USPOREDBA DVAJU TESTOVA AGILNOSTI I NJIHOV ODABIR U PROSTORNIM UVJETIMA RADA (Juriša, D. 2011.) 15. RAZLIKE U MOTORIČKIM I FUNKCIONALNIM SPOSOBNOSTIMA UČENIKA POLAZNIKA UNIVERZALNE ŠPORTSKE ŠKOLE 4. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE KRALJEVICA U ODNOSU NA UČENIKE KOJI NISU POLAZILI PROGRAM UNIVERZALNE ŠPORTSKE ŠKOLE (Juriša, D. Vučković, S. 2012.) 16. RAZLIKE U MOTORIČKIM I FUNKCIONALNIM SPOSOBNOSTIMA UČENIKA POD RAZNIM UVJETIMA TRENAŽNIH PROCESA (Juriša, D., Vučković, S. 2012.) 17. TESTIRANJE FUNKCIONALNOG STANJA ORGANIZMA UČENIKA JEDNE ŠKOLSKE NOGOMETNE EKIPE U DOBI OD 12 DO 13 GODINA TIJEKOM NATJECANJA (Koval Grubišić, I., Juriša, D., Lempl, G. Hinić, D. 2012.) 18. NORDIJSKO HODANJE – SPORTSKO REKREACIJSKI TREND ( Đonlić, V., Juriša, D., Moretti, V. 2013.) 19. PRETVARANJE REZULTATA TESTOVA INICIJALNOG PROVJERAVANJA U STANDARDNE VRIJEDNOSTI ZA PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE (Juriša, D., Vučković, S. 2013.) 20. USPOREĐIVANJE REZULTATA MJERENJA U TESTOVIMARAZLIČITIH MOTORIČKIH SPOSOBNOSTIPRETVARANJEM TEZULTATA U Z-VRIJEDNOSTI (Juriša, D., Vučković, S. 2014.) 21. OBRADA PODATAKA NA ATLETSKOM NATJECANJIMA POMOĆU OSOBNOG RAČUNALA (Juriša, D., Vučković, S. 2015.) ŽIVOTOPIS – Davor Juriša, profesor fizičke kulture učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Kraljevica u Kraljevici Iskustvo u organizacijskim djelatnostima  Predsjednik sam Udruge kineziologa Rijeka (mandatno razdoblje 2012. - 2016.)  Član skupštine Hrvatskog kineziološkog saveza (2012.-2016.)  Predsjednik sam Saveza školskih sportskih društava Primorsko-goranske županije (2015. - 2019) i dopredsjednik (mandatno razdoblje 2011. - 2015.)  Član Izvršnog odbora Hrvatskog školskog športskog saveza (2016. -  Član Skupštine Hrvatskog školskog športskog saveza (2015.  Član Izvršnog odbora Zajednice sportova Primorsko-goranske županije (2015.-  Organizacija Županijskih stručnih vijeća (2007. - ...  Organizacija 12. hrvatskog savjetovanje o obuci neplivača (2012.)  Organizacija svečanosti dodjele priznanja Hrvatskog kineziološkog saveza zaslužnim kineziolozima (2015.)  član organizacijskog odbora 26. Prvenstva Europe u dizanju utega za juniore i 3. Prvenstva Europe u dizanju utega za juniorke 2000. u Kraljevici.  član Organizacijskog odbora državnog natjecanja za osnovne i srednje škole Ekološkog kviza "Lijepa naša"  član Organizacijskog odbora 43. i 46. natjecanja mladih tehničara Republike Hrvatske u Kraljevici  član udruge u osnivanju ROBOKRA - Centar za robotiku u Kraljevici  član upravnog odbora Košarkaškog kluba Kraljevica (2007.)  član komisije za odabir Županijskih priznanja za najuspješnije djelatnike povodom Svjetskog dana učitelja (2010.) izlaganja na stručnim skupovima  Državni stručni skupovi:  Predstavljanje dokumenta Tjelesnoga i zdravstvenoga područja kurikuluma na 25. Ljetnoj školi kineziologa Republike hrvatske (Poreč 2016.)  Prezentaciju pod nazivom „Napredak učenika polaznika Univerzalne športske škole 4. razreda Osnovne škole Kraljevica u odnosu na učenike koji nisu polazili program univerzalne športske škole“ održao sam na seminaru za voditelje Univerzalne športske škole na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog školskog športskog saveza te Agencije za odgoj i obrazovanje i Kineziološkog fakulteta (2011.)  Na državnom stručnom skupu za voditelje županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetnike Tjelesne i zdravstvene kulture održanog u Selcu 2008. odradio sam praktični prikaz na temu „Primjena osobnog računala u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture“  ogledni sat na Državnom skupu za voditelje županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetnike u Kraljevici (2006.)  Županijski stručni skupovi u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje: o održao sam predavanje na stručnom skupu razredne nastave s temom „Utvrđivanje stanja subjekta u nastavi Tjelesne i zdavstvene kulture“ u OŠ Pehlin u Rijeci (2002.) o održao sam predavanje pod nazivom „Primjena računala i njegove mogućnosti u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture“ za osnovne škole (2008.) o održao sam radionicu pod nazivom „Primjena računala i njegove mogućnosti u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture“ za srednje škole (2008.)  Županijska stručna vijeća: o održao sam dva ogledna sata za razrednu nastavu s temom „Sat košarke u 3. razredu osnovne škole“ i „Sat Tjelesne i zdravstvene kulture u učionici“ (Kraljevica, 2010.) o održao sam predavanje na temu Operacionalizacija planiranja i programiranja u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture (Kraljevica, 2011.) o održao sam ogledni sat košarke u 6. razredu osnovne škole i ogledni sat s učenicama u slobodnim aktivnostima košarke (Kraljevica, 2007.) ŽIVOTOPIS – Davor Juriša, profesor fizičke kulture, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Kraljevica u Kraljevici izlaganja na stručnim skupovima o održao sam praktični prikaz: Primjena vježbi za razvoj koordinacije u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture (Vrbovsko, 2009.) o aplikacija za on-line prijavljivanje na stručne skupove AZOO-a (Rijeka 2010.) o na Županijskom stručnom vijeću srednjih škola Primorsko-goranske županije u Rijeci održao sam praktični prikaz: Primjena vježbi za razvoj koordinacije u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture (2011.) o održao sam predavanje na temu Razlike u nekim motoričkim sposobnostima učenika i učenica pod utjecajem raznih trenažnih procesa (Rijeka, 2012.) o održao sam praktični prikaz: Društveni plesovi – engleski valcer (Rijeka, 2013.) o održao sam predavanje na temu Kurikulumski pristup planiranja i programiranja u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture na Županijskim stručnim vijećima u Kraljevici i Otočcu (2014.) te u Rijeci i Puli (2015.) o Cjelovita kurikularna reforma (Ravna Gora 2015.) o Predstavljanje dokumenta Tjelesnoga i zdravstvenoga područja kurikuluma (Poreč 2016., Rijeka 2016.) voditelj na natjecanjima školskih sportskih društava u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza Državna prvenstva školskih sportskih društava  1. mjesto sa plesnom skupinom u virtualnom plesu (Poreč 2014.)  1. mjesto sa plesnom skupinom u virtualnom plesu (Poreč 2015.)  1. mjesto sa plesnom skupinom u virtualnom plesu (Poreč 2016.)  2. mjesto sa ženskom košarkom (Šibenik 2009.)  4. mjesto u ženskom košarkom (Rovinj 2003.)  8. mjesto u atletici za učenice – 1. mjesto 100 m i 3. mjesto 300m (Poreč 2006.) Županijska natjecanja:  1. mjesto sa ženskom košarkom (2003., 2007., 2008., 2009. i 2011.)  2. mjesto sa ženskom košarkom (2002., 2004. i 2013.)  3. mjesto sa ženskokom košarkom (2001. i 2005.)  1. mjesto sa ženskom atletskom ekipom (2005.)  2. mjesto s nogometna ekipom petih i šestih razreda (2012.)  3. mjesto u šahu (2007.) voditelj na ostalim natjecanjima  1. mjesto sa ženskom košarkaškom ekipom na međunarodnom sportskom kupu Csepela u Rijeci koji je održan pod pokroviteljstvom riječkog prijateljskog grada Csepel iz Mađarske (2002.)  sudjelovao sam sa ženskom ekipom ulične košarke na završnici „Sportskih igara mladih“ u Splitu (2009.)  dvije učenice, čiji sam bio mentor izborile su završnicu Državnog natjecanja Male atletske lige za šeste razrede u Zagrebu (2006.)  2007. smo osvojili 3. mjesto u ekipnom dijelu natjecanja u ženskoj konkurenciji i 11 pojedinačnih medalja (4 zlatne, 5 srebrnih i 2 brončane ) Male atletske lige županije  2005. atletska ekipa škole sudjelovala ja na Grand prix male atletske lige koje je održano kao prednatjecanje Međunarodnog atletskog juniorskog mitinga u Rijeci. Djevojčice su osvojile 2. mjesto, a dječaci 3. mjesto školski susreti  Sudjelovanje na televizijskom nastupu Turbo Limach Show u Zagrebu (2001.)  Sudjelovanje na susretima igara povodom Dana planeta zemlje u Kostreni od (2004.- 2006.)  Smotra Univerzalne sportske škole u Zagrebu (2009.,2011., 2012. i 2013.)  Dan Univerzalne sportske škole Primorsko-goranske županije u Kostreni (2011., 2012. i 2013.), Matuljima 2014. i Kastvu (2015. i 2016.)  Dani Dragutina Tadijanovića u Gospiću (2003. – 2005.)  Organizacija natjecanja u plesovima u školi povodom Valentinova (2000. -.. ŽIVOTOPIS – Davor Juriša, profesor fizičke kulture, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Kraljevica u Kraljevici Prijedlog za napredovanje priznanja  Priznanje Hrvatskog kineziološkog saveza Diploma sa zlatnom značkom (2012.)  Županijsko priznanje za najuspješnije djelatnike povodom Svjetskog dana učitelja (2009.)  Priznanje Primorsko-goranske županije Upranog odjela za obrazovanje, kulturu i sport i Saveza školskih sportskih klubova Primorsko-goranske županije za sudjelovanje na Državnom prvenstvu školskih sportskih klubova osnovnih škola RH u kategoriji atletika – djevojčice školske godine 2005./2006.  Priznanje Primorsko-goranske županije Upranog odjela za obrazovanje, kulturu i sport i Saveza školskih sportskih klubova Primorsko-goranske županije za osvojeno 2. mjesto na Državnom prvenstvu školskih sportskih društava osnovnih škola RH u kategoriji košarka – djevojčice školske godine 2008./2009.  Priznanja Europske federacije u dizanju utega (2000.)  Priznanje OŠ Kozala i Poglavarstva Budimpešta–Csepel za sudjelovanje na sportskom susretu Kup Csepela 2002.  Priznanje Grada Kraljevice sudionicima državnih natjecanja u školskoj godini 2002./2003.  Priznanje Grada Kraljevice sudionicima državnih natjecanja u školskoj godini 2003./2004.  Priznanje sa 46. natjecanja mladih tehničara Hrvatske u Kraljevici 2004. dodatna znanja  Poznavanje rada na računalu sa završenim Stručnim skupovima Tehničke kulture - Računalo u nastavi (2002., 2003., 2004., 2005. i 2006.): o glavni sam autor programa izrađenog u u Microsoft Office Excel-u za obradu podataka u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture pomoću osobnog računala; o na Učiteljskom Fakultetu u Rijeci sam provodio vježbe iz predmeta Kineziologija u sklopu kojeg sam podučavao primjenu osobnog računala u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture; o na državnom stručnom skupu za voditelje županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetnike Tjelesne i zdravstvene kulture održanog u Selcu 2008. odradio sam praktični prikaz na temu „Primjena osobnog računala u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture“; o održao sam predavanje pod nazivom „Primjena računala i njegove mogućnosti u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture“ za osnovne škole i radionicu za srednje škole (2008.); o održao sam prezentaciju za aplikaciju za on-line prijavljivanje na stručne skupove na županijskom stručnom vijeću (2010.); o izrađujem blog stranicu za Udrugu kineziologa Rijeka www.udrugakineziologarijeke.blog.hr; o tehnički sam urednik časopisa ERS o uređujem Školski sportski list Osnovne škole kraljevica Svoj posao obavljam savjesno i uživam u radu. Navest ću samo nekoliko važnih činjenica vezanih za izradu ovog dokumenta. Većina članova Stručne radne skupine za Tjelesno i zdravstveno područje radila je savjesno i timski. Izrađivali smo ovaj dokument uvažavajući znanja i iskustva svih članova, a isto tako uvažili smo primjedbe koje su nam došle nakon stručne rasprave. Dokument smo stvarali u skladu s metodološkim priručnikom koji je bio jednak za sve stručne radne skupine. Uspoređivanje ovog dokumenta s onim iz NOK-a je gotovo nemoguće zbog očigledno različite metodologije. Ako usporedimo cikluse vidjet ćemo da ih je u NOK-u bilo 4, a mi smo u ONK-u morali domene razraditi kroz 5 odgojno-obrazovna ciklusa. U ovih 5 ciklusa sigurno se bolje možemo približiti učenicima i kvalitetnije ostvariti odgojno-obrazovna očekivanja na koja je u ovom dokumentu bilo najmanje komentara. Pretpostavljam da smo ovaj dio dokumenta odradili najpreciznije pa su zato komentari bili rijetki. Upravo ovaj dio dokumenta smatram najbitnijim, jer se tu vidi što ćemo s učenicima u svakom pojedinom ciklusu raditi i što možemo od učenika očekivati nakon svakog završenog ciklusa. Ovako postavljenim slijedom odgojno-obrazovnih očekivanja možemo očekivati ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva tjelesnog i zdravstvenog područja. Zahvaljujem svima koji su u raspravama dali kvalitetne prijedloge za izmjene i tako doprinijeli poboljšanju ovog dokumenta. Davor Juriša, prof. Primljeno na znanje Poštovani kolega, hvala na ovoj opsežnoj apologetici dokumenta i nas članova radne skupine. Lijep pozdrav!
2 Mario Keča Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa U bilo kakvom kineziološkom procesu koji smjera razvitku i utjecaju na karakteristike i sposobnosti, svaka učestalost aktivnosti koja je manja od bar tri ponavljanja tjedno, nema smisla. To znači da bi broj sati tjelesne i zdravstvene kulture, ili kineziološke kulture, ili koji god već naslov bude prihvaćen, tjedno trebao iznositi najmanje tri. Sve ostalo je neozbiljno i demagogija. Taj broj bmože biti ostvaren bilo povećanjem broja sati u nastavi, ili provođenjem OBVEZNIH izvannastavnih aktivnosti. Ukoliko to bude moguće, moguće je očekivati pozitivne promjene usmjerene poboljšanju zdaravstvenog statusa i kinantropoloških sposobnosti učenika, posljedično i radne populacije. To je conditio sine qua non!!!Programe tipa "Vikendom u sportske dvorane" treba ukinuti i zamijeniti osmišljenim programima, jer su isti nedovoljno osmišljeni i, u većini slučajeva, nedovoljno kvalitetno provedeni, te tako samo maskiraju pravo stanje stvari vezano uz broj sati u kojima učenici mogu prakticirati kineziološke aktivnosti. Primljeno na znanje Poštovani, hvala na sudjelovanju i prijedlozima. Slažemo se s Vama, ali, kako smo već više puta naveli, rečeno nam je da odluka o broju sati tjelesne i zdravstvene kulture u školi nije predviđena u ovoj fazi reforme. Lijep pozdrav!
3 Franjo Rozijan Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa Pohvaljujem. Konačno jasno istaknuta struktura područja – opseg i raznolikost zaduženja učitelja i nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture. Važno je osvijestiti da je nastava tjelesne i zdravstvene kulture tek dio područja i da sama nikako ne zadovoljava potrebu djece za kretanjem i igrom. Ukoliko nije moguće povećati broj sati redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture onda je osobito važno povećati mogućnost izbora i sudjelovanja učenika u različitim i brojnim izvannastavnim aktivnostima a učiteljima taj rad vrednovati kao neposredan odgojno obrazovni rad s učenicima. U našem području interes učenika postoji i ne treba ga izmišljati. Potrebno je dati nastavnicima priliku da te interese zadovolje. Svi su uvjereni, kako je im je na prvom mjestu dobrobit učenika, njihovi interesi i potrebe. Međutim, upravo na pitanju kretanja i igre maske svih dobronamjernika padaju. Što je za zdravlje učenika i prihvaćanja tjelesnog vježbanja kao načina života u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi potrebnije od kretanja i igre? Obzirom da im ne nudimo dovoljnu količinu igre, niti mogućnosti kontrolirano usmjerenog tjelesnog vježbanja, onda počinjemo od učitelja i nastavnika tražiti da im u školi sve bude zabava i igra što ne vodi niti učenju niti igri. Pravi put bi bio da igra bude igra, učenje bude učenje a rad bude rad. U nižim razredima osnovnoškolskog programa naravno da je potrebno staviti naglasak na puno više sadržaja u kojima dominira igra, dok se u višim razredima osnovnoškolske i srednjoškolske dobi uz igru, očekuje i usvajanje i ostalih usmjerenih sadržaja za samostalno planiranje, programiranje i kontrolu procesa vježbanja. Kada neka naša potreba nije zadovoljena tražimo razne načine da je zadovoljimo i dok u tome ne uspijemo nemamo mira. Kretanje i igra nisu dječja želja nego potreba i nikakve zamjenske ponude neće je u potpunosti zadovoljiti. Ova reforma konačno treba uvažiti biotičku potrebu djece za kretanjem s jedne strane i ugroženost zdravlja učenika (zbog nedovoljnog kretanja) s druge strane. Franjo Rozijan, mag.cin. Prihvaćen Poštovani, hvala na sudjelovanju kroz podršku i izvrsne uvide u bit dokumenta. U našem odgovoru još jednom ćemo istaknuti Vašu rečenicu: „Kretanje i igra nisu dječja želja nego potreba i nikakve zamjenske ponude neće je u potpunosti zadovoljiti.“ Istina, naše područje nije jedino važno, ali brojni negativni pokazatelji zdravlja djece potvrđuju nedostatnost kretanja kao temelja tjelesnog i zdravstvenog područja i to je neophodno promijeniti. Lijep pozdrav!
4 Mario Lovrić Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa Svi se zaklinju u dobrobit djece, a ono što djeca najviše vole dajemo im na kapaljku – igra i kretanje. 18 sati sjedenja naspram 2 sata kretanja u školi!!! Želimo djecu udaljiti od računalnih kompjuterskih igrica? To je jedino moguće pravom, izvornom, zajedničkom igrom u kojoj će djeca uživati. Reforma sadržaja svakako da! Povećanje broja sati tjelesne i zdravstvene kulture APSOLUTNO DA! Prihvaćen Poštovani, hvala na sudjelovanju i podršci. Slažemo se s Vama u potpunosti iako tijekom pisanja dokumenta nismo imali priliku utjecati na ove odluke. Lijep pozdrav!
5 katja luketić Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa Ciljevi napisani u formi ishoda čine se razumljivima i realno ostvarivima. Pokrivaju sve ono bitno na što je naše područje usmjereno: motorička znanja (vještine), transformacija motoričkih sposobnosti, zdravstveno usmjerenje te odgojne komponente. Domene kao i razrada odgojno obrazovnih očekivanja jasno proizlaze iz navedenih ciljeva. Možda će vremenom određena očekivanja trebati mijenjati ili prilagoditi razinu njihova postignuća ali ovako postavljena konačno čine jedinstvenu vertikalno povezanu cjelinu. od najnižih razreda do kraja srednje školskog obrazovanja. Svi smo usmjereni ostvarenju nekoliko jednostavnih i razumljivih ciljeva. Sve djeluje kao jedinstvena povezana i svrhovita cjelina. Često naš posao promatramo samo kroz vizuru nastave i stoga naglašavanje tjelesnog i zdravstvenog područja kao šire zone utjecaja držim vrlo važnim a osobito dio u kojem se potiče uključivanje izvannastavnih aktivnosti u neposredni odgojno obrazovni rad. Naše brojne izvannastavne aktivnosti i natjecanja vikendom trebaju biti poticane ali i prikladno vrednovane od strane nadležnih tijela. Prihvaćen Poštovana, hvala na sudjelovanju i podršci. Bitno je bilo naglasiti važnost i ulogu tjelesnog i zdravstvenog područja u školi u odnosu na predmet. Nadamo se da će izneseni prijedlozi biti doista shvaćeni i prihvaćeni od strane nadležnih tijela. Lijep pozdrav!
6 Natalia Radanović Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa Ako se ne varam e-savjetovanje se nastavlja na stručnu raspravu koja je po prvi puta organizirana u nekom procesu donošenja dokumenata vezanih uz školu. Međutim, vidim da ovdje gospodin Paar postavlja isto razmišljanje profesora Prskala koje je bilo upućeno u stručnoj raspravi iako je na isto detaljno odgovoreno. Unatoč tome što su neki prigovori prihvaćeni, ovdje je postavljen isti dokument kao i u stručnoj raspravi. To mi se ne čini ispravnim. Osobno, ugodno sam iznenađena detaljnim i argumentiranim odgovaranjem na sve pristigle primjedbe tijekom stručne rasprave i s njima se u potpunosti slažem. Za sve one koji nisu upoznati s njima mogu ih pogledati na slijedećem linku: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/TZ_podrucje_odgovori_strucna_rasprava.pdf Osobito bih istaknula slaganje s dosadašnjim nazivom predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Suvremeni pojam kineziologija svakako ima svoje mjesto u ovom području ali onda kada govorimo o znanosti i znanstvenim doprinosima struci. Također mi je zanimljivo da naša strukovna organizacija o tome nije izravno konzultirala nas učitelje i nastavnike kojih se to izravno tiče. Podržavam reformu kako je zamišljena i prijedlog dokumenta tjelesnog i zdravstvenog područja ovdje prezentiranog. Natalia Radanović, učitelj mentor Primljeno na znanje Poštovana, hvala na sudjelovanju, Isto smo također odgovorili gospodinu Paaru. Lijepo da ste to i Vi uočili. Hvala za podršku dokumentu područja i našim odgovorima u Stručnoj raspravi. Lijep pozdrav!
7 Ljiljana Turina-Bujanović Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa Kao jednu od važnih promjena u ovoj reformi podržavam kompetencijski pristup nasuprot dosadašnjem tematskom. Kako je oduvijek u prostoru motoričkih sposobnosti tako bi trebalo biti i kod motoričkih znanja. Primjer. Transformacija fleksibilnosti. U ostvarenju tog cilja nismo dobivali samo neke određene vježbe (čitaj teme). Ima ih jako puno, izbor je ostavljen učiteljima i nastavnicima. Sličnu stvar dobivamo kompetencijskim pristupom motoričkim znanjima. Kompetencija bacanja – vježbi (tema) je puno zašto biti ograničeni samo na određene teme. Imamo potrebno znanje i mogućnost procjene uvjeta kako bi za razvoj ove kompetencije izabrali najbolje – između bezbroj mogućnosti. Ova razina autonomije ostavlja nam mogućnost brze prilagodbe promjenama i pojavljivanjima nekih novih i djeci zanimljivih trendova u prostoru tjelesnog vježbanja i sportske igre koji mogu pomoći u radu na određenoj kompetenciji. Za razliku od navedene kompetencije striktno određenom temom trajno smo „zabetonirani“ u njezino usko značenje. Neki kažu da je ovakav pristup opasan jer će oni koji do sada nisu radili ništa raditi još i manje, ne slažem se. Ako do sada nisu radili onda im je dosadašnji sustav to također omogućavao pa se ništa ne mijenja. Ali zato se mijenja za one koji su kreativni i čija je kreativnost do sada bila gušena. Stoga, pozdravljam ovakav pristup. Ljiljana Turina -Bujanović ,učitelj mentor Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnoj raspravi. Apsolutno se slažemo s Vama. Kompetencijski nasuprot tematskom pristupu doista je važna pozitivna promjena u ovoj reformi osobito stoga što učiteljima daje veću razinu autonomije u ostvarenju zacrtanih ishoda. Da, nadamo se da će ovaj pristup doista dati krila onima koji žele letjeti. Lijep pozdrav!
8 Vladimir Paar Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa Prof.dr.sc. Ivan Prskalo Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Savska cesta 77 10000 Zagreb Recenzija prijedloga kurikula tjelesnoga i zdravstvenoga područja te predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Podaci o recenzentu: redoviti profesor, predstojnik Katedre za kineziološku edukaciju i dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Hrvatske udruge kinezioloških metodičara, podpredsjednik Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, Predsjednik sekcije kineziološke metodike FIEP-a Europe, predsjednik nadzornog odbora Hrvatskog kineziološkog saveza, glavni urednik Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje. Zagreb, 19.3.2016. Recenzija prijedloga kurikula tjelesnoga i zdravstvenoga područja te predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Sažetak Izrada prijedloga tjelesnog i zdravstvenog područja kurikula i predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura slijed je reformskih aktivnosti vezanih za dosadašnje reforme, Hrvatski nacionalni obrazovni standard i Nacionalni okvirni kurikul donesen 2011. Na temelju uvida u predloženi materijal nedvojbeno se zaključuje kako je reforma kurikula potrebna i pogrešno je postaviti pitanje za ili protiv reforme, a kritički pogled na predloženi materijal ne znači unaprijed odustajanje od reforme, ali može značiti odbijanje loše i štetne reforme odnosno reforme koja to uistinu nije. Da bi reforma uspjela treba odgovoriti na pitanja: u čijoj je odgovornosti izbor stručnih radnih skupina za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje i predmet Tjelesna i zdravstvena kultura? Koji su kriteriji odabira članova stručnih radnih skupina? Je li brojnost sudionika presudna za prihvaćanje dosad urađenog ili kvaliteta istog? Činjenice pokazuju kako je predloženi materijal s tolikom razinom manjkavosti i ignoriranja već etablirane kineziologijske znanosti nepopravljiv. Ta situacija pokazuje kako bi bilo učinkovitije angažiranje manje grupe stručnjaka za svako područje i predmet, a institut preglasavanja je definitivno štetan. Naime, nacionalni kurikul je prevažan dokument da se može i smije donijeti na brzinu. Vrijednost takvog dokumenta očituje se u njegovu sadržaju. A to što je napisano i podastrto svekolikoj javnosti govori kako je za onoga kome je namijenjen ovaj dokument, a to je jedina istinska budućnost i naroda i društva i civilizacije, dijete, najbolje da ovako urađen materijal ne bude ni uz korijenite promjene upotrijebljen. Uvod Izrada prijedloga tjelesnog i zdravstvenog područja kurikula i predmeta tjelesna i zdravstvena kultura slijed je reformskih aktivnosti vezanih za dosadašnje reforme, Hrvatski nacionalni obrazovni standard i Nacionalni okvirni kurikul donesen 2011. godine. Jasno je kako potreba reforme sustava odgoja i obrazovanja treba imati svoj slijed i jedino pitanje koje se može postaviti u svezi s reformom je kakva nam je reforma potrebna, a ne kako se vrlo često isticalo u javnosti je li nam uopće potrebna. Donošenjem ovako značajnog nacionalnog dokumenta neminovno se utječe na cjelokupnu budućnost nacije i stoga odgovor na pitanje o kvaliteti takovog dokumenta postaje temeljnim pitanjem. U 2015. su započele aktivnosti na izradi prijedloga kurikula tjelesnoga i zdravstvenoga područja te predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Formalni i metodološki okvir Odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta formirane su stručne radne skupine pa Stručnu radnu skupinu za područje čine: Ivan Prskalo, Damir Markuš, Antonija Škegro, Boris Neljak, Dario Novak, Davor Juriša, Josip Babin, Meri Matušan, Miroslav Klobučar, a za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura: Boris Neljak, Gordana Lukenda, Ivana Kultle, Ksenija Gluhak, Ljiljana Hanžek, Marko Badrić, Ivan Prskalo, Vilko Petrić, Ana Matković, Astrid Čulić. Stručne radne skupine, zbog vremena njihova formiranja i početka rada nisu mogle utjecati na metodologiju, pravila rada i način donošenja odluka, a u ekspertnoj radnoj skupini nije djelovao niti jedan kineziolog. Kriterij za formiranje stručnih radnih skupina je nepoznat, a rezultat odabira čudan. Međutim u popisu članova stručnih radnih skupina u konačnom prijedlogu oba dokumenta ne navode se imena pojedinih članova koji su izdvojili mišljenje o dokumentima i to jedinih redovitih profesora na predmetu kineziološka metodika u Republici Hrvatskoj, a uz ime izvanrednog profesora zaboravlja se dodatak „izv.“ pa se pretpostavlja da se željelo dati na značenju dokumentu u kojem se kao autor ne navodi niti jedan redoviti profesor i koji se donosio glasanjem i očito „preglasavanjem“, kao da se o istini može glasati. Vrlo temeljito argumentirana izdvojena mišljenja se nalaze u privitku dokumenta. Metodologija po kojoj se radio dokument je prilagođenija drugim predmetima i nije mogla pratiti specifičnost Tjelesne i zdravstvene kulture te tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja. To je ozbiljan problem jer su svi predmeti dovedeni u „istu ravan“, a što je zbog njihovih specifičnosti nemoguće. U samoj metodologiji postoje novotvorine iako se često naglašava jasnoća i dostupnost dokumenta pa se unatoč dosezima obrazovnih znanosti uvodi pojam tzv. „domena“, a plan se između ostalog u nizu istupa članova ERS-e unaprijed ograničava tj. naglašava se zamrzavanje stanja, tako postaje upitnom uopće potreba reforme u kojoj se ništa ne mijenja, odnosno provodi „reforma bez reforme“. Nazivi dokumenata Osobno, slažem se s velikim dijelom znanstvene i stručne javnosti koja naziv „kurikulum“ smatra suprotnim nacionalnoj jezičnoj normi pa bi naziv „kurikul“ bio primjereniji. Kad se govori o nazivu područja i predmeta većina članova tzv. Stručnih radnih skupina preglasavanjem, a i nakon toga i Ekspertna radna skupina je potpuno ignorirala argumentirane i jasno definirane stavove struke izražene u najmasovnijem okupljanju znanstvenika i stručnjaka 17. i 24. ljetnoj školi kineziologa Hrvatske, a odnose se na promjenu imena predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura u Kineziološka kultura te tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja u kineziološko odgojno-obrazovno područje. Ova je promjena mnogo više od same promjene imena budući da afirmira jedinstvo, znanosti, predmeta i stručnjaka utemeljeno u nazivu supstratne znanosti – kineziologije. Imajući to u vidu, ne postoji ni jedan opravdani razlog za čekanje s ovom promjenom, a ta prilika je u ovom prijedlogu reforme neopravdano propuštena. Prema meni dostupnim informacijama velika kadrovska učilišta su se očitovala prema Ekspertnoj radnoj skupini te bezrezervno podržala inicijativu i potvrdila neophodnost promjene imena predmeta i područja. Opis područja i predmeta U opisu područja i predmeta koje promatramo zajedno očekuje se racionalna poveznica između Nacionalnog okvirnog kurikula koji je rezultat vrlo ozbiljnog i sustavnog rada, a koji je donesen 2011. godine. Opis područja koji se nudi u sadašnjoj verziji je, na žalost, samo deformirana slika opisa područja u NOK-u iz 2011. godine i ne afirmira logičnu i obvezujuću povezanost. Na taj način se nameće neminovnost nepotrebnog i uzaludnog ponavljanja prvog koraka. Iz načina opisa područja postaje nejasno kome se autori obraćaju, znanstvenicima i stručnjacima sigurno ne, a vjerojatno bi takvim nedorečenostima, nepreciznošću i nestručnošću svi ostali konzumenti ostali zbunjeni. Kao primjer ovakve prosudbe je prva rečenica gdje „Tjelesno i zdravstveno područje zasniva se na odgojno-obrazovnim postupcima …“ što je nezamislivo i samo po sebi sve govori, naknadno se navodi kako se unutar ovog područja kretanje: „realizira stručno usmjerenim postupcima tjelesnoga vježbanja koji se sastoje od probranih motoričkih sadržaja koji se poučavaju i uče…“ Nadalje, nejasno je kako se misli provesti aktivacija ljudskih obilježja itd. Pojam kineziološka aktivnost se zamjenjuje pojmom motorička aktivnost u što se po svom pravom značenju mogu uvrstiti i sve profesionalne aktivnosti npr. hoblanje, šišanje trave, a što sigurno nije zamišljeno (ili možda ipak jest). Opis predmeta gubi vezu s područjem, a oba zajedno s NOK-om. I ovdje se „razvijaju“ navike, motorička aktivnost je s ciljem poboljšanja tjelesne spremnosti, bez obrazloženja za što. Odgojno obrazovni ciljevi Odgojno obrazovni ciljevi područja i predmeta nisu usklađeni iako je u području jedan jedini predmet, a njihovo otklanjanje od NOK-a ih još više, a posebno područje koje bi trebalo biti bliže, čini iracionalnim, naime motorička aktivnost nije isto što i kineziološka, a članovi Stručne radne skupine bi to trebali znati. Ova tri dokumenta bi trebala biti u suglasju, a nisu. Nisam siguran je li članovima Stručne radne skupine potpisnicima ovog dokumenta poznat pojam kinantropološko obilježje iako bi primjereniji bio antropološko ako ovim prvim razumijevamo samo njegov biološki dio. Kinantropologija je dio biološke antropologije koja u svom korijenu ima riječ čovjek, kretanje i znanost povezuje suvremene kineziologijske temelje s naglašenim integracijskim pristupom kretanju, ona u središte svog znanstvenog interesa postavlja biološka svojstva relevantna za kineziološku aktivnost ujedno podložna utjecaju kineziološke aktivnosti (Mišigoj-Duraković, 2008). Domene područja i predmeta Ostajući pri ranije izrečenom stavu o dvojbenosti pojma „domena“, u ovom dijelu se treba pozabaviti sadržajem predloženih dokumenata o području i predmetu. I dok bi njihov sadržaj u području trebao prema NOK-u biti: Tjelesno vježbanje i zdravlje, Antropološka obilježja, Kineziološka znanja, Motorička postignuća te Odgojne vrijednosti u ovom vrlo dvojbenom prijedlogu područja to su: Motoričke aktivnosti, Aktivan način života te Tjelovježba u promicanju zdravlja. Prema ovako napisanom dokumentu u prvu „domenu“ (ma što to značilo) bi moglo biti uvršteno i čišćenje snijega. U „domeni“ Aktivan način života se naglašava „Jednostavnim kineziološkim aktivnostima koje se koriste unutar domene mogu se razvijati tjelesna obilježja te motoričke i funkcionalne sposobnosti u najpogodnijim razvojnim razdobljima“, postavlja se pitanje zar samo jednostavnim i kojim je kriterijem to određeno? I onda „Tjelovježba u promicanju zdravlja“, a ponuđeni sadržaj nema nikakve veze s naslovom i dok se u naslovu naglašava promidžba u tekstu se naglašava utjecaj na zdravlje, ali prvenstveno lokomotornog sustava iako je, radi istine, utjecaj na srčanožilni i respiratorni sustav u funkciji prevencije bolesti značajniji. Nadalje, tjelesno vježbanje je krucijalan čimbenik zdravlja, a ne njegova promidžba. U predmetnim domenama koje s ovim područja nemaju nikakve dodirne točke kao da su pisane u nekom paralelnom svijetu je još „čudnija“ situacija. Domena Tjelovježba, igra, sport i ples već u naslovu je besmislena jer je tjelovježba prisutna u svim primijenjenim područjima odnosno granama kineziologije, a sport i edukacija su dva različita područja dvije različite grane. Ovdje se sugerira ničim izazvana podjela na timske i pojedinačne aktivnosti koje u znanstveno utemeljenoj podjeli nemaju mjesta jer je prvi kriterij diskriminiranja kinezioloških aktivnosti struktura gibanja. Nadalje slijede besmisleni nazivi „domena“ osim kao nazivi slikovnica djece predškolske dobi „Moje tijelo i ja“ te „Živim zdravo“. Ishodi i ostalo Ishodi te njihova razrada su već u startu postavljeni na krivim temeljima i predstavljaju Sizifov posao Stručne radne skupine koja se uplela u zamku nedosljednosti i nesustavnost pa je onda ta misija postala nemogućom i analiza tog besmisla bi bila još besmislenija. Zaključak Reforma kurikula je nedvojbeno potrebna i pogrešno je postaviti pitanje za ili protiv reforme jer se unutar takvog pitanja krije zabrinjavajuća demagogija. Zaklanjanje iza političke volje također je dvojbeno jer ovo nije političko pitanje, barem smo u to uvjeravani. Međutim kritički pogled na predloženi materijal ne znači unaprijed odustajanje od reforme, ali može značiti odbijanje loše i štetne reforme odnosno reforme koja to uistinu nije. Da bi reforma uspjela treba se pogledati u oči i pogledati istini u oči i odgovoriti na nekoliko pitanja: 1. U čijoj je odgovornosti izbor stručnih radnih skupina za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje i predmet Tjelesna i zdravstvena kultura? 2. Koji su kriteriji odabira članova stručnih radnih skupina? 3. Je li brojnost sudionika presudna za prihvaćanje do sad urađenog ili kvaliteta istog? Činjenice pokazuju kako je predloženi materijal s tolikom razinom manjkavosti i ignoriranja već etablirane kineziologijske znanosti nepopravljiv s istim sastavom stručnih radnih skupina. Ta situacija pokazuje kako bi bilo učinkovitije i racionalnije u svakom pogledu, angažiranje manje grupe stručnjaka za svako područje i predmet, a institut preglasavanja je definitivno štetan. Naime, nacionalni kurikul (tu bih poštovao jezični standard hrvatskog jezika) je prevažan dokument da se može i smije donijeti na brzinu pod pritiskom predstojećih izbora, a politički motivi ne mogu biti izlika za neuspjeh reforme koja je od ključnih sudionika proglašena apolitičnom. Vrijednost takvog dokumenta očituje se u njegovu sadržaju, a lobiranje i koketiranje s medijima ne može je ni povećati niti smanjiti, na papiru ostaje samo istina i ona postaje jedini kriteriji bez obzira na rezultat glasanja i odnosa unutar stručnih radnih skupina. A to što je napisano i podastrto svekolikoj javnosti govori kako je za onoga kome je namijenjen ovaj dokument, a to je jedina istinska budućnost i naroda i društva i civilizacije, dijete, najbolje da ovako urađen materijal ne bude ni uz korijenite promjene upotrijebljen. Uz reviziju sastava Ekspertne radne skupine i stručnih radnih skupina, ovakav dokument bi mogao biti korektno pripremljen, isključivo, uz poštivanje postignuća supstratne i primijenjene znanosti te dosadašnjih reformskih dosega. Prof. dr. sc. Ivan Prskalo Primljeno na znanje Poštovani, hvala Vam na sudjelovanju. Na Vaše primjedbe smo već iscrpno odgovorili unutar stručne rasprave. Neke od primjedbi smo uvažili i uključili ih u ovu novu verziju dokumenta. Naši se odgovori mogu i dalje naći na linku: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/TZ_podrucje_odgovori_strucna_rasprava.pdf Lijep pozdrav!
9 Vladimir Paar Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa KURIKULUM PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Pozitivne promjene: 1. Promijenjen je smisao (paradigma) nastave. Učenik uči tjelesno vježbanje primjenjivati u svrhu zdravlja i kvalitete života, a ne radi postizanja vrhunskih sportskih dosega. 2. Naglasak na edukaciji i usvajanju vrijednosti cjeloživotnog tjelesnog vježbanja. 3. Učenici imaju mogućnost izbora sadržaja prema svom interesu i mogućnostima, posebno je to naglašeno u srednjem školstvu. 4. Naglašava stručnost nastavnika. Ima autonomnost u izboru sadržaja kako bi zadovoljio odgojno – obrazovne ishode. 5. Širina dokumenta osigurava usklađenost sa dosadašnjim znanstvenim i stručnim postignućima kineziologije. 6. Realan i kvalitetniji pristup kinantropologiji. 7. Posebna domena koja se bavi aktivnostima u prirodi, nenatjecateljskim kineziološkim sadržajima i zdravstvenim navikama. 8. Vrednovanje (ocjenjivanje) se temelji na razinama usvojenosti odgojno – obrazovnih ishoda. 9. Kvalitetno povezana vertikala predmeta s odgojno – obrazovnim ishodima od početka osnovnog do završetka srednjeg školstva. 10. Moderni pristup kurikuluma dokazuje i spominjanje elemenata društvenog kapitala, primjene modernih tehnologija u školstvu, razvijanje ekološke svijesti, očuvanje okoliša, razvijanje kulturnog identiteta... „Neusklađena“ strana dokumenta: 1. NEUSKLADENOST NAZIVA DOMENA IZMEDU PODRUCJA I PREDMETA Nazivi domena u području su definirani na jedan način, dok su unutar predmeta definirani na potpuno drugaciji način. Drugim riječima, sadržaj, samim time i naziv domena unutar predmetnog kurikuluma izlaze iz okvira naziva domena podrucja. Logika bi trebala postojati I biti takva da nazivi i sadržaji domena unutar predmeta proizlaze iz naziva i sadržaja domena područja. 2. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA Ciljevi nisu u potpunosti jasno definirani. Primjer, cilj 4. „Redovito provoditi naučene motoričke aktivnosti u svrhu stvaranja navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja …“. Puno jasnije treba biti definiran. Primjerice„Usvajanje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja…“. Ciljevi bi trebali biti definirani kao očekivanja u smislu usvajanja ili razvoja znanja, vještina ili vrijednosti/navika. Prijedlog bi bio da se svi ciljevi jasno definiraju u odnosu na znanja, vještine ili navike koje trebaju biti usvojene. 3. DOMENE/ KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULUMA Neprikladni nazivi pojedinih domena. Konkretno, nazivi domena “Tjelovježba, igra, sport, ples”, „Moje tijelo i ja“ ili domena “Živim zdravo”. Nazivi čini sadržaj domene potpuno nejasnim. Nazivi domena moraju biti usmjereni ka onome sto čini sadrzaj tih domena, primjerice „Tjelesna spremnost“ “Motorička znanja i vještine“. Naziv 3. domene „Živim zdravo“ potpuno neprimjeren. Naziv bi morao biti takav da obuhvaća ono što će se učiti i poticati, poput „Zdrave navike“ ili “Zdravi način života” 4. Prva domena Tjelovježba, igra, sport i ples sadrži četiri riječi, dok prva riječ tjelovježba može biti nadređeni pojam igri, sportu i plesu. Igra ne može biti u nazivu domene jer je ona sastavni dio poučavanja sporta i plesa, a ujedno i ples može biti sport. Zbog ovih razloga naziv ove domene mi je neprihvatljiv. 5. U prvim razredima (do trećeg). pretpostavlja će da će nastavnici biti učiteljice. Smatram da je ako je ikako moguće, posebno u to doba bitno da s djecom rade stučnjaci tj. magistri kineziologije Akademik Marko Pećina,v.r. Primljeno na znanje Poštovani, hvala Vam na primjedbama. Osobito nam je drago da ste vaše primjedbe iznijeli cjelovito ističući pozitivne momente zajedno s onim negativnim. U nastavku ćemo nastojati odgovoriti na navedeno. Što se tiče pozitivnog drago nam je da se slažemo. Primjedbe: NESUKLAĐENOST DOMENA. Sadržaji unutar domena su uglavnom usklađeni ali to iz naziva domena nije jasno. Slažemo se s Vama kao bi iz naziva domena ta usklađenost (pa i hijerarhijska poredanost) trebala biti odmah prepoznatljiva. Na žalost tijekom pisanja dokumenta nismo došli do zajedničkog rješenja i na njemu ćemo i dalje morati raditi. ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA – vaša se primjedba odnosi na predmet. Što se tiče područja, možemo samo reći da se radi o ciljevima koji su jako visoko pa moraju biti dosta općeniti. Oni ipak malo više usmjeravaju ono što smo napisali u opisu područja i polako nas uvode u domene. Prva tri cilja odnose se na prve tri domene a sljedeća tri pokrivaju ono što je također važno u nađem području: teorijska znanja, stavovi i socijalni momenti. Očekivanja dalje razrađujemo kroz znanja i vještine. DOMENE/ KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULUMA – odnosi se na predmet. KOMENTAR PRVE DOMENE – također se odnosi na predmet. STRUČNJACI U RAZREDNOJ NASTAVI – mi smo naš stav izrekli više puta tijekom rada ali nam je rečeno da se ta pitanja (kao i pitanje broja sati TZK u školi) u ovoj fazi reforme ne rješava. Još jednom hvala Vam na cjelovitom sudjelovanju.
10 Zavod za unapređivanje zaštite na radu Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa, A. OPIS PODRUČJA Opaska: 10. red dodati - Cilj je sustavno unapređivanje zaštite zdravlja te prevencija ozljeda i bolesti s naglaskom na tjelesnu aktivnost. Bitna je kontinuirana edukacija koja je primjerena dobi učenika o unapređivanju sigurnosti i zaštite zdravlja, primjeni pravila za uklanjanje čimbenika rizika i primjena postupaka vezanih za vlastitu sigurnost, obavješćivanje i savjetovanja učenika. 18. red dodati – Također je potrebno uključiti ergonomiju u tjelesno i zdravstveno područje kroz učenje o prilagođavanju predmeta tijelu učenika s kojima svakodnevno dolazi u kontakt radi dugotrajnog očuvanja zdravlja i sigurnosti (npr. siguran rad s računalom, pravilno držanje i sjedenje, vježbe za oči, istezanje...). Potrebno je obuhvatiti područje o sigurnoj uporabi školskih predmeta te ispravno korištenje sprava za vježbanje na satu tjelesnog odgoja za razvoj motorike i zaštite zdravlja i sigurnosti učenika. Primljeno na znanje Poštovani, hvala na sudjelovanju i prijedlozima. Slažemo se s vama da je zaštita na radu i prevencija zdravlja važan segment unutar odgoja i obrazovanja Zaštite zdravlja te prevencija ozljeda i bolesti, koju spominjete, provlači se kroz cijeli dokument, što govori o prepoznavanju značaja tih sastavnica. Ovaj dokument definira područje tjelesne i zdravstvene kulture i po svom karakteru je najopćenitija vrsta dokumenta, a na osnovu njega će se onda razvijati i definirati svi dijelovi područja. Osnovni dokument vezan uz zaštitu na radu je Hrvatski klasifikacijski okvir na osnovu kojeg su definirani Standardi zanimanja. Doprinos tjelesne i zdravstvene kulture zaštiti na radu se odvija temeljem tih dokumenata, temeljem analize statičke i dinamičke aktivacije lokomotornog sustava i analizom aktivacije energetske komponente unutar određenih zanimanja. Na osnovu tih podataka unutar izvedbenog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture uključuju se nastavne teme koje su izravno usmjerene na zaštita na radu i prevencija zdravlja. Lijep pozdrav!
11 Zavod za unapređivanje zaštite na radu Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA Opaska: 5. red dodati –... i sigurnosti 9. red dodati – ...i prevencija ozljeda i bolesti Primljeno na znanje Poštovani, hvala na sudjelovanju i prijedlozima. Slažemo se s vama da je zaštita na radu i prevencija zdravlja važan segment unutar odgoja i obrazovanja Zaštite zdravlja te prevencija ozljeda i bolesti, koju spominjete, provlači se kroz cijeli dokument, što govori o prepoznavanju značaja tih sastavnica. Ovaj dokument definira područje tjelesne i zdravstvene kulture i po svom karakteru je najopćenitija vrsta dokumenta, a na osnovu njega će se onda razvijati i definirati svi dijelovi područja. Osnovni dokument vezan uz zaštitu na radu je Hrvatski klasifikacijski okvir na osnovu kojeg su definirani Standardi zanimanja. Doprinos tjelesne i zdravstvene kulture zaštiti na radu se odvija temeljem tih dokumenata, temeljem analize statičke i dinamičke aktivacije lokomotornog sustava i analizom aktivacije energetske komponente unutar određenih zanimanja. Na osnovu tih podataka unutar izvedbenog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture uključuju se nastavne teme koje su izravno usmjerene na zaštita na radu i prevencija zdravlja. Lijep pozdrav!
12 Zavod za unapređivanje zaštite na radu Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa, C. DOMENE U ORGANIZACIJI PODRUČJA Opaska: 2. red dodati – 4) zaštita zdravlja i sigurnost, 5) ergonomija. 38. red dodati pod "Zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti" podnaslov: "Zaštita zdravlja i sigurnost" Cilj je informirati učenike o zaštiti na radu već u školskoj dobi kako bi potaknuli buduće mlade radnike na razmišljanje o važnosti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. i "Ergonomija" Ergonomija je ukupnost proučavanja ljudi i njihovog suodnosa s radnom okolinom. U ergonomiji učinak se ne može postići na način da se od učenika traži maksimalno naprezanje i prilagođavanje opremi, već se u složenom sustavu učenik-tehnologija-uvjeti učenja napredovati može jedino ako se metode, uvjeti učenja, tehnologija i radna okolina prilagode učeniku. To se prvenstveno odnosi na neodgovarajuće radne površine, dizanje teških predmeta, neadekvatne i istrošene sprave za vježbanje itd. Ergonomski principi trebali bi se obuhvatiti u tjelesnom i zdravstvenom području - u svim aktivnostima i neaktivnostima učenika (u procesu učenja, sportu, odmaranju, zdravlju i sigurnosti). Svi potencijalni rizici i zdravstvene posljedice mogu se spriječiti redovnom tjelesnom aktivnosti i jačanjem svih dijelova tijela što će uvelike doprinijeti prevenciji mogućih zdravstvenih problema. Primljeno na znanje Poštovani, hvala na sudjelovanju i prijedlozima. Slažemo se s vama da je zaštita na radu i prevencija zdravlja važan segment unutar odgoja i obrazovanja Zaštite zdravlja te prevencija ozljeda i bolesti, koju spominjete, provlači se kroz cijeli dokument, što govori o prepoznavanju značaja tih sastavnica. Ovaj dokument definira područje tjelesne i zdravstvene kulture i po svom karakteru je najopćenitija vrsta dokumenta, a na osnovu njega će se onda razvijati i definirati svi dijelovi područja. Osnovni dokument vezan uz zaštitu na radu je Hrvatski klasifikacijski okvir na osnovu kojeg su definirani Standardi zanimanja. Doprinos tjelesne i zdravstvene kulture zaštiti na radu se odvija temeljem tih dokumenata, temeljem analize statičke i dinamičke aktivacije lokomotornog sustava i analizom aktivacije energetske komponente unutar određenih zanimanja. Na osnovu tih podataka unutar izvedbenog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture uključuju se nastavne teme koje su izravno usmjerene na zaštita na radu i prevencija zdravlja. Lijep pozdrav!
13 Zavod za unapređivanje zaštite na radu Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa, D. SPECIFIČNOSTI PODRUČJA Opaska: 6. red – … i drugih motoričkih sadržaja ključnih za postavljanje temelja sigurnih i zdravih navika te tako… 22. red - To uključuje učenje o zaštiti zdravlja i sigurnosti u obliku nastavnog sata koji se može uklopiti u uobičajeni informativni (45-minutni nastavni sat) te fleksibilni koji mogu biti osmišljeni tako da se uklope s postojećim predmetom iz redovnog školskog programa čime se pojačava njihovo poučavanje. 34. red-... na zabavan i maštovit način upoznavanje učenika s obrazovnim temama o zdravlju i sigurnosti. Primljeno na znanje Poštovani, hvala na sudjelovanju i prijedlozima. Slažemo se s vama da je zaštita na radu i prevencija zdravlja važan segment unutar odgoja i obrazovanja Zaštite zdravlja te prevencija ozljeda i bolesti, koju spominjete, provlači se kroz cijeli dokument, što govori o prepoznavanju značaja tih sastavnica. Ovaj dokument definira područje tjelesne i zdravstvene kulture i po svom karakteru je najopćenitija vrsta dokumenta, a na osnovu njega će se onda razvijati i definirati svi dijelovi područja. Osnovni dokument vezan uz zaštitu na radu je Hrvatski klasifikacijski okvir na osnovu kojeg su definirani Standardi zanimanja. Doprinos tjelesne i zdravstvene kulture zaštiti na radu se odvija temeljem tih dokumenata, temeljem analize statičke i dinamičke aktivacije lokomotornog sustava i analizom aktivacije energetske komponente unutar određenih zanimanja. Na osnovu tih podataka unutar izvedbenog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture uključuju se nastavne teme koje su izravno usmjerene na zaštita na radu i prevencija zdravlja. Lijep pozdrav!
14 Zavod za unapređivanje zaštite na radu Prijedlog kurikuluma TJELESNOg I ZDRAVSTVENOg PODRUČJa, E. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA Opaska: U tablici pod domena 3. ciklus: ZDRAVSTVENO USMJERENE TJELESNE AKTIVNOSTI dodati točku 5. Edukacija i informiranje učenika o održavanju zdravlja putem animiranih Napo filmova Europske agencije za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu (EU-OSHA) Primljeno na znanje Poštovani, hvala na sudjelovanju i prijedlozima. Slažemo se s vama da je zaštita na radu i prevencija zdravlja važan segment unutar odgoja i obrazovanja Zaštite zdravlja te prevencija ozljeda i bolesti, koju spominjete, provlači se kroz cijeli dokument, što govori o prepoznavanju značaja tih sastavnica. Ovaj dokument definira područje tjelesne i zdravstvene kulture i po svom karakteru je najopćenitija vrsta dokumenta, a na osnovu njega će se onda razvijati i definirati svi dijelovi područja. Osnovni dokument vezan uz zaštitu na radu je Hrvatski klasifikacijski okvir na osnovu kojeg su definirani Standardi zanimanja. Doprinos tjelesne i zdravstvene kulture zaštiti na radu se odvija temeljem tih dokumenata, temeljem analize statičke i dinamičke aktivacije lokomotornog sustava i analizom aktivacije energetske komponente unutar određenih zanimanja. Na osnovu tih podataka unutar izvedbenog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture uključuju se nastavne teme koje su izravno usmjerene na zaštita na radu i prevencija zdravlja. Lijep pozdrav!