Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Poduzetništvo

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zavod za unapređivanje zaštite na radu C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME, C)  Ekonomska i financijska pismenost Nakon domene C) dodate domenu "D) Strateška načela zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te smanjivanje rizika na radu. Za tu domenu upisati tekst "Domena strateška načela zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te smanjivanje rizika na radu uvodi učenika u područje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kao čimbenika i dijela ukupne cjeline poduzetničke aktivnosti. Uspješno upravljanje sigurnošću i zdravljem na mjestu rada, podizanje razine svijesti, informiranosti i kompetencija u području zaštite na radu donosi pozitivne učinke za radnike, poslovanje i društvo u cjelini." Primljeno na znanje Poštovani, Zahvaljujemo na Vašim komentarima i konstruktivnom doprinosu razvoju kurikularnog dokumenta međupredmetne teme Poduzetništvo. Tema zaštite zdravlja i zaštite na radu je vrlo važna te je navedeni sadržaj integriran kroz postojeće domene. Mišljenja smo da su elementi zaštite na radu integralni dio svijeta rada kao i cjeloživotnog učenja, ali ne smatramo potrebnim uvođenje nove domene. Navedeni sadržaj integriran je kroz postojeće domene i ostale međupredmetne teme te predlažemo da se jedino jasnije naznači u ključnim sadržajima (u ranijoj i kasnijoj dobi) B2 i B4. Dodatno, zaštita na radu primijenjena posebnostima zanimanja već je integrirana u strukovne programe kroz posebne nastavne sadržaje. Dodavanje rečenice "Usvajanjem elemenata zaštite na radu osigurava se kultura održivog razvoja koja štiti ljudske izvore "nakon „...razumnog preuzimanja rizika“ ne smatramo nužnom jer se ova tema detaljnije obrađuje u međupredmetnim temama Zdravlje i Održivi razvoj. S poštovanjem, Članovi SRS MT Poduzetništvo
2 Zavod za unapređivanje zaštite na radu PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME PODUZETNIŠTVO, C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME Predlažemo da u rečenici "Kurikulum međupredmetne teme Poduzetništvo ostvaruje se u tri domene:" umjesto tri domene upišete četiri domene. Nakon točke C) dodate "točku D) STRATEŠKA NAČELA ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU TE SMANJIVANJE RIZIKA NA RADU", Nakon "... razumnog preuzimanja rizika." dodate rečenicu "Usvajanjem elemenata zaštite na radu osigurava se kultura održivog razvoja koja štiti ljudske izvore." Primljeno na znanje Poštovani, Zahvaljujemo na Vašim komentarima i konstruktivnom doprinosu razvoju kurikularnog dokumenta međupredmetne teme Poduzetništvo. Tema zaštite zdravlja i zaštite na radu je vrlo važna te je navedeni sadržaj integriran kroz postojeće domene. Mišljenja smo da su elementi zaštite na radu integralni dio svijeta rada kao i cjeloživotnog učenja, ali ne smatramo potrebnim uvođenje nove domene. Navedeni sadržaj integriran je kroz postojeće domene i ostale međupredmetne teme te predlažemo da se jedino jasnije naznači u ključnim sadržajima (u ranijoj i kasnijoj dobi) B2 i B4. Dodatno, zaštita na radu primijenjena posebnostima zanimanja već je integrirana u strukovne programe kroz posebne nastavne sadržaje. Dodavanje rečenice "Usvajanjem elemenata zaštite na radu osigurava se kultura održivog razvoja koja štiti ljudske izvore "nakon „...razumnog preuzimanja rizika“ ne smatramo nužnom jer se ova tema detaljnije obrađuje u međupredmetnim temama Zdravlje i Održivi razvoj. S poštovanjem, Članovi SRS MT Poduzetništvo
3 Zavod za unapređivanje zaštite na radu PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME PODUZETNIŠTVO, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA MEĐUPREDMETNE TEME Predlažemo da nakon točke 4. " i ponašati se društveno odgovorno;" dodate točku 5. "• upoznati se sa sustavom i politikom zaštite na radu kao jednom od temeljnih vrijednosti rada;" Primljeno na znanje Poštovani, Zahvaljujemo na Vašim komentarima i konstruktivnom doprinosu razvoju kurikularnog dokumenta međupredmetne teme Poduzetništvo. Tema zaštite zdravlja i zaštite na radu je vrlo važna te je navedeni sadržaj integriran kroz postojeće domene. Mišljenja smo da su elementi zaštite na radu integralni dio svijeta rada kao i cjeloživotnog učenja, ali ne smatramo potrebnim uvođenje nove domene. Navedeni sadržaj integriran je kroz postojeće domene i ostale međupredmetne teme te predlažemo da se jedino jasnije naznači u ključnim sadržajima (u ranijoj i kasnijoj dobi) B2 i B4. Dodatno, zaštita na radu primijenjena posebnostima zanimanja već je integrirana u strukovne programe kroz posebne nastavne sadržaje. Dodavanje rečenice "Usvajanjem elemenata zaštite na radu osigurava se kultura održivog razvoja koja štiti ljudske izvore "nakon „...razumnog preuzimanja rizika“ ne smatramo nužnom jer se ova tema detaljnije obrađuje u međupredmetnim temama Zdravlje i Održivi razvoj. S poštovanjem, Članovi SRS MT Poduzetništvo
4 Zavod za unapređivanje zaštite na radu PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME PODUZETNIŠTVO, A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME Predlažemo da nakon "poučava odgovornom djelovanju u svim aspektima radnog života " dodamo " uključujući zaštitu zdravlja i sigurnost na radu". Primljeno na znanje Poštovani, Zahvaljujemo na Vašim komentarima i konstruktivnom doprinosu razvoju kurikularnog dokumenta međupredmetne teme Poduzetništvo. Tema zaštite zdravlja i zaštite na radu je vrlo važna te je navedeni sadržaj integriran kroz postojeće domene. Mišljenja smo da su elementi zaštite na radu integralni dio svijeta rada kao i cjeloživotnog učenja, ali ne smatramo potrebnim uvođenje nove domene. Navedeni sadržaj integriran je kroz postojeće domene i ostale međupredmetne teme te predlažemo da se jedino jasnije naznači u ključnim sadržajima (u ranijoj i kasnijoj dobi) B2 i B4. Dodatno, zaštita na radu primijenjena posebnostima zanimanja već je integrirana u strukovne programe kroz posebne nastavne sadržaje. Dodavanje rečenice "Usvajanjem elemenata zaštite na radu osigurava se kultura održivog razvoja koja štiti ljudske izvore "nakon „...razumnog preuzimanja rizika“ ne smatramo nužnom jer se ova tema detaljnije obrađuje u međupredmetnim temama Zdravlje i Održivi razvoj. S poštovanjem, Članovi SRS MT Poduzetništvo
5 Petar Marija Radelj PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME PODUZETNIŠTVO U Prijedlogu se devet puta spominje riječ kurikulum, koja ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Predlažem da se ona zamijeni domaćom istovrijednicom uputnik, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti na: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). Primljeno na znanje Poštovani, Zahvaljujemo na Vašim komentarima i konstruktivnom doprinosu razvoju kurikularnog dokumenta međupredmetne teme Poduzetništvo. Mišljenja smo da je nazivlje potrebno usuglasiti na razini svih područja pa držimo da je Ministarstvo nadležno za ovaj odgovor na razini cjelovitog Kurikuluma. S poštovanjem, Članovi SRS MT Poduzetništvo
6 Marina Bubalo09846810829 PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME PODUZETNIŠTVO Obrazovanje bi trebalo olakšati pronalazak dobro plaćenog posla i poboljšati kvalitetu života. Međutim, sve više mladih u Hrvatskoj suočava se s nezaposlenošću ili svoju karijeru započinje nekim nesigurnim oblikom rada. Iz tog razloga potrebno je mlade tijekom cijelog obrazovanja učiti o pravu na rad i radničkim pravima, kako bi se znali izboriti za očuvanje stečenih prava i poboljšanje radnih uvjeta. Tijekom obrazovanja mladi mogu čuti kako ću ulaganjem u svoju naobrazbu poboljšati mogućnost zapošljavanja i lakšeg pronalaženja posla, te smanjiti vrijeme nezaposlenosti. Međutim, nakon uspješno završenog visokog obrazovanja mnogi karijeru započnu s nesigurnim zaposlenjem, u vidu mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te nakon završetka tog programa i dalje ostaju zaposleni na nesigurnim oblicima rada . Tada se nađu u situaciji da ne zanju koja radnička prava imaju, na koji način ih ostvariti i kome se obratiti radi ostvarivanja tih prava ili mogućeg kršenja istih. Upravo iz tog razloga me zanimao način na koji cjelovit akurikularna reforma prilazi međuodnosu obrazovanja i rada. Poglavito, na koji že način uvesti međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i Poduzetništvo, čiji je cilj između ostaloga, učenike i učenice pripremiti za uključivanje na tržište rada. Zanimalo me da li se učenike i učenice zaista priprema na daljnju karijeru, u smislu upoznavanja s pravima koja imaju, zakonodavnim okvirom iz kojih ta prava proizlaze, institucijama kojima se mogu obratiti u slučaju kršenja tih prava, različitim oblicima radnog odnosa i pravima koje radnik/radnica ima u takvim slučajevima. Posebno me zanimalo da li se učenike i učenice strukovnih škola ranije i detaljnije uči o ovoj problematici, s obzirom na to da se ranije uključuju na tržište rada. Također me zanimao i odnos kurikularne reforme prema sindikatima i njihovoj ulozi u obrazovanju, te kasnije i na tržištu rada. Međutim, proučavanjem prijedloga kurikuluma međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) i Poduzetništvo utvrđeno je kako je tema rada i prava radnika zastupljena u izrazito maloj mjeri i to većinom u višim ciklusima, čime se učenike i učenice ne priprema u dovoljnoj mjeri za izlazak na tržište rada, odnosno ne upoznaje ih se u dovoljnoj mjeri s njihovim pravima i obvezama. Ovom bi se temom trebalo baviti i u nižim ciklusima kako bi svi učenici bili upoznati sa svojim radničkim pravima, neovisno o tome kako uđu na tržište rada. Tema rada i prava radnika zastupljena je jedino u domeni ljudskih prava koja se obrađuje u sklopu međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Cilj te domene je da učenici i učenice upoznaju načine ostvarivanja svojih prava te da “razumiju i mogu primijeniti instrumente i mehanizme“ njihove zaštite. Kako bi se taj cilj ostvario potrebno je učenike i učenice upoznati s radnim zakonodavstvom i ostalim dokumentima koji se bave pitanjem prava radnika na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Nadalje, učenike bi trebalo upoznati s ulogom sindikata i sindikalnog organiziranja te različitim oblicima ostvarivanja prava radnika, što je još jedan aspekt pripreme za tržište rada koji ovaj kurukulum ne prepoznaje. Također prilikom obrađivanja teme diskriminacije nedostaje poseban naglasak na diskriminaciju na temelju nacionalne, etničke, rodne i seksualne pripadnosti u radnom okruženju. Učenike bi također trebalo upoznati s time kome se obratiti u takvim slučajevima, stoga bi bilo dobro organizirati gostujuća predavanja predstavnika udruga za ljudska i radnička prava, te predstavnika sindikata. Prilikom obrađivanja teme ravnopravnosti spolova učenike bi trebalo upoznati i s podređenim položajem žena na tržištu rada, te njegovim dugoročnim posljedicama. Međupredmetna tema Poduzetništvo podrazumijeva „povezivanje škole s gospodarstvom, tržištem rada i lokalnom/regionalnom zajednicom“ u cilju razvijanja poduzetničke kompetencije, čime se zanemaruje činjenica da neće svi učenici i učenice dobiti priliku postati poduzetnici. Ponovno izostaje povezivanje škole sa sindikatima, kako bi učenici dobili uvid i u stanje radničkih prava. I dok učenjem ove međupredmetne teme učenici možda i „usvoje poduzetnička znanja, vještine i stavova,“ neće nužno biti pripremljeni za sudjelovanje u svijetu rada jer neće biti upoznati sa svojim pravima. U domeni „Djeluj poduzetnički“ i „ Ekonomska i financijska pismenost“ kroz sve cikluse bi se trebale obraditi i teme koje se tiču prava radnika, te učenike upoznati s različitim oblicima zaposlenja i njihovim prednostima i manama. Također bi tijekom izvanučioničke nastave, a pogotovo prilikom posjeta tvornicama, bilo dobro organizirati i razgovore s predstavnicima sindikata, koji bi mogli učenicima prikazati poziciju radnika. Organizacije civilnog društva i Inicijativa „Hrvatska može bolje“ već su oštro osudili najavu tehničkog ministra Šustara o imenovanju nove ekspertne radne skupine koja bi trebala upravljati javnom raspravom o prijedlozima kurikuluma izrađenim u Cjelovitoj kurikularnoj reformi, upozorivši kako tehnička Vlada i njen tehnički ministar nemaju ovlasti imenovanja novih članova skupina i radnih tijela. Iako su se imenovanja dogodila, ostaje pitanje na koji način će oni koji preuzmu MZOŠ pristupiti reformi na jesen. Za sada, potrebno je da se što više ljudi uključi u javnu raspravu i da svoj dorpinos, kako bi učenici i učenice dobili priliku učiti i o radničkim pravima. Djelomično prihvaćen Poštovana gospođo Bubalo, Zahvaljujemo na Vašim komentarima i konstruktivnom doprinosu razvoju kurikularnog dokumenta međupredmetne teme Poduzetništvo. Mišljenja smo da međupredmetna tema Poduzetništvo kroz sve tri domene posvećuje pažnju društveno odgovornom poduzetničkom ponašanju što uključuje sve aspekte vladavine prava (slijedom ugovora o članstvu u EU) i poštivanje te primjenu zakona. Rad i pravo na rad kao i samoostvaranje u radno aktivnom dijelu života je osnova poduzetničkog promišljanja i djelovanja. U detaljnoj razradi i opisnicima obrazovnih ishoda već u prvom, a osobito drugom, ciklusu učenici razlikuju, opisuju različite mogućnosti razvoja karijere, a u kasnijim ciklusima osobni ciljevi se analiziraju u skladu s potrebama i mogućnostima na tržištu rada. Cilj ove međupredmetne teme nije isključivo usmjeren na poslovnu poduzetničku aktivnost tj. „postati poduzetnik“ već kako je navedeno u Opisu međupredmetne teme, str. 4: „Na kraju, svrha je učenja i poučavanja ove međupredmetne teme razvoj poduzetničke kompetencije usvajanjem poduzetničkih znanja, vještina i stavova nužnih za pripremu i sudjelovanje u svijetu rada. Tema uključuje razumijevanje temeljnoga ekonomskog procesa (ideja – planiranje – realizacija – stvaranje nove vrijednosti) bez isključive usmjerenosti na pokretanje vlastitog poslovanja i poučava odgovornom djelovanju u svim aspektima radnog života, neovisno o odabiru karijere.“ Pitanja prava na rad, zaštite prava radnika i uloge sindikata s tim u vezi, te problema diskriminacije na radnom mjestu iznimno su važna pitanja, no smatramo da njihovu detaljnu obradu, do razine zakonskih odredbi, zbog ograničene satnice nije moguće uvrstiti u plan i program MT Poduzetništvo, posebice imajući u vidu da je pitanje (svih) prava, njihovog zastupanja i ostvarivanja u fokusu Građanskog odgoja i obrazovanja. Razumijevanje vlastite radne pozicije na tržištu rada kao i načini njegove artikulacije s aspekta razumijevanja vlastite odgovornosti jedno je od lajt motiva čitave međupredmetne teme stoga većina članova SRS smatra da se ne trebaju unositi dodatni sadržaji u domene kao detaljnija razrada jer pravni okvir i njegove implikacije predmet su i drugih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema. Suglasni smo s predloženim komentarom da se “upoznavanje s različitim oblicima zapošljavanja te “njihovim prednostima i manama” ugradi na predloženi način. S poštovanjem, Članovi SRS MT Poduzetništvo
7 Ivan Dušan PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME PODUZETNIŠTVO Mislim da bi se u kurikulum trebalo dodati i korištenje interneta i pronalaženje podataka na internetu - podaci o poslovnim subjektima i čitanje i razumjevanje njihovih poslovnih izvješća. Cilj ovoga je učenici nauče koristiti web stranicu sudskog i obrtnog registra koji su jako važni u RH jer se u njima nalaze podaci o svim poslovnim subjektima. Znači korištenje i čitanje podataka iz sudskog registra - osnovni podaci o poslovnim subjektima, a drugo što je važno je da se učenici nauče služiti bilancama poduzeća te računom dobiti i gubitka. To su javni podaci u RH i učenici se negdje kroz školovanje trebaju naučiti pronaći te podatke na internetu, te ih znati čitati i razumijeti. Mislim da bi to trebalo uključiti u kurikulum. Prihvaćen Poštovani gospodine Dušan, Zahvaljujemo na Vašim komentarima i konstruktivnom doprinosu razvoju kurikularnog dokumenta međupredmetne teme Poduzetništvo. Mišljenja smo da je digitalna pismenost jedan od važnih alata u našoj domeni, te smo suglasni s Vašim prijedlogom da se uvrsti očekivanje vezano uz „korištenje interneta i pronalaženje podataka na internetu - podaci o poslovnim subjektima i čitanje i razumijevanje njihovih poslovnih izvješća” . Predlažemo da bude dio sadržaja u domenama A 4.2., B 4.1, B 4.3. te C 4.1 i 4.2. Račun dobiti i gubitka obuhvaćen je kroz svoje osnovne elemente domenom C kroz sve cikluse. S poštovanjem, Članovi SRS MT Poduzetništvo
8 Forum za slobodu odgoja PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME PODUZETNIŠTVO Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Poštovani, Zahvaljujemo na Vašim komentarima i konstruktivnom doprinosu razvoju kurikularnog dokumenta međupredmetne teme Poduzetništvo. Poštivanje prava i zakona je iznimno važno te je i obuhvaćeno ovom međupredmetnom temom kroz obrazovne ishode u sve tri domene, kroz sve cikluse. Naglašavamo samo jedan primjer obrazovnog ishoda u ciklusu 5 (stav): „Poštuje zakonske propise i ne odobrava primjere nepoštivanja propisa“. Mišljenja smo da se Vaši prijedlozi dominantno odnose na Građanski odgoj i obrazovanje. Primjedba da je potrebno ujednačiti terminologiju i međusobno uskladiti međupredmetne teme, kako bi se postigli što bolji učinci, svakako stoji i očekujemo da će biti predmet daljnjeg rada na kurikularnim dokumentima. S poštovanjem, Članovi SRS MT Poduzetništvo