Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjeni Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Udruga stručnjaka za Održivi razvoj | PRAVILNIK | Članovi USORa podržavaju ove izmjene Pravilnika te su mišljenja kako je potrebno izmijeniti i sve članke u Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži u kojima se navodi bilo GTIN bilo obveza označavanja iz Priloga VI. Pozivamo Ministarstvo da pristupi i dodatnom usklađivanju ovog Pravilnika na način da izmjeni i sve odredbe koje na bilo koji način onemogućavaju tržišnu utakmicu sukladno važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Posebno se zalažemo za smanjivanje obveza izvješćivanja od strane tvrtki i nepotrebnoj dostavi podataka u Fond a čija je svrha upitna u smislu uanpređenja sustava gospodarenja otpadnom ambalažom. | Nije prihvaćen | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
2 | Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavamo navedenu izmjenu kojom se uklanja točka (11.), priloga VI., Članka 13., vezana za poziciju i veličinu bar koda. Mišljenja smo da veličina ili pozicija bar koda ne bi trebala biti dio propisanih stavki u prilogu VI., članka 13, Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Postoji mnogo vrlo objektivnih razloga za navedeno: - Trošak same prilagodbe svih artikala na tržištu (novi vizuali, troškovi grafičke izrade etiketa, izrada novih klišeja kod proizvođača etiketa,..) .) - procijenili smo u Coca-Cola HBC Hrvatska trošak od cca 1,5 mil kn samo za taj dio izmjena. Nismo računali otpis starih repromaterijala, radne sate utrošene, agencijske sate,... - Kod uvoznih proizvoda, zbog toga što smo mala zemlja s relativno malim volumenima, uvijek pazimo da imamo jednu veću zemlju na deklaracijama kako bismo u slučaju pada prodaje mogli dijeliti zalihu s nekom drugom zemljom i izbjeći otpise (gubitke) gotove robe. Međutim, ovim zahtjevima smo morali “izbaciti” pojedinu zemlju s deklaracije, čime se povećavaju troškovi proizvodnje i smanjuje prostor za dijeljenje zaliha. - Na nekim proizvodima zbog globalno marketinški određenog izgleda pakiranja (limenke Coca-Cole, Fante, Burna) ne možemo zahtjevati izmjene pozicije bar koda - problem se javlja i s uvozenim premium alkoholnim pićima - na alkoholna pića lijepimo naše naljepnice (stickere) na kojima je tekst deklaracije na hrvatskom jeziku i oznaka za recikliranje i povratnu naknadu, ali bar kodovi su otisnuti na originalnim deklaracijama – originalne deklaracije su iste za cijeli svijet tj. za sve zemlje gdje se ta pića prodaju tako da nema govora o izmjenama za bar kodove - Dalje, Fond za zaštitu okoliša traži od nas ispunjavanje Priloga 12. u Pravilniku gdje nas traže da dostavimo informacije o pakiranjima koji ulaze u sustav povratne naknade uz certifikate o sukladnosti za sve sastavnice ambalaže (boca, zatvarač i etiketa) u kojem striktno mora biti navedeno da je sva ambalaža u skladu s Directive 94/62/EC on Packaging and Packaging Waste tako da sada zahtijevamo od svih naših dobavljača da pošalju upravo tako naveden certifikat jer ako nije navedena ta Direktiva, certifikat nije prihvatljiv. Koja je svrha Priloga 12.? Zašto se proizvodi moraju slati u fond na usklađivanje i odobrenje? Stoga podržavamo da se stavka (2) Članak 23., gdje se traži dostavljanje uzorka ambalažne jedinice najkasnije 8 dana prije stavljanja novog proizvoda na tržište, izuzme iz Pravilnika. Također ne podržavamo zahtjev iz Fonda o uređivanju njihove baze podataka slanjem podataka o proizvodima već prisutnim na tržištu prije izlaska Pravilnika na Prilogu 12. Podržavamo inicijativu da se novim pravilnikom uredi postupanje sa ambalažom, sve u cilju dugoročnog boljitka za gospodarstvo, ostvarivanja povoljnije poslovne i investicijske klime. Ukoliko će se i dalje razmatrati veličina i pozicija barkoda, svakako predlažemo da se provjere alternativna rješenja koja mogu osigurati čitljivost kodova na različitim pozicijama na pakiranju sa prihvatljivom sigurnošću točnog očitanja. Takva rješenja danas postoje ili su u razvoju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
3 | Marko Radaković | PRAVILNIK | Heineken Hrvatska d.o.o. Poštovani, ovim putem vas obavještavamo da podržavamo izmjenu Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži vezanu uz definiranje pozicije i veličine bar-koda kroz točku 11, te se slažemo da se ista ukloni iz Priloga VI. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Trenutna tehnološka rješenja podrazumijevaju aplikaciju bar-koda na više pozicija, ovisno o vrsti ambalaže gotovog proizvoda, dok prilagodba pretpostavlja promjenu cijelog dizajna i promjenu unutar tehnološkog procesa što iznosi velika ulaganja. Budući da se promjenom pozicije ne dobiva nova dodana vrijednost niti nova informacija, nego se radi o tehničkoj implementaciji koja predstavlja značajan financijski trošak što je posljedica novog regulatornog opterećenja, molimo da se iz primjene izuzme zahtjev pod točkom 11. Aplikacija bar-koda prema uvjetima Pravilnika smanjuje „manevarski” prostor za deklariranje s obzirom da na manju površinu moraju ići oznake sustava povratne naknade, ean kod određenih dimenzija, cijela deklaracija sukladno Uredbi (EU) br. 1169/2011. te posebni simboli koje proizvođač mora koristiti ovisno o vrsti industrije ili brendu. Nadalje, od 13. prosinca 2016. godine dio proizvoda će morati imati i cjelokupnu nutritivnu deklaraciju što će uvelike opteretiti deklaraciju i prostor na istoj. S druge strane, zbog zahtjeva o veličini i pozicioniranju bar-koda proizvođači će morati raditi promjene unutar proizvodnog procesa koje zahtijevaju velika ulaganja: promjena tehnološkog procesa po proizvodnoj liniji u prosjeku iznosi 50.000 €. Tome treba pridodati i troškove redizajna ukoliko je redizajn moguć s postojećim tehnološkim procesom, a ako to nije moguće, potreban je kompletan redizajn boce/linije što povećava ulaganja za nekoliko puta. Također, različiti proizvodi imaju različiti dizajn pa su pozicije aplikacija etiketa, zbog vrste boca, moguće samo na dijelu vrata ili na dnu boce. Mnogi uvozni brendovi imaju specifičan izgled primarnog pakiranja, stoga ako se točka 11 ne ukloni, smanjit će se mogućnost za uvoz dijela proizvoda zbog njihove specifičnosti i nemogućnosti prilagodbe Pravilniku (npr. reljefne boce, pozicija etikete). Uzmemo li u obzir da se dio proizvoda i može stikerirati (lijepljenje bar-koda na trenutačno propisanu poziciju), u tom se slučaju takav proizvod, koji je uvezen, mora pojedinačno stikerirati, zbog čega će doći do uništavanja cjelokupnog sekundarnog i tercijarnog pakiranja uz velike troškove radne snage, vremena, dodatnog materijala i uništavanja originalnog materijala. U tom slučaju moguće je da će vlasnik brenda preispitati odluku o distribuciji na tržište na kojem se uništava brendirano pakiranje (npr. 4-pack, 6-pack...) koje proizvod čini jedinstvenim. Uz sve navedeno, dodatna stikeriranja bar-koda mogu vizualno narušiti izgled pojedinog brenda. Želimo naglasiti da nismo zabilježili povrate s tržišta vezane uz problem s kodiranjem, te smatramo da je bar-kod čitljiv na bilo kojoj poziciji, neovisno o nagibu boce, površini vrata i veličini koda. Nadalje, Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži propisuje da je potrebno novi proizvod (uzorak) dostaviti u Fond najkasnije osam dana prije distribucije na tržište (Članak 23, točka 2). Predlažemo da se iz Pravilnika ukloni zahtjev o dostavi prvog uzorka u Fond. Jedinično pakiranje proizvoda, ukoliko se proizvodi novi proizvod koji prvi puta izlazi na tržište, nastaje s prvom proizvodnjom što znači da cjelokupna proizvodnja stoji u skladištu čekajući odobrenje Fonda osam dana, a tek nakon toga proizvod smije biti distribuiran na tržište. Ovo se odnosi i na sve uvozne brendove što znači da svaki novi proizvod mora biti dostavljen u Fond ranije što mijenja način uvoza pojedinih proizvoda. Za sve uvozne i domaće proizvode to povećava logističke troškove, mijenja i poskupljuje način distribucije, povećava troškove skladištenja te smanjuje kapacitet skladišta proizvođača i/ili distributera, a kupac ne dobiva proizvod s početkom roka trajanja što može izazvati nezadovoljstvo kupaca i potrošača. Prema Pravilniku i Prilogu VI. Pravilnika u stavci 10 definirana je veličina simbola 50 lipa sustava povratne naknade. Naš prijedlog je da se isključi ili redefinira zahtjev minimalne r veličine oznake (10 mm i 11 mm), i nužnog međuprostora (2 mm), te da se definira dozvoljeno odstupanje s obzirom na površinu deklaracije i/ili da se uvede mogućnost odabira korištenja tekstualne komunikacije s obzirom da je tekstualna informacija razumljivija kupcu/potrošaču. Smatramo da se navedenim simbolom u ovakvom obliku ne postiže dodana vrijednost za kupca/potrošača. Vezano uz datum primjene, predlažemo odgodu primjene Pravilnika kako bi izbjegli potencijalno nepotrebne visoki troškovi u periodu od 1. rujna 2016. do stupanja na snagu izmjena Pravilnika, a po odredbama dijela Pravilnika koji se po prijedlogu izmjena mijenja. | Primljeno na znanje | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
4 | HGK | PRAVILNIK | Članice Hrvatske gospodarske komore podržavaju svaku izmjenu propisa koja će doprinijeti efikasnosti sustava gospodarenja otpadnom ambalažom. Posebno stojimo na raspolaganju u smislu poboljšanja sustava sakupljanja i reciklaže onih materijala za koje dokazano postoji veliki potencijal a čije je sakupljanje u Republici Hrvatskoj još uvijek na nedovoljnoj razini. Hrvatska gospodarska komora spremna je pomoći državnim tijelima u realizaciji projekata usmjerenih ka podizanju ciljeva sakupljanja otpadne ambalaže, posebno one materijale čiji je potencijal danas u nezavidnom položaju u smislu postotka sakupljanja (npr. staklena ambalaža). Spremni smo aktivno se uključiti u sve aktivnosti usmjerene ka poboljšanju sustava u cjelini. Članice Hrvatske gospodarske komore mišljenja su kako je potrebno uz navedene priloge izmijeniti i članak 23. stavak 2. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Odredbe iz ovog članka bile su upravo vezane uz točku 11. Priloga VI. Budući da se navedena točka briše ovu odredbu smatramo suvišnom. Valja imati na umu kako ponekad u realnosti navedenu odredbu nije moguće zadovoljiti ukoliko znamo da jedinica pakiranja neće uvijek biti dostupna u svom konačnom obliku 8 dana prije stavljanja na tržište. Kako bi se to omogućilo, bile bi potrebne značajne preinake cijelog sustava stavljanja novih proizvoda na tržište, te značajni dodatni troškovi za proizvodnju manjih količina proizvoda, tj. dugoročnije skladištenje istih. Ovime bi se olakšalo stavljanje na tržište i određenih specifičnih proizvoda (ekskluzivnih) za koje se ambalaža smatra unikatom te je dostava na prethodno odobrenje u Fond iznimno skupa. Članice Hrvatske gospodarske komore mišljenja su kako je potrebno ukinuti članak 32. kojim se definira sustav preuzimanja otpadne ambalaže do završetka javnog poziva za odabir najpovoljnijeg programa za obavljanje usluge sakupljanja otpadne ambalaže sukladno Zakonu. Pravnim propisom koji je na snazi u ovom trenutku u nepovoljnom položaju su sve tvrtke koje imaju važeće dozvole za gospodarenje pojedinom kategorijom otpada ali nemaju ugovor s Fondom. Navedena praksa protivna je Ustavu i važećim propisima iz područja gospodarenja otpadom. Stoga predlažemo da se već ovim izmjenama Pravilnika omogući svim poduzetnicima jednakost na tržištu, tako da ukine trenutno važeći članak 32. Pravilnika i žurno omogući transparentno provođenje Javnog poziva te da do okončanja postupka javnog poziva svim gospodarskim subjektima koji imaju važeće dozvole za gospodarenje otpadom omogući na jednak način obavljanje svih djelatnosti sukladno njihovim važećim dozvolama (pa tako i u odnosu na ambalažni otpad) te time uredi i ograniči primjenu članka 32. Pravilnika tako da isti zaista bude prijelazno rješenje te da se trenutno rješenje jasno i nedvosmisleno ograniči konkretnim rokom i jednako za sve sudionike na tržištu gospodarenja otpadom. Hrvatska gospodarska komora stoji na raspolaganju donositelju propisa u smislu dodatnih pojašnjenja navedenih odredbi. Članice Hrvatske gospodarske komore mišljenja su kako je potrebno izmijeniti i odredbe članka 33. kojima se definiraju rokovi za usklađivanje s odredbama Pravilnika vezanim uz označavanje. Rok koji je naveden u predmetnom članku je 1. rujna 2016. Navedeno je potrebno u prijelaznim i završnim odredbama definirati kako bi bilo jasno da proizvođači koji na zalihama imaju stare oznake iste mogu u potpunosti iskoristiti bez obzira na datum iz ovog članka. Također je potrebno jasno naznačiti u rok u kojem je potrebno uskladiti se s odredbama iz ovih izmjena i dopuna ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
5 | Zagrebačka pivovara | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavamo navedenu izmjenu kojom se uklanja točka (11.), priloga VI., Članka 13., vezana za poziciju i veličinu bar koda. Mišljenja smo da veličina ili pozicija bar koda ne bi trebala biti dio propisanih stavki u prilogu VI., članka 13, Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Postoji mnogo vrlo objektivnih razloga za navedeno: - Trošak same prilagodbe svih artikala na tržištu (troškovi redizajna, troškovi novih clichea za limenke, troškovi radnih sati, troškovi otpisa zaliha materijala, itd.). - Mnogi artikli moraju uvoditi dodatne etikete na boce što značajno utječe na profitabilnost istih, a uključuje i skupu prilagodbu linija za punjenje/pakiranje (prosječna cijena formatnih dijelova po stroju je 50 k€). - Mnogi artikli zbog dizajna staklene boce nisu u mogućnosti uvesti dodatnu etiketu, i samim time biti ćemo prisiljeni mijenjati dizajn boce (troškovi dizajna i izrade), te adaptirati cijele linije pakiranja novoj boci (novi formatni dijelovi okvirne vrijednosti 200 k€ po artiklu). Primjeri ovakvih artikala su staklene boce sa samo vratnom etiketom i reljefom na boci. - Znatno otežan, poskupljen ili potpuno onemogućen uvoz određenih artikala, čime se onemogućuje transparentna tržišna utakmica. - Narušavanje izgleda premium proizvoda ukoliko će se koristiti dodatna deklaracija sa točnim pozicioniranjem bar koda. Podržavamo inicijativu da se novim pravilnikom uredi postupanje sa ambalažom, sve u cilju dugoročnog boljitka za gospodarstvo, ostvarivanja povoljnije poslovne i investicijske klime. No smatramo da su stavke poput gore navedene korak unazad u poticanju hrvatskog gospodarstva jer vrlo malim i za uspjeh cijele kampanje ne toliko bitnim propisima, znatno oštećujemo hrvatske tvrtke. Svjesni smo pritiska uvozne konkurencije na ovu industrijsku granu, a navedenim mjerama pozicija domaćih proizvođača se dodatno slabi. Ukoliko će se i dalje razmatrati veličina i pozicija barkoda, svakako predlažemo da se provjere alternativna rješenja koja mogu osigurati čitljivost kodova na različitim pozicijama na pakiranju sa prihvatljivom sigurnošću točnog očitanja. Takva rješenja danas postoje ili su u razvoju. Napominjemo da je u najavi mogućnost obaveznog deklariranja cjelokupne nutritivne tablice za sva alkoholna pića, sukladno Uredbi (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011., što će dodatno opteretiti već ionako vrlo limitiran prostor na etiketama. Podržavamo da se stavka (2) Članak 23., gdje se traži dostavljanje uzorka ambalažne jedinice najkasnije 8 dana prije stavljanja novog proizvoda na tržište, izuzme iz Pravilnika. Razlog je što u realnoj situaciji takva praksa nije moguća s obzirom da jedinica pakiranja neće uvijek biti dostupna u svom konačnom obliku 8 dana prije stavljanja na tržište. Kako bi se to omogućilo, bile bi potrebne značajne preinake cijelog sustava stavljanja novih proizvoda na tržište, te značajni dodatni troškovi za proizvodnju manjih količina proizvoda, tj. dugoročnije skladištenje istih. Dodatno, predlažemo da se u stavci (10) Oznaka „Sustava povratne naknade“, priloga VI., isključe zahtjevi sa minimalnom veličinom oznake (10 mm i 11 mm), i nužnog međuprostora (2 mm). Zagrebačka pivovara drži do toga da su sve informacije propisno označene i vidljive korisniku. Smatramo da navedenom mjerom ne postižemo nikakvu dodanu vrijednost za kupca i potrošača jer je oznaka već i sada razumljiva i lako vidljiva. Ukoliko je ipak potrebno definirati standard, predlažemo da se uz navedene mjere dodatno navedu i dozvoljena odstupanja (20%). S obzirom da industrija još uvijek očekuje konačni zaključak ovog savjetovanja, te da je 1.09. zadnji poznati datum stupanja na snagu novog pravilnika, molimo da se uzme u obzir odgoda primjene pravilnika za minimalno 1 godinu, na 1.09.2017. To će dati dovoljno vremena svim stranama za konsolidaciju saznanja i eventualnih dodatnih izmjena pravilnika, te će pomoći svim stranama da se ne stvaraju nepotrebni troškovi. | Primljeno na znanje | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
6 | Šavorić & partneri | PRAVILNIK | Predmetno stajalište preneseno je u ime djelatnog društva Avon na području Republike Hrvatske. Ovim putem Avon Hrvatska izražava svoje razumijevanje sa svrhom ovog savjetovanja te ne želi odvratiti daljnje usmjerenje od njegove provedbe, no Avon Hrvatska bi iskoristio ovu priliku i iznio odgovarajući komentar vezano uz članak 13. predmetnog Pravilnika. Premda je Avon u cijelosti suglasan sa širim ciljevima i opsegom Uredbe usklađene na razini Europske unije radi ostvarenje prikupljanja i reciklaže ambalažnog otpada, Avon ujedno ističe zabrinutost vezano uz predviđene obveze na dodatak GTIN simbola na ambalaže. Odredba članka 13. stavka 1. predmetnog pravilnika predviđa obvezu GTIN označavanja koja nije predviđena Direktivom Europske unije. Hrvatska je jedina država članica Europske unije koja trenutno nameće obvezu GTIN označavanja trgovcima. Niti jedna druga država članica Europske unije ne predviđa takvu obvezu, a čime se stvara značajna trgovačka neujednačenost unutar Europske unije. Ovakvo pretjerano tumačenje odredaba Direktive Europske unije o ambalažnom otpadu tako stvara prepreku za trgovinu unutar Europske unije. Predmetna odredba stvara značajan teret za društva koja distribuiraju svoje proizvode drugim sredstvima izvan maloprodaje, primjerice putem izravne prodaje, gdje GTIN označavanje nije redovno prisutno. Avon Kozmetika je stava kako bi označavanje robe GTIN oznakama trebalo ostati dobrovoljno sve dok je takva ambalaža uredno označena na način koji osigurava dostupnost sveukupnih potrošačkih informacija. Pravilnik predviđa prijelazno razdoblje prije primjene koje završava 1. rujna 2016. godine, premda izvješće o ovom savjetovanju neće biti objavljeno sve do 12. rujna. Uzevši u obzir kako su izmjene ovog Pravilnika zatražene, ovim putem Avon Hrvatska upućuje zahtjev da se prijelazno razdoblje do primjene predmetnog Pravilnika produži najranije do trenutka u kojem će biti dostupna potvrda da li je označavanje GTIN oznakama dobrovoljno. Avon Hrvatska ponovljeno ističe kako je u cijelosti suglasan te kako podupire nadležna zakonodavna tijela Republike Hrvatske u namjeri da se osigura prikupljanje i reciklaža ambalažnog otpada. Neovisno o iznesenom, GTIN označavanje ambalaža ne osigurava nikakve daljnje informacije radi zaštite potrošača, već nameće dodatni teret trgovcima uz osujećivanje trgovine unutar Europske unije. Slijedom iznesenog, Avon Hrvatska ovim putem predlaže da se obveza označavanja GTIN oznakama učini dobrovoljnom prema diskreciji trgovca. | Nije prihvaćen | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
7 | O-K-Teh d.o.o. | PRAVILNIK | Poštovani, Predloženom izmjenom priloga VI. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži („Narodne novine“ broj 88/15) izbrisan je samo članak 11. o minimalnoj veličini i položaju bar-koda, a zadržane su ostale odredbe iz članka 9. Oznake za povratnu ambalažu i ambalažu za recikliranje, te članaka 10. Oznaka „Sustava povratne naknade“. Samim time nije logično objašnjenje da će se brisanjem odredbe koja definira položaj i veličinu bar-koda donijeti uštede proizvođačima i uvoznicima pića jer neće morati mijenjati deklaracije. Oni će svejedno morati promijeniti deklaracije - etikete kako bi se ispunile odredbe iz članka 9. i 10. priloga VI. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Sa sastanka u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji se održao 19. travnja 2016. između predstavnika Fonda, Ministarstva, HGK, proizvođača RVM aparata, te predstavnika proizvođača i uvoznika pića može se zaključiti da se ovdje radi isključivo o marketinškom problemu za predstavnike proizvođača i uvoznika pića jer bi im veći bar-kod zauzimao više mjesta na etiketama. Naime proizvođači i uvoznici pića i više puta godišnje znaju mijenjaju etikete i ambalažu radi vlastitih marketinških aktivnosti, te će je morati i sada promijeniti kako bi ispunili odredbe članka 9. i 10. Priloga VI. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Tako da im se sigurno neće sa brisanjem članka 11. priloga VI. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži donijeti uštede. Na istom sastanku imali smo primjer domaćih proizvođača pića koji su se već uskladili sa novim Pravilnikom i na sve etikete su uredno stavili bar-kod propisan člankom 11. Za primjer radi se o Jamnici, jednim od najvećih domaćih proizvođača pića. Da li razmišljate koji bi trošak sa ovom kasnom izmjenom Pravilnika donijeli domaćim proizvođačima koji su se već usuglasili sa Pravilnikom? Umjesto da se vraćamo na zastarjele i ne efikasne procedure zaštite okoliša, predlažemo da uzmemo za primjer razvijene zemlje kao što su Njemačka, Finska, Švedska, Danska, Norveška... koje su u samom svjetskom vrhu po ekološkoj osviještenosti i učinkovitosti, a depozitni sustav putem RVM aparata im donosi izuzetno jak alat u provedbi i kontroli zbrinjavanja ambalažnog otpada. Također, napominjemo da je predložena veličina i položaj bar-koda u članku 11. priloga VI. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, minimalne veličine koja je preporučena za korištenje od strane GS1 standarda, a koji je dio međunarodnog sustava od preko 100 nacionalnih organizacija za automatsku identifikaciju i elektroničku razmjenu podataka. U samoj definiciji GS1 standarda stoji: „Primjenom GS1 sustava standarda i poslovnih modela te tehnoloških rješenja poslovanje je brže i učinkovitije, povećana je preglednost cijelog opskrbnog lanca, osigurana transparentnost postupaka i rada svake faze poslovanja i razmjene, minimizirane su pogreške, omogućene trenutačne fazne kontrole, a istovremeno su smanjeni troškovi svih sudionika u globalnom opskrbnom lancu.“ Shodno navedenom, molimo nadležno Ministarstvo i Ministra da povuku predloženu izmjenu brisanja članka 11. priloga VI. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži („Narodne novine“ broj 88/15). Unaprijed zahvaljujemo, O-K-Teh d.o.o. | Nije prihvaćen | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
8 | JERKO MAVRA | PRAVILNIK | 1. Zašto je veličina barkoda iznimno važan faktor i zašto postoji GS1 standard? - Danas su barkodovi po GS1 standardu apsolutno nezamjenjiv dio opskrbnog lanca - GS1 standard ključan je za automatizirano očitavanje barkodova u trgovini i maloprodaji - GS1 standard potreban je kako bi različiti čitači barkoda mogli brzo, točno i učinkovito očitati barkod (blagajne u supermarketima / trgovinama, RVM sustavi, automatizirani Depo sustavi za brojanje ambalaže prikupljene ručno) - Za automatizirano i točno procesuiranje označenih proizvoda – boce i limenke - GS1 određuje standard kako osigurati ispravno čitanje barkoda na proizvodu, odnosno prihvatljivu brzinu i točnost čitanja označenog proizvoda (prema veličini barkoda) 2. Prilog VI Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, točka 11 koja: - Određuje dimenziju barkoda prema poznatom i priznatom GS1 standardu - Dopušta korištenje barkoda u dimenziji od 80% od propisanog GS1 standarda, odnosno 80% od propisane veličine i dimenzija za EAN 8 i EAN 13 barkod standarde - Primjer u Pravilniku o ambalaži pokazuje EAN 13 barkod standard smanjen za 20% (80% od propisane dimenzije) sa širinom od 29,8 x visina 18,2 mm - To znači da je EAN 8 barkod, koji je barkod manje standardne veličine smanjen za 20% sa širinom od 21,4 x visina 17 mm, otprilike 30% manji u širini od EAN 13 barkoda - Primjeri određene minimalne veličine barkoda u raznim i ostalim depozit sustavima u svijetu, kao npr; Njemačka – DPG sustav - EAN 8 = 21,4 x 17,0 mm, EAN 13 = 29,8 x 20,7 mm Danska – DRS sustav - EAN 8 = 21,4 x 17,0 mm, EAN 13 = 29,8 x 19,6 mm Švedska – Returpack sustav - EAN 8 = 21,4 x 17,0 mm, EAN 13 = 29,8 x 20,7 mm Finska – Palpa sustav - EAN 8 = 21,4 x 17,0 mm, EAN 13 = 29,8 x 20,7 mm Litva – Usad sustav - EAN 8 = 21,4 x 17,0 mm, EAN 13 = 29,8 x 20,7 mm 3. Zašto je preporučeno ispuniti zahtjev minimalne veličine barkoda - Apliciranjem i korištenjem manjeg barkoda nego što je propisano u Prilogu VI, točka 11 Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, postotak očitovanja barkoda će se smanjiti, što će rezultirati zastojima i usporavanju procesa kao što su; odbijanja prihvata ambalaže na RVM sustavima, otežano i usporeno očitavanje barkoda u automatiziranim Depo sustavima kod ručno prikupljene ambalaže - Barkodovi manji od propisane minimalne veličine smanjuju postotak očitanja na RVM sustavima, kao i na automatiziranim Depo sustavima, kao i svim ostalim barkod automatiziranim sustavima - Barkodovi manji od propisane minimalne veličine isto tako imaju negativni učinak prilikom skeniranja proizvoda na blagajnama u supermarketima, u maloprodaji to znači da ako barkod ne može biti pravilno i brzo očitan dolazi do zastoja, što stvara gubitke - Svaki puta kada osoblje na blagajni u maloprodaji mora ručno unijeti podatke sa barkoda, jer je barkod premali i kao takav nečitljiv, javlja se mogućnost greške i zastoja, što stvara gubitke - Svaki puta kada korisnik vraća ambalažu putem RVM sustava, u slučaju premalog i kao takvog nečitljivog barkoda na ambalaži, dolazi do odbijanja prihvata ambalaže na RVM sustavu, što rezultira ponavljanjem radnje, što za posljedicu ima usporavanje procesa i nezadovoljstvo korisnika, a samim tim i gubitke, jer u slučaju nemogućnosti povrata ambalaže automatiziranim putem na RVM sustavu, ambalažu je potrebno vratiti ručno, što stvara dodatne i nepotrebne troškove i gubitke 4. Preporuka za korištenje GS1 standarda / propisane minimalne veličine barkodova - Korištenje GS1 propisanih i priznatih standarda, omogućava brz i siguran automatizirani proces, bez zastoja i bez gubitaka - Apliciranjem ispravne veličine barkoda na proizvode, izbjegavaju se naknadne prilagodbe potrebne u slučaju aplikacije premalog barkoda, koji je kao takav nečitljiv i ne omogućava nesmetani proces u maloprodaji - Na taj način se reguliraju i osiguravaju standardi koji su cilj za industriju pića – brza i sigurna naplata na blagajni u trgovini, brz i siguran povrat ambalaže na RVM sustavu, brz protok robe, zadovoljni kupci - Propisana minimalna veličina barkoda je standard dostupan i pristupačan za bilo koje stranke koje sudjelujue u procesu označavanja, što je vidljivo i iz primjera drugih depozita i tržišta kao što su Njemačka, Litva, Finska, Švedska, Danska, Norveška ... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
9 | Labelgrand d.o.o. | PRAVILNIK | Vinar teže smanjenju troškova. Unificiraju proizvodnju što je više moguće. Iz tog razloga za različita vina koriste boce iste težine, dimenzija, boje i imaju istu sastavnicu. Samo je sadržaj drugi, neko drugo godište, neka druga vrst vina i sl. Prema dobivenim tumačenjima potrebno je svaki puta kad dođe ista boca s različitim sadržajem vršiti prijavu Fondu. Obzirom da se ovaj pravilnik i sve što piše u njemu odnosi na ambalažu, dakle ne na sadržaj, tada se pitam zašto je potrebno ponovno prijavljivati već prijavljenu bocu. Predlažem da se ukine takva praksa. Tumačenje da EAN kodovi u tim slučajevima moraju biti različiti nije točna jer EAN kod nemora i u večini slučajeva ne definira sadržaj boce već samo identificira nositelja EAN koda.. | Nije prihvaćen | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
10 | EKO-OZRA d.o.o. | PRAVILNIK | Predloženim ukidanjem točke 11. Priloga VI Pravilnika o otpadnoj ambalaži predlažemo i brisanje članka 23.st.2.Upravo su odredbe točke 11, priloga VI Pravilnika bile i uvjet da su proizvođači pića bili dužni, najkasnije 8 dana prije stavljanja novog pića pakiranog u ambalažu obuhvaćenu sustavom povratne naknade, dostaviti u FZOEU jedan uzorak ambalažne jedinice radi provjere usklađenosti ambalaže s propisanim uvjetima o označavanju iz ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
11 | HGK | PRAVILNIK , Članak 1. | Članice Hrvatske gospodarske komore mišljenja su kako je potrebno uz navedene priloge izmijeniti i članak 13. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži kojim se propisuje obveza označavanja proizvoda. Članice predlažu da se članak izmijeni na način da se izbrišu svi stavci osim stavka 5. i 6. Te da se stavak 5. Izmijeni na način da glasi: 'Proizvođač je obvezan na vlastiti trošak označiti ambalažu proizvoda koje stavlja na tržište na području Republike Hrvatske sukladno uputama iz Priloga VI.' Ovime se daje puni značaj Priloga VI. Koji je sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. | Nije prihvaćen | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
12 | Udruga stručnjaka za Održivi razvoj | PRAVILNIK , PRILOG VI. | Članice USORa mišljenja su kako nije potrebno posebno određivati veličinu oznake na pićima i napicima iz točke (10) Priloga VI. Dovoljno je definirati izgled, a veličinu treba prepustiti oblikovanju i veličini svakog pojedinog proizvoda. | Nije prihvaćen | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |
13 | HGK | PRAVILNIK , PRILOG VI. | Članice Hrvatske gospodarske komore mišljenja su kako je potrebno izmijeniti tekst na kraju tablice u točci (7) i uskladiti ga s tekstom Aneksa VII Odluke Europske komisije 97/129/EK na način da glasi: * Piše se kratica C plus oznaka za prevladavajući materijal (C/....) Članice Hrvatske gospodarske komore mišljenja su kako navedena oznaka veličinom i dimenzijama iz točke (10) Priloga VI., predstavljaju dodatno ograničenje za proizvođače. Stoga se predlaže isključivanje zahtjeva vezanih uz minimalnu veličinu oznake (10 mm i 11 mm), i nužnog međuprostora (2 mm). Članice vjeruju kako su sve informacije koje su u skladu s navedenim Prilogom i dovoljno vidljive korisniku zadovoljavajući kriterij oznake proizvoda. Članice su mišljenja kako definiranjem veličine ne postižemo dodanu vrijednost za kupca i potrošača. Svakako predlažemo Ministarstvu da razmotri, ukoliko drugo nije moguće, propisivanje odstupanja od mjera definiranih točkom (10) Priloga VI. u određenom postotku. | Nije prihvaćen | Ove izmjene i dopune Pravilnika se odnose samo na smještaj i dimenzije bar-koda. |