Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga U ime obitelji Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme OVAKVU VERZIJU KURIKULA TREBA UKINUTI I DONIJETI NOVU. S obzirom na količinu nejasnih termina i sadržaja te pogrešnih i prekompliciranih koncepata, treba donijeti potpuno novi Kurikul građanskog odgoja i obrazovanja. On treba počivati na sadržajima navedenima u komentaru U ime obitelji u odjeljku GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE – OČEKIVANJA PO CIKLUSIMA i nužno na adekvatan način uključivati i adresirati obitelj i roditelje kao one koje primarno educiraju i odgajaju svoju djecu da vrše građansku ulogu. Nije prihvaćen Predloženi kurikulum Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje ne negira činjenicu da obitelj i roditelji primarno educiraju i odgajaju svoju djecu da vrše građansku ulogu već je uvažava i koristi kao polazište.
2 Udruga U ime obitelji Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Cijeli Kurikul nejasno donosi odnos između ljudskog dostojanstva i ljudskih prava te uloge građana u zajednici. Na nekoliko mjesta se navodi da je “ljudsko dostojanstvo vrijednost ljudskih prava”, što je konceptualno pogrešno jer ljudska prava “izviru” iz dostojanstva ljudske osobe, odnosno svaka osoba ima prava upravo kao osoba, koja joj se ne mogu dati niti oduzeti, niti smanjiti ili povećati, upravo jer ima neotuđivo dostojanstvo. Stoga se može reći da ljudska prava odražavaju značaj ljudskog dostojanstva. Kurikul ljudska prava spominje kao apstraktne i u neku ruku pravno-juridičke pojmove, odvojene od konkretnog iskustva, s kojima se učenici trebaju odnositi, dok ne navodi da učenici primarno trebaju prepoznati i poštivati dostojanstvo svake osobe i onda, upravo jer poštuju osobu, poštivati njezina prava, kao i štiti osobu tako da štite njezina prava ako su ugrožena. Primljeno na znanje Slažemo se da učenici trebaju poštivati dostojanstvo svake osobe što je vidljivo iz ishoda u kojima se više puta ponavlja uvažavanje različitosti, suzbijanje stereotipa i predrasuda, diskriminacije i sl. Ljudska prava zasigurno nisu apstraktni pojmovi zbog čega djeca od najranije dobi treba učiti i primjerima ukazivati na poštivanje ljudskih prava u svakodnevnom životu, obitelji, razredu, školi i široj zajednici.
3 Udruga U ime obitelji Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme NEJASNI TERMINI. U Kurikulu se navode pojmovi i sintagme za koje nije jasno što konkretno znače niti je njihov sadržaj definiran. Primjerice: “Prakticiranje demokratskih načela”, “demokratizacija škole”, “demokratsko školsko ozračje”, “demokratske vrijednosti”, “građanska kompetencija”, “građanska uloga”, “vrijednosti ljudskih prava”, “ciljevi učenja i poučavanja su promicati (...) komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje u procesu oblikovanja cjelovitoga iskustva aktivnoga građanstva”, “temeljne vrijednosti”, “demokratske promjene”, “razvoj ljudskih prava”... STOGA, Kurikul treba na početku sadržavati indeks pojmova i sintagmi koje se koriste u Kurikulu, u kojem su precizno navedene definicije pojmova i sintagmi. NERAZUMLJIVE REČENICE. Primjerice, nejasno je što znači rečenica: “Ciljevi učenja i poučavanja [GOO-a] su promicati (...) komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje u procesu oblikovanja cjelovitoga iskustva aktivnoga građanstva”? Čini se da se autori na nekim mjestima “razbacuju” terminima i frazama bez značenja. Ili: “Ljudska prava neophodan su preduvjet razvoja demokratskoga društva u kojemu učenici sudjeluju u aktivnostima važnima za njihov osobni razvoj i razvoj društva.” (U odjeljku “Domene Međupredmetne teme”...). Možda se željelo reći “POŠTIVANJE ljudskih prava neophodan je preduvjet razvoja…” Ljudska prava su činjenica i postoje neovisno o društvu i njegovom razvoju, ali je za razvoj društva neophodno poštovanje najprije dostojanstva svakog čovjeka, a onda i njegovih prava. S obzirom da se radi o terminima i sadržajima koji su ključni za provedbu GOO-a, ne smije se dopustiti da termini ostanu nejasni, jer se otvara prostor da se pod tim termina djeci i mladima podučava bilo što. Primljeno na znanje Pojmovi i sintagme koji se koriste u kurikulumu Građanski odgoj i obrazovanje su učiteljima i nastavnicima jasni budući se kroz aktive i seminare Građanskog odgoja i obrazovanja stručno usavršavaju te ga već provode, a definicije pojmova se mogu pronaći u stručnoj literaturi. Učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava.
4 Petar Marija Radelj Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme U Prijedlogu se 4 puta spominje riječ kurikulum, koja ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Predlažem da se ona zamijeni domaćom istovrijednicom uputnik, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Tekstovi koje smo objavili nisu lektorirani, tako da se ova primjedba ne odnosi na sadržaj Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
5 Forum za slobodu odgoja Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Dio Vaših primjedbi se ponavlja iz stručne rasprave, pa Vas upućujemo na odgovore koje smo Vam dali nakon stručne rasprave, kao i na novu inačicu dokumenta koji je dostupan na stranici kurikulm.hr. nakon što smo uvrstili neke od Vaših primjedbi u dokument. Odgovori se odnose na izdvojene primjedbe koje ste ovdje naveli. Koordinacija Međupredmetnih tema je djelomično provedena, a nakon javne rasprave slijedi još jedna koordinacija i usuglašavanje termina. Prihvatili smo i dokument dopunili u skladu s vašom preporukom o važnosti Ustava u A 3.2. te smo i naglasili poveznicu s predmetnim kurikulumom Hrvatskog jezika, što je vidljivo u preporukama za ostvarivanje. Primjereno dobi učenika ishode smo proširili temom demokratskih izbora i raspravljanja o programima političkih stranaka te izbora zastupnika u Europski parlament. U preporučene ključne sadržaje uvrstili smo u 5. ciklusu pod rednim brojem 1. Mogućnosti povezivanja sustava zaštite ljudskih prava s praksom. Ishodi vezani uz skupine u nepovoljnom položaju zastupljeni su u dokumentu u A 3.3. , A 5.1., C 1.2., C 3.2., C 4.2., C 4.3. Terminologiju u dokumentu uskladili smo u duhu odgoja za volonterstvo. Interkulturalnost i protivljenje govoru mržnje u dokumentu smo naglasili kao poželjne stavove – A.1.2., A 2.2., A 3.3., A 4.3., A 5.2. Ishod A 3.4. proširili smo temom prava na rad i u skladu s tim dopunili preporuke za ostvarivanje upoznavanjem nacionalnog i međunarodnog okvira prava radnika. Analizirajući Vaš prijedlog, suglasni smo s njime da bi Građanski odgoj i obrazovanje u višim ciklusima trebao biti zaseban predmet, međutim u ovoj eksperimentalnoj provedbi to nije moguće zbog preopterećenosti učenika. Uvođenjem 9 razreda, ta se mogućnost otvara. Proceduralne nepravilnosti koje navodite nisu u nadležnosti stručne radne skupine i molimo Vas da upit o tomu pošaljete ministrici ili koordinatorima Cjelovite kurikularne reforme
6 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju iz ljudskih prava (Recommendation CM/Rec(2010)7 and explanatory memorandum) jasno donosi (citat) „It makes no sense for educational institutions on the one hand to teach respect for democratic principles and human rights and on the other to be run in a totally undemocratic way“. (završetak citata) Na osnovu gore rečenog postavlja se pitanje: Kakvog smisla ima uvoditi/provoditi u hrvatskim školama građansko obrazovanje (obrazovanje za demokratsko građanstvo) na temelju ovog Kurikula (prijedloga) GOO, ako je iz istoga razvidno da isti nudi uvođenje/provedbu građanskog obrazovanja u hrvatskim školama na potpuno nedemokratski način, a zato što (između ostaloga): - iz Prijedloga GOO nije jasno (a moralo bi biti) da ideja „građanina“ iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo ne znači da ideja „građanina“ u odnosu na nacionalnu državu prestaje biti relevantna i primjenjiva - ne definira svrhu građanskog obrazovanja u hrvatskim školama sukladno svrsi građanskog obrazovanja u konceptu aktivnog građanstva na razini Europske unije, nego je svrha građanskog obrazovanja definirana na način koji je više primjeren totalitarnom, a ne demokratskom sustavu - samovoljno definira sudjelovanje djece/učenika u javnom životu tijekom formalnog građanskog obrazovanja, a sve suprotno UN-ovoj Povelji o pravima djeteta i sve uz apsolutnu isključenost roditelja i djece/učenika u definiranju istoga - prisiljava/forsira hrvatsku djecu/učenike na rad i djelovanje u udrugama, a što je suprotno konceptu ljudskih prava i sloboda, odnosno što je suprotno UN-ovoj Povelji o pravima djeteta - izvan svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi prejudicira ulogu udruga u formalnom građanskom obrazovanju(u školama) te promovira koncept civilnog društva koji je primjeren totalitarnim, a ne demokratskim sustavima, a što je suprotno demokratskim vrijednostima na kojima počiva današnje hrvatsko društvo - suprotno svim obrazovnim i demokratskim standardima i praksama smješta: razred,školu, demokratsko upravljanje školom,„zajednicu“ i lokalnu zajednicu u sadržaje domene CIVILNOG DRUŠTVA - suprotno svim obrazovnim i demokratskim standardima i praksama definira da je učitelj učenicima uzor demokratskog građanina i dr.? Suvišno je i objašnjavati koliko je nedemokratičan, odnosno koliko je u duhu totalitarizma Prijedlog kurikula GOO: - koji kao odgojno –obrazovno očekivanje donosi: C.4.1. UČENIK SE AKTIVNO UKLJUČUJE U RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA , a koje se temelji na pripadajućim vještinama koje su: Uključuje se u promociju i aktivnosti organizacija civilnoga društva - koji u cijelosti ignorira činjenicu da sudjelovanje u civilnom društvu izvire iz koncepta ljudskih prava i sloboda, odnosno iz slobode udruživanja iz Opće deklaracije o ljudskim pravima (članak 20.) te iz slobode udruživanja iz Povelje o pravima djeteta (članak 15.) a koje donose da se nitko ne smije forsirati/prisiljavati na pripadanje/pridruživanje organizacijama /udruženjima/skupinama i dr., kao što o istome govori mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (Izvor: Opinion of the Economic and Social Committee on 'The role and contribution of civil society organisations in the building of Europe' Official Journal C 329 , 17/11/1999 P. 0030: Individuals are free to choose whether to belong to civil society institutions: they are never forced to join any of the associations, businesses or groups which makeup civil society, either through a political commitment or supposedly "natural" allegiance to a particular group. - koji donosi da je od cca 50 odgojno-obrazovnih očekivanja njih 29 povezano sa sudjelovanjem djece u aktivnostima udruga (a u ime djece učitelj odlučuje u rad kojih udruga će se djeca usmjeravati). Nadalje, u demokratskom društvu trebala bi biti apsolutno neprihvatljiva činjenica da su Ured pučkog pravobranitelja RH i Pučka pravobraniteljica RH dali svoj doprinos ovom javnom savjetovanju, a da jednom jedinom riječju nisu reagirali na činjenicu da Prijedlog kurikula GOO dovodi u pitanje ljudska prava i slobode hrvatske djece/učenika ta da isti ozbiljno „potkopava“ demokratske vrijednosti na kojima počiva današnja hrvatsko društvo. Suvišno je i objašnjavati da razred, škola i demokratsko upravljanje školom ne spadaju sadržaje domene civilnog društva, kao što je suvišno objašnjavati da je zajednica (lokalna zajednica) širi pojam od pojma civilnog društva i da je civilno društvo (organizirano) samo jedan od aspekata života u zajednici. Život u zajednici obuhvaća kontekst i privatnog (gospodarskog) i javnog i civilnog sektora uključujući npr.,partnerstva i/ili suradnju između muzeja i škole, nacionalnog parka i škole, škole i policije, škole i bolnice, škole i vojske, bratimljenje gradova, bratimljenje škola i dr.). Kako je moguće da se modrena i demokratska Republika Hrvatska (kroz Prijedlog kurikula GOO) nakon četvrt stoljeća uživanja demokracije i demokratskih vrijednosti, dovodi u situaciju da: razred, školu, demokratsko upravljanje školom, zajednicu i lokalnu zajednicu „trpa“ u sadržaje domene civilnog društva? Apsurdno je da se institucionalni model civilnog društva u Hrvatskoj počeo razvijati od 1998., te da je tijekom zadnjih petnaestak godina (od 2002.) razvijen i uznapredovao do te mjere da na godišnjoj razini upravlja s 1.6 milijardi HRK javnog novca (prema Izvješću Ureda za Udruge) , a da Prijedlog kurikula GOO u ime Republike nije sposoban ni definirati što je to civilno društvo (iako je civilno društvo stavljeno u samu srž kurikula GOO), odnosno da nije sposoban definirati danas u 2016. u tzv. naprednoj kurikulskoj reformi za 21. stoljeće - da je civilno društvo (organizirano) samo jedan od aspekata života u zajednici (da je zajednica širi pojam od civilnog društva) te da: razred, škola, demokratsko upravljanje školom, zajednica i lokalna zajednica ne spadaju u sadržaje domene civilno društvo. U nastavku je spornih 14 odgojno-obrazovnih očekivanja iz domene CIVILNO DRUŠTVO vezanih uz razred, školu, demokratsko upravljanje školom, zajednicu i lokalnu zajednicu. - C.1.1. SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOM RADU U RAZREDU - C.1.2. PROMIČE SOLIDARNOST U RAZREDU - C.1.3. PROMIČE KVALITETU ŽIVOTA U RAZREDU - C.1.4. PROMIČE RAZVOJ RAZREDNE ZAJEDNICE I DEMOKRATIZACIJU ŠKOLE - C.2.1. SUDJELUJE U AKTIVNOSTIMA ŠKOLE - C.2.2. PROMIČE SOLIDARNOST U ŠKOLI - C.2.3. PROMIČE KVALITETU ŽIVOTA U ŠKOLI - C.2.4. PROMIČE RAZVOJ ŠKOLSKE KULTURE I DEMOKRATIZACIJU ŠKOLE - C.3.1. AKTIVNO SUDJELUJE U PROJEKTIMA LOKALNE ZAJEDNICE - C.3.2. DOPRINOSI DRUŠTVENOJ SOLIDARNOSTI - C.3.3. PROMIČE KVALITETU ŽIVOTA U LOKALNOJ ZAJEDNICI - C.4.3.PROMIČE KVALITETU ŽIVOTA U ZAJEDNICI - C.5.2. VOLONTIRA U ZAJEDNICI - C.5.3.PROMIČE KVALITETU ŽIVOTA U ZAJEDNICI Za BILO NARODA: Udruga za cjeloviti razvoj djece i mladih „NOVA EVA“, Humanitarna udruga za osmišljavanje života osobama s posebnim potrebama „JOB“, Katolička udruga „KAP DOBROTE“, Udruga građana „SVETA MATI SLOBODE“, Udruženje salezijanaca suradnika, Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji SRCE (Zelina), Udruga roditelja za djecu najteže tjelesne invalide i djecu s teškoćama u razvoju „ANĐELI“ (Split), Udruga ZDENAC - Pokret Misionara Milosrđa, Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem uključivanju u javnu raspravu. Vaše primjedbe se ponavljaju, a opširan odgovor dali smo na vaše primjedbe na kraju ovog teksta, pa vas molimo da pogledate odgovore.
7 Ivica Đaković Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme „Zdravlje“ i „Građanski odgoj“ Ono što je dostupno na stranicama e-Savjetovanja i dano na javnu raspravu pod gornjim naslovom ne predstavlja program niti ozbiljan osmišljeni sadržaj. To su samo natuknice iz kojih se može samo djelomično vidjeti o čemu bi tu trebala biti riječ. A što se sve iza toga krije, kakv je pristup problemima i kakva će se ponuditi moguća rješenja velika je nepoznanica. Suhoparno i neodređeno navode se pojmovi, ali uglavnom o njima nema sadržaja, definicija, stavova, argumenata i znanstveno utemeljenih činjenica i tvrdnji. Dominira zalaganje za biološki razvoj ne razmatrajući čovjeka i dijete kao cjelovitu ličnost s moralnim, emocionalnim, nervnim, duhovnim i dr. dimenzijama ljudskoga bića. Preferira se prava i slobode maloljetnika te neovisan izbor na njih, a da se uopće ne govori o obvezama, odgovornosti i moralnom rasuđivanju i vrednovanju njihovih postupaka. Sloboda izbora uvijek nosi sa sobom odgovornost za posljedice. One bi uvijek morale biti temeljni regulator ponašanja. Sloboda izbora nije sama po sebi odgovorno ponašanje. Tako se u tim natuknicama navode i spolni odnosi maloljetnika, kontracepcija, pobačaj, homoseksualnost, promiskuitetno ponašanje, apstinencija itd., ali nema determinanti o njima koje bi ukazivale što je u svemu tomu poželjno ili štetno, koje su nus pojave i kakve sve negativne posljedice donose sa sobom određena ponašanja. Nema nigdje ni riječi o tomu koliko je oboljelih homoseksualaca od AIDS-a, koliko ih godišnje umire kod nas i svijetu i da su upravo oni najrizičnija skupina. Nedostaje pedagoški pristup i kritičke opservacije o nezdravim i štetnim ponašanjima maloljetne djece i mladeži. To je u odgojnim ustanovama nedopustivo. Zar da dopustimo pored tolikih učitelja, profesora, magistara i doktora znanosti u sustavu odgoja i naobrazbe da nam neobrazovani aktivisti tkz. civilnih udruga odgajaju i obrazuju djecu, a nemaju pojma o pedagogiji, metodici i didaktici. Stoga predlažem da se umjesto natuknica napravi program s pedagoškim pristupom i primjerenim sadržajima djeci određene dobi, da se djecu odgaja i tretira kao cjelovite ličnosti, a ne samo kao spolna bića, da se iznese istina o svim nuspojavama kontracepcije i homoseksualnosti, ponudi literatura, kritički i odgovorno govori o spolnosti, o nepoželjnim ponašanjima maloljetnika, da odgoj i naobrazbu provode kompetentni. U „Građanskom odgoju“ navedene su natuknice o ljudskim pravima, demokraciji, civilnom društvu, pravima manjina, ravnopravnosti među spolovima, medijima, korupciji itd. Nigdje nema nešto o pravima većinskog stanovništva, o nacionalnoj svijesti, identitetu i domoljublju, o odnosu nacionalnih manjina prema domovini Hrvatskoj, o demografiji i pronatalitetnoj politici, o vjerskim pravima i slobodama, o odnosu prema domovinskom ratu i braniteljima, o važnosti braka i obitelji za razvoj zdravog društva. Ne zagovaraju generičke i univerzalne vrijednosti na kojima se temelje stabilna i uspješna društva u svijetu. „Civilne udruge“ sebe poistovjećuju s civilnim društvom što je notorna neistina. Ravnopravnost spolova i spolne orijentacije temelje na rodnoj ideologiji koja je u posljednje vrijeme izvrgnuta snažnim kritikama i osudama u svijetu i u Europi. Po njima samo mediji i civilne udruge promiču demokraciju, a školu, obitelj, Crkvu, državne i dr. institucije ignoriraju. Natuknice potvrđuju da je pristup toj kompleksnoj tematici vrlo upitan, pristran, jednostran, nedemokratski i isključiv. Osim toga, eksplicite se navodi da bi se te i druge međupredmetne teme realizirale unutar svih nastavnih predmeta na štetu stručnih sadržaja i postojeće satnice što ozbiljno dovodi u pitanje ostvarenje sadašnjeg nastavnog plana i programa. Budući da autori nisu ponudili javnosti sadržaje pa čak ni popis literature na kojoj zasnivaju svoja nastojanja ne možemo se oteti ne samo dojmu, nego i indikacijama da nemaju poštene namjere, da skrivaju i podmeću te zlorabe ukazano im povjerenje i prava građana. To potvrđuju i sljedeće činjenice. Natuknice i neka poticanja iz područja „Zdravlja“ i „Građanskog odgoja“, kao sastavnice međupredmetnih tema „CKR“-a, utemeljeni su i preuzeti upravo iz diskutabilnog i neprihvatljivog „Zdravstvenog odgoja“ s kojim smo prije nekoliko godina već imali ozbiljnih problema sa stručnog, znanstvenog, moralnog i vrijednosnog aspekta. Smatramo da su zdravlje, prehrana i odnos prema vlastitom tijelu u postojećim školskim nastavnim predmetima izuzetno dobro i primjereno obrađeni. Uz to škole redovito surađuju sa školskim liječnicima i provode preventivne programe tako da zaista nema potrebe ponavljati se. S tim više što „Zdravlje“ u nekim dijelovima sadrži i neprihvatljive odrednice i postupke sa znanstvenog i moralnog aspekta koje se odnose na početak života, na pravo na život od začeća, na nuspojave i posljedice neodgovornog ponašanja. Stoga predlažem da se rodna ideologija izbaci iz programa, civilne udruge izoliraju od škole jer su opterećene dnevnom politikom i surogatima bivšeg sustava, a postojeće sadržaje u nast. pl. i programima pojačati s prihvatljivim sadržajima i univerzalnim vrijednostima a ne raditi sve iznova, da se u područje Građanskog odgoja uvrsti i čl. 4, st. 2. Zakona o odgoju i obrazovanju – o nacionalnoj svijesti, identitetu i kulturnoj baštini, pozitivan odnos prema domovinskom ratu, braniteljima i RH kao državi hrvatskog naroda i određenih manjina. Osim u prirodi, biologiji, hrvatskom jeziku, povijesti, geografiji i vjeronauku u ostalim nast. predmetima programirati naprijed navedene sadržaje najviše do dva sata godišnje. O dječjim i ljudskim pravima koja su artikulirana u konvencijama i deklaracijama, o toleranciji i demokraciji, o pluralizmu, suživotu u različitosti, pravima manjina itd. učenici su jako dobro upoznati. Međupredmetna tema „Građanski odgoj“, koja nam se nudi u „CKR“-u, u nekim dijelovima i stavkama nameće uime lažne ravnopravnosti štetne odrednice rodne ideologije, ograničava ustavna prava i slobode roditelja učenika, čl. 64. Ignorira interese, prava i slobode većine građana podređujući ih slobodama pojedinaca i manjina, nameće jednostrani svjetonazor na svijet, ne poštuje pluralizam, manipulira s određenjem i pravima istospolnih zajednica i braka kao zajednice žene i muškarca. Protežira pojave u društvu od 0,01 posto na štetu onih koje zastupa 95 posto građana te interese većine podređuje manjini. Rodna ideologija, sa znanstvenog i s vrijednosnog aspekta nije prihvatljiva: ni biologija ni medicina niti bilo koja znanost još uvijek nije dokazala da je anus spolni organ pa sve što se temelji na tim „vrijednostima“ treba imati status i tretman sukladno tomu, a ne poistovjećivati i izjednačavati različite pojave, postupke i skupine s brakom i obitelji. Brak je ustavna kategorija kao zajednica žene i muškarca i ona je jednostavno drugačija od istospolne zajednice po fiziologiji, funkciji i svrhovitosti pa je prirodno različito nazivati različitim nazivima. Znanost je dokazala da je spol određen genetski X i Y kromosomima pa je svaki drugi pokušaj određivanja spola neznanstveno i nasilno nametanje i lažno obmanjivanje učenika. Nikoga ne osuđujemo, ali djeca imaju pravo na istinu. Nedopustivo je i neprihvatljivo da nas profesore i učenike netko neobrazovan pokušava indoktrinirati neznanstvenim tumačenjem znanstvenih postignuća u biološkoj evoluciji i genetici. Znanstvene zakonitosti su iznad ideoloških i političkih ograničenosti, manjkavosti, pristranosti, sitnih interesa, manipulacija i zabluda. Stoga predlažem da se poštuje čl. 64. Ustava i znanstvena postignuća u genetici, da usamljene pojave i devijacije kao izuzetci ne mogu biti odgojni cilj i obveza za čitave generacije, da se brak, obitelj i roditeljstvo tretiraju sukladno Ustavu i značenju koje imaju u razvoju društva, da se istospolne zajednice ne tretiraju kao brak i da im se ne dopusti posvajanje djece jer bi to bio neprirodni milje za odrastanje djece. Ono što je u „Građanskom odgoju“ posebno nedopustivo za maloljetnu djecu školske dobi jeste eksplicitno pozivanje takozvanih „nevladinih“ i udruga „civilnog društva“ da djeca sudjeluju na ulicama „u akcijama sprječavanja nedemokratskih postupanja vlasti“. Škola i djeca ne smiju biti sluškinje dnevne politike. Budemo li djecu vodili na ulice, bojimo se da ćemo ih teško vratiti u škole, a djeci je mjesto u školi a ne na ulici. Nekima su usta puna demokracije i ljudskih prava, pluralizma i različitosti, ali samo onda kada to traže od drugih za sebe. Kada se drugi pozivaju na ta ista prava u odnosu na njih, onda su pristrani, autoritarni, isključivi i nesnošljivi. Upravo nam takvi pokušavaju podmetati rog za svijeću, a prozirnu i isključivu demagogiju te materijalističko marksističku ideologiju i svjetonazor na svijet pod slobodu, prava, demokraciju i ravnopravnost. Prema tome, svi ovakvi i slični pokušaji indoktrinacije i podređivanja prava učenika interesima „civilnih udruga“ moraju školi i učenicima biti strani i tuđi. To je neprimjereno dobi učenika. Sukladno ustavnim odredbama upravo smo dužni zaštititi djecu, njihova prava i slobodu od takvih nasrtaja i političkih podjarmljivanja. Prisjetimo se samo kako nam se prije četiri godine rezalo plaće i u to isto vrijeme slalo, skupo plaćene, pojedince i grupice neobrazovanih aktivista, takozvanih civilnih udruga, da nam po školama drže „instrukcije“ o „zdravstvenom odgoju“ ili bolje reći o rodnoj ideologiji kojom smo trebali zabluđivati učenike. Nije im to prošlo. Brzo su nestali iz škola. Stoga predlažem da se politiku i aktiviste „civilnih udruga“, (jer one to nisu), ne pušta u škole i da im se ne dopusti voditi djecu na demonstracije, da se odgaja djecu za odgovornost i obveze a ne samo za prava i slobode. U Hrvatskoj posljednjih godina mortalitet je mnogo veći od nataliteta. Godišnje se stanovništvo smanjuje za 17 tisuća i taj trend raste. Među mladima je tisuće narkomana, alkoholičara, rastavljenih brakova, a oko 20 % školske djece živi samo s jednim roditeljem. Desetci tisuća mladih starijih od 35 godina nisu oženjeni. Sve se kasnije ulazi u brak. Hrvatska pomalo, ali sigurno izumire. Što činimo? Kurikuli ne daju prijedloge da se uvedu obvezni sadržaji ili izborni predmet za pripremanje mladih za brak, obitelj i odgovorno roditeljstvo. Nismo primijetili da se predlaže osnivanje Hrvatske banke koja će mladim bračnim parovima pomoći pogodno rješavati stambena pitanja i zapošljavanje. Kurikuli nisu ponudili mjere za saniranje takvoga stanja. Alarmi zvone strašno, ali oni koji bi ih trebali čuti ostaju nijemi. Školski sustav je samo jedna od važnih karika u tom lancu, ali i u njemu autori propuštaju priliku pridonijet rješavanju tih gorućih pitanja hrvatskoga društva. „Cjelovita kurikularna reforma“ očito ni to ne vidi niti smatra shodnim i opravdanim po tim pitanjima poduzimati bilo što u sustavu. Njih muče neke druge „važnije“ preokupacije ideološke provenijencije. Stoga predlažem da se u srednje škole integrira sadržaje o pripremi mladeži za brak, obitelj i odgovorno roditeljstvo, osnuje banka za pomoć mladim bračnim parovima oko stambenih pitanja, da se smanje porezi na dječju odjeću, obuću, hranu itd., da se raznim mjerama stimulira demografska pitanja, pronatalitetna nastojanja itd. Dokle birokratski apetiti rastu i da nemaju granica u školstvu ukazuje još jedan ružan primjer koji učitelje i profesore gura u robovlasničke odnose. Uz postojeću i dostatnu pedagošku dokumentaciju u „kurikulu“ predlažu uvođenje Mapa za posebno praćenje i vrednovanje „Građanskog odgoja“ za svakoga učenika. To nema nikakvog utemeljenja u Zakonu o odgoju i obrazovanju kao ni u Nastavnom planu i programu. To je apsurdno, nestručno, provokativno i na svu sreću, profesori tvrde, neprihvatljivo i neprovedivo. Učitelji i profesori uz sva omalovažavanja i poniženja još uvijek imaju i čuvaju ljudsko dostojanstvo, profesionalni ponos i stručnu odgovornost što za nositelje „reforme“ nažalost ne možemo reći. Naime, autori „Zdravlja“ i „Građanskog odgoja“ imaju prekriveni cilj pod farsom slobode, zdravstvenog i građanskog odgoja instalirati rodnu ideologiju, istospolna partnerstva i vulgarni marksističko ateistički pristup tumačenju svijeta, društvenih odnosa, Darwinizma, začeća, života, braka i obitelji. Takvim kurikularnim promjenama Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika ne samo da ne će dati podršku, nego će permanentno ukazivati na te anomalije i manipulacije kojima se ozbiljno i tendenciozno ugrožavaju i razaraju brak i obitelj, zdrav razvoj hrvatskoga društva, njegov nacionalni i vjerski identitet, demografski prosperitet, moralni preobražaj, ljudska prava i slobode te demokratski sustav odgoja i obrazovanja. Stoga predlažem da se u „Zdravlju“ i „Građanskom odgoju“, ukinu zahtjevi za uvođenjem mapa, poštuju vjerska prava i slobode, preferira i štiti struka i kompetencije pred političkim i drugim pritiscima na sustav odgoja i obrazovanja. Predsjednik HKDPD-a mr. sc. Ivica Đaković Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Odgovori se odnose samo na primjedbe na Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanja, a za Međupredmetnu temu Zdravlje, molimo Vas da pogledate njihov odgovor. Primjedbu da se radi o natuknicama bez definicija i jasnih vrijednosti nikako ne možemo prihvatiti, jer se stručna radna skupina u svom radu striktno pridržavala Metodičkog priručnika za izradu međupredmetnih tema, te u opisu međupredmetne teme, ciljevima i odgojno-obrazovnim očekivanjima jasno definirala o kojim se sadržajima radi. U koordinaciji s ostalim Međupredmetnim temama, došli smo do zaključka da se neki sadržaji preklapaju (pogotovo s Međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj), te smo ih, u suglasnosti s drugim stručnim radnim skupinama, objedinili. Niti jedna Međupredmetna tema nije sama sebi svrhom, nego se njihovim zajedničkim implementiranjem u odgojno-obrazovni sustav može postići cilj Cjelovite kurikularne reforme. U primjedbi da je nedopustivo povezivanje nevladinih udruga i udruga civilnog društva u sadržaje Građanskog odgoja i obrazovanja, smatramo da je to potrebno, posebno u kasnijim ciklusima domene civilno društvo g (C.5.1) gdje smo i predvidjeli sudjelovanje u akcijama institucionalnih oblika udruživanja i djelovanja koje učenicima pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja, dijaloga. Pod time nikako ne smatramo da aktivisti civilnih udruga odgajaju i obrazuju učenike, preuzmu odgoj i obrazovanje učenika, nego je predviđena njihova suradnja sa školama, a za metodičko-pedagoški dio odgovaraju nastavnici. Ostale primjedbe ne odnose se na Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje.
8 Vinko Kojundžija Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Svakako bi učenici trebali dobiti na uvid konkretne praktične primjere (možda i vježe): kako napisati žalbu, kako napisati molbu, kako napisati prigovor (npr, na pokrenutu ovrhu), kako popuniti formular npr. za godišnju prijavu poreza, itd, treba izabrati par konkretnih formulara i djeci predočiti kako se konkretno komunicira sa državnim institucijama; U temi o financijama, bi trebalo sa učenicima proći konkretan primjer ugovora o kreditu i učenike upozoriti na sve obaveze i zamke na koje se obvezuju kada potpisuju ugovore. Suradnja sa "udrugama civilnog društva" (predloženo u nizu točaka), bi izbacio iz teksta jer uz rad udruga ide nezaobilazno i ideologija koju određena udruga zastupa (ovisno i o tome tko ih financira) te tako roditelji ali i škola gube nadzor nad time što se točno djeci predaje pod okriljem tih udruga - stoga udrugama nebi smio biti dopušten rad sa učenicima Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na doprinosu u javnoj raspravi. Prihvatit ćemo Vaš prijedlog da su učenici obrazuju na praktičan način i da se unutar Međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Poduzetništvo na praktičnim primjerima nauče zaštiti svoja prava. Što se tiče suradnje s udrugama civilnog društva, smatramo da je njihovo poznavanje, informiranje o radu i poznavanje institucija civilnog društva važan doprinos u izgradnji civilnog društva. Nije predviđeno da aktivisti udruga preuzmu odgoj i obrazovanje učenika, nego je predviđena njihova suradnja sa školama, a za metodičko-pedagoški dio odgovaraju nastavnici.
9 Marija Friedrich Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Marija Friedrich, OŠ Vodice (dvanaest godina radnog iskustva na mjestu vjeroučiteljice i majka četvero djece) A. OPIS TEME (str. 4) Prema opisu teme može se zaključiti da moral nema apsolutno nikakve veze sa životom u široj ili užoj zajednici. Međutim, kao polazište svih ovih potrebnih znanja i kompetencija trebaju biti upravo visoki moralni stavovi svakog građanina kako bi se život određene zajednice temeljio upravo na tome. Želimo li naše učenike odgajati za odgovorno građanstvo treba početi od temelja, a to su vrline i to najprije četiri stožerne koje je izdvojio Platon: razboritost, hrabrost (jakost), pravednost i umjerenost. Razboritost nas vodi u donošenju odluka, hrabrost (odnosno jakost) nas osnažuje da te odluke provedemo u djelo, pravednost nas usmjerava da pri tom svakome damo ono što mu pripada, a umjerenost nas okreće od nas samih tj. od vlastite sebičnosti k općem dobru. Ako učenicima pružamo samo obrazovanje o „pravima, dužnostima i odgovornostima pojedinca, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima“, to neće biti dostatno bez odgoja za rast u vrlinama. Želimo li „osposobiti učenika za aktivnoga i odgovornoga građanina koji sudjeluje u razvoju demokratske građanske kulture ili etosa svoje škole, mjesta, države, Europe i svijeta odnosno za nositelja vlasti“ (str.2., 36. i 94.) treba mu uz informacije o tome kako to postići pružati i formaciju (rast u vrlinama). Svako se znanje i sposobnost može zloupotrebljavati ukoliko oni koji ih posjeduju istovremeno nisu moralni ljudi. (Tako npr. imamo u povijesti žalostan primjer Dr. Josefa Mengelea koji je svoja znanja i kompetencije koristio protivno moralnim načelima, a time i protiv čovjeka.), Kao što nije dovoljno nekoga obrazovati za znanstvenika, nego je to čak i opasno za dobrobit zajednice, tako nije dovoljno ni čenicima pružati puko znanje i komunikacijaske sposobnosti bez istovremenog odgoja za vrline. Ova međupredmetna tema, prema naslovu, nije samo građansko obrazovanje, nego i odgoj. Nameće pitanje, ako to nije odgoj za vrline, za što je. Maria Corazon Aquino, filipinska predsjednica od 1986.-1992., svjetski poznata zagovornica demokracije, jasno je rekla da „ako ljudi ne posjeduju prave vrijednosti, demokracija je običan skup budala“. Ako se zaista želi postići bolje društvo, potrebno je krenuti od odgoja za vrline i rasta u njima. Navedeno je da „za razvoj građanske kompetencije nije dovoljno da učenici samo poznaju ljudska prava, političke koncepte i procese, već je potrebno ...“ potrebno je da učenici duboko poštuju svaku osobu (kao i njen život od samog začeća do smrti). Kažete da se ovdje „stvara okruženje u kojem vrijednosti nisu nametnute“. Građanski odgoj ne bi smio služiti takvom uvođenju u reltivizam u kojemu svatko donosi svoje vrednote, jer postoje općeljudske vrednote koje svi moramo naučiti poštivati upravo iz „odgovornosti, uvažavanja različitosti i solidarnosti“ koje ste i sami u ovom opisu teme naveli. Na kraju opisa spominju se „vrijednosti i uvjerenja“, ali jedine vrijednosti koje se navode su „odgovornost, uvažavanje različitosti i solidarnost“. To su izvrsne vrline, ali nisu dovoljne, a pogotovo ne temeljne. Trebalo bi ponajprije dodati četiri stožerne (razboritost, hrabrost, pravednost i umjerenost), a zatim i suosjećajnost, istinoljubivost/iskrenost, domoljublje. Ovdje nedostaje razvijanje nacionalne svijesti i domoljublje. Ako učenike ne učimo da najprije cijene i poštuju svoje (u ovom slučaju vlastitu domovinu i nacionalna obilježja), neće znati poštivati ni tuđe. B. CILJEVI C. DOMENE (str. 5) U 1. Ciklusu djeca trebaju poznavati dječja prava. Međutim, uz prava uvijek idu i dužnosti. Zato ovdje treba dodati i dječje dužnosti. U 5. Ciklusu naveli ste da učenik „promiče antikorupciju“. Ovdje treba koristiti termine koje mislimo provoditi, a ne njihove negacije protiv kojih ćemo se boriti. Srž korupcije sastoji se u tome, da pojedinci ili skupine nekažnjeno krše pravila koja, u pravilu, vrijede za sve članove društva. Jedna od definicija korupcije je da je ona „moralna pokvarenost“ tj. „izraz kvarenja moralnih vrijednosti društva“ (Aristotel, Machiavelli, Montesquieu). Zato ovdje predlažem da umjesto „promiče antikorupciju“ učenik „promiče moralne vrijednosti društva“ tj. poštivanje moralnih normi kao i sankcioniranje nepoštivanja istih. Mnogi koji se bave proučavanjem odgoja i raznih stilova kroz povijest do danas te nastoje argumentirati što neki odgoj čini uspješnim, uviđaju da je ključ za odgoj u dvadesetprvom stoljeću zapravo odgajanje djece sa snažnom voljom i jasnim vrijednostima. U ovom prijedlogu zanemarena je i snažna volja (osnaživanje volje) i jasne vrijednosti. Nekadašnja filipinska predsjednica i svjetski poznata zagovornica demokracije, Corazon Aquino, jasno je rekla o ulozi vrednota u demokratskom društvu: „Ako ljudi ne posjeduju prave vrijednosti, demokracija je obično udruženje budala.“ Duboko sam uvjerena da nećete dopustiti da našu djecu i mlade oblikuje građanski odgoj bez pravih vrijednosti koje se temelje na čovjekovom dostojanstvu, a ujedno ga i promiču. Jedno od temeljnih je čovjekovo pravo na život od začeća do prirodne smrti. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Primjedbe se odnose na opis teme, a da se nisu proučili odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Jasno su navedeni ciljevi: - razvijanje građanskih kompetencija - usvajanje znanja o ljudskim pravima, političkim konceptima, procesima i političkim sustavima, te obilježjima demokratske zajednice - promicati vrijednosti ljudskih prava (ljudsko dostojanstvo, slobodu, ravnopravnost, solidarnosti) - razvijati temeljnih vrijednosti u demokratskom školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici U ciklusu ljudska prava A.1.1. odgojno obrazovno očekivanje da se učenik ponaša u skladu s dječjim pravima i aktivno zastupa dječja prava, putem znanja, vještima i stavova nastoji se učeniku osvijestiti da su ljudska prava univerzalna i pripadaju svakom čovjeku, te mu država i društvo moraju osigurati njihovu primjenu i provođenje bez uvjetovanja. Već u drugom ciklusu, kada se učenici upoznaju s univezalnošću ljudskih prava, u stavove prilikom ostvarivanja odgojno-obrazovnih očekivanja stavili smo „ učenik pridaje važnost ljudskim pravima i odgovornostima“. Primjedba na termin u 5 ciklusu da učenik „promiče antikorupciju“ uvažavamo i pronaći ćemo odgovarajući termin koji ne sadrži negaciju nego afirmativne vrijednosti u cilju borbe protiv korupcije.
10 Kristina Vrban Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Slažem se sva svim komentarima UDRUGE GROZD. Moram svakako naglasiti da nam reforma školstva u Hrvatskoj treba i nužna je ako želimo moralno i gospodarski kao narod opstati. Radna mjesta za koje obrazujemo našu djecu trebaju biti usklađena s potrebama naše države, a ne da nam mladi odlaze zbog nedostatka posla. Ipak za ovakvu brzinsku reformu koja se pokušava ugurati u naš obrazovni sustav priznajem nisam, uvijek sam protiv kada se pokušava nešto na brzinu podvaliti da, podvaliti Hrvatima, kada se računa da nemamo znanja ni bistre glave, da samostalno rasudimo što je dobro, a što ne. Osobito mi se gadi kada pojedinci ovoga našega naroda žele zaraditi i sebi osigurati budućnost (ne radeći) na dobrobiti hrvatske djece, mladi pa i ostalih građana (ovdje osobito mislim na „građanske“ udruge koje aktiviranje novaca iz različitih fondacija dobivaju na način tzv. uključivanja u školski sustav na „dobrobit djece“ sa sumnjivim programima za koje kao roditelj već do sada nisam mogla dobiti nikakve konkretnije informacije, a kamoli da sam smjela sama odlučivati hoće li moje dijete pohađati navedeni „predmet-program,“ ili ne, iako sam prema Ustavu RH obvezna i imam pravo sudjelovati u obrazovanju moje djece i osobito odgoju prema vlastitim vrijednostim i stavovima). Žao mi je što se prije ponovnog pokušaja nasilnog uvođenja promijena (koje ponavljam su nužne, ali ne na ovaj način) i što smo već na prošloj javnoj raspravi konkretno rekli nedostatke ove sadašnje reforme, što se i dalje pokušava ista reforma progurati u školstvo, a da se stručni tim uopće nije promijenio, da se nisu uključili znanstveni instituti i stručnjaci npr. Institut Ivo Pilar i cijeli niz cijenjenih akademika koji su se u prošloj raspravi oglasili, koji su neka istraživanja samostalno obavili, da se ista greška pokušava i dalje progurati jer očito je da netko ima financijsku korist, a samim time je i u sukobu interesa, što se u nikojem slučaju ne smije tolerirati ako se nešto provodi radi javne dobrobiti svih građana RH. Dakle nacionalno istraživanje o tome što u našem školstvu ne valja, što treba mijenjati, što se želi postići tom promijenom, koji je cilj odnosno svrha same promijene i na koji način to želimo mijenjati (dakle to je zadnja stavka a ne promijena radi promijene ili pokusnog kunića pa da sami sebi možemo reći da smo ipak nešto poduzimali ali eto nije zaživjelo). Jer ne može zaživjeti nešto što u samim temeljima nije dobro postavljeno, jer niti jedna međupredmetna tema nije jasno definirana da se točno zna tko, kada i gdje će što provoditi. Tako ja kao roditelj zahtijevam s obzirom na sve nedorečenosti, da međupredmetne teme budu izbornog karaktera, da se traži moja pismena suglasnost o provođenju istog, pa tako i da pojedini sadržaji koji se obrađuju imaju odgojnu i svjetonazorsku dimenziju npr. u spolnom odgoju u temi Zdravlje, a osobito kod dolaska civilnih nevladinih udruga u Građanskom odgoju, s obzirom da ne znam tko kontrolira u državi odnosno Ministarstvu obrazovanja da li su ti civilni aktivisti stručno osposobljeni za rad s djecom (ili se tek uče na našoj) i koje to teme mogu bolje obraditi civilne neodgojne ustanove, a ne profesori u školi. Također tražim da me se prije davanja moje pismene suglasnosti obavijesti o kojim temama će se govoriti, i na koji način tako da imam jasnu sliku o području-temi koje se obrađuje za davanje svoje suglasnosti. U OŠ koju pohađaju moja djeca već dolaze iz Udruge Suncokret OLJR nitko me nije educirao o sadržaju kojeg prolaze na satu razrednika kada se provodi "program" a još manje tražio moju suglasnost. Na Vijeću roditelja postavila sam upit ravnatelju zašto se ne traži suglasnost roditelja s obzirom da dolaze "ne stručni" ljudi (nitko nama roditeljima nije predočio njihove kompetencije i potvrdu o obrazovanju u odgojnom radu s djecom), ravnatelj je izjavio da se isti program provodi prema suglasnosti Ministarstva obrazovanja i da mi roditelji nemamo pravo tražiti informaciju niti što se provodi na satu, niti davanje svoje suglasnosti. Dakle ovaj "očaj" ulaska civilnih udruga u školstvo je u našoj školi jako dobro zaživio, pa sada koristim priliku i pitam Vas u Ministarstvu da li je istina da se već ovakav kurikulum zapravo i provodi već nekoliko godina u našim osnovnim školama u tajnosti ili je to samo naša OŠ pokusni kunić? U prijedlogu novog školskog kurikuluma zanemarene su nacionalne vrijednosti domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, kao i etičnost, moralnost, vrijednost braka i obitelji, svakako treba dodati i teme kao prva pomoć, domaćinstvo, vrtlarstvo ili drugih tema korisnih za život i uključivanje djece (kasnije odraslih ljudi) u širu zajednicu za opće dobro. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlozi koji su ponovljeni od Udruge „GROZD“, molimo Vas da pročitate odgovor koji smo dali na njihove primjedbe. Vrijeme izrade kurikulumskih dokumenata je propisano Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, kao i ciklusi koje ona predviđa. Nikako se ne radi o „brzinskom“ uvođenju, a ponajmanje o ignoriranju primjedbi sa stručne rasprave. Odgovori na primjedbe sa stručne rasprave dostupni su na stranici kurikulum.hr , kao i objava nove inačice dokumenta nakon usvojenih prijedloga sa stručne rasprave. Međupredmetne teme nisu predviđene kao kurikulumi izbornih predmeta, nego naprotiv, integrirane u sve nastavne predmete kroz sve cikluse obrazovanja (od predškolske dobi do završetka srednjoškolskog obrazovanja).
11 Ana Sreš Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Şmatram da mnogo stvari ovdje nije dorečeno,a neke stvari nikako ne bih htjela : Nedostatak domoljublja. Nedostatak pitanja časti i morala. Nadalje ne bih htjela da mi nastavu djeci održava neki pedagoško-psihološko neobrazovani aktivist udruga koje možda ne odgovaraju mojem odgoju,tu se čak i krši ustavno pravo roditelja na odgoj djeteta. Ne vidim zašto bi maloljetno dijete uopće trebalo prosvjedovati osim u sklopu škole,kad ionako nemaju pravo biračkog ili referendumskog glasa. Pitanje ravnopravnosti spolova samo za sebe nije dovoljno već ga treba poširiti na vjersku,rasnu,manjinsku...ravnopravnost. Eto,to je ukratko od mene iako bi mogla još mnogo toga nabrojati Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Na pitanje da će nastavu Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje održavati nestručne osobe iz kojekakvih udruga, odgovorili smo gospodinu Mladenu Križaniću, pa Vas molimo da pogledate odgovor. Primjedba na nedostatak domoljublja, časti i morala također je odgovorena Udruzi „GROZD“, pa Vas molimo da tamo pogledate odgovor. Primjedba da maloljetno dijete prosvjeduje ne stoji jer Međupredmetna tema obuhvaća i punoljetne učenike (od 3 razreda srednje škole do završetka školovanja). Pitanja vezana uz različite oblike diskriminacije smo također odgovorili Uredu pučke pravobraniteljice, da ćemo ih uvrstiti u odgojno obrazovna očekivanja, u skladu s autonomnom procjenom nastavnika koje oblike ravnopravnosti (diskriminacije) će obrađivati u kojem ciklusu.
12 Udruga U ime obitelji Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Predmet: Primjedbe na Nacrt prijedloga kurikula međupredmetne teme Građanski odgoj Obzirom na činjenicu da u dokumentu Kurikulum međupredmetne teme Građanski odgoj, koji je predmet ove javne rasprave, nije naznačeno što je u dokumentu mijenjano u odnosu na verziju koja je bila predmet prethodne Stručne rasprave, donosimo ovdje I. opće i načelne preporuke kako bi ovi sadržaji građanskog odgoja trebali izgledati; II. posebne primjedbe na originalnu verziju dokumenta; III. primjedbe na prijedlog međupredmetnih tema općenito, jer i u tom kontekstu treba razmatrati i ovaj posebni prijedlog međupredmetne teme Građanski odgoj; IV. preporuke za ugradnju sadržaja koji pomažu rješenju problema demografskog odumiranja našeg naroda. I. Opće i načelne preporuke Političko obrazovanje treba dati miroljubivo domoljublje, a građansko pristojnost i život u zajednici. Ponuđeni program to ne daje. Ponuđeni program nema nikakve veze s hrvatskom kulturom, tradicijama i vrijednostima. On usustavljuje učenje nevladinih organizacija, pod krinkom bezgraničnih ljudskih prava. Nema tu vještina, npr. kako se piše pismo, službeno ili ljubavno, nema vrijednosti poput viteštva, sportske korektnosti, stvarnog razumijevanja svih različitosti, nema znanja ni o čemu nego o aktivnostima NGO. Gdje su tu hrvatske specifičnosti - povijesna težnja samostalnosti, domoljublje, žrtvovanja generacija, važnost vjere u kulturi i politici, odnosi sa susjedima? II. Posebne primjedbe na sadržaj prijedloga kurikula Građanski odgoj 1. Ovi sadržaji ne odgajaju učenika samo da bude građanin svijeta i demokracije, nego da bude, prije svega, HRVATSKI građanin – svijeta, demokracije i ljudskih prava. To znači da treba uvesti (u definiciju i cijeli program) pojmove „Hrvatska“, „istina“, „domoljublje“, „domovina“, „dom“, „nezavisnost“ i „zavičaj“, „simboli“, „državnost“, „zastava“, „grb“, „himna“, „ustav“ a zacijelo i još neke, na primjer „radost pripadanja“, „čast“, „poštenje“, „viteštvo i kavalirstvo“, „hrabrost“, „žrtvovanje“, „ponos“... Tu se ne obrazuju poslenici neke međunarodne nevladine udruge, nego hrvatski učenici koji trebaju voljeti (dakle o tome učiti) i svoju Domovinu i cijeli svijet. Ukratko, svaki pojam, nastavna jedinica, cilj, kompetencija i sve drugo, mora jednako sadržavati hrvatski i općeljudski pristup. 2. Program treba značajno proširiti i dopuniti. Građanski odgoj ne može nikako sadržavati samo tri domene i to Ljudska prava, Demokraciju i Civilno društvo! Tražimo da se program upotpuni s još nekoliko, vrlo važnih tema: Čast i moral Čovjekov pristup ljudskoj istini Domoljublje Čovjek kao kulturno biće Poslovi koji nas čekaju u životu (promocija STEM područja) Pisano i usmeno izražavanje: pristojnost i etiketa. Zar stvarno „građanski odgoj“ obuhvaća samo „ljudska prava, demokraciju i civilno društvo“??? Zar ne obuhvaća slanje pisma, rukovanje, shvaćanje društva u kojemu živi, ljubav za vlastito a poštovanje za tuđe, izražavanje, upoznavanje (znanstvenih) tehnika dosezanja ljudske istine, informacije o budućnosti koja učenike čeka, te pitanja opće časti i morala? Tri trenutno predviđene domene ne rabe pojmove časti i morala, a na tim pojmovima izrastaju i pojedinci i nacije i društva! 3. Manjine. Manjine treba poštovati, cijeniti, razumjeti i štititi i dobro je da to predmet naglašava. No, propušteno je naglasiti da u okviru upravo ovoga predmeta, sve učenike, a napose, ciljano i specifično one u manjinskim školama, treba učiti da je Republika Hrvatska njihova domovina, da je njihov interes, ali i odgovornost, njezina dobrobit i da su hrvatska Vlada, policija, vojska, šport, umjetnost i sve drugo jednako njihovi kao i onih učenika koji su hrvatske nacionalnosti. 4. Stereotipi i predrasude. Stereotipe i predrasude koji će biti predmet podučavanja treba eksplicitno nabrojiti. 5. Civilne udruge i civilno društvo. Civilno društvo treba razlikovati od civilnih udruga! Nastavu o svim domenama (nakon dopune!), a napose o „ljudskim pravima, demokraciji i civilnom društvu“ TREBAJU DRŽATI ODGOVARAJUĆI NASTAVNICI, A NE AKTIVISTI. U izvedbi nastave smatramo potpuno neprihvatljivim da djecu educira bilo koje osoblje osim prosvjetnih radnika. Svi programi koji ulaze u školu moraju biti verificirani od Ministarstva i sve osobe koje rade s djecom moraju proći pedagoško-psihološku naobrazbu bez koje ne smiju ući u razred. 6. Ravnopravnost spolova. Hrvatski Sabor treba obvezati autore programa i MZOS da se pod, ispravno navedenom jedinicom promiče ravnopravnost spolova, a ne podmeće rodna teorija, i sve na njoj temeljeno. Nadalje, program se bavi samo ravnopravnošću na bazi spola, potpuno zanemaruje vjersku, klasnu, rasnu. Potpuno je zanemarena neravnopravnost temeljena na podobnosti/ nepodobnosti, primarno političkoj, koja je veći uzrok neravnopravnosti u našem društvu od pripadnosti jednom ili drugom spolu. 7. Politički aktivizam. Smatramo da aktivno sudjelovanje u prosvjednim akcijama nije dopustivo, niti opravdano, jer djeca u toj dobi nemaju legalno pravo sudjelovati niti u izborima, referendumskim izjašnjavanjima, pa nije prihvatljivo niti da ih se koristi kao oruđe u prosvjednim akcijama bilo koje vrste. Djeca se prosvjedovanju uče u okviru u kojem djeluju u školi, i već sada jako dobro znaju koji zakoni i propisi se odnose na njih u procesu učenja i kako se protiv njih boriti (dinamika ispitivanja, pisanja ispita i slično). Učenička vijeća, roditeljska vijeća i drugi načini uključivanja učenika i roditelja više su nego dovoljni za učenje procesa demokratskog odlučivanja. 8. Demokracija i civilno društvo. Uloga medija i civilnoga društva u demokratskome društvu“ je jedan od ključnih sadržaja domene Demokracija. Zašto SAMO MEDIJI I CIVILNO DRUŠTVO? Zar ulogu u vladavini demokracije nemaju i roditelji, obitelj i porodica, škola, vjera, policija, oružane snage, znanstvena metodologija, učenje povijesti, ta sve političke pojave i organizacije? 9. Civilno društvo za prvašiće. Je li potrebno da se razredne aktivnosti, disciplina i suradnja u nižim razredima osnovne škole tituliraju pojmom „civilnoga društva“? Zašto ne samo „naš razred“, naša škola“, „društvo“? Nego baš – civilno!? Zar bi bilo vojno, da se ne zove civilno? Ne bi li u toj dobi bilo primjerenije da se umjesto tema o nenasilju ponudi više nogometa i gumi-gumija? III. O međupredmetnim temama općenito Prijedlog Okvira nacionalnog kurikuluma daje osobitu pozornost sljedećim vrijednostima: znanje, solidarnost, identitet, odgovornost, integritet, poštivanje, zdravlje, poduzetnost. Samo su dvije od tih 8 vrijednosti prijedlogom Kurikularne reforme dobile zasebni izdvojeni kurikul – zdravlje i poduzetnost. Koja je argumentacija i obrazloženje za ovakav prijedlog? Također iz područja generičkih kompetencija, čije stjecanje je predloženo kao temeljni smisao i cilj cjelokupnog obrazovanja (dok se stjecanje uporabljivog znanja jedva spominje), izdvojen je osobni i socijalni razvoj u zasebnu međupredmetnu temu. Osobni i socijalni razvoj ima za cilj razvijati prema ONKu spremnost kod djece za četiri stvari: 1. da upravljaju sobom, 2. da upravljaju osobnim i profesionalnim razvojem, 3. da se povezuju s drugima, i 4. da budu aktivni građani. Ovaj četvrti cilj osobnog i socijalnog razvoja izdvojen je u dodatni međupredmetni kurikul: građanski odgoj. Nije jasno zbog čega su selektivno izdvajane samo neke od vrijednosti na kojima počiva ovaj prijedlog kurikuluma, samo neke od generičkih vještina, neke i opetovano i višestruko izdvajane u zasebne međupredmetne kurikule dok drugima nije pridana takova pažnja. Posljedica predlaganja čak sedam međupredmetnih kurikula, koji su, ponavljamo, predlagani bez sustava i kriterija, je jedan jako kompliciran i nepotrebno preadministriran sustav, koji su zamijetili mnogi praktičari. Sadržaji svih međupredmetnih tema su većinom ugrađeni u predmetne kurikule, koje predlažemo samo dopuniti željenim ishodima karakterističnim za ove međupredmetne kurikule. Potrebno je izraditi još kurikule satova razrednika, i zaokružiti priču. Analiza i okrupnjavanje svih sadržaja u svim dokumentima CKR-a, a koji su vezani za svaku od 8 vrijednosti na kojima počiva ONK, za sve ciljeve kojima teži ONK, je korisna i može služiti za procjenu da li ONK doista uvažava i bazira se na svim navedenim vrijednostima i stremi svih navedenim ciljevima. Ali sadržaje ne treba izdvajati u posebne međupredmetne teme. IV. Kurikulum međupredmetne teme Građanski odgoj i demografsko pitanje Svaka reforma koja se provodi mora imati u vidu problem broj 1 hrvatskog društva – demografsko odumiranje - i nuditi prijedloge i mehanizme za njegovo rješenje. Neki od mehanizama koje CKR može ponuditi i ugraditi, a tiče se upravo teme Građanski odgoj: 1. pojašnjavanje i isticanja važnosti zaštite ljudskog života od začeća do prirodne smrti u domeni ljudskih prava, posebice prava djece (Građanski odgoj); 2. isticanje kroz cijelo obrazovanje i sve predmete da je stvaranje obitelji i roditeljstvo velika vrijednost, važan cilj, izvora veselja i životnog ispunjenja; 3. prosvjeta kao primjer poziva koji omogućava izvrsnu usklađenost između poslovnih obaveza i obiteljskog života (povratna sprega, utjecanje na atraktivnost ovog poziva među pripadnicima budućih naraštaja). U zaključku, udruga U ime obitelji drži da je sadržaje programa Građanski odgoj potrebno u cijelosti preraditi i doraditi uzevši u obzir sve ovdje navedeno. Potrebno je promisliti je li potrebno postojanje ovog sadržaja u obliku zasebnog kurikula, iz sljedećih razloga: 1. na isti način nisu obrađene i izdvojene mnoge druge vrijednosti i generičke vještine, na kojima se temelji ONK; 2. količina administracije koja se nameće u ovakvoj provedbi je zagušujuća; 3. sadržaji su u najvećem opsegu ugrađeni u kurikule pojedinih predmeta; izradom kurikula satova razrednika biti će ugrađeni u cijelosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. l.Opće i načelne preporuke Slažemo se da odgoj i obrazovanje između ostalog trebaju promicati i razvijati domoljublje, pristojnost i život u zajednici i smatramo da se ta odgojna zadaća ponuđenim kurikulumom može postići. ll. Posebne primjedbe na sadržaj prijedloga kurikula Građanski odgoj Predloženi pojmovi i sadržaji su ugrađeni u predmetne kurikulume. Što se tiče suradnje s udrugama civilnog društva, smatramo da je njihovo poznavanje, informiranje o radu i poznavanje institucija civilnog društva važan doprinos u izgradnji civilnog društva. Nije predviđeno da aktivisti udruga preuzmu odgoj i obrazovanje učenika, nego je predviđena njihova suradnja sa školama, a za metodičko-pedagoški dio odgovaraju nastavnici. Stereotipe i predrasude je nemoguće sve navesti budući se ne mogu unaprijed predvidjeti predrasude koji će se možda tek stvoriti. S obzirom na 7 međupredmetnih tema nemoguće je kurikulum proširiti s još domena. Suglasni smo da u učenju o manjinama treba učiti i da je je Republika Hrvatska njihova domovina, da je njihov interes, ali i odgovornost, njezina dobrobit i da su hrvatska Vlada, policija, vojska, šport, umjetnost i sve drugo jednako njihovi kao i onih učenika koji su hrvatske nacionalnosti. Prihvaćamo primjedbu da se Građanski odgoj i obrazovanje trebaju baviti ravnopravnošću po svim osnovama a ne samo spola. Kurikulumom međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije predviđeno korištenje učenika kao oruđa u prosvjednim akcijama ali nakon punosljetnosti (V.ciklus) imaju pravo sudjelovati u prosvjednim akcijama. lll. O međupredmetnim temama općenito U koordinaciji s ostalim Međupredmetnim temama, došli smo do zaključka da se neki sadržaji preklapaju (pogotovo s Međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj), te smo ih, u suglasnosti s drugim stručnim radnim skupinama, objedinili. Niti jedna Međupredmetna tema nije sama sebi svrhom, nego se njihovim zajedničkim implementiranjem u odgojno-obrazovni sustav može postići cilj Cjelovite kurikularne reforme. lV. Kurikulum međupredmetne teme Građanski odgoj i demografsko pitanje Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje svojim sadržajima promiče vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, brak i obitelj.
13 Ivan Dušan Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Mislim da bi u temu građanski odgoj i obrazovanje trebalo dodati još i upznavanje učenika sa procedurom donošenja zakona i traženjem zakona i propisa na webu. zahvaljujući webu svi zakoni i propisi su javno dostupni na internetu, kroz školu, a anjbolje kroz ovu međupredmetnu temu učenici trebaju naučiti kako koristeći internet pronaći zakon ili neki drugi akt koji im je potreban. Isto tako upoznati ih sa ovom web stranicom, tj javna savjetovanja i njihova uloga u donošenju zakona i potaknuti ih da počnu pratiti javna savjetovanja i davati svoje mišljenje za zakone i ostale propise koji se donose u RH. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Suglasni smo s Vašim prijedlogom da ova međupredmetna tema treba doprinijeti općoj informiranosti učenika. U svim srednjim školama (gimnazijama i strukovnim školama) postoji predmet Politika i gospodarstvo u kojem se detaljno uči zakonodavna procedura, a uvođenje informatike kao obaveznog predmeta i uvođenje međupredmetne teme Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije, doprinijet će informiranosti i poticati učenike da se uključuju u javnu raspravu putem web-a. U domeni demokracija u B.5.1 i B.5.2. predviđena su odgojno obrazovna očekivanja u kojima učenik promiče pravila demokratske zajednice kroz upoznavanja s procedurom donošenja političkih odluka, zakon i drugih propisa, kao i sudjelovanje u odlučivanju u demokratskoj zajednici (za punoljetne učenike).
14 Igor Zovak Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Dakle da ponovimo: Prijedlog nije usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju jer ne navodi da nositelj svih aktivnosti, pa tako i građanskog odgoja, treba biti škola, i da to ne mogu biti nevladine udruge. Veliki dio aktivnosti i sadržaja građanskog odgoja (oko trećine) prepušten je udrugama civilnog društva, i to bez jasno navedenih uvjeta i kriterija. Predviđeno je posjećivanje, uključivanje i sudjelovanje učenika u projektima, aktivnostima i tribinama nevladinih udruga. S obzirom da se s ciljevima pojedinih udruga roditelji mogu ili ne moraju slagati, a nije predviđeno njihovo informiranje i suglasnost, to predstavlja evidentno kršenje roditeljskih ustavnih prava. Iako se načelno slažemo da kod učenika treba razvijati stavove o važnosti aktivnog uključivanja u društvene procese, uvlačenje maloljetne djece u rad udruga mimo pristanka roditelja predstavlja manipulaciju djecom. Roditeljski oprez je više nego opravdan kad znamo da je uvođenje kurikularne reforme vremenski sinkronizirano s osiguravanjem velikog novca iz Soroševe fondacije (Open Society) za 50-ak lijevo-liberalnih udruga iz tzv. Good inicijative. Radi se o udrugama iz Platforme 112, kao što su GONG, Forum za slobodu odgoja, RODA, Zagreb Pride, Lezbijska udruga LORI, Centar za ženske studije, CESI ili Institut za društvena istraživanja. One su do sada ulazile u škole na „mala vrata“, a ovom bi reformom ušle na „velika vrata“. Iz spomenutog Instituta inače dolazi g. Boris Jokić i još dvoje-troje ljudi iz autorske skupine ove reforme, te se oni zapravo nalaze u sukobu interesa! Uključivanje u obrazovni sustav trebalo bi biti ravnopravno omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti, a ne po kriteriju podrške lijevo-liberalnih financijskih fondova. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u javnu raspravu. Odgovor na Vaše primjedbe nalazi se u odgovoru gospodinu Mladenu Križaniću.
15 Matko Ljuban Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Nemojte nam zapakiravati Jovanovića u liku Jokića. Dosta nam je terora lgbtyq... i nametanja izokrenutih vrijednosti, te da takve skupine uopće imaju pravo pristupa i kontakta s djecom i mladeži, posebice u okviru i pod krovom odgojno obrazovnih ustanova. U ovom prijedlogu, a obzirom tko ga je radio, osjeti se deficit vrijednosti koje zaslužuju svoje mjesto u našem društvu. Ne možemo dopustiti da nam djeca odrastaju nacionalno i socijalno indiferentni i zapušteni, a rezultat toga su i sami autori prijedloga. Znatno više istaknuti opće civilizacijske i naravne vrijednosti: ČOVJEKOLJUBLJE, DOMOLJUBLJE I BOGOLJUBLJE. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš prijedlog je generaliziran, uvredljiv za autore navedenog dokumenta i ne odnosi se na sadržaj međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
16 Ivan Dušan Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Mislim da je kod te teme - građanski odgoj i obrazovanje jako važna stvar upoznavanje učenika sa institucijama Republike Hrvatske (policija, vojska, pravosuđe, lokalna uprava, vlada i Sabor) i njihovim funcioniranjem. Mnogi učenici koji završe srednju školu ne poznaju dovoljno te institucije, te ih unaprijed doživljavaju kao korumpirane, zatvorene i nemaju povjerenje u njih. Zbog toga smatram da je potrebno kurikulum uvrstiti i naglasiti važnost suradnje škole sa tim insitucijama, organiziranje posjeta institucijama RH kao i dolazak predstavnika institucija RH u školu i predstavljanje institucije učenicima. Gradonačelnik, predstavnik policije, saborski zastupnik, sudac općinskog suda - svi oni bi trebali jednom godišnje doći u školu, popričati sa učenicima i predstaviti rad svoje ustanove. Zato je važna ta suradnja, važno je razbiti kod učenika strah i stvoriti povjerenje u institucije RH. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem sudjelovanju u javnoj raspravi. U potpunosti podržavamo Vaš prijedlog za organiziranje posjeta institucijama Republike Hrvatske, kao i mogućnost dolaska njihovih predstavnika u školu. U svim ciklusima domene demokracija predvidjeli smo očekivanja: promiče pravila demokratske zajednice, sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici i razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj. Aktivnim sudjelovanjem u pojedinim projektima građanskog odgoja, postoji mogućnost neposrednog sudjelovanja učenika u institucijama državne vlasti (sudova, Hrvatskog sabora, pučkog pravobranitelja i ostalih). Također napominjemo da je tema ustrojstvo državne vlasti zastupljena od najranijih ciklusa (predškolskog odgoja) do završetka srednjoškolskog obrazovanja, sukladno dobi, uzrastu i predznanjima učenika.
17 Ana Ećimović Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Poštovani, u potpunosti podržavam zdravo razumske argumente Udruge Grozd jer sam i sama roditelj i želim imati mogućnost odabira što će moja djeca učiti te da zaista imaju mogućnost odabira a ne kao u vašem trenutnom prijedlogu, samo orijentir na vrijednosti koje zastupaju lijevo liberalne udruge. Srdačan pozdrav, Ana Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju u javnoj raspravi. Obzirom da se u potpunosti slažete s prijedlozima Udruge „GROZD“, molim Vas da pročitate odgovor koji smo dali na prijedloge navedene Udruge.
18 Zlatko Bakavić Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Da se ne ponavljamo, u potpunosti podržavam stavove udruge Glas roditelja za djecu-GROZD. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju u javnoj raspravi. Obzirom da se u potpunosti slažete s prijedlozima Udruge „GROZD“, molim Vas da pročitate odgovor koji smo dali na prijedloge navedene Udruge.
19 Jelka Barba Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Slažem se sa udrugom GROZD u svim argumentima protiv ovakvog prijedloga međupredmetne teme Građanski odgoj. I u građanskom odgoju je neophodno potrebna suglasnost roditelja za svoju djecu posebno kod svjetonazorske dimenzije, te aktivizma nevladinih udruga u građanskom odgoju. Ne može se djecu uključivati u projekte nevladinih udruga sa čijim se programima i aktivnostima roditelji ne slažu. Važno je ravnopravno omogućiti svim udrugama po stručnim kriterijima uključivanje u obrazovni sustav. Za djecu su prije svih odgovorni njihovi roditelji koji moraju imati mogućnost slobodno i samostalno odlučivati o građanskom odgoju svoje djece. Škola i udruge su tu da im u tome pomognu i to isključivo po svjetonazorskim vrijednostima roditelja. Sve ostalo je kršenje osnovnih ljudskih prava. Hvala Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju u javnoj raspravi. Obzirom da se u potpunosti slažete s prijedlozima Udruge „GROZD“, molim Vas da pročitate odgovor koji smo dali na prijedloge navedene Udruge.
20 Ivan Danek Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Poštovani, podržavam komentar "Glas roditelja za djecu - GROZD" Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju u javnoj raspravi. Obzirom da se u potpunosti slažete s prijedlozima Udruge „GROZD“, molim Vas da pročitate odgovor koji smo dali na prijedloge navedene Udruge.
21 Krešimir Bulat Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme - Prijedlog nije usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju jer ne navodi da nositelj svih aktivnosti, pa tako i građanskog odgoja, treba biti škola, i da to ne mogu biti nevladine udruge. - Veliki dio aktivnosti i sadržaja građanskog odgoja (oko trećine) prepušten je udrugama civilnog društva, i to bez jasno navedenih uvjeta i kriterija. Predviđeno je posjećivanje, uključivanje i sudjelovanje učenika u projektima, aktivnostima i tribinama nevladinih udruga. S obzirom da se s ciljevima pojedinih udruga roditelji mogu ili ne moraju slagati, a nije predviđeno njihovo informiranje i suglasnost, to predstavlja evidentno kršenje roditeljskih ustavnih prava. Iako se načelno slažemo da kod učenika treba razvijati stavove o važnosti aktivnog uključivanja u društvene procese, uvlačenje maloljetne djece u rad udruga mimo pristanka roditelja predstavlja manipulaciju djecom. - Roditeljski oprez je više nego opravdan kad znamo da je uvođenje kurikularne reforme vremenski sinhronizirano s osiguravanjem velikog novca iz Soroševe fondacije (Open Society) za 50-tak lijevo-liberalnih udruga iz tzv. Good inicijative. Radi se o udrugama iz Platforme 112, kao što su GONG, Forum za slobodu odgoja, RODA, Zagreb Pride, Lezbijska udruga LORI, Centar za ženske studije, CESI ili Institut za društvena istraživanja. One su do sada ulazile u škole na „mala vrata“, a ovom bi reformom ušle na „velika vrata“. Iz spomenutog Instituta inače dolazi g. Boris Jokić i još dvoje-troje ljudi iz autorske skupine ove reforme, te se oni zapravo nalaze u sukobu interesa! - Uključivanje u obrazovni sustav trebalo bi biti ravnopravno omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti, a ne po kriteriju podrške lijevo-liberalnih financijskih fondova. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona.
22 Mladen Križanić Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Zamjetan je lijevo-liberalni, samoproglašeno progresivni pristup, koji se poput komunizma neodgovorno upušta u eksperimentiranje s čovjekom, dovodeći u pitanje njegova provjerena i dokazana biološka svojstva, kao i tradicionalni nacionalni i vjerski identitet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u javnu raspravu. Primjedba je generalna i ne odnosi se na sadržaj dokumenta.
23 Glas roditelja za djecu - GROZD Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Stručni tim udruge Glas roditelja za djecu – GROZD PRIMJEDBE NA MEĐUPREDMETNU TEMU GRAĐANSKI ODGOJ 1. OPĆE PRIMJEDBE NA KONCEPT MEĐUPREDMETNIH TEMA: 1.1. Za međupredmetne teme nije konkretizirano tko, kada i gdje bi ih trebao provoditi. Ovakav koncept međupredmetnih tema, osim što bi doveo do organizacijske zbrke, stvara veliki nedefinirani prostor u kojemu bi se djecu uključivalo u sadržaje i aktivnosti s kojima roditelji nisu upoznati i nisu izrazili svoju suglasnost. Koncept nije usklađen sa zakonskim okvirom i dosadašnjom praksom u školama, a to je da su svi dodatni sadržaji i aktivnosti koji nisu dio obveznih predmeta izbornog karaktera (odvijaju se u sklopu izbornih predmeta ili izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti) i djeca u njima sudjeluju u dogovoru i uz suglasnost roditelja. Kako god da su autori zamislili provedbu međupredmetnih tema (ako su je uopće konkretno zamišljali), sadržaji međupredmetnih tema koji nisu dio obveznih, redovnih predmeta ne smiju se nametati kao obvezni. 1.2. U čitavom konceptu reforme, pa tako i u konceptu međupredmetnih tema, ne spominje se, ili barem ne dovoljno, uključenost roditelja i partnerski odnos s roditeljima. Suradnja s roditeljima je jedan od najvažnijih preduvjeta kvalitete i učinkovitosti odgojno-obrazovnog sustava. 1.3. Za specifične sadržaje koji imaju istaknutu odgojnu ili svjetonazorsku dimenziju – poput pristupa spolnosti u međupredmetnoj temi zdravlje ili aktivizma civilnih udruga u međupredmetnoj temi građanskog odgoja – nije uzeta u obzir pluralnost odgojnih i svjetonazorskih pristupa, niti je predviđeno informiranje i suglasnost roditelja koji, prema čl. 64 Ustava Republike Hrvatske, imaju „pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju svoje djece“. Pisanu suglasnost, naravno, treba omogućiti svakom roditelju za njegovo dijete, a ne samo „skupnu“ suglasnost preko Vijeća roditelja. Obrazovna reforma bi trebala ne samo deklarativno, već i konkretno uvažavati zahtjeve demokratskog, pluralnog društva, te poštivati primarnu odgojnu ulogu i odgovornost roditelja. Primjerice, u međupredmetnoj temi Zdravlje nameće se svima isti pristup temi ljudske spolnosti kakav se proteklih godina nametao kroz zdravstveni odgoj Kukuriku koalicije: spolnost se tretira isključivo kroz tehnicističko-„zdravstveni“ pristup, što je velikom dijelu roditelja neprihvatljivo. U međupredmetnim temama koje se odnose na građanski odgoj veliki dio (oko trećine) prepušten je udrugama civilnog društva i uključivanju učenika u njihove projekte i aktivnosti. S obzirom da postoje civilne udruge različitih svjetonazorskih pozadina i vrijednosti, s kojima se roditelji mogu ili ne moraju slagati, to što nije predviđena suglasnost roditelja predstavlja evidentno kršenje njihovih ustavnih prava. 1.4. U međupredmetnim temama nisu dovoljno naglašene i obrađene nacionalne vrijednosti domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, te općeljudske vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji itd. Glavni cilj ove reforme, kao i cijelog odgojno – obrazovnog sustava bi trebao biti da iz tog sustava izlaze mladi ljudi koji znaju, mogu i hoće činiti dobro našem društvu. U tome možemo biti puno učinkovitiji ako kod učenika potičemo ljubav prema domovini i odgajamo ih za općeljudske moralne i obiteljske vrijednosti. Bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Dojam je da ovaj prijedlog više stremi nekom nedefiniranom interkulturalnom, kozmopolitskom i moralno relativističkom duhu. 1.6. Predloženih međupredmetnih tema ima previše i trebalo bi ih ujediniti (većina njih se odnosi na građanski odgoj). Nameće se i pitanje, ako je već predložen tako veliki broj međupredmetnih tema, zašto su izostavljeni drugi zanimljivi i korisni sadržaji poput prve pomoći, domaćinstva i mnogih drugih? 2. PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG MEĐUPREDMETNE TEME 'GRAĐANSKI ODGOJ': 2.1. Prijedlog međupredmetne teme građanskog odgoja nije usklađen sa Zakonom o odgoju i obrazovanju jer nije jasno rečeno tko je predviđeni nositelj aktivnosti u području građanskog odgoja, tj. da nositelj svih aktivnosti treba biti škola, a da to ne mogu biti civilne udruge. Nije razlučeno koji sadržaji i aktivnosti bi se provodili u redovnim predmetima, a koji izvan njih. Nije navedeno da, sukladno zakonu i praksi u školama, sadržaji građanskog odgoja koji bi se provodili izvan redovnih predmeta trebaju biti izbornog karaktera, te da je za sudjelovanje djece u njima potrebna informirana suglasnost roditelja. 2.2. U prijedlogu međupredmetne teme građanskog odgoja je veliki dio aktivnosti (oko trećine) prepušten udrugama civilnog društva, i to bez jasno navedenih uvjeta i kriterija. Budući da se zna da postoje udruge različitih svjetonazorskih pozadina i vrijednosti, s kojima se roditelji mogu ili ne moraju slagati, to što nije predviđena suglasnost roditelja predstavlja evidentno kršenje roditeljskih ustavnih prava. Uključivanje učenika u rad civilnih udruga vidljivo je u prijedlogu iz preporuka za ostvarivanje očekivanja, primjerice: „posjetiti različite organizacije koje promiču ljudska prava“, „surađivati s udrugama civilnoga društva u projektima i akcijama“, „sudjelovati u njihovim aktivnostima, tribinama...“ itd. Slažemo se da je važno razvijati kod učenika stavove o važnosti aktivnog uključivanja u društvene procese. U tom smislu podržavamo rečenicu pod naslovom „Civilno društvo“: „Sudjelovanjem i akcijama institucionalnih oblika udruživanja i djelovanja građana u okviru civilnog društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, medija i sl.) učenicima se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga.“ No, s obzirom da učenici nisu punoljetni odrasli građani, već su to djeca koja imaju svoje roditelje, i ti su roditelji (a ne država ili civilne udruge) odgovorni za njih, u taj proces moramo uključiti roditelje kako ne bi došlo do manipulacije djecom. Ovim prijedlogom udrugama je omogućen direktni pristup djeci, da s njima rade, utječu na njih, oblikuju njihove stavove i vrijednosti, stvaraju svoje istomišljenike a kasnije i članove, i to bez znanja i suglasnosti njihovih roditelja, što je protuzakonito! (v. čl.64 Ustava RH) 2.3. Roditeljski oprez je opravdan kad se zna da ovim prijedlogom ulazi u škole na „velika vrata“ (do sada je to bilo na „mala vrata“) tzv. Good inicijativa sastavljena od 50-tak udruga lijevo-liberalnog svjetonazora i bogato financirana od Otvorenog društva (Open Society) Georgea Sorosa, čije projekte ne podržava veliki dio roditelja. To su udruge iz Platforme 112, kao što su GONG, Forum za slobodu odgoja, RODA, Zagreb Pride, Lezbijska udruga LORI, Centar za ženske studije, CESI ili Institut za društvena istraživanja (iz kojeg inače dolazi g. Boris Jokić i još 2-3 ljudi iz autorske skupine ove reforme, te se oni zapravo nalaze u sukobu interesa!). Civilne udruge bi svoje programe mogle ponuditi u školama samo u vidu izbornih sadržaja (neformalnog obrazovanja) koje učenici i roditelji mogu slobodno odabrati. Uključivanje u obrazovni sustav trebalo bi biti ravnopravno omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti, a ne po kriteriju podrške moćnih financijskih fondova. Primljeno na znanje Zahvaljujemo vam se na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi i odgovaramo prema točkama pitanja i komentara. 1. ODGOVORI NA OPĆE PRIMJEDBE NA KONCEPT MEĐUPREDMETNIH TEMA: 1.1. Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje (GOO). Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju, pripreme (što je predviđeno prije same implementacije kurikuluma GOO-a). Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncept koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, oni su obavezni! 1.2. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samoga odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. 1.3. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranoga i aktivnoga građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnoga društva (u sklopu zajednice u kojoj živi). Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave o čemu su roditelji upoznati i za što daju suglasnost. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektual ni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. o dgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva (kao što je već opisano prije) pa je stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju ti programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin i to doista postati. 1.4. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). U opisu Međupredmetne teme (str. 4.) piše: „U središtu se nalazi učenje traženjem, analizom i vrednovanjem informacija, čime se stvara okruženje u kojem vrijednosti nisu nametnute, već proizlaze iz učenja i životnoga iskustva pojedinca.“ Domoljublje i hrvatski nacionalni identitet su važne vrijednosti djece i mladih te su u dokumentu implicitno uključene kao neizostavno učenje i poučavanje o ljudskim pravima, o sudjelovanju učenika u demokratskom odlučivanju, o učenju i poučavanju o bližoj i daljoj demokratskoj zajednici. Svugdje gdje se u dokumentu navodi „u zajednici i društvu“ itekako se misli na domoljublje i hrvatski nacionalni identitet bez kojega ne bi bilo niti onog europskog. Na početku dokumenta (u opisu teme; str. 4.) piše: „Građanski odgoj i obrazovanje međupredmetna je tema čija je svrha osposobiti i osnažiti učenike za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. To podrazumijeva odgovorne članove razredne, školske, lokalne, državne, europske i globalne zajednice.“ To podrazumijeva i nacionalni identitet. Možemo umjesto državne razine napisati: nacionalne. U dokumentu (str. 5.) piše: „Mladim ljudima stalo je do zaštite ljudskih prava te su zato nositelji demokratskih promjena i promicatelji demokratskih vrijednosti.“ Četvrti cilj (u sklopu dijela: Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja međupredmetne teme; str. 4.) glasi: „razvijati odgovornost, uvažavanje različitosti i solidarnost kao temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici“ te smatramo da se vaši prijedlozi „etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji“ mogu unijeti kao dio tog cilja. 1.6. (iako nema 1.5.) Smatramo da su sadržaji prve pomoći i domaćinstva, ali i drugih sadržaja važnih za svakodnevni život djece i mladih već dio drugih međupredmetnih tema (npr. Zdravlje, Održivi razvoj, Osobni i socijalni razvoj i sl.). Također, vjerojatno radi toga što se trenutno jedino Građanski odgoj i obrazovanje provodi kao obavezno područje u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske dobija se dojam da se većina sadržaja odnosi na Građanski odgoj i obrazovanje. Važno je napomenuti da su sve međupredmetne teme međusobno povezane, kao i to da je planirana, programirana i ostvarena korelacija svih sadržaja iz međupredmetnih tema s kurikulumima svih obavezni i izborni nastavnih predmeta. 2. ODGOVORI NA PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG MEĐUPREDMETNE TEME 'GRAĐANSKI ODGOJ': Predloženi Kurikulum međupredmetne teme zove se Kurikulum međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Djeca i mladi u sklopu Građanskoga odgoja i obrazovanja usvajaju sadržaje, razvijaju vještine i oblikuju stavove pa se iz tog razloga ne može govoriti samo o odgoju, već i o obrazovanju. 2.1. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem nastoji se što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se navode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kuirkulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje provodi se unutar obaveznih predmeta i izvan nji, provođenje GOO-a nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. 2.2. Sve vezano za civilno društvo i aktivnosti u suradnji s udrugama civilnoga društva, ali i vezano za suglasnost roditelja objašnjeno je pod 2.1. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije, niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). 2.3. Autorski tim prijedloga Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nisu članovi spomenutih udruga i time nismo u sukobu interesa. No, promicanje različitosti, empatije i interkulturalizma može se pokazati i radom u spomenutim udrugama (za druge članove CKR-a ne znamo jesu li članovi udruga i nemamo dokaza). No, smatramo da je diskriminativno razmišljati da ako je netko član npr. Centra za ženske studije ne može biti i autorom Kurikuluma međupredmetne teme Građanskoga odgoja i obrazovanja. Mi smo se prijavili za rad na ovome dokumentu na temelju svojih profesionalnih kompetencija, smatrali smo da smo kompetentni za izradu kurikuluma iz Građanskoga odgoja i obrazovanja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Niti jedan sadržaj ili aktivnost u sklopu ovoga kurikuluma neće se realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
24 Ured pučke pravobraniteljice Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Kao opunomoćenica hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama te isto tako i središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08 i 112/12, dalje ZSD) pučka pravobraniteljica smatra potrebnim uključiti se u raspravu kako bi podržala inicijativu za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u Nacionalni kurikulum. Naime, ovaj nastavni plan uključuje i poučavanje o ljudskim pravima, a što smatramo neophodnim znanjima za sve građane/ke. Kao što vjerujem znate, Republika Hrvatska je pristupila cijelom nizu međunarodnih dokumenata koji definiraju uvođenje obrazovanja za ljudska prava nužnim, uključujući Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciju o pravima djeteta, Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena . Premda zasigurno postoje čvrsti argumenti i za uvođenje Građanskog odgoja kao samostalnog predmeta za razliku od sada predloženog međupredmetnog modela, mišljenja smo kako je i ovakav pristup bolji od toga da učenici/e ni na koji način tijekom svog obrazovanja nisu upoznati s načelima zaštite ljudskih prava, zabranom nejednakog postupanja zbog nečijih individualnih karakteristika te mogućnostima zaštite u slučaju kada dožive povredu ljudskih prava ili diskriminaciju. Iako broj pritužbi upućivanih pučkoj pravobraniteljici raste iz godine u godinu (što govori o boljoj informiranosti građana/ki) činjenica je kako je znatan broj ovih pritužbi izvan našeg zakonskog mandata za postupanje iz čega se vidi da građani/ke nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s funkcioniranjem sustava državne uprave u cijelosti, posebice pravima koja imaju u upravnim postupcima te sustavom besplatne pravne pomoći. Nadalje, prema našim saznanjima kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, vrlo visoki postotak građani/ki je doživio diskriminaciju, ali među njima većina nije poduzela ništa da takvo postupanje dokine ili spriječi u budućnosti (izvor: Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, Pučki pravobranitelj, 2012.). Razlozi tomu su mnogostruki, no među njima su svakako i neupućenost u to da je diskriminacija zabranjena Zakonom te da postoje mehanizmi za zaštitu od nje. Također, ispitivanja socijalne distance koja smo do sada provodili u okviru istraživanja, pokazuju visoku razinu socijalne distance prema određenim društvenim grupama: nacionalnim i etničkim manjinama (posebice Romima), vjerskim manjinama te također osobama starije dobi, članovima sindikata, beskućnicima, azilantima i LGBT osobama. Budući da stereotipi i predrasude mogu dovesti do diskriminatornog postupanja smatramo kako je obrazovanjem potrebno utjecati na izgradnju stavova koji neće proizlaziti iz nekritičkog preuzimanja široko rasprostranjene negativne, no neutemeljene slike o pripadnicima/određenih grupa već znanja o društvenoj konstruiranosti stereotipa i predrasuda. Na tom tragu pohvaljujemo definiranje očekivanih znanja, vještina i stavova koji se predviđaju ostvariti u 3. Ciklusu domene ljudskih prava (A.3.3.) te napominjemo kako Zakon o suzbijanju diskriminacije prepoznaje 17 zabranjenih diskriminacijskih osnova s kojima bi učenici/e trebali u ovom okviru biti upoznati. Naposljetku, kako iz teksta Prijedloga kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje dostupnog u javnom savjetovanju nije vidljivo u kojem trenutku obrazovanja se planira započeti s provedbom ovog nastavnog plana, posebno napominjemo kako bi obrazovanje o ljudskim pravima, diskriminaciji te kritičkom mišljenju protiv stereotipa i predrasuda svakako trebalo već biti dijelom osnovnoškolskog obrazovanja (imajući na umu da određeni broj djece nikada ne upiše niti završi srednju školu). Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Suglasni smo s mogućnošću uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja kao samostalnog predmeta, ali za sada za to ne postoje pravne pretpostavke (tjedna opterećenost fonda sati učenika), međutim, uvođenjem 9 razreda u osnovno školsko obrazovanje otvara se i ta mogućnost. Domena demokracija u najranijim ciklusima (već od B 3.3) upućuje učenike u razumijevanje ustrojstva vlasti u Republici Hrvatskoj, a kasnije kroz 4 i 5 ciklus se ta znanja nadopunjuju. Prijedlog da se dopune odgojno obrazovna očekivanja znanjem učenika iz upravnog postupka i sustavom besplatne pravne pomoći prihvaćamo i upotpunit ćemo domenu demokracije s navedenim očekivanjima. Također prihvaćamo prijedlog da u 3. ciklusu domene Ljudska prava A.3.3. dopunimo ostale vrste diskriminacije, iako je autonomiji nastavnika u poučavanju ove međupredmetne teme ostavljeno samostalno odlučivanje i obrada one vrste diskriminacije za koju smatra da u određenom trenutku postoji potreba ili zainteresiranost učenika. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje predviđena je od predškolskog odgoja do završetka srednje škole, podijeljena na 5 ciklusa sukladno uzrastu, dobi i predznanju učenika.
25 Zorislav Jelenčić Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Zorislav Jelenčić, prof. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje Kao član Stručne radne skupine (SRS) sudjelovao sam u izradi Prijedloga kurikuluma GOO-a. Isto tako iznio sam i kompromisno izdvojeno mišljenje u kojem stoji: „Kao član Stručne radne skupine za izradu kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje prihvaćam rezultat rada skupine, posljednju inačicu dokumenta donesenu na sastanku 29. siječnja 2016. godine. Smatram da domena Demokracija nije dovoljno obuhvatna i predstavlja redukciju znanja, vještina i stavova. Smatram da su u toj domeni nedovoljno definirana očekivanja te kao suautor dajem izdvojeno mišljenje na taj dio dokumenta s kojim se ne mogu složiti.“ U drugoj inačici dokumenta izdvojeno mišljenje je uklonjeno bez moje suglasnosti. Iako sam autor značajnog dijela dokumenta – cijele domene Demokracija (u početnoj fazi zajedno s kolegicom Patricijom Topolnjak, čiji rad nije priznat) te šest očekivanja u domeni Ljudska prava te jednog u domeni Civilno društvo i većeg dijela Opisa područja – nisam imao priliku (osim u vlastitoj školi) sudjelovati u prezentaciji i stručnoj raspravi o dokumentu. Također, nisam imao priliku izraziti svoje mišljenje o primjedbama pristiglim za vrijeme stručne rasprave. Sadržaj i oblik dokumenta usko je vezan uz sam proces nastajanja s kojim javnost nije upoznata. Nisu se analizirali prijašnji i vrijedeći dokumenti vezani uz GOO (osim paušalne mantre da se „GOO ne provodi“). Podjela na domene učinjena je brainstormingom prije nego je definiran opis i ciljevi međupredmetne teme. Nije li pomalo nelogično da su očekivanja i ishode za srednju školu pisale učiteljice razredne nastave i obrnuto? U SRS za GOO nije bio ni jedan član iz predmetne nastave. Ilustracije radi ishodi vezani uz pojam „tiranije većine“ izbačeni su iz dokumenta većinskim odlučivanjem kao i većina drugih bez obrazloženja, osim ako se pod obrazloženjem ne shvaća naputak da dokument treba biti „kratak i jednostavan“. Kratko ne znači uvijek i jasno, a jednostavno je ponekad banalno. Koliko je moj (naš) prijedlog reduciran i pojednostavljen pokazat ću usporednom tablicom predloženog i prihvaćenog. Zatim ću navesti svoje prijedloge poboljšanja dokumenta i obrazložiti ih. (Nažalost, čini mi se da aplikacija e-savjetovanja ne podržava tablice, tako da će izostati) Domena Politika i demokracija Predlažem da se domeni Demokracija vrati originalni naziv Politika i demokracija Obrazloženje: Sve demokratsko je i političko, ali nije sve političko demokratsko. Ishodi u domeni (kolikogod reducirani) nadilaze opseg područja demokracije. Domena Politika i demokracija promatra se kroz četiri aspekta, odnosno dimenzije politike - procesnu, proceduralnu i institucionalnu: 1. Politika kao reguliranje odnosa u zajednici, 2. Značajke demokracije i demokratske vrijednosti, 3. Ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i EU poznavanjem kojih se omogućuje učinkovito 4. Sudjelovanje učenika u životu zajednice. Iz ove podjele proizlaze odgojno-obrazovna očekivanja: 1. Učenik razumije osnovne političke koncepte i procese te prepoznaje važnost politike 2. Učenik analizira i kritički prosuđuje političke odluke, događaje i procese s gledišta demokratskih vrijednosti 3. Učenik objašnjava, analizira i kritički prosuđuje ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj na državnoj, područnoj i lokalnoj razini te položaj Hrvatske u Europskoj uniji 4. Učenik sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici U prva dva ciklusa, obzirom na mogućnosti razumijevanja učenika prilagođena su prva tri očekivanja: 1. Učenik prihvaća da se radi dobrobiti zajednice svi trebaju pridržavati određenih pravila 2. Učenik je privržen načelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde, suradnje i nenasilja i uključenosti svih 3. Učenik shvaća da pojedinci u zajednici mogu imati različite uloge i odgovornosti Intervencijom iz ERS ova su očekivanja reducirana na: 1. PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE 2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI 3. RAZUMIJE USTROJSTVO VLASTI U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI (samo u 3.. 4. i 5. (ciklusu) Stoga predlažem da se u domeni Politika i demokracija vrate originalna očekivanja: 1.a. Umjesto: PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE (u 3, 4, i 5. ciklusu), da se vrati: Učenik razumije osnovne političke koncepte i procese te prepoznaje važnost politike Obrazloženje: Pravila demokratske zajednice su znatno uža od razumijevanja osnovnih političkih koncepata i procesa te prepoznavanja važnosti politike 1.b. Umjesto: PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE (u 1. i 2. ciklusu), da se vrati: Učenik prihvaća da se radi dobrobiti zajednice svi trebaju pridržavati određenih pravila Obrazloženje: U ovoj dobi učenici još ne mogu shvatiti političke koncepte kao ni pojam demokratske zajednice 2.a. Umjesto: SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI (u 3, 4, i 5. ciklusu), da se vrati očekivanje: Učenik analizira i kritički prosuđuje političke odluke, događaje i procese s gledišta demokratskih vrijednosti Obrazloženje: Originalno očekivanje je preciznije i podrazumijeva kritičko mišljenje te očekivanje: Učenik sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici Obrazloženje: Originalno očekivanje je šire – razred i škola nisu nužno demokratske zajednice 2.b. Umjesto: SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI (u 1. i 2. ciklusu), da se vrati: Učenik je privržen načelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde, suradnje i nenasilja i uključenosti svih Obrazloženje: Primjerenije je dobi učenika te očekivanje: Učenik sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici Obrazloženje: Originalno očekivanje je šire – razred i škola nisu nužno demokratske zajednice 3a. Umjesto: RAZUMIJE USTROJSTVO VLASTI U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI (u 3, 4, i 5. ciklusu), da se vrati: Učenik objašnjava, analizira i kritički prosuđuje ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj na državnoj, područnoj i lokalnoj razini te položaj Hrvatske u Europskoj uniji Obrazloženje: Originalno očekivanje je preciznije i podrazumijeva kritičko mišljenje. Prihvaćam proširenje očekivanja na položaj Hrvatske u Europskoj uniji. 3.b. (u 1. i 2. ciklusu), da se vrati: Učenik shvaća da pojedinci u zajednici mogu imati različite uloge i odgovornosti Obrazloženje: Primjereno je dobi učenika POLITIKA I DEMOKRACIJA Učenik poznaje i razumije osnovne političke koncepte i procese (moć, vlast, legalnost, legitimnost, ideologija, izbori, država, društvo, narod, nacija); kritički preispituje uvriježene predrasude i stereotipe o politici i političarima; prepoznaje važnost političkih odluka za vlastiti život, prepoznaje i prosuđuje posljedice političkih odluka, prepoznaje i razumije različite dimenzija politike (procesnu, proceduralnu i institucionalnu), analizira i procjenjuju različite faze političkih procesa na različitim razinama, te prepoznaje okolnosti (društvene, pravne, ekonomske i međunarodne) donošenja političkih odluka; poznaje i razumije prednosti i slabosti demokracije, analizira i prosuđuje aktualne političke odluke, događaje i procese s gledišta demokratskih vrijednosti, prepoznaje antidemokratske pojave, poput korupcije, i prosuđuje kako primjereno reagirati na njih; poznaje i razumije strukturu vlasti u Republici Hrvatskoj na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini te položaj Republike Hrvatske u Europskoj uniji; analizira i prosuđuje učinkovitost takvog ustroja s gledišta običnog građanina; sudjeluje u donošenju odluka, uočava i uključuje se u rješavanje problema u zajednici; (nakon navršene 18 godine) sudjeluje u izborima kao glasač ili kandidat POLITIKA I DEMOKRACIJA – 5. ciklus Prijedlozi: POLITIKA I DEMOKRACIJA– 5. ciklus (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a Demokracija) 1. Očekivanje: Učenik razumije osnovne političke koncepte i procese te prepoznaje važnost politike (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.5.1. PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE) ZNANJE ­ poznaje, razumije i obrazlaže osnovne političke koncepte i procese (politika, moć, vlast, autoritet, legalnost, legitimnost, ideologija, izbori, političke stranke, država, društvo, narod, nacija); ­ obrazlaže zašto se ljudi udružuju u zajednice; ­ navodi razliku između klasičnog i modernog poimanja politike (Aristotel – Machiavelli); ­ razlikuje moć i vlast, legalnost i legitimnost; ­ navodi izvore vlasti; ­ objašnjava što je društveni ugovor; ­ objašnjava kako se formira demokratska vlast; ­ obrazlaže potrebu ograničenja i kontrole vlasti; ­ obrazlaže zašto je svrha demokratske vlasti doprinositi razvoju zajedničkog (javnog) dobra; ­ navodi proceduru donošenja političkih odluka, zakona i drugih propisa ­ navodi elemente političkog ciklusa Obrazloženje: Sadašnji izdvojeni ishodi u Prijedlogu kurikuluma GOO-a imaju smisla tek zajedno s ostalima VJEŠTINE ­ kritički preispituje uvriježene predrasude i stereotipe o politici i političarima: ­ prepoznaje važnost političkih odluka za vlastiti život; ­ prepoznaje i prosuđuje posljedice političkih odluka; ­ prepoznaje i razumije različite dimenzija politike (procesnu, proceduralnu i institucionalnu); ­ analizira i kritički procjenjuje različite faze političkih procesa na različitim razinama; ­ prepoznaje okolnosti (društvene, pravne, ekonomske i međunarodne) donošenja političkih odluka; ­ procjenjuje kvalitetu i uspješnost političkih odluka ili politika koje se provode; ­ prepoznaje, analizira i procjenjuje utjecaj interesnih skupina na izvještavanje medija te na donošenje određenih političkih odluka Obrazloženje: Iako se većina ishoda nalazi i u Prijedlogu kurikuluma GOO-a, suviše su pojednostavljeni STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ razumije važnost politike, jer političke odluke izravno utječu na živote svih nas; ­ razumije da opstojnost određenog političkog sustava ovisi o razvijenosti demokratske svijesti i političkoj kulturi članova tog sustava; ­ razumije da građani imaju moć i obvezu propitivati, istraživati i pronalaziti rješenja društvenih, političkih, kulturnih i gospodarskih problema od lokalne do međunarodne razine u suradnji s predstavnicima i tijelima vlasti, civilnog društva, znanosti i gospodarstva; ­ razumije nužnost empirijskih dokaza prilikom donošenja odluka Obrazloženje: Ovi stavovi ne mogu se reducirati na: Shvaća važnost dokaza prilikom donošenja političkih odluka. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno (ugrađeno u predmet PiG, tema: Politika) sociologija, filozofija, etika, u drugim predmetima, na satu razrednika i izvanučionički Izvori: ­ RM: Zašto je potrebna politička edukacija? ­ Publikacija: Modul osnove demokracije - Vlast, pravda, odgovornost, privatnost, Udžbenik za učenike, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2010 Obrazloženje: Navodi se ugrađivanje u predmet te radni materijali. Preporuke u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: – povremeno pratiti političke događaje u medijima (integrirano) [zašto povremeno?] – međupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj,Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije su suvišne. 2. Očekivanje: Učenik analizira i kritički prosuđuje političke odluke, događaje i procese s gledišta demokratskih vrijednosti (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.5.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ navodi i obrazlaže značajke demokracije; ­ navodi i obrazlaže prednosti i nedostatke demokracije; ­ obrazlaže pojam i navodi primjere tiranije većine; ­ razlikuje demokraciju od drugih oblika vladavine; ­ razlikuje neposrednu od predstavničke demokracije; ­ navodi ograničenja neposredne demokracije; ­ razlikuje parlamentarnu od predsjedničke demokracije; ­ obrazlaže i kritički prosuđuje ulogu medija i civilnog društva u oblikovanju demokracije; ­ objašnjava što je cenzura i autocenzura; ­ procjenjuje ulogu i mogućnosti, ali i opasnosti korištenja Interneta i novih tehnologija za razvoj demokracije; ­ analizira i obrazlaže stupanj razvoja demokracije ovisno o političkoj kulturi, ekonomskoj razvijenosti i mentalitetu stanovništva; ­ razlikuje legalitet od legitimiteta vlasti; ­ navodi primjere zlouporabe vlasti; ­ uočava i obrazlaže zašto je korupcija jedan od najvećih problema hrvatskog društva; ­ prepoznaje i obrazlaže različite uzroke korupcije; ­ uočava posljedice koruptivnog ponašanja; ­ razlikuje korupciju od iznuđivanja; ­ problematizira izgovore za izbjegavanje borbe protiv korupcije; ­ navodi primjere zviždača u Hrvatskoj i posljedica njihovih postupaka; ­ na konkretnim primjerima objašnjava pojam sukoba interesa ­ razlikuje stilove vođenja (autokratski i demokratski) i dovodi u uzročno-posljedičnu vezu stil vođenja (upravljanja) s korupcijom Obrazloženje: Reduciranje svih ovih ishoda na: Obrazlaže značajke, prednosti i nedostatke demokracije; Objašnjava što je cenzura i autocenzura; Navodi primjere zlouporabe vlasti i korupcije - znatno podcjenjuje mogućnosti i sposobnosti naših učenika. Zanimljivo je da je ishod Navodi primjere zviždača u Hrvatskoj i posljedica njihovih postupaka uvršten u Prijedlog kurikuluma PIG-a kao Razumije važnost uloge zviždača i navodi primjere (str. 14.), ali je izbačen iz Prijedlogu kurikuluma GOO-a. VJEŠTINE ­ analizira i prosuđuje aktualne političke odluke, događaje i procese s gledišta demokratskih vrijednosti; ­ razvija osjetljivost na slučajeve antidemokratskih pojava i tendencija (nepotizma, klijentelizma, [stranačke] podobnosti, favoriziranja, zlouporabe vlasti) i primjereno reagira na njih; ­ prepoznaje i ukazuje na slučajeve tiranije većine ­ prepoznaje i ukazuje na slučajeve cenzure i autocenzure ­ prepoznaje slučajeve korupcije u svakodnevnom životu i primjereno reagira na njih; ­ prepoznaje koruptivno ponašanje u svakodnevnom životu i uočava posljedice takvog ponašanja; ­ prepoznaje situacije koje pogoduju pojavi korupcije; ­ razvija osjetljivost prema mogućnostima pojave korupcije kod sebe i drugih; ­ u konkretnim situacijama uočava slučajeve sukoba interesa i primjereno reagira; ­ procjenjuje i vrednuje stilove vođenja (autokratski i demokratski) te prepoznaje stilove vođenja u svakidašnjim situacijama; ­ uočava i ukazuje na autoritarno ponašanje i tendencije nositelja vlasti; ­ koristeći se intelektualnim alatima procjenjuje položaj vlasti; ­ nadgleda način funkcioniranja, prikuplja podatke i objašnjava na temelju činjenica, podataka iz službenih izvora i primjera iz prakse kako funkcioniraju pojedini ogranci vlasti u Republici Hrvatskoj; ­ obrazlaže koncept demokratskog deficita u Hrvatskoj i EU Obrazloženje: Reduciranjem svih ovih ishoda na: Uočava slučajeve antidemokratskih pojava i tendencija i primjereno reagira na njih; Prepoznaje i ukazuje na slučajeve cenzure i autocenzure; Prepoznaje slučajeve korupcije u svakodnevnom i političkom životu i primjereno reagira na njih. neće se ostvariti svrha poučavanja GOO-a STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ je privržen načelima uzajamnog razumijevanja, suradnje, povjerenja i solidarnosti među ljudima; ­ aktivno se zalaže za uklanjanje stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika nepravednog i neljudskog postupanja među ljudima na različitim osnovama; ­ zalaže se za ustavnu i učinkovitu zaštitu pojedinaca i manjina, protivi se tiraniji većine; ­ zalaže se slobodu izražavanja i iznošenja prijedloga, a protivi se cenzuri i autocenzuri; ­ zalaže se za ravnopravnu uzajamnu komunikaciju između onih koji vladaju i onih kojima se vlada; ­ shvaća da se demokratske vrijednosti ne mogu nametnuti nego da trebaju biti slobodno prihvaćene od svakog pojedinca; ­ shvaća da obrazovanje igra ključnu ulogu u procesu demokratizacije društva s obzirom da stvara znanje koje pojedincima omogućuje sudjelovanje u političkom životu; ­ shvaća da korupcija utječe na živote svakoga od nas i svih nas te stoga postoji potreba učinkovitog suprotstavljanja korupciji radi općeg (zajedničkog) dobra ­ zalaže se za dosljedno postupanje u slučajevima sukoba interesa; ­ protivi se samovolji i zlouporabi položaja dominantnih pojedinaca i/li skupina Obrazloženje: Što je pogrešno u ovim stavovima? Stav: privržen je načelima uzajamnog razumijevanja, suradnje, povjerenja i solidarnosti među ljudima, uvršten je u Prijedlog kurikuluma PIG-a kao Iskazuje privrženost načelima uzajamnog razumijevanja, suradnje, povjerenja i solidarnosti među ljudima. (str. 28.), a stav: aktivno se zalaže za uklanjanje stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika nepravednog i neljudskog postupanja među ljudima na različitim osnovama kao Zauzima se za uklanjanje stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika nepravednog i nehumanog postupanja prema ljudima po različitoj osnovi (str. 29?. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno (ugrađeno u predmet PiG, tema: Demokracija), u drugim predmetima, na satu razrednika i izvanučionički Izvori: ­ RM: Citati o demokraciji ­ RM: Ključni elementi moderne demokracije ­ RM: Demokracija je najlošiji oblik vladavine ako izuzmemo sve ostale ­ RM: Debata: Je li demokracija najbolji način vladavine ­ RM: Što je korupcija i kakve su posljedice korupcije ­ RM: Uzroci korupcije ­ RM: Izgovori za izbjegavanje borbe protiv korupcije ­ RM: Korupcija i stilovi vođenja (upravljanja) ­ Publikacija: „Obrazovanje protiv korupcije: prijedlozi nastavnih jedinica“ (izdanje: FSO, 2013.) ­ Publikacija: Protiv korupcije, Neven Šimac, UDD, Zagreb 2004. Obrazloženje: Navodi se ugrađivanje u predmet te radni materijali. U Prijedlogu kurikuluma GOO-a navode se novi (teško ostvarivi) ishodi: analizirati ulogu medija i civilnoga društva u demokratskim procesima (integrirano) - ne navodi se gdje se točno taj ishod realizira – integrirano znači da može svugdje, ali i nigdje (Z.J.) ; – međupremetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije - uvidom u transparentnost rezultata (npr. izbora, javne nabave, glasovanja): ̶ upoznati dostupnost javnih službi i usluga putem IKT-a; – proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja odluka; 3. Očekivanje: Učenik objašnjava, analizira i kritički prosuđuje ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj na državnoj, područnoj i lokalnoj razini te položaj Hrvatske u Europskoj uniji (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.5.3. RAZUMIJE USTROJSTVO VLASTI U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI) ZNANJE ­ objašnjava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj (zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast na državnoj, područnoj i lokalnoj razini); ­ navodi kako se biraju zastupnici u Hrvatski sabor, na koji način izborni sustav utječe na sastav Sabora; ­ razlikuje slobodni i obvezujući mandat i njihov utjecaj na ponašanje zastupnika ­ obrazlaže zašto zastupnici imaju imunitet, ­ navodi funkcije Hrvatskog sabora; ­ navodi što je poslovnik; ­ navodi što je državni proračun i kako se on donosi; ­ razlikuje amnestiju od pomilovanja; ­ opisuje proceduru donošenja zakona; ­ navodi što je pučki pravobranitelj, tko i u kojim slučajevima može podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju; ­ navodi koje su funkcije Predsjednika RH i koja je procedura njegova izbora; ­ obrazlaže tko može pokrenuti postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika RH i tko odlučuje o njegovoj odgovornosti; ­ navodi funkcije Vlade RH, ­ opisuje sudbenu vlast; ­ navodi funkcije Ustavnog suda, ­ opisuje sustav lokalne i područne uprave i samouprave, te položaj Hrvatske u Europskoj uniji Obrazloženje: u Prijedlogu kurikuluma GOO-a izbačene su funkcije Hrvatskog sabora, Vlade, Predsjednika, Ustavnog suda i sudbene vlasti, ali je pohvalno da je u 2. inačici dodano: Navodi kako se biraju zastupnici u Europski parlament. VJEŠTINE ­ analizira i procjenjuje primjerenost institucionalnog okvira (ustroja političke vlasti) i potreba da se taj okvir mijenja; ­ analizira i kritički procjenjuje svrsishodnost i učinkovitost sadašnjeg ustroja područne i lokalne uprave i samouprave obzirom na brojnost, samoodrživost i troškove; ­ poznaje, razumije i može primijeniti mehanizme kontrole vlasti na lokalnoj, područnoj i državnoj razini; ­ procjenjuje položaj Hrvatske u Europskoj uniji Obrazloženje: u Prijedlogu kurikuluma GOO-a 2. inačica dodano je: Uspoređuje izborne programe političkih stranaka u Republici Hrvatskoj. Uspoređuje programe kandidata za Europski parlament. Prepoznaje važnost preferencijalnog sustava glasovanja. Pitanje je radi li se ovdje o vještinama, i zašto bi učenici uspoređivali programe stranaka i kandidata – poznaju li ih i sami članovi stranaka? STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ kritički prosuđuje ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj; ­ zastupa svoje interese, interese svoje lokalne zajednice i Hrvatske u europskom i međunarodnom kontekstu Obrazloženje: u Prijedlogu kurikuluma GOO-a 2. inačica izostavljeno je: kritički prosuđuje ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno (ugrađeno u predmet PiG, tema: Ustrojstvo vlasti u RH), u drugim predmetima, na satu razrednika,. izvanučionička nastava (posjet Saboru RH i drugim institucijama) Izvori: Ustav RH RM: Hrvatski sabor (članci Ustava RH i pitanja) RM: Predsjednik RH (članci Ustava RH i pitanja) Obrazloženje: Navodi se ugrađivanje u predmet te radni materijali. U Prijedlogu kurikuluma GOO-a navodi se novi ishod: pratiti rad političkih kampanja (integrirano) – – smatram da se škola ne bi trebala baviti političkim kampanjama 4. Učenik sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.5.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ razumije i objašnjava koncept demokratizacije škole ­ sudjeluje u donošenju odluka koje se osim izbora predsjednika razreda i predstavnika u Vijeće učenika, odnose i na svakodnevni život u školi - organizacije nastave, uvjete boravka u školi, odlučivanju o izbornim i fakultativnim predmetima i aktivnostima; ­ uključuje se u rješavanje problema u zajednici ­ sudjeluje u volonterskim aktivnostima i društveno korisnom radu Obrazloženje: Navodi se razrada koncepta demokratizacije škole što se ne može svesti na: Opisuje koncept demokratizacije škole. VJEŠTINE ­ svojim prijedlozima i drugim aktivnostima pridonosi demokratizaciji škole i stvaranju demokratskog školskog ozračja ­ prikladno izražava mišljenje, uvjerenje i interese pred drugima; ­ prepoznaje vlastite mogućnosti (i ograničenja) u političkoj participaciji i određuje način djelovanja u skladu s time; ­ izražava svoje mišljenje, kako o nastavnim temama tako i o pitanjima vezanim za poučavanje i upravljanje školom; ­ identificira uzroke i posljedice slabe razvijenosti civilnog društva u Hrvatskoj (osobito izvan velikih gradova)j; ­ postavlja relevantna pitanja (usmeno ili na drugi način) predstavnicima vlasti (gradskim vijećnicima, saborskim zastupnicima i drugima) i inzistira na relevantnim odgovorima ­ razvija vještine kroz uključivanje u društveno koristan rad i volonterske aktivnosti ­ Obrazloženje: Navedene vještine su ključne za GOO. Svojim prijedlozima i drugim aktivnostima pridonosi demokratizaciji škole i stvaranju demokratskog školskog ozračja značenjski se razlikuje od Predlaže promjene za unaprjeđenje života i rada u školi. – što je opći cilj škole, a ne specifični GOO-a STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ zalaže se za demokratizaciju škole i stvaranje demokratskog školskog ozračja ­ razumije da će ukoliko ne sudjeluje u odlukama koje se na njega odnose, drugi ih donijeti umjesto njega, a ishod možda neće ići u njegovu korist; ­ etički djeluje i ima razvijen osjećaj solidarnosti prema društveno isključenima i diskriminiranima na svim osnovama; ­ zagovara volonterstvo kao dio školskog učenja i kao bitnu komponentu kulture svoje škole ­ zalaže se da u donošenju odluka, neposredno ili posredno, sudjeluju oni kojih se te odluke tiču; ­ (nakon navršene 18 godine) sudjeluje u izborima kao glasač ili kandidat Obrazloženje: Ovi se stavovi ne mogu svesti na: Zalaže se za demokratizaciju škole. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Provodi se na satu razrednika kroz cijeli ciklus (izbor predstavnika razreda, donošenje razrednih pravila), izvanučionički (terenska nastava, npr. posjet Hrvatskom saboru i Vukovaru, volonterske aktivnosti, projekti) i modularno (Projekt građanin, Simulirana suđenja, Istraživanje humanitarnog prava, Prava potrošača, Ravnopravnost spolova, Simulirana sjednica Hrvatskog sabora), gdje do izražaja dolazi iskustveno učenje Izvori: ­ Publikacija: Projekt građanin, priručnik za nastavnike, Agencija za odgoj i obrazovanje ­ Zbornici državne smotre projekata nalaze se na poveznici: http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5470:modul-projekt-graanin-razvoj-poduzetnosti&catid=498:materijali&Itemid=615 ­ RM: Posjet Hrvatskom saboru kao metoda poučavanja Građanskog odgoja i obrazovanja Obrazloženje: Precizno su određeni načini ostvarivanja. U Prijedlogu kurikuluma GOO-a navode se novi ishod: - sudjelovati u Savjetima mladih – u Savjetu mladih sudjeluju malobrojni predstavnici i to nikako ne može biti način ostvarivanja ishoda za sve učenike. KLJUČNI SADRŽAJI 1. Osnovni političke koncepti i procesi: politika, moć, vlast, autoritet, legalnost, legitimnost, ideologija, izbori, političke stranke, država, društvo, narod, nacija 2. Predrasude i stereotipi o politici i političarima 3. Dimenzija politike: procesna, proceduralna i institucionalna 4. Pojednostavljeni model političkog ciklusa 5. Razlika između klasičnog i modernog poimanja politike (Aristotel – Machiavelli) 6. Društveni ugovor 7. Procedura donošenja zakona 8. Djelokrug zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti na državnoj, područnoj i lokalnoj razini 9. Politička kultura 10. Značajke, prednosti i nedostatci demokracije 11. Participativna demokracija 12. Razlika između korupcije i iznuđivanja 13. Izgovori za izbjegavanje borbe protiv korupcije 14. Antidemokratske pojave i tendencije: nepotizam, klijentelizam, [stranačka] podobnost, favoriziranje, zlouporaba vlasti 15. Zviždači u Hrvatskoj i posljedice njihovih postupaka 16. Sukob interesa 17. Autokratski i demokratski stilovi vođenja 18. Uloga medija i civilnog društva 19. Cenzura i autocenzura 20. Izbori za Hrvatski sabor i izborni sustav 21. Funkcije Hrvatskog sabora 22. Slobodni i obvezujući mandat 23. Imunitet 24. Poslovnik 25. Državni proračun 26. Pučki pravobranitelj 27. Amnestija i pomilovanje 28. Izbor i funkcije Predsjednika RH 29. Funkcije Vlade RH 30. Sudbena vlast u RH 31. Funkcije Ustavnog suda 32. Položaj i mogućnosti Republike Hrvatske u Europskoj uniji 33. Demokratski deficit u Hrvatskoj i EU Preporučeni sadržaji i aktivnosti 1. Sudjelovanje u rješavanju problema (u razredu, školi, lokalnoj zajednici) 2. Sudjelovanje u Projektu građanin 3. Uključivanje u humanitarne aktivnosti, društveno korisni rad i volontiranje 4. Sudjelovanje na Smotri simuliranih suđenja 5. Sudjelovanje na Simuliranoj sjednici Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola 6. Posjet Hrvatskom saboru i/li drugim institucijama 7. Posjet Vukovaru Obrazloženje: Reduciranjem obveznih sadržaja s 30 na 10 neće se ostvariti svrha poučavanja GOO-a: osposobiti i osnažiti učenike za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge Prijedlozi: POLITIKA I DEMOKRACIJA– 4. ciklus (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a Demokracija) 1. Očekivanje: Učenik razumije osnovne političke koncepte i procese te prepoznaje važnost politike (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.4.1. PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE) ZNANJE ­ poznaje, razumije i obrazlaže osnovne političke koncepte i procese (politika, moć, vlast, autoritet, legalnost, legitimnost, ideologija, izbori, političke stranke, država, društvo, narod, nacija); ­ obrazlaže zašto se ljudi udružuju u zajednice; ­ razlikuje moć i vlast, legalnost i legitimnost; ­ navodi izvore vlasti; ­ objašnjava kako se formira demokratska vlast; ­ obrazlaže potrebu ograničenja i kontrole vlasti; ­ obrazlaže zašto je svrha demokratske vlasti doprinositi razvoju zajedničkog (javnog) dobra Obrazloženje: objasniti i obrazložiti nisu istoznačnice VJEŠTINE ­ prepoznaje važnost političkih odluka za vlastiti život; ­ prepoznaje i prosuđuje posljedice političkih odluka;, ­ prepoznaje okolnosti (društvene, pravne, ekonomske i međunarodne) donošenja političkih odluka, ­ procjenjuje kvalitetu i uspješnosti političkih odluka ili politika koje se provode; ­ prepoznaje, analizira i kritički procjenjuje utjecaj interesnih skupina na izvještavanje medija te na donošenje određenih političkih odluka Obrazloženje: Ovi se ishodi ne mogu svesti na: Prepoznaje važnost i posljedice političkih odluka za vlastiti život. STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ razumije važnost politike, jer političke odluke izravno utječu na živote svih nas; ­ razumije da opstojnost određenog političkog sustava ovisi o razvijenosti demokratske svijesti i političkoj kulturi članova tog sustava; ­ razumije da građani imaju moć i obvezu propitivati, istraživati i pronalaziti rješenja društvenih, političkih, kulturnih i gospodarskih problema od lokalne do međunarodne razine u suradnji s predstavnicima i tijelima vlasti, civilnog društva, znanosti i gospodarstva; ­ razumije nužnost empirijskih dokaza prilikom donošenja odluka i privržen je načelu racionalnosti, pravde u analizi i rješavanju društvenih problema Obrazloženje: U Prijedlogu kurikuluma GOO-a navodi se besmisleno skraćenje stava: Zastupa važnost demokratske svijesti političke kulture građana u rješavanju društvenih i političkih problema. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, ugrađeno u predmete, (etika, 1. razred, A.1.2.UČENIK ODREĐUJE TEMELJNE ETIČKE POJMOVE IZ PODRUČJA DRUŠTVA; 2. razred: A.2.2. UČENIK ODREĐUJE TEMELJNE ETIČKE POJMOVE IZ PODRUČJA POLITIKE I PRAVA; povijest, Prijedlozi tema za srednje škole: Predmoderna povijest - 1. Oblici vlasti u starom vijeku (1A) / Oblici vlasti u srednjem i ranom novom vijeku (1A) 2. Društvo, ekonomija i svakodnevica grčkih polisa / Društvo, ekonomija i svakodnevica u rimskoj državi (2A) , Moderna i suvremena povijest - 1. Sukob i suradnja (1B), 10. Ključni procesi u oblikovanju hrvatske nacije od 19. do 21. stoljeća (1B/2B), 15. Povijest država u 20. stoljeću (1B/2B), 16. Iskustva demokracije u 20. stoljeću(1B), 17. Nacizam, fašizam i staljinizam(1B/2B), 18. Hrvatska u Jugoslavijama (1B/2B), u drugim predmetima, na satu razrednika i izvanučionički Učenici koji ne pohađaju etiku s nekim će se sadržajima se susresti tek kasnije na satovima PiG-a Izvori: ­ RM: Zašto je potrebna politička edukacija? ­ Publikacija: Modul osnove demokracije - Vlast, pravda, odgovornost, privatnost, Udžbenik za učenike, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2010. Obrazloženje: Pokušao sam iz Prijedloga kurikuluma povijesti i etike ekstrahirati mogućnosti ostvarivanja ishoda GOO-a 2. Očekivanje: Učenik analizira i kritički prosuđuje političke odluke, događaje i procese s gledišta demokratskih vrijednosti (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.4.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ objašnjava razliku između demokratskog društva i društava u kojima su ljudi diskriminirani na osnovi društvenog položaja i drugih karakteristika; ­ uspoređuje Atensku demokraciju sa sadašnjim modernim demokratskim društvima te istražuje razloge nastanka demokracije, ­ razlikuje neposrednu od predstavničke demokracije; ­ navodi ograničenja neposredne demokracije; ­ analizira i obrazlaže stupanj razvoja demokracije ovisno o političkoj kulturi, ekonomskoj razvijenosti i mentalitetu stanovništva VJEŠTINE ­ analizira i prosuđuje prošle i aktualne događaje i procese s gledišta demokratskih vrijednosti Obrazloženje: analizira i prosuđuje nije isto što i istražuje STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ je privržen načelima uzajamnog razumijevanja, suradnje, povjerenja i solidarnosti među ljudima; ­ aktivno se zalaže za uklanjanje stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika nepravednog i neljudskog postupanja među ljudima na različitim osnovama PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, ugrađeno u predmete, (etika, 1. razred, A.1.2.UČENIK ODREĐUJE TEMELJNE ETIČKE POJMOVE IZ PODRUČJA DRUŠTVA; 2. razred: A.2.2. UČENIK ODREĐUJE TEMELJNE ETIČKE POJMOVE IZ PODRUČJA POLITIKE I PRAVA. povijest, Prijedlozi tema za srednje škole: Predmoderna povijest - 1. Oblici vlasti u starom vijeku (1A) / Oblici vlasti u srednjem i ranom novom vijeku (1A) 2. Društvo, ekonomija i svakodnevica grčkih polisa / Društvo, ekonomija i svakodnevica u rimskoj državi (2A) , Moderna i suvremena povijest - 1. Sukob i suradnja (1B), 10. Ključni procesi u oblikovanju hrvatske nacije od 19. do 21. stoljeća (1B/2B), 15. Povijest država u 20. stoljeću (1B/2B), 16. Iskustva demokracije u 20. stoljeću(1B), 17. Nacizam, fašizam i staljinizam(1B/2B), 18. Hrvatska u Jugoslavijama (1B/2B), u drugim predmetima, na satu razrednika i izvanučionički Učenici koji ne pohađaju etiku s nekim će se sadržajima se susresti tek kasnije na satovima PiG-a Izvori: ­ Publikacija: Modul osnove demokracije - Vlast, pravda, odgovornost, privatnost, Udžbenik za učenike, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2010. ­ RM: Citati o demokraciji ­ RM: Ključni elementi moderne demokracije ­ RM: Demokracija je najlošiji oblik vladavine ako izuzmemo sve ostale ­ RM: Debata: Je li demokracija najbolji način vladavine Obrazloženje: Pokušao sam iz Prijedloga kurikuluma povijesti i etike ekstrahirati mogućnosti ostvarivanja ishoda GOO-a 3. Očekivanje: Učenik objašnjava, analizira i kritički prosuđuje ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj na državnoj, područnoj i lokalnoj razini te položaj Hrvatske u Europskoj uniji (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.4.3. RAZUMIJE USTROJSTVO VLASTI U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI) ZNANJE ­ objašnjava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj: zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast na državnoj, područnoj i lokalnoj razini; ­ uspoređuje ustrojstvo vlasti u RH i njene institucije s onima u drugim državama u sadašnjosti i prošlosti Obrazloženje: Pohvalno je da je 2. inačici Prijedloga kurikuluma GOO dodan ishod Navodi institucije Europske unije. VJEŠTINE ­ analizira i kritički procjenjuje primjerenost institucionalnog okvira (ustroja političke vlasti) i potrebe da se taj okvir mijenja; Obrazloženje: Pohvalno je da je 2. inačici Prijedloga kurikuluma GOO dodan ishod Uspoređuje funkcije institucija Republike Hrvatske i Europske unije. Uspoređuje nije isto što i ­ analizira i kritički procjenjuje STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ kritički prosuđuje ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj; ­ zastupa svoje interese, interese svoje lokalne zajednice te Hrvatske u europskom i međunarodnom kontekstu Obrazloženje: U 2. inačici Prijedloga kurikuluma GOO-a izostao je ishod: kritički prosuđuje ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, ugrađeno u predmete, (etika, 1. razred, A.1.2.UČENIK ODREĐUJE TEMELJNE ETIČKE POJMOVE IZ PODRUČJA DRUŠTVA; 2. razred: A.2.2. UČENIK ODREĐUJE TEMELJNE ETIČKE POJMOVE IZ PODRUČJA POLITIKE I PRAVA. povijest, Prijedlozi tema za srednje škole: Predmoderna povijest - 1. Oblici vlasti u starom vijeku (1A) / Oblici vlasti u srednjem i ranom novom vijeku (1A) 2. Društvo, ekonomija i svakodnevica grčkih polisa / Društvo, ekonomija i svakodnevica u rimskoj državi (2A) , Moderna i suvremena povijest - 1. Sukob i suradnja (1B), 10. Ključni procesi u oblikovanju hrvatske nacije od 19. do 21. stoljeća (1B/2B), 15. Povijest država u 20. stoljeću (1B/2B), 16. Iskustva demokracije u 20. stoljeću(1B), 17. Nacizam, fašizam i staljinizam(1B/2B), 18. Hrvatska u Jugoslavijama (1B/2B), u drugim predmetima, na satu razrednika i izvanučionička nastava (posjet Saboru RH i drugim institucijama) Učenici koji ne pohađaju etiku s nekim će se sadržajima se susresti tek kasnije na satovima PiG-a Izvori: Ustav RH RM: Hrvatski sabor (članci Ustava RH i pitanja) RM: Predsjednik RH (članci Ustava RH i pitanja) Obrazloženje: Pokušao sam iz Prijedloga kurikuluma povijesti i etike ekstrahirati mogućnosti ostvarivanja ishoda GOO-a 4. Učenik sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.4.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ razumije i objašnjava koncept demokratizacije škole ­ sudjeluje u donošenju odluka koje se osim izbora predsjednika razreda i predstavnika u Vijeće učenika, odnose i na svakodnevni život u školi - organizacije nastave, uvjete boravka u školi, odlučivanju o izbornim i fakultativnim predmetima i aktivnostima; ­ uključuje se u rješavanje problema u zajednici ­ sudjeluje u volonterskim aktivnostima i društveno korisnom radu Obrazloženje: U 2. inačici Prijedloga kurikuluma GOO-a nema ni jednog od ovih ishoda VJEŠTINE ­ svojim prijedlozima i drugim aktivnostima pridonosi demokratizaciji škole i stvaranju demokratskog školskog ozračja ­ prikladno izražava mišljenje, uvjerenje i interese pred drugima; ­ prepoznaje vlastite mogućnosti (i ograničenja) u političkoj participaciji i određuje način djelovanja u skladu s time; ­ izražava svoje mišljenje, kako o nastavnim temama tako i o pitanjima vezanim za poučavanje i upravljanje školom; ­ identificira uzroke i posljedice slabe razvijenosti civilnog društva u Hrvatskoj (osobito izvan velikih gradova)j; ­ postavlja relevantna pitanja (usmeno ili na drugi način) predstavnicima vlasti (gradskim vijećnicima, saborskim zastupnicima i drugima) i inzistira na relevantnim odgovorima ­ razvija vještine kroz uključivanje u društveno koristan rad i volonterske aktivnosti Obrazloženje: U 2. inačici Prijedloga kurikuluma GOO-a nema ni jednog od ovih ishoda STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ zalaže se za demokratizaciju škole i stvaranje demokratskog školskog ozračja ­ razumije da će ukoliko ne sudjeluje u odlukama koje se na njega odnose, drugi ih donijeti umjesto njega, a ishod možda neće ići u njegovu korist; ­ etički djeluje i ima razvijen osjećaj solidarnosti prema društveno isključenima i diskriminiranima na svim osnovama; ­ zagovara volonterstvo kao dio školskog učenja i kao bitnu komponentu kulture svoje škole zalaže se da u donošenju odluka, neposredno ili posredno, sudjeluju oni kojih se te odluke tiču; Obrazloženje: Ovi se ishodi ne mogu svesti na: Zastupa razvoj demokracije PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Provodi se na satu razrednika kroz cijeli ciklus (izbor predstavnika razreda, donošenje razrednih pravila), izvanučionički (terenska nastava, npr. posjet Hrvatskom saboru i Vukovaru, volonterske aktivnosti, projekti) i modularno (Projekt građanin, Simulirana suđenja, Istraživanje humanitarnog prava, Prava potrošača, Ravnopravnost spolova, Simulirana sjednica Hrvatskog sabora), gdje do izražaja dolazi iskustveno učenje Izvori: ­ Publikacija: Projekt građanin, priručnik za nastavnike, Agencija za odgoj i obrazovanje ­ Zbornici državne smotre projekata nalaze se na poveznici: http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5470:modul-projekt-graanin-razvoj-poduzetnosti&catid=498:materijali&Itemid=615 ­ RM: Posjet Hrvatskom saboru kao metoda poučavanja Građanskog odgoja i obrazovanja Obrazloženje: Precizno su određeni načini ostvarivanja. KLJUČNI SADRŽAJI Obvezni 1. Osnovni političke koncepti i procesi: politika, moć, vlast, autoritet, društvo, država 2. Razlika između moći i vlasti 3. Izvori vlasti 4. Potreba ograničenja i kontrole vlasti 5. Zajedničko (javno) dobro i javni interes 6. Karakteristike demokratskih i nedemokratskih društava 7. Ograničenja neposredne demokracije 8. Ustrojstvo vlasti u RH i njene institucije 9. Hrvatski sabor, Predsjednik RH, Vlada RH, sudovi Preporučeni sadržaji i aktivnosti 1. Sudjelovanje u rješavanju problema (u razredu, školi, lokalnoj zajednici) 2. Sudjelovanje u Projektu građanin 3. Uključivanje u humanitarne aktivnosti, društveno korisni rad i volontiranje 4. Sudjelovanje na Smotri simuliranih suđenja 5. Sudjelovanje na Simuliranoj sjednici Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola Obrazloženje: Podržavam dodavanje sadržaja u 2. inačici: 7. Institucije Europske unije POLITIKA I DEMOKRACIJA– 3. ciklus Prijedlozi: POLITIKA I DEMOKRACIJA– 3. ciklus (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a Demokracija) 1. Očekivanje: Učenik razumije osnovne političke koncepte i procese te prepoznaje važnost politike (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.3.1. PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE) VJEŠTINE ­ pretražuje i kritički analizira informacije iz više izvora, uključujući Internet, kao pripremu za sudjelovanje u raspravama o problemima hrvatskoga političkog, društvenog, kulturnog i gospodarskog života; ­ prepoznaje različite pristupe istom problemu; Obrazloženje: Ovi ishodi su izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno (ugrađeno u predmet povijest, 7. razred, teme: Nastanak Sjedinjenih Američkih Država, Francuska revolucija, Hrvatski narodni preporod); 8. razred, teme: Postanak i razvoj samostalne hrvatske države), u drugim predmetima, na satu razrednika, izvanučionički Izvori: Publikacija: Modul osnove demokracije - Vlast, pravda, odgovornost, privatnost, Udžbenik za učenike, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Obrazloženje: Bez obzira kako izgledao kurikulum povijesti ove teme su neizbježne 2. Očekivanje: Učenik analizira i kritički prosuđuje političke odluke, događaje i procese s gledišta demokratskih vrijednosti (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.3.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ opisuje kako se u slučaju kršenja pravila na pravedan način treba nadoknaditi šteta ili učinjena povreda; ­ objašnjava što je demokracija; ­ argumentira zašto je važno nadgledanje postupaka vlasti i rada demokratski izabranih zastupnika na svim razinama; Obrazloženje: Ovi ishodi su izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a VJEŠTINE ­ prepoznaje važnost kontrole vlasti; ­ djeluje uvažavajući mišljenje drugoga; ­ shvaća da je različitost mišljenja nužna te djeluje tako da pokaže razumijevanje za stavove drugih i nenasilno rješava sukobe. Obrazloženje: Ovi ishodi su izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ zalaže se da se u slučaju kršenja pravila na pravedan način treba nadoknaditi šteta ili učinjena povreda; ­ analizira i kritički prosuđuje aktualne političke odluke, događaje i procese s gledišta demokratskih vrijednosti Obrazloženje: Ovi ishodi su izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, (ugrađeno u predmet povijest, 7. razred, teme: Nastanak Sjedinjenih Američkih Država, Francuska revolucija, Hrvatski narodni preporod); 8. razred, teme: Totalitarni režimi između dvaju svjetskih ratova, Postanak i razvoj samostalne hrvatske države), u drugim predmetima, na satu razrednika (izborne procese u razredu i školi), izvanučionički Izvori: Publikacija: Modul osnove demokracije - Vlast, pravda, odgovornost, privatnost, Udžbenik za učenike, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2010. Obrazloženje: Precizno su određeni načini ostvarivanja. 3. Očekivanje: Učenik objašnjava, analizira i kritički prosuđuje ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj na državnoj, područnoj i lokalnoj razini te položaj Hrvatske u Europskoj uniji (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.3.3. RAZUMIJE USTROJSTVO VLASTI U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI) PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, (ugrađeno u predmet povijest, 7. razred, teme: Nastanak Sjedinjenih Američkih Država, Francuska revolucija, Hrvatski narodni preporod); 8. razred, teme: Totalitarni režimi između dvaju svjetskih ratova, Postanak i razvoj samostalne hrvatske države), u drugim predmetima, na satu razrednika, izvanučionički Izvori: Pravila natjecanja za online kviz znanja Koliko poznaješ Hrvatski sabor, Pitanja i odgovori za on-line kviz natjecanje Koliko poznaješ Hrvatski sabor 2014, 2015. Publikacija: Modul osnove demokracije - Vlast, pravda, odgovornost, privatnost, Udžbenik za učenike, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2010. Obrazloženje: Precizno su određeni načini ostvarivanja. 4. Učenik sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.3.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ formulira, usklađuje i donosi pravila razreda kojima se štite temeljna prava u razredu i školi: pravo na osobno dostojanstvo, na sudjelovanje, obrazovanje, razvoj svih svojih sposobnosti (talenata) i druga; ­ drži se dogovorenih pravila razreda; ­ opisuje i objašnjava izborne procese u razredu i školi kao glasač i kandidat; ­ istražuje i sudjeluje u rješavanju problema školske i lokalne zajednice Obrazloženje: Ovi ishodi su izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a VJEŠTINE ­ iznosi prijedloge prilikom utvrđivanja kriterija za izbor predsjednika razreda i predstavnika u vijeće učenika; ­ razgovijetno se predstavlja kad se nađe u ulozi kandidata; ­ aktivno sudjeluje u izborima; ­ procjenjuje poželjne osobine kandidata; ­ prepoznaje važnost humanitarnih aktivnosti i dobrovoljnoga društvenog rada za pojedinca i društvo;; ­ formulira, usklađuje i donosi pravila razreda kojima se štite temeljna prava u razredu i školi; ­ prepoznaje načela solidarnosti i dijeljenja. Obrazloženje: Ovi ishodi su izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ pokazuje privrženost načelima pravednosti, izgradnje demokratskih odnosa i zaštiti zajedničke dobrobiti ­ istražuje i sudjeluje u rješavanju problema školske i lokalne zajednice Obrazloženje: Ovi ishodi su izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a Prihvatljiv je ishod iz Prijedloga kurikuluma GOO-a: Sudjeluje u tematskim raspravama i debatama u razredu, školi, međunarodnim susretima i natjecanjima PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, na satu razrednika kroz cijeli ciklus (izborni procesi u razredu i školi, rješavanje problema školske i lokalne zajednice), izvanučionički Obrazloženje: Precizno su određeni načini ostvarivanja. KLJUČNI SADRŽAJI Obvezni 1. Pojmovi: politika, vlast, političke stranke, ideologija 2. Važnost politike i političkih odluka u svakodnevnom životu 3. Najpoznatije hrvatske političke stranke, njihovi čelnici i ciljevi za koje se zalažu 4. Ustav i zakoni 5. Neposredna i predstavnička demokracija 6. Demokratski i nedemokratski režimi 7. Kontrola vlasti 8. Trodioba vlasti 9. Proceduralna, korektivna i distributivna pravda 10. Ustrojstvo zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti 11. Hrvatski sabor Predsjednik RH, Vlada RH, sudovi 12. Položaj Republike Hrvatske u Europskoj uniji Preporučeni sadržaji i aktivnosti 1. Hrvatski sabor u prošlosti i sadašnjosti – natjecanje Koliko poznaješ Hrvatski sabor 2. Sudjelovanje u rješavanju problema (u razredu, školi, lokalnoj zajednici) 3. Sudjelovanje u Projektu građanin 4. Uključivanje u humanitarne aktivnosti, društveno korisni rad i odgoj za volontiranje sukladno mogućnostima POLITIKA I DEMOKRACIJA– 2. ciklus Prijedlozi: POLITIKA I DEMOKRACIJA– 2. ciklus (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a Demokracija) 1. Očekivanje: Učenik prihvaća da se radi dobrobiti zajednice svi trebaju pridržavati određenih pravila (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.2.1 PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE) ZNANJE ­ opisuje i objašnjava pojmove: politika, društvo, demokracija, republika, ropstvo, carstvo, ljudska prava; ­ upoznaje i razlikuje dokumente kojima se uređuje rad škole; ­ opisuje način upravljanja školom i ulogu u odlučivanju koju ima Vijeće učenika; ­ upoznaje se s kriterijima ocjenjivanja i pedagoškim mjerama; ­ upoznaje institucije važne za život lokalne zajednice (kulturno-umjetničke udruge, zdravstvene ustanove, policiju); ­ određuje tko je građanin i koja je njegova uloga Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a VJEŠTINE (kao u prvom ciklusu) ­ jasno iznosi i obrazlaže svoje ideje i stajališta; ­ aktivno sudjeluje u donošenju razrednih pravila; ­ predlaže i obrazlaže razredna pravila te se uključuje u brigu o njihovom poštivanju ­ analizira dokumente kojima se uređuje rad škole te se uključuje u brigu o njihovom poštivanju; ­ procjenjuje primjenjuju li se dosljedno kriteriji ocjenjivanja; ­ procjenjuje učinkovitost pedagoških mjera Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, (ugrađeno u predmet povijest, 5. razred, teme: Atenska demokracija, Rimska republika, Rimsko društvo), u drugim predmetima, na satu razrednika kroz cijeli ciklus (školski dokumenti), izvanučionički Obrazloženje: Precizno su određeni načini ostvarivanja. 2. Očekivanje: Učenik je privržen načelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde, suradnje i nenasilja i uključenosti svih (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.2.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ razlikuje pristrano od nepristranog odlučivanja; ­ objašnjava postupke pravednog odlučivanja, ispravljanja učinjene nepravde ili štete i pravedne raspodjele (proceduralna, korektivna i distributivna pravda – na razini prepoznavanja, bez teorijskog obrazloženja); ­ opisuje značenje pojma demokracija; ­ objašnjava razliku između atenske i današnje demokracije ­ upoznaje pojam medija i istražuje njihovu ulogu; ­ upoznaje se s pravom na informaciju Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. Ishod: Imenuje najvažnije institucije lokalne vlasti. potpada pod 3. očekivanje VJEŠTINE ­ prihvaća prava i obveze te sudjeluje u zaštiti prava drugih; ­ razlikuje različite društvene skupine te opisuje primjere suradnje i sukoba među njima; ­ prepoznaje različitosti u zajednici; ­ uočava važnost informiranja i ulogu medija u informiranju, razvija kritički stav prema konzumiranju medijskih sadržaja. Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ je privržen načelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde, suradnje i nenasilja i uključenosti svih u donošenje odluka: ­ razumije da je pravednost važna za miran suživot; ­ privržen je načelu socijalne pravde; ­ zalaže se za demokratske stavove i vrijednosti (sudjelovanje u donošenju odluka, ravnopravnost, uvažavanje različitosti) Obrazloženje: Ovi ishodi ne mogu se svesti na: Zalaže se za demokratske stavove i vrijednosti. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, (ugrađeno u predmet povijest, 5. razred, teme: Spartanska aristokracija i atenska demokracija, (Rimska) republika i carstvo), u drugim predmetima, na satu razrednika kroz cijeli ciklus, izvanučionički Izvori: Publikacija: Pravedni medvjedići uče o pravednosti, Priručnik o osnovama demokracije, Lončarić Jelačić, N. (ur.), Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2011. (www.azoo.hr) Obrazloženje: Precizno su određeni načini ostvarivanja. 3. Očekivanje: Učenik shvaća da pojedinci u zajednici mogu imati različite uloge i odgovornosti (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.2.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ određuje tko je građanin lokalne zajednice i koja je njegova uloga; ­ imenuje najvažnije institucije lokalne vlasti (gradsko/općinsko vijeće, gradonačelnik/načelnik općine i sl.) i opisuje njihove ovlasti; ­ opisuje kako građani mogu nadgledati postupke lokalnih i državnih vlasti radi zaštite zajedničkog dobra Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. VJEŠTINE ­ prepoznaje različite uloge koje pojedinci imaju u zajednici; ­ opisuje primjere vladanja (djelovanja vlasti) u svojoj okolini; ­ prepoznaje nedemokratske postupke nositelja vlasti na različitim razinama Obrazloženje: Ovi su ishodi izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ shvaća da pojedinci u zajednici mogu imati različite uloge i odgovornosti, ali i zajednički cilj – izgradnju bolje zajednice Obrazloženje: Ovaj ishod je izostavljen u Prijedloga kurikuluma GOO-a. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, na satu razrednika, izvanučionički (posjet lokalnim institucijama vlasti) 4. Učenik sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.2.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ određuje što je aktivno i odgovorno sudjelovanje u odlučivanju; ­ navodi područja odlučivanja u kojima ima pravo sudjelovati; ­ objašnjava važnost utvrđivanja razrednih pravila, pravila za izbore u razredu i vijeće učenika te opisuje poželjna obilježja kandidata; ­ povezuje sudjelovanje u odlučivanju s učenjem za aktivno i odgovorno građanstvo; ­ opisuje, argumentira i analizira postojeće probleme u razredu i školi te izvore iz kojih saznaje o problemima; ­ opisuje pojam i oblike volontiranja te društveno korisnog i humanitarnog rada Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. VJEŠTINE ­ iznosi prijedloge prilikom utvrđivanja kriterija za izbor predsjednika razreda i predstavnika u vijeće učenika; ­ razgovijetno se predstavlja kad se nađe u ulozi kandidata; ­ aktivno sudjeluje u izborima; ­ procjenjuje poželjne osobine kandidata; ­ prepoznaje važnost humanitarnih aktivnosti i dobrovoljnoga društvenog rada za pojedinca i društvo;; ­ formulira, usklađuje i donosi pravila razreda kojima se štite temeljna prava u razredu i školi; prepoznaje načela solidarnosti i dijeljenja. Obrazloženje: Ovi ishodi ne mogu se svesti na: Predlaže teme o kojima bi Vijeće učenika moglo raspravljati. STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici.; ­ privržen je nenasilnom i uvažavajućem pristupu rješavanja problema; ­ otvoren je prema zajednici i spreman na društveno koristan angažman sukladno svojim mogućnostima Obrazloženje: Ovi su ishodi izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Na satu razrednika kroz cijeli ciklus (izbor predsjednika razreda i predstavnika u vijeće učenika, razredna i školska pravila, osobine kandidata, aktualni problemi u razredu i školi ), međupredmetno , izvanučionički KLJUČNI SADRŽAJI Obvezni 1. Pojmovi: politika, društvo, demokracija, republika (javna stvar) 2. Razlika između atenske i današnje demokracije 3. Građanin i njegova uloga u odlučivanju u demokratskoj zajednici 4. Postupci pravednog odlučivanja, ispravljanja učinjene nepravde ili štete i pravedne raspodjele (proceduralna, korektivna i distributivna pravda – na razini prepoznavanja, bez teorijskog obrazloženja) 5. Najvažnije institucije lokalne vlasti i njihove ovlasti (općina, grad, županija) 6. Dokumenti kojima se uređuje rad škole (kućni red, pravilnik o ocjenjivanju, pedagoške mjere) 7. Važnost informiranja i ulogu medija u informiranju 8. Načelo socijalne pravde 9. Osobine kandidata za predsjednika razreda i predstavnika u Vijeću učenika 10. Aktualni problemi u razredu i školi 11. Oblici volontiranja, društveno korisnog i humanitarnog rada Preporučeni sadržaji i aktivnosti 1. Sudjelovanje u rješavanju problema (u razredu, školi, lokalnoj zajednici) 2. Sudjelovanje u Projektu građanin 3. Uključivanje u humanitarne aktivnosti, društveno korisni rad i odgoj za volontiranje sukladno mogućnostima POLITIKA I DEMOKRACIJA– 1. ciklus Prijedlozi: POLITIKA I DEMOKRACIJA– 1. ciklus (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a Demokracija) 1. Očekivanje: Učenik prihvaća da se radi dobrobiti zajednice svi trebaju pridržavati određenih pravila (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.1.1. PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE) ZNANJE ­ opisuje i objašnjava pojmove: zajednica, pravila, prava i odgovornosti; ­ navodi najvažnija razredna i školska pravila; ­ objašnjava zašto postoje ta pravila; ­ navodi neka od najvažnijih prava i odgovornosti koje ima kao učenik Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. VJEŠTINE ­ što je moguće jasnije iznosi i obrazlaže svoje ideje i stajališta; ­ aktivno sudjeluje u donošenju razrednih pravila; ­ predlaže i obrazlaže razredna pravila te se uključuje u brigu o njihovom poštivanju; ­ razmatra prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja (ruganje, vrijeđanje, nasilništvo) Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Na satu razrednika kroz cijeli ciklus (razredna pravila, prava i dogovornosti), međupredmetno, izvanučionički 2. Očekivanje: Učenik je privržen načelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde, suradnje i nenasilja i uključenosti svih (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a B.1.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ navodi da svi imaju jednaka prava bez obzira na spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje i druge osobine; ­ objašnjava zašto neki postupak smatra pravednim ili nepravednim Obrazloženje: Ovi su ishodi izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. VJEŠTINE ­ prepoznaje kršenje prava i nepravedne postupke te primjerno reagira na njih STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ se jednako ponaša prema drugima bez obzira na spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje i druge osobine; ­ uvažava različitosti i tuđa mišljenja; poštuje prava drugih učenika; ­ prihvaća odgovornost za svoje postupke Obrazloženje: Ovi su ishodi izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, na satu razrednika kroz cijeli ciklus (kršenje pravila, nepravednost postupaka, utjecaj medija), izvanučionički 3. Očekivanje: Učenik shvaća da pojedinci u zajednici mogu imati različite uloge i odgovornosti (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.1.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ opisuje različite uloge i odgovornost koje pojedinci mogu imati u zajednici i društvu; ­ prepoznaje zajedničke odgovornosti i sebe kao pripadnika lokalne zajednice (naselja, sela, grada) Obrazloženje: Ovi su ishodi izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. VJEŠTINE ­ prepoznaje različite, ali i zajedničke uloge koje pojedinci mogu imati u zajednici Obrazloženje: Ovaj je ishod izostavljen u Prijedloga kurikuluma GOO-a. STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ shvaća da pojedinci u zajednici mogu imati različite uloge i odgovornosti, ali i zajednički cilj – izgradnju bolje zajednice Obrazloženje: Ovaj je ishod izostavljen u Prijedloga kurikuluma GOO-a. PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Međupredmetno, na satu razrednika kroz cijeli ciklus (uloge i odgovornosti), izvanučionički (što ranije povezivanje učenja u školi i izvan škole) 4. Učenik sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a: B.1.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI) ZNANJE ­ navodi područja odlučivanja u kojima ima pravo sudjelovati; ­ objašnjava važnost utvrđivanja razrednih pravila, pravila za izbore u razredu i vijeće učenika, ­ opisuje poželjna obilježja kandidata; povezuje sudjelovanje u odlučivanju s odgovornošću; ­ opisuje različite načine rješavanja problema, navodi primjerene i nenasilne pristupe rješavanju problema u razredu i školi Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. VJEŠTINE ­ iznosi prijedloge prilikom utvrđivanja kriterija za izbor predsjednika razreda i predstavnika u vijeće učenika; ­ predstavlja se u ulozi kandidata obrazlažući svoje prednosti ­ sudjeluje u izborima i u procesima donošenja odluka, ­ zajedno s razredom uključuje se u humanitarne aktivnosti i odgoj za volontiranje sukladno mogućnostima Obrazloženje: Ovi ishodi su (uglavnom) izostavljeni u Prijedloga kurikuluma GOO-a. STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ sudjeluje u životu zajednice i uključuje se u rješavanje problema u zajednici.; ­ privržen je nenasilnom i uvažavajućem pristupu rješavanja problema; ­ otvoren je prema zajednici i spreman na društveno koristan angažman sukladno svojim mogućnostima PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA Na satu razrednika kroz cijeli ciklus (izbor predsjednika razreda i predstavnika u Vijeće učenika, pravila, poželjna obilježja kandidata, rješavanju problema u razredu i školi ), međupredmetno, izvanučionički (uključivanje u humanitarne aktivnosti i odgoj za volontiranje.) KLJUČNI SADRŽAJI Obvezni 1. Pojmovi: zajednica, pravila, prava i odgovornosti 2. Povezivanje pravila s pravima i odgovornostima 3. Najvažnija razredna i školska pravila 4. Pravednost i nepravednost postupaka 5. Prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja 6. Različite, ali i zajedničke uloge i odgovornosti koje pojedinci mogu imati u zajednici i društvu 7. Pripadnost lokalnoj zajednici 8. Sudjelovanje u izborima i u procesima donošenja odluka (odlučivanju) 9. Poželjna obilježja kandidata 10. Rješavanju problema u razredu i školi Preporučeni sadržaji i aktivnosti 1. Sudjelovanje u rješavanju problema (u razredu, školi, lokalnoj zajednici) 2. Sudjelovanje u Projektu građanin 3. Uključivanje u humanitarne aktivnosti i odgoj za volontiranje sukladno mogućnostima Domena LJUDSKA PRAVA Predlažem da se vrate originalna očekivanja, jer su preciznija: U 5. ciklusu umjesto: A.5.1. AKTIVNO SUDJELUJE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA, da se vrati: Učenik u svakodnevnim situacijama prepoznaje slučajeve diskriminacije na različitim osnovama i primjereno reagira na njih U 5. ciklusu umjesto: A.5.2. RAZUMIJE ULOGU INSTITUCIJA I ORGANIZACIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA, da se vrati: Učenik razumije koncept pravne države i vladavine prava Obrazloženje: Ovo očekivanje više odgovara navedenim ishodima U 3. i 4. ciklusu umjesto: A.3.5. i A.4.4. PROMIČE RAVNOPRAVNOST SPOLOVA, da se vrati: Zalaže se za spolno-rodnu ravnopravnost u javnosti i svakodnevnim situacijama, jer je preciznije LJUDSKA PRAVA – 5. ciklus Prijedlozi 1. Očekivanje: Učenik u svakodnevnim situacijama prepoznaje slučajeve diskriminacije na različitim osnovama i primjereno reagira na njih (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a A.5.1. AKTIVNO SUDJELUJE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA) ZNANJE ­ obrazlaže pojam diskriminacije ­ opisuje dominantne skupine koje provode diskriminaciju i nedominantne skupine koje trpe diskriminaciju ­ opisuje diskriminaciju na različitim osnovama ­ razlikuje izravnu i neizravnu diskriminaciju; ­ obrazlaže što je uznemiravanje, spolno uznemiravanje, propuštanje razumne prilagodbe, poticanje na diskriminaciju, segregacija, višestruka diskriminacija, produljena diskriminacija, ponovljena diskriminacija te viktimizacija ­ navodi razloge „za“ i „protiv“ pozitivne diskriminacije ­ opisuje značajke mobinga Obrazloženje: Kako bi u svakodnevnim situacijama prepoznali slučajeve diskriminacije nužno je da učenici pojmovno razlikuje pojavne oblike diskriminacije; mobing je jedan od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava s kojima će se učenici susretati u budućnosti VJEŠTINE ­ prepoznaje slučajeve diskriminacije u svakodnevnim situacijama na različitim osnovama i primjereno reagira na njih; ­ učenik zna kome i na koji način se obratiti u slučaju diskriminacije i kršenja ljudskih prava ­ prepoznaje mobing i poznaje načine kako mu se oduprijeti Obrazloženje: Mnogi odrasli ne znaju kako zaštiti svoja prava STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ razumije da je ključan korak u borbi protiv diskriminacije prepoznavanje određenog ponašanja kao diskriminatornog, budući da većina diskriminatornih postupaka uzrok ima u stereotipnim stavovima i predrasudama koje su ponekad toliko raširene i dugotrajne da se postupanja koje se na njima temelje smatraju uobičajenima. ­ shvaća da i diskriminirani mogu diskriminirati ­ shvaća da svatko od nas u određenim situacijama može biti manjina ­ shvaća da formalna demokracija nije dovoljno jamstvo za ostvarenje i zaštitu ljudskih prava ­ shvaća da ljudska prava nisu nešto apstraktno, već da je cilj ljudskih prava zadovoljavanje osnovnih potreba svih ljudi Obrazloženje: Ovi stavovi ne mogu se svesti na: Protivi se svakom obliku diskriminacije PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA međupredmetno (ugrađeno u predmet PiG,, tema: Ljudska prava), u drugim predmetima, na satu razrednika i izvanučionički Izvori: Smjernice za prepoznavanje slučajeva diskriminacije, Izdavač: Ludwig Boltzmann Institut za ljudska prava, Pučka pravobraniteljica i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Obrazloženje: Navodi se ugrađivanje u predmet te radni materijali. Očekivanje AKTIVNO SUDJELUJE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA je preširoko u odnosu na ishode i teško mjerljivo. U Preporukama u Prijedloga kurikuluma GOO-a navode se novi (za većinu učenika teško ostvarivi) ishodi: – prikupljati primjere iz europske ili globalne zajednice u kontekstu zaštite ljudskih prava te predlagati rješenja za njihovu zaštitu; – sudjelovati na radionici Prevencije trgovanja ljudima; – sudjelovati u realizaciji projekta zagovaranja ljudskih prava; – posjetiti institucije (sudovi, pravobranitelji). 2. Očekivanje: Učenik razumije koncept pravne države i vladavine prava (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a A.5.2.. RAZUMIJE ULOGU INSTITUCIJA I ORGANIZACIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA) ZNANJE navodi i obrazlaže: ­ zašto je pravna država bitna za zaštitu slobode, ­ kako se pravna država može nametnuti onima koji imaju političku moć, ­ na koji se način »pravna država« razlikuje od »vladavine ljudi« ili »vladavine zakona«, ­ zašto pravosuđe treba biti neovisno. ­ koje minimalne standarde zakoni moraju ispunjavati ­ zašto suđenje mora biti otvoreno za javnost, ­ koja je razlika između pravne države i zloupotrebe zakona, ­ trebaju li se obični građani bojati (pravne) države, ­ na koji način suci mogu zlouporabiti svoje ovlasti; (na temelju Ustava RH) navodi i obrazlaže: ­ kako i u kojim slučajevima se mogu ograničiti prava i slobode te koja prava se ne mogu ograničiti ni u kojem slučaju; ­ tko i na temelju čega odlučuje o oduzimanju ili ograničenju slobode; ­ koji je postupak uhićenja, ­ koji je postupak pretrage doma ili drugog prostora, ­ što je presumpcija nedužnost (nevinosti) ­ kada se nekoga može smatrati krivim za kazneno djelo, ­ koja su prava osumnjičenika, okrivljenika ili optuženika; ­ u kojim se slučajevima dokazi ne mogu uporabiti u sudskom postupku; ­ za kakva se djela ne može suditi (zašto se zakoni ne mogu primjenjivati retroaktivno); ­ zbog čega se ne može dvaput (ili više puta) suditi za isto kazneno djelo nakon što je donesena pravomoćna sudska presuda ­ što se događa kad se tijekom sudskog postupka promijeni zakon Obrazloženje: Razumije koncept pravne države i vladavine prava je očekivanje koje sadrži navedene konkretne ishode. Ovo je minimum onoga što bi svaki građanin trebao znati kad se susretne s represivnim aparatom države VJEŠTINE ­ prepoznaje slučajeve zloporabe ovlasti i zna kako se zaštititi, odnosno zna kome i u kojoj formi se obratiti ­ prepoznaje razliku između »pravne država« i »vladavine ljudi« ili »vladavine zakona« Obrazloženje: Relativno kratki ishodi na kojima je potrebno mnogo raditi STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ razumije da svatko ima pravo na pošteni i nepristrani sudski postupak PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA međupredmetno (ugrađeno u predmet PiG, tema: Ljudska prava ili Sudbena vlast u RH), u drugim predmetima, na satu razrednika i izvanučionički Izvori: Ustav RH, ­ Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokracije, Priručnik za nastavnike, Marilyn R. Cover, Susan Marcus, Đuro Sessa, Marin Mrčela, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2012. ­ RM: Vladavina prava Obrazloženje: Navodi se ugrađivanje u predmet te radni materijali. U Preporukama u Prijedloga kurikuluma GOO-a navodi se novi ishod: uključiti se u akcije sprječavanja nedemokratskih postupanja vlasti – prilično revolucionarno i, naravno, neostvarivo KLJUČNI SADRŽAJI 1. Pojam diskriminacije 2. Diskriminatori (dominantna skupina ili pojedinac) i diskriminirani (nedominantna skupina ili pojedinac): većina naspram manjine i/li "viša klasa" naspram "niže klase" 3. Diskriminacija na osnovi spola, rase, etničkog podrijetla, boje kože, nacionalnog podrijetla, vjere, članstva ili ne članstva u sindikatu, dobi, spolne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja, invaliditeta, zdravstvenog stanja, imovine, socijalnog statusa i drugih okolnosti 4. Izravna i neizravna diskriminacija 5. Uznemiravanje, spolno uznemiravanje, propuštanje razumne prilagodbe, poticanje na diskriminaciju, segregacija, višestruka diskriminacija, produljena diskriminacija, ponovljena diskriminacija, viktimizacija 6. Pozitivna diskriminacija 7. Značajke mobinga 8. Pravna država i vladavina prava 9. Ograničenje prava i sloboda 10. Postupak uhićenja 11. Postupak pretrage doma ili drugog prostora 12. Prava osumnjičenika, okrivljenika ili optuženika 13. Presumpcija nedužnost (nevinosti) 14. Retroaktivnost zakona Obrazloženje: Minimum znanja da se pojedinac ne bi osjećao bespomoćnim kad se susretne s nepravdom i/li kršenjem ljudskih prava LJUDSKA PRAVA – 4. ciklus Prijedlozi 1. Očekivanje: Zalaže se za spolno-rodnu ravnopravnost u javnosti i svakodnevnim situacijama (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a A.4.4. PROMIČE RAVNOPRAVNOST SPOLOVA) ZNANJE ­ objašnjava najvažnije pojmove vezane uz spolno-rodnu ravnopravnost (spol, rod, spolni identitet, seksualna orijentacija, rodne uloge) Obrazloženje: Minimum pojmova vezanih uz spolno-rodnu ravnopravnost VJEŠTINE ­ razvija aktivan i odgovoran odnos prema osobama istog i različitog spola ­ primjereno izražava, verbalno i neverbalno, svoja razmišljanja, stavove i osjećaje Obrazloženje: u Prijedloga kurikuluma GOO-a ispuštene su osobe istog spola STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ zalaže se za spolno-rodnu ravnopravnost u svakodnevnim situacijama i u javnosti ­ smatra da se pojedinac/ka se treba tretirati prema svojim osobnim postignućima, sposobnostima i talentu, a ne prema skupini kojoj pripada (muško, žensko) ­ smatra da obilježja koja nisu povezana sa individualnom sposobnošću ne mogu biti osnova za postupanje prema pojedincima/kama Obrazloženje: u Prijedloga kurikuluma GOO-a ispuštena su zadnja dva stava PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA ­ na satu razrednika, biologije, psihologije, povijesti, vjeronauka i etike ­ tematski ili projektno kroz radionice uz obilježavanje Dana žena i drugim prigodama KLJUČNI SADRŽAJI 1. Spol, rod, spolni identitet, seksualna orijentacija, rodne uloge 2. Spolno-rodna diskriminacija 3. Ustanove koje štite ravnopravnost spolova Obrazloženje: Nije nevažno što je izostavljeno u Prijedloga kurikuluma GOO-a. LJUDSKA PRAVA – 4. ciklus Prijedlozi Očekivanje: Zalaže se za integraciju i zaštitu manjina (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a A.4.5. PROMIČE PRAVA NACIONALNIH MANJINA) Obrazloženje: Pojam manjina je puno širi od pojma nacionalnih manjina ZNANJE ­ navodi najviše vrednote ustavnog poretka RH ­ navodi ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina ­ opisuje prednosti i nedostatke kulturne asimilacije manjina ­ upoznaje se s tradicijom i običajima pripadnika različitih skupina na lokalnoj, domovinskoj i globalnoj razini ­ obrazlaže pojmove „tiranija većine“ i „prava manjine“ VJEŠTINE ­ istražuje načine ostvarivanja kulturnog pluralizma ­ istražuje probleme s kojima se susreću pripadnici manjinskih skupina ­ istražuje načine integracije pripadnika manjinskih skupina uz očuvanje identiteta ­ kritički preispituje stereotipe i predrasude o pripadnicima manjinskih skupina ­ predlaže načine na koji se vrijednosti manjina mogu uklopiti u pluralističko društvo STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ zalaže se za integraciju i zaštitu manjina ­ zalaže se za dostojanstvenu i otvorenu razmjenu mišljenju pojedinaca i grupa različitog etničkog, kulturnog, vjerskog i lingvističkog podrijetla i naslijeđa uz zajedničko razumijevanje i uvažavanje ­ prihvaća da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama te da su svi pred zakonom jednaki ­ prihvaća da drugi mogu imati uvjerenja s kojima se ne slaže i da se mogu ponašati na način koji mu se ne sviđa ­ smatra da obilježja koja nisu povezana sa individualnom sposobnošću ne mogu biti osnova za postupanje prema pojedincima/kama ­ shvaća da svatko od nas u određenim situacijama može biti manjina PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA ­ na satu razrednika, povijesti, zemljopisa (geografije), hrvatskog jezika, stranih jezika, vjeronauka, etike KLJUČNI SADRŽAJI 1. Najviše vrednote ustavnog poretka RH 2. Asimilacija manjina 3. Kulturni pluralizam 4. Integracija manjinskih skupina 5. Stereotipi i predrasude o pripadnicima manjinskih skupina Obrazloženje: Vjerojatno nedostatno LJUDSKA PRAVA – 3. ciklus Prijedlozi 1. Očekivanje: Zalaže se za spolno-rodnu ravnopravnost u javnosti i svakodnevnim situacijama (u Prijedlogu kurikuluma GOO-a A.3.5. PROMIČE RAVNOPRAVNOST SPOLOVA) ZNANJE ­ prepoznaje i vrednuje povijesnu i društvenu uvjetovanost različitog položaja muškaraca i žena ­ prepoznaje i vrednuje stereotipe i predrasude o muškarcima i ženama u svakodnevici i medijima VJEŠTINE ­ prepoznaje različit tretman muškaraca i žena u medijima i u svakodnevnim situacijama i primjereno reagira ­ prepoznaje diskriminaciju na osnovi spola i primjereno reagira na nju STAVOVI (vrijednosti, obrasci ponašanja) ­ zalaže se za ravnopravnost spolova u javnosti i u svakodnevnim situacijama i ­ shvaća da su stereotipi i predrasude o muškarcima i ženama naučeni i da se mogu promijeniti PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE OČEKIVANJA ­ na satu razrednika, biologije, povijesti, vjeronauka ­ tematski ili projektno kroz radionice KLJUČNI SADRŽAJI 1. Povijesna i društvena uvjetovanost različitog položaja muškaraca i žena 2. Stereotipi i predrasude o muškarcima i ženama 3. Diskriminacija na osnovi spola Obrazloženje: Nije nevažno što je izostavljeno u Prijedloga kurikuluma GOO-a. Što je iz Prijedloga kurikuluma GOO-a ugrađeno u predmete Prijedlog kurikuluma PIG-a Kritički preispituje uvriježene predrasude i stereotipe o politici i političarima (vještina). (GOO, str. 21. → PIG, str. 9. – Preporuke za ostvarenje ishoda) Kritički procjenjuje utjecaj interesnih skupina na medije i donošenje političkih odluka (vještina). (GOO, str. 21. → PIG, str. 9. - Preporuke za ostvarenje ishoda) Objašnjava što je cenzura i autocenzura (znanje). Prepoznaje i ukazuje na slučajeve cenzure i autocenzure (vještina). Zalaže se slobodu izražavanja i iznošenja prijedloga, a protivi se cenzuri i autocenzuri (stav). → Prepoznaje i objašnjava posljedice cenzure i autocenzure. (GOO, str. 21. → PIG, str. 9. Preporuke za ostvarenje ishoda) Navodi primjere zlouporabe vlasti i korupcije (znanje). Prepoznaje slučajeve korupcije u svakodnevnom i političkom životu i primjereno reagira na njih (vještina). Shvaća da postoji potreba za učinkovitim suprotstavljanjem korupciji (stav). → Razumije štetnost korupcije za društvo i zauzima se za učinkovito suprotstavljanje korupciji (13). (GOO, str. 21. → PIG, str. 13. - Razrada ishoda) Uočava i razlikuje diskriminaciju na različitim osnovama (znanje). Koristi se prikladnim načinima i mehanizmima obraćanja nadležnim institucijama radi zaštite povrijeđenih prava (vještina). Protivi se svakom obliku diskriminacije (stav). → Prepoznaje slučajeve diskriminacije na različitim osnovama u svakodnevnim situacijama i reagira radi zaštite ljudskih prava (GOO, str. 14. → PIG, str. 15. Preporuke za ostvarenje ishoda) Razumije koncept pravne države i vladavine prava (znanje). Prepoznaje slučajeve zlouporabe ovlasti i primjereno reagira (vještina). Smatra da svatko ima pravo na pošteno i nepristrano suđenje (stav). → Prepoznaje slučajeve zlouporabe ovlasti različitih položaja i reagira radi zaštite ljudskih prava (GOO, str. 14. → PIG, str. 15. - Preporuke za ostvarenje ishoda) Što je dogovoreno na koordinaciji s SRS PIG ali nije u Prijedlogu kurikuluma PIG-a Objašnjava što je društveni ugovor (GOO, str. 21.) Što je ugrađeno u Prijedlog kurikuluma PIG-a ali nije u Prijedlogu kurikuluma GOO-a Navodi primjere zviždača i posljedica njihovih postupaka (znanje) → Razumije važnost zviždača i navodi primjere (Dogovoreno na koordinaciji → PIG, str. 13. - Preporuke za ostvarenje ishoda) Što je u Prijedlog kurikuluma PIG-a preuzeto iz Kurikuluma GOO-a iz 2012., ali nije u Prijedlogu kurikuluma GOO-a Razlikuje pravnu, društvenu i moralnu razinu odgovornosti u hrvatskih građana u zaštiti ljudskih prava → zna što je pravna, društvena i moralna odgovornost hrvatskih građana u jačanju Republike Hrvatske kao pravne države (PIG, str.14. → Kurikulum GOO-a, 2012, str. 33/4) Iskazuje privrženost načelima uzajamnog razumijevanja, suradnje, povjerenja i solidarnosti među ljudima; Zauzima se za uklanjanje stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika nepravednog i neljudskog postupanja među ljudima po različitoj osnovi → privržen/a je načelima uzajamnog razumijevanja, suradnje, povjerenja i solidarnosti među ljudima, aktivno se zalaže za uklanjanje stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika nepravednog i neljudskog postupanja među ljudima po različitim osnovama (str. 40) (PIG, str.14. → Kurikulum GOO-a, 2012, str. 40.) Umjesto zaključka Obzirom da sam bio jako opsežan, suzdržat ću se (za sada) od daljnjih primjedbi. Umjesto toga – jedna metafora: Majstori za popravljanje demokracije Kad vam se pokvari perilica, zovete majstora. Nije vam bitno zna li on nabrojiti sve dijelove stroja, vama je bitno da popravi kvar. Kad se krše vaša ljudska prava neće vam pomoći ako znate nabrojiti sve dokumente o ljudskim pravima i godine kad su donesene (sadašnji ispitni katalog za PIG: „opisati u kratkim crtama razvoj sloboda i prava čovjeka kroz povijest i navesti pojedine dokumente kojima su regulirana“), vama je bitno da kršenje prava prestane, a da biste to mogli postići morate znati učinkovito koristiti mehanizme zaštite ljudskih prava: kome se obratiti i u kojoj formi. Dakle, svrha poučavanja GOO-a nije da učenici znaju (samo) reproducirati određenu količinu informacija o demokraciji, političkom sustavu i sl., nego uvježbati vještine učinkovitog rješavanja društvenih problema i razviti stav da je to u interesu samih učenika i cijelog društva. Učenici trebaju postati majstori za popravljanje i uspješno funkcioniranje demokracije. Zorislav Jelenčić, 28. kolovoza 2016. Primljeno na znanje Poštovani kolega, kao član Stručne radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje, upoznati ste sa činjenicom da smo o SVIM vašim prijedlozima koje ste naveli u javnoj raspravi raspravljali gotovo na svakom sastanku i da smo većinom glasova odlučili da su primjedbe preopširne, da nadilaze sadržaj Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i nismo ih prihvatili. Također Vas podsjećam da ste u tom pogledu dali izdvojeno mišljenje, a ostali dio dokumenta ste prihvatili, što potvrđujete svim potpisom na dokumentu.
26 Marina Bubalo09846810829 Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Obrazovanje bi trebalo olakšati pronalazak dobro plaćenog posla i poboljšati kvalitetu života. Međutim, sve više mladih u Hrvatskoj suočava se s nezaposlenošću ili svoju karijeru započinje nekim nesigurnim oblikom rada. Iz tog razloga potrebno je mlade tijekom cijelog obrazovanja učiti o pravu na rad i radničkim pravima, kako bi se znali izboriti za očuvanje stečenih prava i poboljšanje radnih uvjeta. Tijekom obrazovanja mladi mogu čuti kako ću ulaganjem u svoju naobrazbu poboljšati mogućnost zapošljavanja i lakšeg pronalaženja posla, te smanjiti vrijeme nezaposlenosti. Međutim, nakon uspješno završenog visokog obrazovanja mnogi karijeru započnu s nesigurnim zaposlenjem, u vidu mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te nakon završetka tog programa i dalje ostaju zaposleni na nesigurnim oblicima rada . Tada se nađu u situaciji da ne zanju koja radnička prava imaju, na koji način ih ostvariti i kome se obratiti radi ostvarivanja tih prava ili mogućeg kršenja istih. Upravo iz tog razloga me zanimao način na koji cjelovit akurikularna reforma prilazi međuodnosu obrazovanja i rada. Poglavito, na koji že način uvesti međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i Poduzetništvo, čiji je cilj između ostaloga, učenike i učenice pripremiti za uključivanje na tržište rada. Zanimalo me da li se učenike i učenice zaista priprema na daljnju karijeru, u smislu upoznavanja s pravima koja imaju, zakonodavnim okvirom iz kojih ta prava proizlaze, institucijama kojima se mogu obratiti u slučaju kršenja tih prava, različitim oblicima radnog odnosa i pravima koje radnik/radnica ima u takvim slučajevima. Posebno me zanimalo da li se učenike i učenice strukovnih škola ranije i detaljnije uči o ovoj problematici, s obzirom na to da se ranije uključuju na tržište rada. Također me zanimao i odnos kurikularne reforme prema sindikatima i njihovoj ulozi u obrazovanju, te kasnije i na tržištu rada. Međutim, proučavanjem prijedloga kurikuluma međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) i Poduzetništvo utvrđeno je kako je tema rada i prava radnika zastupljena u izrazito maloj mjeri i to većinom u višim ciklusima, čime se učenike i učenice ne priprema u dovoljnoj mjeri za izlazak na tržište rada, odnosno ne upoznaje ih se u dovoljnoj mjeri s njihovim pravima i obvezama. Ovom bi se temom trebalo baviti i u nižim ciklusima kako bi svi učenici bili upoznati sa svojim radničkim pravima, neovisno o tome kako uđu na tržište rada. Tema rada i prava radnika zastupljena je jedino u domeni ljudskih prava koja se obrađuje u sklopu međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Cilj te domene je da učenici i učenice upoznaju načine ostvarivanja svojih prava te da “razumiju i mogu primijeniti instrumente i mehanizme“ njihove zaštite. Kako bi se taj cilj ostvario potrebno je učenike i učenice upoznati s radnim zakonodavstvom i ostalim dokumentima koji se bave pitanjem prava radnika na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Nadalje, učenike bi trebalo upoznati s ulogom sindikata i sindikalnog organiziranja te različitim oblicima ostvarivanja prava radnika, što je još jedan aspekt pripreme za tržište rada koji ovaj kurukulum ne prepoznaje. Također prilikom obrađivanja teme diskriminacije nedostaje poseban naglasak na diskriminaciju na temelju nacionalne, etničke, rodne i seksualne pripadnosti u radnom okruženju. Učenike bi također trebalo upoznati s time kome se obratiti u takvim slučajevima, stoga bi bilo dobro organizirati gostujuća predavanja predstavnika udruga za ljudska i radnička prava, te predstavnika sindikata. Prilikom obrađivanja teme ravnopravnosti spolova učenike bi trebalo upoznati i s podređenim položajem žena na tržištu rada, te njegovim dugoročnim posljedicama. Međupredmetna tema Poduzetništvo podrazumijeva „povezivanje škole s gospodarstvom, tržištem rada i lokalnom/regionalnom zajednicom“ u cilju razvijanja poduzetničke kompetencije, čime se zanemaruje činjenica da neće svi učenici i učenice dobiti priliku postati poduzetnici. Ponovno izostaje povezivanje škole sa sindikatima, kako bi učenici dobili uvid i u stanje radničkih prava. I dok učenjem ove međupredmetne teme učenici možda i „usvoje poduzetnička znanja, vještine i stavova,“ neće nužno biti pripremljeni za sudjelovanje u svijetu rada jer neće biti upoznati sa svojim pravima. U drugom ciklusu MPT GOO u domeni ljudskih prava od učenika se očekuje da: ...navodi primjere kršenja i načine zaštite ljudskih prava u svakodnevnim situacijama; ...raspravlja o ponašanjima i okolnostima u svakodnevnim situacijama koje otežavaju primjenu ljudskih prava. Učenike bi već tad trebalo upoznati s pravom na rad i različitim oblicima kršenja tog prava. Nadalje, u trećem ciklusu učenice uče o diskriminaciji, te bi već tad trebalo učenike upozoriti na različite oblike diskriminacije u radnom okruženju. Zatim, prilikom obrađivanja teme ravnopravnosti spolova od učenika se očekuje da: ...obrazlaže povijesnu i društvenu uvjetovanost u odnosu na položaj i participaciju žena i muškaraca; ...objašnjava stereotipe o muškarcima i ženama u svakodnevici i medijima. Posebna bi se pozornost pritom trebala posvetiti stereotipu žene kao domaćice i objasniti društvenu uvjetovanost podređenog položaja žena na tržištu rada, te dugoročne posljedice takvog položaja. Kako bi učenici u petom ciklusu mogli „Predložiti načine zaštite prava na rad u zajednici“ trebali bi biti upoznati sa zakonskim okvirom, što je osobito važno za učenike strukovnih škola koji će se po završetku srednjoškolskog obrazovanja uključiti na tržište rada. Organizacije civilnog društva i Inicijativa „Hrvatska može bolje“ već su oštro osudili najavu tehničkog ministra Šustara o imenovanju nove ekspertne radne skupine koja bi trebala upravljati javnom raspravom o prijedlozima kurikuluma izrađenim u Cjelovitoj kurikularnoj reformi, upozorivši kako tehnička Vlada i njen tehnički ministar nemaju ovlasti imenovanja novih članova skupina i radnih tijela. Iako su se imenovanja dogodila, ostaje pitanje na koji način će oni koji preuzmu MZOŠ pristupiti reformi na jesen. Za sada, potrebno je da se što više ljudi uključi u javnu raspravu i da svoj dorpinos, kako bi učenici i učenice dobili priliku učiti i o radničkim pravima. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Nakon stručne javne rasprave i predstavljanja dokumenta u Matici hrvatskih sindikata, usvojili smo preporuke sindikata i uvrstili pravo na rad i sindikalno udruživanje u zaseban ciklus u domeni Ljudska prava, 5 ciklus. U ranijim ciklusima također u domeni Ljudska prava u ciklusu A.3.4. također su odgojno obrazovna očekivanje „promiče pravo na obrazovanje i pravo na rad“ što se razrađuje i kroz druga očekivanja (npr. promiče ravnopravnost spolova, aktivno sudjeluje u zaštiti ljudskih prava, razumije ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava i drugi). U domeni Civilno društvo u ciklusu C.3.2.u odgojno obrazovna očekivanja stavili smo da učenik doprinosi društvenoj solidarnosti, razumije utjecaj korupcije na život građana i promiče kvalitetu života u zajednici, što također može biti poticaj za razgovor o radničkim pravima i zaštiti radničkih prava. Pravo i dužnost svakog nastavnika je da u određenom trenutku obrade teme iz Građanskog odgoja i obrazovanja, sam dopunjuje i kreira temu sukladno zainteresiranosti učenika. Vaše pitanje djelomično se odnosilo i na poučavanje učenika u strukovnim školama o radničkim pravima, a obzirom da su članovi stručne radne skupine nastavnici koji rade i u strukovnoj školi, mogu Vas izvijestiti da učenici imaju zaseban predmet Radno pravo i Ustavni ustroj Republike Hrvatske, te na taj način detaljno upoznaju svoj položaj na tržištu rada i položaj i institucije koje se bave zaštitom radničkih prava. U cilju poboljšanja kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, urstit ćemo Vaš prijedlog za upoznavanje učenika radnim zakonodavstvom i ostalim dokumentima koji se bave pitanjima prava radnika na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Također ćemo i u ranijim ciklusima nastojati uvrstiti pitanja diskriminacije i zaštite radničkih prava. Ostale primjedbe ne odnose se na Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje.
27 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME Za BILO NARODA: Udruga za cjeloviti razvoj djece i mladih „NOVA EVA“, Humanitarna udruga za osmišljavanje života osobama s posebnim potrebama „JOB“, Katolička udruga „KAP DOBROTE“, Udruga građana „SVETA MATI SLOBODE“, Udruženje salezijanaca suradnika, Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji SRCE (Zelina), Udruga roditelja za djecu najteže tjelesne invalide i djecu s teškoćama u razvoju „ANĐELI“ (Split), Udruga ZDENAC - Pokret Misionara Milosrđa, Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi 1. Potrebno je jasno razlučiti da ideja „građanina“ iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo ne znači da ideja „građanina“ u odnosu na nacionalnu državu nije više relevantna i primjenjiva Republika Hrvatska je vjerojatno jedina država u demokratskom svijetu u kojoj se drži da bi ideja „građanina“ iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo trebala dokinuti ideju „građanina“ u odnosu na nacionalnu državu. Da se ideja „građanina“ iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo (pojedinac koji ko-egzistira u društvu) pogrešno interpretira i implementira u hrvatskom društvu najbolje oslikava niže opisana okolnost: Građani Republike Hrvatske (uključujući i učenike) izloženi su svakodnevnim situacijama iz javne komunikacije u kojima im se pojedini predstavnici tijela državne vlasti, pojedini zastupnici u Hrvatskom saboru, pojedini članovi akademske zajednice, pojedini umjetnici, pojedini kulturni djelatnici, a pogotovo članovi udruga okupljenih u GOOD inicijativu, Platformu 112, Inicijativu Za snažno civilno društvo, inicijativu Hrvatska može bolje i dr. - OBRAĆAJU kao „građanima/građankama“ (iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo, odnosno kao pojedincima koji ko-egizistiraju u društvu) a ne kao građanima u odnosu na nacionalnu državu, odnosno ne kao hrvatskim građanima, odnosno ne kao građanima Republike Hrvatske - nacionalne države pripadnika hrvatskog naroda (Hrvati) i pripadnika nacionalnih manjina (Albanci, Austrijanci, Bošnjaci i dr.). Uzimajući u obzir da se u javnoj kumunikaciji u Republici Hrvatskoj ne respektira činjenica: - da ideja „građanina“ iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo ne znači da ideja „građanina“ u odnosu na nacionalnu državu nije više relevantna ili primjenjiva. te uzimajući u obzir da ni iz Prijedloga kurikula GOO nije jasno (a moralo bi biti): - da ideja „građanina“ (iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo) ne znači da ideja „građanina“ u odnosu na nacionalnu državu nije više relevantna ili primjenjiva - da „građanin“ (iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo) nije stabilan niti je čvrsto vezan uz jedinstvenu definiciju pa se široko opisuje kao „osoba koja ko-egzistira u društvu“ - da ideja „građanstva“ uključuje raspon aktivnosti koje pojedinac vrši u „zajednici“ , a pri čemu koncept zajednice obuhvaća lokalni, nacionalni, regionalni i međunarodni kontekst u kojem pojedinci žive. razvidno je da se Prijedlog kurikula GOO treba korigirati u gore spomenutom smislu. U prilog tvrdnji da se ideja „građanina“ iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo pogrešno interpretira i implementira u hrvatskom društvu (a sve uz pomoć udruga koje se bogato financiraju javnim novcem) govori i situacija kada su udruge članice GOOD inicijative (GOOD inicijativa se deklarira da se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske) Predsjednici Republike Hrvatske uputile otvoreno pismo u kojem utvrđuju da Predsjednica Republike Hrvatske koja ne pristaje uz ideju korištenja pojma „građana/građanki“ u javnoj komunikaciji (citat)„takvim stavom dodatno doprinosi trivijalizaciji pojma i uloge građana u suvremenim demokratskim društvima“.(završetak citata). Suvišno je i objašnjavati da trivijalizaciji uloge građanina (iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo) doprinose upravo oni koji nameću situaciju u kojoj ideja „građanina“ iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo znači da je ideja „građanina“ u odnosu na nacionalnu državu prestala biti relevantna i primjenjiva. Nadalje, suvišno je i objašnjavati da trivijalizaciji pojma i uloge građana u demokratskom društvu doprinosi i situacija kada Republika Hrvatska (kroz Prijedlog kurikula GOO, a mimo svih obrazovnih i demokratskih procedura, standarda i praksi) prejudicira ulogu i doprinos udruga u formalnom obrazovanju za demokratsko građanstvo (u hrvatskim školama) uključujući i one udruge koje su u Otvorenom pismu prozivale Predsjednicu Republike Hrvatske. Uzimajući u obzir da su udruge potpisnice Otvorenog pisma prozivale Predsjednicu: - zato što Predsjednica poštuje ideju građanina u odnosu na nacionalnu državu, - zato što Predsjednica nema predrasuda o Republici Hrvatskoj kao nacionalnoj državi, - zato što je Predsjednica dostatno politički pismena (demokratski obrazovana) da zna da pojam „građanin“ iz konteksta obrazovanja za demokratsko građanstvo (osoba koja ko-egzistira u društvu) nije primjenjiv u sferi javne komunikacije između predsjednice jedne države i građana/državljana te iste države, a iz čega je VIŠE NEGO razvidno da udruge potpisnice Otvorenog pisma ne razumiju koncept obrazovanja za demokratsko građanstvo, ni na načeloj razini, a pogotovu ne na razini koja je potrebna za davanje IKAKVOG kvalitetnog doprinosa udruga formalnom obrazovanju za demokratsko građanstvo u hrvatskim školama. Nadalje, da udruge potpisnice Otvorenog pisma uistinu ne razumiju koncept obrazovanja za demokratsko građanstvo, najbolje govori činjenica da se iste uporno nameću „ biti“ tamo gdje im – sukladno konceptu demokratskog društva, sukladno zakonima Republike Hrvatske, sukladno Europskoj povelji o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju iz ljudskih prava, te sukladno obrazovnim i demokratskim standardima i praksama – NIJE MJESTO, odnosno da se udruge nameću biti aktivan dionik formalnog obrazovanja u hrvatskim školama (u demokratskim društvima udruge nisu aktivan dionik formalnog obrazovanja). S druge strane, da je Republika Hrvatska uistinu demokratska država, udruge ne bi mogle uopće ni dobiti prilku aktivno (operativno) se uključivati u formalno orazovanje u hrvatskim školama na način kako se to do sada činilo u Hrvatskoj i kako to ovaj Prijedlog kurikula GOO predlaže. Da je Republika Hrvatska uistinu demokratska država, u Hrvatskoj udruge ne bi mogle biti aktivni dionici sustava formalnog obrazovanja u hrvatskim školama : - stoga, što je obrazovanje u hrvatskim školama javno dobro Republike Hrvatske, hrvatskog naroda i hrvatskih građana, a - za organizaciju obrazovanja u hrvatskim školama su nadležni/odgovorni voljom hrvatskog naroda i hrvatskih građana izabrani predstavnici vlasti, a ne udruge koje hrvatski narod niti je birao niti je ovlastio da sudjeluju u organizaciji i provedbi formalnog građanskog obrazovanja u hrvatskim školama. - stoga što UDRUGE mogu hrvatskom narodu i hrvatskim građanima, kao socijalnu uslugu, pružati samo programe „neformalnog obrazovanja”, s tim da „neformalno obrazovanje“ znači bilo koji planirani program obrazovanja čiji je cilj poboljšanje razine vještina i kompetencija IZVAN USTANOVA FORMALNOG OBRAZOVANJA (izvan škola i fakulteta). Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kuirkulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
28 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME 2. Potrebno je svrhu građanskog obrazovanja u hrvatskim školama definirati na način kako je to učinjeno na razini Europske unije U konceptu aktivnog građanstva - aktivni/odgovorni građani su pojedinci koji svojim sudjelovanjem u društvu pridonose rastu i blagostanju društva u kojem žive, kao što se u konceptu aktivnog građanstva podrazumijeva da je svrha građanskog obrazovanja u školama - pripremiti učenike da po završetku školskog obrazovanja i u prikladnoj dobi postanu aktivni građani, a skrbeći o tome da su tijekom školskog obrazovanja stekli potrebno znanje, vještine i stavove kojima će moći pridonositi rastu i blagostanju društva u kojem žive. Iz opisa građanskog obrazovanja kojeg donosi Prijedlog programa GOO (citat) : Građanski odgoj i obrazovanje međupredmetna je tema čija je svrha osposobiti i osnažiti učenike za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. To podrazumijeva odgovorne članove razredne, školske, lokalne, državne, europske i globalne zajednice.“ (završetak citata) je jasno da svrha građanskog obrazovanja u hrvatskim školama nije pripremati učenike da postanu aktivni/odgovorni građani (po završetku školskog obrazovanja i u prikladnoj životnoj dobi), nego je svedena na svrhu osposobljavanja učenika za učinkovito obavljanje njihove građanske tijekom školskog obrazovanja. Budući da građanska uloga učenika izvire iz dječjih prava i da djeca svoje građanstvo (za razliku od odraslih, starijih od 18 godina) prakticiraju –u određenoj mjeri, te da je svrha građanskog obrazovanja u Hrvatskoj svedena na „osnažiti učenike za obavljanje njihove građanske uloge tijekom školskog obrazovanja“ te budući da koncept aktivnog građanstva na razini Europske unije pretpostavlja da građansko obrazovanje u školama priprema učenike da postanu aktivni/odgovorni građani po završetku školskog obrazovanja i u prikladnoj dobi – razvidno je da je Republika Hrvatska s ovako predloženim modelom građanskog obrazovanja u hrvatskim školama u raskoraku s Europskom unijom. Republika Hrvatska je jedina članica Europske unije koja ne prepoznaje da je svrha građanskog obrazovanja pripremiti djecu da po završetku školskog obrazovanja i u prikladnoj dobi postanu aktivni/odgovorni građani i jedina zemlja članica Europske unije koja svrhu građanskog obrazovanja svodi na to da će učenici tijekom školskog obrazovanja učinkovito obavljati svoju građansku ulogu s tim da je građanska uloga učenika svedena na sudjelovanje učenika u javnom životu, a sudjelovanje učenika u javnom životu je svedeno na angažman učenika u udrugama. Budući da sudjelovanje u civilinom društvu uključujući i sudjelovanje u društvu kroz udruge izviru iz koncepta ljudskih prava i sloboda, odnosno iz slobode udruživanja iz Opće deklaracije o ljudskim pravima (članak 20.) te iz slobode udruživanja iz Povelje o pravima djeteta (članak 15.) a iz kojih je razvidno da se nitko ne smije forsirati/prisiljavati na pripadanje/pridruživanje organizacijama /udruženjima/skupinama i dr., – razvidno je da je Republika Hrvatska s ovako predloženim modelom građanskog obrazovanja u hrvatskim školama krši ljudska prava i slobode djece. Nadalje, iz citiranog teksta je isto tako razvidno da Republika Hrvatska (kroz Prijedlog kurikula GOO) svojim učenicima „potezom pera“ , a u duhu totalitarizma i suprotno svim obrazovnim i demokratskim standardima, pripisuje/propisuje ulogu odgovornih članova lokalne, državne i globalne zajednice.(citat)„TO podrazumijeva odgovorne članove … lokalne, državne, europske i globalne zajednice.“ (završetak citata). Djeca jesu članovi lokalne, državne, europske i globalne zajednice, ali djeca nisu „odgovorni“ članovi spomenutih zajednica. Ako se „odgovornim“ članom zajednice postaje s punoljetnošću (makar ni punoljetnost ne jamči da će netko uistinu biti odgovoran član zajednice kojoj pripada) i na temelju znanja, vještina i stavova vezanih uz građansku kompetenciju, ako se odgovoran član zajednice ne može biti u „vakuumu“, nego u stvarnom okruženju, ako je škola jedina demokratska zajednica u kojoj su učenici odgovorni/aktivni članovi, kako onda netko može do te mjere trivijalizirati i hrvatskog učenika i „odgovornog“ građanina tvrdeći da … osposobiti i osnažiti učenike za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge - podrazumijeva UČENIKE KAO odgovorne članove razredne, školske, lokalne, državne, europske i globalne zajednice. Kako će netko poučavati djecu da su odgovorni članovi lokalne zajednice, ali da unatoč tome ne mogu sudjelovati npr., u izboru lokalnih vlasti? Kako će netko poučavati djecu da su odgovorni članovi državne zajednice, ali da unatoč tome ne mogu sudjelovati u npr., parlamentarnim izborima? Kako će netko pojasniti djeci zašto njihovi susjedi, tete, ujaci, stričevi, kumovi i dr., ne mogu biti i nisu članovi školske zajednice, dok s druge strane mogu biti odgovorni članovi npr., lokalne zajednice? Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“.Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme.Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektual ni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. o dgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurkulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
29 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME 3. Potrebno je jasno definirati okvir sudjelovanja djece/učenika u javnom životu tijekom formalnog građanskog obrazovanja, a sve poštujući UN-ovu povelju o Pravima djeteta, a što podrazumijeva izravnu uključenost roditelja i djece/učenika u definiranje okvira. Iz Prijedloga kurikula GOO je razvidno da se Republika Hrvatska opredijelila da će biti jedna od zemalja Europske unije koja će promicati sudjelovanje djece u javnom životu tijekom školskog obrazovanja. Inače, praksa europskih zemalja otkriva tri glavna načina promicanja sudjelovanja djece u javnom životu tijekom školskog obrazovanja (1. nacionalni kurikuli, druge preporuke i propisi; 2. uspostavljanje političkih struktura/organizacija za djecu/učenike te 3. nacionalne inicijative programi). (Izvor: Citizenship Education in EU, Eurydice 2012.). Ukoliko se Republika Hrvatska opredijelila da će biti jedna od država Europske unije koja će kroz nacionalni kurikul, odnosno kroz formalno građansko obrazovanje u hrvatskim školama - promovirati i sudjelovanje djece u javnom životu, onda je Republika Hrvatska kao država potpisnica Povelje o pravima djeteta dužna sudjelovanje djece u javnom životu definirati sukladno Povelji o pravima djeteta. Neprihvatljivo je i pogotovo je poražavajuće za demokratsku Hrvatsku u smislu poštivanja Povelje o pravima djeteta da se izradi ovog Prijedloga kurikula GOO (a koji uključuje sudjelovanje djece u javnom životu) pristupilo na način da ni djeca ni njihovi roditelji nisu bili uključeni u definiranje načina sudjelovanja djece u javnom životu. Nadalje, Republika Hrvatska je kao potpisnica Povelje o pravima djeteta, odmah po potpisivanju Povelje trebala pristupiti podizanju razine svijesti među roditeljima i učenicima o konceptu sudjelovanja djece u javnom životu tijekom školskog obrazovanja, a pogotovo je bila obveza Republike Hrvatske, ukoliko se opredijelila za utvrđivanje sudjelovanja djece u javnom životu u nacionalnom kurikulu, prethodno osigurati nužnu dostatnu razinu svijesti među hrvatskom djecom i njihovim roditeljima o konceptu sudjelovanja djece u javnom životu, kao i uključenost djece i roditelja u izradu kurikula. Ovo što se dogodilo u Hrvatskoj, da Prijedlog kurikula GOO s jedne strane „vrvi“ aktivnostima vezanim uz sudjelovanje djece u javnom životu kroz udruge, a da, s druge strane, 99% hrvatske djece i njihovih roditelja kao i 99% hrvatskih građana, imaju nisku ili nikakvu razinu svijesti o konceptu sudjelovanja djece u javnom životu (kao i da nisu bili pozvani sudjelovati u definiranju istog) - je iznimno opasan udar na demokratske vrijednosti na kojima počiva današnje hrvatsko društvo. U nastavku je prikaz prakse europskih zemalja vezano uz načine promicanja sudjelovanja djece u javnom životu tijekom školskog obrazovanja (1. nacionalni kurikuli, druge preporuke i propisi; 2. uspostavljanje političkih struktura/organizacija za djecu/učenike te 3. nacionalne inicijative programi). (Izvor: Citizenship Education in EU, Eurydice 2012.). U otprilike trećini europskih zemalja službeni dokumenti, kao što su nacionalni kurikuli te druge preporuke i propisi, potiču sudjelovanje učenika u njihovoj lokalnoj zajednici i širem društvu. 1.U sedam zemalja europskog prostora obrazovanja, U SLUŽBENIM KURIKULIMA je utvrđeno da učenici moraju dobiti priliku za praktičnim iskustvom izvan školskog okruženja te su određeni načini stjecanja praktičnog iskustva. U Latviji nastavni plan i program društvenih znanosti koji se provodi od 1. do 9. razreda navodi da bi učenici trebali pridonijeti aktivnostima lokalne zajednice.U Poljskoj nacionalni kurikulum potiče ili preporuča da učenici od primarnog do sekundarnog obrazovanja sudjeluju u dobrovoljnim aktivnostima na lokalnoj ili drugoj razini.Slično tako, u Finskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj), Islandu i Norveškoj, nacionalni kurikuli preporučuju da učenici u primarnom i sekundarnom obrazovanju sudjeluju u lokalnim aktivnostima vezanima za zajednicu. Četiri su zemlje europskog prostora obrazovanja USVOJILE PROPISE O SUDJELOVANJU UČENIKA u lokalnoj zajednici ili širem društvu. U svakoj zemlji propisi su vrlo specifični u svom sadržaju, ali su svi usmjereni na unaprjeđenje građanskog obrazovanja stvaranjem veza između škola i učenika i njihove lokalne zajednice. Npr., u Njemačkoj, škole bi trebale promicati sudjelovanje učenika na svim obrazovnim razinama u ustanovama kao što su zaklade ili dobrotvorne organizacije u njihovoj bližoj okolini. Npr., u Italiji, sukladno zakonu 169/2008 kojim se uvodi građansko obrazovanje u škole te ministarskoj odluci 86/2010 u kojoj se daju smjernice za poučavanje građanskog obrazovanja, sve su škole dužne uspostaviti učinkovita partnerstva s lokalnim vlastima i policijom kao i kulturnim i sportskim udrugama i nevladinim organizacijama. 2. Trećina europskih zemalja navodi DA SU USPOSTAVILE POLITIČKE STRUKTURE/ ORGANIZACIJE za djecu/učenike. Postoje dvije glavne vrste organizacija. Prva je nastavak na regionalnoj i nacionalnoj razini vijeća učenika koje postoji na razini škole. Druga vrsta organizacije, iako još uvijek vezana za školu, razlikuje se s obzirom na širi djelokrug, i učenicima omogućuje rješavanje pitanja koja izlaze iz okvira obrazovanja te obuhvaćaju mnoga pitanja koja se tiču djece i mladih. U nekim zemljama ova su pitanja strogo vezana uz školski život, dok u drugima mogu biti vezane za bilo koje pitanje koje se izravno tiče djece i mladih. 3. Neke su europske zemlje USVOJILE NACIONALNE INICIJATIVE I PROGRAME kako bi potaknule sudjelovanje učenika u projektima izvan škole i tako unaprijedile njihovo građansko obrazovanje. U Hrvatskoj je Agencija za odgoj i obrazovanje u sklopu nacionalnog programa uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u škole razvila module i pokrenula projekte koji uključuju komponentu sudjelovanja u aktivnostima lokalne zajednice. Nadalje,većina europskih zemalja podržava obrazovne ustanove u pružanju mogućnosti učenicima da steknu građanske vještine izvan škole kroz niz različitih programa i projekata. Društveno koristan rad,otkrivanje i iskustvo demokratskog sudjelovanja u društvu te bavljenje tematskim pitanjima poput zaštite okoliša i međugeneracijske i međunarodne suradnje primjeri su aktivnosti koje se podupiru kroz nacionalne javno financirane programe i projekte. Već je ranije rečeno da je Republika Hrvatska izradila Prijedlog kurikula GOO koji donosi sudjelovanje djece u javnom životu kroz udruge, a da i djeca i njihovi roditelji imaju nisku ili nikakvu razinu svijesti o konceptu sudjelovanja djece u javnom životu, te da su bili isključeni iz definiranja istoga (što je nezamislivo u demokratskim društvima). A, da bi se stekao jasan dojam u kolikoj mjeri Republika Hrvatska (s ovakvim Prijedlogom kurikula GOO) ODUDARA od ostalih zemalja europskog obrazovnog prostora koje su sudjelovanje učenika u javnom životu u sklopu formalnog građanskog obrazovanja poput Hrvatske regulirale u službenim kurikulima, učinit će se usporedba hrvatskog Prijedloga kurikula GOO s kurikulima sedam zemalja članica europskog obrazovnog prostora. U sedam zemalja europskog prostora obrazovanja, U SLUŽBENIM KURIKULIMA je utvrđeno da učenici moraju dobiti priliku za praktičnim iskustvom izvan školskog okruženja te su određeni načini stjecanja praktičnog iskustva. - U Latviji nastavni plan i program društvenih znanosti koji se provodi od 1. do 9. razreda navodi da bi učenici trebali pridonijeti aktivnostima lokalne zajednice. - U Poljskoj nacionalni kurikulum potiče ili preporuča da učenici od primarnog do sekundarnog obrazovanja sudjeluju u dobrovoljnim aktivnostima na lokalnoj ili drugoj razini. - Slično tako, u Finskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj), Islandu i Norveškoj, nacionalni kurikuli preporučuju da učenici u primarnom i sekundarnom obrazovanju sudjeluju u lokalnim aktivnostima vezanim uz zajednicu Prvo što upada u oko je činjenica da sve zemalje koje su poput Hrvatske u službenim kurikulima utvrdile da učenici moraju dobiti priliku za praktičnim iskustvom izvan školskog okruženja, preporučaju sudjelovanje učenika u životu zajednce i/ili lokalne zajednice. A što navodi Republika Hrvatska? Kako Republika Hrvatska pozicionira zajednicu (lokalnu zajednicu) te kako pozicionira civilno društvo? Republika Hrvatska je mimo svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi odredila da je „zajednica“ (lokalna zajednica) sadržaj domene civilno društvo. Suvišno je i objašnjavati, da to jednostavno nije točno. Život u zajednici (lokalnoj zajednici) obuhvaća kontekst i privatnog (gospodarskog) i javnog i civilnog sektora, a iz čega je razvidno da je zajednica (lokalna zajednica) širi pojam od pojma civilnog društva i iz čega je razvidno da je civilno društvo (organizirano) jedan od aspekata života u zajednici/lokalnoj zajednici. Budući da život u zajednici uključuje sudjelovanje učenika u javnom životu na temelju npr.,partnerstva i/ili suradnju između škole i lokalne vlasti, muzeja i škole, nacionalnog parka i škole, škole i policije, škole i bolnice, škole i vojske, bratimljenje škola i dr., a da je Republika Hrvatska podredila (izvan svih standarda) koncept zajednice konceptu civilnog društva –razvidno je da Republika Hrvatska kroz Prijedlog kurikula GOO promovira koncept civilnog društva koji nije primjeren demokratskom, nego je primjeren totalitarom društvu. Nadalje, ovakvim postupanjem, odnosno forsiranjem djece na rad u udrugama, Republika Hrvatska je u cijelosti smetnula s uma činjenicu, da sudjelovanje u civilnom društvu izvire iz koncepta ljudskih prava i sloboda, odnosno iz slobode udruživanja iz Opće deklaracije o ljudskim pravima (članak 20.) te iz slobode udruživanja iz Povelje o pravima djeteta (članak 15.) a iz kojih je razvidno da se nitko ne smije prisiljavati/forsirati na pripadanje/pridruživanje nekoj skupini, udruženju i sl. Činjenica da Prijedlog programa GOO donosi da će hrvatska djeca sudjelovati u aktivnostima udruga (a da će učitelj u ime djece odlučivati u rad kojih udruga će se uključivati hrvatska djeca) u suprotnosti je sa slobodom udruživanja iz Opće deklaracije o ljudskim pravima (članak 20.) te iz slobode udruživanja iz Povelje o pravima djeteta (članak 15.) a iz kojih je razvidno da se nitko ne smije prisiljavati/forsirati na pripadanje/pridruživanje nekoj skupini, udruženju i sl., kao što je i u suprotnosti s mišljenjem Europskog socijalnog i gospodarskog odbora: (Izvor: Opinion of the Economic and Social Committee on 'The role and contribution of civil society organisations in the building of Europe' Official Journal C 329, 17/11/1999 P. 0030: - Individuals are free to choose whether to belong to civil society institutions: they are never forced to join any of the associations, businesses or groups which make up civil society, either through a political commitment or supposedly "natural" allegiance to a particular group. Uzimajući u obzir da se u Hrvatskoj pod „sudjelovanjem učenika u javnom životu“ drži usmjeravanje djece na rad i djelovanje u udrugama, te uzimajući u obzir da je svrha građanskog obrazovanja u Hrvatskoj svedena na rad i djelovanje djece u udrugama (a ne pripremiti djecu/učenike da po završetku školskog obrazovanja i u prikladnoj dobi postanu aktivni/odgovorni građani) dolazi se do zaključka da Prijedlog kurikula GOO pretvara hrvatske škole u „terene“ za djelovanje udruga. Ovakva Interpretacija građanskog obrazovanja u hrvatskim školama zasigurno predstavlja svojevrsni presedan u čitavom, ne samo europskom obrazovnom prostoru, nego i u obrazovnom prostoru u svjetskim razmjerima. Nadalje, ako se uzme u obzir činjenica da se u konceptu aktivnog građanstva, podrazumijeva da bi svaki pojedinac koji posjeduje građansku kompetenciju, a koju bi trebao steći građanskim obrazovanjem, trebao biti sposoban: - sudjelovati u civilnom društvu (uključujući sve vrste organizacija civilnog na ravnopravnoj osnovi: udruge, zaklade, vjerske zajednice, sindikati i dr.), - sudjelovati u životu zajednice (na temelju činjenica: da građani znaju više o tome gdje žive i što žele i što je najbolje za njih: da građani imaju pravo imati svoje poglede na donošenje odluka koje se odnose na građane; da su građani siti političara i javnih službenika koji pitaju građane što misle,a potom ne uzimaju njihovo mišljenje u obzir i dr.) - sudjelovati u političkom životu i dr., onda je razvidno koliko je hrvatski Prijedlog kurikula GOO koji je svrhu građanskog obrazovanja u hrvatskim školama sveo na sudjelovanje djece u radu udruga (a čime je pretvorio hrvatske škole u „terene“ za djelovanje udruga) – PROMAŠEN, a u konačnici, uzimajući u obzir forsiranje djece na rad u udrugama, i OPASAN po demokratske vrijednosti na kojima počiva današnje hrvatsko društvo. U demokratskim društvima okvir „sudjelovanja djece u javnom životu“ ne izvire iz glava pojedinaca entuzijasta (kao u slučaju Hrvatske, jer je u javnosti stalno isticano da su u izradu Cjelovite kurikulske reforme bili uključeni entuzijasti) nego se isti oslanja na: - UN-ovu Povelju o pravima djeteta - Članak 12. UN-ove Povelje o pravima djeteta koji kaže da osobe koje donose odluke o djetetovom životu moraju razmotriti djetetova mišljenja i moraju uzeti u obzir dob i zrelost djeteta ili skupine djece. - članak 12. koji je kao opće načelo Povelje o pravima djeteta povezan sa svim drugim člancima Povelje, uključujući članak 2. (pravo na nediskriminaciju), članak 3. (primarno razmatranje u najboljem interesu djeteta), članak 5. (usmjeravanje od strane roditelja), članak 6. (pravo na život, opstanak i razvoj), članak 13. (pravo na slobodu izražavanja), članak 15. (pravo na slobodu udruživanja), članak 17. (pravo na informaciju) i dr. a što bi trebalo jamčiti da „sudjelovanje djece/učenika u javnom životu“ neće dospjeti u područje ideologije, svjetonazora,indoktrinacije, aktivizma, iskorištavanja djece u interesu udruga, političara i drugih interesnih skupina i dr. A pogotovo je poražavajuće za demokratsku Hrvatsku, da je Republika Hrvatska kao država potpisnica Povelje o pravima djeteta prepustila da odluku o načinu na koji će djeca/hrvatski učenici sudjelovati u javnom životu tijekom školskog obrazovanja samovoljno donose pojedinci involvirani izravno ili neizravno u izradu i provedbu Cjelovite kurikulske reforme (npr., autori Prijedloga programa GOO, članovi Ekspertne radne skupine, članovi Povjerenstva za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, pojedini učitelji i nastavnici i dr.), a pri čemu Republika Hrvatska kao država potpisnica Povelje o pravima djeteta nije vodila brigu o tome je li sudjelovanje djece u javnom životu koje je predloženo u Cjelovitoj kurikulskoj reformi sukladno Povelji o pravima djeteta. Stotine dokumenata relevantnih institucija (UNICEF, Vijeće Europe i dr.) se bavi sudjelovanjem djece u javnom životu, a Republika Hrvatska je isto ni manje ni više, nego prepustila entuzijastima, a što je sve skupa u Hrvatskoj prikazano kao veliki demokratski iskorak u smislu nemiješanja politike i političara u obrazovanje. Da nije tragično bilo bi smiješno! Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksperimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparetnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
30 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME 4. Potrebno je definirati cjelovit i jasan okvir u kojem djeca/hrvatski učenici stječu građansku kompetenciju(razvoj građanske kompetencije kod djece/učenika) PRVO – trebalo bi jasno definirati da djeca/hrvatski učenici, kroz formalno i izravno poučavanje u razredu(formalno obrazovanje), uče kako postati punopravni građani te da europski obrazovni sustavi(uključujući i hrvatski) uspostavljaju uključive unutarnje strukture upravljanja školom, omogućujući zastupljenost svih članova školske zajednice i aktivno sudjelovanje učenika u upravljanju školom. Umjesto paušalne tvrdnje da je(citat)„demokratizacija škole“ temeljna pretpostavka usklađenosti demokratskih vrijednosti kojima se učenici poučavaju i njihova izravnog iskustva, Prijedlog programa GOO treba jasno navesti da hrvatski učenici( i njihovi roditelji) sudjeluju u demokratskom upravljanju školom, a što je temeljna pretpostavka usklađenosti demokratskih vrijednosti kojima se učenici poučavaju i njihova izravnog iskustva. DRUGO, Prijedlog programa GOO treba jasno ukazati na važnost kulture škole u građanskom obrazovanju. Umjesto paušalne tvrdnje da je(citat) „demokratsko školsko ozračje“ temeljena pretpostavka usklađenosti demokratskih vrijednosti kojima se učenici poučavaju i njihova izravnog iskustva, Prijedlog programa GOO treba upućivati na „kulturu škole“ kao „sustav stavova, vrijednosti, normi, svakodnevnih praksi, načela, pravila, nastavnih metoda i organizacijskih rješenja“ . Umjesto netočne i paušalne tvrdnje da(citat) „Uspjeh poučavanja Građanskoga odgoja i obrazovanja ovisi o tome hoće li, i u kojoj mjeri, učenici u tome poučavanju pronaći svoj vlastiti interes i mogućnost samoostvarenja“, Prijedlog programa GOO treba istaknuti da kultura škole ima snažan utjecaj na funkcioniranje cijele školske zajednice, te da uspješna provedba građanskog obrazovanja zahtijeva kulturu škole u kojoj se sudjelovanje temeljeno na demokratskim načelima potiče i vrednuje, pružajući učenicima priliku da budu uključeni u proces donošenja odluka koje utječu na njih. TREĆE, ukoliko, se Republika Hrvatska opredijelila da će biti jedna od država Europske unije koja će kroz nacionalni kurikul, odnosno kroz formalno građansko obrazovanje u hrvatskim školama - promovirati i sudjelovanje djece u javnom životu, onda je Republika Hrvatska kao država potpisnica Povelje o pravima djeteta dužna sudjelovanje djece u javnom životu definirati sukladno Povelji o pravima djece. Znači Republika Hrvatska je dužna u kurikulu jasno navesti načine stjecanja praktičnog iskustva kod učenika tijekom školskog obrazovanja, a u definiranje načina sudjelovanja moraju biti uključeni roditelji i učenici, kao što Republika Hrvatska mora voditi brigu o tome da definirano sudjelovanje učenika u javnom životu ni na koji način neće dovoditi u pitanje dječja prava i slobode. Uzimajući u obzir sve gore rečeno neprihvatljivo je da se u Prijedlogu kurikula GOO nalazi tekst sljedećeg sadržaja: (citat): „Posebnosti Građanskoga odgoja i obrazovanja su korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole.(završetak citata) Neprihvatljivo je da Prijedlog kurikula GOO donosi da su posebnosti obrazovanja „… korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole“ , a da je iz Prijedloga razvidno da se pod „učenjem izvan škole“ podrazumijeva „sudjelovanje djece u javnom životu tijekom školskog obrazovanja“. U pojmovniku građanskog obrazovanja pojmovi „učenje izvan škole“ i „sudjelovanje djece u javnom životu tijekom formalnog obrazovanja“ nisu istoznačni pojmovi, nego su to dva različita pojma. Pojam „učenje izvan škole“ veže se uz neformalno obrazovanje(učenje), a neformalno obrazovanje(učenje) znači bilo koji planirani program obrazovanja čiji je cilj poboljšanje razine vještina i kompetencija IZVAN USTANOVA FORMALNOG OBRAZOVANJA , odnosno izvan škola( npr., u udrugama) i na temelju programa udruge( a ne na temlju kurikula). S druge strane, sudjelovanje djece/učenika u javnom životu, odnosno sudjelovanje učenika u životu lokalne zajednice i šireg društva, odvija se u sklopu formalnog obrazovanja(obrazovanje u školama) i na temelju službenog kurikula koji jasno utvrđuje na koji način će djeca dobiti prilku prakticirati svoje građanstvo izvan škole. Situacija u kojoj kurikul utvrđuje da će djeca dobiti priliku sudjelovati u javnom životu ni na koji način se ne može svesti na pojam „učenje izvan škole“, odnosno na pojam „neformalno obrazovanje(učenje)“ zato što: - „učenje izvan škole“ je jednako „neformalno obrazovanje(učenje) a što znači izdvojenost iz sustava formalnog obrazovanja, odnosno podrazumijeva bilo koji planirani program obrazovanja čiji je cilj poboljšanje razine vještina i kompetencija izvan formalnog obrazovanja, odnosno IZVAN USTANOVA FORMALNOG OBRAZOVANJA(izvan škola). Ovo što donosi hrvatski Prijedlog ZNAČILO bi situaciju da se Republika Hrvatska( za razliku od svih drugih zemalja članica Europske unije) opredijelila da će djecu/hrvatske učenike građanski obrazovati i kroz učenje u školi(formalno obrazovanje) i kroz učenje izvan škole(neformalno učenje na temelju programa pojedinih udruga). A, situacija da se Republika Hrvatska opredijelila da će djecu/hrvatske učenike,građanski obrazovati i kroz učenje u školi(formalno obrazovanje) i kroz učenje izvan škole(neformalno učenje na temelju programa pojedinih udruga) – BILA BI IZVAN svih ne samo obrazovnih, nego i svih demokratskih procedura, standarda i praksi, zato što: - su i formalno(građansko) obrazovanje u školi za stjecanje građanske kompetencije i neformalno obrazovanje(učenje) za stjecanje građanske kompetencije izvan ustanova za odgoj i obrazovanje, dva različita načina za stjecanje isto definirane građanske kompetencije - građansku kompetenciju koja se stječe u školi nije potrebno „dorađivati“neformalnim učenjem na temelju programa neke udruge koja pruža uslugu neformalnog obrazovanja , budući da bi građanska kompetencija stečena i na temelju Nastavnog programa i na temelju programa neke udruge trebala biti obilježena istim znanjima, vještinama i stavovima. - sastav građanske kompetencije uvijek je isti bez obzira stječe li građanska kompetencija formalnim ili neformalnim obrazovanjem. A, znanja, vještine i stavovi građanske kompetencije(koja se stječe ili formalnim ili neformalnim obrazovanjem) jasno su definirani Europskim referentnim okvirom ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje i trebaju biti uključeni kako u nastavni program formalnog školskog obrazovanja tako i u program neformalnog obrazovanja za stjecanje građanske kompetencije koji provodi neka udruga. Nadalje, Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju iz ljudskih prava i Europski referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje jasno donose da djeca/učenici građansku kompetenciju stječu isključivo tijekom obveznog formalnog obrazovanja u školama, odnosno u ustanovama koje se bave odgojem i obrazovanjem, a da npr., odrasli građansku kompetenciju stječu(nadograđuju) izvan ustanova za odgoj i obrazovanje, odnosno na temelju programa neformalnog obrazovanja kojeg provodi neka udruga i sl. Nadalje, sukladno obrazovnim i demokratskim procedurama, standardima i praksama, udruge ne sudjeluju u organizaciji i provedbi FORMALNOG OBRAZOVANJA u školama, stoga što je obrazovanje u hrvatskim školama, javno dobro Republike Hrvatske, hrvatskog naroda i hrvatskih građana, stoga što su za organizaciju obrazovanja u hrvatskim školama, nadležni/odgovorni, voljom hrvatskog naroda i hrvatskih građana izabrani predstavnici vlasti, a ne organizacije civilnog društva(udruge) koje hrvatski narod niti je birao niti je ovlastio da sudjeluju u organizaciji i provedbi formalnog građanskog obrazovanja u hrvatskim školama. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
31 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME 5. Potrebno je jasno definirati pojam aktivno građanstvo Iz izjave (citat): Povezivanjem učenja u školi i izvan škole učenici oblikuju cjelovito iskustvo aktivnoga građanstva (završetak citata) – je razvidno da autori Prijedloga programa GOO ne znaju što je formalno obrazovanje u školama, ne znaju što je neformalno obrazovanje (izvan škola), da ne znaju tko je odgovoran za organizaciju i provedbu formalnog obrazovanja, a tko za organizaciju i provedbu neformalnog učenja (učenja izvan škole), da ne znaju što je aktivno građanstvo, da ne znaju da je aktivno građanstvo mjerljivo, da ne znaju da djeca prakticiraju svoje građanstvo na temelju svojih dječjih prava, da djeca prakticiraju svoje građanstvo -u određenoj mjeri i dr. Da je Republika Hrvatska transparentno i odgovorno definirala okvir u kojem se razvija građanska kompetencija kod hrvatskih učenika (a što je u demokratskim društvima neupitno) i što bi trebalo podrazumijevati: - da djeca/hrvatski učenici, kroz formalno i izravno poučavanje u razredu (formalno obrazovanje), uče kako postati punopravni građani - da europski obrazovni sustavu (uključujući i hrvatski) uspostavljaju uključive unutarnje strukture upravljanja školom, omogućujući zastupljenost svih članova školske zajednice i aktivno sudjelovanje učenika u upravljanju školom - da u demokratskom upravljanju školom sudjeluju i roditelji - da kultura škole ima snažan utjecaj na funkcioniranje cijele školske zajednice, te da uspješna provedba građanskog obrazovanja zahtijeva kulturu škole u kojoj se sudjelovanje temeljeno na demokratskim načelima potiče i vrednuje, pružajući učenicima priliku da budu uključeni u proces donošenja odluka koje utječu na njih - da kurikul GOO promovira i sudjelovanje učenika u javnom životu utemeljeno na Povelji o pravima djeteta (a imajući na umu činjenicu da se sudjelovanje učenika u javnom životu tijekom školskog obrazovanja u pojmovniku građanskog obrazovanja ne svodi pod pojam „učenje izvan škole“, odnosno pod pojam neformalno obrazovanje (učenje)) ne bi se moglo dogoditi da se u Prijedlog kurikula GOO, nađe improvizirani i netransparentni tekst na razini prazne floskule, a sljedećeg sadržaja: Povezivanjem učenja u školi i izvan škole učenici oblikuju cjelovito iskustvo aktivnoga građanstva. Nadalje, na razini Europske unije jasno je istaknuto kako se definira aktivno građanstvo, a iz definicije aktivnog građanstva je razvidno da se proces građanskog obrazovanja uključujući i proces učenja (bilo u školi, bilo izvan škole) ne drži aktivnim građanstvom, nego da je sudjelovanje pojedinca u civilnom društvu, zajednici i u političkom životu (a u sudjelovanje su inkorporirane demokratske vrijednosti) - aktivno građanstvo. Činjenica da hrvatski Prijedlog kurikula GOO donosi da će hrvatska djeca/učenici povezivanjem učenja u školi i izvan škole oblikovati cjelovito iskustvo aktivnog građanstva (a pri čemu se drži da je „učenje izvan škole“ usmjeravanje djece na rad u udrugama) ne dovodi ni do kakvog oblikovanja cjelovitog iskustva aktivnog građanstva kod učenika, nego je to eklatantan primjer da autori Prijedloga kurikula GOO ne znaju što je formalno obrazovanje u školama, ne znaju što je neformalno obrazovanje (izvan škola), da ne znaju tko je odgovoran za organizaciju i provedbu formalnog obrazovanja, a tko za organizaciju i provedbu neformalnog učenja (učenja izvan škole), da ne znaju što je aktivno građanstvo, da ne znaju da je aktivno građanstvo mjerljivo, da ne znaju da djeca prakticiraju svoje građanstvo na temelju svojih dječjih prava, da djeca prakticiraju svoje građanstvo -u određenoj mjeri i dr. Činjenica da hrvatski Prijedlog kurikula GOO donosi da će se hrvatska djeca/učenici forsirati na rad u udrugama (a da će učitelj u ime učenika birati u rad kojih udruga će uključivati hrvatsku djecu) ne dovodi ni do kakvog oblikovanja cjelovitog iskustva aktivnog građanstva kod učenika, nego je to eklatantan primjer promoviranja aktivnog građanstva u kojeg nisu inkorporirane demokratske vrijdnosti (ne poštuju se ljudska prava i slobode djece/učenika), a što je obilježje aktivnog građanstva totalitarnog, a ne demoratskog sustava. Niže je naveden tekst o tome kako je definirano aktivno građanstvo na razini Europe, a preuzet je iz publikacije- The characterization of Active Citizenship in Europe. Building on the foundations of Marshall (1950) in terms of rights and obligations of citizenship and Verba and Nie (1972) in terms of participatory and influential action, Hoskins and Mascherini (2009) defined active citizenship as; Participation in civil society, community and/or political life, characterised by mutual respect and non-violence and in accordance with human rights and democracy. As can be seen within this definition, Active citizenship incorporates a wide spread of participatory activities containing political action, participatory democracy and civil society and community support. However, and in our view correctly, action alone is not considered active citizenship, the examples of Nazi Germany or Communist Europe can show mass participation without necessarily democratic or beneficial consequences. Instead participation is incorporated with democratic values, mutual respect and human rights. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksperimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparenetni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
32 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME 6. Znanja, vještine i stavovi koji čine sastav građanske kompetencije koja se stječe u hrvatskim školama trebaju biti sukladni znanjima, vještinama i stavovima građanske kompetencije definiranim u Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje Iz opisa građanske kompetencije koju donosi Prijedlog programa GOO (citat): „Stjecanjem građanske kompetencije, koja uključuje građansko znanje, vještine i stavove, učenici se osposobljavaju za uspješno sudjelovanje u životu demokratske zajednice.“ (završetak citata) NIJE ( A MORALO BI BITI) JASNO: - da stjecanje građanske kompetencije tijekom školskog obrazovanja, nije isto što i posjedovanje građanske kompetencije po završetku školskog obrazovanja. - da tek posjedovanje građanske kompetencije, a što uključuje opremljenost učenika (po završetku školskog obrazovanja) odgovarajućim znanjima, vještinama i stavovima - OMOGUĆUJE POJEDINCU postati aktivan/odgovoran građanin koji doprinosi rastu i blagostanju društva u kojem živi. - da u sastav građanske kompetencije nisu uključena nikakva „građanska znanja“ (što je građansko znanje?) nego su u sastav građanske kompetencije uključena faktografska/činjenična znanja, svedena na pojam politička pismenost. Poznato je da je cilj građanskog obrazovanja politička pismenost učenika, a što znači da građansku kompetenciju čine znanja: o konceptima demokracije, pravednosti, jednakosti, građanstva i građanskih prava uključujući kako su oni izraženi u Povelji temeljnih prava Europske unije i međunarodnim deklaracijama i kako se primjenjuju od strane različitih institucija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Politička pismenost uključuje i znanje o suvremenim događajima kao i znanje o ključnim događajima i trendovima na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini kao što uključuje i znanja o europskim integracijama i EU strukturi. Ciljevi i vrijednosti Europske unije također su važni te svijest o raznolikosti i kulturnim identitetima u Europi - da u sastav građanske kompetencije nisu uključene isključivo „građanske vještine“ , nego su u sastav građanske kompetencije uključene i druge vještine koje se drže esencijalnim za učenike. Poznato je da sastav građanske kompetencije ne podrazumijeva samo građanske vještine (participacija u društvu putem npr., volontiranja, i utjecaj na javne politike putem npr., glasovanja ili peticioniranja) nego da građanska kompetencija podrazumijeva opremljenost učenika i ostalim vještinama definiranim kao esencijalnim za učenike, a koje jesu: društvene vještine (živjeti i raditi s drugima, rješavati sukobe); komunikacijske vještine (slušati, razumjeti i angažirati se u diskusiji) i interkulturalne vještine (uspostaviti interkulturalni dijalog i cijeniti kulturne razlike). - da u sastav građanske kompetencije nisu uključeni nikakvi „građanski stavovi“ (što su to građanski stavovi?) nego su u sastavu građanske kompetencije uključene vrijednosti, stavovi i ponašanje koje su učenici razvili kroz građansko obrazovanje u školi, a da bi mogli po završetku obrazovanja i u prikladnoj dobi, doprinositi rasti i blagostanju društva u kojem žive. Poznato je da građanska kompetencija podrazumijeva određene vrijednosti, stavove i ponašanje koje su učenici razvili kroz građansko obrazovanje u školi (npr. društvena i moralna odgovornost, solidarnost, osjećaj pripadnosti zajednici, osjećaj pripadnosti društvu na različitim razinama, poštivanje demokratskih vrijednosti i različitosti, potpora održivom razvoju, spremnost/voljnost konstruktivnog sudjelovanja u društvenoj domeni, uključujući proces odlučivanja putem glasovanja i dr.). - da su u građansku kompetenciju uključene i transverzalne vještine (teme) poput kritičkog mišljenja. Poznato je da je kritičko mišljenje krucijalan proces za razvijanje daljnje političke pismenosti jer je kritičko mišljenje proces oblikovanja VLASTITOG MIŠLJENJA na temelju stečenog znanja (stečene političke pismenosti) u procesu obrazovanja; proces izražavanja VLASTITOG MIŠLJENJA te ako je potrebno i proces revidiranja vlastitog mišljenja ako je učenik daljnjim razvojem vlastite političke pismenosti (s usvojenim novim znanjima) i s razvijenim vještinama kritičkog mišljenja kao što su : vještina istraživanja, tumačenja, prezentacije i refleksije (razmatranje, rasuđivanje, naknadno promatranje) došao do nove spoznaje. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksperimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurkulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparetni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
33 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME 7.Potrebno je iz Prijedloga kurikula GOO „maknuti “ sve sadržaje koji su vezani uz civilno društvo, budući da isti (mimo obrazovnih i demokratskih standarda i praksi) prejudiciraju ulogu udruga u formalnom građanskom obrazovanju (u školama) te promoviraju koncept civilnog društva koji je primjeren totalitarnim, a ne demokratskim sustavima, a što je suprotno demokratskim vrijednostima na kojima počiva današnje hrvatsko društvo Nije u službi promocije opće kulture ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj da Prijedlog kurikula GOO sudjelovanje djece u javnom životu, a u sklopu formalnog građanskog obrazovanja u hrvatskim školama uopće i veže uz civilno društvo Hrvatske, a zato što: - je postojeći model civilnog društva u Hrvatskoj više primjeren totalitarnom, nego demokratskom sustavu (uključujući institucionalni model: Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva; institucionalizirani dijalog vlasti s civilnim društvom (Savjet za razvoj civilnog društva, Savjet za mlade i Inicijativa Partnerstva za otvorenu vlast); te strateške i programske dokumente vezane uz civilno društvo (Nacionalna Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. i Nacionalni program za mlade 2014.-2020.) - zato što postojeći model civilnog društva u Hrvatskoj promovira sudjelovanje u društvu koje je utemeljeno na isključivosti, odnosno na nepoštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, lišeno je društvene solidarnosti, lišeno je uvažavanja različitosti, lišeno je mogućnosti da su različita etnička i vjerska pripadnost, različiti svjetonazori i različita politička uvjerenja temelji na kojima se grade pozitivni stavovi u društvu i dr.) pa promoviranje sudjelovanje djece u civilnom društvu (kroz Prijedlog kurikula GOO) znači promoviranje civilnog društva primjerenog totalitarnom sustavu, odnosno znači promoviranje TOTALITARIZMA. Svima je poznato da sudjelovanje u javnom životu (uključujući i civilno društvu) nije obilježje samo demokratskih sustava, nego je obilježje i totalitarnih sustava uključujući i komunistički režim (bivša SFRJ). Svima je poznato da je današnja moderna i demokratska Republika Hrvatska bila (skoro pola stoljeća) dijelom društva utemeljenog na ideologiji Komunističke partije i da su u ono vrijeme djeca i mladi aktivno (masovno) sudjelovali u društvu na način da nisu zastupali demokratske vrijednosti, nego su zastupali vrijednosti „Komunističke partije“ (Titovi pioniri, Titovi omladinci, SKOJ dr.). U kontekstu činjenice da je današnja Republika Hrvatska bila skoro pola stoljeća dijelom društva utemeljenog na ideologiji Komunističke partije te u kontekstu činjenice da se danas 2016. u Republici Hrvatskoj (nakon četvrt stoljeća od sloma komunizma) izrađuje Prijedlog kurikula GOO koji „vrvi“ aktivnostima vezanim uz sudjelovanje djece u radu udruga (a da su sadržaji vezani uz sudjelovanje djece u radu udruga umetnuti u Prijedlog kurikula GOO izvan svih ne samo obrazovnih , nego i svih demokratskih procedura, standarda i praksi te da u predloženo sudjelovanje nisu inkorporirane demokratske vrijednosti) - može se zaključiti da ovakav Prijedlog kurikula GOO, vraća duh TOTALITARIZMA u Republiku Hrvatsku. Nema nikakve razlike između aktivnog sudjelovanja djece i mladih u društvu utemeljenog na komunističkoj ideologiji te na liku i djelu maršala Tita, od aktivnog sudjelovanja djece/hrvatskih učenika u društvu kojeg donosi Prijedlog kurikula GOO, a koje je utemeljeno na sudjelovanju djece u radu udruga, odnosno na liku i djelu učitelja kojemu je „potezom pera“ pripisano da je (učenicima) uzor demokratskoga građanina, a koji će po vlastitom svjetonazoru, po vlastitim preferencijama, po vlastitim interesima, po vlastitim političkim uvjerenjima i sl., ODLUČIVATI U IME DJECE u rad koje udruge će usmjeriti djecu. Nadalje, za demokratsku Hrvatsku je poražavajuće da Prijedlog kurikula promovira civilno društvo ako bi svima trebalo poznato da se postojeći model civilnog društva u Hrvatskoj temelji na isključivosti, odnosno na nepoštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, lišeno je društvene solidarnosti, lišeno je uvažavanja različitosti, lišeno je mogućnosti da su različita etnička i vjerska pripadnost, različiti svjetonazori i različita politička uvjerenja temelji na kojima se grade pozitivni stavovi u društvu i dr.) a) Svima bi trebalo biti poznato da Republika Hrvatska do danas 2016., još nije definirala da sve vrste organizacija civilnog društva koje čine civilno društvo Europske unije, čine i civilno društvo Republike Hrvatske i da još nije definirala da su sve vrste organizacija civilnog društva u Hrvatskoj ravnopravne (udruge, zaklade, sindikati, vjerske zajednice i dr.). Npr., Republika Hrvatska je za sektor civilnog društva osnovala stručno tijelo pod nazivom Ured za udruge. Osnivanjem Ureda za udruge (a ne npr., osnivanjem Ureda za civilno društvo) privilegirana je samo jedna vrsta organizacija civilnog društva (udruge) dok su sve ostale organizacije civilnog društva diskriminirane uključujući i pravne osobe vjerskih zajednica (koje nisu nevladine organizacije i nisu humanitarne organizacije) ali koje jesu organizacije civilnog društva i koje jesu - uzimajući u obzir njihovu ulogu u smislu socijalnih usluga koje pružaju u području promocije i zaštite kulturnih, socijalnih i ekonomskih prava, odnosno u području obrazovanja, suzbijanja siromaštva, rada sa starijima, mladima, djecom i dr., a izdvojeno od vjerskih obreda, - iznimno važan čimbenik hrvatskog (civilnog) društva koji doprinosi rastu i blagostanju hrvatskog društva. Na razini Europske unije, vjerske zajednice se drže važnim čimbenikom civilnog društva. b) Svima bi trebalo biti poznato da je Republika Hrvatska za potrebe institucionaliziranog dijaloga vlasti s civilnim društvom osnovala savjetodavno tijelo pod nazivom Savjet za razvoj civilnog društva, u kojem imaju pravo sjediti predstavnici svih organizacija civilnog društva, osim predstavnika vjerskih zajednica, a poznato je da su stotine tisuća hrvatskih građana angažirane u pružanju socijalnih usluga u hrvatskom društvu kroz pravne osobe vjerskih zajednica. Na razini Europske unije, vjerske zajednice se drže važnim čimbenikom civilnog društva. c) Svima bi trebalo biti poznato da je Republika Hrvatska za potrebe institucionaliziranog dijaloga vlasti s civilnim društvom koje se bavi mladima osnovala savjetodavno tijelo pod nazivom Savjet za mlade, a u kojem nemaju pravo sjediti predstavnici vjerskih zajednica, iako je poznato da su stotine tisuća mladih hrvatskih građana angažirane u pružanju socijalnih usluga u hrvatskom društvu kroz pravne osobe vjerskih zajednica.Na razini Europske unije, vjerske zajednice se drže važnim čimbenikom civilnog društva. d) Svima bi trebalo biti poznato da je Hrvatska donijela Nacionalnu Strategiju za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016., a da su iz Strategije su izbačene vjerske zajednice, iako se na razini Europske unije, vjerske zajednice drže važnim čimbenikom civilnog društva. e) Svima bi trebalo biti poznato da je Republika Hrvatska donijela Nacionalni program za mlade 2014.-2017., a da su iz Nacionalnog programa izbačene vjerske zajednice i mladi hrvatski građani koji su angažirani u hrvatskom društvu u pružanju socijalnih usluga kroz pravne osobe vjerskih zajednica. Na razini Europske unije, vjerske zajednice se drže važnim čimbenikom civilnog društva. f) Svima bi trebalo biti poznato da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspisuje natječaje za dodjelu bespovratnih sredstva organizacijama civilnog društva, a vjerskim zajednicama nije dozvoljeno prijavljivanje na iste. Na razini Europske unije, vjerske zajednice se drže važnim čimbenikom civilnog društva. Nadalje, pogotovu u duhu totalitarizma (a nauštrb demokratskih vrijednosti na kojima počiva današnje hrvatsko društvo) je činjenica da Prijedlog kurikula GOO definira da je CIVILNO DRUŠTVO/UDRUGE srž hrvatskog Prijedloga kurikula GOO i zbog sljedećih činjenica koje jesu: Svima je poznato da su upravo najutjecajnije i javnim sredstvima najizdašnije financirane udruge u Hrvatskoj kao što su npr., udruge okupljene u GOOD inicijativu, Platformu 112 i dr., a koje su ujedno kao članice Savjeta za razvoj civilnog društva, Savjeta za mlade i Inicijative Partnerstva za otvorenu vlast (institucionalizirani dijalog vlasti s civilnim društvom): - imale najviše utjecaja na stvaranje i razvijanje modela civilnog društva u Hrvatskoj koji je primjeren totalitarnom, a ne demokratskom sustavu - bile kao partneri uključene u programiranje i planiranje Kohezijske politike 2014.-2020, a nisu ni „okom trepnule“ na situaciju da se dokumenti vezani uz Kohezijsku politiku EU 2014.-2020. teški cca 11 milijardi EUR dostavljaju hrvatskom narodu i hrvatskim građanima u javnu raspravu na engleskom jeziku. - najodgovornije da Republika Hrvatska sredstva iz Europskog socijalnog fonda za financijsku perspektivu 2014.-2020. nije raspodijelila na izgradnju civilnog društva koje sudjeluje u rješavanju izazova s kojima se susreće Republika Hrvatska u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja, osposobljavanja i zapošljavanja te socijalnih politika, nego su spomenuta sredstva većinom preusmjerena na financiranje aktivnosti koje su sadržajno i programski slične aktivnostima kojima se bave udruge okupljene u GOOD inicijativu, Platformu 112 i njima bliske udruge. I ovaj se Prijedlog kurikula GOO, a koji donosi da ja usmjeravanje djece na rad u udrugama srž hrvatskog kurikula GOO , NAŽALOST dobro uklapa, u već dobro „uhodanu i razvijenu“ shemu u Hrvatskoj, u kojoj se izvan svih obrazovnih i demokratskih procedura, standarda i praksi „udrugama“ dodjeljuje uloga važnih aktera u FORMALNOM GRAĐANSKOM OBRAZOVANJU. Svakom prosječno demokratski osviještenom hrvatskom građanu je jasno da dodijeliti „udrugama“ ulogu važnih aktera u formalnom građanskom obrazovanju povlači za sobom kršenje načela vladavine prava, kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda djece u hrvatskim školama te povlači za sobom situacije u kojima se potiče na sukob interesa, potiče na korupciju i sl. Npr., moguće koruptivna situacija, a koja je povezana s ulogom udruga u formalnom građanskom obrazovanju u hrvatskim školama je ona situacija u kojoj je Republika Hrvatska (bivša Kukuriku Vlada i partnerska udruga GONG uz suglasnost Savjeta za razvoj civilnog društva (a udruge članice Savjeta za razvoj civilnog društva su ujedno i udruge članice GOOD inicijative, Platforme 112, inicijative Hrvatska može bolje i sl.) dodijelila desetke i desetke milijuna HRK iz Europskog socijalnog fonda u financijskoj perspektivi 2014.-2020. za doprinos udruga u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskim školama. Nadalje,postojeći model hrvatskog civilnog društva, a koji je primjeren totalitarnom sustavu je odgovoran da je Republika Hrvatska isplanirala uložiti, cca stotinu milijuna HRK iz Europskog socijalnog fonda, u aktivnosti povezane s građanskim odgojem i obrazovanjem hrvatskih učenika u hrvatskim školama te u aktivnosti povezana s građanskom kompetencijom studenata, a koje imaju za cilj, ni manje ni više, nego: - (citat) „osnažiti doprinos udruga u odgoju i obrazovanju DJECE za aktivne i odgovorne građane“ kroz partnerstva škola i udruga - razvijati partnerstava između udruga i visokoškolskih ustanova jer je (citat): „ svrha sveučilišta osobni razvoj mladih ljudi u cilju stjecanja kompetencija za aktivno građanstvo…“, a civilno društvo je (citat) „proizvođač aktivnih građana” (sic!). Netko bi trebao dati odgovor hrvatskom narodu i hrvatskim građanima: Zašto će Republika Hrvatska uložiti, iz sredstava Europskog socijalnog fonda, desetke i desetke milijuna HRK u doprinos udruga u provedbi građanskog odgoja djece/učenika u hrvatskim školama, unatoč tome: - što je svima poznato da bi djeca u Hrvatskoj trebala stjecati građansku kompetenciju kroz formalno obrazovanje u javnim ustanovama koje se bave odgojem i obrazovanjem (hrvatskim školama), odnosno na način kako je to učinjeno i u svim drugim državama članicama Europske unije i unatoč tome da građanska kompetencija stečena u hrvatskoj školi ni na koji način deficitarna da bi ju se trebalo „dorađivati“ kroz doprinos pojedinih udruga, a na način da se udrugama za njihov doprinos isplaćuju desetci i desetci milijuna HRK? Je li dosadašnja bliskost vlasti s perjanicama civilnog društva u Hrvatskoj odgovorna da će desetci i desetci milijuna HRK iz Europskog socijalnog fonda otići za doprinos udruga u provedbi građanskog obrazovanja u hrvatskim školama, a doprinos udruga formalnom građanskom obrazovanju u hrvatskim školama niti je u demokratskom smislu potreban niti je u financijskom smislu opravdan. Dapače, izvan je svih obrazovnih i demokratskih procedura, standarda i praksi. Je li ovakva situacija teška desetke i desetke milijuna HRK, uz to što je nedemokratska moguće i koruptivna? Nadalje, postojeći model hrvatskog civilnog društva, a koji je primjeren totalitarnom sustavu je odgovoran za situaciju u Republici Hrvatskoj da, iako je svima poznato da građanska kompetencija nije ništa važnija od ostalih sedam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, a koje jesu: - komunikacija na materinskom jeziku, - komunikacija na stranom jeziku, - kompetencije iz STEM područja, - digitalna kompetencija, - učiti kako učiti, - inicijativa i poduzetništvo, - kulturna svijest i izražavanje da se GRAĐANSKA KOMPETENCIJA, a pogotovo ona građanska kompetencija koja se stječe na način da se u rad hrvatskih škola moraju uključiti (i za to bogato financijski nagraditi) određene UDRUGE nametnula i Republici Hrvatskoj i hrvatskom narodu i hrvatskim građanima kao Conditio sine qua non. Nadalje, postojeći model hrvatskog civilnog društva,a koji je primjeren totalitarnom sustavu je odgovoran, da zbog ovakve konstelacije ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje u Hrvatskoj, pogotovo štetu trpe hrvatski učenici, kojima nije omogućeno da iz obveznog formalnog obrazovanja izlaze sa npr. , stečenom digitalnom kompetencijom (koja je isto kao građanska kompetencija jedna od osam ključnih kompetencija i koja je jednako važna) jer je Hrvatska s jedne strane toliko siromašna da nema novca osigurati ni najnužniju IKT opremu u pojedinim školama, dok je s druge strane ta ista Hrvatska, izgledno, toliko bogata da će utrošiti desetke i desetke milijuna HRK na osnaživanje doprinosa udruga u odgoju i obrazovanju DJECE za aktivne i odgovorne građane, a bez obzira što bi ti isti učenici po završetku obveznog formalnog obrazovanja provedenog na temelju nastavnog/školskog programa (i bez doprinosa udruga) trebali posjedovati građansku kompetenciju koja ih kvalificira jednog dana (kada postanu punoljetni) biti aktivni/odgovorni građani. Nadalje, model hrvatskog civilnog društva,a koji je primjeren totalitarnom sustavu je odgovoran, da zbog ovakve konstelacije ključnih kompetencija u Hrvatskoj, štetu trpe i svi ostali hrvatski građani, kojima se zbog suspektne raspodjele sredstava iz Europskog socijalnog fonda onemogućava pristup stjecanju svih osam ključnih kompetencija, unatoč činjenici da veći udio hrvatskih građana niti posjeduje niti nadograđuje ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, odnosno ne sudjeluje u cjeloživotnom učenju. Nadalje, za udruge okupljene u GOOD inicijativu lako se može utvrditi (iz njihovog dosadašnjeg djelovanja) da su se iste samo zbog „svjetonazorske i ideološke bliskosti“ s jednom političkom opcijom,a mimo svih obrazovnih i demokratskih procedura, standarda i praksi, i do sada AKTIVNO uključivale u FORMALNO GRAĐANSKO obrazovanje hrvatske djece/učenika (iako se GOOD inicijativa deklarira da se bavi neformalnim obrazovanjem i da se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav). U nastavku je mali podsjetnik kako su se udruge iz GOOD inicijative zalagale za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav Hrvatske. Kao rezultat projekta „Novo doba ljudskih prava i demokracije u hrvatskim školama“ - a kojeg su provodile GONG, Mreža mladih Hrvatske i Centar za mirovne studije, odnosno udruge koje čine GOOD inicijativu i za potrebe kojeg je bivši ministar znanosti obrazovanja i sporta (Jovanović) donio (mimo svih demokratskih i obrazovnih procedura, standarda i praksi) odluku da se u šest hrvatskih škola (četiri osnovne i dvije srednje) uvede eksperimentalna provedba građanskog odgoja i obrazovanja u kojoj će sudjelovati udruge - NASTAO je Priručnik za nastavnike –pomoć u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja. Iz informacija koje donosi Priručnik, a koje su namijenjene hrvatskim učenicima/nastavnicima za potrebe formalnog građanskog obrazovanja u hrvatskim školama - je razvidno da su udruge iz GOOD inicijative iskoristile Priručnik, za plasiranje neistinitih informacija hrvatskoj djeci/ nastavnicima, a na način da su , informacije o Vijeću europskih gradova i općina (najveća organizacija lokalnih i regionalnih vlasti u Europi), informacije o Europskoj povelji o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini, a koju je pokrenulo spomenuto Vijeće 2006. i dr., PREUZELE, ni manje ni više, nego iz srpskohrvatske wikipedie, te su ih kao informacije relevantne za spomenuto Vijeće i spomenutu Povelju, unijele u hrvatski obrazovni sustav. Udruge iz GOOD inicijative iskoristile su Priručnik za nastavnike, ne samo da u formalno građansko obrazovanje u hrvatskim školama unesu informacije preuzete iz srpskohrvatske wikipedie, nego su se udruge iz GOOD inicijative, putem Priručnika, doslovno narugale i Republici Hrvatskoj i hrvatskim učenicima/nastavnicima, zato što ne samo da nisu informirale, a morale su informirati hrvatske učenike/nastavnike da su informacije koje su vezane za spomenuto Vijeće i spomenutu Povelju, a koje donosi Priručnik , preuzete iz srpskohrvatske wikipedie, nego su udruge iz GOOD inicijative, u Priručniku, jasno naglasile da su informacije koje donosi Priručnik relevantne za građanski odgoj i obrazovanje hrvatskih učenika u hrvatskim školama. Zar GOOD inicijativa koja se deklarira da se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u hrvatski odgojno-obrazovni sustav (a koju ovaj Prijedlog kurikula GOO mimo svih obrazovnih i demokratskih procedura, standarda i praksi „gura“ u hrvatske škole) drži da su informacije preuzete iz srpskohrvatske wikipedie, relevantne informacije za kvalitetno građansko obrazovanje hrvatskih učenika u hrvatskim školama? Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
34 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA MEĐUPREDMETNE TEME Za BILO NARODA: Udruga za cjeloviti razvoj djece i mladih „NOVA EVA“, Humanitarna udruga za osmišljavanje života osobama s posebnim potrebama „JOB“, Katolička udruga „KAP DOBROTE“, Udruga građana „SVETA MATI SLOBODE“, Udruženje salezijanaca suradnika, Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji SRCE (Zelina), Udruga roditelja za djecu najteže tjelesne invalide i djecu s teškoćama u razvoju „ANĐELI“ (Split), Udruga ZDENAC - Pokret Misionara Milosrđa, Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi 1. Potrebno je redefinirati ciljeve građanskog obrazovanja Činjenica je da su ciljevi građanskog obrazovanja u svakoj zemlji članici Europske unije definirani na različit način sukladno nacionalnom kontekstu,tradiciji, kulturnom nasljeđu i dr., a što ne sprječava da ciljevi građanskog obrazovanja u svim zemljama članicama Europske unije ne budu obuhvaćeni u četiri glavne kategorije ciljeva: 1. cilj-politička pismenost, odnosno usvajanje činjeničnog znanja o konceptima demokracije, pravednosti, jednakosti, građanstva i građanskih prava uključujući kako su oni izraženi u Povelji temeljnih prava Europske unije i međunarodnim deklaracijama i kako se primjenjuju od strane različitih institucija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Politička pismenost uključuje i znanje o suvremenim događajima kao i znanje o ključnim događajima i trendovima na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini kao što uključuje i znanja o europskim integracijama i EU strukturi. Ciljevi i vrijednosti Europske unije također su važni te svijest o raznolikosti i kulturnim identitetima u Europi. 2. cilj – razvijanje kritičkog mišljenja , a čime se nadopunjuje prvi cilj (politička pismenost). Kritičko mišljenje je proces krucijalan za daljnje razvijanje političke pismenosti jer omogućava učenicima analiziranje i procjenjivanje stečenih znanja i oblikovanje vlastitog mišljenja.(npr. procjenjivanje i analiziranje same demokracije, na temelju stečenog znanja o demokraciji) 3. cilj – odnosi se na vrijednosti, stavove i ponašanje koje učenici trebaju razviti kroz građansko obrazovanje u školi.Poznato je da građanska kompetencija podrazumijeva određene vrijednosti, stavove i ponašanje koje su učenici razvili kroz građansko obrazovanje u školi (npr. društvena i moralna odgovornost, solidarnost, osjećaj pripadnosti zajednici, osjećaj pripadnosti društvu na različitim razinama, poštivanje demokratskih vrijednosti i različitosti, potpora održivom razvoju, spremnost/voljnost konstruktivnog sudjelovanja u društvenoj domeni, uključujući proces odlučivanja putem glasovanja i dr.) 4. cilj – zadnji cilj (koji se temelji na prethodna tri cilja) i koji uključuje aktivno sudjelovanje djece/učenika u društvu (primarno u njihovoj zajednici, odnosno u školi jer škola je prva i jedina zajednica za učenike u kojoj su učenici aktivni članovi), a s mogućim sudjelovanjem djece/učenika u javnom životu, odnosno u životu lokalne zajednice i šireg društva. Na razini Europske unije jasno su definirane četiri kategorije ciljeva građanskog obrazovanja, pa se postavlja pitanje ZAŠTO Prijedlog kurikula GOO namijenjenog hrvatskim učenicima u hrvatskim školama predlažu ciljeve programa GOO koji su različiti (od onih definiranih na razini Europske unije). Republika Hrvatska kao ciljeve građanskog obrazovanja navodi: 1. razvijati građansku kompetenciju koja učenicima, kao informiranim, aktivnim i odgovornim članovima društvene zajednice, omogućuje učinkovito obavljanje građanske uloge 2. usvojiti znanja o ljudskim pravima, političkim konceptima, procesima i političkim sustavima, te obilježjima demokratske zajednice i načinima sudjelovanja u njezinu političkome i društvenome životu 3. promicati vrijednosti ljudskih prava (ljudsko dostojanstvo, slobodu, ravnopravnost i solidarnost), demokratska načela u zajednici unutar i izvan školskoga života, razvijati kritičko mišljenje i vještine argumentiranja te komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje u procesu oblikovanja cjelovitoga iskustva aktivnoga građanstva 4. razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici. Neprihvatljivo je da Prijedlog programa GOO navodi da je cilj građanskog obrazovanja u Hrvatskoj: „1. razvijati građansku kompetenciju koja učenicima, kao informiranim, aktivnim i odgovornim članovima društvene zajednice, omogućuje učinkovito obavljanje građanske uloge.“ zato što: - razvijati građansku kompetenciju kod učenika ne drži se ciljem, nego svrhom građanskog obrazovanja. Svrha građanskog obrazovanja je pripremiti učenike da po završetku školskog obrazovanja, a na temelju stečene građanske kompetencije postanu aktivni/odgovorni građani. - Posjedovanje građanske kompetencije po završetku školskog obrazovanja (a ne razvijanje građanske kompetencije tijekom školskog obrazovanja) kvalificira učenika postati aktivan/odgovoran građanin po završetku školskog obrazovanja i u prikladnoj dobi - građanska uloga učenika izvire iz dječjih prava (a ne iz građanske kompetencije), učenici svoju građansku ulogu obavljaju na temelju dječjih prava, a ne na temelju građanske kompetencije. - na razini Europske unije potiče se razvoj građanske kompetencije tijekom školskog obrazovanja koji uključuje i sudjelovanje djece/učenika u javnom životu, ne zato da bi se djeci ad hoc pripisao/propisao status informiranih, aktivnih i odgovornih članova društvene zajednice, nego zato da bi se promovirala dječja prava i da bi djeca prakticirala svoje građanstvo tijekom školskog obrazovanja. Cilj građanskog obrazovanja pod rednim brojem 2.: 2. usvojiti znanja o ljudskim pravima, političkim konceptima, procesima i političkim sustavima, te obilježjima demokratske zajednice i načinima sudjelovanja u njezinu političkome i društvenome životu, potrebno je redefinirati u smislu cilja –politička pismenost učenika Iz cilja građanskog obrazovanja pod rednim broj 3.: 3. promicati vrijednosti ljudskih prava (ljudsko dostojanstvo, slobodu, ravnopravnost i solidarnost), demokratska načela u zajednici unutar i izvan školskoga života, razvijati kritičko mišljenje i vještine argumentiranja te komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje u procesu oblikovanja cjelovitoga iskustva aktivnoga građanstva, POTREBNO JE izdvojiti kritičko mišljenje kao zaseban cilj koji je krucijalan za daljnji razvoj političke pismenosti. Dio teksta cilja 3. koji se odnosi na promociju ljudskih prava i demokratskih načela nije ni potrebno isticati kao cilj, zato što se u demokratskom društvu (a Hrvatska je demokratsko društvo) jednostavno podrazumijeva da obrazovanje iz ljudskih prava i obrazovanje za demokratsko građanstvo smještaju učenika u kontekst u kojem učenik doprinosi izgradnji i obrani OPĆE KULTURE LJUDSKIH PRAVA U DRUŠTVU, odnosno u kontekst u kojemu čenik doprinosi PROMOCIJI I ZAŠTITI DEMOKRACIJE I VLADAVINE PRAVA Dio teksta iz cilja 3. koji govori o „…procesu oblikovanja cjelovitoga iskustva aktivnog građanstva“ , na razini je prazne floskule, a nešto što je ispraženjo od sadržaja ne može se definirati kao cilj građanskog obrazovanja. Dio teksta iz cilja 3. koji govori o „sudjelovanju“ potrebno je izdvojiti kao zaseban cilj građanskog obrazovanja, na način da je jedan od ciljeva građanskog obrazovanja u hrvatskim školama i aktivno sudjelovanje djece/učenika u društvu (primarno u njihovoj zajednici, odnosno u školi jer škola je prva i jedina zajednica za učenike u kojoj su učenici aktivni članovi), uz sudjelovanje djece/učenika u javnom životu, odnosno u životu lokalne zajednice i šireg društva. Izvan zdrave pameti je da Prijedlog programa GOO navodi da je cilj građanskog obrazovanja u Hrvatskoj: 4. razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici, zato što se u demokratskom društvu (a Hrvatska je demokratsko društvo) jednostavno podrazumijeva da je cilj građanskog obrazovanja usmjeren na vrijednosti, stavove i ponašanje koje POJEDINAC/UČENIK (a ne zajednica) treba razviti kroz građansko obrazovanje u školi, a da bi učenik mogao (po završetku školskog obrazovanja i u prikladnoj dobi) doprinositi rastu i blagostanju društva/zajednice u kojoj živi, uključujući (npr., da učenik ima razvijene stavove o punom poštivanju ljudskih prava,a što uključuje:jednakost (ravnopravnost) kao temelj za demokraciju; uvažavanje i razumijevanje razlika između vrijednosnih sustava različitih vjerskih i etničkih skupina kao temelj na kojem se grade pozitivni stavovi u društvu: učenik ima razvijen osjećaj pripadnosti zajednici: učenik pokazuje spremnost/dobrovoljnost sudjelovati u demokratskom donošenju odluka na svim razinama,uključujući proces odlučivanja putem glasovanja; učenik pokazuje osjećaj društvene i moralne odgovornosti; učenik pokazuje da razumije i poštuje demokratske vrijednosti kao zajedničke vrijednosti i dr.) Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
35 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME Za BILO NARODA: Udruga za cjeloviti razvoj djece i mladih „NOVA EVA“, Humanitarna udruga za osmišljavanje života osobama s posebnim potrebama „JOB“, Katolička udruga „KAP DOBROTE“, Udruga građana „SVETA MATI SLOBODE“, Udruženje salezijanaca suradnika, Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji SRCE (Zelina), Udruga roditelja za djecu najteže tjelesne invalide i djecu s teškoćama u razvoju „ANĐELI“ (Split), Udruga ZDENAC - Pokret Misionara Milosrđa, Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi 1. Potrebno je redefinirati domene građanskog obrazovanja Činjenica je da se model građanstva najčešće ostvaruje u četiri različite domene građanstva: - civilna domena građanstva koja uključuje slobodu govora, jednakost pred zakonom, slobodu udruživanja i pristup informacijama - politička domena građanstva koja uključuje pravo glasovanja i sudjelovanje u politici. Politička domena građanstva odnosi se na politička prava i dužnosti s obzirom na politički sustav i zahtijeva znanja o političkom sustavu, demokratskim vrijednostima i vještine potrebne za sudjelovanje. - socio-ekonomska domena građanstva odnosi se na odnos između pojedinaca u društvenom kontekstu i zahtijeva znanja o društvenim odnosima i društvene vještine kao što zahtijeva i vještine vezane za posao i druge ekonomske aktivnosti. Socijalna domena građanstva odnosi se na odnose između pojedinaca u društvu te podrazumijeva lojalnost i solidarnost. Ekonomska domena građanstva odnosi se na odnos pojedinca prema tržištu rada i potrošačkom tržištu te podrazumijeva pravo na rad i pravo na minimalnu naknadu za preživljavanje. - kulturološka domena građanstva zahtijeva znanja o kulturnom nasljeđu i povijesti Iz analize, triju domena (ljudska prava, demokracija i civilno društvo te pripadajućih odgojno-obrazovnih očekivanja s pripadajućim znanjima, vještinama i stavovima, a koji su definirani ovim Prijedlogom – razvidno je da građansko obrazovanje u hrvatskim školama neće pripremiti hrvatske učenike da po završetku školskog obrazovanja i u prikladnoj dobi aktivno/odgovorno prakticiraju svoje građanstvo. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kuirkulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
36 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME 2. Domenu CIVILNO DRUŠTVO potrebno je maknuti iz Prijedloga kurikula GOO Načelo gledajući na razini cjelokupnog hrvatskog društva,a uvažavajući demokratske vrijednosti na kojima počiva današnje hrvatsko društvo, domena civilno društvo nije se ni smjela naći u Prijedlogu kurikula GOO. Postojeći model civilnog društva u Hrvatskoj primjeren je totalitarnom, a ne demokratskom sustavu uključujući da postojeći model civilnog društva promovira sudjelovanje hrvatskih građana u društvu koje je utemeljeno na isključivosti, odnosno na nepoštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, koje je lišeno društvene solidarnosti, koje je lišeno uvažavanja različitosti, koje je lišeno mogućnosti da su različita etnička i vjerska pripadnost, različiti svjetonazori i različita politička uvjerenja temelji na kojima se grade pozitivni stavovi u društvu i dr. Domenu civilno društvo trebalo bi maknuti iz Kurikula GOO : - zato što je domena civilno društvo definirana izvan svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi, - zato što domena civilno društvo krši ljudska prava i slobode hrvatske/djece (forsira djecu na rad u udrugama), - zato što ignorira Povelju o pravima djeteta, - zato što poistovjećuje građansko društvo s civilnim društvom, iako se u demokratskim društvima pod pojmom civilno društvo najčešće podrazumijevaju posve određeni sadržaji GRAĐANSKOG DRUŠTVA (nevladine udruge, sindikati, udruženja poslodavaca,vjerske zajednice, strukovna udruženja i sl., odnosno o državi neovisne organizacije). - zato što civilno društvo poistovjećuje s udrugama, - zato što definira da je zajednica sadržaj domene civilnog društva iako je zajednica (život u zajednici) širi pojam od pojma civilnog društva, i iako je civilno društvo samo jedan od aspekata života u zajednici i dr. Ne može sadržaj domene (zajednica) biti širi od same domene (civilno društvo). - zato što su u domenu civilno društvo uključeni: razred, školu i demokratsko upravljanje školom, a što je izvan svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi budući da se ni razred ni škola ni na koji način ne mogu svesti pod civilno društvo ili organizacije civilnog društva. Nadalje, autori Prijedloga programa GOO domenu civilno društvo interpretirali su na sljedeći način: (citat): „Sadržaji domene Civilno društvo učenika usmjeravaju na aktivno djelovanje u zajednici. Društvenom participacijom učenik stječe znanja, razvija vještine i oblikuje stavove o važnosti usklađivanja osobnih i zajedničkih interesa u zajednici i sudjelovanju svih građana u doprinošenju zajedničkomu dobru. Da bi uopće došlo do participacije, neophodno je da građani raspolažu bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga društva. Stoga su mediji važni u komunikacijskim procesima. Upoznajući sudjelovanje u civilnome društvu, učenik reagira na društvenu isključenost. Priprema se za uspješno djelovanje, za uočavanje problema u zajednici, istraživanje, predlaganje rješenja i uključivanje u različite aktivnosti. Zalaganjem u okviru civilnoga društva, sudjelovanjem u radu udruga i nevladinih organizacija promiče zajednički interes koji je u početku usmjeren na interes razreda, škole ili lokalne zajednice, a kasnije prerasta u građansku inicijativu u kojoj građani javno djeluju i zalažu se za promicanje vlastitih ideja za dobrobit društva.“ (završen citat). Uzimajući u obzir da sudjelovanje u civilnom društvu: - izvire iz koncepta ljudskih prava i sloboda, odnosno iz slobode udruživanja iz Opće deklaracije o ljudskim pravima (članak 20.) te iz slobode udruživanja iz Povelje o pravima djeteta (članak 15.) , a koje donose da se nitko ne smije prisiljavati na pripadanje /pridruživanje udruženjima, skupinama i sl. razvidno je domena Civilno društvo čiji će sadržaji usmjeravati učenike na aktivno djelovanje u civilnom društvu (u udrugama) – dovodi u pitanje jednu od temeljnih sloboda zajamčenu Općom deklaraciju o ljudskim pravima te Poveljom o pravima djeteta. Nadalje, nije u službi promocije i zaštite opće kulture ljudskih prava i sloboda te opće kulture demokratskog građanstva na razini cjelokupnog hrvatskog društva, navesti da je jedna od domena građanskog obrazovanja u Hrvatskoj i domena - civilno društvo: - a znajući da Republika Hrvatska JOŠ NIJE DEFINIRALA da sve vrste organizacija civilnog društva koje čine civilno društvo Europske unije uključujući i vjerske zajednice, čine i civilno društvo Republike Hrvatske i da su sve vrste organizacija civilnog društva uključujući i vjerske zajednice u Hrvatskoj ravnopravne - znajući da u Republici Hrvatskoj NIJE DOZVOLJENO mladim hrvatskim građanima, angažiranim u hrvatskom društvu u pružanju socijalnih usluga kroz pravne osobe vjerskih zajednica, sudjelovati u prijavi projekata koje raspisuje Ministarstvo socijalne politike i mladih, a na temelju Nacionalnog programa za mlade za razdoblje 2014.-2017. - znajući da u Republici Hrvatskoj NIJE DOZVOLJENO hrvatskim građanima, angažiranim u hrvatskom društvu u pružanju socijalnih usluga kroz pravne osobe vjerskih zajednica, sudjelovati u prijavi projekata koji se raspisuju na temelju Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. - znajući da u Republici Hrvatskoj NIJE DOZVOLJENO hrvatskim građanima, angažiranim u hrvatskom društvu u pružanju socijalnih usluga kroz pravne osobe vjerskih zajednica, sudjelovati u prijavi projekata koje raspisuje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - znajući da u Republici Hrvatskoj, hrvatski građani angažirani u pružanju socijalnih usluga kroz pravne osobe vjerskih zajednica, NEMAJU PRAVO imati svoje predstavnike u savjetodavnim tijelima Vlade RH, odnosno nemaju pravo imati svoje predstavnike u tijelima institucionaliziranog dijaloga vlasti s civilnim društvom (Savjet za razvoj civilnog društva, Savjet za mlade) Nadalje, kako je moguće da autori Prijedloga GOO nisu svjesni činjenice da participacija građana u društvu PRIMARNO izvire iz koncepta ljudskih prava i sloboda, a ne iz informiranosti građana o radu civilnog društva (citat): „Da bi uopće došlo do participacije, neophodno je da građani raspolažu bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga društva. Stoga su mediji važni u komunikacijskim procesima. Upoznajući sudjelovanje u civilnome društvu, učenik reagira na društvenu isključenost.“ (završen citat). Npr., što bi vrijedilo vjerskim zajednicama i tisućama i tisućama hrvatskih građana angažiranih u hrvatskom društvu kroz pravne osobe vjerskih zajednica, da ih npr., HRT svaki dan tijekom 24 sata informira o radu civilnog društva, ako istima (suprotno konceptu ljudskih prava i sloboda) NIJE DOZVOLJENA PARTICIPACIJA u hrvatskom društvu, JER je svima poznato da u Hrvatskoj, hrvatskim građanima angažiranim u hrvatskom društvu (u pružanju socijalnih usluga) kroz pravne osobe vjerskih zajednica nije dozvoljeno(suprotno konceptu ljudskih prava i sloboda): - participirati u prijavi projekata koje raspisuje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - participirati u prijavi projekata koji se raspisuju na temelju Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. - participirati u prijavi projekata koje raspisuje Ministarstvo socijalne politike i mladih, a na temelju Nacionalnog programa za mlade za razdoblje 2014.-2017. - participirati u tijelima institucionaliziranog dijaloga vlasti s civilnim društvom (Savjet za razvoj civilnog društva, Savjet za mlade) i dr., Republika Hrvatska je demokratska država (a demokratske vrijednosti na kojima počiva današnje hrvatsko društvo "skupo su plaćene" u prvom redu krvlju i životima hrvatskih branitelja Domovinskog rata) – pa je neprihvatljivo da autori Prijedloga GOO dovode u zabludu (indoktriniraju) hrvatsku djecu da će „ Upoznajući sudjelovanje u civilnom društvu“ (a iz kojeg su npr., isključene vjerske zajednice, odnosno iz kojeg su isključeni hrvatski građani angažirani u hrvatskom društvu kroz pravne osobe vjerskih zajednica) učenici reagirati na društvenu isključenost. Situacija u Hrvatskoj je upravo DIJAMETRALNO suprotna.Usmjeravati djecu na sudjelovanje u civilnom društvu Hrvatske (a iz kojeg su u Hrvatskoj npr., isključene vjerske zajednice, odnosno iz kojeg su isključeni hrvatski građani angažirani u hrvatskom društvu kroz pravne osobe vjerskih zajednica) znači „INDOKTRINIRATI“ djecu da je u Hrvatskoj prihvatljivo i poželjno omalovažavati vjerske zajednice, da je u Hrvatskoj prihvatljivo i poželjno omalovažavati angažman hrvatskih građana u hrvatskom društvu kroz pravne osobe vjerskih zajednica te da je u Hrvatskoj društvena isključenost na temelju vjerskih uvjerenja PRIHVATLJIVA i POŽELJNA. Nadalje, neprihvatljivo je da autori Prijedloga GOO dovode u zabludu (INDOKTRINIRAJU) hrvatske učenike da će učenici „ Zalaganjem učenika u okviru civilnoga društva, sudjelovanjem učenika u radu udruga i nevladinih organizacija“ PROMICATI zajednički interes koji je u početku usmjeren na interes razreda, škole ili lokalne zajednice, a kasnije prerasta u građansku inicijativu u kojoj građani javno djeluju i zalažu se za promicanje vlastitih ideja za dobrobit društva. Situacija je upravo DIJAMETRALNO suprotna. Usmjeravati djecu na sudjelovanje u civilnom društvu Hrvatske: - a znajući da model civilnog društva Hrvatske nije primjeren demokratskom, nego totalitarnom sustavu - predlažući da će učitelji birati u rad kojih udruga će se usmjeravati hrvatska djeca - izostavljajući mogućnost da će se poučiti hrvatske učenike da sudjelovanje u civilnom društvu izvire iz koncepta ljudskih prava i sloboda i da se nitko ne smije prisiljavati na pripadanje /pridruživanje organizacijama civilnog društva, znači promicati DUH TOTALITARIZMA, odnosno znači promicati interese određenih udruga, odnosno određenih interesnih skupina s određenim svjetonazorima, s određenom ideologijom,s određenim političkim uvjerenjima i dr., a sve na štetu hrvatskih učenika, na štetu njihovih dječjih/ljudskih prava i temeljnih sloboda te na štetu hrvatskog društva i demokratskih vrijednosti na kojima počiva današnje hrvatsko društvo. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparetni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
37 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME 3. Domenu LJUDSKA PRAVA potrebno je interpretirati sukladno obrazovnim i demokratskim standardima i praksama Autori Prijedloga programa GOO, odlučili su da je jedna od domena građanskog obrazovanja u Hrvatskoj i domena – LJUDSKA PRAVA i to na način (citat): „Ljudska prava neophodan su preduvjet razvoja demokratskoga društva u kojemu učenici sudjeluju u aktivnostima važnima za njihov osobni razvoj i razvoj društva. Mladim ljudima stalo je do zaštite ljudskih prava te su zato nositelji demokratskih promjena i promicatelji demokratskih vrijednosti. Svojim aktivnim sudjelovanjem u razredu i školi učenici prakticiraju znanja i stječu vještine demokratskoga odlučivanja, a potom i političkoga sudjelovanja u donošenju odluka važnih za okolinu u kojoj žive i rade.“ (završen citat) Iz citiranog teksta razvidno je da Prijedlog programa GOO svodi ljudska prava na situaciju da su „Ljudska prava neophodan preduvjet razvoja demokratskoga društva u kojemu učenici sudjeluju u aktivnostima važnima za njihov osobni razvoj i razvoj društva“, a čime Prijedlog programa GOO dokida smisao ljudskih prava, a koji je naveden u preambuli Opće Deklaracije o ljudskim pravima: LJUDSKA PRAVA SU ZAJEDNIČKO MJERILO POSTIGNUĆA SVIH NARODA I NACIJA, kako bi svaki pojedinac i svako tijelo u društvu, imajući ovu Deklaraciju stalno na umu, težili poučavanjem i obrazovanjem promicati poštovanje ovih ljudskih prava i sloboda te kako bi se postupnim domaćim i međunarodnim mjerama osiguralo njihovo opće i djelotvorno priznanje i primjena među narodima država članica i među narodima na područjima pod njihovom jurisdikcijom. Nadalje, Prijedlog programa GOO donosi (citat): „Domena ljudska prava podrazumijeva usvajanje znanja, stjecanje vještina i razvijanje stavova u kontekstu upoznavanja i prakticiranja dječjih i ljudskih prava.Učenici upoznaju načine ostvarivanja svojih prava na konkretnim primjerima iz svakodnevnoga života. Promicanje i zaštita ljudskih prava preduvjeti su punog razvoja svake osobe, a njima se potvrđuje sloboda i dostojanstvo pojedinca kao ljudskoga bića. Učenici razumiju da nije dovoljno samo poznavati ljudska prava, nego ih trebaju biti sposobni i zaštititi. Razumiju i mogu primijeniti instrumente i mehanizme zaštite dječjih i ljudskih prava. Učenici prepoznaju slučajeve diskriminacije i procjenjuju kako primjereno reagirati, odnosno kome se i kako obratiti za pomoć. Prihvaćajući različitost kao značajku identiteta svakoga pojedinca, učenici razvijaju osjetljivost za druge i drugačije i prevladavaju stereotipe i predrasude. Dugoročni cilj odgoja i obrazovanja za ljudska prava je stvaranje kulture poštovanja različitosti utemeljene na univerzalnim vrijednostima ljudskih prava kao i na razvijanju sustava njihove učinkovite zaštite.“ (završetak citata). Iz Povelje Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju iz ljudskih prava, lako se dade zaključiti što je cilj obrazovanja iz ljudskih prava i koja je uloga učenika u istom (citat): „Obrazovanje za ljudska prava“ znači obrazovanje,usavršavanje, podizanje svijesti, informiranosti, praksu i aktivnosti čiji je cilj učenike opremiti znanjem, vještinama i razumijevanjem, razvijanjem stavova i ponašanja, osnaživanjem učenika u njihovu doprinosu izgradnji i obrani opće kulture ljudskih prava u društvu, s ciljem promicanja i zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda“(završen citat). Nadalje, usporedbom znanja, vještina i stavova na kojima se temelje odgojno-obrazovna očekivanja po obrazovnim ciklusima (a vezano uz domenu ljudska prava) i znanja, vještina i stavova iz Povelje Vijeća Europe lako se može zaključiti da je hrvatski prijedlog obrazovanja iz ljudskih prava usmjeren na usvajanje znanja, stjecanje vještina i razvijanje stavova kod učenika U KONTEKSTU KRŠENJA DJEČJIH/LJUDSKIH PRAVA I DISKRIMINACIJE, dok je obrazovanje iz ljudskih prava: - prema Povelji Vijeća Europe usmjereno na usvajanje znanja, stjecanje vještina i razvijanje stavova, ponašanja i osnaživanje učenika U KONTEKSTU DOPRINOSA UČENIKA IZGRADNJI I OBRANI OPĆE KULTURE LJUDSKIH PRAVA U DRUŠTVU, a sve s ciljem promocije i zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. - te dok se sudjelovanje djece u javnom životu (a vezano uz dječja/ljudska prava) prema Recommendation CM/Rec(2012)2 of the Committee of Ministers to memberStates on the participation of children and young people under the age of 18 i prema Revised European Charter on the Participation of Young People in local and Regional Life NE TEMELJI na pristupu u kojem se djecu/mlade tretira kao žrtve ili ranjive skupine koje trebaju zaštitu i pomoć (tzv. problem-based approach), u kojem djeca/mladi ne gledaju na sebe kao na žrtve i ranjive skupine, nego u kojem su na djecu/mlade gleda kao na aktivne sudionike u organizacijama (koje vode djeca ili mladi) ili u životu zajednice, kao na partnere s dosta potencijala, talenata i prednosti. Činjenica da su autori Prijedloga programa GOO, obrazovanje iz ljudskih prava u hrvatskim školama smjestili u kontekst kršenja dječjih/ljudskih prava i diskriminacije (tzv.problem-based approach) te da su obrazovanje iz ljudskih prava u cijelosti lišili konteksta u kojem učenik doprinosi izgradnji i obrani OPĆE KULTURE LJUDSKIH PRAVA U DRUŠTVU, a sve s ciljem promocije i zaštite ljudskih prava i sloboda, izvan je svih ne samo obrazovnih, nego i demokratskih standarda i praksi. Iz odgojno-obrazovnih očekivanja vezanih uz domenu ljudska prava,razvidno je da je obrazovanje iz ljudskih prava u hrvatskim školama smješteno u kontekst kršenja dječjih/ljudskih prava i diskriminacije upućuje i na situaciju da autori Prijedloga programa GOO imaju vlastite duboke predrasude o Republici Hrvatskoj kao o državi u kojoj se ne poštuju dječja/ljudska prava. Budući da je Republika Hrvatska demokratska država u kojoj se poštuju dječja/ljudska prava, budući da hrvatske škole nisu organizacije zadužene za praćenje poštivanja dječjih/ljudskih prava u Hrvatskoj ili za praćenje poštivanja ljudskih prava hrvatskih građana, budući da cilj obrazovanja iz ljudskih prava nije opremati djecu znanjima, vještinama i stavovima na temelju kojih bi učenici sami sebe doživljavali žrtvama ili ranjivim skupinama ili na temelju kojih bi učenici na hrvatske građane gledali kao na žrtve kršenja ljudskih prava i dr., nego se cilj obrazovanja iz ljudskih prava – ostvaruje u kontekstu u kojem učenik doprinosi izgradnji i obrani opće kulture ljudskih prava u društvu, a sve s ciljem promocije i zaštite ljudskih prava i sloboda - razvidno je da je predloženi model obrazovanja iz ljudskih prava u hrvatskim školama - neprihvatljiv. A, pogotovo je neprihvatljivo i demokratski deficitarno da su autori - od silne želje pretvaranja djece u žrtve kršenja dječjih/ljudskih prava, od pretvaranja hrvatskih građana u žrtve kršenja ljudskih prava, od pretvaranja Republike Hrvatske u državu u kojoj se ne poštuju ljudska prava, od pretvaranja škola u organizacije koje operativno prate poštivanje dječjih/LJJUDSKIH prava u Hrvatskoj – PROPUSTILI I SPOMENUTI TEMELJNE SLOBODE. Iz svega gore navedenoga legitimno je postaviti pitanje: Ne izvrće li ovakav Prijedlog programa obrazovanja iz ljudskih prava ruglu i ljudska prava i temeljne slobode, i hrvatske škole i hrvatsku djecu, a u konačnici ne izvrće li ruglu i samo Republiku Hrvatsku i njezine građane. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparetni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
38 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME 4. Domenu DEMOKRACIJA potrebno je interpretirati sukladno obrazovnim i demokratskim standardima i praksama Autori Prijedloga programa GOO, odlučili su da je jedna od domena građanskog obrazovanja u Hrvatskoj i domena – DEMOKRACIJA, i to na način (citat): Demokracija, promatrana kao model odlučivanja u zajednici, obuhvaća uključivanje učenika u procese stvaranja pravila koja će poštovati i time doprinositi jednakosti i uvažavanju različitosti u zajednici i društvu. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo jača društvenu povezanost, međusobno razumijevanje i solidarnost. Najveći dio učenja o demokraciji obuhvaća znanja, vještine i stavove o demokratskoj vlasti kao i kritičko razmišljanje o nepoštovanju demokracije i mehanizmima zaštite. Politički procesi također utječu na formiranje aktivnog građanina, te se izborima za razredno vodstvo ili glasanjem na izborima ne bi smjela iscrpiti politička funkcija učenika. Treba ih poticati da različitim oblicima sudjelovanja u političkome životu preuzimaju odgovornost za zajedničko dobro. (završetak citata). Svoditi obrazovanje za demokratsko građanstvo na (citat): Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo jača društvenu povezanost, međusobno razumijevanje i solidarnost (završetak citata) - znači reducirati ciljeve i načela Povelje Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanja iz ljudskih prava. Prema Povelji Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju iz ljudskih prava: „Obrazovanje za demokratsko građanstvo“ označuje obrazovanje, usavršavanje, podizanje svijesti, informiranje, praksu i aktivnosti čiji je cilj da opreme one koji uče znanjem, vještinama i razumijevanjem, da razviju stavove i ponašanja, da ih osnaži u ostvarivanju i obrani demokratskih prava i odgovornosti u društvu, da cijene raznolikost i da igraju aktivnu ulogu u demokratskom životu, s ciljem promicanja i zaštite demokracije i vladavine prava. Usporedbom citata iz Prijedloga programa GOO i usporedbom teksta iz Povelje Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju iz ljudskih prava – razvidno je da će sadržaji domene DEMOKRACIJA koje donosi Prijedlog programa GOO namjerno dovoditi učenike u zabludu o tome što bi obrazovanje za demokratsko građanstvo trebalo uključivati. Cilj obrazovanja za demokratsko građanstvo (uključujući učenje o demokraciji) nije i ne može biti usmjeren na „ kritčko razmišljanje o nepoštovanje demokracije“,nego je cilj obrazovanja za demokratsko građanstvo usmjeren na PROMOCIJU I ZAŠTITU DEMOKRACIJE I VLADAVINE PRAVA, a što ne obuhvaća nikakvo poučavanje/učenje unaprijed zadanog/definiranog „kritičkog mišljenje o nepoštovanju demokracije“, nego uključuje: obrazovanje, usavršavanje, podizanje svijesti, informiranje, praksu i aktivnosti čiji je cilj opremiti one koji uče znanjem, vještinama i razumijevanjem, da razviju stavove i ponašanja, da ih osnaži u ostvarivanju i obrani demokratskih prava i odgovornosti u društvu, da cijene raznolikost i da igraju aktivnu ulogu u demokratskom životu te razviti kod učenika transverzalnu vještinu - kritičko mišljenje, a koja se definira kao proces koji uključuje: oblikovanje VLASTITOG MIŠLJENJA na temelju stečenog znanja (stečene političke pismenosti); izražavanje VLASTITOG MIŠLJENJA te ako je potrebno i proces revidiranja vlastitog mišljenja ako je učenik daljnjim razvojem vlastite političke pismenosti (s usvojenim novim znanjima) i s razvijenim vještinama kritičkog mišljenja kao što su : vještina istraživanja, tumačenja, prezentacije i refleksije (razmatranje, rasuđivanje, naknadno promatranje) došao do nove spoznaje. Nadalje, Prijedlog programa GOO namjerno dovodi u zabludu (INDOKTRINIRA) djecu/hrvatske učenike vezano uz odnos političkih procesa i aktivnih građana. Republika Hrvatska nije komunistička država (totalitarni sustav) da bi u Hrvatskoj bila primjenjiva tvrdnja … Politički procesi također utječu na formiranje aktivnog građanina…U totalitarnim sustavima politički procesi utječu na formiranje „aktivnih građana“, odnosno politički procesi formiraju aktivne građane. Sjetimo se članova Komunističke partije Jugoslavije, Titovih pionira, Titovih omladinaca, članova komunističke omladine Jugoslavije i dr. Svi su oni bili aktivni građani na način kako je to propisala i definirala Komunistička partija, a u njihovo aktivno djelovanje nisu bile inkorporirane demokratske vrijednosti, nego „vrijednosti“ Komunističke Partije. U demokratskim društvima, kakvo je Europska unija uključujući i Republiku Hrvatsku, situacija je dijametralno suprotna. U demokratskim društvima svrha građanskog obrazovanja nije poučiti učenika da … Politički procesi također utječu na formiranje aktivnog građanina… , nego je svrha građanskog obrazovanja pripremiti pojedinca da utječe na političke procese (izlazi na izbore, protestira protiv loših odluka, utječe na donošenje odluka i dr.) a sve temeljem usvojenih znanja, stečenih vještina i razvijenih stavova i ponašanja u kontekstu građanskog obrazovanja. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksperimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparentnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
39 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME 5. Potrebno je jasno definirati što je cjeloživotno učenje, što je formalno obrazovanje, što je neformalno obrazovanje (učenje) Iz tvrdnji (citat): „Međusobnim prožimanjem i nadopunjavanjem sadržaja triju ključnih domena Građanskoga odgoja i obrazovanja ostvaruju se ciljevi koje želimo postići učenjem i poučavanjem međupredmetne teme. Metodama poučavanja u formalnome obrazovanju, neformalnome i informalnome učenju, stječu se znanja i vještine te se oblikuju stavovi važni za cjeloživotno učenje građana. Načini uključivanja učenika, kao i realizacija odgojno-obrazovnih procesa, ovise o okruženju u kojem žive te o motiviranosti i zainteresiranosti za uključivanje u život zajednice. Zbog toga će svaki odgajatelj i učitelj prilagoditi sadržaj iz domene na način koji će najbolje odgovarati okruženju u kojem se nalazi i nastavnomu predmetu koji poučava.“( završetak citata) - RAZVIDNO JE da autori Prijedloga programa GOO ne znaju što je cjeloživotno učenje, ne znaju što je formalno obrazovanje, ne znaju što je neformalno učenje, ne znaju što je informaln oučenje, ne znaju što je kompetencija i dr. Usvajanje znanja, stjecanje vještina i razvijanje stavova bilo u procesu formalnog obrazovanja, bilo u procesu neformalnog obrazovanja (učenja) ili u procesu informalnog obrazovanja ( učenja) drži SE SVRHOM CJELOŽIVOTNOG UČENJA, a ne važnima za cjeloživotno učenje građana. S obzirom da se građanska kompetencija stječe ILI formalnim obrazovanjem ( djeca i učenici tijekom obveznog obrazovanja u ustanovama za odgoj i obrazovanja ) ILI neformalnim učenjem (npr., odrasli kroz programe neformalnog učenja izvan ustanova za odgoj i obrazovanje ) - situaciju u kojoj Prijedlog programa GOO donosi da će djeca/hrvatski učenici građansku kompetenciju stjecati I metodama poučavanja u formalnom obrazovanju I metodama poučavanja u neformalnom učenju može se smatrati situacijom izvan svih ne samo obrazovnih, nego i svih demokratskih procedura, standarda i praksi. Ovo što donosi hrvatski Prijedlog ZNAČILO bi situaciju da se Republika Hrvatska ( za razliku od svih drugih zemalja članica Europske unije) opredijelila da će djecu/hrvatske učenike građanski obrazovati i kroz učenje u školi (formalno obrazovanje) i kroz učenje izvan škole (neformalno učenje na temelju programa pojedinih udruga). Nadalje, Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju iz ljudskih prava i Europski referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje jasno donose da djeca/učenici građansku kompetenciju stječu isključivo tijekom obveznog formalnog obrazovanja u školama, odnosno u ustanovama koje se bave odgojem i obrazovanjem, a da npr., odrasli građansku kompetenciju stječu (nadograđuju) izvan ustanova za odgoj i obrazovanje, odnosno na temelju programa kojeg provodi neka udruga i sl. Nadalje, svi učenici se pripremaju postati odgovorni/aktivni građani kroz formalno obrazovanje, odnosno kroz strukturirani sustav obrazovanja u ustanovama koje se bave odgojem i obrazovanjem, pa tvrdnja da (citat) način uključivanja učenika u proces građanskog obrazovanja ovisi o okruženju u kojem žive te o motiviranosti i zainteresiranosti za uključivanje u život zajednice. Zbog toga će svaki odgajatelj i učitelj prilagoditi sadržaj iz domene na način koji će najbolje odgovarati okruženju u kojem se nalazi i nastavnomu predmetu koji poučava.“( završetak citata) – NIJE TOČNA. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparetnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
40 Udruga U ime obitelji C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME, GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE – OČEKIVANJA PO CIKLUSIMA Prijedlog novog teksta: 1. DOMENA: DOSTOJANSTVO LJUDSKE OSOBE I LJUDSKA PRAVA 1. CIKLUS Razumije i prepoznaje da kao osoba ima neotuđivo dostojanstvo te da ga imaju i drugi učenici, roditelji, učitelji, djelatnici škole, svi ljudi. Ponaša se u skladu s ljudskim dostojanstvom u svakodnevnome životu. Promiče dostojanstvo svake osobe. 2. CIKLUS Razumije i prepoznaje da kao osoba ima neotuđivo dostojanstvo te da ga imaju i drugi učenici, roditelji, učitelji, djelatnici škole, svi ljudi. Ponaša se u skladu s ljudskim dostojanstvom u svakodnevnome životu. Promiče dostojanstvo svake osobe. Razumije da ljudska prava proizlaze iz dostojanstva ljudske osobe, te da su neotuđiva. Poštuje ljudska prava i razumije da se zalaganjem za prava osobe zalažemo za samu osobu. 3. CIKLUS Razumije i prepoznaje da kao osoba ima neotuđivo dostojanstvo te da ga imaju i drugi učenici, roditelji, učitelji, djelatnici škole, svi ljudi. Ponaša se u skladu s ljudskim dostojanstvom u svakodnevnome životu. Promiče dostojanstvo svake osobe. Razumije da ljudska prava proizlaze iz dostojanstva ljudske osobe, te da su neotuđiva. Poštuje ljudska prava i razumije da se zalaganjem za prava osobe zalažemo za samu osobu. Razumije ulogu Ustava Republike Hrvatske i drugih temeljnih dokumenata u zaštiti ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. 4. CIKLUS Razumije i prepoznaje da kao osoba ima neotuđivo dostojanstvo te da ga imaju i drugi učenici, roditelji, učitelji, djelatnici škole, svi ljudi. Ponaša se u skladu s ljudskim dostojanstvom u svakodnevnome životu. Promiče dostojanstvo svake osobe. Razumije da ljudska prava proizlaze iz dostojanstva ljudske osobe, te da su neotuđiva. Poštuje ljudska prava i razumije da se zalaganjem za prava osobe zalažemo za samu osobu. Zna navesti temeljna ljudska prava navedena u međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava i Ustavu RH. Razumije ulogu Ustava Republike Hrvatske, drugih temeljnih dokumenata i nacionalnih i lokalnih institucija u zaštiti ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. 5. CIKLUS Ponaša se u skladu s ljudskim dostojanstvom u svakodnevnome životu. Promiče dostojanstvo svake osobe. Razumije da ljudska prava proizlaze iz dostojanstva ljudske osobe, te da su neotuđiva. Poštuje ljudska prava i razumije da se zalaganjem za prava osobe zalažemo za samu osobu. Zna navesti temeljna ljudska prava navedena u međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava i Ustavu RH. Razumije ulogu Ustava Republike Hrvatske, drugih temeljnih dokumenata i nacionalnih i lokalnih institucija u zaštiti ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. 2. DOMENA: DEMOKRACIJA I OPĆE DOBRO 1. CIKLUS Razumije ulogu voditelja i ulogu autoriteta, koji nosi odgovornost i donosi odluke - u svojoj obitelji (roditelji), u školi, razredu (ravnatelj, učitelji). Razumije da te uloge postoje radi dobra samog učenika i općeg dobra cijele zajednice. Razumije koncept općeg dobra. Razumije kako njegov proaktivan odnos i suradnja s voditeljem doprinosi ostvarenju njegovog i općeg dobra. 2. CIKLUS Razumije da uloga voditelja postoji i u lokalnoj zajednici (grad - skupština, gradonačelnik) i njenim različitim institucijama (knjižnica, policija, vatrogasci…). Razumije da se članovi gradske skupštine i gradonačelnik biraju na izborima i da nose odgovornost za zajednicu koja ih je izabrala. Razumije kako njegov proaktivan odnos i suradnja s tim “voditeljema” i institucijama doprinosi ostvarenju njegovog i općeg dobra. 3. CIKLUS Razumije da uloga voditelja - donositelja odluka postoji i u nacionalnoj zajednici, Republici Hrvatskoj (Sabor, Vlada, predsjednik), koji se biraju na demokratski način i nose odgovornost za zajednicu koja ih je izabrala. Razumije koncept demokracije i hrvatskog demokratskog sustava. Razumije kako njegov proaktivan odnos i suradnja s donositeljima odluka doprinosi ostvarenju njegovog i općeg dobra. 4. CIKLUS Razumije ulogu donositelja odluka u nacionalnoj zajednici - Republici Hrvatskoj (Sabor, Vlada, predsjednik), koji se biraju na demokratski način. Razumije koncept demokracije i hrvatskog demokratskog sustava. Razumije kako njegov proaktivan odnos i suradnja s donositeljima odluka doprinosi ostvarenju njegovog i općeg dobra. Razumije koncept supsidijarnosti i odnosa između obitelji, škole, lokalne zajednice i lokalnih vlasti, različitih organizacija građana, državne vlasti te različite podjele odgovornosti. Razumije kako može proaktivno djelovati prema donositeljima odluka na svim razinama. 5. CIKLUS Razumije da se Republika Hrvatska nalazi u “zajednici naroda”, Europskoj uniji, koja ima svoje donositelje odluka, koji su demokratski izabrani (Europski parlament i Europska komisija) i nose odgovornost na razini EU. Razumije koncept supsidijarnosti i odnosa između Europske unije i Republike Hrvatske, kao i odnosa RH i drugih država članica i država svijeta. Razumije da je član te i šire globalne zajednice i kako može proaktivno djelovati prema donositeljima odluka na razini EU. 3. DOMENA: SLOBODA ZA IZVRSNOST 1. CIKLUS Stvara kvalitetne odnose sa svojim vršnjacima i učiteljima. Odgovorno sudjeluje u zajedničkom radu u razredu. Pomaže vršnjacima kojima je potrebna pomoć. 2. CIKLUS Stvara kvalitetne odnose sa svojim vršnjacima i učiteljima. Odgovorno sudjeluje u zajedničkom radu u razredu. Pomaže vršnjacima kojima je potrebna pomoć. Pokreće razredne projekte sa svojim vršnjacima i sudjeluje u projektima škole, uz dopuštenje roditelja. 3. CIKLUS Stvara kvalitetne odnose sa svojim vršnjacima i učiteljima. Odgovorno sudjeluje u zajedničkom radu u razredu. Pomaže vršnjacima kojima je potrebna pomoć. Pokreće razredne projekte sa svojim vršnjacima i sudjeluje u projektima škole, uz dopuštenje roditelja. Pomaže sugrađanima kojima je potrebna pomoć. Pokreće projekte u lokalnoj zajednici sa svojim vršnjacima i sudjeluje u projektima lokalne zajednice, uz dopuštenje roditelja. 4. CIKLUS Stvara kvalitetne odnose sa svojim vršnjacima i učiteljima. Odgovorno sudjeluje u zajedničkom radu u razredu. Pomaže vršnjacima kojima je potrebna pomoć. Pokreće razredne projekte sa svojim vršnjacima i sudjeluje u projektima škole, uz dopuštenje roditelja. Pomaže sugrađanima kojima je potrebna pomoć. Pokreće projekte u lokalnoj zajednici sa svojim vršnjacima i sudjeluje u projektima lokalne ili nacionalne zajednice, uz dopuštenje roditelja. 5. CIKLUS Stvara kvalitetne odnose sa svojim vršnjacima i učiteljima. Odgovorno sudjeluje u zajedničkom radu u razredu. Pomaže vršnjacima kojima je potrebna pomoć. Pokreće razredne projekte sa svojim vršnjacima i sudjeluje u projektima škole, uz dopuštenje roditelja. Pomaže sugrađanima kojima je potrebna pomoć. Pokreće projekte u lokalnoj zajednici sa svojim vršnjacima i sudjeluje u projektima lokalne ili nacionalne zajednice, uz dopuštenje roditelja. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“.Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme.Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektual ni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. o dgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno drušvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kuirkulum s jasnim nazivom ativnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima kativnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparetni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znansoti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparetnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
41 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA Za BILO NARODA: Udruga za cjeloviti razvoj djece i mladih „NOVA EVA“, Humanitarna udruga za osmišljavanje života osobama s posebnim potrebama „JOB“, Katolička udruga „KAP DOBROTE“, Udruga građana „SVETA MATI SLOBODE“, Udruženje salezijanaca suradnika, Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji SRCE (Zelina), Udruga roditelja za djecu najteže tjelesne invalide i djecu s teškoćama u razvoju „ANĐELI“ (Split), Udruga ZDENAC - Pokret Misionara Milosrđa, Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi 1. Odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz domenu ljudska prava (uključujući znanja, vještine, stavove na kojima se temelje isti i preporuke za ostvarenje istih) potrebno je uskladiti s Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Poveljom o pravima djeteta, Europskom poveljom o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju iz ljudskih prava, Europskim referentnim okvirom ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje i drugim relevantnim dokumentima. 1.1.Kao odgojno-obrazovno očekivanje unutar domene Ljudska prava u 1. obrazovnom ciklusu (predškola; 1. i 2. razred osnovne škole) navedeno je pod A.1.1. da se učenik PONAŠA U SKLADU S DJEČJIM PRAVIMA U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU. Iz preambule Povelje o pravima djeteta nije razvidno da je smisao Povelje na koji način usmjeren na „ponašanje djece u skladu s dječjim pravima, bilo u svakodnevnom bilo u nesvakodnevnom životu djeteta“. U preambuli je jasno istaknut smisao spomenute Povelje, a koji uključuje: priznanje prirodnog dostojanstva te jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske obitelji temelj je slobode, pravde i mira u svijetu: imati na umu da su, kako je naznačeno u Deklaraciji o pravima djeteta, 'djetetu, zbog njegove tjelesne i duhovne nezrelosti, potrebni posebna zaštita i skrb, uključujući odgovarajuću pravnu zaštitu prije i poslije rođenja' i dr., Nadalje, budući da nisu djeca potpisnici Povelje, nego da je potpisnik Povelje - država stranka- izvan zdravog razuma je, da je kao odgojno –obrazovano očekivanje navedeno da se dijete PONAŠA U SKLADU S DJEČJIM PRAVIMA U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU. Zar ne bi bilo ispravno i logično djecu poučiti da je država dužna „ponašati se“ u skladu s dječjim pravima (i to ne samo u svakodnevnom aspektu, nego i nesvakodnevnom aspektu djetetova života) jer je država (u kojoj djeca žive) potpisnik Povelje o pravu djeteta? 1.2. Kao odgojno-obrazovno očekivanje unutar domene Ljudska prava u 2. obrazovnom ciklusu (3. – 5. razred osnovne škole) navodi se da se učenik: A.2.1. PONAŠA SE U SKLADU S LJUDSKIM PRAVIMA U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU. Kao prvo, izvan zdravog razuma je odvajati dječja prava od ljudskih prava. Dječja prava su dječja ljudska prava, kao što je izvan zdravog razuma definirati kao odgojno-obrazovano očekivanje - da se dijete ponaša u skladu s ljudskim pravima u svakodnevnom životu. U preambuli Opće deklaracije o ljudskim pravima jasno je istaknut smisao spomenute Deklaracije: Budući da je priznanje urođenog dostojanstva te jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu; budući da je nepoštivanje i zanemarivanje ljudskih prava rezultiralo barbarskim postupcima koji vrijeđaju savjest čovječanstva i da je izgradnja svijeta u kojemu će ljudska bića uživati slobodu govora i uvjerenja te biti slobodna od straha i neimaštine, proglašena najvećom težnjom svih ljudi i dr., a zbog čega je Opća skupština proglasila Opću deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedničko mjerilo postignuća svih naroda i nacija, kako bi svaki pojedinac i svako tijelo u društvu, imajući ovu Deklaraciju stalno na umu, težili poučavanjem i obrazovanjem promicati poštovanje ovih ljudskih prava i sloboda te kako bi se postupnim domaćim i međunarodnim mjerama osiguralo njihovo opće i djelotvorno priznanje i primjena među narodima država članica i među narodima na područjima pod njihovom jurisdikcijom. Nadalje, budući da nisu djeca potpisnici Povelje o pravu djeteta, te budući da je Vlada Republike Hrvatske donijela ODLUKU O OBJAVI OPĆE DEKLARACIJE O LJUDSKIM PRAVIMA, zar ne bi bilo logično i ispravno djecu poučiti da je država dužna „ponašati se“ u skladu s ljudskim pravima, i to ne samo u svakodnevnom aspektu, nego i u nesvakodnevnom aspektu bilo djetetova života, bilo života drugih pojedinaca. 1.3. Kao odgojno-obrazovna očekivanje unutar domene Ljudska prava u 1., 2., 4. i 5. obrazovnom ciklusu navode se: A.1.2. AKTIVNO ZASTUPA DJEČJA PRAVA; A.2.2. AKTIVNO ZASTUPA LJUDSKA PRAVA; A.4.1. AKTIVNO SUDJELUJE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA i A.5.1. AKTIVNO SUDJELUJE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA Da bi uopće govorili o odgojno-obrazovnim očekivanjima AKTIVNO ZASTUPA DJEČJA PRAVA i AKTIVNO ZASTUPA LJUDSKA PRAVA, mora se definirati značenje pojma „aktivno zastupati“, a što može obuhvaćati: uključenost djece u javni život i poslove, zastupljenost djece i dječjih prava u medijima, utjecaj djece na donošenje odluka, organizacije koje vode djeca i sl. Da bi uopće govorili o odgojno-obrazovnim očekivanjima AKTIVNO SUDJELUJE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA mora se definirati značenje pojma „sudjelovanje djece u javnom životu“, a što može obuhvaćati: uključenost djece u javni život i poslove da bi se osigurala promocija i zaštita ljudskih/dječjih prava, zastupljenost djece i dječjih prava u medijima, utjecaj djece na donošenje odluka koje se odnose na djecu, postojanje organizacija koje vode djeca i koje zastupaju interese djece i sl. Nadalje, sudjelovanje djece u javnom životu uključujući i aktivno zastupanje dječjih/ljudskih prava od strane djece, temelji se na: - UN-ovoj Povelji o pravima djeteta Dodatne informacija o sudjelovanju djece u javnom životi uključujući aktivno zastupanje dječjih/ljudskih prava donosi i : Recommendation CM/Rec(2012)2 of the Committee of Ministers to member States on the participation of children and young people under the age of 18; Revised European Charter on the Participation of Young People in Local and Regional Life i dr. Kada se ispravno definiraju pojmovi „aktivno zastupati“ i „sudjelovanje djece u javnom životu“ - razvidno je da su znanja, vještine i stavovi na kojima se temelje spomenuta odgojno-obrazovna očekivanja, u raskoraku sa samim odgojno-obrazovnim očekivanjima. Nadalje, kako će učenici u 2. obrazovnom ciklusu (3. – 5. razred osnovne škole) AKTIVNO ZASTUPATI LJUDSKA PRAVA ako će učenici tek u 3. obrazovnom ciklusu (6. – 8. razred osnovne škole) znati navesti temeljne dokumente o ljudskim pravima? Nadalje, znanja, vještine, stavovi i preporuke za ostvarenje gore spomenutih odgojno obrazovnih očekivanja definirana su izvan svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi – uzimajući u obzir da obrazovanje iz ljudskih prava stavlja učenika: - u kontekst u kojem učenik na temelju usvojenih znanja, stečenih vještina i razvijenih stavova doprinosi izgradnji i obrani opće kulture ljudskih prava u društvu, a sve s ciljem promicanja i zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, - u kontekst u kojem se na učenike ne gleda kao na žrtve kršenja dječjih prava - u kontekst u kojem se na ostale pojedince u društvu ne gleda kao na žrtve kršenja ljudskih prava - u kontekst u kojem se ne drži da su škole - organizacije za praćenje ljudskih/dječjih prava u društvu. Nadalje, izvan svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi je, činjenica da se stavovi koje djeca trebaju razviti tijekom građanskog obrazovanja definiraju na način „Zastupa jednaka prava za svako dijete i zalaže se za interkulturalnost“ i sl.,. U kontekstu građanskog obrazovanja stav „Zastupa jednaka prava za svako dijete i zalaže se za interkulturalnost “ formulira se na način da dijete ima „razvijen stav o poštivanju demokratskih vrijednosti i različitosti“ da ima razvijen stav o tome da su uvažavanje i razumijevanje razlika između vrijednosnih sustava različitih vjerskih i etničkih skupina temelji na kojem se grade pozitivni stavovi i dr. 1.4. Kao odgojno-obrazovno očekivanje unutar domene Ljudska prava u 3. obrazovno ciklusu (6. – 8. razred osnovne škole) navodi se A.3.1. učenik PROMIŠLJA O RAZVOJU LJUDSKIH PRAVA , a odgojno –obrazovno očekivanje temelji se: - na znanju koje je: Objašnjava promjene koje su se dogodile u razvoju ljudskih prava - na vještini koja je : Istražuje povijesni razvoj ljudskih prava - na stavu koji je: Promiče razvoj i napredak ljudskih prava. Izvan svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi je činjenica da se unutar domene Ljudska prava u 3. obrazovnom ciklusu (6. – 8. razred osnovne škole) navodi kao odgojno-obrazovno očekivanje da učenik PROMIŠLJA O RAZVOJU LJUDSKIH PRAVA, a da Prijedlog programa GOO u cijelosti ignorira činjenicu da je za promišljanje razvoja ljudskih prava, potrebno da dijete/pojedinac: - posjeduje potrebna znanja o konceptima demokracije, pravednosti, jednakosti, građanstva i građanskih prava uključujući kako su oni izraženi u Povelji temeljnih prava Europske unije i međunarodnim deklaracijama i kako se primjenjuju od strane različitih institucija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. - ima razvijene stavove o punom poštivanju ljudskih prava,a što uključuje:jednakost (ravnopravnost) kao temelj za demokraciju; uvažavanje i razumijevanje razlika između vrijednosnih sustava različitih vjerskih i etničkih skupina kao temelj na kojem se grade pozitivni stavovi (pokazivanje osjećaja pripadnosti lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj zajednici te spremnost/dobrovoljnost sudjelovati u demokratskom donošenju odluka na svim razinama);pokazivanje osjećaja društvene i moralne odgovornosti; pokazivanje razumijevanja i poštovanja demokratskih vrijednosti kao zajedničkih vrijednosti i dr. 1.5. Kao odgojno-obrazovna očekivanja unutar domene Ljudska prava u 3. I 4. obrazovnom ciklusu – navode se A.3.3. PROMIČE LJUDSKA PRAVA i A.4.3. PROMIČE LJUDSKA PRAVA Prvo, da bi uopće govorili o odgojno-obrazovnom očekivanju da dijete/učenik PROMIČE LJUDSKA PRAVA, mora se definirati značenje pojma „promicati ljudska prava“. Sudjelovanje učenika u javnom životu (izvan školske zajednice) uključujući i promociju ljudskih prava temelji se na Povelji o pravima djeteta i drugim relevantnim dokumentima, a u kojima se jasno navodi da pojam „promocija ljudskih prava“ obuhvaća: inicijative za promociju dječjih/ljudskih prava, obrazovanje, osposobljavanje i istraživanje koje se odnosi na ljudska/dječja prava, akcijske planove o ljudskim/dječjim pravima i dr. Kada se definira da pojam „promicati ljudska/dječja prava“ obuhvaća: inicijative za promociju dječjih/ljudskih prava, obrazovanje, osposobljavanje i istraživanje koje se odnosi na ljudska/dječja prava, akcijske planove o ljudskim/dječjim pravima i dr., i kada se definira da bi djeca trebala promovirati dječja prava - razvidno je da su znanja, vještine, stavovi i preporuke na kojima se temelji odgojno-obrazovno očekivanje u raskoraku sa samim odgojno-obrazovnim očekivanjem. Izvan svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi je definirati da se odgojno-obrazovno očekivanje da dijete/učenik PROMIČE LJUDSKA PRAVA: - temelji na znanju koje je: Navodi i obrazlaže primjere diskriminacije po različitim osnovama;Navodi prilike i mogućnosti vezane uz ljudska prava u kojima može sudjelovati kao aktivan građanin zajednice. - temelji na vještinama koje su: Prepoznaje slučajeve diskriminacije u svakodnevnim situacijama i primjereno reagira na njih; Predlaže načine organiziranja akcija u zajednici vezane uz pitanja ljudskih prava. - temeljni na stavovima koji su: Protivi se predrasudama, stereotipima i govoru mržnje i Zalaže se za interkulturalnost; Vrednuje provedene aktivnosti i svoj doprinos u njima i Zalaže se za interkulturalnost ako se zna da obrazovanje iz ljudskih prava stavlja učenika: - u kontekst u kojem učenik na temelju usvojenih znanja, stečenih vještina i razvijenih stavova doprinosi izgradnji i obrani opće kulture ljudskih prava u društvu, a sve s ciljem promicanja i zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, - u kontekst u kojem se na učenike ne gleda kao na žrtve kršenja dječjih prava i diskriminacije - u kontekst u kojem se na ostale pojedince u društvu ne gleda kao na žrtve kršenja ljudskih prava i diskriminacije - u kontekst u kojem se ne drži da su škole - organizacije za praćenje ljudskih/dječjih prava u društvu Nadalje pojam „aktivan građanin zajednice“ je prazna floskula (a floskulama nije mjesto u građanskom obrazovanju). A pogotovo je na razini prazne floskule tvrditi da je učenik aktivan građanin zajednice. U kontekstu građanskog obrazovanja ne postoje aktivni građani zajednice, nego postoje pojedinici koji se na temelju osjećaja pripadnosti zajednici (lokalnoj, nacionalnoj i dr.) ponašaju kao aktivni/odgovorni članovi zajednice kojoj pripadaju, a na način da svojim sudjelovanjem u životu zajednice kojoj pripadaju doprinose rastu i blagostanju zajednice kojoj pripadaju. Nadalje, u kontekstu građanskog obrazovanja je definirano da su učenici aktivni (odgovorni) članovi samo jedne zajednice, a to je školska zajednica. Nadalje, izvan svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi je, činjenica da se stavovi koje djeca trebaju razviti tijekom građanskog obrazovanja definiraju na način „Protivi se predrasudama, stereotipima i govoru mržnje i Zalaže se za interkulturalnost“. U kontekstu građanskog obrazovanja stav „Protivi se predrasudama, stereotipima i govoru mržnje i Zalaže se za interkulturalnost“ formulira se na način da dijete ima „razvijen stav o poštivanju demokratskih vrijednosti i različitosti“ i sl. 1.6. Budući da se kao odgojno-obrazovno očekivanja unutar domene Ljudska prava u 3. I 4. navode: PROMIČE RAVNOPRAVNOST SPOLOVA i PROMIČE PRAVA NACIONALNIH MANJINA, a da se kao odgojno-obrazovno očekivanje nigdje u Prijedlogu kurikula GOO ne navodi npr., da učenik PROMIČE PRAVA NA SLOBODU VJERE I UVJERENJA, postavlja se pitanje: Zašto bi promicanje prava nacionalnih manjina ili promicanje ravnopravnosti spolova u hrvatskom obrazovnom sustavu bilo „važnije“ od promicanja prava na slobodu vjere i uvjerenja ili od promicanja prava hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata Ili od promicanja prava osoba s invaliditetom i dr.? 1.7. Kao odgojno-obrazovno očekivanje unutar domene Ljudska prava u 4. obrazovnom ciklusu navodi se odgojno –obrazovno očekivanje da učenik RAZUMIJE ULOGU INSTITUCIJA I ORGANIZACIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA. Uzimajući u obzir da obrazovanje iz ljudskih prava stavlja učenika: - u kontekst u kojem učenik na temelju usvojenih znanja, stečenih vještina i razvijenih stavova doprinosi izgradnji i obrani opće kulture ljudskih prava u društvu, a sve s ciljem promicanja i zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, - u kontekst u kojem se na učenike ne gleda kao na žrtve kršenja dječjih prava i diskriminacije - u kontekst u kojem se na ostale pojedince u društvu ne gleda kao na žrtve kršenja ljudskih prava i diskriminacije - u kontekst u kojem se ne drži da su škole - organizacije za praćenje ljudskih/dječjih prava u društvu Izvan svih obrazovnih i demokratskih standarda i praksi je definirati da se odgojno-obrazovno očekivanje da dijete/učenik RAZUMIJE ULOGU INSTITUCIJA I ORGANIZACIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA temelji na vještinama koje su: Koristi se prikladnim načinima i mehanizmima obraćanja institucijama i organizacijama nadležnima za određeno kršenje ljudskih prava Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“.Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme.Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektual ni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. o dgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno drušvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kuirkulum s jasnim nazivom ativnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima kativnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparetni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znansoti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparetnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
42 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA 2. Nazive odgojno-obrazovnih očekivanja vezanih uz domenu DEMOKRACIJA potrebno je prilagoditi stvarnom okruženju 2.1. Ako se odgovoran član zajednice ne može biti u „vakuumu“, nego u stvarnom okruženju, ako je škola jedina demokratska zajednica u kojoj su učenici odgovorni/aktivni članovi onda se nazivi odgojno-obrazovnih očekivanja: - B.1.1. PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE - B.1.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI - B.2.1. PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE - B.2.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI - B.3.1. PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE - B.3.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI - B.4.1.PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE - B.4.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI - B.5.1. PROMIČE PRAVILA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE - B.5.2. SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U DEMOKRATSKOJ ZAJEDNICI moraju korigirati na način da održavaju stvarno okruženje. Npr. ako su znanja, vještine i stavovi na kojima se temelji odgojno-obrazovanje povezani s razredom , onda bi odgojno-obrazovno očekivanje trebalo glasiti: PROMIČE PRAVILA RAZREDNE ZAJEDNICE; ako se znanja, vještine i stavovi na kojima se temelji odgojno-obrazovano očekivanje povezani s izborima u razredu i s izborima u vijeće učenika, onda bi odgojno-obrazovno očekivanje trebalo glasiti: SUDJELUJE U ODLUČIVANJU U RAZREDNOJ ZAJEDNICI i dr. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme.Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektual ni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. o dgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno drušvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kuirkulum s jasnim nazivom ativnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima kativnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparetni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znansoti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparetnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
43 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA 3. Odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz domenu CIVILNO DRUŠTVO potrebno je maknuti iz Prijedoga kurikula GOO 3.1. Budući da škola, razred, zajednica i lokalna zajednica nisu organizacije civilnog društva, te budući da sudjelovanje učenika i roditelja u upravljanju školom (demokratsko upravljanje školom) nije sadržaj koji bi se na bilo koji način mogao svesti pod domenu civilnog društva, apsolutno je neprihvatljivo da se unutar domene CIVILNO DRUŠTVO (C) navode sljedeća odgojno-obrazovna očekivanja: - C.1.1. SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOM RADU U RAZREDU - C.1.3. PROMIČE KVALITETU ŽIVOTA U RAZREDU - C.1.4. PROMIČE RAZVOJ RAZREDNE ZAJEDNICE I DEMOKRATIZACIJU ŠKOLE - C.2.1. SUDJELUJE U AKTIVNOSTIMA ŠKOLE - C.2.3. PROMIČE KVALITETU ŽIVOTA U ŠKOLI - C.2.4. PROMIČE RAZVOJ ŠKOLSKE KULTURE I DEMOKRATIZACIJU ŠKOLE - C.3.1. AKTIVNO SUDJELUJE U PROJEKTIMA LOKALNE ZAJEDNICE - C.3.2. DOPRINOSI DRUŠTVENOJ SOLIDARNOSTI - C.3.3. PROMIČE KVALITETU ŽIVOTA U LOKALNOJ ZAJEDNICI,a kao preporuka za ostvarenje odgojno-obrazovnog očekivanja te kao vještine i stavovi navodi se: Sudjeluje u radu nevladinih; organizacija i drugih organizacija civilnoga društva; Zalaže se za ostvarivanje ciljeva nevladinih organizacija; promicati demokratizaciju škole kroz suradnju s civilnim društvom; sudjelovati u aktivnostima i projektima nevladinih organizacija. - C.4.3. PROMIČE KVALITETU ŽIVOTA U ZAJEDNICI, a kao preporuka za ostvarenje odgojno-obrazovnog očekivanja navodi se promicati demokratizaciju škole kroz suradnju s civilnim društvom Neprihvatljivo da se kao odgojno-obrazovno očekivanje (unutar domene CIVILNO DRUŠTVO (C)) u 1. odgojno-obrazovnom ciklusu (predškola; 1. i 2. razred osnovne škole) navodi. - C.1.2. PROMIČE SOLIDARNOST U RAZREDU - C.2.2. PROMIČE SOLIDARNOST U ŠKOLI Zašto bi promicanje solidarnosti u razredu i u školi bilo smješteno u domenu civilno društvo, ako pojam solidarnost nadilazi kontekst civilnog društva te ako ni razred ni škola ne spadaju u kontekst civilnog društva. U demokratskim društvima civilno društvo ne drži se aktivnim dionikom školske zajednice, niti je civilno društvo na bilo koji način povezano s demokratizacijom škole. U demokratizaciji škole sudjeluju aktivni članovi školske zajednice uključujući i roditelje. 3.2. Neprihvatljivo je da se unutar domene CIVILNO DRUŠTVO (C) u 4. odgojno-obrazovnom ciklusu kao odgojno-obrazovna očekivanje navodi: C.4.1. AKTIVNO SE UKLJUČUJE U RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA, a koje se temelji na: - na znanju koje je:Objašnjava značenje, ulogu i postignuća civilnoga društva pri rješavanju problema - na vještinama koje su: Uključuje se u promociju i aktivnosti organizacija civilnoga društva Sudjelovanje u civilnom društvu izvire iz koncepta ljudskih prava i sloboda, odnosno iz slobode udruživanja iz Opće deklaracije o ljudskim pravima (članak 20.) te iz slobode udruživanja iz Povelje o pravima djeteta (članak 15.) a iz kojih je razvidno da se nitko ne smije prisiljavati na pripadanje nekoj skupini, udruženju i sl. Činjenica da Prijedlog programa GOO donosi da će se hrvatska djeca uključivati u promociju i aktivnosti organizacija civilnog društva (a organizacije civilnog društva u čije aktivnosti će se uključivati djeca birat će učitelj) u suprotnosti je sa slobodom udruživanja iz Opće deklaracije o ljudskim pravima i iz Povelje o pravima djeteta. 3.3. Neprihvatljivo je da se unutar domene CIVILNO DRUŠTVO (C) u 4. odgojno-obrazovnom ciklusu pod oznakom C.4.2. kao odgojno-obrazovno očekivanje navodi da učenik DOBROVOLJNO SUDJELUJE U DRUŠTVENO KORISNOM RADU. Društveno koristan rad ne ostvaruje se samo kroz civilno društvo, i nepotrebno je prejudicirati ulogu civilnog društva u društveno korisnom radu. Nadalje, izvan zdravog razuma je navoditi da se odgojno-obrazovno očekivanje temelji: - na znanju koje je: Navodi humanitarne organizacije i opisuje njihovo djelovanje - na vještinama koje su: Uključuje se i organizira humanitarne aktivnosti u skladu s uočenim potrebama, a potom u preporukama za ostvarenje odgojno-obrazovnog očekivanja navesti da učenik sudjeluje u društveno korisnom radu u suradnji s udrugama civilnoga društva te da volontira sukladno Zakonu o volonterstvu. Ako su znanja i vještine povezani s humanitarnim organizacijama zašto se u preporuci navode „udruge civilnog društva“. Nadalje, budući se ističe društveno koristan rad u suradnji s „ udrugama civilnog društva“ (sic!) bilo bi zanimljivo čuti što bi pojam „udruge civilnog društva“ mogao značiti te bi bilo zanimljivo čuti zašto se ne preporuča društveno koristan rad npr., izvan „ udruga civilnog društva“. 3.4. Neprihvatljivo je da se unutar domene CIVILNO DRUŠTVO (C) u 4. i 5. odgojno-obrazovnom ciklusu navode sljedeća odgojno-obrazovna očekivanja: - C.3.4. RAZUMIJE UTJECAJ KORUPCIJE NA ŽIVOT GRAĐANA - C.5.4. PROMIČE ANTIKORUPCIJU Odgojno-obrazovano očekivanje da učenik promiče antikorupciju sudjelujući u akcijama udruga za suzbijanje korupcije u Republici Hrvatskoj u najmanju je ruku provokativno, uzimajući u obzir da je svima poznato da su upravo najutjecajnije i javnim sredstvima najizdašnije financirane udruge u Hrvatskoj kao što su npr., neke od udruga okupljenih u GOOD inicijativu, Platformu 112 i dr., a koje su ujedno kao članice Savjeta za razvoj civilnog društva, Savjeta za mlade i Inicijative Partnerstva za otvoreni vlast (institucionalizirani dijalog vlasti s civilnim društvom): - bile uključene i kao partneri i kao članice savjetodavnih tijela Vlade RH u programiranje i planiranje Kohezijske politike 2014.-2020, a nisu ni „okom trepnule“ na situaciju da se dokumenti vezani uz Kohezijsku politiku EU 2014.-2020. teški cca 11 milijardi EUR dostavljaju hrvatskom narodu i hrvatskim građanima u javnu raspravu na engleskom jeziku. - najodgovornije da Republika Hrvatska sredstva iz Europskog socijalnog fonda za financijsku perspektivu 2014.-2020. nije raspodijelila na izgradnju civilnog društva koje sudjeluje u rješavanju izazova s kojima se susreće Republika Hrvatska u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja, osposobljavanja i zapošljavanja te socijalnih politika, nego su spomenuta sredstva većinom preusmjerena na financiranje aktivnosti koje su sadržajno i programski slične aktivnostima kojima se bave neke od udruga okupljenih u GOOD inicijativu, Platformu 112 i njima bliskih udruga. 3.5. Neprihvatljivo je da se unutar domene CIVILNO DRUŠTVO (C) u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu kao odgojno-obrazovno očekivanje navodi da učenik AKTIVNO SUDJELUJE U GRAĐANSKIM INICIJATIVAMA, a da se kao preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnog očekivanja navodi: – sudjelovati u građanskim inicijativama i utvrditi ostvarivanje cilja akcije na lokalnoj i nacionalnoj razini – sudjelovati na tribinama u organizaciji civilnoga društva i susretima važnima za građansko djelovanje Ovako definirano odgojno-obrazovano očekivanje nije moguće ostvariti bez da se krše ljudska prava i temeljne slobode hrvatske djece u školama 3.6. Iz Zakon o volonterstvu razvidno je da kao organizatori volontiranja mogu biti: neprofitne pravne osobe; javne ustanove; državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pa je neutemeljeno i neopravdano odgojno-obrazovno očekivanje da učenik VOLONTIRA U ZAJEDNICI inkorporirati u domenu civilnu društvo,a kao preporuku za ostvarenje odgojno-obrazovnog očekivanja navesti: – uključiti se u udruge volontera (sukladno Zakonu o volonterstvu). Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksperimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparetnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.
44 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme, E. UČENJE I POUČAVANJE MEĐUPREDMETNE TEME Za BILO NARODA: Udruga za cjeloviti razvoj djece i mladih „NOVA EVA“, Humanitarna udruga za osmišljavanje života osobama s posebnim potrebama „JOB“, Katolička udruga „KAP DOBROTE“, Udruga građana „SVETA MATI SLOBODE“, Udruženje salezijanaca suradnika, Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji SRCE (Zelina), Udruga roditelja za djecu najteže tjelesne invalide i djecu s teškoćama u razvoju „ANĐELI“ (Split), Udruga ZDENAC - Pokret Misionara Milosrđa, Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi 1. POTREBNO JE REDEFINIRATI ULOGU UČITELJA Uzimajući u obzir: - da aktivno sudjelovanje u društvu nije obilježje samo demokratskih sustava, nego je obilježje i totalitarnih sustava npr., komunističkog sustava (bivša SFRJ), - da je današnja moderna i demokratska Republika Hrvatska bila (skoro pola stoljeća) dijelom društva utemeljenog na ideologiji Komunističke partije i da su u ono vrijeme djeca i mladi (Titovi pioniri, Titovi omladinci, SKOJ dr.) aktivno (masovno) sudjelovali u društvu na način da nisu promovirali demokratske vrijednosti, nego su promovirali vrijednosti Komunističke Partije te su promovirali lik i djelo Josipa Broza Tita, te uzimajući u obzir da Prijedlog programa GOO da svodi građansko društvo na civilno društvo, da svodi život u zajednici na sudjelovanje u civilnom društvu, da svodi civilno društvo na udruge te da svodi sudjelovanje učenika u javnom životu na aktivno sudjelovanje učenika u radu pojedinih udruga; da učitelji U IME DJECE ODLUČUJU u rad kojih udruga će biti uključeni – više nego jasno je da ovaj Prijedlog kurikula GOO promovira aktivno sudjelovanje u društvu, na način koji je primjeren totalitarnom, a ne demokratskom sustavu. Nema nikakve razlike između aktivnog sudjelovanja djece i mladih u društvu utemeljenog na npr., komunističkoj ideologiji te na liku i djelu maršala Tita, od načina aktivnog sudjelovanja djece/hrvatskih učenika u društvu kojeg donosi Prijedlog programa GOO, a koji je utemeljen na sudjelovanju djece u radu udruga te na liku i djelu učitelja kojemu je „potezom pera“ pripisano da je (učenicima) uzor demokratskoga građanina, a koji će po vlastitom svjetonazoru, po vlastitim preferencijama, po vlastitim interesima, po vlastitim političkim uvjerenjima i sl., ODLUČIVATI U IME DJECE u rad koje udruge će usmjeriti djecu (citat): „Iznimno je važna uloga učitelja u razvoju kompetencija učenika i dostizanju visokih razina postignuća svojih učenika u Građanskome odgoju i obrazovanju. On je učenicima uzor demokratskoga građanina. Njegova uloga je promicati zaštitu ljudskih prava i građansku pismenost kojom će učenici biti aktivni pokretači promjena u demokratskoj zajednici. Učitelji u Građanskome odgoju i obrazovanju razumiju cilj, svrhu i razvijanje područja, uočavaju važnost konteksta društvenih, kulturnih, političkih i ekonomskih događaja u lokalnoj i nacionalnoj zajednici, ali i šire, koriste različite metode poučavanja i učenja u školi i izvan nje. (završetak citata) Nadalje, elementarna logika nalaže postaviti pitanje: Kako se može učitelj staviti u ulogu onoga tko će „promicati građansku pismenost kojom će učenici biti aktivni pokretači promjena u demokratskoj zajednici.“: - ako u fokusu građanskog obrazovanja nije promicati građansku pismenost učitelja (što je uostalom građanska pismenost učitelja?) kojom će učenici biti aktivni pokretači promjena u demokratskoj zajednici, nego je u fokusu građanskog obrazovanja politička pismenost učenika, a na temelju koje će učenik biti spreman dobrovoljno sudjelovati u društvu, na način da svojim sudjelovanjem doprinosi rastu i blagostanju društva u kojem živi. Nadalje, elementarna logika nalaže postaviti pitanje: Može li se bilo koji učitelj nazvati uzorom demokratskog građanina, ako taj isti učitelj pristaje uz situaciju da po vlastitim svjetonazorima, da po vlastitim ideološkim i političkim uvjerenjima, U IME DJECE ODLUČUJE u rad koje udruge će uključiti djecu/hrvatske učenike? Je li učitelj koji po vlastitim preferencijama, svjetonazorima i političkim uvjerenjima usmjerava učenike na angažman u udruzi UZOR DEMOKRATSKOG GRAĐANINA? U današnjoj modernoj i demokratskoj Hrvatskoj ne bi se smjelo namjerno dovoditi djecu u zabludu da je učitelj učenicima uzor demokratskog građanina, da će učitelj promicati građansku pismenost (sic!) kojom će učenici biti aktivni pokretači promjena u demokratskoj zajednici (sic!) i dr., , nego bi današnja moderna i demokratska Hrvatska, između ostaloga, trebala jamčiti da će svako dijete/hrvatski učenik po završetku građanskog obrazovanja znati: - da SVAKI POJEDINAC IMA pravo (sukladno konceptu ljudskih prava i sloboda) samostalno se odrediti na koji način će aktivno djelovati u hrvatskom društvu ( bilo kao pojedinac, bilo zalaganjem u zajednici, bilo kroz organizirano civilno društvo, bilo u udruzi, bilo kroz vjerske zajednice i dr. ) te da u svako aktivno djelovanje moraju biti inkorpororane demokratske vrijednosti - da NITKO ne smije nikome, a pogotovo NE djetetu NAMETATI kako, gdje i za koga će aktivno djelovati - da učitelji ne smiju promovirati svoje vlastite načine na koji će učenici „biti aktivni pokretači promjena u demokratskoj zajednici.“ nego da svi pojedinci za aktivno sudjelovanje u društvo moraju posjedovati vlastita odgovarajuća znanja i vještine te razvijena ponašanja, vrijednosti i stavove (npr., društvena i moralna odgovornost, solidarnost, osjećaji pripadnosti zajednici, osjećaj pripadnosti društvu na različitim razinama, poštivanje demokratskih vrijednosti i različitosti, potpora održivom razvoju, spremnost/voljnost konstruktivnog sudjelovanja u društvenoj domeni, uključujući proces odlučivanja putem glasovanja i dr.). Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Iz primjedbi razvidno je da je Vaš prijedlog izrada potpuno novog dokumenta. Isto ste jasno naznačili : „ovakvu verziju dokumenta treba ukinuti i donijeti novu“. Prijedloge koje ste s tim u vezi doznačili iz istog razloga ne možemo komentirati. U namjeri pojašnjavanja nekoliko nejasnoća, za koje pretpostavljamo da su proistekle iz nedovoljne upućenosti, a koje se ponavljaju u više Vaših komentara, navodimo sljedeće: Međupredmetne teme, kao što sama riječ govori, su interdisciplinarne teme koje su učitelji (u OŠ) i nastavnici (u SŠ) dužni provoditi u sklopu svojim predmeta koji u svom nastavnom programu (sadržaju) imaju teme koje se mogu povezati s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Predviđeno je da se učitelji/nastavnici za to posebno obrazuju. Istraživanja pokazuju da učitelji i nastavnici ovo posebno područje odgoja i obrazovanja već provode, učiteljski i nastavnički fakulteti nude studentima (budućim učiteljima i nastavnicima) sadržaje iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Učitelji/nastavnici bi kao stručnjaci trebali objasniti koncepti koji je u skladu s kurikulumskim pristupom koji potiče usvajanje znanja, razvijanje vještina i oblikovanje stavova kod učenika. Sadržaji međupredmetnih tema nisu izborni, već su obavezni! Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja usklađen je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poglavito s člankom 4 stavkom 2, točkom 5 i 8 navedenog Zakona u kojima se navodi: „odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima“ i „odgojno-obrazovan djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“. Poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje nije prepušteno organizacijama civilnog društva, nego je predviđena mogućnost informiranja i promicanja kvalitete života u pojedinim dijelovima civilnog društva, što nužne ne uključuje udruge, nego školu, lokalnu zajednicu, civilno društvo u cjelini. Suglasni smo da roditelji aktivnim uključivanjem u život i demokratizaciju školu budu informirani o sadržajima međupredmetne teme, što nikako ne smatramo kršenjem niti roditeljskih niti dječjih prava, nego je to upravo suprotno, aktivno djelovanje i uključivanje u proces obrazovanja njihove djece. Tako bismo postigli povezanost roditeljskog odgoja i obrazovanja sa sadržajima međupredmetne teme. Smatramo da je partnerski odnos škole s roditeljima vrlo važan, a provođenjem međupredmetne teme GOO-a uspostavit će se upravo taj važan odnos. Uključenost roditelja u školu je zadatak škole kao odgojno-obrazovne ustanove i proizlazi iz samog odgojno-obrazovnog rada u kurikulumu te ga ne treba posebno isticati u kurikulumskim dokumentima. Roditelji kao i škole imaju isti cilj – a to je odgoj i obrazovanje djeteta te pored primarne odgojne uloge i odgovornosti roditelja i škole imaju istu tu ulogu i odgovornost na dobrobit djece, roditelja, škole i društva u cjelini. Građanski odgoj i obrazovanje počinje u ranom djetinjstvu, u obitelji i nastavlja se u školi. Podrazumijeva pripremanje informiranog i aktivnog građanina koji će svojim doprinosom promicati zaštitu ljudskih prava u sklopu civilnog društva. Roditelj upisom djece u školu daje suglasnost da će se dijete odgajati i obrazovati prema ciljevima, normama struke i dopušta učiteljima i nastavnicima poučavanje prema pedagoškim pravilima. Djeca i mladi u tijeku školske godine sudjeluju u različitim aktivnostima u sklopu redovne izvanučioničke nastave. Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; članak 4.): 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Stoga učitelji/nastavnici kao i roditelji imaju isti cilj – učinkovito odgajati i obrazovati djecu i mlade. Svaki učitelj/nastavnik i razrednik u suradnji s roditeljima uključuje aktivnosti u Školski kurikulum. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 137.) piše: „Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.“ Time su roditelji upoznati, a u konačnici i daju suglasnost da djeca i mladi budu uključeni u različite projekte i aktivnosti iz uže i šire zajednice. Aktivnim se građaninom, između ostaloga, postaje i u sklopu civilnoga društva pa stoga razlog zašto su u Međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje uključeni sadržaji civilnoga društva. Na učiteljima/nastavnicima i školi je da odluče u kojoj će se mjeri djeci i mladima nuditi aktivnosti u suradnji sa zajednicom, a u prijedlogu kurikuluma Međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje zacrtane su smjernice i okvir provođenja ove međupredmetne teme. U koje će se udruge u sklopu civilnoga društva djeca i mladi uključivati odlučit će roditelji, učitelji/nastavnici i škola te djeca i mladi. Dakle, jednostavno bez suglasnosti roditelja dijete ne smije niti neće sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Time se neće kršiti djetetova dječja prava niti ljudska prava mladih. Niti jedna udruga neće direktno pristupiti djeci niti doći u kontakt s djecom i mladima bez prethodne suglasnosti roditelja, odnosno odluke učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i školskoga odbora koji predstavlja tijelo upravljanja školom jer se sve aktivnosti treba planirati i programirati na početku nastavne godine dokumentom pod nazivom Školski kurikulum. Odluke (kao što je i donošenje Školskoga kurikuluma) na sjednici školskoga odbora donose članovi: učitelji/nastavnici škole, roditelji, članovi osnivača škole (iz grada za osnovne škole i iz županije za srednje). Fenomene zauzetosti građana za probleme u zajednicama i društvu, djelovanje u organizacijama civilnoga društva i posebne ideje koje zagovaraju te programe koje provodi civilno društvo najbolje je početi u obitelji, školi i djetinjstvu. Jedino će tako djeca i mladi razumijeti kako biti aktivan građanin. Smatramo da Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje u svojoj strukturi ima dovoljno elemenata domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, ali i vrijednosti kao što su etičnost, moralnost, vrijednosti braka i obitelji (u dokumentu se na nekoliko mjesta spominju demokratske vrijednosti). Vrijeme uvođenja eksprerimentalne provedbe kurikularnih dokumenata određeno je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključivanje u obrazovni sustav ravnopravno je omogućeno svim udrugama, i to po kriteriju znanstvene i pedagoške stručnosti kao što smo ranije naveli u citatu Zakona. Nositelji aktivnosti u prijedlogu Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje odnose se na sve one čimbenike koji mogu pridonijeti ostvarivanju ishoda učenja u sklopu domena. Građanskim odgojem i obrazovanjem se nastoji što više povezati škola i civilno društvo pa je razumljivo da se nadode udruge civilnoga društva kao moguća mjesta na kojima se treba promicati zaštita ljudskih prava. Za sve aktivnosti koje se provode u školi (bilo kao izvanučioničke, bilo kao izvannastavne) potrebna je suglasnost roditelja. One se unose u Školski kurikulum, a škola odlučuje na koji će se način tražiti suglasnost roditelja. Učitelji/nastavnici i stručni suradnici škole kao stručnjaci u odgoju i obrazovanju predlažu roditeljima aktivnosti koje će se uključiti u Školsku kurikulum s jasnim nazivom aktivnosti, vremenikom (datumom i trajanjem aktivnosti), ciljem, namjenom i mjestom realizacije, brojem učenika, načinima realizacije i vrednovanja te troškovnikom i nositeljima aktivnosti. Nositelji aktivnosti su prvo učitelji/nastavnici (dakle, škola), a onda učenici (djeca i mladi), roditelji te drugi čimbenici lokalne, regionalne ili više razine. Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje ne provodi se izvan redovnih predmeta, već unutar njih, stoga njegovo provođenje nije izbornoga karaktera. Izvedbeni nastavni planovi i programi svih predmeta, ali i međupredmetnih tema kao što je Građanski odgoj i obrazovanje su transparentni. Njih na temelju Nastavnoga plana i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja kreiraju učitelji/nastavnici kao pedagoški stručnjaci kompetentni za svoj rad čije profesionalne kompetencije ukazuju na samostalnost i profesionalnost u planiranju, provođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnoga rada. Izvedbene nastavne planove i programe donose učiteljska/nastavnička vijeća, odnosno Školski odbori u kojima sjede i predstavnici roditelja. Neformalno učenje/obrazovanje u sklopu formalnoga obrazovanja ne postoji (već jedino odvojeno) te time suradnja s civilnim društvom niti ne spada u neformalno obrazovanje u školskome (formalnome) kontekstu. Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje omogućuje izbor jer se niti jedan sadržaj ili aktivnost neće realizirati bez transparetnoga uvida i suglasnosti roditelja. Podržavamo kriterij znanstvene i pedagoške stručnosti u realizaciji svih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školama.