Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Geografija

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Forum za slobodu odgoja Prijedlog NACIONALNoga KURIKULUMa NASTAVNOGA PREDMETA GEOGRAFIJA Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Zahvaljujemo što ste sudjelovali u Javnoj raspravi.. Na većinu primjedbi SRS za geografiju vam ne može odgovoriti jer se ne odnose na konkretni prijedlog Kurikuluma nastavnog predmeta geografija. Međupredmetne teme vezane uz Građanski odgoj i obrazovanje, a koje navodite (ljudska prava -razvoj, uloga dokumenata, uloga institucija i organizacija u zaštiti prava, aktivno promicanje, prava nacionalnih manjina, ravnopravnost spolova; ustrojstvo vlasti u RH, odlučivanje; solidarnost, kvaliteta života u lokalnoj zajednici, razvoj civilnog društva, kvaliteta života u civilnom društvu; antikorupcija) ugradili smo u naše ishode i jasno ih naznačili. To su: -u.6.r. GOO ishodi:B.3.3., C.3.2., C.3.3. -u 7.r. GOO ishodi: A.3.2., B.3.3. -u 8.r. GOO ishodi: A.3.5., A.3.1. -u 2.SŠ GOO ishodi: A.4.2., A.4.5., C.4.1., C.4.3. -u 3.SŠ GOO ishodi: A.5.1., B.5.2., C.5.3. -u 4. SŠ GOO ishodi: C.5.4., B.5.1. Tijekom i nakon eksperimentalne primjene sigurno će se uočiti pozitivne i/ili negativne strane našeg kurikuluma koje će se po potrebi ispraviti.
Vladimir Paar Prijedlog NACIONALNoga KURIKULUMa NASTAVNOGA PREDMETA GEOGRAFIJA Akademik Mladen Obad Šćitaroci Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Član Odbora za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zagreb, 27. ožujka 2016. Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta GEOGRAFIJA – prijedlog, veljača 2016. OSVRT/RECENZIJA OPĆI DIO KURIKULUMA Reforma naobrazbe trebala bi obuhvatiti i odgovornost učenika. Učimo ih demokraciji, a premalo odgovornosti. Pretjeruje se s demokracijom u učenju jer ne može učenik donositi odluke što učiti kada nema nikakvog ili nedovoljnog predznanja. Potrebno je spriječiti omalovažavanje nastavnika, vratiti im dostojanstvo i ugled. To je još važnije od napisanih kurikulnih promjena, koje same po sebi ne će riješiti postojeće probleme osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe. Reformu ipak moraju provesti nastavnici u svakodnevnom kontaktu s učenicima. Valjalo bi odvojiti raspravu o temeljnim načelima i konceptu reforme od rasprave o pojednostima – o sadržaju pojedinih nastavnih predmeta ili pak o dijelovima programa pojedinih predmeta. U raspravama koje se vode često se "od šume ne vidi drveće jer brojne pojedinosti (kadkada i nebitne) odvlače pozornost od osnovnoga, zbog čega je reforma i rađena. SAŽETAK/ZAKLJUČAK – predmet Geografija Podupire se pristup koji omogućava razumijevanje, povezivanje i umreženje znanja, nasuprot konceptu pretežitog memoriranja mnoštva podataka pa na kraju učenik ne stekne ni temeljna znanja iz zemljopisa, ne zna čemu ona služe te kako ih može i treba koristiti. Poticanje kritičkoga stava je pohvalan doprinos novog programa, ali on mora biti utemeljen na znanju. To nije jasno naglašeno. Jedna od velikih zamjerki sadašnjega školstva jest nesposobnost učenika za povezivanje i umreženje znanja u cjelinu. Problem je i memoriranje činjenica bez razumijevanja. Svi ti nedostatci postojeće naobrazbe razvidni su tijekom preddiplomskog i diplomskog studija. Svakodnevno smo svjedoci, i među odraslima, da svi žele iznijeti svoj stav – suvereno raspravljati o knjizi koju nisu pročitali ili o filmu kojega nisu gledali. Zato valja u programu nastavnog predmeta nedvojbeno istaknuti temeljna znanja koja se moraju savladati, a onda slijedi kritički stav i rasprava na temelju pročitanog i naučenog. Sadržaj i traženi ishodi poučavanja su prihvatljivi. Pojmovnik bi valjalo bolje razraditi i dopuniti ga. Ujednačiti duljinu opisa ishoda – nekim je ishodima posvećeno pola stranice dok se drugi svode na jednu rečenicu. Koji je razlog da se nastavni predmet Geografija ne naziva Zemljopis? Predlaže se unijeti ispravke prema konkretnim prijedlozima. OBRAZLOŽENJE Sadržaj i redoslijed gradiva Prihvatljivo. Traženi ishodi poučavanja Prihvatljivi. Razine usvajanja Ne mogu procijeniti. Poželjno je dati na recenziju nastavnicima nastavnog predmeta s iskustvom u nastavi zemljopisa. Provedivost kurikuluma Ne mogu procijeniti provedivost. Poželjno je dati na recenziju nastavnicima nastavnog predmeta s iskustvom u nastavi zemljopisa. Prilagođenost dobi učenika Prihvatljivo. Prihvatljivost kurikuluma (uz eventualne izmjene) Prihvatljivo. Preporučam unijeti izmjene/dopune navedene u nastavku. Ostale možebitne primjedbe Koji je razlog da se nastavni predmet Geografija ne naziva Zemljopis? Program nastavnog predmeta trebao bi proći lekturu hrvatskoga jezika pri čemu bi valjalo dati prednost hrvatskim riječima (primjerice, str. 81: umjesto «deponij otpada» pisati: odlagalište otpada – navodi se samo jedan primjer za ilustraciju; mnoštvo je sličnih primjera!). Posebnu pozornost posvetiti pojmovniku, bolje ga prirediti i dopuniti te neke od predloženih naziva zamijeniti hrvatskim riječima. Nije li u ishodima pretjerano velik broj poveznica s nastavnim predmetom Matematika? Ako se navode sve poveznice s Matematikom, zasigurno bi bilo još mnoštvo poveznica i s drugim nastavnim predmetima, tim više što se u definiciji Geografije poziva na holistički pristup i povezivanje gotovo svih drugih nastavnih predmeta. Svaki ishod bi trebalo podrobnije opisati, a ne nekim ishodima posvetiti pola stranice dok se drugi svode na jednu rečenicu ili tek na poveznicu na drugi nastavni predmet. VI. RAZRED Preporuča se navedene dopune u nastavku ugraditi u odgojno-obrazovni ishod. AB. 6.4 (str. 34) Urbana i ruralna naselja. Ishod se ostvaruje s nastavnim predmetom Povijest. Podrobnije opisati kao što je opisano za sve druge odgojno-obrazovne ishode. To je tim važnije što valja naglasiti da Hrvatska baštini 2500 godina urbane kulture i tradicije – od ilirskih protourbanih naselja te prvih grčkih i rimskih gradova u kontinuitetu do 21. stoljeća. Nastavni predmet valjalo bi povezati također s nastavnim predmetom Likovna kultura (tema urbanizma i arhitekture). Ako nije moguće uskladiti nastavni program Likovne kulture za 5. razred, barem povezati na razini temeljnih informacija. Poželjna je terenska nastava, tj. posjeta povijesnim naseljima (gradovima i selima) u okolici. U ishodima učenja (str. 40) osim razlikovanja urbanih i ruralnih naselja i njihovih funkcija učenici trebaju znati i pripadnost naselja u smislu vremenskog nastanka (gradovi koji su utemeljeni u grčko-rimsko doba, u sredjovjekovno ili renesansno-barokno doba i očuvanje njihova kontinuiteta do 21. stoljeća). B.6.5 (str. 35) Vrijeme i vremenska prognoza. Nastavni predmet valjalo bi povezati s nastavnim predmetom Fizika – ne samo radi izračuna nego i razumijevanja prirodnih fizikalnih procesa. Ako nije moguće uskladiti nastavni program Fizike za 5. razred, povezati barem na razini temeljnih informacija (najava teme u jednom od sljedećih razreda). AC.6.1 (str. 37) Zaštita prirodne i kulturne baštine. Osim Nacionalnih parkova, parkova prirode i regionalnih parkova učenici trebaju znati i ostale vrste zaštićenih prostora prirode, kao i vrste zaštićenih kulturnih dobara (a ne samo onih s liste UNESCO-a). Poželjna je i poveznica s nastavnim predmetom Likovna kultura (arhitektura i urbanizam). Podrobnije opisati ishod kao što je opisana većina ishoda. Poželjna je terenska nastava, tj. posjet zaštićenim lokalitetima u okolici temeljem Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U ishodima učenja (str. 40) osim razlikovanja kategorije zaštite prirodnih dobara učenici trebaju razlikovati i kategorije zaštite kulturnih dobara da bi onda mogli navesti i primjere. VII. razred AB.7.7 (str. 44) Mediteranski kulturno-civilizacijski krug. Dodati da se ishod ostvaruje i u suradnji s nastavnim predmetima Likovna kultura i Povijest. Spominje se utjecaj Italije u povijesti na razvoj mediteranskog kulturnog kruga, a on je dominantan upravo zbog umjetnosti, arhitekture i urbanizma – od rimskoga doba te posebice kasnoga srednjega vijeka i renesanse. AB.7.6, AB.7.8, AB.7.9, AB.7.10 (str. 44-45) Prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti pojedinih europskih regija. Osim povijesnih, političkih i gospodarskih utjecaja dodati i kulturne utjecaje, posebice tamo gdje su oni dominantni. AB.7.2 (str. 46) Urbanizacija država Zapadne Europe. Neujednačeno je korištenje kratice UK za Ujedinjeno kraljevstvo. Ako se želi koristiti kratica tada se prvi puta navede puni naziv i u zagradi kratica, a nadalje se piše samo skraćeni oblik. VIII. razred AB.8.1, AB.8.3, AB.8.5, AB.8.6 (str. 48-50) Prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja kontinenata. Dodati i kulturna obilježja urbanizma i arhitekture (barem osnivanje prvih gradova i opći razvoj gradova na pojedinim kontinentima). B.8.2, B.8.3. (str. 52-53) Zemlja i druga nebeska tijela. Nedostaje poveznica s nastavnim predmetom Fizika. B.C.1.9 (str. 61) Čovjek, tlo, živi svijet i bioraznolikost. Dovesti u vezu vrste tla i biljne zajednice (fitocenologija). I. razred srednje škole C.1.2 (str. 62) Okoliš i zaštita prirode. U srednjoj školi nigdje se ne obrađuje zaštita kulturnog naslijeđa, za razliku od prirodnog naslijeđa koje je obrađeno. Kulturno naslijeđe ne smije biti preskočeno. Ne mora biti u 1. razredu, ali negdje tijekom srednje škole treba ugraditi u nastavni program. II. razred srednje škole B.2.5 (str. 68) Razvoj urbanih naselja. Primjer Solina (antičke Salone) je dobar primjer, ali poželjna je obrada povijesnoga grada u lokalnoj sredini što ne će biti problem zbog brojnosti gradova od antičko-srednjovjekovnoga doba. Poželjno je povezivanje s nastavnim predmetom Povijest. C.2.2 (str. 72) Pitanja vezana uz prostorno planiranje. Primjerenije je pisati prostorno uređenje, a ne prostorno planiranje. Prostorno uređenje je puno širi pojam koji uključuje prostorno planiranje, graditeljstvo, urbanizam, geodeziju i dr. Ispraviti i na str. 74. III. razred srednje škole B.3.5 (str. 77) Suvremene promjene u gradskim naseljima i okolici. Suvremene promjene u gradovima i okolici staviti u kontekst urbanističkog planiranja i ilustrirati/objasniti s prostornim vizijama razvoja velikih svjetskih metropola kao mogući odgovor na suvremene izazove i probleme. Nije spretan/primjeren termin «megagrad», a još manje «supergrad» jer se oni u stručnoj urbanističkoj terminologiji ne koriste. Megagrad (megapolis, megalopolis, hrvatski: velegrad) je termin koji se u urbanističkoj praksi ne rabi kao terminus technicus, već ćemo ga naći češće u medijskim i marketinški orijentiranim tekstovima, primjerice povezanim uz izgradnju novih velikih gradova u Kini. Rabimo slične termine kao što su: konurbacija, metropolitanska regija, gradska aglomeracija, gradska regija i dr. BC.3.2 (str. 79-80) Grad kao organizirani sustav. Nepotrebno se glorificiraju i koriste pojmovi kao što su «pametan grad», «uključivi grad», «održivi grad» i sl. kao pomodni, češće komercijalni termini iza kojih se kriju marketinški poduzetnički potezi, a ne podučava se o temeljnim značajkama urbanističkog planiranja, o izradbi i nastajanja urbanističkih planova i o upravaljanju gradom. Oduvijek su postojali «pametni/smart gradovi» kao i «održivi gradovi» jer gradovi ne opstaju ako nisu održivi. C.3.3 (str. 80, 83) Učinci megaprojekata na okoliš. Zašto je potrebno unositi u školsku naobrazbu naziv «megaprojekt», gotovo kao službeni stručni naziv za velike graditeljske zahvate? Isto kao ranije spomenut megagrad, ti nazivi nisu udomaćeni u stručnoj praksi i znanosti u području tehničkih znanosti arhitekture i urbanizma (i prostornog planiranja). Str. 91: umjesto «zelene površine u urbanom planiranju» pisati: «pejsažne površine u planiranju gradova» ili «pejsažne površine u urbanističkom planiranju». Ne rabimo pojam «urbano planiranje» (gradsko planiranje), već urbanističko planiranje. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na primjedbama i prijedlozima koje ste dostavili na Prijedlog kurikuluma nastavnoga predmeta Geografija. Naziv nastavnoga predmeta u osnovnoj i srednjoj školi isti je kao i naziv znanstvenoga polja. Osnovna škola U primjerima u kojima je to bilo moguće, uz poveznicu s drugim predmetima naveden je i ishod. Zbog načina pisanja ishoda u kurikulumu nastavnog predmeta Povijest nije bilo moguće detaljnije razraditi korelaciju, ali se to može učiniti zajedničkim kurikularnim planiranjem na razini pojedine škole. Prijedlog o korelaciji Geografije s predmetom Likovna kultura je prihvaćen te su dodane poveznice. Poveznice su dodane i za ostale predmete gdje je to nedostajalo. Slažemo se da je terenska nastava poželjna za ostvarivanje brojnih ishoda. Stoga je u poglavlju o učenju i poučavanju nastavnoga predmeta naglašena njezina važnost. Terensku nastavu planiraju za pojedine razrede/razredne odjele članovi razrednih vijeća u kurikulumu škole i izvedbenim kurikulumima svojih predmeta i nema nikakve zapreke da u cilju ostvarivanja ishoda AB. 6. 4 uz učitelja geografije budu uključeni i drugi učitelji (npr. učitelj povijesti, likovne kulture...). Prijedlog za ishod B. 6. 5 nije prihvaćen jer povezivanje s nastavnim predmetom Fizika u 5. i 6. razredu nije moguće. Nastavni predmet fizika se izvodi od 7. razreda osnovne škole. Prihvaćeni su prijedlozi za korištenje kratica i u dokumentu je ujednačen način pisanja kratica. Naravno da se vrste tla i biljne zajednice dovode u vezu, međutim smatramo da je korištenje pojmova poput fitocenologije neprimjereno za učenike 8. razreda te je prikladnije taj pojam uvesti u nastavu Biologije u srednjoj školi. Srednja škola Primjer Solina naveden je kao ilustrativni primjer. Kao i u čitavom kurikulumu Geografije polazimo od načela od bližeg prema daljem te se preporuča navođenje primjera iz lokalne sredine. Prilikom korištenja pojma prostorno planiranje vodili smo se definicijom prof. Marinovića-Uzelca. Mišljenja smo da se suvremene promjene u gradskim naseljima i okolici ne mogu staviti isključivo u kontekst urbanističkog planiranja (pri čemu polazimo od definicije urbanističkog planiranja kao skupa djelatnosti koje se zajednički bave fizičkim planiranjem naselja, u prvom redu gradova, proučavanjem njihove strukture i njihova razvitka). Smatramo da suvremene promjene treba sagledati šire vodeći računa i o socijalnim i ostalim strukturama. Samo djelomično se možemo složiti oko uporabe pojmova megalopolis i supergrad. Megalopolis je pojam koji se koristi u Urbanoj geografiji, nalazi se u relevantnim geografskim rječnicima te kao takav treba biti i u kurikulumu nastavnoga predmeta Geografije. Smatramo da korištenje termina kao što su pametan grad, uključiv grad i održiv grad nisu pomodni već su dio relevantne svjetske geografske literature. Također dio su smjernica razvoja gradova Europske unije te kao takvi trebaju biti poznati učenicima. Smatramo da njihovo nepoznavanje može kod učenika stvoriti krive percepcije te da vodi njihovom glorificiranju, zanemarujući pri tome i neke negativne aspekte i probleme koje život u takvim gradovima nosi. Prihvaćen je prijedlog da se pojam megaprojekt zamijeni sa veliki graditeljski zahvat. Prihvaćen je prijedlog da se deponij otpada zamijeni s odlagalištem otpada. U geografiji (posebice u geoekologiji) zelena površina i pejzažna površina nisu sinonimi te primjedbu o zamjeni pojmova nije moguće prihvatiti. Prihvaćen je prijedlog za ishod C. 1. 2. Sadržaji vezani uz kulturnu baštinu dodani su u razradu ishoda A. 4. 1.
Petar Marija Radelj Prijedlog NACIONALNoga KURIKULUMa NASTAVNOGA PREDMETA GEOGRAFIJA 1. Rječnik hrvatskoga jezika, ur. Jure Šonje, određuje: „zemljopis = osnovna znanost o Zemljinoj površini, geografija“. Hrvatski enciklopedijski rječnik određuje da je „zemljopis“: „nastavni predmet koji obrađuje raširenost i međusobnu povezanost prirodnih pojava i čovjekova rada na površini Zemlje“, a da je „geografija“: „znanost koja proučava površinu Zemlje, prirodna dobra, razdiobu na zemlje, države i narode“. Veliki rječnik hrvatskoga standarnoga jezika, 2015., određuje: da je zemljopis: „1. interdisciplinarna znanost o Zemlji, pojavama i oblicima na njezinoj površini i uvjetima života na njoj; 2. nastavni predmet u kojemu se poučavaju osnovne spoznaje istoimene znanosti“. Prema Ustavu, u Hrvatskoj je u službenoj je uporabi hrvatski jezik. A prema članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15) u propisima, kao što je uputnik, valja izbjegavati tuđice kad postoji domaća riječ. Tijekom mojega školovanja u doba jugoslavenske komunističke vladavine, u osnovnoj školi i gimnaziji imao sam Zemljopis, a ne Geografiju. Nisam upoznat s razlozima zašto bi se taj nastavni predmet trebao zvati grecizmom Geografija, a ne hrvatski Zemljopis, kad se Povijest ne zove Historija, ni Priroda - Natura, ni Hrvatski jezik - Kroatistika, ni Engleski - Anglistika, ni Tjelesni - Kineziologija, ni Glazbeni - Muzikologija, itd. U uputniku ne nalazim ni slova o tom. Dapače, uopće nema riječi zemljopis. Slično nema ni riječi zemljovid, nego isključivo „geografska karta“. Dakle, ni jedna riječ na zemljo-, a 598 puta geograf- i 28 puta geolo-. Je li radna skupina sastavila rječnik strukovnoga nazivlja za pojedini nastavni predmet. Ako jest, je li on javno dostupan u e-obliku ili nekom drugom obliku? Ako nije dostupan javnosti, je li bio dostupan suradnicima koji su sudjelovali u izradbi reforme? Može li se takav rječnik dobiti na uvid? 2. Gdje je ocjena postojećega stanja nastave i učenja zemljopisa u osnovnoj i srednjoj školi? Nije li ona trebala biti prema Colinu Marschu i postavkama pedagogijske znanosti, odskočna je daska za izradbu uputnika? 3. Gdje je procjena odgojno-obrazovnih potreba učenja zemljopisa? 4. Gdje je popis očekivanih koristi od ove i ovakve promjene programa zemljopisa u odgojno-obrazovnom sustavu? 5. Kakav će standard ili ujednačenost znanja zemljopisa učenici stjecati s ovakvim „otvorenim uputnicima“? 6. Je li učiteljima, učenicima i roditeljima dostupan i razumljiv Opis nastavnoga predmeta, sažet u definiciju: „Geografija stoga jedina u sustavu odgoja i obrazovanja holistički poučava o prostornom kompleksu i njegovoj identitetnoj osnovi“? 7. Na kojim se studijama temelji rečenica nakon toga određenja, o usmjerenosti zemljopisa „sunaravnom dugoročno održivom djelovanju“? 8. Što je to „geoinformacijska pismenost“ (str. 6)? Nema je u Pojmovniku (str. 133-134). 9. Što je to „geobaština“? U prijedlogu se spominje se 24 puta. U kojem je rječniku ona definirana? Nema je u Pojmovniku. Složenice se u pravilu tvore od dvaju domaćih, a ako je to nemoguće, onda od dvaju stranih riječi, ovo je bastardna riječ (hibrid). 10. Što je to „georaznolikost“? U prijedlogu se spominje 12 puta. U kojem je rječniku ona definirana? Ni nje nema u Pojmovniku. 11. Zašto na stručnu raspravu nije stavljen i prijedlog akta kojim se kani donijeti uputnik koji ste sastavili? Jeste li upozoreni i upozorili da je cijela rasprava bespredmetna bez toga i da će se trebati ponoviti? Takvu pak odluku nije moguće donijeti jer Zakon o odgoju i obrazovanju ne predviđa da se donose „uputnici“ ili „kurikuli“, nego „nastavni planovi i programi“? Zašto Posebno stručno povjerenstvo do danas, a to je Strategijom utvrđeno još 2013. i Budakovo Povjerenstvo trebalo je to učiniti još 2014., nije predložilo odgovarajuće promjene zakona? 12. Tko će i kad sastaviti „izvedbeni kurikul = kurikul namijenjen planiranju izvedbe nastave na makrorazini (godišnja)“ (str. 133), ako pokusna primjena ovoga uputnika treba početi dva mjeseca nakon okončanja javne rasprave o ovom „okvirnom“ uputniku ili općenitom programu zemljopisa? 13. Zašto se razlikovanje Antarktike (kontinenta) i Antarktika (hladno područje južno od Jarčeve/Južne obratnice/polarnice koje obuhvaća kontinent Antarktiku i dio Južnoga polarnoga mora) ostavlja za tercijalno obrazovanje? Naime u cijelom se uputniku ne spominje Antarktik i ne očekuje od učenika da znaju razliku između Antarktika i Antarktike. U dječjim pak knjigama pak koje sam priređivao (primjerice Sue Nicholson, Istraživač oceana, Zagreb, 2001., str. 44) to je uobičajeno gradivo već za osnovnoškolski uzrast. 14. U Prijedlogu se 17 puta spominje imenica „kurikulum“, jednom pridjev „kurikulumski“ i dva puta pridjev „kurikularni“, koji ne pripadaju hrvatskom standardnom jeziku. Predlažem da se zamijene domaćim istovrijednicama uputnik, odnosno uputnični, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). 15. „Ishodi“ (učenja) isključuju odgojnu sastavnicu škole, što je neprihvatljivo. Vidjeti o tom studiju Jamesa McKernana, Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima, http://www.vjeraidjela.com/razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/james-mckernan-razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima.docx 16. Odgoj nije valjano uključen. Vidjeti o tom studije: a) Prognani odgoj, http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prognani-odgoj.docx b) Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi, http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnic48dnoj-reformi.docx c) Rajmund Kupareo, Umjetnički odgoj, http://www.vjeraidjela.com/umjetnicki-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/rajmund-kupareo-umjetnicki-odgoj.docx Primljeno na znanje Zahvaljujemo što ste sudjelovali u javnoj raspravi. Stručna radna skupina za geografiju proučila je vaše komentare te vam daje slijedeći odgovor. Primjedba broj 1 – Zakon o znanstvenim područjima, poljima i granama propisuje da je Geografija polje u sklopu Interdisciplinarnih područja znanosti te se dalje grana na sljedeće grane: 8.02.01 fizička geografija, 8.02.02 društvena geografija, 8.02.03 regionalna geografija i 8.02.04 primijenjena geografija. S druge pak strane, nazivi nastavnih predmeta određeni su Nastavnim planom i programom koji se temelji na Zakonu o osnovnom školstvu te Zakonu u srednjem školstvu te stručna radna skupina ne može proizvoljno mijenjati nazive predmeta. Primjedba br. 2 - Na primjedbu broj 2 stručna radna skupina nije u mogućnosti odgovoriti. Stručna radna skupina bila je zadužena isključivo za izradu prijedloga kurikuluma te nije nadležna za provedbu ocjene postojećeg stanja nastave. Primjedba br. 3 - Na primjedbu broj 3 stručna radna skupina nije u mogućnosti odgovoriti. Stručna radna skupina nema ovlasti procjenjivati odgojno – obrazovne potrebe pojedinih predmeta. Primjedba br. 4 – Očekivani doprinos učenja geografije obrazložen je u dokumentu Prijedloga kurikuluma u podpoglavlju Svrha učenja i poučavanja geografije te u poglavlju Odgojno – obrazovni ciljevi učenja i poučavanja geografije. Primjedba broj 5 – Na primjedbu broj 5 stručna radna skupina nije u mogućnosti odgovoriti budući nije jasno na što autor primjedbe misli pod pojmom „otvoreni uputnik“. Ukoliko se prijedlogom želi sugerirati potreba za izradom izvedbenog kurikuluma prijedlog izvedbenog kurikuluma nije predviđen predmetnim kurikulumom. Njega izrađuju učitelji / nastavnici autonomno. Učitelj ima autonomiju odabrati dodatne primjere sukladno vlastitom izboru i organizaciji nastave. Dodatna podrška u radu učiteljima i nastavnicima bit će omogućena kroz dodatnu edukaciju. Primjedba br. 6 –Članovi stručne radne skupine nisu u mogućnosti odgovoriti na primjedbu jer nije jasno gdje bi opis trebao biti dostupan. Primjedba br. 7. - Članovi stručne radne skupine nisu u mogućnosti odgovoriti na primjedbu jer nije jasno na koje studije autor primjedbe misli. Primjedba br. 8. - Geoinformacijska pismenost se odnosi na primjenu suvremenih informacijskih tehnologija – GIS-a (Geografski informacijski sustavi) u prikupljanju, pohranjivanju, obradi, analizi i vizualizaciji geografskih informacija.“ Primjedba br. 9. – Geobaština je pojam koji se odnosi na one najvrjednije dijelove georaznolikosti. Vrijednost se temelji na znanstvenim, edukativnim, ekonomskim, estetskim i kulturno-povijesnim značenjima ne samo za čovjeka, nego i za geoekosustav u cjelini. Najčešće se radi o dijelovima prirode koji se posebno štite zakonima (poput Zakona o zaštiti prirode) u okviru zaštićenih područja ili kao kulturna dobra. Primjedba broj 10. - Georaznolikost je opći pojam koji obuhvaća sve krajobraze, reljefne oblike (površinske i podzemne), stijene, njihove strukture i sadržaje (fosili, minerali, voda i dr.), te procese kojima sve navedeno nastaje i mijenja se. Tri su sastavnice georaznolikosti: geološka raznolikost, geomorfološka raznolikost i pedološka raznolikost. Georaznolikost je usko povezana s bioraznolikošću te djelatnošću čovjeka i ljudskih zajednica koje ju intenzivno mijenjaju iskorištavanjem i prilagođavanjem svojim potrebama pa je, osim u domeni fizičke geografiju i u domeni socijalne geografije. Primjedba br. 11 – Članovi stručne radne skupine nemaju ingerencije odgovarati na navedenu primjedbu jer ona nije dio njihovog zadatka koji se odnosio isključivo na donošenje prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta geografija. Primjedba broj 12 - prijedlog izvedbenog kurikuluma nije predviđen predmetnim kurikulumom. Njega izrađuju učitelji / nastavnici autonomno, a dodatna podrška u tome bit će i omogućena kroz dodatnu edukaciju. Primjedba br 13 – stručna radna skupina smatra da je razlikovanje navedenih pojmova prezahtjevno za osnovnu školu. Primjedba broj 14 - Članovi stručne radne skupine nemaju ingerencije odgovarati na navedenu primjedbu. Navedena primjedba ne odnosi se na ovaj dokument budući da je naziv sastavni dio zakonske regulative i zadanoga naziva dokumenta, a Stručna radna skupina nije ovlaštena mijenjati ga. Primjedba broj 15 – stručna radna skupina ne može odgovoriti na primjedbu budući autor primjedbe ne navodi na koji ishod se točno misli već je teza paušalna. Mišljenja smo vrednovanjem stanja i procesa pridonosimo postizanju odgojnih ciljeva škole. Primjedba broj 16 – stručna radna skupina je mišljenja da je odgoj adekvatno zastupljen u prijedlogu kurikuluma nastavnog predmeta geografija. Sastavni je dio dva od četiri odgojno-obrazovna cilja učenja i poučavanja geografije. Odgojna dimenzija vidljiva je i u povezanosti prijedloga kurikuluma nastavnoga predmeta s vrijednostima određenim ONK-om. Nadalje, poučavanjem učenika o prostoru i različitostima koje u tom prostoru postoje (demografske, socioekonomske, prirodne itd.) pridonosimo najvažnijem odgojnom cilju a to je razvoj mladih i tolerantnih ljudi koji poštuju različitosti koje u svijetu postoje. Stručna radna skupina nema ovlasti komentirati članke/ radove / studije objavljenje na privatnim portalima.