Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Ivan Dušan Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost Mislim da bi trebalo u popis glazbenih djela (dodatak III) uključiti i neke hrvatske domoljubne kao i antifašističke pjesme koje su bile slušane odnosno skladane za vrijeme drugog svjetskog rata kao i domovinskog rata. Kao domoljubne, antifašističke pjesme vezane za drugi svjetski rat mogu se uzeti: „Ciao Bella“ (iako prije svega talijanska pjesma bila je jako prihvaćena i u našim krajevima), Padaj silo i nepravdo, Budi se istok i zapad i Po šumama i gorama. Kao pjesme vezane za domovinski rat mogu se uzeti: Moja domovina, Vukovar stoji grad i Stop the war in Croatia. Zbog domoljublja i važnosti ratova koje je hrvatski narod vodio za slobodu (domovinski rat i drugi svjetski rat) važno je i da se ta glazba i njezino slušanje uključi u slušanje, odnosno u nastavni plan i program. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi i prijedlozima za proširenje popisa glazbenih djela. Kao dodatak Nacionalnom kurikulumu predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, nalazi se širok popis glazbenih primjera koji obuhvaća različite vrste glazbe (klasična, tradicijska, popularna), sva glazbeno-stilska razdoblja te raznovrsne pravce i žanrove. Zastupljene su hrvatska tradicijska glazba, glazbe svijeta i tradicijska glazba manjinskih kultura. Uz svaki glazbeni primjer nalazi se i preporuka u kojem se ciklusu i za koju namjenu može upotrijebiti. Potrebno je napomenuti kako je popis samih djela, ali i preporuka za njihovu primjenu otvoren - svaki učitelj/nastavnik ima mogućnost uključiti glazbena djela prema svojem osobnom izboru. Popis se može mijenjati i nadopunjavati, uvažavajući kriterije kvalitete, primjerenosti dobi učenika, interesu učenika/učitelja i atraktivnosti samog sadržaja.
Ivan Dušan Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost Mislim da bi trebalo u popis glazbenih djela (dodatak III) uključiti slijedeće: Muzika iz filma „KUM!“, „Speak softly love“, muzika iz filma Prohujalo s Vihorom „Tara's theme“ - to su jedne od najpoznatijih i najboljih filmskih muzika uopće Muzika iz filma „Most na rijeci kwai“ – Colonel Bogey march – ta skladba nije poznata samo po tom filmu već je nastala prije snimanja tog filma i često se izvodi i treba je uključiti. Morricone Enio – njegovu glazbu trebalo bi predstaviti sa muzikom iz filmova „Dobar, loš, zao“ i „Bilo jednom na divljem zapadu“ jer su te skladbe njegova najbolja i najpoznatija ostvarenja. OD klasične muzike trebalo bi dodati Iosif Ivanovici – Donauwellen – jer je to jedan od najpoznatijih valcera. Od ostale glazbe trebalo bi dodati pjesmu „You'll never walk alone“ koja je manje poznata u Hrvatskoj, ali i cijelom svijetu, osobito engleskom govornom području se često izvodi. Isto tako trebalo bi dodati neku pjesmu od Beatlesa , recimo „Let it be“ jer su Beatlesi jedna od najpoznatih i najznačajnijih sastava prošlog stoljeća. Glazba iz mjezikla- „I dreamed a dream“ iz mjuzikla Les miserables – jedna od najpoznatijih muzika iz nekog mjuzikla, nažalost isto malo manje poznata u Hrvatskoj. je česta Isto tako – pjesma Rock me, grupe Riva je hrvatska pjesma koja je pobijedila na Euroviziji 1989 god i zauzima važno mjesto u našoj glazbenoj povijesti, treba je isto uključiti. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi i prijedlozima za proširenje popisa glazbenih djela. Kao dodatak Nacionalnom kurikulumu predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost, nalazi se širok popis glazbenih primjera koji obuhvaća različite vrste glazbe (klasična, tradicijska, popularna), sva glazbeno-stilska razdoblja te raznovrsne pravce i žanrove. Zastupljene su hrvatska tradicijska glazba, glazbe svijeta i tradicijska glazba manjinskih kultura. Uz svaki glazbeni primjer nalazi se i preporuka u kojem ga ciklusu i za koju namjenu upotrijebiti. Potrebno je napomenuti kako je popis samih djela, ali i preporuka za njihovu primjenu otvoren - svaki učitelj ima mogućnost uključiti glazbena djela prema svojem osobnom izboru. Popis se može mijenjati i nadopunjavati, uvažavajući kriterije kvalitete, primjerenosti dobi učenika, interesima učenika/učitelja i atraktivnosti samog sadržaja.
Željka Tonković Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost Poštovani, članovi Pedagoške sekcije HMD-a (Hrvatsko muzikološko društvo) zaključili su da je ovom vrijednom i važnom radu na izradi PREDMETNOG KURIKULUMA NASTAVNOG PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST ipak potrebno ukazati na neke nepravilnosti te želimo konstruktivnim prijedlogom doprinijeti postizanju zadovoljavajućih rezultata. Ukratko, prvenstveno ukazujemo na odsustvo muzikologa iz sedmočlane Stručne radne skupine, što upućuje, ne na upitnost kompetencija članova pojedinaca, nego na upitnost stručnosti strukture ove radne skupine, budući da jedino MUZIKOLOZI imaju sveobuhvatne potrebne kompetencije vezane za ovo područje, a upravo su oni IZOSTAVLJENI. Mišljenja smo da, umjesto elastičnih struktura radnih skupina temeljenih na proizvoljnom javljanju, stručni bi profili članova u sastavu trebali biti unaprijed propisani te pojedinci pozvani ili određeni od nadležnih institucija. U vezi s time, posljedično, nisu dovoljno jasno istaknuti izuzetno važni dugoročni sociološki i kulturološki ciljevi predmeta Glazbena umjetnost u gimnazijama, tekst je neopravdano opširan, nejasan u formulacijama, koncentracija je na ishodima i rezultatima kratkoročnoga tipa, dok su procesi u nastavi koji bi trebali dovesti do zadovoljavajućih ishoda i dugoročnih rezultata, gotovo zanemareni. Također je neopravdano vezati nastavu Glazbena kultura/Glazbena umjetnost, jer to nisu isti nastavni predmeti ni prema svojim ciljevima niti prema procesima u učenju i podučavanju kao ni stupnju obrazovanja (osnovno i srednjoškolsko), niti isti stručni profili imaju potrebne kompetencije za provođenje nastavnog procesa tih dvaju predmeta. Vezano uz kurikularnu reformu u cjelini, nedostaje joj temelj, a to bi trebala biti sveobuhvatna analiza postojećeg stanja, dijagnosticiranje sadašnjih prednosti i nedostataka, ne samo u vidu analize ishoda i rezultata, nego i nastavnog procesa kao takvog te isticanje suvremenih metoda učenja i poučavanja. Moramo istaknuti da izražavamo sumnju u uspješnost kurikularne reforme u postojećem nefleksibilnom obrazovnom sustavu koji nije prilagođen ni sadašnjem stanju pa će još manje biti u mogućnosti asimilirati promjene. PRIJEDLOG: formiranje FOKUS GRUPE koja bi izvela kvalitativnu analizu ispitanika u javnom i stručnom savajetovanju, a također i prijedloga nacionalnog kurikula za ovaj predmet (Glazbena umjetnost). S poštovanjem, Željka Tonković, prof. - koordinator Pedagoške sekcije HMD-a akademik Stanislav Tuksar - predsjednik HMD-a Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Za početak naglašavamo da odluke o strukturi procesa Cjelovite kurikularne reforme, što uključuje i odabir članova devetočlane (ne sedmočlane!) stručne radne skupine, nije u domeni članova ove skupine. Intencija javnoga poziva bila je da se odabere model koji bi omogućio demokratičan način formiranja kompetentnih i motiviranih članova stručnoga povjerenstva za izradu prijedloga kurikuluma (u ovom slučaju Nacionalnoga kurikuluma predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost). Za sve predmete, pa tako i za nastavu glazbe, zamišljeno je oblikovanje jedinstvenog dokumenta/kurikuluma s pomoću kojega bi se obuhvatila čitava odgojno-obrazovna vertikala dovisokoškolskoga obrazovanja. Takvu koncepciju smatramo prihvatljivom i poželjnom jer se odgojno-obrazovni ishodi, a samim time i sadržaji, logično nadovezuju i usložnjavaju. Pritom se uvažava različita dob učenika u svakom razredu/ciklusu, a samim time i drugačija metodičko-didaktička organizacija predmeta koja podrazumijeva različit odabir relevantnih aktivnosti (i nastavne tehnologije) odnosno mogućnosti korelacije s drugim predmetima i/ili područjima kurikuluma. Zaključno, smatramo nužnim da svaki učitelj Glazbene umjetnosti bude upoznat s ishodima predmeta Glazbena kultura (vrijedi i obratno) kako bi na optimalan način pristupio učenicima te planirao i realizirao odgojno-obrazovni proces. Slijedom toga, obuhvaćanje predmeta Glazbena kultura/umjetnost jednim, jedinstvenim dokumentom možemo smatrati značajnim iskorakom prema boljem organiziranju i osuvremenjivanju predmeta.
Vladimir Paar Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost Akademik Zoran Jurani Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju E adresa : zoranjuranic@hotmail.com RECENZIJA PRIJEDLOGA NACIONALNOG KURIKULUMA Primjedba na metodologiju kurikuluma U ovoj recenziji neu se dulje zadržavati na ocjeni metodološkog pristupa pri izradi tako sveobuhvatnog, znaajnog i po (nadam se pozitivnim!) posljedicama vitalno važnog dokumenta kao što je ovaj prijedlog cjelovite kurikularne reforme, jer se za to ne osjeam kompetentnim – pedagoško iskustvo nije bilo primarni interes u mojoj karijeri i vezano je gotovo iskljuivo uz individualnu nastavu na visokoškolskim uilištima. Ipak, prouavajui ove dokumente nisam mogao pobjei od jedne terminološke nedoumice: dvojbene upotrebe izraza "ishod" i "razrada ishoda". Po svim hrvatskim rjenicima "ishod" je istoznanica za "rezultat", dakle za (u ovom smislu željeni, oekivani) završetak nekog procesa. "Razrada" je pak proces, razvoj, put kojim se dolazi do cilja – ishoda. U kurikularnim tablicama ono što se naziva "odgojno-obrazovni ishod" je zapravo plan, skup zadaa i tema koje bi razradom trebale dovesti do ishoda – boljeg ili lošijeg, prema razini usvojenosti. Vjerujem da je ovakva jezina nespretnost nastala kao rezultat (ishod...) nedovoljno preciznog prijevoda stranih metodologija, kao i da nisam jedini kojemu ovakva nepreciznost smeta. Recenzija prijedloga kurikuluma za glazbenu kulturu i umjetnost Na prijedlog kurikuluma za glazbenu kulturu nemam bitnijih primjedbi. Sainjen je sistematino i svrhovito, a podjela na tri domene – slušanje i upoznavanje glazbe, izražavanje glazbom i uz glazbu te glazba u kontekstu – omoguuje postupan i sveobuhvatan pristup glazbenoj umjetnosti na receptivnoj, kreativnoj i znanstveno-interdisciplinarnoj razini. Postupnost tih procesa dobro slijedi razvojne faze djeteta i mlade osobe, te u pravoj mjeri razvija kako interes za glazbeno izražavanje, tako i sposobnost slušanja, razumijevanja i vrednovanja glazbe, naravno u mjeri koju dopušta minimalna satnica tog predmeta u svim odgojno-obrazovnim ciklusima... U nain vrednovanja ishoda – treba li primijeniti opisno ili brojano ocjenjivanje – neu ulaziti, iako sam bliži mišljenju da je uspjeh u usvajanju gradiva iz sfere umjetnikog obrazovanja lakše obrazložiti opisnim ocjenama, naroito u nižim odgojno-obrazovnim ciklusima. Naravno, u približavanju glazbene umjetnosti uenicima bitnu ulogu igra stav, kreativnost i pedagoški pristup nastavnika. Što prirodniji prijelaz od glazbenih igara, brojalica i ritmikog sviranja po improviziranim udaraljkama u najmlaoj dobi prema zainteresiranom slušanju i doživljavanju glazbe san je svakog dobrog i stimulativnog nastavnika. Držim stoga da e u provedbi zadataka koje postavlja ova kurikularna reforma biti potrebna dodatna edukacija i informiranje nastavnog kadra, kako u pristupu ponuenoj grai tako i u nainu ocjenjivanja. K tome, držim da je upravo kurikularna reforma prilika da se konano podigne socijalno – ekonomski položaj obrazovnih kadrova na zasluženu razinu. U strategiji svake civilizirane zemlje obrazovanje, pogotovo humanistiko, trebalo bi biti temelj uspješnom razvoju svih drugih djelatnosti! Dobro je da predloženi kurikul ostavlja nastavnicima prilinu slobodu u izboru glazbene grae i omoguuje im individualni pristup primjeren dobi, predispozicijama i razini interesa uenika. To je svakako jedan od razloga zbog kojih velik dio kolega glazbenih pedagoga pozitivno ocjenjuje ovaj dokument. Postoje, nažalost, i objektivne okolnosti koje onemoguavaju podjednake uvjete u svim sredinama. U veim gradskim centrima s izdašnom ponudom glazbenih dogaanja uenici e lakše i eše biti u mogunosti prisustvovati kvalitetnim izvedbama glazbenih djela, dok e oni u manjim i udaljenim sredinama biti lišeni te privilegije; iako nove tehnološke mogunosti u dobroj mjeri amortiziraju taj nedostatak, mogunost izravnog sudjelovanja (kurikul rabi sintagmu"izravan susret s glazbom u autentinome okružju") važan je i esto presudan imbenik u formiranju buduih konzumenata umjetnike glazbe. Nekadašnju ulogu Muzike omladine s dotiranim akcijama poput "Vlakom u operu" današnja organizacija Glazbene mladeži, u promijenjenim društvenim i ekonomskim uvjetima, nije ni približno u mogunosti izvršavati u slinom obimu. U domeni A – slušanje i upoznavanje glazbe – vea se uloga nego prije daje upoznavanju sa popularnom, filmskom i jazz glazbom. To naelno nije upitno kao princip, no krije i neke opasnosti. U kojoj dobi i na koji nain e se uenicima osvijestiti razlika izmeu vrijednog i bezvrijednog, izmeu kia i šunda i glazbe koja posjeduje odreenu estetsku i umjetniku vrijednost? Na kraju ovog dokumenta priložena je tabela sa preporuenim skladbama s raznih podruja; bode oi da su meu djelima iz podruja popularne glazbe sve skladbe iz engleskog govornog podruja, a dominiraju (razumljivo) Beatlesi. No, što je s francuskom šansonom, sa skladbama Brela, Brassensa, Edith Piaf, Yvesa Montanda na Prévertove stihove? Što je s talijanskom glazbom, od planetarno popularnih napolitanskih kancona do uspješnica sa sanremskih festivala? Naposlijetku, gdje su beki valceri i polke iz doba dinastije Strauss, kao najoitiji prijelazni put od uzvišenog ka trivijalnom? Naravno, ova tabela je samo preporuka i svaki e dobar nastavnik znati iznai još dobrih primjera, no dobro bi bilo da i takva tabela sugerira raznolikost izbora. Slina je situacija i sa preporukama primjera filmske glazbe, gdje bi bilo poželjno uvesti i primjere iz hrvatske produkcije (npr. Dedieve Glembajeve ili Vlak u snijegu). U upoznavanju tradicijske glazbe predložen je uravnotežen odnos izmeu domae baštine – koja opet logino polazi od naela zaviajnosti – i glazbe raznih kultura i podneblja. Naelo zaviajnosti može, pogotovo u poecima uenja, biti od velike pomoi u pristupu glazbi, a kasnije širenje na cijelu hrvatsku tradicijsku baštinu (koja ukljuuje i popratne sadržaje poput plesa i igara) i tradicijsku glazbu drugih kultura odlian je put ka širenju spoznajnih horizonata. Dobro je da se u nastavu uvode i kompjutorski programi za pisanje nota i stvaranje glazbe. Mogunosti raunalne tehnike a priori privlae mlade, a neograniene mogunosti pretraživanja i slušanja glazbe na internetu sigurno e olakšati posao mnogom nastavnicima. No i u tome treba nai pravu mjeru; raunalo treba biti, ako se smijem figurativno izraziti, sluga a ne gospodar. Opinjenost mogunostima raunalne tehnike ne smije zatomiti stvaralaku individualnost, i u takvom e radu sposobnost izbora izmeu niza ponuenih rješenja pokazati pravu razinu kreativnosti uenika. Na kraju, držim da predloženi kurikulum nastavnog predmeta Glazbena kultura i glazbena umjetnost sadrži gotovo sve bitne elemente sistematinog glazbenog odgoja i dobra je polazišna toka za raspravu – koja e, vjerujem, ponuditi još korisnih sugestija i nadogradnji u finaliziranju ovog dokumenta. Akademik Zoran Jurani Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju U Zagrebu, 25.3.2016. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Akademiku Juraniću već smo zahvalili nakon provedene stručne rasprave zbog iznimno temeljite analize dokumenta i konstruktivnih prijedloga za njegovo poboljšanje. Dodatno ističemo kako je terminologija ishod/razrada ishoda zadana u izradi svih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme i ne odnosi se posebno na naš dokument. Što se tiče dodatne edukacije i informiranja nastavnog kadra (u ovom slučaju učitelja glazbe), i ono je planirano kao jedna od etapa CKR. Nadalje, uvođenje sugeriranih glazbenih djela svakako je moguće i poželjno pa je uz priložen širok popis glazbenih djela ostavljeno na slobodu svakom pojedinom učitelju. Razvijanje svijesti učenika o razlikama između “vrijedne” i “bezvrijedne” glazbe ostvarit će se odgovarajućim metodičkim postupcima tijekom nastave glazbe. Riječ je o dugotrajnom procesu koji ovisi o više čimbenika te ga je kao takvog nezahvalno uvrstiti u odgojno-obrazovne ishode određenoga razreda.
Petar Marija Radelj Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost 1. U Prijedlogu se 17 puta spominje imenica „kurikulum“, jednom pridjev „kurikulumski“ i dva puta pridjev „kurikularni“, koji ne pripadaju hrvatskom standardnom jeziku. Predlažem da se zamijene domaćim istovrijednicama uputnik, odnosno uputnični, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). 2. „Ishodi“ (učenja) isključuju odgojnu sastavnicu škole, što je neprihvatljivo. Vidjeti o tom studiju Jamesa McKernana, Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima, http://www.vjeraidjela.com/razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/james-mckernan-razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima.docx 3. Odgoj nije valjano uključen. Vidjeti o tom studije: a) Prognani odgoj, http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prognani-odgoj.docx b) Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi, http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnic48dnoj-reformi.docx c) Rajmund Kupareo, Umjetnički odgoj, http://www.vjeraidjela.com/umjetnicki-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/rajmund-kupareo-umjetnicki-odgoj.docx 4. Zašto se, sukladno hrvatskoj tradiciji, ovaj predmet ne zove Glazbeni odgoj i kultura, nego Glazbena kultura i Glazbena umjetnost? 5. Kako uopće može biti jedan predmet, a nosi dva imena (da je samo jedan predmet, ono drugo G bi bilo malim slovom)? 6. Nisam stigao osvrnuti se detaljno na ovaj prijedlog, ali sastavljačima možda mogu biti od pomoći neki prijedlozi i primjedbe iznesene u Prosudbi prijedloga umjetničkoga obrazovanja, http://www.vjeraidjela.com/prosudba-prijedloga-umjetnickoga-obrazovanja/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prosudba-prijedloga-umjetnickoga-obrazovanja.docx Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Naglašavamo kako se termin KURIKULUM već koristi u zakonski važećim dokumentima poput Nacionalnog okvirnog kurikuluma (MZOŠ, 2010.), Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) i mnogim drugim dokumentima. Odgojno-obrazovni ishodi predmeta Glazbena kultura/umjetnost u svakom slučaju uključuju odgojnu komponentu. Ovdje navodimo samo nekoliko primjera: B 1 (1.-8. razred, GK) Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. C 1 (1.-2. razred, GK) Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj. C 1 (3.-8. razred, GK) Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva (skladatelj, izvođači, publika) C 2 (3.-8. razred, GK) Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. C 4 (6. razred, GK) Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i najmanje jedne manjinske kulture. C 2 (1.-4. razred, GU) Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija. Za realizaciju nastave Glazbene umjetnosti odgojna je komponenta dodatno izražena pomoću izbornih tema (npr. Glazba i čovjek, Glazba i religija, Glazba i ideologija).
Petar Marija Radelj Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost 1. U Prijedlogu se 32 puta spominje imenica „kurikulum“ koja ne pripada hrvatskomu standardnomu jeziku. Predlažem da se zamijeni domaćom istovrijednicom uputnik, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). 2. „Ishodi“ (učenja) isključuju odgojnu sastavnicu škole, što je neprihvatljivo. Vidjeti o tom studiju Jamesa McKernana, Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima, http://www.vjeraidjela.com/razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/james-mckernan-razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima.docx 3. Odgoj nije valjano uključen. Vidjeti o tom studije: a) Prognani odgoj, http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prognani-odgoj.docx b) Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi, http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnic48dnoj-reformi.docx c) Rajmund Kupareo, Umjetnički odgoj, http://www.vjeraidjela.com/umjetnicki-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/rajmund-kupareo-umjetnicki-odgoj.docx Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Naglašavamo kako se termin KURIKULUM već koristi u zakonski važećim dokumentima poput Nacionalnog okvirnog kurikuluma (MZOŠ, 2010.), Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) i mnogim drugim dokumentima. Odgojno-obrazovni ishodi predmeta Glazbena kultura/umjetnost u svakom slučaju uključuju odgojnu komponentu. Ovdje navodimo samo nekoliko primjera: B 1 (1.-8. razred, GK) Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. C 1 (1.-2. razred, GK) Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj. C 1 (3.-8. razred, GK) Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva (skladatelj, izvođači, publika) C 2 (3.-8. razred, GK) Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. C 4 (6. razred, GK) Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i najmanje jedne manjinske kulture. C 2 (1.-4. razred, GU) Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina te opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija. Za realizaciju nastave Glazbene umjetnosti odgojna je komponenta dodatno izražena pomoću izbornih tema (npr. Glazba i čovjek, Glazba i religija, Glazba i ideologija).