Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura 1. U Prijedlogu se osam puta spominje imenica „kurikulum“ koja ne pripada hrvatskomu standardnomu jeziku. Predlažem da se zamijeni domaćom istovrijednicom uputnik, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). 2. „Ishodi“ (učenja) isključuju odgojnu sastavnicu škole, što je neprihvatljivo. Vidjeti o tom studiju Jamesa McKernana, Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima, http://www.vjeraidjela.com/razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/james-mckernan-razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima.docx 3. Odgoj nije valjano uključen. Vidjeti o tom studije: 1. Prognani odgoj, http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prognani-odgoj.docx 2. Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi, http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnic48dnoj-reformi.docx 4. Zašto se, sukladno hrvatskoj tradiciji, ovaj predmet ne zove Tjelesni i zdravstveni odgoj, nego Tjelesna i zdravstvena kultura? Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo Vam se na Vašem sudjelovanju u Javnoj raspravi. Cijenimo Vaša promišljanja, no ona nisu vezana uz Prijedlog kurikuluma za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura.
2 Natalia Radanović Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Ako se ne varam e-savjetovanje se nastavlja na stručnu raspravu koja je po prvi puta organizirana u nekom procesu donošenja dokumenata vezanih uz školu. Međutim, vidim da ovdje gospodin Paar postavlja isto razmišljanje profesora Prskala koje je bilo upućeno u stručnoj raspravi iako je na isto detaljno odgovoreno. Unatoč tome što su neki prigovori prihvaćeni ovdje je postavljen isti dokument kao i u stručnoj raspravi. To mi se ne čini ispravnim. Osobno, ugodno sam iznenađena detaljnim i argumentiranim odgovaranjem na sve pristigle primjedbe tijekom stručne rasprave i s njima se u potpunosti slažem. Za sve one koji nisu upoznati s njima mogu ih pogledati na slijedećem linku: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/TZ_podrucje_odgovori_strucna_rasprava.pdf Osobito bih istaknula slaganje s dosadašnjim nazivom predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Suvremeni pojam kineziologija svakako ima svoje mjesto u ovom području ali onda kada govorimo o znanosti i znanstvenim doprinosima struci. Također mi je zanimljivo da naša strukovna organizacija o tome nije izravno konzultirala nas učitelje i nastavnike kojih se to izravno tiče. Podržavam reformu kako je zamišljena i prijedlog dokumenta predmeta tjelesne i zdravstvene kulture ovdje prezentiranog. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo Vam se na sudjelovanju u Javnoj raspravi. Cijenimo Vaš doprinos i razmišljanja.
3 Mario Keča Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura U bilo kakvom kineziološkom procesu koji smjera razvitku i utjecaju na karakteristike i sposobnosti, svaka učestalost aktivnosti koja je manja od bar tri ponavljanja tjedno, nema smisla. To znači da bi broj sati tjelesne i zdravstvene kulture, ili kineziološke kulture, ili koji god već naslov bude prihvaćen, tjedno trebao iznositi najmanje tri. Sve ostalo je neozbiljno i demagogija. Taj broj bmože biti ostvaren bilo povećanjem broja sati u nastavi, ili provođenjem OBVEZNIH izvannastavnih aktivnosti. Ukoliko to bude moguće, moguće je očekivati pozitivne promjene usmjerene poboljšanju zdaravstvenog statusa i kinantropoloških sposobnosti učenika, posljedično i radne populacije. To je conditio sine qua non!!!Programe tipa "Vikendom u sportske dvorane" treba ukinuti i zamijeniti osmišljenim programima, jer su isti nedovoljno osmišljeni i, u većini slučajeva, nedovoljno kvalitetno provedeni, te tako samo maskiraju pravo stanje stvari vezano uz broj sati u kojima učenici mogu prakticirati kineziološke aktivnosti. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo Vam se na Vašem sudjelovanju i doprinosu u Javnoj raspravi. Vaši prijedlozi su kvalitetni, no oni se propisuju Zakonima čije su promjene moguće u okviru sljedećih dionica provedbe reforme.
4 Vladimir Paar Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Prof.dr.sc. Ivan Prskalo Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Savska cesta 77 10000 Zagreb Recenzija prijedloga kurikula tjelesnoga i zdravstvenoga područja te predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Podaci o recenzentu: redoviti profesor, predstojnik Katedre za kineziološku edukaciju i dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Hrvatske udruge kinezioloških metodičara, podpredsjednik Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, Predsjednik sekcije kineziološke metodike FIEP-a Europe, predsjednik nadzornog odbora Hrvatskog kineziološkog saveza, glavni urednik Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje. Zagreb, 19.3.2016. Recenzija prijedloga kurikula tjelesnoga i zdravstvenoga područja te predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Sažetak Izrada prijedloga tjelesnog i zdravstvenog područja kurikula i predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura slijed je reformskih aktivnosti vezanih za dosadašnje reforme, Hrvatski nacionalni obrazovni standard i Nacionalni okvirni kurikul donesen 2011. Na temelju uvida u predloženi materijal nedvojbeno se zaključuje kako je reforma kurikula potrebna i pogrešno je postaviti pitanje za ili protiv reforme, a kritički pogled na predloženi materijal ne znači unaprijed odustajanje od reforme, ali može značiti odbijanje loše i štetne reforme odnosno reforme koja to uistinu nije. Da bi reforma uspjela treba odgovoriti na pitanja: u čijoj je odgovornosti izbor stručnih radnih skupina za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje i predmet Tjelesna i zdravstvena kultura? Koji su kriteriji odabira članova stručnih radnih skupina? Je li brojnost sudionika presudna za prihvaćanje dosad urađenog ili kvaliteta istog? Činjenice pokazuju kako je predloženi materijal s tolikom razinom manjkavosti i ignoriranja već etablirane kineziologijske znanosti nepopravljiv. Ta situacija pokazuje kako bi bilo učinkovitije angažiranje manje grupe stručnjaka za svako područje i predmet, a institut preglasavanja je definitivno štetan. Naime, nacionalni kurikul je prevažan dokument da se može i smije donijeti na brzinu. Vrijednost takvog dokumenta očituje se u njegovu sadržaju. A to što je napisano i podastrto svekolikoj javnosti govori kako je za onoga kome je namijenjen ovaj dokument, a to je jedina istinska budućnost i naroda i društva i civilizacije, dijete, najbolje da ovako urađen materijal ne bude ni uz korijenite promjene upotrijebljen. Uvod Izrada prijedloga tjelesnog i zdravstvenog područja kurikula i predmeta tjelesna i zdravstvena kultura slijed je reformskih aktivnosti vezanih za dosadašnje reforme, Hrvatski nacionalni obrazovni standard i Nacionalni okvirni kurikul donesen 2011. godine. Jasno je kako potreba reforme sustava odgoja i obrazovanja treba imati svoj slijed i jedino pitanje koje se može postaviti u svezi s reformom je kakva nam je reforma potrebna, a ne kako se vrlo često isticalo u javnosti je li nam uopće potrebna. Donošenjem ovako značajnog nacionalnog dokumenta neminovno se utječe na cjelokupnu budućnost nacije i stoga odgovor na pitanje o kvaliteti takovog dokumenta postaje temeljnim pitanjem. U 2015. su započele aktivnosti na izradi prijedloga kurikula tjelesnoga i zdravstvenoga područja te predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Formalni i metodološki okvir Odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta formirane su stručne radne skupine pa Stručnu radnu skupinu za područje čine: Ivan Prskalo, Damir Markuš, Antonija Škegro, Boris Neljak, Dario Novak, Davor Juriša, Josip Babin, Meri Matušan, Miroslav Klobučar, a za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura: Boris Neljak, Gordana Lukenda, Ivana Kultle, Ksenija Gluhak, Ljiljana Hanžek, Marko Badrić, Ivan Prskalo, Vilko Petrić, Ana Matković, Astrid Čulić. Stručne radne skupine, zbog vremena njihova formiranja i početka rada nisu mogle utjecati na metodologiju, pravila rada i način donošenja odluka, a u ekspertnoj radnoj skupini nije djelovao niti jedan kineziolog. Kriterij za formiranje stručnih radnih skupina je nepoznat, a rezultat odabira čudan. Međutim u popisu članova stručnih radnih skupina u konačnom prijedlogu oba dokumenta ne navode se imena pojedinih članova koji su izdvojili mišljenje o dokumentima i to jedinih redovitih profesora na predmetu kineziološka metodika u Republici Hrvatskoj, a uz ime izvanrednog profesora zaboravlja se dodatak „izv.“ pa se pretpostavlja da se željelo dati na značenju dokumentu u kojem se kao autor ne navodi niti jedan redoviti profesor i koji se donosio glasanjem i očito „preglasavanjem“, kao da se o istini može glasati. Vrlo temeljito argumentirana izdvojena mišljenja se nalaze u privitku dokumenta. Metodologija po kojoj se radio dokument je prilagođenija drugim predmetima i nije mogla pratiti specifičnost Tjelesne i zdravstvene kulture te tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja. To je ozbiljan problem jer su svi predmeti dovedeni u „istu ravan“, a što je zbog njihovih specifičnosti nemoguće. U samoj metodologiji postoje novotvorine iako se često naglašava jasnoća i dostupnost dokumenta pa se unatoč dosezima obrazovnih znanosti uvodi pojam tzv. „domena“, a plan se između ostalog u nizu istupa članova ERS-e unaprijed ograničava tj. naglašava se zamrzavanje stanja, tako postaje upitnom uopće potreba reforme u kojoj se ništa ne mijenja, odnosno provodi „reforma bez reforme“. Nazivi dokumenata Osobno, slažem se s velikim dijelom znanstvene i stručne javnosti koja naziv „kurikulum“ smatra suprotnim nacionalnoj jezičnoj normi pa bi naziv „kurikul“ bio primjereniji. Kad se govori o nazivu područja i predmeta većina članova tzv. Stručnih radnih skupina preglasavanjem, a i nakon toga i Ekspertna radna skupina je potpuno ignorirala argumentirane i jasno definirane stavove struke izražene u najmasovnijem okupljanju znanstvenika i stručnjaka 17. i 24. ljetnoj školi kineziologa Hrvatske, a odnose se na promjenu imena predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura u Kineziološka kultura te tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja u kineziološko odgojno-obrazovno područje. Ova je promjena mnogo više od same promjene imena budući da afirmira jedinstvo, znanosti, predmeta i stručnjaka utemeljeno u nazivu supstratne znanosti – kineziologije. Imajući to u vidu, ne postoji ni jedan opravdani razlog za čekanje s ovom promjenom, a ta prilika je u ovom prijedlogu reforme neopravdano propuštena. Prema meni dostupnim informacijama velika kadrovska učilišta su se očitovala prema Ekspertnoj radnoj skupini te bezrezervno podržala inicijativu i potvrdila neophodnost promjene imena predmeta i područja. Opis područja i predmeta U opisu područja i predmeta koje promatramo zajedno očekuje se racionalna poveznica između Nacionalnog okvirnog kurikula koji je rezultat vrlo ozbiljnog i sustavnog rada, a koji je donesen 2011. godine. Opis područja koji se nudi u sadašnjoj verziji je, na žalost, samo deformirana slika opisa područja u NOK-u iz 2011. godine i ne afirmira logičnu i obvezujuću povezanost. Na taj način se nameće neminovnost nepotrebnog i uzaludnog ponavljanja prvog koraka. Iz načina opisa područja postaje nejasno kome se autori obraćaju, znanstvenicima i stručnjacima sigurno ne, a vjerojatno bi takvim nedorečenostima, nepreciznošću i nestručnošću svi ostali konzumenti ostali zbunjeni. Kao primjer ovakve prosudbe je prva rečenica gdje „Tjelesno i zdravstveno područje zasniva se na odgojno-obrazovnim postupcima …“ što je nezamislivo i samo po sebi sve govori, naknadno se navodi kako se unutar ovog područja kretanje: „realizira stručno usmjerenim postupcima tjelesnoga vježbanja koji se sastoje od probranih motoričkih sadržaja koji se poučavaju i uče…“ Nadalje, nejasno je kako se misli provesti aktivacija ljudskih obilježja itd. Pojam kineziološka aktivnost se zamjenjuje pojmom motorička aktivnost u što se po svom pravom značenju mogu uvrstiti i sve profesionalne aktivnosti npr. hoblanje, šišanje trave, a što sigurno nije zamišljeno (ili možda ipak jest). Opis predmeta gubi vezu s područjem, a oba zajedno s NOK-om. I ovdje se „razvijaju“ navike, motorička aktivnost je s ciljem poboljšanja tjelesne spremnosti, bez obrazloženja za što. Odgojno obrazovni ciljevi Odgojno obrazovni ciljevi područja i predmeta nisu usklađeni iako je u području jedan jedini predmet, a njihovo otklanjanje od NOK-a ih još više, a posebno područje koje bi trebalo biti bliže, čini iracionalnim, naime motorička aktivnost nije isto što i kineziološka, a članovi Stručne radne skupine bi to trebali znati. Ova tri dokumenta bi trebala biti u suglasju, a nisu. Nisam siguran je li članovima Stručne radne skupine potpisnicima ovog dokumenta poznat pojam kinantropološko obilježje iako bi primjereniji bio antropološko ako ovim prvim razumijevamo samo njegov biološki dio. Kinantropologija je dio biološke antropologije koja u svom korijenu ima riječ čovjek, kretanje i znanost povezuje suvremene kineziologijske temelje s naglašenim integracijskim pristupom kretanju, ona u središte svog znanstvenog interesa postavlja biološka svojstva relevantna za kineziološku aktivnost ujedno podložna utjecaju kineziološke aktivnosti (Mišigoj-Duraković, 2008). Domene područja i predmeta Ostajući pri ranije izrečenom stavu o dvojbenosti pojma „domena“, u ovom dijelu se treba pozabaviti sadržajem predloženih dokumenata o području i predmetu. I dok bi njihov sadržaj u području trebao prema NOK-u biti: Tjelesno vježbanje i zdravlje, Antropološka obilježja, Kineziološka znanja, Motorička postignuća te Odgojne vrijednosti u ovom vrlo dvojbenom prijedlogu područja to su: Motoričke aktivnosti, Aktivan način života te Tjelovježba u promicanju zdravlja. Prema ovako napisanom dokumentu u prvu „domenu“ (ma što to značilo) bi moglo biti uvršteno i čišćenje snijega. U „domeni“ Aktivan način života se naglašava „Jednostavnim kineziološkim aktivnostima koje se koriste unutar domene mogu se razvijati tjelesna obilježja te motoričke i funkcionalne sposobnosti u najpogodnijim razvojnim razdobljima“, postavlja se pitanje zar samo jednostavnim i kojim je kriterijem to određeno? I onda „Tjelovježba u promicanju zdravlja“, a ponuđeni sadržaj nema nikakve veze s naslovom i dok se u naslovu naglašava promidžba u tekstu se naglašava utjecaj na zdravlje, ali prvenstveno lokomotornog sustava iako je, radi istine, utjecaj na srčanožilni i respiratorni sustav u funkciji prevencije bolesti značajniji. Nadalje, tjelesno vježbanje je krucijalan čimbenik zdravlja, a ne njegova promidžba. U predmetnim domenama koje s ovim područja nemaju nikakve dodirne točke kao da su pisane u nekom paralelnom svijetu je još „čudnija“ situacija. Domena Tjelovježba, igra, sport i ples već u naslovu je besmislena jer je tjelovježba prisutna u svim primijenjenim područjima odnosno granama kineziologije, a sport i edukacija su dva različita područja dvije različite grane. Ovdje se sugerira ničim izazvana podjela na timske i pojedinačne aktivnosti koje u znanstveno utemeljenoj podjeli nemaju mjesta jer je prvi kriterij diskriminiranja kinezioloških aktivnosti struktura gibanja. Nadalje slijede besmisleni nazivi „domena“ osim kao nazivi slikovnica djece predškolske dobi „Moje tijelo i ja“ te „Živim zdravo“. Ishodi i ostalo Ishodi te njihova razrada su već u startu postavljeni na krivim temeljima i predstavljaju Sizifov posao Stručne radne skupine koja se uplela u zamku nedosljednosti i nesustavnost pa je onda ta misija postala nemogućom i analiza tog besmisla bi bila još besmislenija. Zaključak Reforma kurikula je nedvojbeno potrebna i pogrešno je postaviti pitanje za ili protiv reforme jer se unutar takvog pitanja krije zabrinjavajuća demagogija. Zaklanjanje iza političke volje također je dvojbeno jer ovo nije političko pitanje, barem smo u to uvjeravani. Međutim kritički pogled na predloženi materijal ne znači unaprijed odustajanje od reforme, ali može značiti odbijanje loše i štetne reforme odnosno reforme koja to uistinu nije. Da bi reforma uspjela treba se pogledati u oči i pogledati istini u oči i odgovoriti na nekoliko pitanja: 1. U čijoj je odgovornosti izbor stručnih radnih skupina za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje i predmet Tjelesna i zdravstvena kultura? 2. Koji su kriteriji odabira članova stručnih radnih skupina? 3. Je li brojnost sudionika presudna za prihvaćanje do sad urađenog ili kvaliteta istog? Činjenice pokazuju kako je predloženi materijal s tolikom razinom manjkavosti i ignoriranja već etablirane kineziologijske znanosti nepopravljiv s istim sastavom stručnih radnih skupina. Ta situacija pokazuje kako bi bilo učinkovitije i racionalnije u svakom pogledu, angažiranje manje grupe stručnjaka za svako područje i predmet, a institut preglasavanja je definitivno štetan. Naime, nacionalni kurikul (tu bih poštovao jezični standard hrvatskog jezika) je prevažan dokument da se može i smije donijeti na brzinu pod pritiskom predstojećih izbora, a politički motivi ne mogu biti izlika za neuspjeh reforme koja je od ključnih sudionika proglašena apolitičnom. Vrijednost takvog dokumenta očituje se u njegovu sadržaju, a lobiranje i koketiranje s medijima ne može je ni povećati niti smanjiti, na papiru ostaje samo istina i ona postaje jedini kriteriji bez obzira na rezultat glasanja i odnosa unutar stručnih radnih skupina. A to što je napisano i podastrto svekolikoj javnosti govori kako je za onoga kome je namijenjen ovaj dokument, a to je jedina istinska budućnost i naroda i društva i civilizacije, dijete, najbolje da ovako urađen materijal ne bude ni uz korijenite promjene upotrijebljen. Uz reviziju sastava Ekspertne radne skupine i stručnih radnih skupina, ovakav dokument bi mogao biti korektno pripremljen, isključivo, uz poštivanje postignuća supstratne i primijenjene znanosti te dosadašnjih reformskih dosega. Prof. dr. sc. Ivan Prskalo Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sudjelovanju i doprinosu Javnoj raspravi. Vaše očitovanje je preslika promišljanja sa stručne rasprave te Vam skrećemo pozornost na poveznicu: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/TZK-odgovori-STRU%C4%8CNA-RASPRAV-web.pdf gdje smo detaljno obrazložili svoja stajališta o istom.
5 Vladimir Paar Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura KURIKULUM PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Pozitivne promjene: 1. Promijenjen je smisao (paradigma) nastave. Učenik uči tjelesno vježbanje primjenjivati u svrhu zdravlja i kvalitete života, a ne radi postizanja vrhunskih sportskih dosega. 2. Naglasak na edukaciji i usvajanju vrijednosti cjeloživotnog tjelesnog vježbanja. 3. Učenici imaju mogućnost izbora sadržaja prema svom interesu i mogućnostima, posebno je to naglašeno u srednjem školstvu. 4. Naglašava stručnost nastavnika. Ima autonomnost u izboru sadržaja kako bi zadovoljio odgojno – obrazovne ishode. 5. Širina dokumenta osigurava usklađenost sa dosadašnjim znanstvenim i stručnim postignućima kineziologije. 6. Realan i kvalitetniji pristup kinantropologiji. 7. Posebna domena koja se bavi aktivnostima u prirodi, nenatjecateljskim kineziološkim sadržajima i zdravstvenim navikama. 8. Vrednovanje (ocjenjivanje) se temelji na razinama usvojenosti odgojno – obrazovnih ishoda. 9. Kvalitetno povezana vertikala predmeta s odgojno – obrazovnim ishodima od početka osnovnog do završetka srednjeg školstva. 10. Moderni pristup kurikuluma dokazuje i spominjanje elemenata društvenog kapitala, primjene modernih tehnologija u školstvu, razvijanje ekološke svijesti, očuvanje okoliša, razvijanje kulturnog identiteta... „Neusklađena“ strana dokumenta: 1. NEUSKLADENOST NAZIVA DOMENA IZMEDU PODRUCJA I PREDMETA Nazivi domena u području su definirani na jedan način, dok su unutar predmeta definirani na potpuno drugaciji način. Drugim riječima, sadržaj, samim time i naziv domena unutar predmetnog kurikuluma izlaze iz okvira naziva domena podrucja. Logika bi trebala postojati I biti takva da nazivi i sadržaji domena unutar predmeta proizlaze iz naziva i sadržaja domena područja. 2. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA Ciljevi nisu u potpunosti jasno definirani. Primjer, cilj 4. „Redovito provoditi naučene motoričke aktivnosti u svrhu stvaranja navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja …“. Puno jasnije treba biti definiran. Primjerice„Usvajanje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja…“. Ciljevi bi trebali biti definirani kao očekivanja u smislu usvajanja ili razvoja znanja, vještina ili vrijednosti/navika. Prijedlog bi bio da se svi ciljevi jasno definiraju u odnosu na znanja, vještine ili navike koje trebaju biti usvojene. 3. DOMENE/ KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULUMA Neprikladni nazivi pojedinih domena. Konkretno, nazivi domena “Tjelovježba, igra, sport, ples”, „Moje tijelo i ja“ ili domena “Živim zdravo”. Nazivi čini sadržaj domene potpuno nejasnim. Nazivi domena moraju biti usmjereni ka onome sto čini sadrzaj tih domena, primjerice „Tjelesna spremnost“ “Motorička znanja i vještine“. Naziv 3. domene „Živim zdravo“ potpuno neprimjeren. Naziv bi morao biti takav da obuhvaća ono što će se učiti i poticati, poput „Zdrave navike“ ili “Zdravi način života” 4. Prva domena Tjelovježba, igra, sport i ples sadrži četiri riječi, dok prva riječ tjelovježba može biti nadređeni pojam igri, sportu i plesu. Igra ne može biti u nazivu domene jer je ona sastavni dio poučavanja sporta i plesa, a ujedno i ples može biti sport. Zbog ovih razloga naziv ove domene mi je neprihvatljiv. 5. U prvim razredima (do trećeg). pretpostavlja će da će nastavnici biti učiteljice. Smatram da je ako je ikako moguće, posebno u to doba bitno da s djecom rade stučnjaci tj. magistri kineziologije Akademik Marko Pećina,v.r. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo Vam se na Vašem sudjelovanju u Javnoj raspravi te prepoznavanju pozitivnih promjena unutar predmeta. Na stranici http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/TZK-odgovori-STRU%C4%8CNA-RASPRAVA-web.pdf u okviru stručne rasprave iznijeli smo detaljno obrazloženje po pitanju Vaših prijedloga.
6 Zavod za unapređivanje zaštite na radu Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Opaska: 8. red (u točki 5.)- dodati „…, u budućnosti u radnoj sredini koja zahtjeva određene fizičke napore u pogledu zaštite na radu.“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo Vam se na Vašem sudjelovanju u Javnoj raspravi te cijenimo Vaše promišljanje. Prema Metodološkom priručniku za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma (str.18): “Ciljevi predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja predmeta.” Vaši prijedlozi su uključeni kroz ishode 4. i 5. ciklusa vezano uz strukovno obrazovanje.