Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Logika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Logika 1. U Prijedlogu se deset puta spominje imenica „kurikulum“ i jednom pridjev „kurikulumski“, koji ne pripadaju hrvatskomu standardnomu jeziku. Predlažem da se zamijene domaćim istovrijednicama uputnik, odnosno uputnični, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). 2. „Ishodi učenja“ isključuju odgojnu sastavnicu škole, što je neprihvatljivo. Vidjeti o tom studiju Jamesa McKernana, Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima, http://www.vjeraidjela.com/razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/james-mckernan-razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima.docx 3. Odgoj nije valjano uključen. Vidjeti o tom studije: 1. Prognani odgoj, http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prognani-odgoj.docx 2. Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi, http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnic48dnoj-reformi.docx Primljeno na znanje Zahvaljujemo gospodinu Petru Mariji Radelju na doprinosu javnoj raspravi. 1.Navedeni prijedlog/primjedba ne odnosi se na ovaj dokument budući da je naziv sastavni dio zakonske regulative zadanoga naziva dokumenta, a Stručna radna skupina nije ovlaštena mijenjati ga. 2. i 3. Učenički ishodi su iskazane kompetencije (znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti, stavovi) koje učenik treba steći nakon određenog razdoblja. Učenička postignuća nisu isključivo mjerljive aktivnosti već i aktivnosti koje se mogu samo promatrati i pratiti. Stoga iz njih nije moguće isključiti odgojni aspekt. Kurikulum nastavnog predmeta Logika temelji se na "metodici mišljenja" (vidjeti Žarnić B., Dinamika znanja i obrazovanja, 2004.), i ostvariv je jedino u interakciji obrazovnog i odgojnog aspekta (vidjeti poglavlja A., B., F.).
2 Forum za slobodu odgoja Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Logika Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Forumu za slobodu odgoja na iscrpnoj analizi prijedloga kurikularnih dokumenata. Nastava logike je osnova za razvoj kritičkog i analitičkog mišljenja, mišljenja koje se oslanja na snagu argumenta, te samokritičnosti, a što su sve preduvjeti građanskog života, odnosno poželjna svojstva građanina. U kurikulumu nastave Logike eksplicite se ne mogu pronaći sadržaji Građanskog odgoja, budući da se ona posebno ne bavi sadržajima ljudskog mišljenja, međutim sa svim svojim sadržajima implicite je s njim povezan. To se može iščitati u poglavljima: A. Opis nastavnog predmeta (Svrha učenja i poučavanja predmeta; Povezanost s predmetima i ostvarivanjem ciljeva, Vrijednost i načela poučavanja predmeta, Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu) B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta logika C. Domene u organizaciji predmetnog kurikuluma logike (posebno u istaknutoj domeni Argumentacija i kritičko mišljenje . Sadržaji iz Građanskog odgoja i obrazovanja u kurikulumu iz Logike, kao i sadržaji iz kemije, mogu se pojaviti kao primjeri na kojima se vježba uočavanje i dokazivanje logičkih svojstava i odnosa, no sadržaji zadataka ne mogu se njime propisati, jer su logici kao znanosti dostupne samo forme. Razumijevanje kriterija mišljenja (npr. konzistentnosti) i stjecanje vrlina mišljenja (npr. intelektualne obveze ili intelektualnog poštenja, tj. prihvaćanja svih implikacija vlastitog općeg uvjerenja) kroz nastavu logike omogućuju osviješteni način rada na temama koje su propisane kurikulumom MPT GOO.