Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk Donji tekst ne uključuje poveznice, oblikovan tekst i tablice. Oni se mogu vidjeti na http://www.vjeraidjela.com/polazista-za-novi-uputnik-katolickoga-vjeronauka/, a tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/polazista-za-novi-uputnik-katolickoga-vjeronauka.docx Polazišta za novi uputnik Katoličkoga vjeronauka I. Sažetak 1. Prijedlog uputnika Katoličkoga vjeronauka iz 2016. (u nastavku: Prijedlog) ne može se doraditi ni popraviti, valja ga napisati iz početka, kako Bog zapovijeda i Sveta Mati Crkva, obdržavajući pozitivne propise Republike Hrvatske, da se kršćanska vjera, boguoblična, katolička i apostolska, uzraduje u svojim navjestiteljima i svim mladim primateljima, nositeljima i promicateljima. 1.1. Katolički vjeronauk, kao i pravoslavni, islamski, židovski i bilo koji protestantski vjeronauk, kao izborni predmet, može biti samo i jedino konfesionalan, tj. mora imati katehetski duh i učinke, a njegov program katehetski sadržaj. U suprotnom, zašto se katolički roditelji ne bi odlučili upisati djecu na islamski ili pravoslavni vjeronauk, ako bi i tamo učenici mogli učiti o povijesti religija i civilizacija, o pojavi Isusa kao povijesne osobe koja se raščlanjuje i proučava kao Nikola Šubić Zrinski ili George Washington? Država može uvesti i taj – od nekih tako željkovani i zagovarani – „nekonfesionalni vjeronauk“ (što je u sebi čista oprjeka, antiteza, contradictio in adiecto, školski primjer pojma oksimoron) kao obvezatni ili izborni predmet u smislu povijesti religije i civilizacije, ali to nije vjeronauk, nego povijest religija, kao neki predmet komplementaran predmetu Povijesti. Alternativno, ili dodatno, može se uvesti obvezatni ili izborni predmet Etika, kao nadopunjujući predmet Filozofiji. Ali, Vjeronauk može biti samo konfesionalni, i u tom smislu može biti samo izborni (jer u pitanju vjere ne može biti prisile ni vanjske, ni unutarnje na savjest). I onda je jasno da samo Crkva, crkvena zajednica ili vjerska zajednica, čiji je to vjeronauk, ima punu mjerodavnost u sastavljanju njegova uputnika. Zašto to nije tako, makar je to tako logično i jasno? Zašto se o Katoličkom vjeronauku ne vodi dužna i dolična briga? Nacionalni katehetski ured ne može se voditi kao dodatan posao, niti s udaljenosti od 242 km od sjedišta ureda. Razvilo se neko izvrnuto shvaćanje pojma „inkulturacije“, pa ispada da se smatra da je dobro da katolici prodiru u društvo posvjetovnjujući sebe, namjesto da evangeliziraju društvo. Katolički vjeronauk u hrvatskom narodu ne živi od prigodnih, za kritiku nepropusnih biskupskih poruka koje uzdignuta prsta podsjećaju roditelje na dužnost da djecu upišu na izborni predmet, ne živi ni od upravo očajnih udžbenika za vjeronauk, nego je još živ, pohađan i među učenicima omiljen ponajviše zahvaljujući vjeroučiteljima laicima koji su tomu posvetili svoj život, kojima je to ne samo posao, nego zvanje i koji imaju listom konfesionalno i katehetsko shvaćanje svoje zadaće (ne isključujući tu ni prinos potrebe za opstankom). 2. Prijedlog nije napravljen sukladno pravilima struke, • ni metodološki (redoslijedom koraka kako se sastavlja uputnik), • ni formom da ne prenormira materiju), • ni sadržajno (što sve u njemu treba biti zastupljeno). Nije se odmaknuo od koncepcije nastavnoga programa, jer nudi sadržaj, gradivo, a ne odgaja za vrjednote; učenika opterećuje nepotrebnim sitnicama,[1] a ispušta bitno. Ne pridonosi tomu da se vjeroučenik osposobi zrelo i svjesno živjeti katoličku vjeru, duhovnost, askezu, i pružati drugima razloge nade koja je u njemu. Zamjena nastavnih planova i programa novom, drukčije koncipiranom vrstom spisa koji se naziva uputnik (engleski curriculum), sama po sebi nije protivna probitku ni jasnoći katoličke vjere. Naprotiv, valja smoći vedrine i upornosti, znanja i umijeća napisati takvu ispravu kao temeljac za katolički odgoj, poučavanje Katoličkoga vjeronauka kao konfesionalnoga vjeronauka, rasta u vjeri i učenja o katolicizmu i katoličanstvu. 2.1. Uputnik, s kojim se ne slaže voditeljica inače nezakonski, nezakonito, nesvrhovito i neovlašteno ustanovljene radne skupine koja ga je napisala, nema ni unutarnju legitimnost. Voditeljica taj dokument, s kojim se u bitnim točkama ne slaže, ne može potpisati. Zato je isticanje izdvojena mišljenja, kao nekoga „kompromisa“, neprihvatljiva nesvjesna ili svjesna manipulacija. Ministarstvo u čijem je to djelokrugu, ali i Hrvatska biskupska konferencija moraju to u potpunosti uvidjeti, razumjeti i odbaciti. Javnosti je nepoznato kakvi su meritorni sudovi petero imenovanih konzultanata (kritičkih prijatelja) Stručne radne skupine, a posebno jesu li oni preuzeli odgovornost za provedivost i primjerenost predloženoga spisa. 3. Prijedlog je nastao kao plod kršenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske i njezinih domaćih zakona i strateških planova: • članka 1. stavka 1. i članka 6. stavka 1. Ugovora Republike Hrvatske i Svete Stolice o suradnji na području na području odgoja i kulture iz 1996.,[2] • članka 3. stavaka 3. i 4. Ugovora o katoličkom vjeronauku iz 1999.,[3] • članka 13. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002.,[4] • članka 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,[5] • mjere 2.4.2. Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014.[6] Uputnik Katoličkoga vjeronauka ne može se zakonito donositi na temelju propisa koji vrijede za druge nastavne predmete, jer su taj predmet, njegov sadržaj i provedba definirani međunarodnim ugovorom. Međunarodni ugovor uvijek je hijerarhijski iznad državnih zakona, a ni oni nisu predvidjeli donošenje ovoga i ovakvoga uputnika. 4. Tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nije bilo ovlašteno: • raspisati javni poziv za prijavu kandidata za izradbu uputnika Katoličkoga vjeronauka (25.5.2015.), • utvrditi opis poslova te radne skupine, • utvrditi prijavni obrazac, • imenovati Povjerenstvo za izbor članova Stručne radne skupine za izradu uputnika Katoličkoga vjeronauka (29.6.2015.), • imenovati prvih sedam članova Stručne radne skupine za Katolički vjeronauk (8.7.2015.), • imenovati dodatne članove radne skupine (20.10.2015.), među njima i samodeklariranoga ateista i suautora zadnjega udžbenika marksizma u Hrvatskoj, • imenovati pet konzultanata za nacrt uputnika Katoličkoga vjeronauka (31.12.2015.), • provoditi stručnu raspravu ni internetsko savjetovanje o uputniku Katoličkoga vjeronauka. 4.1. Sve je to, o svom trošku, trebala učiniti Hrvatska biskupska konferencija. Ona je jedini ovlašteni predlagatelj nastavnoga plana i programa katoličkoga vjeronauka, pa i jedini ovlašteni nositelj njegove izradbe. 4.2. Tijela i dužnosnici Hrvatske biskupske konferencije nisu imali razloga ni ovlasti pristati ni šutke dopuštati kršenje međunarodnoga sporazuma, nečuvanje teško izborene slobode i samostalnosti u pitanju konfesionalnoga vjeronauka i nepridržavanje temeljne odrednice da vjeronauk treba biti katehizirajući (vjeronaučni) i konfesionalni (vjeroispovijesni) nastavni predmet. 4.3. Članovi Stručne radne skupine nisu imali pravo raditi na tom bez kanonskoga mandata (naloga Hrvatske biskupske konferencije). Ako je potrebna povjerba ovlasti za predavanje vjeronauka, kako se može pretpostavljati da ona nije potrebna za pisanje programa po kojem bi ga ubuduće svi trebali predavati? 4.4. Čudna je logika da je predstojnik Nacionalnoga katehetskoga ureda bio samo član radne skupine. On je po svojem položaju morao ili voditi tu skupinu, pa prepustiti biskupima da recenziraju i odobre njezin rad, ili ostati izvan te skupine da bi mogao voditi posao vrjednovanja prijedloga takve skupine. 5. Nema nikakvih zaprjeka da Hrvatska biskupska konferencija ne povrati kormilo Katoličkoga vjeronauka u svoje ruke i da ne napravi valjan, pravovjeran i suvremen, a Predaji i svrsi vjeronauka vjeran uputnik Katoličkoga vjeronauka. U tu svrhu prilažem sljedeće elemente za izradu ocjene postojećega stanja i prosudbu grješaka od kojih i na kojima valja učiti. II. Kuća građena na pijesku 6. Pretpostavka izradi novoga programa nastave Katoličkoga vjeronauka trebala je biti ozbiljna ocjena dosadašnjega stanja. No, takav je pristup godine 2015. izostao. Šustarovo Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja zaključilo je da se cijeli reformski proces Nevena Budaka, Željka Jovanovića, Vedrana Mornara, Borisa Jokića i Ružice Razum „ne temelji na podatcima i analizama stanja u području odgoja i obrazovanja“ i da se Vlada Zorana Milanovića „odlučila na diskontinuitet u odgojno-obrazovnoj politici“.[7] Dapače, da uopće nije riječ o reformi sustava, nego da se cijela tobožnja obnova, nazvana Cjelovita uputnična reforma, svela na „izmjenu nastavnih programa pojedinačnih nastavnih predmeta bez izmjena nastavnoga plana“.[8] 7. Za pothvat Cjelovite uputnične reforme nije izrađeno polazno istraživanje, niti su prikupljeni „podatci o stvarnom stanju u odgojno-obrazovnome sektoru u sklopu kojih bi, uz ostalo, bile navedene prednosti i nedostatci postojećega sustava odgoja i obrazovanja. Stoga u izradi nacionalnih kurikula nisu uzeti u obzir ni dosadašnji rezultati raščlambe uspjeha hrvatskih učenika u europskom kontekstu […] kao ni niz strateških dokumenata proizašlih iz europske suradnje u području strukovnoga obrazovanja i osposobljavanja. Temelj svake reforme sustava odgoja i obrazovanja trebala bi biti raščlamba postojećega stanja kojim se argumentirano opravdava potreba izmjene nacionalnoga kurikula, postojećega nastavnog plana i programa ili njihovih sastavnica“.[9] Inzistiranjem na polaznoj osnovi ne brani se postojeće stanje, posebice ne kao izvrsno ili nedodirljivo, ali bez potrebne procjene i jasno utvrđenih ciljeva, cijela promjena postaje sama sebi svrhom, a rezultat je porazan, zabrinjavajući i razočaravajući. 8. Uputnik je spis koji određuje nastavni program; ciljeve odgoja, poučavanja i učenja; obvezuje učitelje i učenike; odgojno-obrazovna postignuća. On sadržava opravdana očekivanja roditelja, jamac je izvjesnosti, ćudoredne i pravne sigurnosti školstva. Stoga je on po svojoj naravi i sadržaju – propis, vrsta podzakonskoga akta. A katoličko ćudoređe sa svetim Tomom Akvinskim (1225.–1274.) postojano uči da se svaki zakon (i njegov provedbeni propis) „s pravom mijenja samo kad se time pridonosi zajedničkomu dobru. No, već sama promjena zakona, promatrana u sebi, nanosi stanovitu štetu zajedničkoj dobrobiti. Naime, običaj uvelike pridonosi opsluživanju zakona pa zato prekršaji protiv općega običaja, iako su po sebi neznatni, izgledaju teški. Prema tome, kada se zakon mijenja, umanjuje se obvezatna snaga zakona upravo time što se ukida običaj. Stoga ljudski zakon ne treba nikada mijenjati, osim ako se bar djelomično nadoknađuju zajedničke gubitci dobrobiti što nastaju spomenutim ukidanjem. Takav slučaj imamo kada nova odredba donosi veoma veliku i nedvosmisleno jasnu korist, ili kada se javlja nezaobilazna nužna zato što postojeći zakon sadržava očito bezakonje, odnosno zato što je njegovo opsluživanje vrlo škodljivo. Stoga kaže Pravnik [Justinijan, Digesta, I, tit. 4, leg. 2] da ‘prilikom uvođenja novih stvari njihova korist mora biti jasna da bi se odstupilo od prava što se dugo vremena smatralo valjanim’.[10] Ukratko, zbog izostanka pripremne studije i projekcije kamo se hoće dospjeti i što se točno želi postići, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. i Prijedlog uputnika Katoličkoga vjeronauka iz 2016. biblijskim govorom rečeno jesu „kuća na pijesku“ (Matej 7, 26), „na tlu bez temelja“ (Luka 6, 49). I ne mogu se popraviti, nego „bude od te kuće razvalina velika“ (Luka 6, 49), „ruševina velika“ (Matej 7, 27). III. Katolici – većina koja se topi 9. Od 1996. do 2014. Republika Hrvatska sklopila je ugovore s ukupno dvadeset Crkava, crkvenih zajednica i drugih vjerskih zajednica[11] prema kojima sve one imaju pravo držati konfesionalni vjeronauk u hrvatskim školama. Jedna od njih je Katolička Crkva. 10. Prema Popisu stanovništva katolika je u Hrvatskoj 31. ožujka 2011. bilo 3,697.143.[12] Time katolici čine 86,28 % hrvatskoga pučanstva, 92,81 % svih vjernika u Hrvatskoj, 92,94 % svih jednobožaca (monoteista) i 94,44 % svih kršćana u Hrvatskoj. Brojidba duša u Hrvatskoj 2001. i 2011.[13] Hrvatska 31. III. 2001. 31. III. 2011. Razlika u broju ljudi Porast/pad u % Pučanstvo 4,437.460 4,284.889 –152.571 –3,44 % Vjernici 4,180.678 3,983.518 –197.160 –4,72 % Jednobošci 4.178.690 3,977.877 –200.813 –4,81 % Kršćani 4,121.913 3,914.900 –207.013 –5,02 % Katolici 3.903.551 3,697.143 –206.408 –5,29 % Pravoslavci 195.969 190.143 –5.826 –2,97 % Protestanti i ostali kršćani 22.393 27.614 +5.221 +23,32 % 11. Kad se brojevi iz gornje tablice svedu na postotke, dobiju se sljedeći omjeri. Udio vjerničkih skupina u hrvatskom pučanstvu 2001. i 2011. Hrvatska 31. III. 2001. 31. III. 2011. Razlika u postotnim bodovima Vjernici 94,21 % 92,97 % –1,25 % Jednobošci 94,17 % 92,84 % –1,33 % Kršćani 92,89 % 91,37 % –1,52 % Katolici 87,97 % 86,28 % –1,68 % Pravoslavci 4,42 % 4,44 % +0,02 % Protestanti i ostali kršćani 0,54 % 0,69 % +0,16 % Od svih promatranih skupina, najviše se smanjio udio katolika, i u apsolutnim brojkama (206.408 duša od 2001. do 2011., što je pad od 5,29 %), i u postotcima (udio katolika u ukupnom pučanstvu tijekom prvoga desetljeća u trećem tisućljeću pao je 1,68 %). IV. Brojidba Katoličkoga vjeronauka 12. Od povratka vjeronauka u hrvatske škole (izbačen 1952., vraćen 1991.) nisu postojali javno dostupni podatci o točnom broju učenika koji pohađaju koji konfesionalni vjeronauk. Pretpostavke za njihovo razvrstavanje stvorene su uvođenjem sustava e-Matica u koji se bilježi upis i ispis svakoga učenika. Podatke iz te baze podataka zadnjih sam godina nekoliko puta bezuspješno tražio od Agencije za odgoj i obrazovanje i od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Konačno, 3. listopada 2016. iz Ministrova kabineta dobio sam tablicu u excelu, u kojoj se, između ostaloga, nalaze dolje navedeni podatci. To su brojke kojima raspolaže Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ali ih ono nije prikupljalo. Podatke o svakom učeniku i njegovu izboru vjeronauka, i kojega točno konfesionalnoga, u računalni sustav unosi njegov učitelj. Stoga je moguće da donji podatci, zbog neujednačene metodologije rada, tj. upisa katoličkih vjeroučenika na nekoliko mogućih načina, nisu posve točni. Kontrolni mehanizam bio bi da svaki vjeroučitelj javi biskupijskomu katehetskomu uredu broj učenika i vjeroučenika u svakom razredu, pa da se ti podatci u Nacionalnom katehetskom uredu zbroje i objave. Podatci iz tablica 13.–25. pružaju osnovu za donošenje i provedbu vrlo konkretnih planova evangelizacije i reevangelizacije. 13. Osnovne škole Školska godina 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Ukupno učenika 336.608 331.405 327.410 323.845 Katolički vjeronauk 307.339 301.287 295.541 291.464 Pravoslavni vjeronauk 2.713 2.612 2.759 2.623 Islamski vjeronauk 2.341 2.162 2.204 2.019 Izvor: e-Matica (3. X. 2016.) Ukupan broj učenika, svih vjeroučenika i vjeroučenika Katoličkoga vjeronauka svake se godine redom smanjuje. Nasuprot tomu, broj vjeroučenika Pravoslavnoga i Islamskoga vjeronauka nema tako jednoznačnu silaznu putanju. 14. Srednje škole Školska godina 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Ukupno učenika 182.211 180.778 177.126 169.228 Katolički vjeronauk 145.095 143.516 140.318 133.070 Pravoslavni vjeronauk 824 738 709 701 Islamski vjeronauk 414 428 430 409 Etika 32.381 31.860 31.063 30.359 Izvor: e-Matica (3. X. 2016.) Ukupan broj učenika, svih vjeroučenika, vjeroučenika Katoličkoga vjeronauka i učenika Etike svake se godine smanjuje, a broj vjeroučenika Pravoslavnoga i Islamskoga vjeronauka nerazmjerno je malen i oscilira. 15. Hrvatsko osnovno i srednje školstvo Školska godina 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Ukupno učenika 518.819 512.183 504.536 493.073 Katolički vjeronauk 452.434 444.803 435.859 424.534 Pravoslavni vjeronauk 3.537 3.350 3.468 3.324 Islamski vjeronauk 2.755 2.590 2.634 2.428 Izvor: e-Matica (3. X. 2016.) Kad se brojevi iz gornje tablice svedu na postotke, dobiju se sljedeći omjeri učenika. Za polaznike vjeronauka postotak se odnosi na učenike osnovnih i srednjih škola zajedno, a za one koji su izabrali Etiku, udio se odnosi samo na učenike srednjih škola. Školska godina 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Katolički vjeronauk 87,20 % 86,84 % 86,39 % 86,10 % Pravoslavni vjeronauk 0,68 % 0,65 % 0,69 % 0,67 % Islamski vjeronauk 0,53 % 0,51 % 0,52 % 0,49 % Etika (% srednjoškolaca) 17,77 % 17,62 % 17,54 % 17,94 % Pri tom je udio vjeroučenika Katoličkoga vjeronauka približan ukupnom postotku katolika u državi, dok je udio upisanih na Islamski vjeronauk u rujnu 2012. bio 2,8 puta manji, a na Pravoslavni vjeronauk 6,6 puta manji od udjela tih vjeroispovijesti u pučanstvu u ožujku 2011. 16. Manje učenika, manje vjeroučenika, manje etike Kad se usporede podatci o broju upisanih učenika iz lipnja 2013. i iz lipnja 2016. dobiju se sljedeći padovi: Školska godina U 4 godine manje učenika U 4 godine manje postotno Ukupno učenika –25.746 –4,96 % Katolički vjeronauk –27.900 –6,17 % Pravoslavni vjeronauk –213 –6,02 % Islamski vjeronauk –327 –11,87 % Etika –2.022 –6,24 % Izvor: Tablice u točkama 15. i 14. 17. Učenika u osnovnim školama po županijama Prema podatcima iz aplikacije e-Matica broj upisanih učenika u osnovnim školama bio je sljedeći. Učenika osnovne škole u šk. godini Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Bjelovarsko-bilogorska 9.609 9.399 9.182 9.029 Brodsko-posavska 14.195 13.626 13.159 12.709 Dubrovačko-neretvanska 9.626 9.415 9.360 9.443 Grad Zagreb 58.600 58.572 58.903 59.448 Istarska 14.344 14.412 14.601 14.704 Karlovačka 8.982 8.911 8.852 8.709 Koprivničko-križevačka 9.600 9.368 9.241 9.134 Krapinsko-zagorska 10.354 10.102 9.855 9.745 Ličko-senjska 3.695 3.533 3.462 3.400 Međimurska 10.087 9.953 9.811 9.724 Osječko-baranjska 24.405 23.866 23.161 22.488 Požeško-slavonska 6.840 6.542 6.303 6.108 Primorsko-goranska 19.390 19.059 19.047 18.983 Sisačko-moslavačka 13.292 12.779 12.408 12.035 Splitsko-dalmatinska 38.287 37.685 37.315 36.968 Šibensko-kninska 8.051 7.752 7.538 7.393 Varaždinska 14.504 14.259 14.063 13.862 Virovitičko-podravska 7.087 6.856 6.606 6.449 Vukovarsko-srijemska 16.080 15.503 15.052 14.405 Zadarska 13.858 13.729 13.604 13.527 Zagrebačka 26.457 26.187 25.953 25.696 Sveukupno 337.343 331.508 327.476 323.959 Izvor: e-Matica (3. X. 2016.) Zbroj učenika po županijama ne slaže se sa zbrojem na razini države, danim u točki 13., tj. viši je za 735, 103, 66, odnosno 114 učenika. Riječ je o neusklađenosti ili zbog udvostručena iskazivanja učenika koji su tijekom školske godine promijenili školu iz jedne u drugu županiju, pa su zabilježeni u obje, ili zbog pogrješnoga unosa, budući da se sustav dorađuje u hodu, a podatke u njega unose svi prosvjetni djelatnici na ne baš ujednačen način. Tijekom četiri godišta došlo je do povećanja broja učenika osnovnih škola u Zagrebu (848) i u Istarskoj županiji (360). U svim ostalih 19 županija došlo je do pada osnovnoškolaca, i to u Osječko-baranjskoj (1.917), Vukovarsko-srijemskoj (1.675), Brodsko-posavskoj (1.486), Splitsko-dalmatinskoj (1.319) i Sisačko-moslavačkoj (1.257), sveukupno na razini Države 13.384 osnovca manje. 18. Katolički vjeronauk u osnovnim školama po županijama Katolički vjeronauk pohađaju učenici osnovnih škola na području svih jedinica područne samouprave, a broj katoličkih vjeroučenika u njima je sljedeći. Osnovaca-učenika Katoličkoga vjeronauka u školskoj godini Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Bjelovarsko-bilogorska 8.837 8.614 8.385 8.236 Brodsko-posavska 13.595 13.024 12.543 12.168 Dubrovačko-neretvanska 9.284 9.077 9.011 9.059 Grad Zagreb 51.743 51.495 51.231 51.418 Istarska 9.808 9.740 9.634 9.643 Karlovačka 8.162 8.066 7.961 7.797 Koprivničko-križevačka 9.106 8.892 8.741 8.609 Krapinsko-zagorska 10.250 10.009 9.752 9.627 Ličko-senjska 3.477 3.353 3.276 3.272 Međimurska 9.661 9.528 9.445 9.311 Osječko-baranjska 22.202 21.628 20.843 20.247 Požeško-slavonska 6.667 6.379 6.118 5.927 Primorsko-goranska 15.105 14.710 14.432 14.227 Sisačko-moslavačka 11.656 11.217 10.762 10.475 Splitsko-dalmatinska 36.845 36055 35.645 35.148 Šibensko-kninska 7.537 7.263 7.041 6.852 Varaždinska 14.099 13.783 13.547 13.215 Virovitičko-podravska 6.890 6.628 6.378 6.237 Vukovarsko-srijemska 14.023 13.442 12.878 12.432 Zadarska 13.445 13.244 13.084 13.032 Zagrebačka 25.545 25.205 24.866 24.573 Sveukupno 307.937 301.352 295.573 291.505 Izvor: e-Matica (3. X. 2016.). Zbroj vjeroučenika Katoličkoga vjeronauka po županijama ne slaže se sa zbrojem na razini države, danim u točki 13., tj. viši je za 598, 65, 32, odnosno 41 učenika, ili zbog nedostatka uvježbanosti vjeroučitelja pri unošenju u računalo, ili ako je učenik tijekom školske godine promijenio školu iz županije u županiju, pa je iskazan u zbroju obiju. Tijekom četiri godišta u svim je sredinama došlo do pada broja osnovnoškolskih katoličkih vjeroučenika (16.432 na razini Države), najviše u Osječko-baranjskoj (1.955), Splitsko-dalmatinskoj (1.697), Vukovarsko-srijemskoj (1.591), Brodsko-posavskoj (1.427) i Sisačko-moslavačkoj županiji (1.181). Najmanji je pad u Istarskoj (165), Ličko-senjskoj (205), Dubrovačko-neretvanskoj (225) i Gradu Zagrebu (325). 19. Katolički vjeronauk kao izbor učenika osnovnih škola Udio učenika čiji su roditelji odabrali da im djeca uče Katolički vjeronauk u osnovnoj školi po županijama je sljedeći. Osnovnoškolaca-učenika Katoličkoga vjeronauka u školskoj godini Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Bjelovarsko-bilogorska 91,97 % 91,65 % 91,32 % 91,22 % Brodsko-posavska 95,77 % 95,58 % 95,32 % 95,74 % Dubrovačko-neretvanska 96,45 % 96,41 % 96,27 % 95,93 % Grad Zagreb 88,30 % 87,92 % 86,98 % 86,49 % Istarska 68,38 % 67,58 % 65,98 % 65,58 % Karlovačka 90,87 % 90,52 % 89,93 % 89,53 % Koprivničko-križevačka 94,85 % 94,92 % 94,59 % 94,25 % Krapinsko-zagorska 99,00 % 99,08 % 98,95 % 98,79 % Ličko-senjska 94,10 % 94,91 % 94,63 % 96,24 % Međimurska 95,78 % 95,73 % 96,27 % 95,75 % Osječko-baranjska 90,97 % 90,62 % 89,99 % 90,03 % Požeško-slavonska 97,47 % 97,51 % 97,06 % 97,04 % Primorsko-goranska 77,90 % 77,18 % 75,77 % 74,95 % Sisačko-moslavačka 87,69 % 87,78 % 86,73 % 87,04 % Splitsko-dalmatinska 96,23 % 95,67 % 95,52 % 95,08 % Šibensko-kninska 93,62 % 93,69 % 93,41 % 92,68 % Varaždinska 97,21 % 96,66 % 96,33 % 95,33 % Virovitičko-podravska 97,22 % 96,67 % 96,55 % 96,71 % Vukovarsko-srijemska 87,21 % 86,71 % 85,56 % 86,30 % Zadarska 97,02 % 96,47 % 96,18 % 96,34 % Zagrebačka 96,55 % 96,25 % 95,81 % 95,63 % Sveukupno 91,28 % 90,90 % 90,26 % 89,98 % Izvor: Prethodne dvije tablice. Masno su označeni najviši i najniži postotak obuhvata Katoličkim vjeronaukom u pojedinoj godini i županiji. Najveći je udio učenika Katoličkoga vjeronauka u osnovnim školama svih promatranih godina u Krapinsko-zagorskoj županiji. Najmanji je udio katoličkih vjeroučenika u Istarskoj, pa u Primorsko-goranskoj županiji. Slijedi Vukovarsko-srijemska županija, pa Grad Zagreb. Broj vjeroučenika objektivno opada zbog smanjene rodnosti (rađa se manje djece pa ih ukupno manje pohađa i osnovnu školu), ali i subjektivno, zbog odluke roditelja da dijete ne upišu na vjeronauk. U četiri godine, od 2012. do 2015. na razini Hrvatske među svim učenicima udio učenika koji odabiru Katolički vjeronauk pao je 1,3 %. Najveći je pad udjela u Primorsko-goranskoj županiji (2,95 %) i u Istarskoj županiji (2,8 %). Slijede Varaždinska županija (1,88 %) i Grad Zagreb (1,81 %), Karlovačka županija (1,34 %), Splitsko-dalmatinska (1,16 %), Osječko-baranjska (0,94 %), Šibensko-kninska (0,93 %), Zagrebačka (0,92 %), Vukovarsko-srijemska (0,9 %), Bjelovarsko-bilogorska (0,75 %), Zadarska (0,68 %), Sisačko-moslavačka (0,65 %), Koprivničko-križevačka (0,6 %), Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska (po 0,51 %), Požeško-slavonska (0,43 %), Krapinsko-zagorska (0,21 %), Brodsko-posavska (0,03 %) i Međimurska (0,02 %). Jedina županija u kojoj je u te četiri godine porastao udio učenika koji idu na Katolički vjeronauk jest Ličko-senjska županija (porast 2,14 %). 20. Udio osnovnoškolaca u ukupnom pučanstvu Kaplja mladosti u moru starosti raspoređena je ovako. Županija Stanovnika 2011. Osnovaca 2015./16. Od svih stanovnika % osnovaca Bjelovarsko-bilogorska 119.764 9.029 7,54 Brodsko-posavska 158.575 12.709 8,01 Dubrovačko-neretvanska 122.568 9.443 7,7 Grad Zagreb 790.017 59.448 7,52 Istarska 208.055 14.704 7,07 Karlovačka 128.899 8.709 6,76 Koprivničko-križevačka 115.584 9.134 7,9 Krapinsko-zagorska 132.892 9.745 7,33 Ličko-senjska 50.927 3.400 6,68 Međimurska 113.804 9.724 8,54 Osječko-baranjska 305.032 22.488 7,37 Požeško-slavonska 78.034 6.108 7,83 Primorsko-goranska 296.195 18.983 6,41 Sisačko-moslavačka 172.439 12.035 6,98 Splitsko-dalmatinska 454.798 36.968 8,13 Šibensko-kninska 109.375 7.393 6,76 Varaždinska 175.951 13.862 7,88 Virovitičko-podravska 84.836 6.449 7,6 Vukovarsko-srijemska 179.521 14.405 8,02 Zadarska 170.017 13.527 7,96 Zagrebačka 317.606 25.696 8,09 Republika Hrvatska 4,284.889 323.959 7,56 Izvor: Državni statistički zavod (Stanovništvo po županijama 2011.) i e-Matica (3. X. 2016.). Dobna struktura stanovništva prema tom najpovoljnija je u Međimurskoj županiji (8,54 % svih stanovnika su osnovnoškolci), a najnepovoljnija u Primorsko-goranskoj županiji (6,41 % svih stanovnika su osnovnoškolci). 21. Udio katoličkih osnovaca u hrvatskom katoličanstvu Udio učenika osnovnih škola kojima je Katolički vjeronauk izborni predmet usporediv je udjelom katolika u ukupnom pučanstvu. Županija Katolika 2011.[14] Osnovaca na kat. vjeronauku 2015./6. Od svih katolika % osnovaca Porast/pad ‰ kat. učenika prema uk. br. učenika Bjelovarsko-bilogorska 104.134 8.236 7,91 +3,7 Brodsko-posavska 146.093 12.168 8,33 +3,2 Dubrovačko-neretvanska 110.256 9.059 8,22 +5,2 Grad Zagreb 656.571 51.418 7,83 +3,1 Istarska 156.206 9.643 6,17 –9 Karlovačka 106.572 7.797 7,32 +5,6 Koprivničko-križevačka 107.725 8.609 7,99 +0,9 Krapinsko-zagorska 128.508 9.627 7,49 +1,6 Ličko-senjska 42.208 3.272 7,75 +10,7 Međimurska 107.057 9.311 8,7 +1,6 Osječko-baranjska 258.956 20.247 7,82 +4,5 Požeško-slavonska 70.064 5.927 8,46 +6,3 Primorsko-goranska 231.405 14.227 6,15 –2,6 Sisačko-moslavačka 136.699 10.475 7,66 +6,8 Splitsko-dalmatinska 413.158 35.148 8,51 +3,8 Šibensko-kninska 91.343 6.852 7,5 +7,4 Varaždinska 165.535 13.215 7,98 +1 Virovitičko-podravska 75.548 6.237 8,26 +6,6 Vukovarsko-srijemska 142.066 12.432 8,75 +7,3 Zadarska 151.862 13.032 8,58 +6,2 Zagrebačka 295.177 24.573 8,32 +2,3 Republika Hrvatska 3,697.143 291.505 7,88 +3,2 Izvori: Državni statistički zavod (Stanovništvo prema vjeroispovijesti 2011.) i e-Matica (3. X. 2016.). Dobna struktura katolika najpovoljnija je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (8,75 % svih katolika su osnovnoškolci), a najnepovoljnija u Primorsko-goranskoj (6,15 % svih katolika su osnovnoškolci). Najveći porast udjela mladih katolika bilježi se u Ličko-senjskoj županiji (10,7 ‰), a najveći pad u Istarskoj županiji (9 ‰). 22. Udjeli katolika u ukupnom stanovništvu i među učenicima osnovnih škola Županija Katolika % među pučanstvom Katoličkih vjeroučenika % među osnovcima Katoličkih osnovaca od ukupno katolika % Bjelovarsko-bilogorska 86,95 91,22 +4,27 Brodsko-posavska 92,13 95,74 +3,61 Dubrovačko-neretvanska 89,95 95,93 +5,98 Grad Zagreb 83,11 86,49 +3,38 Istarska 75,08 65,58 –9,5 Karlovačka 82,68 89,53 +6,85 Koprivničko-križevačka 93,20 94,25 +1,05 Krapinsko-zagorska 96,70 98,79 +2,09 Ličko-senjska 82,88 96,24 +13,36 Međimurska 94,07 95,75 +1,68 Osječko-baranjska 84,89 90,03 +5,14 Požeško-slavonska 89,79 97,04 +7,25 Primorsko-goranska 78,13 74,95 –3,18 Sisačko-moslavačka 79,27 87,04 +7,77 Splitsko-dalmatinska 90,84 95,08 +4,24 Šibensko-kninska 83,51 92,68 +9,17 Varaždinska 94,08 95,33 +1,25 Virovitičko-podravska 89,05 96,71 +7,66 Vukovarsko-srijemska 79,14 86,3 +7,16 Zadarska 89,32 96,34 +7,02 Zagrebačka 92,94 95,63 +2,69 Republika Hrvatska 86,28 89,98 +3,7 Najveći je udjel katolika u Krapinsko-zagorskoj županiji, a najmanji u Istarskoj županiji. Katolički pomladak u Ličko-senjskoj županiji najavljuje da će udjel katolika tamo rasti. Rasti bi trebao i u drugih 18 sredina, samo manje. No, pad u Istarskoj županiji (9,5 %) i u Primorsko-goranskoj županiji (3,18 %), u odnosu na sadašnji udjel katolika, znači da će ta skupina nastaviti opadati. 23. Učenika u srednjim školama po županijama Prema podatcima iz aplikacije e-Matica broj upisanih učenika u srednjim školama bio je sljedeći. Učenika srednje škole u šk. godini Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Bjelovarsko-bilogorska 5.503 5.399 5.288 5.028 Brodsko-posavska 7.235 7.234 6.887 6.369 Dubrovačko-neretvanska 5.683 5.624 5.416 5.072 Grad Zagreb 39.756 39.695 39.202 37.699 Istarska 7.128 7.077 6.868 6.723 Karlovačka 4.930 4.824 4.734 4.507 Koprivničko-križevačka 4.823 4.715 4.673 4.407 Krapinsko-zagorska 5.423 5.422 5.336 5.129 Ličko-senjska 1.724 1.722 1.647 1.506 Međimurska 4.427 4.441 4.333 4.151 Osječko-baranjska 13.964 13.650 13.386 12.621 Požeško-slavonska 3.884 3.857 3.775 3.464 Primorsko-goranska 10.468 10.387 10.132 9.868 Sisačko-moslavačka 5.859 5.866 5.711 5.374 Splitsko-dalmatinska 21.434 21.215 20.760 20.099 Šibensko-kninska 4.702 4.683 4.516 4.290 Varaždinska 7.985 7.978 7.977 7.830 Virovitičko-podravska 3.814 3.809 3.736 3.466 Vukovarsko-srijemska 8.411 8.223 8.049 7.595 Zadarska 7.867 7.739 7.620 7.255 Zagrebačka 7.477 7.476 7.316 7.003 Sveukupno 182.497 181.036 177.362 169.456 Izvor: e-Matica (3. X. 2016.) Zbroj učenika po županijama ne slaže se sa zbrojem na razini države, danim u točki 14., tj. viši je za 286, 258, 236, odnosno 228 učenika. Pretpostaviti je da su oni tijekom godine promijenili školu iz jedne u drugoj županiji, pa su zabilježeni u obje. Tijekom četiri godišta u svim županijama došlo je do pada broja učenika (13.041 na razini Države), najviše u Zagrebu (2.057), pa u Osječko-baranjskoj (1.343) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.335). Najmanji je pad u Varaždinskoj (155), Ličko-senjskoj (218), Međimurskoj (276) i Krapinsko-zagorskoj (294). 24. Katolički vjeronauk u srednjim školama po županijama Katolički vjeronauk pohađaju učenici srednjih škola na području svih jedinica područne samouprave, a broj katoličkih vjeroučenika u njima je sljedeći. Srednjoškolaca-učenika Katoličkoga vjeronauka u školskoj godini Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Bjelovarsko-bilogorska 3.846 3.770 3.732 3.528 Brodsko-posavska 6.915 6.833 6.501 5.981 Dubrovačko-neretvanska 5.091 5.099 4.964 4.663 Grad Zagreb 26.719 26.498 26.127 24.936 Istarska 4.117 4.035 3.884 3.688 Karlovačka 3.982 3.867 3.830 3.641 Koprivničko-križevačka 3.994 3.870 3.766 3.538 Krapinsko-zagorska 4.130 4.116 3.985 3.760 Ličko-senjska 1.619 1.620 1.547 1.396 Međimurska 3.708 3.700 3.641 3.530 Osječko-baranjska 11.808 11.799 11.586 10.791 Požeško-slavonska 3.473 3.373 3.281 3.001 Primorsko-goranska 7.115 7.058 6.956 6.600 Sisačko-moslavačka 4.309 4.313 4.234 3.976 Splitsko-dalmatinska 20.319 20.093 19.600 18.902 Šibensko-kninska 4.040 3.951 3.728 3.537 Varaždinska 6.452 6.419 6.467 6.383 Virovitičko-podravska 3.438 3.386 3.295 3.016 Vukovarsko-srijemska 7.261 7.083 6.888 6.437 Zadarska 7.343 7.185 6.980 6.595 Zagrebačka 5.529 5.486 5.360 5.203 Sveukupno 145.208 143.554 140.352 133.102 Izvor: e-Matica (3. X. 2016.) Zbroj vjeroučenika po županijama ne slaže se sa zbrojem na razini države, danim u točki 14., tj. viši je za 113, 38, 34, odnosno 32 učenika. Riječ je o zanemarivom udjelu za koje postoji i jednostavno objašnjenje: oni su tijekom godine promijenili školu iz jedne u drugoj županiji, pa su zabilježeni u više županija. Tijekom četiri godišta u svim je sredinama došlo do pada broja srednjoškolskih katoličkih vjeroučenika (12.106 na razini Države), najviše u Gradu Zagrebu (1.783), Splitsko-dalmatinskoj (1.417) i Osječko-baranjskoj županiji (1.017). Najmanji je pad u Varaždinskoj (69), Međimurskoj (178) i Ličko-senjskoj županiji (223). 25. Obuhvat učenika srednjih škola Katoličkim vjeronaukom Udio katoličkih vjeroučenika u učenicima srednjih škola po županijama je sljedeći. Srednjoškolaca-učenika Katoličkoga vjeronauka u školskoj godini Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16. Bjelovarsko-bilogorska 69,89 % 69,83 % 70,57 % 70,17 % Brodsko-posavska 95,58 % 94,46 % Primljeno na znanje Stručna radna skupina je u skladu s metodologijom Cjelovite kurikularne reforme izradila prvu inačicu Prijedloga kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk, imajući u vidu dosadašnje planove i programe te svrhu i cilj Katoličkoga vjeronauka u školi, a u skladu s Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske te Zakonskim normama Republike Hrvatske. S obzirom na izneseno mišljenje na početku komentara da je prijedlog dokumenta nemoguće doraditi već da ga treba napisati ispočetka, stručna radna skupina ne može uvažiti tako sročeni prijedlog.
2 Forum za slobodu odgoja Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Komentar se odnosi na Građanski odgoj i obrazovanje, a Katolički vjeronauk se spominje u kontekstu pokrivenosti teme međureligijskoga dijaloga.
3 Marija Friedrich Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk Marija Friedrich, OŠ Vodice (dvanaest godina radnog iskustva na mjestu vjeroučiteljice i majka četvero djece) „Svrha je Katoličkoga vjeronauka u školi učenicima pružiti postupno i sustavno upoznavanje i produbljivanje kršćanskog nauka i vjere koja im omogućava izgradnju i ostvarenje zrele osobnosti“ A gdje je tu osoba Isusa Krista? Kršćanstvo je posebno upravo po tome što to nije tek nauk kojega treba upoznati, nego je to upoznavnaje osobe Isusa Krista i hod s njim. „Učenje i poučavanje omogućava učenicima svjesno, odgovorno i zrelo razmišljanje i vladanje s obzirom na religiju i vjeru“ –Što god to značilo. Ovo pučavanje bi učenicima trebalo omogućiti svjesno pristajanje uz istine vjere što bi imalo za posljedicu i život prema tim istinama: prvenstveno Dekalog i dvije zapovijedi ljubavi. Katolički vjeronauk ne bi nikako trebao služiti tek „poznavanju mogućnosti oblikovanja vlastitog života na načelima kršćanske vjeroispovijesti“ zato što je vjeronauk izborni predmet koji roditelji i biraju jer žele odgajati dijete u skladu s istinom koju katolički vjeronauk promiče. Ako se mi postavimo tako da djeci sve skupa predstavimo kao neki nauk koji mogu i ne moraju prihvatiti, iznevjerili smo ne samo vlastito poslanje („učinite sve narode mojim učenicima“), nego i roditelje. To nije konfesionalni vjeronauk, nego religijska kultura. Ako su roditelji izabrali konfesionalni vjeronauk, onda smo im ga dužni i pružiti. Prijedlog kurikula je citiran, a moji prijedlozi što smatram da bi trebalo dodati ili promijeniti su u nastavku: „Promičući temeljna ljudska prava i slobode te dobro učenika u njihovoj individualnosti i društvenosti...“ Naučavajući istinu o čovjeku i njegovu dostojanstvu, vjeronauk promiče i temeljna ljudska prava i slobode... Vjeronauk bi svojim ciljevima trebao doprinositi i mirotvorstvu, te ne samo kulturne, nego i nacionalne svijesti „i njegova stalna traženja odgovora na pitanja smisla i odnosa Boga i čovjeka“ „Čovjek, koji je stvoren na sliku Božju i otkupljen u Isus Kristu (...) u vjeronauku će otkrivati istinu o svome dostojanstvu te paloj i otkupljenoj naravi“ „On omogućava učeniku da u susretu s raspetim i uskrslim Kristom proširuje i obogaćuje duhovna obzorja...“ „Pomaže izgrađivati etičko-moralnu svijest i savjest... istinoljubivost“ „kulture mira i kulture života i civilizacije ljubavi „Omogućava učenicima kritičko promišljanje o utjecaju kršćanstva na razvoj opće i nacionalne kulture“ Omogućava učenicima uvidjeti doprinos kršćanstva u razvoju svjetske, europske i hrvatske kulturne baštine. CILJEVI POUČAVANJA (Ovdje sam dopunila vlastitim prijedlozima. S točkama 1, 4 i 9 se slažem.) 1. - 2. Učenik svjesno i odgovorno nastoji uskladiti svoje ponašanje i životne odluke s istinom katoličke vjere 3. Osobno prihvaća da je Biblija objavljena Božja riječ i svakodnevno iz nje crpi snagu 4. - 5. ... te ih i živi (tj. živi sakramentalnim životom) 6. ... i da ju je utemeljio sam Isus Krist te uspostavio hijerarhiju: dvanaestoricu s Petrom na čelu 7. „...poziv na odgovorno i zauzeto kršćansko djelovanje...“ 8. ..., ali razumije i bitnu razliku da je Isus Krist jedini Spasitelj i da smo poslani tu istinu naviještati „svim narodima“ (Usp. Mt 28,19-20) 9. – 10. „... argumentirano obrazlaže važnost osobnogasusreta s Isusom Kristom iz čega proizlazi odgovorno i zauzeto djelovanje u Crkvi i društvu“ DOMENE Ova podjela na domene je dijelom zakomplicirala razradu jer se ne vidi cijela slika što želimo postići u određenom godištu pa se lakše može zanemariti neki ishod pogotovo ako on ne pripada čvrsto ni jednoj domeni, nego se ostvaruje u dvije ili više domena. Također je pitanje po kojem ključu su se odabirale i imenovale same domene i poddomene. Osobito u oči upada 4. Domena koja Crkvu svodi na međureligijski i međukulturni dijalog. 4. Nedostaje „Bit i poslanje Crkve“ –ne možemo teme o Crkvi svesti tek na međukulturni i međureligijski dijalog (istaknuti što KKC i II. VS kažu o Crkvi). Neću sad ovdje ulaziti u dublju razradu teme, ali ona je svakako potrebna. Moramo krenuti od samog početka nastanka Crkve i hijerarhije jer je Isus Krist tako postavio. Ovdje se svodi Crkvu na samo zemaljsku ustanovu koja nema što reći o vječnom životu. Ne ulazim trenutno u razrade teme, ali prema zadanoj domeni tako izgleda. Previše se naglašava da će „vjeroučitelj prepoznati da u procesu osobnoga promišljanja neće svi učenici prihvatiti vjerski pogled na život“. Roditelji najčešće biraju katolički vjeronauk zato da im pomognemo u njihovu nastojanju da njihovo dijete prihvati vjerski pogled na život. U manjini su oni koji ovim izborom žele djetetu tek pružiti informaciju da postoje i oni koji vjeruju u Isusa Krista. Zar mi pišemo ovo za tu manjinu? Ako i pišemo za tu manjinu onda smo dužni dati im cjelovitu sliku i poruku kršćanstva kako smo i dobili poslanje od Krista i mandat od biskupa. Čovjek pred pitanjem Boga i smisla života „Upoznaje i istražuje Bibliju kao Duhom Svetim nadahnutu knjigu...“ „...na koja Biblija daje odgovore“ U poddomeni nedostaje kristocentričnost. Kršćanska vjera i život Ovu domenu treba nazvati „katolička vjera i život“ jer upravo ovdje bi posebno trebalo naglasiti ono specifično katoličko Kao što to i je jednim dijelom napravljeno (npr. u poddomeni o Duhu Svetom, sakramentima, blagdanima, slavljima i molitvama), ali nedostaje dio o Blaženoj Djevici Mariji i svjedocima vjere tj. svecima Katoličke Crkve. Moral i odgovorna sloboda To što učenik tek promišlja o kršćanskom viđenju života može biti ishod religijske kulture, ali ne i konfesionalnog katoličkog vjeronauka. To promišljanje bi ovdje trebao biti put do osobnog pristajanja uz kršćanski moral. „Istražuje načine kako stvoriti pravednije, solidarnije i tolerantnije društvo...“ Tolerancija je toliko nisko u Isusovim očima da je nije ni jednom spomenuo niti pokazao. On primjerom pokazuje i govori tj. zahtijeva ljubav prema Bogu i bližnjemu te baš na taj način ponekad i sam ispada vrlo netolerantan. Umjesto „tolerantnije“ predlažem „suosjećajnije“. Također se u opisu predmeta spominje snošljivost koju bi trebalo zamijeniti nekim drugim terminom koji više možemo povezati uz lik i djelo Isusa Krista, npr. milosrđe. U poddomeni previše se prostora dalo moralu različitih religija i svjetonazora, na uštrb katoličkog. Crkva u međukulturnome i međureligijskome dijalogu Ovo bi trebao biti tek jedan dio domene govora o Crkvi koji bi nosio naslov „Bit i poslanje Crkve“ . U tu domenu treba uključiti što o Crkvi kaže KKC, Drugi vatikanski koncil te ostali važni dokumenti. Domene bi trebalo ponovno premisliti i podijeliti ih gledajući više u Katekiam Katoličke Crkve. Predlažem ovaj model: 1. Domena: Čovjek pred pitanjem Boga i smisla života Ovdje bi više do izražaja trebale doći istine katoličke vjere. Prvu i treću poddomenu spojiti u jednu (prvu), drugu nazvati „Trojedini Bog se objavljuje čovjeku“ a treću „ Isus Krist – punina objave“. 2. Domena: Slavlje kršćanskog/katoličkog otajstva S poddomenama „Duh Sveti i sakramenti“, „Molitva“ i „Blagdani i slavlja u liturgijskoj godini“ 3. Domena: Život u Kristu S poddomenama „Moral i odgovorna sloboda“, „Temelji kršćanske moralnosti“ i „Suvremena moralna pitanja i dvojbe“ . Dok se poddomena o različitim religijama isvjetonazorima treba tek uklopiti u prvu poddomenu. 4. Domena: Crkva – tijelo Kristovo S poddomenama „Utemeljenje, otajstvo i poslanje Crkve“, „Crkva u svijetu“ (u ovoj poddomeni se obrađuje međukulturni i međureligijski dijalog, ali ga ne smatram potrebnim previše naglašavati jer Crkva u svijetu ima još mnogo zadaća koje su podjednako važne i ne mogu se sve u naslovu nabrojiti kao npr. misionarsko poslanje ili uloga Crkve u razvoju znanosti ili karitativno djelovanje pogotovo među siromašnima i sl. „Uzori i svjedoci vjere“ (u ovoj poddomeni trebalo bi učenike upoznati ponajprije s Blaženom Djevicom Marijom (kao prvom koja je povjerovala u Krista), a zatim i s ostaim, nama Hrvatima, važnijim svecima Katoličke Crkve kao konkretnim primjerima koje i sami mogu nasljedovati. Evo primjer tablice s domenama i poddomenama: 1. Čovjek pred pitanjem Boga i smisla života 1.1. Trojedini Bog se objavljuje čovjeku – religioznom biću 1.2. Biblija – objavljena Božja riječ 1.3. Isus Krist – punina objave 2. Slavlje kršćanskog/katoličkog otajstva 2.1. Duh Sveti i sakramenti 2.2. Molitva 2.3. Blagdani i slavlja u liturgijskoj godini 3. Život u Kristu 3.1. Moral i odgovorna sloboda 3.2. Temelji kršćanske moralnosti 3.3. Suvremena moralna pitanja i dvojbe 4. Crkva – tijelo Kristovo 4.1. Utemeljenje, otajstvo i poslanje Crkve 4.2. Crkva u svijetu 4.3. Uzori i svjedoci vjere U nastavku donosim samo neke primjere što smatram da treba promijeniti, ali budući da prvenstveno smatram da sama podjela na domene i poddomene treba biti drugačija, nisam vidjela smisla komentirati ih dok su u ovakvom obliku. Svakako u svemu nedostaje kvalitetniji govor o Crkvi kao i isticanje svjedoka vjere (Blažena Djevica Marija i sveci). Mislim da učenicima bilo koje dobi treba istaknuti primjere ljudi koji bi i oni sami mogli nasljedovati. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Čovjek pred pitanjem Boga i smisla života Preveliki je naglasak na „drugima“ i nedostaje Krist. Upravo Krist otkriva čovjeku njega samoga, kako je rekao sv. Ivan Pavao II. 5.2. ... s lakoćom pronalazi biblijski tekst 8.1. ... razumije ljepotu Božjeg plana sa spolnošću te se u tom svjetlu odgovorno odnosi prema vlastitoj spolnosti Kršćanska vjera i život 1.3. ...i sv. Mise. 2.3. ...kao mjesta susreta s Isusom Kristom. 5.2. ...Otkriva u osobi Isusa Krista ta ispunjenja. Poznaje biblijdke knjige i čita ih. Moral i odgovorna sloboda 2.3. ...i nastoji ga konkretno provoditi u djelo (zlatno pravilo). F. UČENJE I POUČAVANJE U prvom odjeljku dobije se dojam da u RH ima mnogo onih koji se tek u školskom vjeroanuku prvi put susreću s vjernicima i vjerskim sadržajima, a tek je nekolicina onih koji već iz svojih obitelji nose vjersko iskustvo. To nije realna slika Hrvatske. G. VREDNOVANJE Koliko će biti elemenata vrednovanja? Samo ova tri predložena ili će biti i 4. rubrika, ali prazna kao što ima u nekim predmetima pa učitelji smo dopišu aktivnost, odnos prema radu, zalaganje i sl.? Za bilo koji predmet, a posebno odgojni potrebno je vrednovati i zalaganje/aktivnost, a to nedostaje u ovim predloženim elementima. Također smatram da je kultura međusobnog komuniciranja isto važna u vjeronauku kao odgojnom predmetu. Osim toga, kultura komuniciranja je i jedna poželjna građanska kompetencija koju bismo svakako na vjeronauku trebali poticati, a to će se najbolje ostvariti upravo ocjenjivanjem. Učenici tek ono što se ocjenjuje shvaćaju ozbiljnije. Djelomično prihvaćen Stručna radna skupina je doradila dio koji se odnosi na svrhu Katoličkoga vjeronauka. Konfesionalnost Katoličkoga vjeronauka je naglašena u opisu nastavnoga predmeta i odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i poučavanja Katoličkoga vjeronauka, kao i u definiranju i razradi odgojno-obrazovnih ishoda. U drugoj inačici Prijedloga kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk, naglašava se vjernost Bogu i čovjeku. Stručna radna skupina je doradila ciljeve učenja i poučavanja. Četvrta domena je preimenovana u “Crkva u svijetu”. Naziv prve domene je promijenjen te su neki od elemenata koje komentar donosi sadržani u dorađenom opisu ove domene. Stručna radna skupina je procijenila da je za razumijevanje kurikularnog pristupa planiranju pomoću odgojno-obrazovnih ishoda koji su grupirani unutar domena bilo, za prvu radnu verziju kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk, korisno pomoću poddomena prikazati u kojim su razvojnim pravcima zamišljeni odgojno-obrazovni ishodi unutar jedne domene. Metodološkim priručnikom nije predviđen takav pristup, a tijekom stručne rasprave dobivene su povratne informacije o razumijevanju stručnjaka praktičara o razvoju i povezanosti odgojno-obrazovnih ishoda, tako da je smisao korištenja poddomena u prvoj radnoj verziji prijedloga kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk ispunio svoju zamišljenu svrhu te se u drugoj radnoj verziji poddonmene neće posebno navoditi. Usvaja se prijedlog da se u dijelu G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u Katoličkome vjeronauku kao element vrednovanja navede i opiše kultura međusobnoga komuniciranja.