Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o međunarodnom privatnom pravu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Klaudio Čurin Pravo mjerodavno za odnose roditelja i djece i za skrbništvo nad djecom, Članak 15. Naslov ovog članka valjalo bi uskladiti s tekstom članka, budući da naslov "Pravo mjerodavno za odnose roditelja i djece i za skrbništvo nad djecom" ne odgovara tekstu članka koji određuje samo mjerodavno pravo za skrbništvo. Kako je mjerodavno pravo za odnose roditelja i djece uređeno u posebnoj odredbi čl. 45. Nacrta prijedloga, razvidno je da je potrebno provesti usklađenje naslova čl. 15. s njegovim tekstom, ili podredno, izmijeniti tekst Nacrta prijedloga na način da se materija iz čl. 45. i čl. 15. normira zajedno u odredbi čl. 15. s odgovarajućom izmjenom teksta članka 15. Nacrta prijedloga ZMPP-a. Prihvaćen Prihvaća se. Iz naslova članka izbrisati će se „za odnose roditelja i djece i“ budući da članak 15. Nacrta Prijedloga Zakona o međunarodnom privatnom pravu (u daljnjem tekstu: Prijedlog ZMPP) propisuje mjerodavno pravo za skrbništvo dok je mjerodavno pravo za odnose roditelja i djece regulirano odredbom članka 45. Prijedloga ZMPP.
2 LJILJANA VODOPIJA ČENGIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O MEĐUNARODNOM PRIVATNOM PRAVU, DIO ČETVRTIPRIZNANJE I OVRHA STRANIH ODLUKA Poštovani, Pozdravljam donošenje novog zakona o MPP koji se je ulaskom Hrvatske u EU pokazao neophodnim. S obzirom na članak 29. nacrta zakona (NASLJEĐIVANJE) i pozivanje na Uredbu o nasljeđivanju br. 615/2012 predlažem da se u zakonu unesu u i odredbe koje će se odnositi na prihvaćanje javnih isprava u pravnom prometu - acceptance of authentic instruments - članak 59. Uredbe, budući da bi to u značajnoj mjeri olakšalo provedbu spomenute Uredbe u praksi. Naime, priznanje i prihvaćanje nisu sinonimi i treba jasno razlučiti što se želi postići jednim, a što drugim. S poštovanjem, Ljiljana Vodopija Čengić javni bilježnik Nije prihvaćen Odbija se. Dio četvrti Nacrta regulira priznanje i ovrhu stranih odluka. Odredbom članka 66. Prijedloga ZMPP propisano da se odredbe ovog dijela Zakona ne primjenjuju na priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka između država članica u dijelu u kojem je to regulirano relevantnim uredbama Europske unije. Ostale odredbe četvrtog dijela primjenjuju se na odnose sa trećim zemljama (izvan EU). Odredbom članka 29. Prijedloga ZMPP propisuje se opće pravilo za određivanje mjerodavnog prava za nasljeđivanje. Mjerodavno pravo za nasljeđivanje određuje se primjenom Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: Uredba o nasljeđivanju). Upućivanjem na relevantne uredbe EU pri određivanju mjerodavnog prava, Prijedlog ZMPP slijedi pristup koji je prihvaćen u drugim državama članicama u kojima su u novije vrijeme doneseni zakoni kojima se kodificira međunarodno privatno pravo. Ovakvim rješenjem se režim za određivanje mjerodavnog prava koji se primjenjuje temeljem uredbi EU između država članica, proširuje i na treće zemlje. Time se omogućuje bolja preglednost jer se ne propisuje poseban režim za odnose sa drugim državama članicama EU, a poseban režim za treće države (izvan EU). Obzirom da je Uredba o nasljeđivanju na snazi u Republici Hrvatskoj i izravno je primjenjiva, nije potrebno u zakonski tekst ZMPP-a unositi odredbe Uredbe o nasljeđivanju koje se odnose na prihvaćanje javnih isprava u pravnom prometu (čl. 59. Uredbe). Budući da ZMPP uređuje mjerodavno pravo, nadležnost sudova, priznanje i proglašenje ovršnim stranih sudskih odluka, (čl. 1. Prijedloga ZMPP), unošenjem odredbi o prihvaćanju javnih isprava otišlo bi se izvan polja primjene ZMPP-a. Osim toga, unošenje odredbi o prihvaćanju javnih isprava moglo bi za sobom povući pogrešne konotacije vezano za legalizaciju isprava jer Uredba o nasljeđivanju propisuje oslobođenje od legalizacije prilikom prihvaćanja isprava (čl. 74. Uredbe), što se ne može proširiti i na treće zemlje prema kojima i dalje vrijedi postojeći režim za legalizaciju isprava. U konačnici, svrha ovog zakona nije olakšati primjenu Uredbe o nasljeđivanju koja je, kao što je ranije navedeno, izravno primjenjiva, a u cilju olakšanja njezine primjene donesen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi europske potvrde o nasljeđivanju (Narodne novine broj 152/14).