Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Božena Mišković | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Kćer sam upisala u Osnovnu Waldorfsku školu u Rijeci u 3. razredu i bila je to jedna od najvažnijih odluka u njezinom i mom životu. Do danas, kada kroz koji dan započinje sa pohađanjem 7. razreda iste škole, mogu samo izraziti neizmjernu zahvalnost na svakom njenom provedenom danu u toj školi, na metodologiji učenja i na učiteljima, njihovoj nesebičnosti u davanju sebe te skromnosti u primanju, primanju plaća, jer naša draga Hrvatska do sada nije imala dovoljno, ne sredstava, već svijesti o podršci takvih heroja. Djece u Hrvatskoj imamo koliko imamo, čemu onda dilema oko financiranja alternativnih školskih programa. Da je broj djece koji trenutno pohađa alternativne škole (čije troškove pokrivaju u većini roditelji i donatori) upisan u državne škole, resorno ministarstvo bi za njih ionako za podmirenje njihovih troškova trebalo omogućiti sredstva U čemu je onda problem, gdje je, zar u NEmogućnosti ODABIRA? Pitam se, kako očekivati promjene, nove društvene rezultate, pristupajući na iste stare načine, u predmetnom slučaju JEDNOOBRAZNO. Kako očekivati promjene, ukoliko se uvjeti za svu djecu u Hrvatskoj ne izjednače bez obzira na odabir škole. Ne pruža li različitost mogućnost za kreativnost, inovativnost - jednom riječju DOBAR REZULTAT. Danas ustvari uopće više ne sumnjam da je Hrvatska već prepoznala vrijednost ulaganja u svoju djecu, te da će formiranjem novih odredbi predmetnog Zakona biti onemogućena bilo kakva razlika među djecom, jer svi zajedno su njezino/naše NAJVEĆE BOGATSTVO. Koliko u njih ulažemo, u njihov cjelovit psiho-fizičko-duhovni razvoj, takva će nam budućnost biti! Unaprijed zahvalna majka! | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. |
| 2 | Eli Jaška | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Tražimo poštivanje Opće deklaraciju o ljudskim pravima koja između ostalog propisuje da: - Svatko ima pravo na obrazovanje; da obrazovanje mora biti besplatno...; da obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; da mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama; da roditelji imaju pravo prvenstva u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu. VAŽNA JE RAZLIKA PRIVATNIH ŠKOLA KOJE RADE PODRŽAVNOM PROGRAMU I ŠKOLA U SVIJETU POZNATIH I PRIZNATIH KOJE RADE PO DRUGAČIJEM PRISTUPU I PROGRAMU. TREBA IH I ZAKONSKI PODRŽATI NA SVAKI NAČIN PA I FINANCIJSKI. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | Iva Merlak | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Kao roditelj djece koji su polaznici alternativne javne škole pitam se želi li se ovim prijedlogom izjednačiti status javnih alterantivnih škola s privatnim školama (koje se spominju kao 'samostalne' škole). Radi se o pojmovima koji nisu dobro razrađeni u prijedlogu. Ukoliko je to doista tako – i privatne škole se žele izjednačiti s alternativnima – zašto se radi korak unatrag u odnosu na razvijeni svijet i civilizacijska dostignuća pluralizma i demokracije u školovanju? | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. |
| 4 | Marica Čilaš Mikulić | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Pročitavši ovaj Nacrt, osvrnula bih se samo na neke dijelove. Ono što je doista ključno jest urediti ciljeve i načela odgoja i obrazovanja. U tom smislu zaustavljena kurikularna reforma mnogo je obećavala. Drugo, vrlo je dvojbeno rješavanje dijela problema vraćanjem zaključivanja ocjena na polugodištu. Ne bi bilo dvojbeno da nije riječ o brojčanom zaključivanju. Umjesto brojčanog zaključivanja trebalo bi, s obzirom na postavljene ishode učenja za svaki predmet, precizno sastaviti opisnike pojedinih znanja, vještina, sposobnosti za svaku razinu učenja pojedinoga predmeta. Usto se postignuti rezultati mogu iskazivati postotcima. Takvo ocjenjivanje daje jasnije naputke učeniku što je ono na čemu on treba više raditi, a što je ono u čemu funkcionira dobro. Takvim uputama bi se poticala i samoregulacija učenja, što se treba razvijati kod učenika od rane školske dobi. Po mojem mišljenju brojčano ocjenjivanje podržava stare modele učenja kojima je bio cilj kvanititeta, a ne kvaliteta, potiče reproduktivno znanje, negativnu kompeticiju među učenicima. Brojčana ocjena je simbolička jedinica, nedovoljno informativna. Osim toga, treba više stavljati naglasak na učenje kao proces, a ne samo na trenutne rezultate. Kada to kao društvo osvijestimo, nećemo imati paradoks koji imamo već desetljećima da su naši učenici informiraniji o biologiji, povijesti, zemljopisu itd. od velike većine australskih, američkih, francuskih, finskih i inih učenika, a da se to znanje dalje u životu ne može primijeniti, tj. ne primjenjuje se. Treće što bih spomenula vezano je uz „samostalne“ škole. Što stoji iza toga? Ne spominju se alternativne škole. Kao roditelj djeteta koji polazi waldorfsku školu u Zagrebu, a koju je osnovala udruga roditelja, dakle nije riječ o privatnoj školi, moram napomenuti da se osjećamo diskriminirano jer nam nije omogućeno da ostvarimo svoje pravo, Ustavom RH zajamčeno, da nam dijete pohađa školu besplatno i da imamo pravo izbora. Udruga koja je osnovala školu i danas okuplja roditelje ne prema vjerskom ili bilo kojem ideološkom uvjerenju već roditelje koji se vode pedagoškim načelima i koji žele cjelovito obrazovanje, a ne parcijalno kakvo je u „državnim“ školama. U isto vrijeme država Hrvatska financira sve katoličke osnovne i srednje škole i poneku drugih vjeroispovijesti. To bi trebalo biti zakonom regulirano. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. |
| 5 | Damir Katusic | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Tražimo poštivanje prava na pravo roditelja na izbor školovanja djece u alternativnim školama, kao što je to omogućeno roditeljima prema vjerskim opredjeljenjima. Primjerice, tako su 100% financirane plaće djelatnika katoličkih osnovnih škola, 12 katoličkih gimnazija, 48 katoličkih vrtića, pravoslavne gimnazije kao i islamske i židovske škole. Tu je primjer dobre prakse Slovenija gdje su u 100% iznosu financirane alternativne škole i to im je zakonom zajamčeno. Nastavno na to, tražimo i poštivanje Opće deklaracije o ljudskim pravima koja između ostalog propisuje da: - Svatko ima pravo na obrazovanje; da obrazovanje mora biti besplatno...; da obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; da mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama; da roditelji imaju pravo prvenstva u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
| 6 | Sandra Kordić | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Ustavom RH zajamčena je jednakost u obrazovanju, odnosno, waldorfski i montessori kurikulum koji postoje u RH već dugi niz godina omogućuju roditeljima pravo na izbor koje im je zagarantirano Ustavom. Bez ovih dviju (tri)škola to ne bi bilo izvedivo u praksi. Stoga, tražimo da se zakonskom regulativom jasno utvrdi i uredi status škola koje provode alternativni nastavni plan i program na način koji neće nas roditelje dovesti u diskriminirajući položaj. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. |
| 7 | Ana Štemberger | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Tražimo poštivanje Opće deklaracije o ljudskim pravima koja između ostalog propisuje da: - Svatko ima pravo na obrazovanje; da obrazovanje mora biti besplatno...; da obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; da mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama; da roditelji imaju pravo prvenstva u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu. Kao roditelju djeteta koje je polaznik alternativne javne škole ne razumijem da li se ovim prijedlogom želi izjednačiti status javnih alterantivnih škola s privatnim školama (koje se spominju kao 'samostalne' škole). Radi se o pojmovima koji nisu dobro razrađeni u prijedlogu. Također, zašto se ukoliko je to tako radi korak natrag u odnosu na razvijeni svijet i civilizacijska dostignuća pluralizma i demokracije u školovanju? | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. |
| 8 | MIODRAG VUČKOVIĆ | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Svim srcem se nadam da će napokon doći do legalizacije obrazovanja od kuće i na daljinu, ali da se neće ograničiti na samo određene skupine. Jer, u krajnjoj liniji, bilo bi to i diskriminirajuće. Demokratske zemlje svijeta, a pogotovo Europe, već odavno imaju obrazovanje od kuće, a imala ga je svojevremeno i Hrvatska. Argumenti koji dolaze iz javnosti, pa čak i stručne, o nestručnosti roditelja (tko kaže da bi to radili roditelji sami?) da educiraju svoju djecu i o izoliranosti djece, nipošto ne drže vodu. Kad bi stručni timovi koji rade ove zakone samo proučili literaturu, došli bi do spoznaja koje potvrđuju da djeca koja su obrazovana od kuće uglavnom žive kvalitetne, ispunjene živote, jer se tijekom obrazovanja nisu natjecala za dobre ocjene i punila glave neiskoristivim, besmislenim informacijama izvađenima iz stvarnog životnog konteksta. Također smatram, ako želimo biti zaista demokratska zemlja koja podržava obrazovni pluralizam (ali ne samo deklarativno!), onda treba podržati, pojednostaviti i sufinancirati otvaranje i rad škola alternativnih pedagoških načela. Ja sa svojom suprugom i djecom često putujem, djeca su članovi izviđačkih odreda, i smatramo da puno više životno korisnih znanja, vještina te osobnih kvaliteta (tolerancije, snalažljivosti, otvorenosti, kreativnosti) stječu putujući i upoznajući ljude različitih svjetonazora, vještina, znanja, životnih stilova i dobi. Britanski stil obrazovanja kod kuće je onaj koji bismo supruga i ja i još dosta naših prijatelja, prigrlili čim se ozakoni. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 9 | Damir Mikolji | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Imenovanje članova školskog odbora na temelju stručnih kriterija Ovom prilikom, kao praktičar, istaknuo bih da je za optimalno funkcioniranje školskih odbora odgojno-obrazovnih ustanova poželjno da minimalno jedan imenovani član od strane osnivača ima stručna znanja (nomotehnička, natječajni postupak, proračunsko računovodstvo i dr.) o funkcioniranju javnih ustanova. Potrebno je redefinirati članak 119. stavak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se propišu i stručni kriteriji na temelju kojih će osnivači birati članove školskih odbora. Postupak donošenja pedagoških mjera Ako (neke) pedagoške mjere nisu upravna stvar, odnoso ako se ne provodi upravni postupak prilikom njihova donošenja potrebno je precizirati postupak donošenja pedagoških mjera (iniciranje, provođenje, forma rješenja i dostava). U navedenom slučaju trebalo bi izmijeniti i članak 3. stavak 2. alineja 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
| 10 | IRENA SANKOVIĆ | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | U radnom odnosu sam 30 godina i samim time izdvajam iz svog osobnog dohotka doprinos za financiranje obrazovnog sustava, koje na žalost nije koristilo niti jedno od moje troje djece, budući su pohađali alternativnu školu. Alternativna škola nije privatna škola, već je osnovana od strane Udruge i ne može biti tretirana kao takva. Alternativno obrazovanje nudi drugačiji pristup obrazovanju i svako dijete/roditelj bi trebalo imati pravo na izbor različitog i besplatnog obveznog školovanja. Budući se financiraju katoličke škole kojih ima u mnogo većem broju od samo tri postojeće alternativne škole, mislim da trošak ne bi bio enormno uvećan. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 11 | Mladen Mladenovic | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Poštovati prava na pravo roditelja na izbor školovanja djece u alternativnim školama, kao što je to omogućeno roditeljima prema vjerskim opredjeljenjima. Primjerice, tako su 100% financirane plaće djelatnika katoličkih osnovnih škola, 12 katoličkih gimnazija, 48 katoličkih vrtića, pravoslavne gimnazije kao i islamske i židovske škole... Tako je primjer dobre prakse Slovenija gdje su u 100% iznosu financirane alternativne škole i to im je zakonom zajamčeno. Kao roditelji izdvajamo doprinose iz svojih redovnih primanja te na taj način sudjelujemo u financiranju obrazovnog sustava kojeg ne koriste naša djeca. Ne razumijem da li se ovim prijedlogom želi izjednačiti status javnih alterantivnih škola s privatnim školama (koje se spominju kao samostalne škole). Radi se o pojmovima koji nisu dobro razrađeni u prijedlogu. Zašto se ukoliko je to tako radi korak natrag u odnosu na razvijeni svijet i civilizacijska dostignuća pluralizma i demokracije u školovanju? | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 12 | Mreža mladih Hrvatske | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 4. USPOREDBA OPCIJA | MMH podupire Opciju 3: Donošenje novog zakona koji uređuje sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja zbog potrebe usklađivanja sa strategijama i potrebama hrvatskog društva. Smatramo kako redefiniranje postojećih odredbi dovodi dodatnom zatrpavanju Zakona koji je već dovoljno nepregledan i nikako nije u skladu sa suvremenim trendovima u hrvatskom dogojno-obrazovnom sustavu. Njegova nepreglednost onemogućuje njegovo razumijevanje široj javnosti, te je tako njegova provedba ozbiljno ugrožena. Razvoj kurikulumskog pristupa u svim stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava mora biti omogućen i propisan Zakonom. Zakon je već previše puta mijenjan i više ne smije ići u Izmjene i dopune, te je nužna izrada novog Zakona. S obzirom da je jasno kako je sadržaj koji se propisuje Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi prevelik, te zbog toga Zakon ide u česte izmjene, potrebno je promisliti o unvierzalnom Zakonu o obrazovanju po uzoru na neke druge Europske zemlje (UK, Njemačka...). Takav zakon omogućuje pozicioniranje odgojno-obrazovnog sustava i ciljeva obrazovanja, dok se pratikulariteti pojednih djelova o-o sustava (osnovno školstvo, srednje školstvo, visoko obrazovanje...) mogu uređivati manjim zakonima ili pravilnicima koji se lakše mijenjaju. | Primljeno na znanje | Činjenica je da je najbolja opcija izrada novih zakonskih propisa, ali Ministarstvo je mišljenja da je za kvalitetnu izradu novih propisa potrebna cjelovita analiza sustava i postojećih propisa te jasno definioranje promjena u sustavu. Zaprimljeni prijedlog vezano uz donošenje temeljnoga zakona moguće je razmotriti vezano uz izradu novoga Zakona. |
| 13 | Osnovna Montessori škola barunice Dedee Vranyczany | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Zakonski je potrebno regulirati status alternativnih škola koje rade prema alternativnim programima ili metodi, (waldorf i montessori) i jedini su čimbenici pluralizma u školstvu u Hrvatskoj. Postojeće tri alternativne škole dvije Waldorfske i Montessori škola, osnovane su građanskom inicijativom udruga roditelja i struke i osigurali jedini trag pluralizma u hrvatskom školstvu. Potrebno je zakonski regulirati pedagošku stvarnost u kojoj su naše ustanove prisutne već više od dvadeset godina. Osim što jedino prisustvo naših škola osigurava roditeljima i njihovoj djeci pravo na izbor odgoja i obrazovanja koje imaju prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima čiji je potpisnik i Republika Hrvatska, država bi trebala ponovnim uvrštavanjem u zakonsku regulativu regulirati status i osigurati financiranje najmanje 60% iznosa u odnosu na državne osnovne škole. Na taj bi način bi Republika Hrvatska pokazala iskorak i krenula putem stvarnog razvoja demokracije jer pluralizam u školstvu je jedan od važnih pokazatelja i čimbenika. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 14 | Danijela Oremović Grbić | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Kao roditelj kroz doprinose koje izdvajamo iz svojih redovnih primanja sudjelujemo u financiranju obrazovnog sustava kojeg ne koriste naša djeca. Dodatno plaćamo školarine za svoju djecu jer su alternativne škole u RH primorane biti privatne za razliku od prakse u europskim državama u kojima su alternativne osnovne škole sa svih aspekata ravnopravne školama koje nude redovan državni program . Nadalje, u europskim državama omogućene su i male školarine za škole koje provode alternativne kurikulume (u slučaju da se radi o privatnoj školi) čime se omogućuje alternativno školovanja za svu djecu bez obzira na imovinsko stanje obitelji. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 15 | Antonija Krušelj | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Traži se poštivanje prava roditelja na izbor školovanja djece u alternativnim školama kao što je to omogućeno roditeljima prema vjerskim opredjeljenjima. Primjerice, tako su 100% financirane plaće djelatnika katoličkih osnovnih škola, 12 katoličkih gimnazija, 48 katoličkih vrtića, pravoslavne gimnazije kao i islamske i židovske škole... Primjer dobre prakse Slovenija gdje su 100% financirane alternativne škole što im je zakonom zajamčeno. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 16 | Ružica Ivanković | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Ustavom RH zajamčena je jednakost u obrazovanju, odnosno, waldorfski i montessori kurikulum omogućuju roditeljima pravo na izbor, ali bez ovih dviju (tri)škola to ne bi bilo izvedivo u praksi. Stoga, tražimo da se zakonskom regulativom jasno utvrdi i uredi status škola koje provode alternativni nastavni plan i program. Traži se poštivanje prava roditelja na izbor školovanja djece u alternativnim školama, kao što je to omogućeno roditeljima prema vjerskim opredjeljenjima. Primjerice, tako su 100% financirane plaće djelatnika katoličkih osnovnih škola, 12 katoličkih gimnazija, 48 katoličkih vrtića, pravoslavne gimnazije kao i islamske i židovske škole. Tako je primjer dobre prakse i Slovenija gdje su 100% financirane alternativne škole i to im je zakonom zajamčeno. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 17 | Sandra K.Pavelić | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Kao roditelju djeteta koje je polaznik alternativne javne škole sa svjetski priznatim programom i metodologijom rada, iz teksta prijedloga nije mi jasno da li se status javnih alternativnih škola u RH želi izjednačiti sa privatnim školama (koje se spominju kao 'samostalne' škole). Bilo bi važno da se prilikom definiranja Zakona uzmu u obzir i podaci o statusu demokracije i pluralizma u školskom sustavu RH u odnosu na Europu i svijet. Primjerice, istraživanja udruge OIDEL koja ima savjetodavni status pri UN-u, UNESCO-u i Vijeću Europe provedenog 2016. s 94 % svjetskog stanovništva u 136 zemalja svijeta donose se podaci kako je po pitanju postotka upisanih učenika u nedržavne škole, RH među osam zadnjih u svijetu te kako je po pitanju zakonske reguliranosti obveznog financiranja nedržavnih škola RH među četiri zadnje u Europi. Također, RH je u skupini od devet zemalja svijeta koje imaju najmanji postotak učenika upisanih u nedržavne osnovne škole. Od tih devet zemalja samo pet država svijeta nema nedržavne osnovne škole, a to su Crna Gora, Makedonija, Irak, Papua Nova Gvineja i Kuba tj. nema niti nijednog upisanog učenika u privatne ili alternativne škole. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 18 | Savez waldorfskih institucija i inicijativa RH | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Savez waldorfskih institucija i inicijativa Republike Hrvatske (SWI) ovime daje iskaze o procjeni učinaka zakonskih propisa koji se odnose na odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. To znači da je ovo skupni iskaz sljedećih članica SWIa: Waldorfske škole u Zagrebu; Udruge WUZ, Zagreb; Društva prijatelja waldorfske pedagogije, Rijeka; Osnovne waldorfske škole, Rijeka. 1. Produljiti rok za javnu raspravu za daljnjih mjesec dana jer: - je ova javna rasprava otvorena 28.srpnja 2016. (izmijenjeno na 1.8.2016.) i završava s 1.9.2016. (izmijenjeno na 2.9.2016.), baš u vrijeme vrhunca godišnjih odmora rodiitelja, prosvjetnih djelatnika, prosvjetnih institucija, što nepotrebno može kod domaćih i inozemnih subjekata izazvati aluziju na nedemokratske postupke; - jer je procjena učinaka zakonske regulative u školstvu RH i prijedlozi za njeno poboljšanje, kao i usklađenje s promjenama u društvu RH i u svijetu, pokušaj poboljšanja najvažnije domena našeg društva, i potrebuje dužnu temeljitu pozornost i inicijativu; - jer Hrvatska nisko kotira u svijetu po pitanju implementacije stvarnog školskog i pedagoškog pluralizma, odnosno sloboda u obrazovanju, te je hitne adapatacije u smislu većih sloboda u obrazovanju potrebito sada učiniti ozbiljno, odgovorno i promptno; - tehnička vlada ne bi trebala brzati oko donošenja odluka koje su od strateške važnosti za RH i koje zahtjevaju široki konsenzus kako bi se mogle uskladiti sa stvarnim potrebama društva te naposlijetku i uspješno implementirati. Obrazloženje: Naša Hrvatska prema istraživanjima* iz 2016., koje je obuhvatilo 94% svjetskog stanovništva provedenog u 136 zemlje svijeta, je po implementaciji školskog pluralizma** u obrazovni sustav na začelju u svijetu i Europi po pitanju sloboda u obrazovanju. Preciznije: - Po pitanju Indeksa sloboda u obrazovanju*** u 136 država svijeta, Hrvatska je na 113. mjestu, u skupini s pretežito arapskim i afričkim zemljama, a iza Hrvatske su samo tri europske države: Bjelorusija, Bosna i Hercegovina te Andora. Ispred Hrvatske su sve zemlje Europske unije. Dakle, Hrvatska je po pitanju zakonske reguliranosti obveznog financiranja nedržavnih škola među četiri zadnje u Europi. - Hrvatska je u skupini od četiri zemlje svijeta koje imaju manje ili jednako od 0.3% učenika upisanih u nedržavne škole (Azerbajdžan 0.3, Srbija 0.1, Hrvatska 0.3, Bjelorusija 0.1). Postotno, do triput više učenika u nedržavnim školama od Hrvatske ima još 10 država svijeta. Sve druge države svijeta imaju znatno viši postotak. - Zemlje Srednje Europe (Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Poljska, Njemačka) su među najbolje pozicioniranima zemljama svijeta i od Hrvatske su vrlo udaljene: nalazi se na suprotnom kraju dijelu poretka država svijeta. Bivše su komunističke, baltičke, zemlje također u ovoj skupini naprednih zemlja. Od Hrvatske se razlikuju jer u znatno većem postotku financiraju nedržavne škole (izrijekom zakona). 2. Temeljito dopuniti Zakon o kojemu je riječ zbog nadilaženja prethodno sažeto opisanog zaostatka Hrvatske i hvatanja priključka ka zemljama Srednje Europe kojima Hrvatska kulturološki pripada, te je stoga nužno: a) žurno zakonom regulirati financiranje obveznog obrazovanja učenika nedržavnih i posebice alternativnih škola u postotku koji vrijedi za napredne srednjoeuropske zemlje u visini 60 - 80 %, a najbolje (najpravednije) na način i u obimu financiranja najbolje financiranih vjerskih osnovnih škola u RH. b) kontinuirano, zakonskim odredbama, poticati razvoj i respektirati posebnosti nedržavnih i posebice alternativnih pedagogija/škola/vrtića, poticati njihovu promociju u cilju boljeg prihvaćanje od strane stručne i opće javnosti (davanjem statusa škola od posebnog interesa, sufinanciranje školovanja stručnih djelatnika, materijalni troškovi i investicije, uključivanjem u rad stručnih državnih tijela, poticanjem multidisciplinarnih istraživanja o alternativnim oblicima školovanja, uvažavanjem različitosti, edukacijom djelatnika državnih škola...). 3. Predloženi termin “samostalne školske ustanove” je neadekvatan jer: • postojeću i prirodnu višeslojnost problematike osnivanja i načina djelovanja nedržavnih škola ogoljuje na pitanje osnivača, čime se zanemaruje krucijalna važnost zakonskog imenovanja i poticanja djelovanja odgojno-obrazovnih ustanova koje provode alternativne pedagogije (koje su različite od pedagogije u odgojno-obrazovnim ustanovama kojima je država osnivač); • nije dovoljno jasan u kontekstu nomenkatura i zakonodavstva EU s kojim se RH treba uskladiti. Radi se naime o pojmu koji se kolokvijalno može koristiti za različite vrste škola koje međutim Zakonima pojedinih država članica EU imaju sasvim jasno definirani status, financiranje i djelokrug djelovanja. Alternativne škole primjerice, djeluju kao javne škole Naime, valja naglasiti razliku između privatnih škola koje imaju programe i metodologiju iste kao u državnim programima i one druge, alternativne, programe svjetski prisutne i priznate koji imaju drugačiji pristup i razlike u programu u usporedbi s državnim. Alternativne škole u RH za osnivače imaju udruge građana, a ne fizičke privatne osobe jer imaju sasvim drugu ulogu u društvu od privatnih škola. One postoje radi prava na izbor za one kojima je to potrebno, a ne radi zarade. U RH su pak Zakonom potpuno izjednačene alternativne i privatne škole, što je presedan u Evropi. Ove škole su jedini modeli i uzori kojima se teži u ponuđenoj nam novoj kurikulrnojreformi. Većina prijedloga kako kurikularnih, kao i nekih čisto tehničkih, je kopiranje pozitivnih pedagoških praksih iz ovih škola u Hrvatskoj. To je dobro jer se unaprjeđuje sustav, ali ako se ne vrednuju alternativne škole u sustavu odgoja I obrazovanju u RH, nije logično da će u konačnici školski sustav profitirati. Pored toga, samo zahvaljujući samim alternativnim školamau RH, Hrvatska se ipak može podičiti alternativnim školama, inače bi bila na dnu dna u svijetu po broju učenika u nedržavnim školama. Postojanje, dostatno financiranje od države i zakonsko adekvatno imenovanje odgojno-obrazovnih ustanova koje provode alternativne pedagogije je primarni uvjet usklađenosti školskog zakona sa svjetski rasprostranjenim i oživotvorenim pluralizmom u školstvu a koji je propisan zakonskom odredba članka 13. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, temeljnog dokumenta UN-a, a koji je u Republici Hrvatskoj stupio na snagu 14.10.1993., Poveljom o temeljnim pravima Europske Unije (EU) 2012/C 326/02 (Članak 14. Pravo na obrazovanje) koji osigurava slobodu izbora školovanja u skladu s religijskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima roditelja te Ustavom Republike Hrvatske (RH) kojim je zajamčena Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koje uključuje pravo na slobodu školovanja i samostalnog odlučivanja roditelja o odgoju djece (Članak 64.). Postojeće alternativne škole u RH: dvije waldorfske i jedna Montessori predlažemo usvajanje terminologije koja razlikuje odgojno-obrazovne ustanove koje provode alternativne pedagogije od onih koje to ne čine. 4. Preciziranje razina dopuna i izmjena postojećeg Zakona a) U načelima obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja treba eksplicitno naglasiti omogućavanje i poticanje europske i svjetske tekovine pluralizma u odgoju i obrazovanju : i pedagoškog i školskog. Školski pluralizam čak ni ne imenuje sadašnji školski zakon. b) U Članku 4., u drugom (2) dijelu koji se odnosi na načela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja i u odnosu na stavak 5. Koji sada glasi “5. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom” Ovaj postojeći Zakon ignorira činjenicu postojanja dvije Waldorfske škole i jedne Montessori alternativne škole u RH koje djeluju više od 10 ili 20 godina. Tak npr. Waldorfske škole djeluju prema Nasavnom planu i program waldorfske škole u Hrvatskoj kojeg je donijelo Ministarstvo 1999.godine. Stoga treba dodati na kraju te rečenice sljedeće: “ kao i u s skladu s kurikulumima drugih pedagoških orijentacija.“ c) U poglavlju 2 koji se odnosi na mrežu školskih ustanova u člancima 9. i 10. Treba imanovati i alternativne škole te dodaati posebni 16. članak koji objašnjava na način kao što je npr. objašnjeno za umjetničke škole, gimanzije ili osnovne škole u člancima 12.-15. d) Jedno posebno poglavlje posvetiti detaljnijem uređenju svih pitanja ravnopravne egzistencije alternativnih škola koje bi bilo obuhvaćeno kroz sve elemente opisane u specificiranim poglavljima Zakona ili dodati članak koji se odnosi na alternativne škole u svakom od nižih poglavlja. III. Nastavni planovi i programi te oblici rada . . . . . . . . 16 IV. Organizacija rada škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 V. Učenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 VI. Praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća . . . . . . . . . . . . . . . . 28 VII. Pedagoške mjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 VIII. Vanjsko vrednovanje i samovrednovanje školskih ustanova . . . . . . . . . . 33 IX. Osnivanje i prestanak rada školske ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . 34 X. Radnici školskih ustanova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 XI. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u školskoj ustanovi. . . . . . . . . . . 38 XII. Stručno osposobljavanje, usavršavanje, napredovanje i izdavanje licencija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 XIII. Upravljanje školskom ustanovom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 XIV. Učenički dom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 XV. Prava i obveze roditelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 XVI. Pedagoška dokumentacija i evidencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 XVII. Financiranje školskih ustanova e) u kreiranje teksta tih dopuna uključiti stručne predstavnike trenutno aktivnih alternativnih škola u RH * istraživanja udruge OIDEL koja ima savjetodavni status pri UN-u, UNESCO-u i Vijeću Europe provedenog, preuzeti na http://www.oidel.org/fei/?lang=en ** Pogledati na https://bib.irb.hr/datoteka/379617.Matijevic_alternativa2.pdf razliku u pojmovima između školskog i pedagoškog pluralizma ***Indeks sloboda u obrazovanju se sastoji od sljedećih pokazatelja: a) Pokazatelj 1: postojanje zakonske mogućnosti za osnivanje i djelovanje nedržavnih škola (u Ustavu i školskim zakonima); poznaje li zakon i omogućava li primjerice homeschooling b) Pokazatelj 2: je li zakonom regulirano financiranje nedržavnih škola i u kojoj mjeri (postotak slabo/siromašno ili ne; sufinanciraju li se plaće učitelja, materijalni troškovi, investicije/održavanje) c) Pokazatelj 3: postotak uključenosti djece u osnovne škole d) Pokazatelj 4: postotak uključenosti djece u nedržavne osnovne škole | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 19 | Bosiljka Skokan | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Svi bi roditelji trebali imati pravo na izbor školovanja djece u alternativnim školama odnosno u skladu sa svojim pedagoškim uvjerenjima kao što je to omogućeno roditeljima prema vjerskim opredjeljenjima. Primjerice, tako su 100% financirane plaće djelatnika katoličkih osnovnih škola, 12 katoličkih gimnazija, 48 katoličkih vrtića, pravoslavne gimnazije kao i islamske i židovske škole... Alternativne su škole u RH zbog malog sufinanciranja od strane države prinuđene imati visoke školarine za razliku od drugih europskih država u kojima su alternativne osnovne škole sufinancirane 50-100% . Primjer dobre prakse je Slovenija gdje su 100% financirane alternativne škole što im je i zakonom zajamčeno. Time su u europskim državama omogućene male školarine za škole koje provode alternativne kurikulume čime se omogućuje alternativno školovanje za svu djecu bez obzira na imovinsko stanje obitelji. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
| 20 | Osnovna waldorfska škola Rijeka | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Jako je važno u zakonu naglasiti razliku između privatnih škola koje imaju programe i metodologiju iste kao u državnim programima i one programe svjetski prisutne i priznate koji imaju drugačiji pristup i razlike u programu u usporedbi s državnim kao što su u RH samo tri škole s Waldorfskim i Montessori programom. Naše tri škole (dvije u Zagrebu i jedna u Rijeci) jedini su pokazatelj pluralizma i demokracije u odgoju i obrazovanju, za sada samo osnovne škole. Zapravo smo napravili sav posao sami, osnovali škole, educirali i i dalje educiramo kadrove, otvoreni smo za posjete studenata, odgojno-obrazovnih djelatnika iz cijele RH i puno šire. Zahvaljujući nama RH je pri pregovorima za ulazak u EU mogla reći da ima pluralizam u školstvu. Neka to ne bude samo deklarativno, nego i ozakonjeno jer smo potrebni lijepoj našoj. | Primljeno na znanje | Ministarstvo će, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu razmotriti mogućnost izmjena odredaba vezano uz financiranje osnovnih škola s alternativnim programima ili metodama rada. Način školovanja od kuće odredit će se podzakonskim propisima. |
| 21 | alexandra carol horvat | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Molim vas da drugi puta ostavite i način komentiranja za sve one koji rade u školama ili su roditelji a ne žele da im ravnatelj i slični vidi ime, mnogo mojih prijatelja i poznanika zbog toga nije željelo ovdje ostaviti svoj komentar. Da li je moguće ostaviti komentar običnom poštom? I da to ime onda ne navodite u Izvješću o završenom savjetovanju? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. |
| 22 | Kristina Pliško | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Podržavam inicijativu ozakonjenja školovanja kod kuće, no smatram da je ne bi trebalo ograničavati na određene skupine korisnika. Roditelji koji se odvaže na ovakav oblik odgoja i poduke svog djeteta/djece trebali bi biti podržani od strane države, a ne podvrgnuti strogoj kontroli, jer je čitava bit školovanje kod kuće dati djetetu ono što je najbolje za njega. U današnjem svijetu koji nudi bezbroj mogućnosti učenja na svakom koraku, Hrvatska zaostaje u dva važna segmenta koji se tiču odgoja i obrazovanja: - alternativne škole su potpuno marginalizirane i svedene na preživljavanje (vrlo dugotrajno dobivanje dopuštenja za rad) - školovanje kod kuće nije podržano zakonom. Često navođeni argumenti da roditelji nisu dovoljno stručni za tako nešto, te da se djeca izoliraju ne drže vodu. Govoreći o stručnosti, roditelj koji školuje dijete kod kuće ne radi sve sam, već se u djetetov život uključuje razne stučnjake za određena područja (npr. učitelj grazbe, trener u sportskom klubu, tehničke radionice i sl), grupe podrške koje čine ostali roditelji, izvore poput knjižnice, interneta, časopisa i sl. Ovo na djelu možemo vidjeti u dječjim vrtićima (koji su daleko napredniji od škole) gdje odgajatelj koji nije obrazovan za određeno područje (npr. povijest) s djecom kroz projekt obrađuje povijest svoga grada uz pomoć muzejskog pedagoga, povjesničara, drugih roditelja, djedova i baka i sl. Moram priznati da neki vrtići postižu zavidne rezultate, te da djeca ulaskom u školu nazaduju. Izoliranost kako razlog isto ovisi od slučaja do slučaja. Nažalost ima priličan broj izolirane djece koja pohađaju školu, što zbog neprihvaćenosti od ostale djece, što zbog cjelodnevnog pisanja zadaća i učenja (na koji ih sustava prisiljava), pa im ne preostaje vrijeme za igru i socijalizaciju. Djeca školovana kod kuće, program (ukoliko rade po programu) prolaze puno brže s obzirom na individualizirani pristup, te im ostaje dovoljno vremena za druženje. Ujedno, pojam socijalizacije nam govori da se osoba uči snalaziti u društvu, za što nema boljeg načina od sudjelovanja u svakodnevnom životu i izazovima koje on donosi, a ne u ograničavanju na rješavanje školskih zadataka u zajednici svojih vršnjaka. Još jedna važna prednost ovog izbora je veća mobilnost i mogućnost upoznavanju svijeta prve ruke, te na taj način i većem razumjevanju ljudi, okolnosti, pojava i sl. Da zaključim. S obzirom da školovanje kod kuće postoji oduvijek, te je dopušteno u većini zemalja koje želimo pratiti u razvoju, ne vidim razloga zašto se u Hrvatskoj ne bi dozvolilo zakonom, te da na taj način svaka obitelj odabere ono što je za nju najbolje. Nikada jedan način nije bio dobar za sve. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 23 | irena Popovic | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | podrzavam inicjativu obrazovanja kod kuce i nadam se sto hitnijoj reformi obrazovanja uopce | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 24 | Ana-Mari Gnječ | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Treba u Zakon o odgoju i skolstvu vratiti odredbu koja je postojala u Skolskom zakonu Hrvatske iz 1874. godine: Clanak 50 Zakona iz 1874. godine Roditeljem ili njihovim zamjenikom ostaje prosto djecu svoju dati poducavati ili doma ili u kojem god budi privatnom budi javnom zavodu ili u kojoj drugdje postojecoj puckoj skoli. Nu u tom su slucaju roditelji ili njihovi zamjenici duzni svake godine doticnu nebiljegovanu svjedocbu o napretku djece podnositi obcinskomu skolskomu odboru; a ovaj je duzan na to paziti, da se takova djeca poduce bar u onom obsegu, kakov se po ovom zakonu zahtjeva za javne pucke skole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 25 | Matija Kovačević | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | "Hrvatska škola je takva da potiče učenje na pamet, idealna je za 'biflante', a sve potiče da se pokoravaju autoritetima." Ova izjava Stjepana Radića jednako je primjenjiva i danas, 112 godina kasnije. Stoga srdačno pozdravljam sluh zakonodavnih tijela za potrebu izmjenā u postojećoj odgojno-obrazovnoj legislativi koje će otvoriti prostor za veći obrazovni pluralizam i slobode, kako je vidljivo iz ciljeva ovog Nacrta među kojima je, između ostalog, „omogućiti obrazovanje od kuće za učenike osnovne škole i školovanja na daljinu za učenike osnovne i srednje škole“. Predlažem da, osim toga, bude stvoren i zakonski prostor za veću slobodu djelovanja privatnih, odnosno samostalnih školskih ustanova, bez uskraćivanja državne financijske potpore. U čl. 14., st. 3. Povelje Europske unije o temeljnim pravima stoji: „Sloboda osnivanja obrazovnih ustanova, uz poštovanje demokratskih načela, te pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima, poštuju se u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarivanje takve slobode i prava.“ Zamijetite tekst članka – ne samo „u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim“ nego „I PEDAGOŠKIM“ uvjerenjima. Vrijeme je da nacionalni zakoni zaista urede ostvarivanje takve slobode i prava, jer do sada to nije bio slučaj. Hvala Vam što ćete napraviti korake unaprijed za našu djecu i društvo. S povjerenjem i poštovanjem, Matija Kovačević, magistar edukacije francuskog jezika i književnosti i magistar etnologije i kulturne antropologije; knjižničar i nastavnik francuskog jezika u srednjoj školi te roditelj dvoje djece | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 26 | dav b1 | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Definitivno podržavam legalizaciju obrazovanja kod kuće. Vrijeme je da shvatimo da su djeca mali ljudi puni znatiželje i daleko većih mogućnosti nego što mislite, a ne cipele koje ćete modelirati 8 godina u jednoj tvornici ispranih mozgova, pa onda još koju godinu u nekoj drugoj da bi dobili krivi par cipela. Djeca su osobe koja različita znanja usvajaju različitim metodama i različitim tempom. Na nama je da im to omogućimo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 27 | Neven Mazić | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Apsolutno podržavam legalizaciju obrazovanja kod kuće. Kao učitelj u srednjoj školi osobno sam upoznat s manama školskog sustava. Sustav ih uči da su pogreške loša stvar negativnim potkrijepljenjima (ocjenama), iako je mudra izreka "Bez pogrešaka nema učenja" stara stotinama godina. Djeca umjesto da teže znanjem i interesima počnu učiti za ocjene, a ne obrnuto. Školski ih je sustav naučio da biti žrtva znači šutjeti i ne tražiti pomoć - bilo to kod učenja ili zlostavljanja od učitelja ili druge djece. Neću ni spominjati crkveno i političko cenzuriranje sadržaja i kurikuluma jer to je najmanji problem kod školskog sustava. Prestanimo stvarati poslušne, glupe radnike od djece i počnimo stvarati buduće ljudi koji će pridonijeti čovječanstvu i bližnjima svatko na svoj individualni, promišljeni način. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 28 | Đivo Krile | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | ovo bi bio veliki korak naprijed za hrvatsko obrazovanje | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 29 | Ana-Mari Gnječ | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Školovanje kod kuće je zakonom regulirano i dozvoljeno u većini europskih zemalja poput Slovenije, Austrije, Francuske, Velike Britanije, Irske, Danske, Norveške, Finske, Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Crne Gore i Srbije. Njemačka i Švedska nemaju zakonom dozvoljeno ovakvo školovanje, ali s druge strane nude svojim mladim građanima pregršt alternativnih programa poput demokratskih, slobodnih, montessori, waldorf, jena plan škola, itd. Hrvatska, nažalost, spada u onu jako malu grupu obrazovnih sustava koji osim uniformiranog državnog programa ne poznaju obrazovni pluralizam, niti osmišljava ili podržava alternativne pristupe obrazovanju. Stoga se grupa zainteresiranih roditelja 2010. odlučila organizirati u neformalnu udrugu Obrazovanje na drugi način, kako bi promovirali školovanje kod kuće u Hrvatskoj i pokrenuli inicijativu za zakonsko reguliranje istog. Od 2010. do 2016. godine Udruga je dobila preko 50 upita od strane zainteresiranih roditelja o mogućnostima ove vrste školovanja. Razlozi zbog kojih bi roditelji školovali djecu kod kuće su: neprilagođen i po dijete poguban način podučavanja u državnoj školi, specifično psihofizičko stanje djeteta, bullying i školska anksioznost, česta putovanja i izbivanja zbog prirode posla, djeca imaju dvojna državljanstva, djeca su stranci i samo privremeno borave u Hrvatskoj i školuju se po programu i jeziku matične zemlje, religiozni i filozofski razlozi, podržavanje alternativnih obrazovnih obrazaca, i ne biste vjerovali, ima djece koja ne žele i ne vole ići u školu kakvu nudi država, i smatraju da su im zakinuta ljudska prava zbog prisile, te drže da su sposobna sama odrediti svoj obrazovni i životni put bez uplitanja države. Takve djece se sve više rađa u RH i za očekivati je da će biti i sve više roditelja, koji će zbog nekog od navedenih razloga, tražiti način da školuju svoju djecu kod kuće, sa ili bez pomoći države. Načini kojem pribjegavaju roditelji odlučni da obrazuju kod kuće su ili selidba u inozemstvo ili online školovanje preko brojnih online škola u inozemstvu. Smatramo da je pravo vrijeme da se dovede reda u ovaj segment obrazovanja i razmotre prihvatljivi modeli školovanja kod kuće. Udruga, kao i većina roditelja, zastupa tzv. britanski model, po kojem se djeca školuju preko online programa ili osobnog kurikuluma, te nisu dužna polagati ispite na kraju svake školske godine da bi dokazala stupanj znanja iz pojedinih predmeta. Smatramo da, iako bi nekoj djeci odgovaralo polaganje ispita iz pojedinih predmeta, velikom broju djece bi isto izazvalo otpor prema istinskom učenju, kao što je slučaj sa većinom djece u našim školama, koje su prilagođene tek malom postotku djece, one koja imaju visoku sposobnost učenja napamet i brzu prilagodljivost dominantnom reproduktivnom stilu učenja. | Primljeno na znanje | Prijedlog izmjena predložen je temeljem zaprimljenih prijedloga, a model školovanja bit će uređen podzakonskim propisom. |
| 30 | Milivoj Popovic | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Podrzavam ovu inicijativu i jako sam sretan sto se otvaraju vrata za obrazovanje djece kod kuce! Prilazem ovaj video sa svjetski popularne platforme za inovacije i ideje pod nazivom TED Talk i TEDx o toj temi https://www.youtube.com/watch?v=h11u3vtcpaY | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti. |
| 31 | Tomislav Tibetanac | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Predlažem Britanski model "školovanja od kuće". Slovenski sistem iz iskustva roditelja pokazao je velike nedostatke zbog svoje krutosti. Poznata su mi par slučajeva sa zapada gdje su djeca školovana doma bez zadanih formi i službenih ispita pri uključivanju u srednjoškolsku nastavu i kasnije na fakultetima ostvarila vrhunske rezultate kao najbolji učenici na školi. Osim toga nastavnici su iznijeli iskustvo da se pri dolasku u razred djece iz slobodnog kućnog školovanja znatno obogatila i podigla kvaliteta nastave. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 32 | Marijana Vukorepa Tepšić | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Ovo je strašno što vi nazivate savjetovanjem. Čemu davanje ovoliko podataka, posebno OIB za komentar. Strašno je kakvo stanje prema nama pokazujete sa ovakvim pristupom. Kako bilo, ono što je jasno iz vašeg nacrta zakona, jeste da vi po običaju "hoćete krasti i biti pošteni". 5 godina već mi djeca se obrazuju kod kuće u Hr, i svih 5 godina sud, socijalna, škola, policija...mi ne daju mira na početku i na kraju godine, po nekoliko mjeseci. Nema koje pravilo, zakon...nisu prekršili. Koji potrebni zakon nisu izmislili, koje laži prosuli i trikove, skupa sa vašim ministarstvom. A vi se ne sve pozive ne oglašavate svojom odlukom. Po svemu sudeći sada ste se dosjetili, dati tu mogućnost samo djeci zbog zdrav. razloga, i plus sada i onima koji nemaju dovoljnu kvotu za uspostavljanje škola na području. To je to. Sada još dolaze u obzir oni "iz vjerskih razloga" ali sa dokumentima, kao kršćanska koalicija, odnosno oni koje ste otfrljačili već godinama, protivno HR zakonima, ali su se snašli po EU sudovima i dobili parnicu protiv vaših odluka. Ali ni to vas nije smelo da ih ignorirate, ali na vašu nesreću, oni vas nisu puštali, i mada su morali na kraju pristati zaboraviti do daljnjeg na zakonski određene financije od vas, koje im pripadaju. Dakle: jasno mi je što radite, i da nam samo računate dodatno otežati stvari i tako zadržati izdavačku mafiju, političke školske odbore, "profesore i nastavnike" po dakle vašem ukusu i obrazovanju, na način da nas puno ne ode u kućno obrazovanje, s obzirom na vaše uvjete. Neka se nitko ne vara, uzduž i poprijeko sam vas provjerila, ovako stoje stvari sa ovima. Dakle, ovako: samo britanski koncept spada u obzir. Većina Hrvata je iseljena u zemlje eng. govornog područja, pa je to i preporučljivo i sa te strane. I ovako se djeca, sa tim dakle konceptom, mogu upisivati u EU fakultete. Dopustiti ovoj djeci da imaju svoje šifre za internet obrazovanje na CARNETU, a koje imaju sva druga djeca u državnim školama. Internet obrazovanje kao podloga za kućno obrazovanje je napravio Primorac i svi smo ga platili, a volonteri besplatno dovršili. Vaditi dakle to iz ladica i u javnost. Očito vam plan namamljivanja naše emigracije po svijetu turanjem ovog školovanja pod nos, nije uspio. Nikakvi dakle ispiti, posebno ne one sa vjerskim razlogom, mogu eventualno, kao i u Americi, ići u ovo školovanje preko potpisa pastora. U Italiji se direktno upisuju u srednje škole i fakultete, u Švedskoj isto tako, nema razloga da se pravi buka oko nepostojanja ovih ispita. U tim daljnjim školama imaju svoje nivoe i djeca ih polažu ili ne, a roditelji nisu glupi plaćati smještaj i sve ako znaju da dijete nije pripremljeno za daljnje školovanje. Tko god hoće, treba mu omogućiti tako školovati dijete. I do sada je bilo moguće u HR, ali vi info o tim slučajevima skrivate kao zmija noge. Nama je obaveza izvaditi djecu iz vaših škola, ja sam dokazala mnogim dokazima da u državnoj školi djeca nisu zaštićena čak ni zakonima Hr. Priznati sve strane škole u kojima su Hrvati u HR upisali svoju djecu, i njihova pravila prihvatiti za kompletna pravila koja vrijede za tu djecu u HR. 5 godina su mi tako upisana djeca i vi svake godine dobijete ovaj izvještaj a da niste to regulirali sa tom školom. Osim toga sama sam tražila od vas pravo na internet školu koju bi ja otvorila u Hr, vi se oglušujete na to, a istovremeno dajete vašima, u tajnosti da otvore. Sve info o hr školama na internet, sa svim info o njima!!!! Eto, još jednom, okanite s zlostavljanja naše djece sa ispitima, ni onu koju su vam dali niste uspjeli obrazovati ni da pišu kako treba u podosta škola, a prolazila su vam razrede. A učiteljski kadar je bio tek takav. Zato se sada ne brinite ni za roditelje ni djecu, a pustite i nas da se ne brinemo za vaš trikove, a i da mi djeca mogu mirno učiti bez posjeta od vaših "zabrinutih" službi. Imamo mi još načina kako da se snađemo, ali sa svakim novim načinom vaše lice se sve više pokazuje kao fašistički profilirano. Ovo je max što s može komentirati u ovim vašim okvirima komentiranja. | Primljeno na znanje | Prijedlog izmjena predložen je temeljem zaprimljenih prijedloga, a model školovanja bit će uređen podzakonskim propisom. |
| 33 | Damir Doracic | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Podržavam mogućnost školovanja od kuće i školovanja na daljinu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci. |
| 34 | Sven Sambunjak | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | Ja sam svoju obitelj preselio u inozemstvo ISKLJUČIVO zbog činjenice što u Hrvatskoj ne postoji mogućnost školovanja kod kuće. Ako će u Hrvatskoj biti moguće školovanje kod kuće, možda se i vratimo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci. |
| 35 | alexandra carol horvat | Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi | 1. Vezano za "Pitanja školovanja od kuće i školovanja na daljinu trebalo bi urediti posebnim podzakonskim propisom" molim vas ugledajte se u Britaniju i nemojte taj pravilnik zakomplicirati na način da stvarate stres djeci ispitima i sl. Ukoliko krenete prepisivati slovenski i crnogorski model koji je prepisan iz danskog pravilnika, uzalud ova promjena. Dakle - britanski model! Znate li zašto Njemačka nema obrazovanje kod kuće? Jer ne stvara prepreke u osnivanju i poslovanju privatnih škola! Npr pogledajte ovu zanimljivu školu: https://www.theguardian.com/world/2016/jul/01/no-grades-no-timetable-berlin-school-turns-teaching-upside-down Bilo bi jadno da nemamo niti mogućnost jednostavnog modela obrazovanja izvan škole niti mogućnost lakog i sufinanciranog otvaranja privatnih škola bez uplitanja u način njihovog rada. Nadam se najboljem za našu djecu! 2.Vezano za : " ali uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Pitanja izvođenja i izdavanja suglasnosti za izvođenje drugih programa trebalo bi urediti posebnim podzakonskim propisom. " Pozdravljam ovu izmjenu ali molim vas potrudite se da zbog poplave zahtjeva ne dođe do predugog čekanja na odobrenje. Nadam se pravednom pravilniku. | Primljeno na znanje | Prijedlog izmjena predložen je temeljem zaprimljenih prijedloga, a model školovanja bit će uređen podzakonskim propisom. |