Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o obrazovanju odraslih
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH | Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske predlaže da se Zakonom o obrazovanju odraslih omogući i udrugama provođenje verificiranih obrazovnih programa za odrasle osobe na način da im se pod jednakim uvjetima kao i ustanovama za obrazovanje odraslih omogući akreditiranje obrazovnih programa iz njihovog djelokruga, a slijedom toga i izdavanje javnih isprava. Ovaj prijedlog sukladan je Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. – 2016. (mjera 16.: „Osnažiti ulogu organizacija civilnoga društva u sustavu obrazovanja odraslih“ u sklopu koje je aktivnost 16.1. „Omogućiti OCD-ima da polaznicima programa koji su s uspjehom završili njihove verificirane programe obrazovanja odraslih izdaju javne isprave“, a čiji je nositelj Ministarstvo znanosti, obrazovanja, i sporta, a sunositelj Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih) budući da je pokazatelj provedbe navedene mjere „Izmjena Zakona o obrazovanju odraslih i pravilnika kojima se reguliraju uvjeti i način verificiranja programa, način izdavanja javne isprave, način vođenja andragoške dokumentacije i način vođenja evidencije o obrazovanju odraslih od strane OCD-a“. OBRAZLOŽENJE: Ured za udruge primjećuje kako nacrt Zakona o obrazovanju odraslih koji je u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću razlikuje formalno i neformalno obrazovanje, te informalno učenje, ali iz ovako razrađenog nacrta Zakona nije izvjesno što se točno podrazumijeva pod neformalnim obrazovanje i informalnim učenjem. Iako članak 4., stavak 1. navodi da se “obrazovanje odraslih odvija u formalnom i neformalnom obliku“, cijeli odlomak ˝Programi obrazovanja odraslih˝, od članka 14. nadalje odnosi se, samo na formalno obrazovanje, premda to nije posebno naznačeno. Smatramo da je zbog toga ovako postavljen nacrt Zakona nedorečen i nekompletan budući da u pojmovniku definira navedene oblike obrazovanja i učenja kao pojmove ali ih ne razrađuje. Nedostaje cijeli set odredbi o neformalnom obrazovanju, a slično je i s drugim pojmovima. Predlažemo da se kod svakog članka naznači odnosi li se neka odredba samo na formalno ili ujedno i na neformalno obrazovanje odraslih. Na primjer u članku 19. propisuje se da se na završetku obrazovanja odraslih polazniku izdaje javna isprava, ali nije jasno misli li se na završetak formalnog, akreditiranog obrazovanja ili i neformalnog. Smatramo da nedostaje čitav dio normi kojima bi se to područje uredilo, stoga predlažemo da se nacrt Zakona dopuni dodatnim člancima o neformalnom obrazovanju. U prilog tome navodimo kako Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16), u članku 3. o načelima i ciljevima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), između ostalog ističe: „osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života za višesmjernu horizontalnu i vertikalnu prohodnost, stjecanje i priznavanje kvalifikacija; izgradnju sustava priznavanja i vrednovanja neformalnoga i informalnog učenja“. Prema navedenom Zakonu izgradnja sustava priznavanja i vrednovanja neformalnoga i informalnog učenja je odgovornost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Nadalje, nacrt Zakona pod formalne programe u obrazovanju odraslih predviđa a) programe obrazovanja, ali i b) programe stjecanja i vrednovanja skupova ishoda učenja. Članak 15. stavak 4. nacrta Zakona prepoznaje prethodno stečene skupove ishoda učenja na način da će priznati one za koje polaznik ima javnu ispravu ustanova ako su dio kvalifikacije koju polaznik želi dodatno steći. Međutim, Ured za udruge predlaže da se Zakonom priznaju i oni prethodno stečeni skupovi ishoda učenja za koje ne postoje javne isprave ustanova. Naime, mnoge udruge dugi niz godina kontinuirano provode različite neformalne i informalne obrazovne programe, za koje postoji kontinuiran interes građana/ki i u sklopu kojih polaznici razvijaju svoje sposobnosti, obogaćuju svoje znanje i unapređuju svoje tehničke ili profesionalne kvalifikacije. Također, mnogi građani/ke su uključeni u različite volonterske aktivnosti u udrugama - ustanovama pružateljima socijalnih usluga što se svakako može shvatiti učenjem kroz sudjelovanje. Svi ti modeli i oblici, premda naoko nekonvencionalni, spadaju pod cjeloživotno obrazovanje - koncept koji obrazovanje promatra kao cjeloživotni proces, što ono i jest. Osim toga, prema Hrvatskom (HKO), ali i Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF) pojam ishodi učenja između ostalog obuhvaća „znanja, spoznajne vještine, psihomotoričke vještine, socijalne vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost“. Konkretnije, isti taj pojam u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, definiran je kao „kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja“, dok je vrednovanje skupova ishoda učenja definirano kao „ocjenjivanje stečenih kompetencija, uključujući izdavanje potvrde ovlaštene pravne ili fizičke osobe, u skladu s unaprijed utvrđenim i prihvaćenim kriterijima i standardima“ iz čega je vidljivo da nema prepreka za vrednovanje i priznavanje skupova ishoda učenja obrazovnih programa u organizaciji i provedbi udruga. Članak 18. nacrta Zakona o obrazovanju odraslih u stavku 1. poziva se na Hrvatski kvalifikacijski okvir navodeći kako „program vrednovanja ishoda učenja omogućava mjerenje i prepoznavanje ishoda učenja u odnosu na Hrvatski kvalifikacijski okvir“. Prema Zakonu o HKO-u postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih skupova ishoda učenja detaljno propisuje Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja i provodi se u skladu s odgovarajućim programima vrednovanja skupova ishoda učenja iz Registra HKO-a, ali spomenuti Pravilnik još uvijek nije donesen?!“. Sukladno Zakonu o HKO-u formalno učenje je organizirana aktivnost ovlaštene pravne ili fizičke osobe koja se izvodi prema odobrenim programima radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba, neformalno učenje organizirana aktivnost učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom, dok je informalno učenje neorganizirana aktivnost stjecanja kompetencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe. Vrednovanje skupova ishoda učenja je ocjenjivanje stečenih kompetencija, uključujući izdavanje potvrde ovlaštene pravne osobe, u skladu s unaprijed utvrđenim i prihvaćenim kriterijima i standardima. Pored toga, Strategija obrazovanja znanosti i tehnologije (NN 124/14) ima mjeru poticanje „uključivanja u procese obrazovanja odraslih osoba nižeg stupnja obrazovanosti, nezaposlenih, socijalno i drugačije marginaliziranih osoba, starijih i osoba treće životne dobi, useljenika te napose nezaposlenih mladih i onih čije postojeće kompetencije i kvalifikacije nisu tražene na tržištu rada, a izgledno je da to neće ni biti“. U prilog tome, Strategija ujedno kaže da je „potrebno izraditi i provoditi prioritetne programe formalnog i neformalnog obrazovanja za građane bez osnovne obrazovanosti, s nižim razinama obrazovanosti, za socijalno marginalizirane i isključene, za osobe s invalidnošću, za starije i osobe treće životne dobi te useljenike“. Evidentno je da tu ima prostora za organizacije civilnoga društva, a posebno udruge koje već u velikoj mjeri popunjavaju taj prostor svojim programima, projektima i aktivnostima u zajednici. To potvrđuje i popis nositelja provedbe navedene mjere, a oni su ustanove za obrazovanja odraslih, kulturne i umjetničke ustanove, ali i organizacije civilnog društva, te profesionalne udruge za obrazovanje odraslih. To nije jedino mjesto na kojem se unutar Strategije spominju udruge. Dapače, istaknute su, na primjer, kao važni dionici u izradi i provođenju prioritetnih programa formalnog i neformalnog obrazovanja za građane bez osnovne obrazovanosti, s nižim razinama obrazovanosti, za socijalno marginalizirane i isključene, za osobe s invalidnošću, za starije i osobe treće životne dobi te useljenike (Mjera 1.2.2.). Štoviše jedan od glavnih ciljeva čitave Strategije jest „izgraditi sustav za identificiranje, poticanje i razvoj sposobnosti i potencijala pojedinaca te ojačati službe za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje, pri čemu će djelatnici u odgoju i obrazovanju te njihove ustanove, zavodi za zapošljavanje, klubovi i udruge, zaklade, financijske institucije biti ključni sudionici u izgradnji takva koherentnog sustava prepoznavanja, podrške, savjetovanja, razvoja i usmjeravanja posebnih sposobnosti i talenata. Također i Europska strategija obrazovanja odraslih između ostalog, navodi da će se (do 2020.) nastojati: „osigurati sveobuhvatno pružanje visokokvalitetnoga formalnog i neformalnog obrazovanja i osposobljavanja za odrasle osobe s ciljem stjecanja ključnih kompetencija ili stjecanja kvalifikacija na svim razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira (EKO), uz potporu civilnog društva i socijalnih partnera, kao i lokalnih vlasti; promicati ulogu socijalnih partnera i civilnog društva u artikuliranju potreba za izobrazbom i razvijanju mogućnosti učenja za odrasle osobe, kao i optimizirati uključenost središnje, regionalne i lokalne vlasti; s ciljem razvijanja nove pedagogije i kreativnih obrazovnih okruženja u obrazovanju odraslih, kao i promicanjem obrazovanja odraslih kao načina poboljšanja kreativnosti i inovativnosti građana, države članice se pozivaju da se usredotoče na: jačanje uloge kulturnih organizacija (kao što su muzeji, knjižnice itd.), civilnog društva, sportskih organizacija i drugih tijela kao kreativnih i inovativnih vrijednosti za neformalno i informalno obrazovanje odraslih“. Iz svega navedenog razvidno je kako su udruge nezaobilazan partner ustanovama u provedbi neformalnog i informalnog obrazovanja odraslih i njegovom približavanju svim društvenim i geografskim slojevima društva. Neprihvatljivo ignorirati tu činjenicu u 2016. godini, posebno iz razloga što su se udruge već višestruko dokazale na tom području, ali i pokazale institucijama države da su spremne dopuniti ulogu države kada država nije u mogućnosti odgovoriti na potrebe građana iz financijskih, kapacitetnih i drugih razloga, što je u konačnici i ispunjavanje svrhe samog postojanja udruga. Slijedom navedenog smatramo da je neophodna veća fleksibilnost sustava obrazovanja odraslih je jer će se time, između ostalog, stvoriti prostor poticanja i omogućavanja poslodavcima da aktivno upućuju zaposlenike u programe osposobljavanja i usavršavanja, ali i u sudjelovanje u projektima i programima za opće dobro koje provode udruge, volontiranje za dobrobit zajednice i slično. Prema tome, bilo bi važno kada bi obrazovanje odraslih prepoznavalo, primjerice, volonterske kompetencije u udrugama, odnosno društveno korisno učenje, a posebno u udrugama pružateljima socijalnih usluga što je svakako dobar način informalnog učenja kroz sudjelovanje. Naime, postoje udruge koje dugi niz godina kontinuirano provode različite neformalne obrazovne programe, te za koje postoji kontinuiran interes građana/ki. Obrazovanje odraslih prema Zakonu iz 2007. „mogu provoditi pučka otvorena učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb osoba s posebnim potrebama te penološke i druge ustanove (ustanove za obrazovanje odraslih), ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom“ što bi bilo važno proširiti i dodatno zakonski urediti tako da bi uključivalo i udruge. Prije toga, trebalo bi unaprijediti i pojednostaviti sustav osnivanja ustanova za obrazovanje odraslih, te registriranje njihovih djelatnosti što bi u konačnici rezultiralo većom fleksibilnosti sustava obrazovanja odraslih. Veća fleksibilnost sustava obrazovanja odraslih poželjna je jer će se time, između ostalog, stvoriti prostor poticanja i omogućavanja poslodavcima da aktivno uključuju zaposlenike u programe osposobljavanja i usavršavanja, ali i sudjelovanje u projektima i programima za opće dobro koje provode udruge, volontiranje za dobrobit zajednice i slično. Prema tome, bilo bi važno kada bi obrazovanje odraslih uključivalo i volonterske opcije u udrugama, odnosno društveno korisnog učenja, a posebno u udrugama pružateljima socijalnih usluga što je svakako dobar način informalnog učenja kroz sudjelovanje. Osim toga, kao što je ranije navedeno, treba omogućiti da se obrazovni programi stečeni u udrugama, odnosno skupovi ishoda učenja vrednuju jednako (ili slično) kao i oni stečeni u ustanovama. Važno je jasno razjasniti da udruge i ustanove ne obavljaju konkurentske, već komplementarne usluge i kao takve koegzistiraju već godinama. Što se tiče stjecanja volonterskih kompetencija skrećemo pozornost na Zakon o volonterstvu (NN 58/07 i 22/13) koji propisuje izdavanje Potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje za dugotrajne oblike volontiranja koju je organizator volontiranja dužan izdati dugotrajnom volonteru, a za koju je Ministarstvo socijalne politike i mladih kao nositelj provedbe Zakona, krajem 2013. godine izradilo okvirni sadržaj Potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje čime je dodatno naglašena uloga organizatora volontiranja – najčešće organizacija civilnoga društva u stjecanju praktičnih znanja volontera koje se Potvrdom valoriziraju na tržištu rada. Ujedno predlažemo i izradu baze obrazovnih programa za odrasle osobe (i izdanih potvrda i javnih isprava) od strane svih dionika pružatelja obrazovnih programa, kako formalnih, tako i neformalnih i informalnih s ciljem što boljeg i točnijeg informiranja građana/ki o opcijama koje su im na raspolaganju, što bi svakako trebalo uključivati prepoznavanje i verificiranje obrazovnih programa organizacija civilnoga društva Smatramo da postoji prostor za takvu dopunu nacrta Zakona kako je on sada formuliran u dijelu prepoznavanja programa organizacija civilnoga društva kao nositelja neformalnog obrazovanja i informalnog učenja, odnosno prethodno stečenih skupova ishoda učenja. Naime, temeljem članka 4. stavka 4. nacrta prijedloga Zakona o obrazovanju odraslih „Sukladno odredbama zakona koji uređuje Hrvatski kvalifikacijski okvir, odrasli mogu dokazati prethodno stečene skupove ishoda učenja prema akreditiranim programima za vrednovanje neformalno i informalno stečenih znanja i vještina“ što bi značilo da spomenuti prethodno stečeni skupovi ishoda učenja mogu uključivati i znanja i vještine stečene putem nekih od mnogobrojnih obrazovnih programa organizacija civilnoga društva. | Nije prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Zakonom o obrazovanju odraslih uređuje se djelatnost formalnog obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj koji se obavlja kao javna djelatnost, a ostvaruje se u skladu s odredbama ovog Zakona, zakona kojima se uređuje djelatnost odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama i Zakona o ustanovama (Narodne novine, broj 76/1993, 29/1997, 47/1999, 35/2008). Ovim zakonskim prijedlogom otvara se mogućnost za dokazivanje prethodno stečenih kompetencija sukladno odredbama zakona koji uređuje Hrvatski kvalifikacijski okvir. Budući da se organizacije civilnog društva i udruge ne osnivaju sukladno navedenom zakonodavnom okviru, vaš prijedlog se odbija. |
| 2 | Sveučilišna knjižnica Rijeka | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH | Mislim da bi zakon koji regulira područje obrazovanja barem jednom trebala biti uključena riječ "knjiga", "udžbenik" ili "literatura". Toliko o načelu poticanja čitanja. | Nije prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Komentar se odbija. Navedena primjedba nije vezana uz predmet javnoga savjetovanja. |
| 3 | Igor Lukić | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH | Prijedlog Zakona nije cjelovit i kao takav diskriminatoran je prema pravnim osobama registriranima kao trgovačka društva, a koja obavljaju djelatnost obrazovanja odraslih. Pritom se u prvom redu misli na neformalno obrazovanje u vidu tečajeva stranih jezika koje obavljaju škole stranih jezika, uglavnom registrirane kao trgovačka društva. Ovaj zakon ne predviđa nikakva prava za ovaj oblik pravnih osoba te ih isključuje kako iz pravne regulative tako i iz svih prava koje uživaju ustanove. Predlažem da stručna radna skupina za izradu ovog zakonskog prijedloga o istome promisli te da nadopuni zakon ili da se razmotri osnivanje radne skupine koja će izraditi zakon o pružateljima usluga neformalnog obrazovanja odraslih. Igor Lukić, Omnia intellecta d.o.o., Zagreb | Nije prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Komentar se odbija. Odredbe ovog zakonskog prijedloga ne odnose se na izvođenje neformalnih programa obrazovanja. |
| 4 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 3. | Što podrazumijeva postupak akreditacije? Da li je on istovjetan dosadašnjem postupku verifikacije? Zašto i administativni radnici ne mogu biti uključeni pod pojam andragoški djelatnik? Smatramo da ishodi nisu kompetencije. Ishodi opisuju kompetencije. Ishodi učenja predstavljaju iskaze kojima se izražava što učenik/polaznik treba znati, razumjeti i/ili biti u mogućnosti pokazati nakon što završi određeni proces učenja. | Djelomično prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Akreditacija je postupak vanjskog vrednovanja novih formalnih programa obrazovanja odraslih kako bi se utvrdilo ispunjava li ustanova za obrazovanje odraslih nužne postavljene uvjete i standarde za izvođenje programa obrazovanja i programa vrednovanja o čemu se donosi rješenje. Budući da andragoški radnik može biti isključivo osoba koja provodi obrazovanje odraslih, nije moguće uvrstiti administrativno osoblje pod isti pojam. Komentar o ishodima učenja se prihvaća. |
| 5 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 8. | Pretpostavljam da se to isto tako odnosi na akreditirane programe. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Članak se odnosi na akreditirane programe. |
| 6 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 8. | U stavku 3 se govori o nastavi, dok se u drugim dijelovima teksta navodi izraz ˝izvođenje programa˝. Potrebno je uskladiti terminologiju. | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 7 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 8. | Ustanove za obrazovanje odraslih mogu izvoditi i neformalne programe. Iz ovog članka nije jasno da li se odnose i na izvođenje neformalnih programa. Stavak 1 bi trebao u tom slučaju glasiti: ˝Ustanova može izvoditi formalni program...˝, a i u ostalim stavcima naglasiti na se radi o odredbama za izvođenje formalnih, akreditiranih programa. | Nije prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Zakonom o obrazovanju odraslih uređuje se djelatnost formalnog obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj koji se obavlja kao javna djelatnost. Ustanove za obrazovanje odraslih mogu izvoditi i neformalne programe, za koje se ne izdaje javna isprava te slijedom toga nisu predmet ovog zakona. |
| 8 | Vanda Cegledi | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 9. | čl.9 st.1 nadopunila bih... Ustanovom upravlja upravno vijeće ili školski odbor koji se imenuje sukladno Zakonu o ustanovama i Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi... jer se program školovanja odraslih realizira i u školskim ustanovama | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 9 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 10. | Mislimo da će ovo za većinu ustanova biti veliki problem jer su neki ravnatelji zaposleni u svojim ustanovama s nepunim radnim vremenom, a neki su u mirovini jer to zakon dozvoljava na pola radnog vremena. | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 10 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 10. | Nepotrebno je određivati zakonom radno vrijeme ravnatelja i time određivati unutarnje ustrojstvo ustanove. Zakon bi trebao osiguravati kvalitetu. Ako ravnatelj svoj posao obavlja u pola radnog vremena, a postiže kvalitetu iz članka 20 ovog zakona, zakonodavac bi trebao biti zadovoljan. Osim toga, ustanova ima različitih veličina, pa će i posao ravnatelja biti različitog obima. | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 11 | Pučko otvoreno učilište Varaždin | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 10. | Ako je dovoljno da ravnatelj i voditelj obrazovanja u jednoj osobi radi dva posla u jednom punom radnom vremenu, onda se ne čini logičnim da u slučaju kad se radi o dvije osobe, da su za isti posao potrebna dva puna radna vremena. Zapravo mi se ne čini potrebnim uopće u zakonu navoditi duljinu radnog vremena ravnatelja i voditelja, jer ono neće osigurati kvalitetu obrazovanja. Predlažem i dodatni stavak o tome da ravnatelja isto tako i voditelja zapošljava osnivač i isplaćuje im plaću za njihov rad. | Djelomično prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Dio komentara koji se odnosi na radno vrijeme ravnatelja i voditelja se prihvaća. Reguliranje pitanja odnosa osnivača i zaposlenika ustanove nije predmet rješavanja ovog zakonskog prijedloga. |
| 12 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 11. | Zašto mora biti puno radno vrijeme voditelja obrazovanja? | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 13 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 11. | Isti komentar vrijedi kao što smo naveli u članku 10. Nepotrebno je određivati zakonom radno vrijeme ravnatelja. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. Prijedlog se prihvaća. |
| 14 | Pučko otvoreno učilište Varaždin | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 11. | Ako upravno vijeće imenuje ravnatelja ponavlja se pitanje tko mu treba dati plaću. Predlažem da se doda " a osnivač mu isplaćuje plaću za njegov rad" | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Reguliranje pitanja odnosa osnivača i zaposlenika ustanove nije predmet rješavanja ovog zakonskog prijedloga. |
| 15 | Pučko otvoreno učilište Varaždin | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 11. | Ako je dovoljno da ravnatelj i voditelj obrazovanja u jednoj osobi radi u punom radnom vremenu, onda se ne čini logičnim da u slučaju kad se radi o dvije osobe, da su za isti posao potrebna dva puna radna vremena. Zapravo mi se ne čini potrebnim uopće navoditi duljinu radnog vremena ravnatelja i voditelja, jer ono neće osigurati kvalitetu obrazovanja. | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 16 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 12. | Kada će biti propisan Pravilnik? | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Ministar će donijeti pravilnik u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog Zakona. |
| 17 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 13. | Nejasno nam je zašto do 1. veljače? Da li će se obrazovanje odraslih ubuduće voditi prema kalendarskoj ili školskoj godini? | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Obrazovanje odraslih nije vezano uz školsku godinu, nego uz dinamiku upisivanja skupina polaznika. |
| 18 | Pučko otvoreno učilište Varaždin | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 13. | Upravno vijeće daje suglasnost na plan kojeg izrađuje ravnatelj. | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 19 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 14. | Iako se u članku 4 spominje da se obrazovanje odraslih odvija u formalnom i neformalnom obliku, cijeli odlomak ˝Programi obrazovanja odraslih˝ (od članka 14 nadalje) odnosi se samo na formalno obrazovanje, iako to nije posebno naznačeno. Potrebno je kod svakog članka naznačiti odnosi li se neka odredba samo na formalno ili i na neformalno obrazovanje odraslih. Nedostaju odredbe o neformalnom obrazovanju. | Djelomično prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Dio komentara koji se odnosi na razlikovanje formalnih i neformalnih programa obrazovanja se prihvaća. Zakonom o obrazovanju odraslih uređuje se djelatnost formalnog obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj koji se obavlja kao javna djelatnost. Ustanove za obrazovanje odraslih mogu izvoditi i neformalne programe, za koje se ne izdaje javna isprava te slijedom toga nisu predmet ovog zakona. |
| 20 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 15. | Inicijativu pozdravljamo! Bilo bi odlično kada bi Ministarstvo u nekom određenom vremenu donijelo sve programe, kako bi se izbjegle razlike u programima među ustanovama. Za sada je važno da je samo naziv programa u skladu s NKD, a sadržaji u dvije ustanove mogu biti potpuno različiti. | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 21 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 18. | Na koji vremenski rok se odnosi periodični postupak reakreditacije? Što podrazumijeva postupak akreditacije? Da li je on istovjetan dosadašnjem postupku verifikacije? Hoće li se i koliko naplaćivati postupak akreditacije ili reakreditacije? Vremensko trajanje akreditacije na osnovi rješenja od strane Ministarstva? | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Postupak akreditacije/reakreditacije će biti uređen podzakonskim propisom kojeg će donijeti ministar u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakonskog prijedloga. |
| 22 | Pučko otvoreno učilište Varaždin | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 18. | Očekivali smo da će biti formirana baza svih programa kod Agencije ili Ministarstva. Takva djelomična praksa već postoji i pokazala se izuzetno svrsishodnom. Napokon ako to ima redovno školstvo, zašto to nema formalno obrazovanje odraslih? | Nije prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Vaš prijedlog se ne prihvaća Program obrazovanja donosi ustanova za obrazovanje odraslih. Iznimno, program obrazovanja može donijeti i Ministarstvo te u tom slučaju program obrazovanja Ministarstva postaje obvezan za sve ustanove za obrazovanje odraslih koje izvode ili namjeravaju izvoditi navedeni program obrazovanja. |
| 23 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 19. | Andragoška dokumentacija nije prilagođena niti funkcionalna za stjecanje srednje školske spreme i programe stjecanja srednje stručne spreme u obrazovanju odraslih jer se vodi dnevnik rada iz redovitih srednjih škola. Predlažemo prilagodbu. | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 24 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 19. | Na završetku formalnog, akreditiranog obrazovanja. Neformalno obrazovanje je isto tako obrazovanje odraslih prema ovom zakonu, a ne izdaje se javna isprava | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 25 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 21. | Što je s prethodno odobrenim programima? Ponovna akreditacija? | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Postupak akreditacije programa će biti uređen podzakonskim propisom Sva važeća rješenja o odobrenju izvođenja programa obrazovanja vrijede tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, nakon čega su ustanove za obrazovanje odraslih dužne uskladiti programe obrazovanja s odredbama metodologije koja će biti propisana podzakonskim rješenjem ovog Zakona. Ukoliko prije isteka roka od tri godine u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira budu upisani skupovi ishoda učenja ili standarda kvalifikacije, ustanova za obrazovanje odraslih je dužna u roku od šest mjeseci od dana upisa skupova ishoda učenja ili standarda kvalifikacije u Registar HKO-a uskladiti programe obrazovanja te ishoditi novu akreditacijsku preporuku Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i rješenje o akreditaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| 26 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 21. | Isto: samo formalno | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Prijedlog se prihvaća. |
| 27 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 23. | Nepoznati su postupci iz članka 23. St.11 stoga smatramo da je 6 mjeseci jako kratak rok za polaganje stručnog ispita. Da li će pravilnik omogućiti da se u 6 mjeseci steknu andragoške kompetencije i polaže stručni andragoški ispit - prema stavku 7, ovog članka? U kojem vremenskom razdoblju će biti donesen pravilnik? Tko će snositi trošak polaganja stručnog andragoškog ispita? Predlažemo posebni senzibilitet prema nezaposlenim osobama. | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Odredbama ovog članka određeno je rješavanje navedenog pitanja posebnim podzakonskim propisom. Andragoški radnici dužni su u roku od dvije godine od sklapanja prvog ugovora o izvođenju nastave s ustanovom za obrazovanje odraslih položiti stručni andragoški ispit. Pravilnik će biti donesen u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakonskog prijedloga. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 28 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 23. | Odnosi li se to i na izvođenje neformalnih programa? | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Odredbe ovog zakonskog prijedloga ne odnose se na izvođenje neformalnih programa obrazovanja. |
| 29 | ACT Grupa | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 23. | Zašto ustanova ne bi mogla sklopiti ugovor o radu s radnikom na manje od pola radnog vremena? Mora li ustanova sklopiti ugovor o radu ako rad prelazi polovinu punog radnog vremena? | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Andragoški radnici zasnivaju radni odnos u ustanovama za obrazovanje odraslih sukladno odredbama Zakona o radu. |
| 30 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 30. | Nažalost, mišljenja smo da će financiranje privatnih ustanova iz državnog proračuna i proračuna lokalne samouprave teško zaživjeti, naročito u manjim sredinama, iako je to u većini zemalja EU već uhodana praksa | Prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Sredstva za financiranje i poticanje obrazovanja odraslih osiguravaju se u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave (javna sredstva), neposredno od polaznika i poslodavaca te iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Javna sredstva će se ustanovama dodjeljivatoi temeljem javnog poziva te u skladu s rezultatima vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih, neovisno o tome tko je osnivač. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 31 | Pučko otvoreno učilište Varaždin | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 30. | Očekivali smo konkretnije odredbe o financiranju ustanova / učilišta. Npr. Plaće zaposlenika ( i osnovne materijalne troškove ) osigurava osnivač. Sada imamo apsurdnu situaciju da ravnatelja zapošljava Upravno i Gradsko vijeće da bi on zaradio sredstva za rad učilišta uz brojna ograničenja koja mu nameće osnivač. | Nije prihvaćen | Vaš komentar je zaprimljen. Reguliranje pitanja odnosa osnivača i zaposlenika ustanove nije predmet rješavanja ovog zakonskog prijedloga. |
| 32 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 31. | Ovo bi bilo izvrsno kada bi stvarno zaživjelo.. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Zahvaljujemo na Vašoj podršci. |
| 33 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 35. | Smatramo da je kratak rok za cca 500 ustanova, nekoliko tisuća programa za reakreditaciju u roku 6mjeseci? Da li će pravilnik obuhvatiti i prethodno stečene kvalifikacije, npr., veliki dio andragoških djelatnika ima položen stručni ispit pri ASOO, za redovno školstvo, plus usavršavanje za Andragoškog voditelja koje je provodilo Andragoško učilište Zvonimir? | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Donositelj programa obrazovanja dužan je u roku od 6 mjeseci od dana upisa skupova ishoda učenja ili standarda kvalifikacije u Registar HKO-a uskladiti programe obrazovanja te ishoditi novu akreditacijsku preporuku Agencije i rješenje o akreditaciji Ministarstva. Sva ostala važeća rješenja o odobrenju izvođenja programa obrazovanja vrijede tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona. Andragoškim radnicima koji su položili stručni ispit u redovitom sustavu obrazovanja priznaje se andragoška licencija. |
| 34 | Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske | ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH, Članak 36. | Mogu li ustanove uskladiti svoj rad prije pravilnika koji će donijeti Ministar, prema prijedlogu ovog Zakona? | Primljeno na znanje | Vaš komentar je zaprimljen. Do stupanja na snagu provedbenih propisa, donesenih na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (Narodne novine, broj 129/2008 i 52/2010), Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije (Narodne novine, broj 129/2008), Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/2008, 50/2010 i 61/2014), Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/2008), osim onih odredbi koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. |