Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | PRAVILNIK | Kao u mnogo ranijih slučajeva izrade i predlaganja propisa i sada nedostaje pozadinski popratni dokument koji bi objasnio ideju i koncept prijedloga Pravilnika odnosno propisa kojima se uređuje sustav poticanja proizvodnje električne energije korišenjem obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja. Takav dokument ne treba sažeto prepričavati i navoditi/ponavljati sadržaj prijedloga propisa već treba jasno predočiti strateška opredijeljenja, ciljeve i načela, razloge, podloge, tehničke i ekonomske analize, simulacije, primjere i sl. temeljem kojih je izrađen prijedlog Pravilnika. Iz takvog dokumenta mora biti vidljivo što se sve razmatralo i uzelo u obzir prilikom izrade propisa te zašto su odabrana predložena rješenja. | Nema odgovora | |
| 2 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | PRAVILNIK | Cijeli Pravilnik u dijelu koji se odnosi na jednostavna proizvodna postrojenja napisan je s pretpostavkom da i za ona jednostavna proizvodna postrojenja koja će biti u sustavu poticanja ne treba ishoditi uporabnu dozvolu. U smislu odredbi čl.5.podst.9. i podst.10. te čl.6.st.1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ br. 79/2014, 41/2015 i 75/2015) postoje dvije kategorije jednostavnih građevina/radova koje se odnose na postavljanje sustava fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje električne energije moguće istih tehničkih karakteristika, ali ovisno o tome predaje li se energija u mrežu ili ne, uporabnu dozvola treba ili ne treba ishoditi. Slijedom toga a posebice imajući na umu odredbu čl.5.st.2. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/2013) potrebno je s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja provjeriti usklađenost ovog Pravilnika s propisima iz područja gradnje. Ovo tim više što dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti nije potrebno ishoditi za jednostavna postrojenja. | Nema odgovora | |
| 3 | Jozo Ćurić | PRAVILNIK | Poštovani, mišljenja sam da treba pravednije podijeliti razrede u hidroelektranama zato što smo mi u Dalmaciji limitirani općim parametrima(protoku vode npr) te na nekoliko lokacija može biti maksimalno 1,2-1,7 MW te ne bi bilo u redu da male protočne hidroelektrane bez akumulacije budu u istom razredu sa relativno velikim hidroelektranama..To napominjem jer mi logika govori da će biti manja otkupna cijena u ovako velikom rasponu snage koji ste vi predložili(od 500kw-10MW). PREDLAŽEM KATEGORIJU ZA HIDROELEKTRANE OD 500kw do uključivo 2MW. Također bi bilo raščlaniti i nadalje: -od 2 MW-do uključivo 5MW -od 5MW-do uključivo 10MW | Nema odgovora | |
| 4 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRAVILNIK | U odnosu na prethodnu javnu raspravu u siječnju 2016. na predmetni Pravilnik te objavljene rezultate iste, može se uočiti da je manji dio primjedbi uvažen, i to uglavnom one nomotehničke prirode te djelomično definicije i izričaji, dok je većina primjedbi koncepcijske prirode, koje su se odnosile na sadržaj, postupke, procedure i pravila vezana uz OIEVUK odbijena, ili uz opasku „primljeno na znanje“ za što nije do kraja jasno u kojem smislu utječe na konačan prijedlog Pravilnika. I dalje smo mišljenja da je potrebno javno objaviti ekonomske i tehničke analize i podloge temeljem kojih je izrađen Pravilnik i u njemu specificirane grupe proizvodnih postrojenja, kao i naknade koje su članovi EKO bilančne grupe dužni podmirivati na ime energije uravnoteženja. Generalno, Pravilnik je preopširan i detaljan te se mogao u određenom dijelu pojednostaviti donošenjem Metodologije kojom bi se definirali svi potrebni parametri, kao i izračuni svih troškova i cijena, trenutno obrađeni u Pravilniku. Pravilnik je potrebno u manjoj mjeri terminološki doraditi te uskladiti s važećim propisima. Vezano za Stavak 7. Članka 59. ostavljena je mogućnost slobodne interpretacije što sve ulazi u operativne troškove za pojedine tehnologije. Predlaže se navedenim člankom Pravilnika detaljno propisati strukturu operativnih troškova za pojedine tehnologije proizvodnih postrojenja, ili alternativno ujedno puno logičnije, da se svi parametri s detaljnom strukturom definiraju Metodologijom za izračun maksimalnim referentnih vrijednosti kojom se propisuju referentne vrijednosti i zajamčene cijene, pošto je u ovom trenutku što se načina utvrđivanja investicijskih i operativnih troškova tiče razvidno samo sljedeće: „8) Investicijske i operativne troškove operator tržišta električne energije utvrđuje na temelju analize o planiranim i realiziranim projektima u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, uvažavajući specifičnosti različitih tehnologija, napredak u razvitku tehnologija i iskustva u korištenju proizvodnih postrojenja te cijene i trendove kretanja cijena goriva odnosno sirovina, te ostalih utjecajnih parametara.“ Naime jasno je da za pojedine tehnologije postoje specifične vrste troškova, koje ovise o gorivu i tehnologiji, ili pak proizlaze iz propisa važećih u RH, a možda nisu propisani u drugim državama. Tako primjerice u spomenute operativne troškove ulaze troškovi gospodarenja digestatom kod bioplinskih postrojenja ili troškovi monitoringa (bez obzira na tip postrojenja) troškovi gospodarenja otpadom… odnosno kod kogeneracija „troškovi nabave električne energije za hladni pogon i pokretanje proizvodnih jedinica“, “troškovi kupnje emisijskih jedinica“, troškovi kemikalija za pripremu vode“, „troškovi dobave i odvodnje vode“, „troškovi zbrinjavanja otpada“, „troškovi zaštite okoliša“ … Nadalje, naknada za troškove uravnoteženja koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe, trebala bi proizlaziti iz stvarnih troškova koje ta bilančna grupa uzrokuje u EES-u. Definiranje na način kako je predloženo u Pravilniku, izravno derogira Zakon o tržištu električne energije, odnosno Pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava, kao i Pravila organiziranja tržišta električne energije, jer ne odražava stvarna odstupanja, i ne potiče što točnije planiranje rada elektrana u sustavu poticaja, te se posljedično ne smanjuju troškovi odstupanja. Shodno navedenome, predlažemo izbaciti članak kojim se rješava pitanje uravnoteženja EKO bilančne grupe, budući da EKO bilančna grupa troškove uravnoteženja treba snositi kao i svaka druga bilančna grupa, prema ostvarenju u odnosu na plan (ugovorni raspored), u skladu s Pravilima o uravnoteženju EES-a koja su donesena u svibnju o.g. i Metodologijom za određivanje cijena za obračun električne energije uravnoteženja koju je HERA donijela u srpnju o.g. Kako uravnoteženje predstavlja stvaran trošak i postoji mogućnost mjerenja istog, bitno je da ga se tako i tretira, a ne kao naknadu ili namet, koji se paušalno naplaćuje. Što se tiče problematike krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom istu je potrebno jasnije razraditi, s obzirom na sve veći broj upita od strane krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom upućenih opskrbljivačima, a vezano uz otkup električne energije isporučene u mrežu posebice načine, odnosno strukturu datoteke obračuna za takvog krajnjeg kupca od strane operatora distribucijskog sustava prema opskrbljivačima, izgled računa, tehničke detalje oko izračuna prosječne prodajne cijene koja je temelj za izračun otkupne cijene te ostale podatke prema potrebi. Zaključno, sve primjedbe koje nisu prihvaćene u okviru prethodne javne rasprave i dalje stoje. | Nema odgovora | |
| 5 | Energija Bioplina d.o.o. | PRAVILNIK | Sažetak komentara i prijedloga članova HRVATSKE UDRUGE PROIZVOĐAČA BIOPLINA: Generalni komentari: 1. treba uzeti u obzir specifičnosti bioplinskih postrojenja zbog velikog značenja pripreme sirovine za proizvodnju, a time i posebno u pravilniku vrednovati zbog: a. razvoja ruralnog područja (odnosno zapošljavanje poljoprivrednih proizvođača), b. da se stavljaju u funkciju neiskorištena neobrađena poljoprivredna područja, c. održivi sustav suvremenih tehnologija, agrotehničkih mjera, prirodnih procesa i novog zapošljavanja koristeći nusprodukte u proizvodnji bioplina d. homogenizacija lokalnih sredina i sprečavanje odumiranja sela e. povezivanje učinka energetske učinkovitosti sa proizvodnjom poljoprivrednih biorazgradivih proizvoda 2. neusklađenost Zakona i Pravilnika te nepravovremeno donošenje regulativnih akata 3. neusklađenost postojećih zakona iz sfere zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje, Zakona o vlasništvu i Zakona o energetici (ne postojanje preciznih prostornih planova za izgradnju bioplinskih postrojenja, spori i neučinkoviti sustav i dodjela državnih zemljišta i dugotrajno sređivanje imovinsko- pravnih odnosa) 4. nisu jasno definirana pravila tretmana biorazgradivog otpada kao sirovine za proizvodnju bioplina npr. tretman mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za korištenje u bioplinskim postrojenjima (nema isti tretman kao i nakon sušenja na uređajima za pročišćavanje za poljoprivrednu proizvodnju) 5. nepotrebno administriranje (ponavljanje dokumenata u svim fazama stjecanja statusa povlaštenog proizvođača, a koji su sadržani u prethodnim postupcima te su pravovaljani). 6. Zašto se skratio vijek na 12 godina umjesto prijašnjih 14? Klasifikacija: 7. uvesti da bioplinska postrojenja do 300 Kw idu u feed in tarife bez zauzimanja kvote (veličina prikladna hrvatskim poljoprivrednicima) Članak 26., stavak 2.: 8. također do 300 Kw uvesti Članak 30.: 9. tražiti pojašnjenje članka u smislu da se izmjerena toplinska energija predana za potrebe proizvodnje električne energije na drugom proizvodnom postrojenju (ORC) uvrsti u izračun iskorištenja toplinske energije Izračun metodologija: 10. parametri koji se koriste su pretpostavke koje mogu znatno utjecati na uspjeh i isplativost cijele investicije Članak 60: 11. tražiti pojašnjenje da li opis članka podrazumijeva i korekciju odobrenih godišnjih kvota Prijedlog: 12. uvesti sustav nagrađivanja koji je povezan na godišnjom učinkovitosti i nekoliko faktora: a. količina ulaznih sirovina (za iskorištenje biorazgradivog neopasnog otpada) – dodatne stimulacije b. kvalitetno iskorištenje nusproizvoda (digestata)- dodatne stimulacije c. iskorištenje topline u proizvodnim pogonima (vlastitim i povezanih poduzeća)- dodatne stimulacije d. broj otvorenih radnih mjesta u pogonima koja koriste toplinsku energiju- dodatne stimulacije e. JLS skupina razvijenosti- dodatne stimulacije za nerazvijena područja gdje se otvaraju radna mjesta 13. Da se segment obnovljive energije iz bioplinskih postrojenja izuzme iz plaćanja energije uravnoteženja zbog kontinuirane i konstantne proizvodnje te minimalnog sudjelovanja u bilanci proizvodnje iz OIE | Nema odgovora | |
| 6 | Energetski institut Hrvoje Požar | PRAVILNIK | BIOGAS ACTION: OKRUGLI STOL "Nacrt Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije – prostor za bioplin", HGK, 1.9.2016., SAŽETAK ZAPISNIKA U sklopu H2020 projekta BiogasAction www.biogasaction.eu 1.9.2016. godine je organiziran Okrugli stol na temu Nacrta Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije – prostor za bioplin, a s ciljem da se zaključci unesu u eSavjetovanje kao sugestije za unapređenje kvalitete Pravilnika. Popis i cjelovit Zapisnik sudionika Okruglog stola je moguće dobiti na upit. Sažetak komentara: Nacrt u postojećem stanju je izrazito teško razumjeti i pratiti, a pogotovo zbog izuzeća stavaka skupina pri razvrstavanju elektrana u kategorije (Članak 5). Prevladavajuće mišljenje sudionika Okruglog stola je da način na koji su opisane elektrane na bioplin i njihova uloga u sustavu tržišnih premija, troškovima uravnoteženja mreže, sudjelovanju u konkuretnom natječajnom postupku onemogućava razvoj tržišta bioplina u Republici Hrvatskoj. Bioplinska postrojenja imaju višestruku korist za ukupno okruženje i zajednicu u kojoj se nalaze. Ona pomažu zadržati postojeće i potiču stvaranje novih proizvodnih cjelina, otvaraju široke mogućnosti, predstavljaju koristi za gospodarstvo i to u ruralnim područjima. Kod samog izvođenja radova, koriste se kapaciteti lokalne zajednice i veliki je udio domaće komponente. Bioplinska postrojenja zapošljavaju ljude i dodaju vrijednost poljoprivrednom otpadu umjesto da on bude opterećenje za okoliš. Zato proizvodnja bioplina ima visoke operativne troškove i poslovanje ne može biti ovisno o tržišnim premijama za što je primjer Republika Češka u kojoj nije bilo niti jedne investicije u bioplin od prelaska na sustav tržišnih premija u 2014. godini. Propušteno je iskoristiti mogućnosti iz činjenice da je bioplin energent koji se može uskladištiti te proizvodnja električne energije regulirati prema potrebi sustava tj. potražnji. Budući da nije bilo predstavnika elektrana na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, a ta se tematika ne pokriva kroz BiogasAction projekt, komentari su usmjereni na „elektrane na bioplin proizveden iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka, otpada biljnog i životinjskog podrijetla i biorazgradivog otpada“ kako su definirane u nacrtu Pravilnika. Predlaže se: 1. Iskoristiti izuzeća koja nisu prenijeta u Zakonu, ali su u skladu s EU regulativom koja opisuje Premijski sustav poticanja o Omogućiti da elektrane na bioplin ostanu u sustavu feed-in poticanja i to do 500 kW instalirane snage, odnosno za prvih 500 kW instalirane snage. o Izuzeti elektrane na bioplin do 500 kW z sustava direktne prodaje električne energije na tržištu već ih zadržati u sustavu obveznog otkupa. o Izuzeti iz konkurentnog natječajnog postupka elektrane na bioplin do 500 kW, demonstracijske projekte do 1 MW. o Diferencirati plaćanje troškova energije uravnoteženja prema mjestu nastanka potrebe za energijom uravnoteženja. 2. Napraviti podloge za prihvat malih proizvođača električne energije u sustav pružanja pomoćnih usluga uravnoteženja mreže. 3. Pojednostavniti proširenje bioplinskog postrojenja u odnosu na proizvodnu jedinicu i instaliranu snagu kako bi se omogućilo povećanje instalirane snage te sudjelovanje u pružanju pomoćnih usluga uravnoteženja mreže. 4. Povećati mogućnosti da elektrana na bioplin ostvaruje i usluge ekosustava kroz zakonodavstvo koje opisuje ruralni razvoj i zaštitu okoliša. Konkretne intervencije u Pravilnik: Članak 5. (stavak 1, točka f. prethodne verzije prijedloga Pravilnika) Izbrisati kategoriju: „1. elektrane na bioplin instalirane snage do uključivo 30 kW, „ Članak 5. umetnuti (iza stavka 5 prethodne verzije prijedloga Pravilnika) novi stavak (6) (6) U svrhu provedbe Zakona elektrane na bioplin s obzirom na način proizvodnje energije iz bioplina dodatno se dijele na: 1. elektrane na bioplin sa skladištem za bioplin koji odgovara dvostrukoj instaliranoj snazi elektrane i mogućnošću upravljanja proizvodnjom električne energije, 2. elektrane na bioplin s klasičnim skladištem za bioplin. Skladištenje električne energije i pričuvno napajanje Članak 31, dodati stavak (3): (3) elektrana na bioplin, prema Članku 5, stavak 6, isporučuje energiju u trenutku potražnje, ona će biti otkupljena po tržišnoj premiji uvećanoj za naknadu troškova uravnoteženja mreže. Pojašnjenje: naknada bi se trebala odrediti na temelju tehničkih i ekonomskih podloga. Članak 54. dodati stavak (3): (3) metodologija se ne odnosi na elektrane na bioplin iz članka 5, stavak (1), točka f, pod-točka 2 jer se te elektrane zadržavaju na sustavu feed-in. Visina tarifne stavke će se odrediti posebnim propisom. Pojašnjenje: naknada bi se trebala odrediti na temelju tehničkih i ekonomskih podloga te razraditi tarifne stavke i bonuse na način da se stimulira zbrinjavanje gnoja i biorazgradivog otpada, zapošljavanje u ruralnim krajevima, korištenje toplinske energije…te prema veličini elektrane. Članak 68., dodati stavak (7): (7) Elektrane na bioplin iz članka 5, stavka 1, točke f, podtočke 2 su izuzete iz natjecanja definiranog stavkom (1) ovog članka, a energiju proizvedenu iz predmetnih elektrana direktno otkupljuje Operater prema unaprijed ugovorenom tarifnom stavkom, prema Članku 54, stavak 3 i uvjetima propisanim posebnim propisom sve dok se ne ispuni raspoloživa kvota za poticanje električne energije iz bioplina. Članak 102. u potpunosti izmijeniti prema danim komentarima DIO SEDMI NAKNADA ZA TROŠKOVE URAVNOTEŽENJA KOJU PLAĆAJU ČLANOVI EKO BILANČNE GRUPE Naknada za troškove uravnoteženja Članak 102. (1) Članovi EKO bilančne grupe čija priključna snaga prelazi 30kW dužni su plaćati operatoru tržišta električne energije mjesečnu naknadu za troškove nastale obračunom energije uravnoteženja (dalje u tekstu naknada za troškove uravnoteženja) sukladno Zakonu. Prema Pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava koriste se pojmovi „obračun odstupanja bilančnih grupa“, odnosno „financijska obveza za odstupanje bilančne grupe“, a navedena terminologija je u suprotnosti sa Zakonom o tržištu električne energije (NN 102/15), članak 2: 11. energija uravnoteženja – električna energija koju aktivira operator prijenosnog sustava radi pokrivanja razlike između stvarno isporučene ili preuzete električne energije i ugovorenih količina električne energije te radi održavanja frekvencije u elektroenergetskom sustavu u propisanim granicama, (2) Naknada za troškove uravnoteženja iz stavka 1. ovoga članka obračunava se u HRK po kWh neto isporučene električne energije. (3) Naknada za troškove uravnoteženja za članove EKO bilančne grupe čija su proizvodna postrojenja iz grupa određenih člankom 5. stavkom 1. a) ovoga Pravilnika iznosi 0,01 HRK po kWh neto isporučene električne energije. (4) Naknada za troškove uravnoteženja za članove EKO bilančne grupe čija su proizvodna postrojenja iz grupa određenih člankom 5. stavkom 1. c) ovog Pravilnika iznosi 0,015 HRK po kWh neto isporučene električne energije. (5) Naknada za troškove uravnoteženja za članove EKO bilančne grupe čija su proizvodna postrojejna iz ostalih grupa iznosi 0,003 HRK po kWh neto isporučene električne energije. (6) Plaćanje naknade za troškove uravnoteženja bitan je sastojak Ugovora o članstvu u EKO bilančnoj grupi. (7) Ugovorom o članstvu u EKO bilančnoj grupi utvrđuju se rokovi, način plaćanja i jamstva za isplatu naknade za troškove uravnoteženja. (8) Visina naknade za troškove uravnoteženja korigira se svake godine u odnosu na utvrđenu korigiranu visinu naknade iz prethodne godine primjenom Prosječnog godišnjeg indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu. Prva korekcija visine naknade za troškove uravnoteženja primjenjuje se u kalendarskoj godini koja slijedi godinu donošenja ovoga Pravilnika. (9) Visina naknade za troškove uravnoteženja za tekuću kalendarsku godinu dodatno se korigira prema sljedećim pravilima: 1. prva korekcija se ne izvodi u prvoj nepotpunoj i prve dvije potpune kalendarske godine od početka rada EKO bilančne grupe, 2. prva korekcija se izvodi u slučaju da su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvareni jedinični troškovi uravnoteženja EKO bilančne grupe za više od 10% manji od jediničnih troškova ostvarenih u prvoj punoj kalendarskoj godini od početka rada EKO bilančne grupe, 3. svaka sljedeća korekcija se izvodi u slučaju da su u uprethodnoj kalendarskoj godini jedinični troškovi uravnoteženja EKO bilančne grupe za više od 10% manji od jediničnih troškova ostvarenih u kalendarskoj godini u kojoj je izvršena zadnja korekcija visine naknade za troškove uravnoteženja prema ovom članku, 4. visina naknade za uravnoteženje smanjuje se za postotni iznos koji odgovara postotnom iznosu smanjenja jediničnih troškova uravnoteženja EKO bilančne grupe prema točkama 2. ili 3. ovoga stavka, zaokružen na jedno decimalno mjesto. (10) Jedinični troškovi uravnoteženja iz stavka 8. ovoga članka se računaju kao omjer ukupnih godišnjih troškova uravnoteženja EKO bilančene grupe i ukupne neto isporučene električne energije od strane članova EKO bilančne grupe u toj godini izraženi u kn/MWh . (11) Naknada za troškove uravnoteženja za članove EKO bilančne grupe počinje se naplaćivati za neto isporučenu električnu energiju od 1. siječnja 2017. godine Komentar: Način na koji Pravilnik predviđa prikupiti sredstva za troškove uravnoteženja ne ostvaruje cilj mehanizma obračuna odstupanja bilančnim grupama , a to je poticati sve tržišne sudionike (pa tako i članove EKO BG) na vjerodostojno planiranje proizvodnje električne energije čime se smanjuju troškovi uravnoteženja elektroenergetskog sustava. Predloženi model obračuna i naplate u EKO BG nepotrebno prenosi trošak EKO BG na elektrane koje mogu dobro planirati svoju proizvodnju - proizvode baznu energiju (elektrane na bioplin, elektrane na biomasu) i ako dobro planiraju zapravo rijetko sudjeluju u ukupnom odstupanju od planirane proizvodnje EKO BG. Stoga predlažemo drugačiji pristup raspodjele ukupne financijske obveza za odstupanje EKO bilančne grupe na njezine članove – temeljem utvrđenog odstupanja od plana svakog pojedinog člana koje se utvrđuje temeljem izmjerene krivulje proizvodnje na obračunskom mjernom mjestu. Dakle, svaka elektrana bi bila dužna planirati svoju proizvodnju, a očitanjem proizvodnje na obračunskom mjernom mjestu (Brojilu) utvrdilo bi se odstupanje između plana i ostvarene proizvodnje. Obrazloženje: Svako obračunsko mjerno mjesto proizvođača u Republici Hrvatskoj je opremljeno intervalnim brojilom koje registrira petnaestominutnu proizvodnju. Trenutno se to brojilo očitava na mjesečnoj osnovi, a očekuje se da će se očitanja svesti provoditi i na dnevnoj osnovi zbog potreba tržišta električne energije. Time se može precizno utvrditi satna proizvodnja svake elektrane, bez obzira da li je u sustavu poticaja ili ne, u pojedinom mjesecu. Uz to, elektrane na OIE koje su u sustavu poticaja prema Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN133/13) Članak 6. (1) Operator distribucijskog sustava osigurat će uvjete za priključenje proizvodnih postrojenja s potrošnjom na mjestu proizvodnje u elektroenergetsku mrežu te omogućiti priključak takvih proizvodnih postrojenja na elektroenergetsku mrežu sukladno posebnim propisima. (2) Operator distribucijskog sustava dužan je u postupku izdavanja prethodne elektroenergetske suglasnosti ograničiti priključnu snagu proizvodnih postrojenja iz grupe 1.a.1., 1.a.2. i 1.a.3. ovoga Tarifnog sustava na priključnu snagu koju proizvođač ima kao kupac električne energije. (3) Operator tržišta isplaćuje poticajnu cijenu za proizvodna postrojenja iz grupe 1.a.1., 1.a.2. i 1.a.3. ovoga Tarifnog sustava na sljedeći način: 1. za količinu električne energije proizvedene iz proizvodnog postrojenja i iskorištene za podmirivanje opće potrošnje objekta, a koja je jednaka mjesečnoj potrošnji objekta, isplaćivat će se poticajna cijena propisana za proizvodna postrojenja iz grupe 1.a.1., 1.a.2. i 1.a.3 ovoga Tarifnog sustava, 2. za količinu električne energije koja čini razliku između ukupno proizvedene količine električne energije koju je proizvođač proizveo iz proizvodnog postrojenja i količine definirane u točki 1. ovoga stavka isplaćivati će se RC. (4) Obračunska mjerna mjesta moraju omogućiti evidentiranje podataka potrebnih za provedbu izračuna iz stavka 3. ovoga članka i trebaju sadržavati podatak o ukupno proizvedenoj električnoj energiji, potrošenoj električnoj energiji i proizvedenoj električnoj energiji koja je isporučena u elektroenergetsku mrežu. te Članak 10. (1) Operator prijenosnog sustava, odnosno operator distribucijskog sustava, dužan je nositelju projekta tijekom pokusnog rada, pa sve do početka primjene ugovora o otkupu električne energije, osigurati mjerenje električne energije isporučene u elektroenergetsku mrežu. (2) Nakon ishođenja rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, operator prijenosnog sustava, odnosno operator distribucijskog sustava, dostavit će mjesečne mjerne podatke za obračun električne energije, isporučene u sustav tijekom razdoblja iz stavka 1. ovoga članka, operatoru tržišta najkasnije do 10. dana u kalendarskom mjesecu nakon mjeseca, u kojemu je ishođeno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača. (3) Operator tržišta isplaćuje povlaštenom proizvođaču cijenu za isporučenu električnu energiju u elektroenergetsku mrežu u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 60% od referentne cijene (RC) u kn/kWh, važeće u kalendarskom mjesecu u kojem je isporučena električna energija. Iz navedenog se vidi da je Operator prijenosnog sustava upoznat s proizvodnjom svake pojedinačne elektrane koja je u sustavu poticaja, odnosno koristi OIE. Uvođenjem obveze svake elektrane da prijavljuje planiranu proizvodnju na satnoj i mjesečnoj osnovi, operateri elektrana su primorani planirati svoju proizvodnju što realnije (uključivo i planirane prekide proizvodnje radi održavanja ili prekide proizvodnje radi kvarova u postrojenju). To predloženi model ne postiže jer se naknada plaća po neto proizvedenom kWh, a ne po odstupanju od plana. Usporedbom planirane i isporučene električne energije, moguće je utvrditi odstupanje i to odstupanje penalizirati. To ne znači da pojedinačne elektrane rade uslugu uravnoteženja mreže već pomažu HROTE-u u planiranju, a HOPS-u u vođenju sustava. Naknada treba biti bila pravična u smislu da je potrebno osigurati: 1. Plaćaju oni tržišni sudionici koji neodgovorno planiraju 2. Plaćaju proporcionalno iznosu pogreške (više oni koji više griješe) Potonje treba motivirati operatere elektrana da budu što vjerodostojniji u planiranju proizvodnje i pogona (pravovremeno izvještavanje HROTE i ODS te HOPS o prekidima pogona) i time smanje potrebne rezerve snage i energije uravnoteženje u sustavu te regulacijske pogreške hrvatskog regulacijskog područja. Visinu naknade bi trebalo temeljiti na stvarnim troškovima uravnoteženja elektroenergetske mreže, a sukladno razini neravnoteže koju uzrokuju članovi EKO bilančne grupe, kako u cjelini tako i svaki član zasebno. ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI: Energetski institut Hrvoje Požar provodi projekt BiogasAction financiran od strane EU pod ugovorom 6917553. Mišljenja i stavovi generirani ovim projektom ne sadrže i službeno priopćenje i ne predstavljaju službeni stav Energetskog instituta Hrvoje Požar. | Nema odgovora | |
| 7 | Greenpeace | PRAVILNIK | Aktualni Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji donio je pozitivne pomake, ali mu nedostaju važni elementi koji bi omogućili stvarne pozitivne promjene. Energetska tranzicija prema društvu zasnovanom na obnovljivim izvorima energije ubrzava se iz godine u godinu. Zahvaljujući napretku tehnologije, cijena solarne energije danas je osam puta manja nego prije deset godina tako da je ekonomski povoljnija od energije iz fosilnih goriva, kao što to vjetroenergija već godinama jest. Ovo je potvrdila i stručna studija „Prelazak Hrvatske na 100% obnovljivih izvora energije“ koju je Greenpeace objavio u studenom 2015. godine. Obnovljivi izvori energije nezaustavljivo mijenjaju energetsku, ali i društvenu sliku svijeta. Vjerujemo kako je iznimno važno za Hrvatsku i njene građane da ovu tranziciju ne prepustimo slučaju nego da je iskoristimo za ostvarenje društvenih i ekonomskih ciljeva, koji su također razmotreni u navedenoj studiji. To je, međutim, moguće učiniti jedino ako u proces tranzicije aktivno uključimo krajnje korisnike energije – građane pojedince i lokalne zajednice. Ovo se očituje i u stavu Europske komisije koja u studenom 2015. ističe: „Kako bi prijelaz bio uspješan i društveno pravedan, građani će morati preuzeti provedbu tog procesa i aktivno sudjelovati na energetskom tržištu jer će upravo oni u konačnici od njega ostvariti korist“. Stoga pozivamo nadležno Ministarstvo da prepozna važnost uključenja građana i lokalnih sredina u energetsku tranziciju i uvaži sljedeće preporuke. 1. Godišnji obračun viškova električne energije Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15) omogućava se krajnjim kupcima s vlastitom proizvodnjom električne energije da višak proizvedene električne energije preuzme njihov opskrbljivač. Za vrijednost preuzetog višak električne energije u pojedinom obračunskom razdoblju, opskrbljivač je kupcu dužan umanjiti račun za električnu energiju. Zakon definira mjesečno obračunsko razdoblje, čime se ne prepoznaje značajna godišnja varijacija u proizvodnji solarne energije (ljeti više, zimi manje). Ako krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom (npr. obiteljska kuća) dimenzionira sustav na takav način da može prosječno godišnje proizvesti onoliko energije koliko prosječno godišnje troši, uz mjesečni obračun i relativno ujednačenu godišnju potrošnju, stvarat će se znati veliki viškovi ljeti i znatni manjkovi zimi, što investiciju u sustav čini manje isplativom. Godišnji obračun umjesto mjesečnog smanjuje vrijeme povrata investicije za 5-15%, olakšava dimenzioniranje sustava i omogućava veću fleksibilnost u potrošnji električne energije. Godišnji obračun koriste gotovo sve zemlje u kojima je uvedeno preuzimanje viškova, uključujući Belgiju, Nizozemsku, Sloveniju, BiH i dr. PREPORUKA Prema uzoru na slovensku uredbu, obračunsko razdoblje definirati kao kalendarsku godinu, odnosno razdoblje od datuma priključenja elektrane do kraja iste kalendarske godine ili razdoblje od početka kalendarske godine do datuma isključenja elektrane u istoj kalendarskoj godini ili razdoblje od datuma priključenja elektrane do datuma isključenja elektrane u istoj kalendarskoj godini. 2. Besplatno priključenje za elektrane do snage priključka Kako bi se elektrana priključila na isto obračunsko mjesto preko kojeg kupac s vlastitom proizvodnjom (prokupac ili eng. prosumer) preuzima električnu energiju, potrebno je obaviti izmjenu postojećeg priključnog mjesta, tj. potrebno je ugraditi dvosmjerno brojilo. HEP ODS u suradnji s lokalnim ispostavama nadležan je za obavljanje izmjene brojila, što često dovodi do neopravdano visokih troškova i velike razlike u naplaćenim radovima ovisno o procjeni pojedine ispostave. Ovo dovodi do netransparentnosti i nesigurnosti prilikom planiranja elektrane čime se destimulira ulaganje u elektrane male snage (do 10 kW) namijenjene za vlastitu potrošnju. PREPORUKA Osloboditi kupce s vlastitom proizvodnjom iz OIE (do 10kW) plaćanja troška priključenja na mrežu do snage postojećeg priključka. 3. Uključenje građana u vlasničku strukturu projekata OIE Energetske zadruge građana pokazale su pozitivne rezultate u zemljama EU i mogu se uspješno primijeniti u Hrvatskoj. Tako na primjer u Njemačkoj više od 50% svih postrojenja koja koriste OIE u vlasništvu su zadruga i građana čime se osigurava da se dio koristi od razvoja OIE vraća lokalnoj zajednici. U Danskoj, vodećoj državi u iskorištenju vjetroenergije, preko od 150.000 pojedinaca članovi su energetskih zadruga koje u suvlasništvu imaju više od 75% svih vjetroelektrana u Danskoj. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji definira kriterije za dodjelu prava za građenje projekata OIE na državnom zemljištu, a jedan od kriterija je „sudjelovanje pravnih i fizičkih osoba koje prebivaju, imaju sjedište i obavljaju samostalnu, nesamostalnu ili gospodarsku djelatnost na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi nekretnina za koju se provodi natječaj, u vlasničkoj strukturi nositelja projekta“. Ovo je važna, ali nedovoljna formulacija koja ostavlja mogućnost da se navedeni kriterij poštuje, ali da mu u konačnici značaj bude zanemariv. Za usporedbu, u Danskoj je obvezno da se minimalno 20% vrijednosti projekta ponudi na otkup lokalnoj zajednici (građanima, lokalnoj energetskoj zajednici). PREPORUKA U predmetnom Pravilniku definirati značaj kriterija uključivanja građana u vlasničku strukturu projekata OIE na način da se definira minimalni kriterij: 15% vrijednosti projekta investitor mora ponuditi na otkup građanima koji prebivaju prvo na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi nekretnina za koju se provodi natječaj, a onda i na području cijele Hrvatske. Dodatno se trebaju bodovati prijave koje nude veći udio suvlasništva građanima od minimalnih 15%. | Nema odgovora | |
| 8 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRAVILNIK | 4. U nekoliko odredbi Pravilnika, prilikom podnošenja različitih podnesaka, predviđena je obveza podnošenja izjave o nekažnjavanju fizičke osobe i/ili odgovorne osobe. Budući da je podnošenje takve izjave obvezno za sudjelovanje na natječaju za dodjelu tržišne premije odnosno pravo za isplatu takve premije, smatramo da bi se u cilju olakšavanja realizacije sklapanja ugovora o tržišnoj premiji odnosno projekta, bilo dovoljno da se dostava zatraži samo u jednom navratu, tj. prilikom prijave za sudjelovanje na natječaju. | Nema odgovora | |
| 9 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRAVILNIK | 3. Program državne potpore – osim što je u ZOIEiVUK samo određen u pojmovima, nigdje se posebno ne spominje niti propisuje. Potrebno je odrediti da će se ulazni parametri za primjenu Metodologije iz Poglavlja I. Pravilnika za prvu godinu poticaja prema ZOIEiVUK biti određeni u Programu državne potpore | Nema odgovora | |
| 10 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRAVILNIK | 2. Problematika prekoračenja snage – Potrebno je dodati odredbu (članak) u kojem se određuje nadzor nad prekoračenjem snage povlaštenih proizvođača te uvjeti i sankcije za povlaštene proizvođače koji prekoračuju snagu (za proizvođače koji imaju ishođeno Rješenje o SSPP i za povlaštene proizvođače čija su postrojenja jednostavne građevine). S obzirom na to da isporučena energija za vrijeme prekoračenja snage nije ugovorno regulirana odnosno da HROTE plaća na ime toga više poticaja nego što je dopušteno, potrebno je rješavanje takvih nepravilnosti prenijeti na operatore sustava s kojima su nositelji projekata/povlašteni proizvođači sklopili ugovore sa određenom priključnom snagom. To znači da bi operatore sustava trebalo obvezati da energiju isporučenu za vrijeme prekoračenja snage isključe iz neto isporučene isporučene električne energiju. | Nema odgovora | |
| 11 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRAVILNIK | 1. Načelna napomena, nije vezana za niti jednu konkretnu odredbu iz Pravilnika. Naime, u članku 1. stavku 4. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije („Narodne novine“, broj 100/15: dalje: ZOIEiVUK) propisano je da se na postupke propisane tim Zakonom, primjenjuju odredbe Zakona o općem upravom postupku (dalje; ZUP), dok to iz odredbi Pravilnika, u odnosu djelokruga rada HROTE-a nije jasno razvidno. Konkretno, iz poslova predviđenih koje obavlja HROTE poput provedbe natječaja za dodjelu tržišne premije i donošenja odluke o odabiru dobitne ponude, ne proizlazi da je riječ o upravnoj stvari o kojoj se donosi rješenje, odnosno da nezadovoljna stranka ima pravo podnošenja žalbe protiv odluke HROTE-a. Prema tome, ukoliko se i u predviđenim poslovima koje će obavljati HROTE potrebno primjenjivati odredbe o općem upravnom postupku, isto je potrebno posebno predvidjeti na odgovarajući način u odredbama Pravilnika. U suprotnom, ukoliko nije riječ o upravnoj stvari, bilo bi uputno to naglasiti radi izbjegavanja mogućih pravnih praznika prilikom primjene njegovih odredbi. | Nema odgovora | |
| 12 | AAT Geothermae d.o.o. | PRAVILNIK | Sukladno značenju pojedinih izraza navedenih u stavku 3 i stavku 5, članka 3. prijedloga teksta „Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije“, a koji su utvrđeni važećom zakonskom regulativom i propisima, traži se nadopuna prijedloga teksta „Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije“, a za potrebe ostvarivanja prava na državne potpore, sukladno dokumentu Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. (2014/C 200/01). Traži se nadopuna Članka 5. prijedloga teksta „Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije“ koji definira klasifikaciju proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi ( sve kako je definirano u naslovu drugog dijela predmetnog nacrta Pravilnika ) na način da se definira uvođenje nove klasifikacije naziva: Hibridna geotermalna elektrana s internalizacijom stakleničkih plinova Argumentacija: Kod korištenja energetskog resursa dobivenog iz geološkog ležišta ( geotermalnog slanog vodonosnika ), a kako takvo korištenje ne bi bilo u suprotnosti sa direktivom 2009/28/EZ te direktivom 2012/27/EU te ostalim dokumentima i planovima EU za učinkovitije raspolaganje resursima za slučajeve kad geotermalna voda, pridobivena iz geološkog ležišta, istovremeno sadrži i otopljeni plin – metan (i druge gorljive plinove), nužno je uvesti novu klasifikaciju koja opisuje proizvodno postrojenje za učinkovito korištenje cjelovitog energetskog potencijala takvog energetskog resursa. U suprotnom, moguće posljedice su ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu kao otpad iz procesa proizvodnje električne i toplinske energije te smanjenje energetske učinkovitost takvog procesa. Hibridna geotermalna elektrana s internalizacijom stakleničkih plinova predstavlja samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije, a koje se sastoji najmanje od dvije vrste proizvodnih jedinica te jedinice za izdvajanje i zbrinjavanje ugljičnog dioksida: - Organic Rankine Cycle; ORC Sklop koji proizvodi električnu energiju iz toplinskog energetskog potencijala vode iz geološkog ležišta, - Combined Heat and Power; CHP Sklop koji proizvodi električnu energiju iz energetskog potencijala metana ili drugog gorljivog plina, pridobivenog u otopljenom stanju u vodi iz istog geološkog ležišta, - Uređaj za izdvajanje i zbrinjavanje ugljičnog dioksida; sklop procesiranja CO2 koji izdvaja i zbrinjava ugljični dioksid, dobiven u procesu proizvodnje električne energije iz pridobivenih otopljenih plinova, u isto geološko ležište. Ovim procesom se proizvodi električna energija kroz istovremeno korištenje obnovljivog resursa energije pohranjenog u obliku topline vode u geološkom ležištu te u istoj toj vodi otopljenog plina (metana, i sl.) u procesu visokoučinkovite kogeneracije s istovremeno uključenim izdvajanjem i zbrinjavanjem ugljičnog dioksida u zatvorenom krugu (tj. internalizacijom stakleničkih plinova). Na taj način postižu se dva osnovna cilja utvrđena direktivama EU , važećim zakonima RH te energetskom strategijom EU i RH, a to su: 1. ENERGETSKA EFIKASNOST ( u proizvodnji energije ); kroz racionalno , cjelovito te energetski i ekonomski učinkovito korištenje energetskog potencijala i 2. SMANJENJE EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA ; kroz izostanak emisije stakleničkih plinova ( CH4 i CO2 ) zbog inovativnog tehnološkog procesa proizvodnje energije u ZATVORENOM KRUGU (tj. internalizacijom stakleničkih plinova). Ovime se doprinosi glavnom izazovu u dugoročnom razvoju gospodarstva EU i RH sa smanjenom emisijom CO2 te učinkovitijem korištenju energije. Hibridna geotermalna elektrana s internalizacijom stakleničkih plinova predstavlja inovativni tehnološki proces proizvodnje energije u ZATVORENOM KRUGU, koji uz korištenje energetskog potencijala topline geotermalne vode iz geološkog sloja ( geotermalnog slanog vodonosnika ), podrazumijeva i korištenje metana i drugih gorljivih plinova pridobivenih u obliku otopljenog plina u toj istoj geotermalnoj vodi, a koji se SUPSTITUIRA ugljičnim dioksidom dobivenim u procesu proizvodnje električne i toplinske energije iz pridobivenog otopljenog plina, na način da se ugljični dioksid izdvoji i zbrine otapanjem u energetski iskorištenoj geotermalnoj vodi, u zanemarivom masenom udjelu u odnosu na masu vode, a koja se vraća u isti geološki sloj. Očekujemo da će se uvođenjem nove klasifikacije po ovom prijedlogu, ukoliko je potrebno, uskladiti i ostali članci ovog pravilnika kao i eventualni ostali propisi kako bi se omogućio cjeloviti regulatorni okvir za osiguravanje potpore ovom tipu postrojenja. Sukladno iznesenim razjašnjenima i argumentima, smatramo da smo dokazali opravdanost našeg prijedloga prema Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske te da će se time doprinijeli unaprijeđenu regulatornog okvira Republike Hrvatske u poticanju primjene inovativnih i novih tehnologija u obnovljivoj i nisko ugljičnoj proizvodnji energije, a što će također pokazati i administrativnu snagu Republike Hrvatske da doprinese unaprijeđenu legislative Europske unije u području proizvodnje obnovljive i nisko ugljične energije i znanstvenom razvoju u istom području. Također ističemo da je podnositelj ovog prijedloga, društvo AAT Geothermae d.o.o. zajedno s Republikom Hrvatskom, kao zemljom članicom u kojoj se realizira predmetni pilot projekt, dobitnik nagrade Europske Komisije u NER300 programu za inovativna tehnološka rješenja na području proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i CCS, kao jedini projekt iz Republike Hrvatske i šire EU regije. Stoga se očekuje da Republika Hrvatska kao država članica u kojoj se realizira nagrađeni projekt, donese regulativno rješenje koje će u okviru ciljeva energetske strategije Europske unije omogućiti klasifikaciju i sustav potpore za ovaj tip proizvodnih postrojenja s navedenim tehnološkim konceptom. Stoga smatramo da kao rezultat ove javne rasprave treba uslijediti prihvaćanje našeg prijedloga i uvrštavanje predložene izmjene u novi „Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije“. S poštovanjem, Dr.sc. Danijel Kušljić, dipl.ing.građ., AAT Geothermae d.o.o., voditelj projekta Mr.sc. Eugen Sorić, dipl.ing.fiz., AAT Geothermae d.o.o., član uprave | Nema odgovora | |
| 13 | Boško Matković | PRAVILNIK | Boško Matković, Ektrane Sabadin d.o.o. Zagreb Predlažem uvođenje novog Članka 100. na način da dosadašnji Članak 100. postane Članak 101. Tekst novog članka : Članak 100. Nositelji projekta koji u trenutku stupanja na snagu ovog pravilnika imaju sklopljen važeći ugovor s HROT-om o otkupu električne energije za objekt neintegrirane solarne elektrane 4.a u kvoti za 2014.god po RC tarifi, a nisu završili svoje projekte, mogu prijeći u premiumski sustav po ovom pravilniku izvan natječajne procedure, na način da im se njihova kvota automatski priznaje i za nju s HROTE-om direktnim pregovorima ugovaraju referentne vrijednosti i zajamčenu otkupnu cijenu za svoju grupu proizvodnih postrojenja. Ovaj novi članak 100. se predlaže kao nužna ispravka dosadašnje diskreditorne otkupne cijene za proizvedenu struju iz solarnih elektrana na zemlji. Jedino taj oblik OIE nije bio u prilici dobiti fer i poslovno utemeljenu cijenu otkupa u usporedbi sa svim drugim vrstama postrojenja, što predstavlja okolnost nejednakosti zbog koje bi trebalo ispitati ustavnost starog pravilnika. OBRAZLOŽENJE: Kao što je poznato, na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o energiji (»Narodne novine«, broj 120/2012), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. listopada 2013. godine donijela TARIFNI SUSTAV ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE kojim je određeno da visina poticajne cijene za električnu energiju proizvedenu iz predmetnog obnovljivog izvora (neintegrirana sunčana elektrana) bude jednaka referentnoj cijeni električne energije RC. Na temelju članka 11. stavka 1. točke 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 120/12) i članka 48. stavka 6. Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, broj 22/13), Hrvatska energetska regulatorna agencija je na sjednici Upravnog vijeća održanoj 13. rujna 2013. godine donijela METODOLOGIJU ZA ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA OPSKRBU ELEKTRIČNOM ENERGIJOM U OKVIRU UNIVERZALNE USLUGE ("Narodne novine", broj 116/13) kojom je definirana RC cijena za neintegrirane sunčane elektrane grupe a.4. u iznosu od 0,53 kn/kWh (tarifni model Plavi za radnu energiju). S obzirom da smo uvođenjem RC tarife za naš tip elektrane u iznosu od 0,53 kn za KWh grubo oštećeni i praktički nismo dobili priliku da pod istim uvjetima s kojima smo krenuli u razvoj projekata i prikupljanje dokumentacije i izgradimo naše objekte, smatramo da uvođenje ovog Članka u novi Pravilnik predstavlja jedini mogući rasplet kojim država pruža priliku nama investitorima za nadoknadu financijske štete zbog neodrživosti dotadašnje nekonzistentne i diskriminirajuće politike. Dok su drugi građani slavili, mi smo zbog propozicija dodjeljivanja kvota bili izloženi osobnom degradiranju, naguravajući se cijelu novogodišnju noć pred poštom, ne bi li predali naše dokumente na vrijeme i dobili udio u 5 MW kvote, koja je bila raspisana. 10 Mw kvote za solare na zamlji koji su bile na raspolaganju 2013. s tarifom od 1,1 kn za kWh, popunjeni su već u kolovozu, tako da smo mi ostali koji smo ispunili uvjete tijekom te 2013.god., trebali čekati donošenje tarifnog pravilnika koji je izišao 31.10.2013. s uvjetima za 2014. god. Tim pravilnikom je kvota smanjena na pola s 10 na 5 MW, a tarifa od 1,1 kn/ kWh je pretvorena u RC tarifu od 0,53 kn/kWh s formulom izračuna koja je rezultirala smanjenjem otkupne cijene za više od 50% i više nije bila zagarantirana do isteka ugovora o otkupu struje s HROTE-om. Mi smo naše projekte radili po do tada važećim uvjetima na osnovu kojih smo izradili poslovne planove i dogovorili financiranje s HBOR-om i poslovnim bankama. Pošto smo dovedeni pred gotov čin, nismo imali izbora i morali smo participirati u natječaju pod novim uvjetima iako je bilo više nego bjelodano da su nam projekti prekonoć postali nerentabilni i financijski potpuno neisplativi. Smatrali smo da ćemo samo potpisom ugovora doći u priliku kao ugovorni partner argumentirano dokazati neodrživost ove „pogreške“ i da će se ispraviti očita nelogičnost tako da nećemo i nadalje biti izvrgnuti ignoriranju truda i novca koje smo uložili u naše projekte. Pošto uz sva naša nastojanja do sada nije došlo do tražene korekcije u sklopu starog Pravilnika, smatramo da imamo i moralno i stvarno pravo zahtijevati od Ministarstva gospodarstva uvažavanje naših argumenata i stoga uvrstiti predloženi Članak u novi Pravilnik. Prema prosječnoj insolaciji i projektiranoj snazi od 1MW postavljena je predviđena godišnja proizvodnje ogledne neintegrirane (na zemlji) solarne elektrane od 1.300.000 kWh/god. Godišnji prihodi elektrane po RC tarifi od 0,53 kn/kWh iznosi 1.300.000 x 0,53 = 689.000 kn ili 91.000 Eura, što za vrijeme trajanja ugovora od 14 godina iznosi 9 786 000 kuna. Cijena postrojenja solarne elektrane bez zemljišta po projektima prosječno iznosi 1.250.000 Eura ili cca 9.500.000 kn. Iz priloženog razvidno je da za vrijeme trajanja ugovora kojeg su sklopili investitori s HROTE-om o otkupu proizvedene energije u trajanju od 14 godina i uz RC tarifu od 0,53 kn/kWh, vrijeme povrata investicije iznosi 13,7 godina bez drugih troškova, a u realnom izračunu kumulativnog tijeka novca i više od 14 godina. Promjenom, odnosno povratom otkupne cijene na 1,1 kn/kWh dolazimo do linearnog povrata investicije bez uračunavanja drugih troškova , za 6,7 godina, odnosno realno za gotovo 8 godina. Nažalost, poticajna tarifa je od 2012. god smanjena od početnih 2,1 kn/kWh preko 1,1 kn/kWh da bi koncem 2013.god. završila na RC 0,53 kn/kWh, dakle četiri puta, dok je u isto vrijeme cijena ugrađene opreme, a time i visina cjelokupne investicije pala za manje od 20%. Dakle, uzimajući u obzir prihodovnu i rashodovnu stranu je pod ovakvim uvjetima realizacija postrojenja solarne elektrane na zemlji snage 1MW u potpunosti neodrživa. Nažalost, niti jedna banka u RH, niti HBOR, niti HEP, niti RWE, niti bilo tko od ulagača koje smo kontaktirali, nisu našli financijskog interesa, bilo za financiranje, bilo za ulaganje u naše projekte. Samo smo nailazili na odbijenice i zatvorena vrata. Neki od kolega investitora koji su imali ugovore s inozemnim partnerima, izloženi su i njihovom pritisku za obeštećenje pa će na kraju morati tužiti državu zbog situacije u koju su upali ne svojom krivnjom. U isto vrijeme nismo mogli konkurirati za dodjelu sredstava iz EU fondova ili Ministarstva zaštite okoliša, jer se RC tarifa i dalje smatra poticajnom, pa po tom načelu nemamo istodobno pravo na dva poticaja. Preporuka odvjetnika je da su moguća dva sudska postupka zbog uspostave RC tarife za neintegrirane solarne elektrane. Oni tvrde da prvo treba izdvojenim postupkom tražiti Ocjenu ustavnosti kod Ustavnog suda činjenicom da je kad govorimo o solaru, citiranim tarifnim pravilnikom i Člankom 14 ugovora s HROTE-om predviđen za isti oblik obnovljivog izvora potpuno neregularan, neustavan i diskriminirajući tretman. TARIFNI SUSTAV ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE u svom Članku 5. kaže da: Visina poticajne cijene (C) izražene u kn/kWh za električnu energiju proizvedenu iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneraciju te isporučenu u elektroenergetsku mrežu za slijedeće grupe proizvodnih postrojenja iznosi: Za proizvodna postrojenja priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije instalirane snage do 5 MW Grupa proizvodnih postrojenja a.Sunčaneelektrane C a.3. integrirane sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kw do uključivo 300 kw 1,54 a.4. neintegrirane sunčane elektrane RC Razlika u proceduri i ulaganju je iznimno velika. Za elektranu na zemlji treba imati dva hektara zemljišta za instalirati snagu od 1MW. Za to zemljište, ako ga već ne posjedujete, treba investirati u kupnju, a za izgradnju treba lokacijska i građevinska dozvola, što podrazumijeva i postupak prenamjene, ako je poljoprivredno i nije u poslovodnoj zoni koje pak ima bitno veću cijenu po m2. Osim tog ulaganja važno je naglasiti da je ovakav projekt bitno kompliciraniji, potrebno je kabelsko postrojenje koje traži svoju posebnu lokacijsku i građevinsku dozvolu i na kraju susretno postrojenje kao mjesto priključka na mrežu. Sama procedura i set dozvola koje treba prikupiti su neusporedivi. Dakle za više od tri puta manju instaliranu snagu, bez građevinske i lokacijske dozvole sa svim mogućim suglasnostima i višestruko manju cijenu koštanja postrojenja, dobije se trostruko veća cijena otkupa struje. Gledano investicijski, za uloženi novac za jednu elektranu na zemlji snage 1 MW može se izgraditi 3,5 elektrane na krovu po 300 kw, što na prihodovnoj strani donosi omjer prihoda od prodane struje proizvedene na zemlji od 0,53 kn/kWh prema prihodu od 3,5 x 1,54 = 5,39 kn/kWh za struju proizvedenu na krovu za isti iznos angažiranog kapitala u ekvivalentnu investiciju. Iz ovog omjera je vidljivo u koliko neravnopravan položaj je dovedena samo jedna mala skupina investitora koji su se odlučili razvijati projekt na zemlji i na temelju čega smo dovedeni u neravnopravan položaj što je neustavna kategorija. Zbog vrlo izvjesne ocjene Ustavnog suda u našu korist, prijedlog odvjetnika je i da Državu tužimo za izgubljenu dobit, što je epilog koji se još uvijek može i treba izbjeći. I na kraju izvjesno je da će retroaktivno uvođenje nove naknade za uravnoteženje električne energije za ćlanove EKO bilančne grupe za ta postrojenja značiti dodatno smanjenje poticajne cijene i svakako daljnje pogoršanje rentabilnosti objekta neintegrirane sunčane elektrane s RC tarifom. Zbog svega iznesenog, smatramo da smo dokazali opravdanost našeg zahtjeva Ministarstvu gospodarstva i da će kao rezultat ove javne rasprave uslijediti prihvaćanje našeg prijedloga i uvrštavanje predloženog Članka u novi pravilnik. | Nema odgovora | |
| 14 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Predmet Pravilnika, Članak . | Sadržaj Pravilnika definiran ovom odredbom nije usklađen s odredbom čl.25.st.1. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“ br. 100/2015) i to npr. u dijelu koji se odnosi na izuzeća u ispunjavanju uvjeta za korištenje toplinske energije ili uvjeta učinkovitosti zbog više sile ili drugih situacija uzrokovanih od strane trećih osoba. Tako npr. odredba čl.49.st.5. ovog Pravilnika uopće ne spominje višu silu kao mogući razlog što povlašteni proizvođač nije u mogućnosti postizati uvjet učinkovitosti. | Nema odgovora | |
| 15 | Zdenko Alilović | Prijenos Direktiva, Članak 2. | Ovakva definicija suštinski ne odgovara činjeničnom stanju. Naime u Pravilnik se prenose i UREDBA (EZ) br. 1099/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici, nadalje pri provedbi i primjeni općih načela za izračun električne energije iz kogeneracije, države članice upotrebljavaju detaljne smjernice utvrđene Odlukom Komisije 2008/952/EZ od 19. studenoga 2008. o uspostavljanju detaljnih smjernica za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2402 оd 12. listopada 2015. o reviziji usklađenih referentnih vrijednosti učinkovitosti za odvojenu proizvodnju električne i toplinske energije u primjeni Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije 2011/877/EU. DIREKTIVA 2009/28/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (Tekst značajan za EGP) u točci (7) navodi: U Direktivi 2001/77/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o promicanju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu električne energije i Direktivi 2003/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2003. o promicanju uporabe biogoriva ili drugih obnovljivih goriva za prijevoz utvrđene su definicije za različite vrste energije iz obnovljivih izvora. U Direktivi 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električnom energijom, utvrđene su definicije za sektor električne energije općenito. U interesu pravne sigurnosti i jasnoće uputno je iste ili slične definicije upotrebljavati i u ovoj Direktivi. Dakle - i neka legislativa koja je stavljena van snage ima učinak! Ako Pravilnik nije usklađen s navedenom legislativom onda ga trena uskladiti, a ako je usklađen onda tu istu legislativu nužno je navesti. | Nema odgovora | |
| 16 | EKO d.o.o | DIO PRVIOPĆE ODREDBE, Značenje pojedinih izraza | U ovo poglavlje mora se dodati izraz „Najbolja dostupna tehnologija“ koji predstavlja jedan od osnovnih principa na kojem se temelji korištenje OIE: Najbolje dostupna tehnologija (BAT) - najučinkovitiji i najnapredniji stupanj razvoja proizvoda i metoda rada, koje pokazuju praktičnu održivost određenih tehnika i omogućuju implementaciju ekonomičnog i tehnički održivog rješenja, posebno uzimajući u obzir energetsku efikasnost i zaštitu okoliša. BAT princip je preduvjet za uspješnost primjene sustava feed-in premija (FIP). Dijelovi ili komponente postrojenja ugrađeni u složene proizvode imaju pričuvu mehaničkih, električnih, kemijski i drugih obilježja za slučajeve povišenih opterećenja. Svako konkretno inženjersko rješenje je poželjni kompromis predvidivih rizika koje se temeljem novih znanja mijenja. Najčešće su promjene na upravljačkim algoritmima, ne uključuju promjenu mehaničke strukture proizvoda, a veliku većinu promjene čine zajedno s manjim zamjenama dijelova ili komponenti. Pravilnik mora kroz sve članke eksplicitno promovirati korištenje najbolje dostupne tehnologije te izravno obvezivati sva nadležna tijela na promjenu regulative i obveze ponašanja (promjenu upravnih i drugih procedura) kako bi se primjenom BAT-a postiglo ključni opći cilj (sigurna dugoročno održiva opskrba energije po razumnim cijenama). | Nema odgovora | |
| 17 | HGK | Značenje pojedinih izraza, Članak 3. | Smatramo kako je stavak 2. potrebno dopuniti definicijom pojma biorazgradivi otpad, odnosno navesti koji otpad i kojih fizikalno kemijskih svojstava se smatra biorazgradivim otpadom. U istom stavku u točki 2. predlaže se preformulirati definiciju biogoriva i obrazložiti namjenu. | Nema odgovora | |
| 18 | EKO d.o.o | Značenje pojedinih izraza, Članak 3. | Instalirana snaga je podložna stalnim jednostranim promjenama od strane proizvođača opreme kao posljedica pogonskog iskustva i tehnološkog napretka. Korištenjem instalirane snage u bilo kojem kontekstu unutar ovog Pravilnika, Zakona ili bilo kojeg drugo zakonskog ili podzakonskog akta potpuno nepotrebno izlaže nositelja projekta riziku i predstavlja nerazumnu birokratsku prepreku. Proizvođači opreme neminovno rutinski mijenjaju niz specifikacija svojih proizvoda pa tako i instaliranu snagu. Tada se nositelj projekta nalazi u poziciji da moram ići u komplicirane birokratske procedure izmijene dozvola/suglasnosti koje značajno usporavaju razvoj projekte i podužu troškove. U najgorem slučaju može doći do potpunog zaustavljanja razvoja. Kako su te birokratske procedure značajno sporije od inženjerskih i industrijskih procedura nositelj projekta se nepotrebno kontinuirano nalazi u nepovoljnom i rizičnom položaju. Ovako određena, instalirana snaga je potpuno nebitna u pogledu ovog pravilnika jer ista nije niti bitna za obračun neto isporučene energije niti za utjecaj/rad elektrane na elektroenergetski sustav. Za navedeno je mjerodavna priključna snaga. Pojam instalirana snaga mora se u potpunosti izbaciti iz pravilnika. Ako se ipak ostavi definicija instalirane snage ona mora biti definirana kao: "Instaliran snaga proizvodne jedinice je snaga na najbližoj točki predaje energije u mrežu." | Nema odgovora | |
| 19 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Značenje pojedinih izraza, Članak 3. | Dodati u pojmovniku: “neto električna energija za proizvodno postrojenje“ – obuhvaća pozitivnu i negativnu neto isporučenu električnu energiju koja se utvrđuje po naponskim razinama za svaki obračunski mjerni interval temeljem razlike ukupno predane i ukupno preuzete električne energije po svim obračunskim mjernim mjestima na sučelju s prijenosnom i/ili distribucijskom mrežom uključujući i iznimno korištenje instalacije krajnjeg kupca s ugrađenim obračunskim mjernim mjestom prema proizvodnom postrojenju (vidjeti i čl. 29. st. 4. točka 2.). Napomena: prijedlog definicije usklađen je s očitovanjem regulatora (HERA) prema operatoru prijenosnog sustava (HOPS) dana 20.6.2016. temeljem upita HOPS-a. Navedeno očitovanje primjenjuje se u praksi i ugrađeno je u Ugovore o korištenju mreže. | Nema odgovora | |
| 20 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Značenje pojedinih izraza, Članak 3. | Dodati u pojmovniku: “priključna snaga“ predlaže se u izrazu iza napisanog „isporuke električne energije u mrežu“ dodati izraz “i preuzimanje električne energije iz mreže“ (obje priključne snage preuzimanje i predaja). Ako postoji potreba definirane su elektroenergetskom suglasnošću, odnosno pri definiciji pozvati se na EES. | Nema odgovora | |
| 21 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Značenje pojedinih izraza, Članak 3. | Dodati u pojmovniku: “obračunski mjerni interval“ pozvati se na Opće uvjete te definirati trajanje intervala u smislu jedinstvene primjene pravilnika za OIE i VUK (po uzoru napisanog za “obračunsko razdoblje“) te predlažemo korištenje 15-min. obračunskog intervala (kod netiranja danas koristi HOPS). | Nema odgovora | |
| 22 | Zdenko Alilović | Značenje pojedinih izraza, Članak 3. | Naslov "Značenje pojedinih izraza" treba zamjeniti s naslovom "Značenje pojedinih definicija" jer se u tkstu svih Direktiva koristi riječ "definicija"! Nadalje DIREKTIVA 2009/28/EZ u točci (7) promiče pravnu sigurnost i jasnoću putem korištenja istih ili sličnih definicija. Stoga je potrebno ovaj članak dopuniti definicijam koje se koriste u ovom Pravilniku ili ih je uputno koristiti: energenti - goriva, toplina, obnovljiva energija, električna energija i bilo koji drugi oblik energije; energija - svi oblici energenata, goriva, toplinske energije, obnovljive energije, električne energije ili bilo koji drugi oblik energije kako je definirano u članku 2. točki (d) Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici; energija iz obnovljivih izvora - energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj. vjetroenergija, solarna energija, aerotermalna energija, geotermalna energija, hidrotermalna energija te energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin; biomasa - je biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla), šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti uključujući ribarstvo i akvakulturu te biorazgradiv udio industrijskog i komunalnog otpada; tekuće biogorivo - tekuće gorivo koje se koristi za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje proizvedenu iz biomase; bioplin - Plin koji se uglavnom sastoji od metana i ugljičnog dioksida, proizveden anaerobnom digestijom biomase; kogeneracija - istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije; korisna toplina - toplinska energija proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije ili energije za hlađenje; ekonomski opravdana potražnja - potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti u tržišnim uvjetima postupcima proizvodnje energije različitima od kogeneracije; električna energija iz kogeneracije - električna energija proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obračunanu u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu II.; isključivo kogeneracijski pogon - kogeneracijska jedinicu koja djeluje s tehnički najvećim mogućim povratom topline iz same kogeneracijske jedinice; kogeneracijska jedinica - jedinica koja može raditi u kogeneracijskom pogonu; Solarna energija - Zračenje sunca koje se iskorištava za proizvodnju tople vode i električne energije. Ta je proizvodnja energije toplina raspoloživa prijenosniku topline, tj. nastala solarna energija manje optički gubici i gubici kolektora. Nije uključena pasivna solarna energija koja se koristi izravno za grijanje, hlađenje i osvjetljavanje domaćinstava i drugih zgrada. solarna fotovoltaična energija - Sunčeva svjetlost pretvorena u električnu energiju pomoću solarnih ćelija koje su obično napravljene od poluvodičkih materijala koji kad su izloženi svjetlu proizvode električnu energiju. solarna toplinska energija - Toplina dobivena zračenjem sunca, može se dobiti: (a) u solarnim elektranama ili (b) pomoću opreme za proizvodnju sanitarne tople vode ili za sezonsko grijanje bazena (npr. ravni pločasti solarni kolektori, uglavnom od termosifona). Točka 10. - Izvještajno razdoblje za povlaštene proizvođače - je nepostojeća definicija i umjesto nje se treba koristiti definicija "Razdoblje izvješćivanja " - razdoblje djelovanja kogeneracijske jedinice za koje se mora utvrditi proizvedena energija. Izvješćivanje se obično provodi godišnje. Međutim, dopuštaju se i kraća razdoblja. Najdulje razdoblje je godina dana, a najkraće jedan sat. Ta se razdoblja mogu razlikovati od učestalosti mjerenja. Ovo je u skladu s ODLUKOM KOMISIJE od 19. studenoga 2008. o uspostavljanju detaljnih smjernica za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćena pod brojem dokumenta C(2008) 7294) (Tekst značajan za EGP) (2008/952/EZ)! Točka 21. - ukupna godišnja učinkovitost - treba zamijeniti s "cjelokupna učinkovitost ". Cjelokupna učinkovitost – godišnji iznos proizvodnje električne i mehaničke energije i proizvodnje korisne topline podijeljeno s potrošnjom goriva utrošenog za toplinsku energiju proizvedenu u postupku kogeneracije i bruto proizvodnju električne i mehaničke energije ; Nadalje naizmjenično i neselekivno te bez ikakve razlikovne definicije koriste se pojmovi "postrojenje" i "jedinica". Nedvosmisleno bi trebalo definirati što je to "postrojenje" a što "jedinica" kao što je to vidljivo na slici 1. Detaljnih smjernica za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi 2004/8/EZ! | Nema odgovora | |
| 23 | Zdenko Alilović | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 4. | Klasifikacija postrojenja na obnovljive izvore energije za potrebe provedbe Zakona i ovoga Pravilnika te izvještavanja i statističke obrade je sljedeća: 1. Hidroenergija 2. Geotermalna energija 3. Aerotermalna energija, 4. Hidrotermalna energija, 5. Solarna energija 6. Energija plime i oseke, valova i oceana 7. Energija vjetra 8. Industrijski otpad - obnovljivi 9. Komunalni otpad – obnovljivi 10. Kruta biomasa 11. Bioplin 12. Tekuća biogoriva Solarna energija obuhvaća : - solarna fotovoltaična energija - solarna toplinska energija Kruta biomasa obuhvaća: - drveni ugljen - drvo, drvni otpaci i drugi kruti otpad Bioplin obuhvaća: - deponijski plin - plin kanalizacijskog mulja - drugi bioplinovi Tekuća biogoriva obuhvaća: - biobenzin - biodizel - druga tekuća goriva Klasifikacija postrojenja na fosilne i neobnovljive izvore energije za potrebe provedbe Zakona i ovoga Pravilnika te izvještavanja i statističke obrade je sljedeća: 1. KRUTA FOSILNA GORIVA I INDUSTRIJSKI PLINOVI; 2. PRIRODNI PLIN; 3. NAFTA I NAFTNI DERIVATI. | Nema odgovora | |
| 24 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 5. | Članak 5. stavak 9. Zašto je stavljen izbor (veznik ili!) te tko i temeljem čega odlučuje o klasifikaciji takvog proizvodnog postrojenja? | Nema odgovora | |
| 25 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 5. | Članak 5. stavak 2. točka 2. Riječi "kupac s vlastitom potrošnjom" zamijeniti riječima "kupac s vlastitom proizvodnjom" (izraz se koristi u Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom) ili s riječima "krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom" (izraz iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji). | Nema odgovora | |
| 26 | HGK | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 5. | Vezano na odredbu stavka 1., a s obzirom na potencijal naših vodotokova predlaže se sljedeća podjela: b. Hidroelektrane: 1a hidroelektrane instalirane snage do uključivo 30 kW, 1b. hidroelektrane instalirane snage do uključivo 100 kW, 1c. hidroelektrane instalirane snage do uključivo 250 kW, 1. hidroelektrane instalirane snage do uključivo 500 kW, 2. hidroelektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW, 3. hidroelektrane instalirane snage veće od 10 MW Također, u odnosu na stavak 1. potrebno je razdvojiti visokoučinkovite kogeneracije na kogeneracije koje koriste OIE i kogeneracije koje koriste fosilna goriva na način da se doda još jedna točka koja će se odnositi na Proizvodna postrojenja visokoučinkovitih kogeneracija na OIE 1. postrojenja visokoučinkovitih kogeneracija instalirane snage do uključivo 30 kW 2. postrojenja visokoučinkovitih kogeneracija instalirane snage od 30 kW do uključivo 500 kW 3. postrojenja visokoučinkovitih kogeneracija instalirane snage od 500 kW do uključivo 2 MW 4. postrojenja visokoučinkovitih kogeneracija instalirane snage veće od 2 MW. Naime, kogeneracijska postrojenja na OIE su specifična postrojenja koja koriste u prvom redu poljoprivrednu i šumsku biomasu kao primarno gorivo za proizvodnju električne i toplinske energije. U RH je na raspolaganju cca 1.500.000 t šumske biomase i cca 400.000 t drvnog otpada iz primarne prerade drveta koja se danas vrlo malo koristi u kogeneracijskim postrojenjima. Zanemarivanjem ovog potencijala otvara se mogućnost izvoza jeftine energetske sirovine u zemlje okruženja. Valja imati na umu da je u RH cca 300 malih drvoprerađivača koji su uglavnom raspoređeni u ruralnim krajevima te koji na ovaj način potencijalno stječu priliku ulaganja u mala kogeneracijaska postrojenja do 500 kW instalirane snage električne energije koja djelomično ili u potpunosti mogu koristiti drvni otpad iz primarne prerade drveta, a dio iz šumske biomase. Također treba uzeti u obzir i izračun proizvodnih troškova PT iz članka 58. Pravilnika gdje je cijena goriva zbog specifičnog pridobivanja i energetske iskoristivosti značajan faktor u formiranju proizvodnih troškova referentnog proizvodnog postrojenja. U odnosu na odredbu stavka 2. podstavak 2. predlaže se riječi „kupci s vlastitom potrošnjom“ zamijeniti riječima „kupci s vlastitom proizvodnjom“, jer su svi kupci električne energije kupci s vlastitom potrošnjom. Ovo su proizvođači s vlastitom potrošnjom, iako je i taj pojam neprikladan jer je vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja potrošnja potrebna za rad proizvodnog postrojenja, dok se ovom formulacijom u obzir uzima cjelokupna proizvodnja na potrošačkom mjernom mjestu proizvođača energije. Također se predlaže izdvajanje kogeneracijskih postrojenja na otpad kao zasebne kategorije postrojenja. | Nema odgovora | |
| 27 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 5. | Brisati pozivanje na Stavak 8. i 9. jer postojeći članak ne sadrži Stavak 8. i 9. | Nema odgovora | |
| 28 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 5. | Članak dopuniti numeracijom odnosno raspisati po stavcima: grupe elektrana, podgrupe elektrana, način priključka te korištenje proizvedene energije, praktički pretvoriti u četiri (4) stavka. | Nema odgovora | |
| 29 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 5. | Članak 5. stavak 2.t.2. Riječi „kupci s vlastitom potrošnjom“ potrebno je zamijeniti riječima u „kupci s vlastitom proizvodnjom“, s obzirom na to da je svaki kupac električne energije ujedno i potrošač električne energije, dok samo neki kupci električne energije i proizvode vlastitu električnu energiju. | Nema odgovora | |
| 30 | Zdenko Alilović | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 5. | Tekst "Sunčane elektrane" mjenja se u "Postrojenja na sunčevu energiju" Tekst "Elektrane na biomasu" mjenja se u "Postrojenja na biomasu" Tekst "Geotermalne elektrane" mjenja se u "Geotermalna postrojenja" Tekst "Elektrane na tekuća biogoriva" mjenja se u "Postrojenja na tekuća biogoriva" Tekst "Elektrane na ostale obnovljive izvore energije" mjenja se u "Postrojenja na ostale obnovljive izvore energije" Tekst "Kogeneracijska postrojenja na fosilna goriva, otpad te druga goriva" mjenja se u "Kogeneracijska postrojenja na fosilna goriva, neobnovljivi otpad i druga neobnovljiva goriva" Tekst "proizvodna postrojenja priključena na elektroenergetsku mrežu i koja proizvedenu električnu energiju primarno isporučuju u elektroenergetsku mrežu, a dio proizvedene električne energije koriste za vlastitu potrošnju proizvodnog postrojenja" mjenja se i glasi "proizvodna postrojenja priključena na energetsku mrežu i koja proizvedenu energiju primarno isporučuju u energetsku mrežu, a dio proizvedene energije koriste za vlastitu potrošnju proizvodnog postrojenja" Tekst "proizvodna postrojenja priključena na vlastitu instalaciju krajnjeg kupca, koja proizvedenu električnu energiju primarno koriste za vlastite potrebe, a višak proizvedene električne energije isporučuju u elektroenergetsku mrežu (kupci s vlastitom potrošnjom)" mijenja se i glasi "proizvodna postrojenja priključena na vlastitu instalaciju krajnjeg kupca, koja proizvedenu energiju primarno koriste za vlastite potrebe, a višak proizvedene energije isporučuju u energetsku mrežu (kupci s vlastitom potrošnjom), Tekst "proizvodna postrojenja priključena na vlastitu instalaciju krajnjeg kupca koji nije priključen na elektroenergetsku mrežu i koja ukupnu proizvedenu električnu energiju koriste za vlastite potrebe" mijenja se i glasi " proizvodna postrojenja priključena na vlastitu instalaciju krajnjeg kupca koji nije priključen na energetsku mrežu i koja ukupnu proizvedenu energiju koriste za vlastite potrebe." Tekst " U svrhu provedbe Zakona sunčane elektrane se s obzirom na tehničku izvedbu dodatno dijele na: integrirane sunčane elektrane i neintegrirane sunčane elektrane" se briše. Tekst " U svrhu provedbe Zakona elektrane na bioplin s obzirom na način pripreme bioplina dodatno se dijele na: elektrane na bioplin proizveden iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka, otpada biljnog i životinjskog podrijetla i biorazgradivog otpada, elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda." mijenja se i glasi "U svrhu provedbe Zakona postrojenja na bioplin s obzirom na način pripreme bioplina dodatno se dijele na: postrojenja na bioplin proizveden iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka, otpada biljnog i životinjskog podrijetla i biorazgradivog otpada, postrojenja na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda." Tekst " U svrhu provedbe Zakona elektrane na bioplin s obzirom na lokaciju pripreme bioplina dodatno se dijele na: elektrane postrojenja na bioplin kod kojih je postrojenje za proizvodnju bioplina izgrađeno kao tehnološka cjelina u sklopu proizvodnog postrojenja, elektrane postrojenja na bioplin koje koriste bioplin proizveden na drugoj lokaciji ili u sklopu zasebnog postrojenja za proizvodnju bioplina na istoj lokaciji." se briše. Dodaje se stavak "Za potrebe ostvarivanja prava na državne potpore za postrojenja na tekuća biogoriva mora se dokazati da se iskorištavaju tržišni viškovi koje ne može iskoristiti prometni sektor." Dodaje se stavak "Za potrebe ostvarivanja prava na državne potpore svi proizvođači bez obzira na način priključka moraju dokazati da se proizvedena električna, toplinska ili mehanička energija koristi na učinkovit i ekonomski prihvatljiv način." | Nema odgovora | |
| 31 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 5. | Nepoznati razlozi nove podjele grupa vjetroelektrana >30 kw/<30 kw | Nema odgovora | |
| 32 | Goran Oreški | DIO DRUGIKLASIFIKACIJA PROIZVODNIH POSTROJENJAKlasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi, Članak 5. | U članku nisu označeni stavci i točke pa nije jasno u kasnijem tekstu na koju grupu postrojenja se što odnosi. | Nema odgovora | |
| 33 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | DIO TREĆIMETODOLOGIJA UTVRĐIVANJA UDJELA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U UKUPNOJ NEPOSREDNOJ POTROŠNJI, Članak 6. | Članak 6. stavak 1. Koristi se izričaj "u prijevozu" dok se u ostalim stavcima koristi izričaj "u prometu". Potrebno ujednačiti. Također se u članku 3. stavku 2. točki 2. koristi izričaj "u prijevozu". | Nema odgovora | |
| 34 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | DIO TREĆIMETODOLOGIJA UTVRĐIVANJA UDJELA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U UKUPNOJ NEPOSREDNOJ POTROŠNJI, Članak 6. | U Stavku 9. umjesto izraza “daljinskog grijanja“ koristiti izraz „centralni toplinski sustav“ ili u nastavku pravilnika već korišten izraz “povezani toplinski sustav“. Predlaže se preuzeti iz akta višeg reda: Zakon o tržištu toplinske energije. | Nema odgovora | |
| 35 | Marijan Kalea | DIO TREĆIMETODOLOGIJA UTVRĐIVANJA UDJELA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U UKUPNOJ NEPOSREDNOJ POTROŠNJI, Članak 6. | Dodati u članku 6. novi stavak (11.a) koji glasi: Pri kolektorskom korištenju Sunčeva zračenja uzima se konvencijom da je godišnje pridobivena toplina 550 kWh (u kontinentalnom dijelu Hrvatske) odnosno 650 kWh (u primorskom dijelu Hrvatske) po 1 m2 kolektora. | Nema odgovora | |
| 36 | Zdenko Alilović | Ustroj i vođenje Registra OIEKPP, Članak 7. | Tekst" Podatke u Registar OIEKPP upisuju Ministarstvo, Agencija, operator tržišta električne energije, operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava." treba izmjeniti na način da se osigura upis podataka o obnovljivoj toplinskoj i mehaničkoj energiji. | Nema odgovora | |
| 37 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Oblik registra, Članak 9. | Članak 9. stavak 5. podstavak 3. Riječi "poticanjem električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije" zamijeniti riječima "poticanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije". Dodana je riječ "proizvodnje" jer se ne potiče električna energija već njena proizvodnja. | Nema odgovora | |
| 38 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Oblik registra, Članak 9. | Članak 9. stavak 5. podstavak 3. Riječi "poticanjem električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije" zamijeniti riječima "poticanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije". Dodana je riječ "proizvodnje" jer se ne potiče električna energija već njena proizvodnja. | Nema odgovora | |
| 39 | Zdenko Alilović | Oblik registra, Članak 9. | Tekst "upute, priručnike te druge informativne i obrazovne materijale povezane s poticanjem električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije," mijenja se i glasi "upute, priručnike te druge informativne i obrazovne materijale povezane s poticanjem proizvodnje električne, toplinske i mehaničke energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije," | Nema odgovora | |
| 40 | Zdenko Alilović | Oblik registra, Članak 9. | Tekst "podaci o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, " mijenja se i glasi " podaci o poticanju proizvodnje električne, toplinske i mehaničke energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije," | Nema odgovora | |
| 41 | Goran Oreški | Oblik registra, Članak 9. | (2) U glavnu knjigu upisuju se sljedeći podaci: podaci o projektima obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, odnosno proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i/ili visokoučinkovitu kogeneraciju, | Nema odgovora | |
| 42 | Goran Oreški | Podaci o projektima i proizvodnim postrojenjima, Članak 11. | Podaci o proizvedenoj količini električne energije ili toplinske energije unose se po pojedinim godinama, kumulativno od početka rada postrojenja ili se unosi samo prethodna godina? Do kojeg datuma se podaci o prozvodnji moraju aktualizirati? Predlažem da se zbog velikog broja projekata podaci u registru vode na način da su oni aktualni, svrsishodni, a opet ne zahtjevaju puno ljudskih resursa za održavanje. Dakle, pitanje je da li podaci o proizvedenoj količini energije imaju smisla? | Nema odgovora | |
| 43 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | električne energije, Članak 12. | Članak 12. stavak 1. točka 1. Predlaže se brisanje teksta", datuma rođenja" tako da novi tekst glasi: "1. podaci o fizičkoj osobi nositelju projekta, proizvođaču odnosno povlaštenom proizvođaču električne energije, koji se sastoje od imena, prezimena, adrese, osobnog identifikacijskog broja i kontakt podataka," Zašto bi bio potreban podatak o datumu rođenja ako se dostavlja OIB? | Nema odgovora | |
| 44 | Zdenko Alilović | električne energije, Članak 12. | U članku 12. se ponovno u prvi plan stavlja isključivo "električna energija" iako se iz obnovljivih izvora proizvodi i toplinska a može i neki oblik korisne mehaničke energije. Stoga bi u cijelom Pravilniku trebalo napraviti izmjenu na način da se obuhvati kompletna obnovljiva energija. Republika Hrvatska je po proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora u vrhu EU a predložena shema sav teret poticanja obnovljive enegije prebacuje na električnu energiju. Što s prometom i zgradarstvom? | Nema odgovora | |
| 45 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Podaci o poticanju, Članak 13. | Članak 13. stavak 1. podstavak 2. Predlaže se iza riječi "obnovljivih izvora" dodati riječ "energije" tako da tekst glasi: "podaci o programu državnih potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija,". | Nema odgovora | |
| 46 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Podaci o natječajima za pravo građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Članak 14. | Odredbom čl. 14. nacrta Pravilnika predviđeno je da se u registar OIEKPP upisuju podaci o natječajima za pravo građenja proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili visokoučinkovitihkogeneracija na državnom zemljištu. Potpuno je nejasno iz kojeg razloga istom odredbom nije predviđeno da se u predmetni registar OIEKPP upisuju i podaci o natječajima za dodjelu prava služnosti a sve obzirom je natječajni postupak za dodjelu prava služnosti i predviđen odredbom čl. 16. st. 2. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15). cit: «Ministarstvo temeljem iskazanog interesa za gradnju proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovog članka priprema i provodi javni natječajni postupak za pravo građenja i/ili pravo služnosti za gradnju proizvodnog postrojenja na određenoj lokaciji, a koji se objavljuje u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Registra OIEKPP-a.» | Nema odgovora | |
| 47 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Način upisa i brisanja podataka i pohrane i objavljivanja isprava, Članak 16. | Stavak 6. Energetsko odobrenje: Temeljem Energetskog odobrenja Ministarstvo gospodarstva prvi upisuje projekt u Registar OIEKPP (temeljem Članaka 18. Stavak 6. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji ) te je izdavanje Energetskog odobrenja uređeno Zakonom o tržištu električne energije Člankom 12. (temeljem Članka 18. Stavka 10. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji). Međutim, izdavanjem Energetskog odobrenja prema Zakonu o tržištu električne energije, gdje se ne traži ni jedan dokument već samo zadovoljavanje propisanih kriterija, te nema niti roka važenja niti mogućnosti izmjene može dovesti do nekoliko problema i nedoumica: - Ukoliko investitor nakon dobivanja Energetskog odobrenja i upisa u registar želi/treba promijeniti snagu postrojenja to neće biti moguće jer Energetsko odobrenje, kao i izmjena u Registru, ne mogu se promijeniti. Također, ovaj problem odnosi se i na rekonstruirana proizvodna postrojenja koja mogu rekonstrukcijom povećati snagu postrojenja. - Kako Energetsko odobrenje nema roka važenja, postrojenja koja su jednom upisana, a nakon toga je investitor odustao od projekta neće se moći označiti nevažećim jer je Energetsko odobrenje još uvijek važeće. Postoji mogućnost da će doći do gomilanja nerealiziranih projekata u registru. Stoga se predlaže predvidjeti mogućnost izmjene odobrenja u registru. | Nema odgovora | |
| 48 | Odvjetničko društvo Stanić i Radelić j.t.d. | Način upisa i brisanja podataka i pohrane i objavljivanja isprava, Članak 16. | Odredbom čl. 16. st. 6. nacrta Pravilnika predviđeno je da se prvi upis u registar OIEKPP obavlja Ministarsto na temelju energetskog odobrenja. Institut energetskog odobrenja, njegova svrha, vrijeme izdavanja, postupak izdavanja i pravni učinici ni na koji način nisu uređeni predmetnim pravilnikom. Budući se radi o institutu koji je bio uređen Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 88/12.) koji temeljem odredbe čl. 54. st. 1. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15) prestaje važiti stupanjem na snagu ovog pravilnika o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovioj kogeneraciji, nužno je da svrha energetskog odobrenja, vrijeme izdavanja energetskog odobrenja, nadležno tijelo, postupak izdavanja i pravni učinici budu propisani upravo u okviru ovog pravilnika. | Nema odgovora | |
| 49 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Način upisa i brisanja podataka i pohrane i objavljivanja isprava, Članak 16. | Odredbom čl. 16. nacrta Pravilnika predviđeno je da se prvi upis u registar OIEKPP obavlja Ministarsto na temelju energetskog odobrenja. Institut energetskog odobrenja, njegova svrha, vrijeme izdavanja, postupak izdavanja i pravni učinici ni na koji način nisu uređeni predmetnim pravilnikom. Budući se radi o institutu koji je bio uređen Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 88/12.) koji temeljem odredbe čl. 54. st. 1. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15) prestaje važiti stupanjem na snagu ovog pravilnika o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovioj kogeneraciji, nužno je da svrha energetskog odobrenja, vrijeme izdavanja energetskog odobrenja, nadležno tijelo, postupak izdavanja i pravni učinici budu propisani upravo ovim pravilnikom. | Nema odgovora | |
| 50 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Upisivanje podataka i pohrana i objavljivanje isprava od strane Ministarstva, Članak 18. | Članak 18. stavak 1. točka 4. Tekst "provedene javne natječaje u tijeku" zamijeniti tekstom ""provedene javne natječaje, natječaje koji su u tijeku" jer natječaj koji je proveden ne može istodobno biti u tijeku. | Nema odgovora | |
| 51 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Upisivanje podataka i pohrana i objavljivanje isprava od strane Agencije, Članak 19. | U potpunosti nepoznat pojam Djelomičnog Rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača. Dalje u tekstu stoji ukoliko se gradi po fazama ili etapama. Kao što je poznato svaka se VE u Hrvatskoj gradi po fazama. Da li to znači ukoliko ishodimo Rješenja po svim fazama, da u slučaju utvrđivanja nepravilnosti npr. za jedno od rješenja, dok su ostala ispravna, premija neće biti isplaćena? | Nema odgovora | |
| 52 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Upisivanje podataka i pohrana i objavljivanje isprava od strane operatora tržišta električne energije, Članak 20. | Članak 20. stavak 1. točka 1. Tekst "podatke o provedenim javnim natječajima u tijeku" zamijeniti tekstom ""podatke o provedenim javnim natječajima, natječajima koji su u tijeku" jer natječaj koji je proveden ne može istodobno biti u tijeku. | Nema odgovora | |
| 53 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Upisivanje podataka i pohrana i objavljivanje isprava od strane operatora tržišta električne energije, Članak 20. | Članak 20. stavak 1. t. 6. Upisuju li se godišnji planovi za sva postrojenja, ili postoji granica u instaliranoj snazi. Dosadašnja praksa je bila upisivanje godišnjih planova u slučaju sunčanih elektrana za sunčane elektrane instalirane snage veće od 300 kW. | Nema odgovora | |
| 54 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | DIO ČETVRTIREGISTAR PROJEKATA I POSTROJENJA ZA KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE TE POVLAŠTENIH PROIZVOĐAČA (REGISTAR OIEKPP), Upisivanje podataka i pohrana i objavljivanje isprava od strane operatora prijenosnog sustavai operator distribucijskog sustava | U naslovu prije Članka 21. umjesto „operator distribucijskog“ pisati “operatora distribucijskog“. | Nema odgovora | |
| 55 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Upisivanje podataka i pohrana i objavljivanje isprava od strane operatora prijenosnog sustavai operator distribucijskog sustava, Članak 21. | Kod nabrajanja obveza operatora pisati “suglasnosti“ kao što su “Ugovori“, množina. | Nema odgovora | |
| 56 | Zdenko Alilović | Temeljni uvjeti za stjecanje statusa, Članak 22. | Stavak (3) mijenja se i glasi: "Status povlaštenog proizvođača može steći i krajnji kupac za proizvodno postrojenje koje je priključeno na njegovu instalaciju, odnosno infrastrukturu, pri čemu proizvodno postrojenje mora ispunjavati uvjete utvrđene Zakonom i ovim Pravilnikom." | Nema odgovora | |
| 57 | Zdenko Alilović | Izvještajno razdoblje za povlaštene proizvođače, Članak 23. | Članak se mijenja i glasi: (1) Razdoblje izvješćivanja je razdoblje djelovanja proizvodne jedinice za koje se mora utvrditi proizvedena energija i obično se provodi godišnje. (2) Dopuštaju se i kraća razdoblja izvješćivanja ako se utvrdi da za to postoji adekvatna mjerna oprema te ako se kraćim razdobljima izvješćivanja postiže točnije iskazivanju količina koje su proizvedene na visokoučinkovit način. (3) Najdulje razdoblje izvješćivanja je godina dana, a najkraće jedan sat. | Nema odgovora | |
| 58 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Uvjeti visoke učinkovitosti, Članak 24. | Stavak 2. Točka 3.: Članak 25. ZOIEVUK predviđa da će Pravilnik razraditi izuzeća u ispunjavanju uvjeta za korištenje toplinske energije ili uvjeta učinkovitosti zbog više sile ili drugih situacija uzrokovanih od strane trećih osoba. U Pravilniku je navedeno samo kako će Agencija ocijeniti kada povlašteni proizvođač nije bio u mogućnosti u izvještajnom razdoblju za povlaštene proizvođače postići uvjet učinkovitosti, zbog više sile ili drugih okolnosti na koje povlašteni proizvođač nije mogao utjecati. No, nigdje se ne spominje uvjet za korištenje toplinske energije. | Nema odgovora | |
| 59 | Zdenko Alilović | Uvjeti visoke učinkovitosti, Članak 24. | Članak se mijenja i glasi: (1) Visokoučinkovitim kogeneracijama smatraju se kogeneracijske jedinice koje ostvaruju sljedeće uvjete: 1 koriste korisnu toplinu na učinkovit način i u skladu s uvjetima korištenja toplinske energije navedenim u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Pravilnika 2. upravljaju kogeneracijskim jedinicom te povezanim toplinskim sustavom tako da u izvještajnom razdoblju razdoblju izvješćivanja za povlaštene proizvođače ostvaruju: a. uštedu primarne energije UPE ≥ 0,00, za kogeneracijsku jedinicu odnosno proizvodne jedinice za koja su važeća rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača energije na temelju Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije ("Narodne novine", br. 67/07, 35/11) ili Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača energije ("Narodne novine", br. 88/12) pri čemu je za ta postrojenja uvjet za stjecanje statusa bila ušteda primarne energije UPE ≥ 0,00, b. uštedu primarne energije UPE ≥ 0,00 za mikro i mala kogeneracijske jedinice odnosno proizvodne jedinice (kogeneracijske jedinice odnosno proizvodne jedinice do 1 MW), c. uštedu primarne energije od najmanje 10% (UPE ≥ 0,10), za sva ostala kogeneracijske jedinice , odnosno proizvodne jedinice, koja nisu obuhvaćena podtočkom a) i b) ove točke. d. kogeneracijske jedinice koja u više razdoblja izvješćivanja ne mogu udovoljiti uvjetima UPE ≥ 0,00 moraju se isključiti iz rada ukoliko njihov rad u takvom režimu nije opravdan bitnim tehničkim i/ili ekonomskim razlozima. e. kogeneracijske jedinice P ≥ 1,00 MW koja u razdoblju izvješćivanja koje je različito od minimalnog razdoblja izvješćivanja udovoljavaju uvjet UPE ≥ 0,00 ali ne mogu udovoljiti uvjetima UPE ≥ 0,10 moraju prijeći na minimalno razdoblje izvješćivanja. f. energija proizvedena u kogeneracijskim jedinicama u razdoblju izvješćivanja kada nije udovoljen uvjet UPE ≥ 0,00 penalizira se. (2) Postupak određivanja UPE iz stavka 1. točke 2. ovoga članka određen je Prilogom 2 koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. (3) kogeneracijske jedinice koja ostvaruju uvjete iz stavka 1. ovoga članka, smatraju se visokoučinkovitim kogeneracijama. | Nema odgovora | |
| 60 | Zdenko Alilović | Uvjeti učinkovitosti za kogeneracijska postrojenja na OIE, Članak 26. | Stavak (4) mijenja se i glasi "Postupak određivanja učinkovitosti potrošnje iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka određen je Prilogom 3, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika te se dodatno utvrđuje posebnim elaboratom kojim ,a u skladu Propisa koji reguliraju učinkovitost u potrošnji energije." | Nema odgovora | |
| 61 | Zdenko Alilović | Uvjeti učinkovitosti za kogeneracijska postrojenja na OIE, Članak 26. | U podstavku 2. tekst "tako da kogeneracijsko postrojenje, odnosno proizvodna jedinica s povezanim toplinskim sustavom, pri nazivnom parametrima rada postrojenja, može postići ukupnu godišnju učinkovitost u kalendarskoj godini od najmanje 50%. " se briše. Ovo je suprotno temeljnim uvjetima učinkovitosti - korisna toplina je naime samo ona toplinska energija koja je proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije ili energije za hlađenje; Svaki proizvođač u sustavu poticaja osim što mora zadovoljiti kriterij učinkovitosti dužan je zadovoljiti i kriterij da se sva proizvedena energija koristi na učinkovit način. Sustav poticanja gubi svaki smisao ako se proizvedena energija rasipa tj ne koristi na učinkoviti način. | Nema odgovora | |
| 62 | HGK | Uvjeti korištenja sirovine, Članak 27. | Potrebno je dodatno razmotriti odredbu stavka 2. jer nije točno utvrđeno za koju se vrstu otpada može steći status povlaštenog proizvođača električne energije. Stoga se postavlja pitanje podrazumijevaju li se pod izrazom „otpad“ sve vrste otpada iz Pravilnika o katalogu otpada (NN br. 90/15) ili samo određene vrste otpada i koje vrste. Potrebno je dodatno razmotriti i odredbu stavka 3. jer nije točno utvrđeno za koje vrste otpada povlašteni proizvođač može ostvariti pravo na potporu (povlaštenu cijenu). Ovdje se navodi da su vrste otpada za koji se ostvaruje pravo na potporu (povlaštenu cijenu) naveden u PRILOGU 4. Pravilnika, a u samom prilogu nisu jasno određeni uvjeti za ostvarivanje prava na navedenu potporu (povlaštenu cijenu). Predlaže se dodati poticanje suspaljivanja biorazgradivog otpada koji se primarno odnosi na mulj iz centralnih uređaja za pročišćavanje otpada u kogeneracijskim postrojenjima na otpad (kao što je praksa u zemljama EU). | Nema odgovora | |
| 63 | EKO d.o.o | TEHNIČKI I POGONSKI UVJETI PROIZVODNIH POSTROJENJA ZA STJECANJE STATUSA POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE, Priključak na elektroenergetsku mrežu | Pravilnik mora biti zasnovan na principima dobre inženjerske prakse („Good engineering practice“) te kao takav mora predvidjeti način priključka koji je optimalan sa pogleda vrste i količine tehnološke opreme, tokova energije i gubitaka. Konkretno Pravilnikom se mora predvidjeti rad više proizvodnih postrojenja sa zajedničkim priključkom na elektroenergetski sustav na način da se ukupna neto isporučene električna energija mjeri na mjestu predaje energije u mrežu (npr. visokonaponska strana energetskog transformatora), a da se pri tome osigura mjerenje udjela pojedinog proizvodnog postrojenja tamo gdje je to tehnički ispravno (npr. na srednjenaponskim dovodima sa svakog proizvodnog postrojenja). Dodatno Pravilnik ne smije dozvoliti propisivanje uvjeta priključka koji će dovesti do nepotrebnih gubitaka energije i/ili postavljanja nepotrebne opreme. Konkretno za proizvodna postrojenja koja se nalaze u blizini mjesta potrošnje Pravilnik ne smije dozvoliti uvjete priključka koje bi rezultirale da se energija iz proizvodnog postrojenja transformira na višu naponsku razinu samo da bi se neposredno nakon toga transformirala na nižu naponsku razinu za potrebe potrošača, a da pri tome postoje jednostavno tehničko rješenje gdje bi elektrana bila priključena na istu naponsku razinu kao i potrošači čime bi se izbjegli dvostruki gubitci u transformatoru te zbog izbjegavanja ugradnje nepotrebne opreme smanjili i troškovi i zaposjednutost prostora. Primjer navedenog je VE Visoka Zelovo za koju je prema PEES-u predviđen priključak na TS 35/110 kV Sinj i to na način da se ugradi novi 35/110 kV transformator samo za potrebne vjetroelektrane. Pri tako izvedenom priključku energija iz vjetroelektrane bi bila transformirana sa 35 kV na 110 kV kroz transformator vjetroelektrane i odmah nakon toga putem drugog transformatora sa 110 kV na 35 kV za potrebe zadovoljavanja potrošnje Grada Sinja. Mrežne trafostanice koje prenose energiju s višeg napona na niži mogu prenositi energiju proizvođača s nižeg napona na viši najmanje za jednaku snagu. Intencija ovog komentara je izbjegavanje čisto birokratskih prepreka/ograničenja koje imaju utjecaja na optimalna tehnička rješenja što na kraju dovodi do nepotrebnih troškova i smanjenja konkurentnosti. Ovaj Pravilnik za priključivanje distribuirane proizvodnje (obnovljivih izvora) ima veću moć od odredbi Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom kao i Mrežnih pravila. | Nema odgovora | |
| 64 | HGK | Priključak na elektroenergetsku mrežu, Članak 28. | U odnosu na članak 28. držimo kako je u općem interesu, pa tako i u interesu zakonodavca/države da se na lokacijama u RH ugrađuje najnaprednija oprema. Ugradnju najnaprednije opreme svakako treba podržavati i poticati, a nikako ne otežavati. Predlaže se članak dopuniti stavkom 7. koji glasi „(7) Ako proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica za isporuku i preuzimanje električne energije koristi jedno obračunsko mjerno mjesto, na tom obračunskom mjernom mjestu ostvareni su tehno-ekonomski uvjeti da priključna snaga za preuzimanje električne energije iz elektroenergetske mreže za potrebe vlastite potrošnje može biti iznosa do uključivo priključne snage za isporuku električne energije u elektroenergetsku mrežu i pri tom ukupna isporučena električna energija u mrežu ne prelazi ukupno preuzetu energiju iz mreže.“ | Nema odgovora | |
| 65 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Priključak na elektroenergetsku mrežu, Članak 28. | Stavak 3. predlažemo brisati jer se mogućnosti i obveze u normalnom te izvanrednom pogonu propisuju Mrežnim pravilima, a definiraju Ugovorom o korištenju mreže (nije predmet ovog pravilnika). | Nema odgovora | |
| 66 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Priključak na elektroenergetsku mrežu, Članak 28. | U Stavku 1. umjesto “prijenosnu i distribucijsku mrežu“ pisati “prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu“, kao što je pisano u Stavku 2. za operatore mreže. | Nema odgovora | |
| 67 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Utvrđivanje neto isporučene električne energije, Članak 29. | Sporna je točka 6. iz st. 4., odnosno predlažemo da se utvrđivanje neto proizvodnje temelji na saldiranju energije po obračunskim mjernim mjestima, a ne računskom raspodjelom prema kojoj se isplaćuje poticaj ili premija. Zaključno brisati točku 5. i 6. | Nema odgovora | |
| 68 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Utvrđivanje neto isporučene električne energije, Članak 29. | Sporna je točka 5. iz st. 4. jer različite proizvodne jedinice mogu imati različite instalirane snage za proizvodnju električne i toplinske energije, posljedično i različite omjere proizvodnje električne i toplinske energije pa nije opravdana raspodjela isključivo prema kriteriju udjela u proizvodnji električne energije. | Nema odgovora | |
| 69 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Utvrđivanje neto isporučene električne energije, Članak 29. | Stavak 1. i 2. predlaže se nakon izraza „ ukupno isporučene električne energije u elektroenergetsku mrežu i ukupno preuzete električne energije iz elektroenergetske mreže“ dodati izraz „po naponskim razinama“, sukladno tumačenju HERA-e. | Nema odgovora | |
| 70 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Utvrđivanje neto isporučene električne energije, Članak 29. | Umjesto “mrežuu“ pisati mrežu “u“ te definirati trajanje obračunskog mjernog intervala. | Nema odgovora | |
| 71 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Utvrđivanje neto isporučene električne energije, Članak 29. | Članak 29. stavak 4. Predlažemo da se ovaj članak dopuni točkom 7. koja glasi: „Prilikom dostavljanja mjernih podataka potrebno je uvažiti deklariranu mjernu točnost brojila povlaštenog proizvođača (obračunsko mjerno mjesto s kojeg se dostavljaju mjerni podaci o neto isporučenoj električnoj energiji za koju se plaća poticaj) budući da prekoračenje snage može biti unutar tih vrijednosti.“ | Nema odgovora | |
| 72 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Utvrđivanje neto isporučene električne energije, Članak 29. | Članak 29. stavak 2. Predlažemo izmjenu teksta na način da stavak glasi: „Razlika ukupno isporučene električne energije u elektroenergetsku mrežu u koju se ne smije uračunati energija isporučena za vrijeme prekoračenja priključne snage koja ne spada u domenu mjerne pogreške i ukupno preuzete električne energije iz elektroenergetske mreže evidentirane na svim obračunskim mjernim mjestima na mjestu priključka proizvodnog postrojenja na elektroenergetsku mrežu u obračunskim mjernim intervalima u kojima je navedena razlika negativna, predstavlja neto preuzimanje električne energije iz mreže koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica dužno osigurati na tržištu električne energije.“ | Nema odgovora | |
| 73 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Utvrđivanje neto isporučene električne energije, Članak 29. | Članak 29. stavak 1. Predlažemo izmjenu teksta na način da stavak glasi: „Neto isporučena električna energija proizvodnog postrojenja se utvrđuje kao razlika ukupno isporučene električne energije u elektroenergetsku mrežu u koju se ne smije uračunati energija isporučena za vrijeme prekoračenja priključne snage koja ne spada u domenu mjerne pogreške i ukupno preuzete električne energije iz elektroenergetske mreže evidentirane na svim obračunskim mjernim mjestima na mjestu priključka proizvodnog postrojenja na elektroenergetsku mrežu u obračunskim mjernim intervalima u kojima je navedena razlika pozitivna. | Nema odgovora | |
| 74 | Goran Oreški | Utvrđivanje neto isporučene električne energije, Članak 29. | 4. U slučaju kada postoje obračunska mjerna mjesta za svaku pojedinu proizvodnu jedinicu u skladu s odredbama Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, neto isporučena električna energija i neto preuzeta električna energija utvrđuje se zasebno za svaku proizvodnu jedinicu preko vlastitih obračunskih mjernih mjesta proizvodnih jedinica. | Nema odgovora | |
| 75 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Korištenje proizvedene toplinske energije za dodatnu proizvodnju električne energije, Članak 30. | Pri preuzimanju, odnosno isporuci toplinske energije od druge „osobe“ treba u račun učinkovitosti uključiti i potrošeno gorivo za predmetnu energiju koja se predaje povlaštenom proizvođaču. Nije opravdano dizati učinkovitost, a ne uključiti utrošeno gorivo nego samo preuzetu toplinsku energiju iz drugog proizvodnog postrojenja. | Nema odgovora | |
| 76 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Skladištenje električne energije i pričuvno napajanje, Članak 31. | Stavak 2. preimenovati u Stavak 3. te izmijeniti da glasi „ Odredba Stavka 1. ovoga članka se ne primjenjuje u slučaju pričuvnog napajanja električne energije gdje je kapacitet skladišta električne energije manji od 25% maksimalne dnevne proizvodnje proizvodnog postrojenja.“ | Nema odgovora | |
| 77 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Skladištenje električne energije i pričuvno napajanje, Članak 31. | Proširiti članak i na “skladištenje toplinske energije“ jer upravo ono omogućuje racionalno korištenje proizvedene toplinske energije, odnosno smanjuje potrebu dodatne potpale vršnih kotlova za pokrivanje vršnih opterećenja toplinskog konzuma. Predlaže se nakon Stavka 1. dodati stavak koji bi glasio: „ Ako proizvodno postrojenje koristi sustav za pohranu, odnosno skladištenje toplinske energije, nužno je osigurati mjerenje toplinske energije koja se pohranjuje i isporučuje iz skladišta energije.“ | Nema odgovora | |
| 78 | Zdenko Alilović | Skladištenje električne energije i pričuvno napajanje, Članak 31. | Članak se mijenja i glasi: (1) Ako proizvodno postrojenje koristi sustav za pohranu, odnosno skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije, nužno je osigurati mjerenje električne energije koja se pohranjuje i isporučuje iz skladišta energije. (2) Ukoliko postoji mogućnost ulaza električne energije iz neobnovljivih izvora u postrojenje za skladištenje, nužno je osigurati odgovarajuća mjerenja ulazne električne energije. | Nema odgovora | |
| 79 | Goran Oreški | Skladištenje električne energije i pričuvno napajanje, Članak 31. | (1) Ako proizvodno postrojenje koristi sustav za pohranu, odnosno skladištenje električne energije, a postoji mogućnost isporuke električne energije iz skladišta energije u elektroenergetsku mrežu, nužno je osigurati mjerenje električne energije koja se pohranjuje i isporučuje iz skladišta energije. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka se ne primjenjuje u slučaju gdje je kapacitet skladišta energije manji od 25 kWh. | Nema odgovora | |
| 80 | Goran Oreški | Skladištenje električne energije i pričuvno napajanje, Članak 31. | Treba razlikovati proizvodna postrojenja koje koriste sustave za pohranu električne energije na način da postoje sustavi s pohranom električne energije koji mogu isporučivati električnu energiju u elektroenergetsku mrežu od sustava koji priključak na elektroenergetsku mrežu koriste samo u slučaju nedostatka pohranjene energije bez da je moguće isporučivati električnu energiju natrag u elektroenergetsku mrežu . Kod sustava koji ne mogu isporučivati električnu energiju u elektroenergetsku mrežu nema smisla ugrađivati zasebni mjerni uređaj koji će mjeriti električnu energiju pohranjenu i isporučenu iz skladišta energije. Stavak 2. nije praktiča u slučaju da se radi o malim sustavima kao npr. sustavima za kućanstva gdje je količina dnevne proizvedene električne energije vrlo mala, kao i kapacitetskladišta energije, ali je omjer proizvedene električne energije i kapacitet skladišta velik npr. 50%. Cijena brojila je u ovom slučaju višestruko veća od vrijednosti energije koja se skladišti te se samo brojilo nikad neće moći isplatiti. Kad se s druge strane može se raditi o industrijskom postrojenju kapaciteta nekoliko stotina kW i kapacitetu skladiša od nekoliko stotina kWh, ali zbog niskog omjera proizvodnje i kapacitete skladišta, npr. 15%, mjerenje nije potrebno. Dakle mjerenje ima smisla kod većih sustava gdje se radi o većim količinama električne energije odnosno barem kod neto kapaciteta skladišta od 25 kWh. | Nema odgovora | |
| 81 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Mjerna mjesta za toplinsku energiju, Članak 32. | Zakonom o tržištu toplinske energije i ostalim aktima propisano je da su nadležnosti održavanja, umjeravanja, dokumentiranja i opće brige o mjernoj opremi na centralnim toplinskim sustavima u nadležnosti distributera, odnosno nije opravdano niti zakonski dozvoljeno da o prethodnom brine povlašteni proizvođač. Zaključno, tamo gdje je CTS, odnosno poznat distributer toplinske energije, o mjernim mjestima treba brinuti distributer, a ne kao što se želi ovim pravilnikom staviti u obvezu povlaštenog proizvođača. | Nema odgovora | |
| 82 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | Mjerna mjesta za toplinsku energiju, Članak 32. | U čl.32 st.2 dio rečenice „toplinsku energiju koja se koristi na samoj lokaciji (vlastita potrošnja toplinske energije)“ treba izbaciti iz formulacije analogno principu utvrđivanja neto isporučene električne energije sukladno čl.29. – Obrazloženje: nema smisla toplinsku energiju drugačije tretirati u odnosu na električnu energiju prilikom izračunavanja ukupne efikasnosti postrojenja koje istovremeno proizvodi toplinsku i električnu energiju. | Nema odgovora | |
| 83 | Zdenko Alilović | Mjerna mjesta za toplinsku energiju, Članak 32. | Iza članka 32. dodaje se novi članak koji glasi: Članak 32a. (1) Ako proizvodno postrojenje koristi sustav za pohranu, odnosno skladištenje toplinske energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije, nužno je osigurati mjerenje toplinske energije koja se pohranjuje i isporučuje iz skladišta energije. (2) Ukoliko postoji mogućnost ulaza toplinske energije iz neobnovljivih izvora u postrojenje za skladištenje, nužno je osigurati odgovarajuća mjerenja ulazne toplinske energije | Nema odgovora | |
| 84 | Zdenko Alilović | Ostali uvjeti na mjerna mjesta i mjernu opremu, Članak 33. | Članak se mijenja i glasi: (1) Status povlaštenog proizvođača električne energije može se steći za proizvodno postrojenje koje koristi bioplin koje ispunjava uvjete utvrđene Zakonom i ovim Pravilnikom te pod uvjetom da ima odgovarajuću mjernu opremu za mjerenje protoka kojom se mogu utvrditi količine proizvedenog ili iskorištenog, utvrditi proizvodnja i/ili korištenje plinovitog goriva koje se koristi u proizvodnom postrojenju. (2) Status povlaštenog proizvođača električne energije može se steći za proizvodno postrojenje koje koristi tržišne viškove tekućih biogoriva iz sektora prometa, koje ispunjava uvjete utvrđene Zakonom, ovim Pravilnikom te pod uvjetom da ima odgovarajuću mjernu opremu za mjerenje protoka kojom se mogu utvrditi količine proizvedenog ili iskorištenog, utvrditi proizvodnja i/ili korištenje tekućeg goriva koje se koristi u proizvodnom postrojenju. | Nema odgovora | |
| 85 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Utvrđivanje učinkovitosti proizvodnih jedinica, Članak 34. | U Stavku 3. točki 2. pravednija je raspodjela prema udjelu u potrošnji goriva nego prema udjelu u količini ukupno proizvedene električne energije. Povezano sa Stavkom 4. | Nema odgovora | |
| 86 | EKO d.o.o | Načini stjecanja statusa povlaštenog proizvođača, Članak 35. | Rješenje o prethodnom statusu povlaštenog proizvođača, koje je ukinuto/izbačeno iz upotrebe ovim Pravilnikom, je pozitivan dokument koji smanjuje rizik financiranja. Zbog toga smatramo da je potrebno Rješenje o prethodnom statusu vratiti u Pravilnik na način da se isto ishodi nakon izdavanja građevinske dozvole na rok trajanja građevinske dozvole. | Nema odgovora | |
| 87 | Zdenko Alilović | Načini stjecanja statusa povlaštenog proizvođača, Članak 35. | Članak se mijenja i glasi: (1) Status povlaštenog proizvođača električne energije stječe se na temelju rješenja Agencije koje se izdaje temeljem zahtjeva elektroenergetskog subjekta ili druge pravne ili fizičke osobe za proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu koje ispunjava uvjete utvrđene Zakonom i ovim Pravilnikom. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju jednostavnih proizvodnih postrojenja koja su priključena na vlastitu instalaciju krajnjeg kupca, i koja proizvedenu električnu energiju primarno koriste za vlastite potrebe, a višak proizvedene električne energije isporučuju u elektroenergetsku mrežu (kupci s vlastitom potrošnjom), i proizvodna postrojenja priključena na vlastitu instalaciju krajnjeg kupca koji nije priključen na elektroenergetsku mrežu i koja ukupnu proizvedenu električnu energiju koriste za vlastite potrebe status povlaštenog proizvođača stječe se na temelju dokaza da je elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizička osoba trajno priključena na elektroenergetsku mrežu odnosno da nema priključka na elektroenergetsku mrežu . | Nema odgovora | |
| 88 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Zahtjev za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, Članak 36. | U Stavku 8. potrebno je definirati na što, odnosno koju dokumentaciju se misli kada se kaže da Agencija može od podnositelja zahtjeva tražiti dostavu „druge dokumentacije“ kako ne bi bilo razlika u pristupu u pojedinim postupcima. | Nema odgovora | |
| 89 | Goran Oreški | Zahtjev za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, Članak 36. | Točka 11. i 12. Čemu izjava o nekažnjavanju ako je potrebno dostaviti i uvjerenje o nekažnjavanju? Kakvog smisla ima izjava o nekažnjavanju kad je bilo tko može dati uz javnobilježničku ovjeru potpisa? | Nema odgovora | |
| 90 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 37. | Članak 37. stavak 5. Iza riječi "odnosno goriva" dodati riječi "tijekom važenja rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije" tako da tekst glasi "(5) Za proizvodna postrojenja za koje postoje uvjeti korištenja sirovine, odnosno goriva, rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije sadrži i uvjete koje povlašteni proizvođač mora održavati pri korištenju sirovine, odnosno goriva tijekom važenja rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije.". | Nema odgovora | |
| 91 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energijeu slučaju fazne ili etapne gradnje, Članak 39. | Članak 39. stavak 4. U kojem razdoblju povlašteni proizvođač s djelomičnim rješenjem o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača mora održavati uvjete učinkovitosti? | Nema odgovora | |
| 92 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energijeu slučaju fazne ili etapne gradnje, Članak 39. | Dosadašnja praksa je bila da se izdaje jedinstvena Uporabna dozvola za jednu građevinsku dozvolu sa više faza. Iz teksta stavka 1. nije razvidno da li će se rješenje izdavati po građevinskim dozvolama koje će predstavljati pojedine faze ili po fazama unutar jedinstvene građevinske dozvole. | Nema odgovora | |
| 93 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Izmjene rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energijetijekom važenja rješenja, Članak 40. | Članak 40. stavak 3. točka 2. i točka 3. Zašto se traže i javnobilježnički ovjerena izjava o nekažnjavanju i uvjerenje o nekažanjavanju? Ovo se ponavlja u još nekoliko članaka Pravilnika. | Nema odgovora | |
| 94 | Goran Oreški | Izmjene rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energijetijekom važenja rješenja, Članak 40. | Točka 11. i 12. Čemu izjava o nekažnjavanju ako je potrebno dostaviti i uvjerenje o nekažnjavanju? Kakvog smisla ima izjava o nekažnjavanju kad je bilo tko može dati uz javnobilježničku ovjeru potpisa? | Nema odgovora | |
| 95 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Izvještavanje o ostvarenju godišnjih planova proizvodnje, Članak 46. | Članak 46. stavak 1. Rok dostavljanja izvješća povlaštenog proizvođača Agenciji, „do kraja veljače tekuće godine“ o ostvarenju godišnjih planova za prethodnu godinu, nije sukladna s odredbom članka 49. stavka 2., u kojem je propisano da Agencija dostavlja operatoru tržišta podatke o ispunjavanju uvjeta učinkovitosti, do 31. siječnja. Stoga predlažemo da se u članku 46. stavku 1., riječi „do kraja veljače tekuće godine“ zamijene riječima: “do 15. siječnja tekuće godine“. | Nema odgovora | |
| 96 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Promjene na proizvodnom postrojenju za koje je izdano rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 47. | Članak 47. stavak 2. Zašto se traži prethodno mišljenje operatora tržišta električne energije na planirane promjene na proizvodnom postrojenju? | Nema odgovora | |
| 97 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Promjene na proizvodnom postrojenju za koje je izdano rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 47. | Članak 47. stavak 2. Iza riječi "zajamčenom" dodati riječ "otkupnom" tako da tekst glasi "zajamčenom otkupnom cijenom". | Nema odgovora | |
| 98 | EKO d.o.o | Promjene na proizvodnom postrojenju za koje je izdano rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 47. | Agencija ni na koji način ne smije ograničavati tehnološki razvoj proizvodnih postrojenja obnovljivih izvora energije jer bi to bilo suprotno samoj intenciji sustava poticanja (poticanjem OIE dovesti do tehnološkog razvoja i konačnog smanjenja cijene energije). Pravilnik mora jasno definirati da će Agencija, Operatori mreže, Ministarstvo gospodarstva i druga nadležna ministarstva, nadređena državna tijela i ustanove poduprijeti napredak u razvitku tehnologija i iskustva u korištenju proizvodnih postrojenja kao i primjenu BAT-a. Agencija i druga nadležna tijela izdat će suglasnosti, mišljenja, rješenja i dozvole u najkraćem mogućem roku po principu pojednostavljenih procedura (2009/28/EC). | Nema odgovora | |
| 99 | Goran Oreški | Promjene na proizvodnom postrojenju za koje je izdano rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 47. | Nigdje u pravilniku se ne razmatra problem oko prekoračenja priključne snage postrojenja, a u praksi ima puno problema s tim. Koliko je prihvatljivo prekoračenje priključne snage postrojenja uzrokovano mjernom nesigurnošću mjernih uređaja odnosno proizvodnih postrojenja. Predlažemo da to bude 5% nazivne snage elektrane. Kakvo je postupanje nadležnih tijela u slučaju prekoračenja priključne snage? | Nema odgovora | |
| 100 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Promjene na jednostavnom proizvodnom postrojenjuza koje je stečen status povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 48. | Članak 48. stavak 2. i stavak 3. Iza riječi "zajamčenom" dodati riječ "otkupnom" tako da tekst glasi "zajamčenom otkupnom cijenom". | Nema odgovora | |
| 101 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Promjene na jednostavnom proizvodnom postrojenjuza koje je stečen status povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 48. | Članak 48. stavak 3. Predlažemo da se propiše rok u kojem je operator distribucijskog sustava u obvezi obavijestiti operatora tržišta. Konkretno, smatramo da bi to trebao biti rok: „bez odgode“ ili „odmah“. | Nema odgovora | |
| 102 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Provjera učinkovitosti postrojenja, Članak 49. | Članak 49. stavak 7. Tko snosi troškove ako se ispitivanjem ne utvrde nepravilnosti? | Nema odgovora | |
| 103 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Provjera učinkovitosti postrojenja, Članak 49. | Članak 49. stavak 1. i stavak 2. Iza riječi "goriva" dodati riječi "odnosno sirovine" | Nema odgovora | |
| 104 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Provjera učinkovitosti postrojenja, Članak 49. | Uskladiti definirani rok 31. siječanj u Stavku 2., s rokom u Članku 46. Stavak 1. „do kraja veljače tekuće godine ostvarenje godišnjeg plana proizvodnje“. | Nema odgovora | |
| 105 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Praćenje rada povlaštenog proizvođača u slučaju jednostavnih proizvodnih postrojenja, Članak 51. | Članak 51. stavak 3. Iza riječi "zajamčenom" dodati riječ "otkupnom" tako da tekst glasi "zajamčenom otkupnom cijenom". | Nema odgovora | |
| 106 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | PRAVILNIK, POTICANJE TRŽIŠNOM PREMIJOM I ZAJAMČENOM OTKUPNOM CIJENOM | Naputak Europske Komisije je da se manji sustavi poticaji poput sustava premije počnu primjenjivati kad je neka tehnologija dostigla dovoljan razvoj i primjenu da joj ne trebaju veći sustavi poticaji kao što je feed-in tarifa. U Hrvatskoj to je možda slučaj s postrojenjima većim od 500 kWe, a osobito vjetroelektranama sa snagama većih od 10 MWe. Što se tiče postrojenja manjih od 1 MWe, a osobito onih do 30 kWe i niže kojih u Hrvatskoj ima popriličan broj su sunčeve elektrane. Broj projekata na ostale oblike OIE osim sunčevih elektrana do 500 kWe koji jesu ili nisu u sustavu poticaja odnosno s ugovorima o otkupu električne energije je zaista zanemariv. A upravo takva postrojenja predstavljaju male decentralizirane i diversificirane sustave, atraktivna za manje industrijske pogone, OPG-ove, male sustave daljinskog grijanja, kućanstva i javni sektor. Znači onima kojima je od velike važnosti da smanje troškove za energiju. Stoga bi za ove projekte trebao i dalje važiti sustav feed-in tarifa, naravno do trenutka dok se ne ispune kvote. Također bi kvotu za određene oblike OIE trebalo raspodijeliti za ona veća postrojenja od 500 kWe koji će se natjecati za najpovoljnijeg ponuditelja tržišni premije te za ona postrojenja manja od 500 kWe (npr. 50/50) koji se ne moraju natjecati za tržišnu premiju već će i dalje sklapati dugoročne ugovore o otkupu električne energije po zajamčenoj cijeni (feed-in tarifi). | Nema odgovora | |
| 107 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN MAKSIMALNIH REFERENTNIH VRIJEDNOSTI I MAKSIMALNIH ZAJAMČENIH OTKUPNIH CIJENA, Članak 57. | Nije jasno zašto je rok za objavu maksimalnih referentnih vrijednosti i zajamčenih otkupnih cijena tek 1.4., te se predlaže raniji rok, nevezano uz rok za javni natječaj iz članka 68. Također se predlaže objava maksimalnih referentnih vrijednosti jednom godišnje za sve tehnologije, bez obzira na raspoložive kvote, kako bi investitori imali vremena i mogli kalkulirati potencijalnu isplativost i ulazak u projekt, odnosno sudjelovanje na eventualnom natječaju. Općenito investicijski ciklusi i odluke su procesi dugotrajnog karaktera i svako sužavanje rokova i djelomične informacije, doprinose netransparentnosti postupaka i mogućih nepravilnosti. Predlaže se u stavku 1. definirati raniji rok, primjerice pisati „najkasnije do 1.veljače“ u skladu s prethodno navedenim. | Nema odgovora | |
| 108 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN MAKSIMALNIH REFERENTNIH VRIJEDNOSTI I MAKSIMALNIH ZAJAMČENIH OTKUPNIH CIJENA, Članak 57. | Članak 57. stavak 2. Umjesto riječi „ prestao važiti ugovor“ trebaju stajati riječi „ugovor raskinut“. Naime, međusobna prava i obveze iz ugovora se prestaju, raskidom ugovora ili protekom roka na koji je takav ugovor sklopljen. | Nema odgovora | |
| 109 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN MAKSIMALNIH REFERENTNIH VRIJEDNOSTI I MAKSIMALNIH ZAJAMČENIH OTKUPNIH CIJENA, Članak 59. | Članak 59. stavak 9. Razdoblje trajanja ugovora je 12 godina. Kako će operator tržišta električne energije za tako dugo razdoblje kvalitetno i odgovorno predvidjeti i uzimati u obzir očekivane promjene ulaznih parametara? | Nema odgovora | |
| 110 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN MAKSIMALNIH REFERENTNIH VRIJEDNOSTI I MAKSIMALNIH ZAJAMČENIH OTKUPNIH CIJENA, Članak 59. | Članak 59. stavak 6. Troškove priključenja na javnu energetsku infrastrukturu i drugu infrastrukturu svakako treba uzeti u obzir u izračunu, ali ne kao investicijske troškove već bi ih trebalo izdvojiti kao zaseban parametar. | Nema odgovora | |
| 111 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN MAKSIMALNIH REFERENTNIH VRIJEDNOSTI I MAKSIMALNIH ZAJAMČENIH OTKUPNIH CIJENA, Članak 59. | U Stavku 7. kod nabrajanja strukture operativnih troškova dodati i “troškove nabave električne energije za hladni pogon i pokretanje proizvodnih jedinica“, “troškove kupnje emisijskih jedinica“, troškove kemikalija za pripremu vode“, „troškove dobave i odvodnje vode“, „troškovi zbrinjavanja otpada“, „troškovi zaštite okoliša“ troškovi gospodarenja digestatom kod bioplinskih postrojenja, troškovi monitoringa i svi troškovi koji proizlaze iz propisa koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, a vezani su uz primjenu određene tehnologije.“ . Napomena: Predmetni troškovi su varijabilni, odnosno pripadaju strukturi operativnih troškova (cca 10% varijabilnih troškova kod većih kogeneracijskih postrojenja). Vidjeti općenitu primjedbu da se u Metodologiji obuhvate svi specifični troškovi koji se odnose na pojedinu tehnologiju. | Nema odgovora | |
| 112 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN MAKSIMALNIH REFERENTNIH VRIJEDNOSTI I MAKSIMALNIH ZAJAMČENIH OTKUPNIH CIJENA, Članak 59. | U Stavku 5. nejasan izraz “internalizirana“. Predmetna cijena je u pravilu, s obzirom na strukturu kupaca, regulirana za rad kogeneracijskih postrojenja | Nema odgovora | |
| 113 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN MAKSIMALNIH REFERENTNIH VRIJEDNOSTI I MAKSIMALNIH ZAJAMČENIH OTKUPNIH CIJENA, Članak 59. | Uskladiti mjerne jedinice u Stavku 1. točka 12. i 13. sa Stavkom 3. ovog članka ili obrazložiti svrhovitost različitosti primjene investicijskih i operativnih troškova, jediničnih (HRK/MWh) i tih ukupnih (HRK/MW). | Nema odgovora | |
| 114 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN MAKSIMALNIH REFERENTNIH VRIJEDNOSTI I MAKSIMALNIH ZAJAMČENIH OTKUPNIH CIJENA, Članak 59. | U Stavku 1. umjesto izraza “efikasnost“ koristiti učinkovitost kao što je i sadržano u preostalom dijelu pravilnika. | Nema odgovora | |
| 115 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN MAKSIMALNIH REFERENTNIH VRIJEDNOSTI I MAKSIMALNIH ZAJAMČENIH OTKUPNIH CIJENA, Članak 59. | U Stavku 1. ili pojmovniku potrebno je definirati što su i kako se određuju “godišnji ekvivalentni sati rada proizvodnog postrojenja“ | Nema odgovora | |
| 116 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Revidiranje vrijednosti ulaznih parametara, Članak 60. | Predlaže se razmotriti produljenje razdoblja revidiranja određenih ulaznih parametara npr. na pet godina, osim u slučaju ako nastupi značajna promjena vrijednosti ulaznih parametara. | Nema odgovora | |
| 117 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Revidiranje vrijednosti ulaznih parametara, Članak 60. | Obzirom da će Operator tržišta svake godine revidirati vrijednosti ulaznih parametara iz članka 59. nije razvidno da li time proizlazi i mogućnost smanjenja ili povećanja maksimalnih referentnih vrijednosti ili maksimalne zajamčene cijene na godišnjoj razini, što bi u konačninci predstavljalo i izmjene u toku prihoda proizvodnog postrojenja. Molimo definirati članak kako bi prethodno navedeno u komentaru bilo razvidno i transparentno navedeno. | Nema odgovora | |
| 118 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Izračun proizvodnih troškova, Članak 61. | Članak 61. stavak 1. Iza riječi "proizvodnje" dodati riječi "električne energije" tako da tekst glasi "(1) Proizvodni troškovi po jedinici proizvodnje električne energije izračunavaju se prema formuli:". Članak 61. stavak 2. Iza riječi "proizvodnje" dodati riječi "električne energije" tako da tekst glasi "Iznos investicijskih troškova po jedinici proizvodnje električne energije Tinv, ...". | Nema odgovora | |
| 119 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Izračun proizvodnih troškova, Članak 61. | Članak 61. | Nema odgovora | |
| 120 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Izračun proizvodnih troškova, Članak 61. | Predlažemo u Stavku 3. dodati odredbu o obvezi operatora tržišta električne energije vezano za javnu objavu iznosa ulaznih parametara za izračun vrijednosti ponderirane prosječne stopa povrata na kapital (WACC). Dodatno je potrebno navesti radi li se o iznosu prosječne stopa povrata na kapital prije ili nakon oporezivanja. | Nema odgovora | |
| 121 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Izračun proizvodnih troškova, Članak 61. | Predlažemo korekciju Stavka 2.: „Iznos investicijskih troškova po jedinici proizvodnje 𝑇𝑖𝑛𝑣, izračunava se anuitetnom metodom i određuju u [kn/MWh], na način da se kroz vrijeme trajanja ugovora o tržišnoj premiji ili ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom osigura traženi povrat na uloženi kapital, prema sljedećoj formuli:“ | Nema odgovora | |
| 122 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Izračun proizvodnih troškova, Članak 61. | Potrebno je objasniti gdje je u troškovima uračunata amortizacija i o kakvoj se vrsti ponderirane prosječne stope povrata na kapital radi (prije oporezivanja ili nakon oporezivanja). | Nema odgovora | |
| 123 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN REFERENTNIH TRŽIŠNIH CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 63. | Članak 63. stavak 2. Predlaže se brisanje riječi "i 92." jer se članak 92. odnosi na zajamčene otkupne cijene. | Nema odgovora | |
| 124 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN REFERENTNIH TRŽIŠNIH CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 64. | Članak 64. stavak 6. Pojasniti "=0,95i=0,85=0,85". | Nema odgovora | |
| 125 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN REFERENTNIH TRŽIŠNIH CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 64. | Članak 64. stavak 5. podstavak 1. Zamijeniti "kse" s "k". | Nema odgovora | |
| 126 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN REFERENTNIH TRŽIŠNIH CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 64. | U stavku 6. pojasniti “=095i=0,85=0,85. | Nema odgovora | |
| 127 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN REFERENTNIH TRŽIŠNIH CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 64. | U stavku 5. umjesto „kse“ pisati “k“. | Nema odgovora | |
| 128 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | METODOLOGIJA ZA IZRAČUN REFERENTNIH TRŽIŠNIH CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 64. | Članak 64. stavak 6. Potrebno je objasniti nejasno navedenu formulu „=0,95i=0,85=0,85“. | Nema odgovora | |
| 129 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | POTICANJE TRŽIŠNOM PREMIJOM I ZAJAMČENOM OTKUPNOM CIJENOM, Izračun referentnih tržišnih cijena | Članak 65. stavak 1. točka 4. Zamijeniti "95." s "96." | Nema odgovora | |
| 130 | EKO d.o.o | Izračun referentnih tržišnih cijena, Članak 65. | Procedura je nepotrebno komplicirana, a predmetne burze nisu likvidne. Potrebno je koristiti podatke s najveće EU burze (EEX). Operator tržišta EEX može zamijeniti sa CROPEX-om tek nakon što pribavi mišljenje Ministarstva o dovoljnoj likvidnosti CROPEX-a. | Nema odgovora | |
| 131 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Izračun referentnih tržišnih cijena, Članak 65. | Članak 65. stavak 5. Ako su satne cijene sa sve tri burze nedostupne i koristi se cijena za isti interval prethodnog dana, postavlja se pitanje što ako je cijena u tom intervalu bila negativna? | Nema odgovora | |
| 132 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Izračun referentnih tržišnih cijena, Članak 65. | Članak 65.stavku 4. Može li se jasnije odrediti vremensko trajanje ili značenje termina kojim se može pokriti 'privremena nedostupnost' satnih cijena ? - Odnosi li se privremena nedostupnost na trenutak izvršavanja mjesečnog obračuna (ako u trenutku obračuna nisu poznate sve satne cijene za prethodni mjesec)? - Ako je tome tako, znači li to da se te cijene zanemaruju ili se obračuni naknadno ponavljaju? | Nema odgovora | |
| 133 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Izračun referentnih tržišnih cijena, Članak 66. | Članak 66. Iza riječi "isporučenu" dodati riječ "električnu". | Nema odgovora | |
| 134 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Korekcija tržišne premije za kogeneracijska postrojenja na OIE, Članak 67. | Članak 67. stavak 3. Obzirom na članak 26. zašto se ovdje kao jedna od granica postignute učinkovitosti razmatra 30%? | Nema odgovora | |
| 135 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Korekcija tržišne premije za kogeneracijska postrojenja na OIE, Članak 67. | Članak 67. stavak 3. podstavak 2. Zamijeniti "30%≤ η" s "30%≤ η< 70%". | Nema odgovora | |
| 136 | EKO d.o.o | Korekcija tržišne premije za kogeneracijska postrojenja na OIE, Članak 67. | Nejasno osnove temeljem kojeg je sastavljen članak. Potrebno je simulacijom pokazati kompatibilnost sa direktivama EU. | Nema odgovora | |
| 137 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | PRAVILNIK, NATJEČAJ ZA DODJELU TRŽIŠNE PREMIJE | Recimo da se koristi ulazni parametri projekta SPINVALIS INTERNACIONAL za računanje maksimalne referentne cijene ona bi iznosila 950 kn/MWh (koristeći metodologiju iz pravilnika koja je ispravna), što znači da bi nositelj projekata morali ponuditi niže cijene električne energije ako bi uspjeli dobiti Ugovor o tržišnoj premiji. Umanji li se ta maksimalna cijena s referentnom tržišnom cijenom, npr. 400 kn/MWh, tada premija iznosi 540 kn/MWh, ili manje koliko bi nositelj projekta dobivao od države. No, pitanje je na koliko godina nositelj projekta može potpisati ugovor o prodaji električne energije opskrbljivaču, pod kojim uvjetima, i u kojoj fazi razvoja projekta. To je još jedan rizik koji se nameće nositeljima projekta. I da li će to u konačnici zadovoljiti banke. Prema čl.44. Zakona o OIE ispada da su opskrbljivači dužni preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom. A što u slučaju da se sva električna energija prodaje opskrbljivaču? Nije u potpunosti jasan ovaj mehanizam! | Nema odgovora | |
| 138 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | PRAVILNIK, NATJEČAJ ZA DODJELU TRŽIŠNE PREMIJE | Nema više ishođenja Prethodnog rješenja za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije već se samo potpisuje Ugovor o tržišnoj premiji koju nositelj projekta mora dobiti na osnovi natječaja i najniže ponuđene referentne cijene električne energije. Uz potrebne papire za natječaj nositelj projekta mora imati pravomoćnu građevinsku dozvolu, što znači da on mora uložiti dosta novaca da bi došao do te faze razvoja projekta. To je prilično velik rizik jer sve ovisi o ishodu natječaja. Što ako nositelj projekta ne uspije na natječaju i ne potpiše Ugovor o tržišnoj premiji? Jedina dobra stvar što je sad trajanje tog ugovora poznato i traje 12 godina (u Zakonu o OIE to nije bilo navedeno). Iako nigdje nije navedeno da nositelj projekta mora imati Ugovor o prodaji električne energije opskrbljivaču, premija će biti umanjena za referentnu tržišnu cijenu električne energije, a način na koji će se izračunavati, prema čl.65. Pravilnika nije jasan. | Nema odgovora | |
| 139 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti provođenja natječaja, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda, Članak 68. | Članak 68. stavak 6. Predlaže se brisanje riječi "za dostavu bitnih podataka" tako da tekst glasi "(6) Operator tržišta električne energije određuje oblik i sadržaj obrasca iz stavka 5. točke 7. ovoga članka." | Nema odgovora | |
| 140 | HGK | Uvjeti provođenja natječaja, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda, Članak 68. | U odnosu na odredbu stavka 5. točka 2. nije jasno kako će se odabrati maksimalan zbroj priključnih snaga uzevši u obzir prethodno odobrene projekte, projekte koji su realizirani i vrijeme potrebno za realizaciju projekata za koje se natječe. Konkretno, kako će se raspisivati natječaj 2018. godine ako su nepoznati kapaciteti u 2021. godini kada bi se moglo očekivati punu funkcionalnost objekata za koje se natječaj raspiše u travnju 2018.? | Nema odgovora | |
| 141 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Uvjeti provođenja natječaja, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda, Članak 68. | Predlaže se brisanje stavka 4. jer je isto egzaktno definirano u stavku 1. Članka 57.. | Nema odgovora | |
| 142 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Uvjeti provođenja natječaja, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda, Članak 68. | Umjesto kn/MWh pisati HRK/kWh. | Nema odgovora | |
| 143 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | NATJEČAJ ZA DODJELU TRŽIŠNE PREMIJE, Uvjeti za sudjelovanje na natječaju | Članak 69. stavak 12. Zamijeniti riječi "maksimalna vrijednost instaliranog kapaciteta za pojedinu ponudu" riječima ""maksimalna vrijednost priključne snage za pojedinu ponudu". Prema članku 69. stavku 5. točki 5. ponude moraju sadržavati priključnu snagu postrojenja za koje nositelj projekta sudjeluje na natječaju, a i volumen natječaja za grupu postrojenja određen je zbrojem priključnih snaga. | Nema odgovora | |
| 144 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | NATJEČAJ ZA DODJELU TRŽIŠNE PREMIJE, Uvjeti za sudjelovanje na natječaju | Članak 69. stavak 5. točka 14. i točka 15. Zašto je potrebno oboje: i javnobilježnički ovjerena izjava o nekažnjavanju i uvjerenje o nekažnjavanju? | Nema odgovora | |
| 145 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | NATJEČAJ ZA DODJELU TRŽIŠNE PREMIJE, Uvjeti za sudjelovanje na natječaju | Članak 69. stavak 5. točka 8. Potrebno je uskladiti s Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom te propisima koji reguliraju pitanje priključenja jer se koncept prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES) napušta i izdaje se samo elektroenergetska suglasnost (ES). Zbog kontinuiteta i izbjegavanja mogućih budućih nedefiniranih situacija predlaže se ovom odredbom obuhvatiti PEES i ES ovisno o tome što je izdano. | Nema odgovora | |
| 146 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju, Članak 69. | Članak 69. stavak 5. točka 8. Potrebno je uskladiti s Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom te propisima koji reguliraju pitanje priključenja jer se koncept prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES) napušta i izdaje se samo elektroenergetska suglasnost (ES). Zbog kontinuiteta i izbjegavanja mogućih budućih nedefiniranih situacija predlaže se ovom odredbom obuhvatiti PEES i ES ovisno o tome što je izdano. | Nema odgovora | |
| 147 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju, Članak 69. | Članak 69. stavak 5. točka 14. i točka 15. Zašto je potrebno oboje: i javnobilježnički ovjerena izjava o nekažnjavanju i uvjerenje o nekažnjavanju? | Nema odgovora | |
| 148 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju, Članak 69. | Članak 69. stavak 12. Zamijeniti riječi "maksimalna vrijednost instaliranog kapaciteta za pojedinu ponudu" riječima ""maksimalna vrijednost priključne snage za pojedinu ponudu". Prema članku 69. stavku 5. točki 5. ponude moraju sadržavati priključnu snagu postrojenja za koje nositelj projekta sudjeluje na natječaju, a i volumen natječaja za grupu postrojenja određen je zbrojem priključnih snaga. | Nema odgovora | |
| 149 | EKO d.o.o | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju, Članak 69. | Komentar na stavak 5 točka 5: Priključna snaga koje je definirana od strane operatora sustava i s kojom se Nositelj projekta prijavljuje na natječaj mora zbog tehnološkog napretka ostaviti mogućnost prilagodbe od minimalno +10% (vidi BAT). Primjena najbolje dostupne tehnologije utemeljene na tehnološkom razvoju dovodi do smanjenja cijene električne energije iz OIE što je i konačna intencija europskih direktiva, ovog Pravilnika, Zakona i samog sustava poticanja. Komentar na stavak 5 točka 8: PEES može, a ne mora imati ograničeni rok važnosti do izdavanja lokacijske dozvole. Kada je jednom izdana lokacijska dozvola zakonski i životno logično je jedino da je time konzumiran PEES. Daljnje “važenje“ PEES-a vezano je uz sudbinu lokacijske i građevinske dozvole (kao važnijih dokumenta) sukladno primjenjivim zakonima. Gore opisano je i stvarnost u RH zato što PEES “važi“ 2+2 godine, a lokacijska dozvola opet 2+2 godine (što je nužno dulje od “trajanja“ PEES-a jer je PEES samo prethodna suglasnost u postupku ishođenja lokacijske dozvole), pa građevinska dozvola (kojom se konzumira lokacijska dozvola i svi pripadajući dokumenti) 3+7 godina. PEES ne smije biti uvjet u čl. 69. i treba ga izbaciti, jer je nezakonito, nelogično i nepotrebno povećava rizike investicije. Uvjeti iz PEES-a kao i svi ostali posebni uvjeti su sastavi dio lokacijske dozvole, a koja je sastavni dio građevinske dozvole. | Nema odgovora | |
| 150 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju, Članak 69. | Tko će propisivati “minimalnu instaliranu snagu“ i prema kojim kriterijima za potrebe uvjeta sudjelovanja na natječaju, s obzirom da je isto osjetljivo kod iskorištenja npr. hidropotencijala kao i pri definiranju tehničkih specifikacija proizvodnih jedinica. | Nema odgovora | |
| 151 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju, Članak 69. | Članak 69. stavak 5. t.5. Iza riječi: „za koje se snaga izražava u“ nedostaje kratica „kW“. | Nema odgovora | |
| 152 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju, Članak 69. | Odredbom čl. 69. st. 5. točka 9. predviđeno je da je nositelj projekta prilikom podnošenja zahtjeva za dodjelu tržišne premije dužan između ostalog dostaviti cit: «dokaz o vlasništvu nositelja projekta na katastarskim česticama na kojima će se, sukladno ispravi temeljem koje se dozvoljava gradnja graditi proizvodno postrojenje za koje se podnosi ponuda, odnosno dokaz da za proizvodno postrojenje za koje se podnosi ponuda nositelj projekta ima osnovano pravo građenja, pravo služnosti ili ostvaruje pravo korištenja nekretnine za gradnju proizvodnog postrojenja po drugoj pravoj osnovi» Pravo služnosti se sukladno odredbi čl. 220. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) na nekretnini osniva uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini. Pravo građenja se sukladno odredbi čl. 288. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljišnu knjigu. Pravnom analogijom da bi se pravo građenja, odnosno pravo služnosti upisali u zemljišnu knjjigu tome nužno prethodi sklapanje ugovora o osnivanju prava služnosti ili prava građenja I plaćanje naknade za osnivanje prava služnosti I prava građenja, a ukoliko se radi o zemljištu u vlasništvu RH, tada sukladno odredbi čl. 16. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15) odnosno sukladno Uredbi o o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 10/2014, 95/2015), i natječajni postupak za dodjelu tog zemljišta nositelju projekta. Drugim riječima da bi se neki nositelj projekta sukladno trenutno predloženoj stipulaciji odredbe čl. 69. st. 5. točka 9. Pravilnika prijavio na natječaj za dodjelu tržišne premije ne samo da je dužan provesti cjelokupan postupak temeljem građevinskih propisa i ishoditi građevinsku dozvolu što podrazumijeva bezrazložno ulaganje znatnih novčanih sredstva, već bi po predloženoj stipulaciji bio dužan i u cjelosti provesti postupak rješavanja imovinskopravnih odnosa, platiti sve naknade za zasnivanje prava građenja i/ili prava služnosti i provesti uknjižbu tih prava u zemljišnim knjigama. Svrha podmirenja svih tih troškova trebala bi biti opravdana mogućnošću sudjelovanja na natječaju za dodjelu tržišne premije, unatoč činjenici što bi tek uspješno proveden, okončan i dobijen natječaj za dodjelu tržišne premije mogao opravdati gore opisana ulaganja u konačno rješavanje imovinsko pravnih odnosa, kao I ishođenje konačnog upravnog akta temeljem kojega je dozvoljena izgradnja postrojenja Obzirom na sve navedeno notorno je kako bi u interesu razvoja projekata u segmentu obnovljivih izvora energije iz odredbe čl. 69. st. 5. točka 7. i 9. bilo nužno otkloniti kao uvjet sudjelovanja dokaz o rješenim imovinskopravnim odnosima (pravu vlasništva, pravu građenja i/ili pravu služnosti), jer je isto konzumirano odredbom članka 109. Zakona o gradnji (NN 153/13), odnosno utvrđivanje pravnog interesa kao preduvjet za ishođenje Građevinske dozvole, te samim time što je natjecatelj dužan dostaviti građevinsku dozvolu suvislo je zahtijevati i dokaz o vlasništvu nositelja projekta. | Nema odgovora | |
| 153 | Goran Oreški | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju, Članak 69. | Točka 14. i 15. Čemu izjava o nekažnjavanju ako je potrebno dostaviti i uvjerenje o nekažnjavanju? Kakvog smisla ima izjava o nekažnjavanju kad je bilo tko može dati uz javnobilježničku ovjeru potpisa? | Nema odgovora | |
| 154 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju s dodatnim proizvodnim kapacitetima, Članak 70. | Članak 70. stavak 4. t.3. Za točku 3. treba navesti formulu za izračun razdoblja isplate poticaja. | Nema odgovora | |
| 155 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju s dodatnim proizvodnim kapacitetima, Članak 70. | Članak 70. stavka 4. t.1. Za točku 1. potrebno je navesti formule po kojima s može izračunati ponderirani prosjek tržišne premije odnosno za određivanje težinskog faktora. | Nema odgovora | |
| 156 | Goran Oreški | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju s dodatnim proizvodnim kapacitetima, Članak 70. | (4) Objedinjavanje ugovora iz stavka 3. ovoga članka posebice obuhvaća sljedeće: 1. za razdoblje nakon stjecanja prava na isplatu tržišne premije za dodatni proizvodni kapacitet, tržišna premija se isplaćuje na način da se tržišna premija za cijelu proizvodnu jedinicu utvrđuje kao ponderirani prosjek tržišne premije za dodatni proizvodni kapacitet te tržišne premije postojećeg postrojenja, pri čemu se težinski faktori tih tržišnih premija određuju kao kvocijent dodatnog kapaciteta i ukupne konačne instalirane snage proizvodne jedinice, odnosno instalirane snage postojećeg postrojenja i ukupne konačne instalirane snage proizvodne jedinice; | Nema odgovora | |
| 157 | Odvjetničko društvo Stanić i Radelić j.t.d. | Dokaz o ozbiljnosti ponude, Članak 71. | Svjedoci smo kako je u odredbama ranije važećeg Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije bilo predviđeno izdavanje bankovnih garancija inicijalno prilikom podnošenja zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije (NN 63/12), pa potom u roku od 6 mjeseci nakon sklapanja ugovora o otkupu električne energije (NN 121/ i 133/13), nakon čega je navedeni period produljen na 9 mjeseci (NN 20/14) da bi u končnici odredbama Izmjena i dopuna Tarifnog sustava za za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 107/14) bio u potpunosti izbačen iz primjene. Razlog navedenom leži u činjenici što je poslovno uobičajena izgradnja energetskog postrojenja vezana za projektno financiranje. Projektno financiranje moguće je ugovoriti kada je projekt u potpunosti dovršen i pripremljen za izgradnju te kada je temeljem predviđenih troškova izgradnje i ugovorene otkupne cijene električne energije moguće izraditi financijski plan iz kojeg proizlazi opravdanje povrata planirane investicije. Dakle u trentuku kada je predviđeno izdavanja bankovne garancije, sredstva te garancije nositelj projekta mora osigurati iz vlastitih sredstava, a sve budući financiranje još nije i ne može biti ugovoreno, čime se bitno povećava omjer vlastitog kapitala pojedinog nositelja projekta u cjelokupnoj investiciji, i pogoduje financijskim institucijama na štetu investitora. Opravdanje uvođenja bankovnog jamstva u okviru ovog pravilnika prema podacima dostupnim javnosti deteminiran je potrebom da se izdvoje «ozbiljni» investitori od neozbiljnih. Sa investicijskog aspekta doista je nemušto uopće raspravljati o «neozbiljnim» nositeljima projekata u situaciji u kojoj se sudjelovanje na natječaju za dodjelu tržišne premije temeljem čl. 69. st. 5. točka 7 predloženog Pravilnika uvjetuje izdanom Građevinskom dozvolom odnosno točkom 9 koja predviđa u cijelosti riješene imovinskopravne odnose (dakle i plaćene naknade) jer isto pretpostavlja vrlo značajna ulaganja mjerljiva u desecima miliona kuna. Suština ovog komentara svodi se na prijedlog alternacije predlagatelju. Naime, ukoliko se u okviru postupka predviđenog čl. 69. st. 5. Pravilnika ustraje kod građevinske dozvole i riješenih imovinskopravnih odnosa kao uvjet apliciranja u postupku dodjele tržišne premije, u tom bi slučaju bilo poželjno te ekonomski opravdano napustiti ili drugačije riješiti institute jamstava iz čl. 71. i čl. 77. prijedloga pravilnika, odnosno alternativno brisati Građevinsku dozvolu i riješene imovinsko pravne odnose kao uvjet podnošenja zahtjeva za dodjelu tržišne premije te ostaviti predloženo jamstvo u predviđenim okvirima, naravno uz preciziranje uvjeta, i sadržaja bankovne garancije. | Nema odgovora | |
| 158 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Dokaz o ozbiljnosti ponude, Članak 71. | Članak 71. stavak 1 t. 2 Određeno je da se iznos iz t. 2. uplaćuje na poseban račun operatora tržišta za garancije, a da se u slučaju nevaljale ponude ili manipulacije natječajem (članci 73. i 74.) ta sredstva uplaćuju na račun opratora tržišta u svrhu isplate poticaja. U ZOIEiVUK nije određeno da se na račun za prikupljanje naknade za isplatu poticaja mogu izvršavati uplate po drugoj osnovi. Ukoliko bi se koristio poseban račun za garancije oslobođen od ovrhe, isti treba biti definiran i u ZOIEiVUK, a ne u Pravilniku kako bi HROTE mogao otvoriti takav račun u banci (sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima). Predlažemo da se ne otvara novi račun nego da se iznos iz točke 2. uplaćuje na račun s kojeg se isplaćuju poticaji. | Nema odgovora | |
| 159 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Dokaz o ozbiljnosti ponude, Članak 71. | Stavkom 2. nije definiran rok unutar kojega će nositelju projekta biti vraćena bankarska garancija, odnosno uplaćeni kapital. Samim time, nositelj projekta će i dalje morati imati deponirana sredstava na računu banke (osim sredstava, bankarske institucije naplaćuju i naknade za obnavljenje bankarskih garancije), te neće moći raspolagati njima u nepoznatom roku, koji može trajati sukladno članku 2. i mjesecima, odnosno i više. | Nema odgovora | |
| 160 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Otvaranje i provjera ponuda, Članak 72. | Članak 72. stavak 2. Ukoliko se uzmu u obzir načelna primjedba u svezi primjene ZUP-a, a budući da se otvaranje i evidentiranje ponuda predviđa uz sudjelovanje predstavnika MINGO-a, isto može predstavljati sukob interesa. Drugim riječima, ukoliko se ponuditelj čija se ponuda ne prihvati iz bilo kojih razloga bude žalio na isto, žalba bi se trebala uputiti MINGO-u kao drugostupanjskom tijelu čiji je predstavnik također sudjelovao u postupku. Ako se ne mijenja ova odredba, potrebno je navesti da ministar imenuje predstavnika MINGO-a. | Nema odgovora | |
| 161 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Nevaljane ponude ili ponuđači, Članak 73. | Članak 73. stavak 4. Nije navedeno na koji će se način utvrditi da je sudionik natječaja u sklopu natječajne dokumentacije, za taj ili neki drugi od prethodnih natječaja za dodjelu premije, dostavio u tom trenutku neistinite podatke ili dokumentaciju. Slijedom navedenog, predlažemo da se navedeno predvidi u sklopu ove odredbe. | Nema odgovora | |
| 162 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Ponavljanje natječaja, Članak 74. | Članak 74. stavak 1. Nejasno je određen pojam „u slučaju sumnje“ da je u natječajnom postupku došlo do „usuglašene manipulacije. Slijedom navedenog predlažemo da se detaljnije propišu navedene odredbe odnosno što se ima smatrati „sumnjom“ i „usuglašenom manipulacijom“. | Nema odgovora | |
| 163 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Proglašenje dobitnih ponuda, Članak 75. | Članak 75. stavak 6. Uzimajući u obzir stavak 5. ovog članka predlaže se tekst stavka 6. zamijeniti sljedećim tekstom: "(6) U slučaju da zbroj određen na način iz stavka 5. ovog članka prelazi 105% volumena natječaja za tu grupu proizvodnih postrojenja, sve ponude s istim iznosom referentne vrijednosti i istom priključnom snagom iz stavka 5. ovoga članka neće se smatrati dobitnim ponudama." Kada bi ostalo kako sada piše u prijedlogu Pravilnika uspređivao bi se pogrešan zbroj sa 105% volumena natječaja. | Nema odgovora | |
| 164 | EKO d.o.o | Jamstvo za izgradnju postrojenja, Članak 77. | Bankarske garancije smanjuju konkurentnost domaćih a posebno malih investitora što je i suprotno direktivi 2009/28/EC. Potrebno je dodati treću opciju: 3. Domaći i mali investitori mogu jamčiti imovinom u nekretninama ili udjelima u trgovačkim društvima (založno pravo u prvom redu ili u drugom redu ako je procijenjena vrijednost veća od obveza) | Nema odgovora | |
| 165 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Jamstvo za izgradnju postrojenja, Članak 77. | Umjesto kn pisati HRK kao što je i korišteno u dijelu Pravilnika. | Nema odgovora | |
| 166 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Jamstvo za izgradnju postrojenja, Članak 77. | Članak 77. stavak 1 t. 2 Određeno je da se iznos iz t. 2. uplaćuje na poseban račun operatora tržišta za garancije, a da se u slučaju neostvarenja prava na isplatu tržišne premije (članak 91.) ta sredstva uplaćuju na račun opratora tržišta u svrhu isplate poticaja. Zakon nije definirao da se na račun za prikupljanje naknade za isplatu poticaja mogu provoditi uplate po drugoj osnovi. Ukoliko bi se koristio poseban račun za garancije oslobođen od ovrhe, isti treba biti propisan u ZOIEiVUK, a ne u Pravilniku kako bi HROTE mogao otvoriti takav račun u banci (sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima). Prijedlog je da se ne otvara novi račun nego da se iznos iz točke 2. uplaćuje na račun s kojeg se vrši isplata poticaja. | Nema odgovora | |
| 167 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Jamstvo za izgradnju postrojenja, Članak 77. | Sukladno članku 2. i 3. Operator tržišta može više puta inzistirati na dostavama bankarske garancije dok nositelj ne stekne pravo na isplatu tržišne premije, dok datum, odnosno rok za stjecanje prava na isplatu tržišne premije ovisi isključivo od operatora, te je time operatoru omogućeno potraživanje bankarske garancije u više navrata. Potrebno je uzeti u obzir i troškove izdavanja bankarske garancije, koji sukladno ranije datom komentaru na postrojenje od predviđene instalirane snage od 30 MW, glase na iznos od cca. 9 MHRK, bankarska naknada iznosi cca 90.000,00 HRK, na rok od godinu dana, dakle obzirom da se bankarska garancija potražuje na rok od dvije godine, trošak izdavanja bankarske garancije bi predstavljao iznos od cca. 180.000,00 HRK. Ovom odredbom nositelj projekta se ne nalazi u ravnopravnoj poziciji sa Operatorom. Predlažemo da se troškovi izadavanja/produljenja bankarske garancije prebace na Operatora, ukoliko se stjecanje prava na isplatu tržišne premije prolongira isključivo činjenjem, odnosno nepoduzimanjem radnji od strane Operatora i ukoliko je isto nedvojbeno utvrdivo sukladno zakonskim rokovima koji se valjaju koristiti. | Nema odgovora | |
| 168 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Jamstvo za izgradnju postrojenja, Članak 77. | Ovim člankom, stavkom 1. se sudioniku daje rok od 15 dana za dostavu jamstva za izgradnju postrojenja u vidu bezujetne bankarske garancije ili uplate iznosa od 300 HRK/kW. Kao primjer referirati ćemo se na projekt predviđene instalirane snage od 30 MW. U navedenom slučaju jamstvo bi iznosilo cca. 9 MHRK. Osigurati iznos od 9 MHRK u roku od 15 dana je apsurdno, jer se i zbog trajanja predviđene bankarske administracije a i zbog visine iznosa koje je potrebno osigurati od strane investitora (mahom se radi o developerskim društvima koja na svojim računima na raspolažu navedenim iznosima), je vrlo teško izvedivo. Predlažemo produljenje roka na 45 dana. | Nema odgovora | |
| 169 | EKO d.o.o | NATJEČAJ ZA DODJELU TRŽIŠNE PREMIJE, Obvezni sadržaj ugovora o tržišnoj premiji | Pravilnik mora propisati da i Ugovor o tržišnoj premiji mora sadržavati odredbu prema kojoj bi za vrijeme pokusnog rada operator sustava (HEP ODS ili HOPS) otkupljivali svu proizvedenu električnu energiju iz proizvodnog postrojenja po cijeni koja iznosi 80% referentne vrijednosti iz dobitne ponude nositelja projekta. Na taj način i operator sustava i nositelj projekta imaju zajednički interes da se pokusni rad (koji predstavlja izvanredno stanje pogona) provede efikasno i brzo, prema dobroj inženjerskoj praksi bez nepotrebnih birokratskih komplikacija. U suprotnom operator sustava energiju proizvedenu iz proizvodnog postrojenja u pokusnom radu nezakonito prikazuje kao smanjenje gubitaka u svom sustavu. | Nema odgovora | |
| 170 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | NATJEČAJ ZA DODJELU TRŽIŠNE PREMIJE, Obvezni sadržaj ugovora o tržišnoj premiji | Čl.79 st.2 određuje rok trajanja ugovora o tržišnoj premiji od 12 godina počevši od dana stjecanja statusa povlaštenog proizvođača, iako se status povlaštenog proizvođača sukladno čl.37 stječe na rok od 14 godina. | Nema odgovora | |
| 171 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Obvezni sadržaj ugovora o tržišnoj premiji, Članak 79. | Članak 79. stavak 5. Predlaže se brisanje teksta "i/ili proizvodno postrojenje" jer se status povlaštenog proizvođača stječe za proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu. Ako proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica ne ispunjavanju propisane uvjete to znači da ih ne ispunjava povlašteni proizvođač električne energije. Tekst bi tada glasio "Ugovor o tržišnoj premiji raskida se u slučaju da povlašteni proizvođač električne energije prestane ispunjavati uvjete utvrđene Zakonom i ovim Pravilnikom." | Nema odgovora | |
| 172 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Obvezni sadržaj ugovora o tržišnoj premiji, Članak 79. | Članak 79. stavak 3. točka 8. Potrebno je uskladiti s Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom te propisima koji reguliraju pitanje priključenja jer se koncept prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES) napušta i izdaje se samo elektroenergetska suglasnost (ES). Zbog kontinuiteta i izbjegavanja mogućih budućih nedefiniranih situacija predlaže se ovom odredbom obuhvatiti PEES i ES ovisno o tome što je izdano. | Nema odgovora | |
| 173 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Obvezni sadržaj ugovora o tržišnoj premiji, Članak 79. | Članakom 37. stavkom 1. predviđeno je trajanje Rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača na 14 godina, dok je trajanje Ugovora predviđeno ovim člankom na 12 godina. Predlažemo izmjenu u ovome članku, odnosno izmjeniti rok trajanja Ugovora o tržišnoj premiji na rok od 14 godina, odnosno usklađivanje sa odredbom članka 37. koja određuje trajanje Rješenja. | Nema odgovora | |
| 174 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti provođenja natječaja za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda, Članak 80. | Članak 80. stavak 6. Predlaže se brisanje riječi "za dostavu bitnih podataka" kao nepotrebnih, tako bi tekst glasio "(6) Operator tržišta električne energije određuje oblik i sadržaj obrasca iz stavka 5. točke 7. ovoga članka.". | Nema odgovora | |
| 175 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Uvjeti provođenja natječaja za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda, Članak 80. | Smatramo da u Stavku 3. problematika pokusnog rada nije dovoljno detaljno i precizno razrađena primjerice trajanje pokusnog rada, početak i prestanak otkupa električne energije u pokusnom radu za postrojenja snage iznad 30 kW. Ista primjedba odnosi se i na članak 32. ZOIEVUK. | Nema odgovora | |
| 176 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Uvjeti provođenja natječaja za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda, Članak 80. | Predlaže se brisanje stavka 3. jer je isto egzaktno definirano u stavku 1. Članka 57. | Nema odgovora | |
| 177 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 81. | Članak 81. stavak 11. Zamijeniti riječi "maksimalna vrijednost instaliranog kapaciteta za pojedinu ponudu" riječima ""maksimalna vrijednost priključne snage za pojedinu ponudu". Prema članku 81. stavku 5. točki 5. ponude moraju sadržavati priključnu snagu postrojenja za koje nositelj projekta sudjeluje na natječaju, a i volumen natječaja za grupu postrojenja određen je zbrojem priključnih snaga. | Nema odgovora | |
| 178 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 81. | Članak 81. stavak 5. točka 14. i točka 15. Zašto je potrebno oboje: i javnobilježnički ovjerena izjava o nekažnjavanju i uvjerenje o nekažnjavanju? | Nema odgovora | |
| 179 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 81. | Članak 81. stavak 5. točka 8. Potrebno je uskladiti s Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom te propisima koji reguliraju pitanje priključenja jer se koncept prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES) napušta i izdaje se samo elektroenergetska suglasnost (ES). Zbog kontinuiteta i izbjegavanja mogućih budućih nedefiniranih situacija predlaže se ovom odredbom obuhvatiti PEES i ES ovisno o tome što je izdano. | Nema odgovora | |
| 180 | Odvjetničko društvo Stanić i Radelić j.t.d. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 81. | Radi izbjegavanja suvišnog ponavljanja, komentari izneseni uz predložene odredbe članka 71. u cijelosti je potrebno primijeniti i na odredbu čl. 81. i u pogledu prava sudjelovanja na natječaju za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom. | Nema odgovora | |
| 181 | REBEKA RAFF | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 81. | Bioplinska postrojenja trebaju imati poseban pristup kada su u pitanju kvote i „feed in“ tarifa ili za slučaj da se ide na direktno ugovaranje s kupcima kada se dodjeluje tržišna premija. Kao jedan od ključnih razloga navodimo kako bioplinska postrojenja bitno doprinose zaokruživanju ciklusa od „polja do stola“ obuhvaćajući ratarstvo, stočarstvo, proizvodnju električne energije, proizvodnju digestata, proizvodnju krmiva te proizvodnju i iskorištavanje toplinske energije. Svima je jasno da se bioplinska postrojenja nameću kao odlično rješenje za kvalitetno povezivanje tih grana i doprinose uspješnom poslovanju agrara. Prijedlog je da bioplinska postrojenja uz govedarske, svinjogojske i peradarske farme budu izuzeta iz navedenog mehanizma kakvog predlaže novi Pravilnik o OIE, budući da bioplinska postrojenja uz farme te uz ostale primarne proizvodnje predstavljaju sigurnost za održivost i konkurentnost takvih proizvođača. Isto tako, naši proizvođači su na EU tržištu i u okruženju gdje im konkurenciju predstavljaju svi oni koji takve potpore imaju. Važno je naglasiti kako, prema Zakonu i ovom Pravilniku, ograničenje do uključivo 30 kW instalirane snage elektrane na bioplin koja je u modelu „feed in“ tarife nije realno. Imamo EU praksu koja ograničava elektrane na bioplin instalirane snage do uključivo 500 kW u „feed in“ tarifi. To nije slučajno, već je odluka donesena od onih koji vrlo dobro poznaju prilike u agraru i takvoj vrsti poslovanja. Također, analizirajući trenutačno stanje u Hrvatskoj, vidimo da brojke pokazuju situaciju da su se u prethodnom periodu povlašteni proizvođači koji koriste ostale obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije (vjetroelektrane, solar, itd.) puno bolje pozicionirali u odnosu na bioplinska postrojenja, a što je vidljivo iz ukupnog udjela bioplina u ugovorenoj sumi povlaštenih proizvođača iz OIE te ispunjenja ciljeva iz Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz OIE. Dolazimo do zaključka kako je udio bioplina bitno manji u odnosu na potencijal i značaj koji ta grana ima kada je riječ o OIE. Razlika između proizvođačke i tržišne cijene nije velika i ne radi se o velikom broju novih postrojenja koja bi se izgradila ako bi se povećala ukupna kvota i ako bi se prag „feed in“ tarife podigao na 500 kW kao u najvećem broju zemalja u EU. To ujedno i znači da se ne radi ni o posebnom financijskom opterećenju na kupce i korisnike električne energije. | Nema odgovora | |
| 182 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Uvjeti za sudjelovanje na natječaju za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 81. | Kao i ranije u kometarima nije definiran rok povrata bankarske garancije ili povrata uplaćenih sredstava. Predlažemo definiranje rokova povrata bankarske garancije ili uplaćenih sredstava. | Nema odgovora | |
| 183 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Dokaz o ozbiljnosti ponude, Članak 82. | Umjesto kn pisati HRK kao što je i korišteno u dijelu Pravilnika. | Nema odgovora | |
| 184 | Odvjetničko društvo Stanić i Radelić j.t.d. | Dokaz o ozbiljnosti ponude, Članak 82. | Radi izbjegavanja suvišnog ponavljanja, komentari izneseni uz predložene odredbe članka 71. u cijelosti je potrebno primijeniti i na predložene odredbe čl. 82. i u pogledu jamstva za sudjelovanja na natječaju za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom. | Nema odgovora | |
| 185 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Dokaz o ozbiljnosti ponude, Članak 82. | Članak 82. stavak 1. t.2 Određeno je da se iznos iz t. 2. uplaćuje na poseban račun operatora tržišta za garancije, a da se u slučaju nevaljale ponude ili manipulacije natječajem (članci 84. i 85.) ta sredstva uplaćuju na račun opratora tržišta u svrhu isplate poticaja. ZOIEiVUK nije definirao da se na račun za prikupljanje naknade za isplatu poticaja mogu vršiti uplate po drugoj osnovi. Ukoliko bi se koristio poseban račun za garancije oslobođen od ovrhe, isti treba biti definiran u Zakonu, a ne u Pravilniku kako bi HROTE mogao otvoriti takav račun u banci (sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima). Prijedlog je da se ne otvara novi račun nego da se iznos iz točke 2. uplaćuje na račun s kojeg se vrši isplata poticaja. | Nema odgovora | |
| 186 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Otvaranje i provjera ponuda, Članak 83. | Članak 83. stavak 2. Natječaj je javan. Zbog razvidnosti i vjerodostojnosti provedbe natječaja otvaranje, provjera i evidentiranje svih ponuda moralo bi biti javno tako da predstavnici sudionika natječaja i zaintresirane javnosti također mogu prisustvovati/sudjelovati. Obzirom na tehničke mogućnosti koje su dostupne u današnje vrijeme, u slučaju kada se očekuje veliki broj zainteresiranih javno otvaranje, provjera i evidentiranje svih ponuda mogu se organizirati i provesti na različite načine a da se pri tome osigura javnost i razvidnost postup(a)ka. | Nema odgovora | |
| 187 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Proglašenje dobitnih ponuda, Članak 86. | Članak 86. stavak 6. Uzimajući u obzir stavak 5. ovog članka predlaže se tekst stavka 6. zamijeniti sljedećim tekstom: "(6) U slučaju da zbroj određen na način iz stavka 5. ovog članka prelazi 105% volumena natječaja za tu grupu proizvodnih postrojenja, sve ponude s istim ponuđenim iznosom otkupne cijene i istom priključnom snagom iz stavka 5. ovoga članka neće se smatrati dobitnim ponudama." Kada bi ostalo kako sada piše u prijedlogu Pravilnika uspređivao bi se pogrešan zbroj sa 105% volumena natječaja. | Nema odgovora | |
| 188 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Proglašenje dobitnih ponuda, Članak 86. | Članak 86. U slučaju proglašenja dobitnih ponuda, nije razvidno donosi li se pri tom posebni upravni akt u obliku odluke ili rješenja. Naime, sukladno odredbi članka 1. stavka 4. ZOIEiVUK, proizlazi da se na sve postupke propisane tim Zakonom primjenjuje ZUP. | Nema odgovora | |
| 189 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Objava rezultata natječaja i uvjeti potpisivanja ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 87. | Umjesto kn pisati HRK kao što je i korišteno u dijelu Pravilnika. | Nema odgovora | |
| 190 | Odvjetničko društvo Stanić i Radelić j.t.d. | Objava rezultata natječaja i uvjeti potpisivanja ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 87. | Radi izbjegavanja suvišnog ponavljanja, komentari izneseni uz predložene odredbe članka 71. u cijelosti je potrebno primijeniti i na predložene odredbe čl. 88. i u pogledu jamstva za izgradnju postrojenja. | Nema odgovora | |
| 191 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Objava rezultata natječaja i uvjeti potpisivanja ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 87. | Članak 88. stavak 1. t.2 Određeno je da se iznos iz t. 2. uplaćuje na poseban račun operatora tržišta za garancije, a da se u slučaju neostvarenja prava na isplatu zajamčene cijene ta sredstva uplaćuju na račun opratora tržišta u svrhu isplate poticaja. Zakon nije definirao da se na račun za prikupljanje naknade za isplatu poticaja mogu vršiti uplate po drugoj osnovi. Ukoliko bi se koristio poseban račun za garancije oslobođen od ovrhe, isti treba biti definiran u Zakonu, a ne u Pravilniku kako bi HROTE mogao otvoriti takav račun u banci (sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima). Prijedlog je da se ne otvara novi račun nego da se iznos iz točke 2. uplaćuje na račun s kojeg se vrši isplata poticaja. | Nema odgovora | |
| 192 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Objava rezultata natječaja i uvjeti potpisivanja ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 87. | Članak 87. Nastavno na prethodnu primjedbu, u slučaju nevaljanih i/ili ponuda koje nisu bile dobitne, a budući da ZUP posebno ne propisuje „obavijest“ kao upravni akt tj. nema obilježje rješenja iz odredbe 96. ZUP-a, postavlja se pitanje je li uopće riječ o upravnom aktu ili je samo riječ o formalnom načinu informiranja stranke o njegovoj prijavi. Konkretno, ukoliko se određena ponuda iz bilo kojeg razloga ne prihvati, mišljenja smo da bi ponuditelju trebalo, u formi rješenja obrazložiti takve razloge te mu omogućiti pravo korištenja odgovarajućih pravnih lijekova. | Nema odgovora | |
| 193 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Obvezni sadržaj ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 90. | Članak 90. stavak 5. Predlaže se brisanje teksta "i/ili proizvodno postrojenje" jer se status povlaštenog proizvođača stječe za proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu. Ako proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica ne ispunjavanju propisane uvjete to znači da ih ne ispunjava povlašteni proizvođač električne energije. Tekst bi tada glasio "(5) Ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom raskida se u slučaju da povlašteni proizvođač električne energije prestane ispunjavati uvjete utvrđene Zakonom i ovim Pravilnikom." | Nema odgovora | |
| 194 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Obvezni sadržaj ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 90. | Članak 90. stavak 3. točka 7. Potrebno je uskladiti s Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom te propisima koji reguliraju pitanje priključenja jer se koncept prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES) napušta i izdaje se samo elektroenergetska suglasnost (ES). Zbog kontinuiteta i izbjegavanja mogućih budućih nedefiniranih situacija predlaže se ovom odredbom obuhvatiti PEES i ES ovisno o tome što je izdano. | Nema odgovora | |
| 195 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | PRAVILNIK, POGLAVLJE VI. | U poglavlju VI definirano je u kojim slučajevima nositelj projekta gubi pravo na poticaj ali nigdje nije definirano što se događa sa kvotom koja se na ovaj način oslobađa tj koja ostaje neiskorištena. Ovo je potrebno definirati kao npr iz razloga gubitka statusa povlaštenog proizvođača zbog ne izgradnje postrojenja u zadanom roku ili bilo kojeg drugog razloga. | Nema odgovora | |
| 196 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | PRAVILNIK, NAČIN I UVJETI STJECANJA, REALIZACIJE I PRESTANKA PRAVA NA POTICAJE | Čl.90 st.2 određuje rok trajanja ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom od 12 godina počevši od dana stjecanja statusa povlaštenog proizvođača, iako se status povlaštenog proizvođača sukladno čl.37 stječe na rok od 14 godina. | Nema odgovora | |
| 197 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Način i uvjeti stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje tržišnom premijom, Članak 91. | Članak 91. stavak 3. točka 3. Brisati riječi "proizvodno postrojenje i/ili" kao nepotrebne. Objašnjenje je dato u nekoliko preethodnih članaka gdje se pojavljuje isti izričaj. | Nema odgovora | |
| 198 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Način i uvjeti stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje tržišnom premijom, Članak 91. | Članak 91. stavak 1. Iza riječi "postrojenje" dodati riječi "ili proizvodnu jedinicu". | Nema odgovora | |
| 199 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Način i uvjeti stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje tržišnom premijom, Članak 91. | Članak 91. stavak 2. Predlažemo da se riječ „važi“ zamijeni riječima „primjenjuje se“. | Nema odgovora | |
| 200 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Način i uvjeti stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje tržišnom premijom, Članak 91. | Dostavljanje jamstva od strane Proizvođača (vjerovnika) prema dužniku (Operator tržišta) je apsurdno, te predstavlja povredu osnovnih uzanci Zakona o obveznim odnosima, te samim time predstavlja i povredu temeljne ustavne kategorije iz čl. 49. st. 3. Ustava Republike Hrvatske (NN NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Odredbom čl. 49. st. 3. Ustava RH jasno je i nedvojbeno propisano: “Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.” Dostava jamstva za isplatu poticaja bi trebala biti obrnuta, odnosno dužnik (Pperator) bi trebao dostaviti jamstvo vjerovniku (Proizvođaču) da će vršiti isplatu premije, a na koje je pravo ostvareno Ugovorom o otkupu električne energije, te ukoliko se ne izvrši isplata temeljem Ugovora da se vjerovnik može naplatiti po jamstvu iz članka 98. stavka 2.. Ovakav prijedlog, kao što je rabnije navedeno predstavlja povredu osnovnih zakonskih uzanci i ustavne kategorije, te bi Pravilnik sa ovakovom odredbom vrlo vjerovatno, u slučaju podnošenja Pravilnika na reviziju Ustavnom sudu RH za povredu ustavnosti, biti odbačen. Predlažemo brisanje predmetnog stavka 1. točke 3. | Nema odgovora | |
| 201 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Način i uvjeti stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 92. | Članak 92. stavak 3. točka 3. Brisati riječi "i/ili proizvodno postrojenje" kao nepotrebne. Objašnjenje je dato u nekoliko prethodnih članaka sa sličnim izričajem. | Nema odgovora | |
| 202 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Način i uvjeti stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 92. | Članak 92. stavak 1. Iza riječi "postrojenje" dodati riječi "ili proizvodnu jedinicu". | Nema odgovora | |
| 203 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Način i uvjeti stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 93. | Članak 93. stavak 3. točka 3. i točka 4. Zašto je potrebno dostavljati oboje? | Nema odgovora | |
| 204 | Goran Oreški | Način i uvjeti stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 93. | Opet se traže izjave o nekažnjavanju i uvjerenja o nekažnjavanju, mislim da je to nepotrebno dostavljati pri svakom koraku u stjecanja statusa povlaštenog proizvođača ako se već u prethodnom koraku to dostavilo Agenciji. | Nema odgovora | |
| 205 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Prava i obveze nositelja projekta i povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 94. | Članak 94. stavak 2. točka 3. i točka 4. Zašto se traži oboje? | Nema odgovora | |
| 206 | EKO d.o.o | Prava i obveze nositelja projekta i povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 94. | Komentar na stavak 5: Predlažemo radi izbjegavanja eventualnih dvojbi jasno definirati da financiranje od strane razvojnih banaka (kao što su Hrvatska banka za obnovu i razvitak ili Europska banka za obnovu i razvitak) nisu potpore u smislu ovog Pravilnika. To mora biti jasno definirano kroz cijeli Pravilnik. | Nema odgovora | |
| 207 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Prava i obveze nositelja projekta i povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 94. | Članak 94. stavak 5. Prijedlog: kumulaciju poticaja definirati kao u zadnjem Tarifnom sustavu, gdje se iznos referentne vrijednosti iz dobitne ponude određene Ugovorima za isplatu tržišne premije i zajamčene otkupne cijene treba umanjiti za primljenu potporu (izbjegavaju se problemi oko uplate potpora na novi zaštićen račun operator tržišta koji nije određen zakonom, svrha uplaćenih sredstava, slučajevi gdje povlašteni proizvođač može primiti potporu i nakon roka od 30 dana od stjecanja statusa povlaštenog proizvođača itd..). | Nema odgovora | |
| 208 | Goran Oreški | Prava i obveze nositelja projekta i povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 94. | Opet se traže izjave o nekažnjavanju i uvjerenja o nekažnjavanju, mislim da je to nepotrebno dostavljati pri svakom koraku u stjecanja statusa povlaštenog proizvođača ako se već u prethodnom koraku to dostavilo Agenciji. | Nema odgovora | |
| 209 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Prava i obveze operatora tržišta električne energije te obračun i isplata tržišne premije i zajamčene otkupne cijene, Članak 95. | Članak 95. stavak 5. Temeljem kojih podataka povlašteni proizvođač izdaje operatoru tržišta električne energije račun? Bez obzira na odredbe Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom bilo bi dobro u članku 96. ovog Pravilnika dodati da su operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni dostaviti povlaštenom proizvođaču podatke o njegovoj neto isporučenoj električnoj energiji potrebne za izdavanje računa operatoru tržišta električne energije. Alternativa je da se doda odredba koja je poveznica (referenca) na relevantne odredbe Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. | Nema odgovora | |
| 210 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Dužnosti operatora prijenosnog sustava, odnosno operatora distribucijskog sustava i dostava mjernih podataka, Članak 96. | Članak 96. Vidjeti komentar na članak 95. Dodati odredbu da su operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni dostaviti povlaštenom proizvođaču podatke o njegovoj neto isporučenoj električnoj energiji potrebne za izdavanje računa operatoru tržišta električne energije, ili odredbu koja je poveznica (referenca) na relevantne odredbe Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. U svakom slučaju povlašteni proizvođač i operator tržišta električne energije morali bi raspolagati istim podacima koje im je dostavio operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava. | Nema odgovora | |
| 211 | EKO d.o.o | Dužnosti operatora prijenosnog sustava, odnosno operatora distribucijskog sustava i dostava mjernih podataka, Članak 96. | Komentar na stavak 3: Mora biti usklađeno sa komentarom na članak 79. | Nema odgovora | |
| 212 | EKO d.o.o | PRAVILNIK, OSTALE ODREDBE | Nužno je da se Pravilnikom ispravno regulira plaćanje komunalnog doprinosa. Obzirom da: 1) Svi proizvodni energetski objekti pa tako i vjetroelektrane i sunčane elektrane već plaćaju lokalnoj samoupravi naknadu za korištenje prostora 2) Vjetroelektrane i sunčane elektrane ni u kojem pogledu ne koriste komunalnu infrastrukturu 3) Za potrebe izgradnja vjetroelektrana i sunčanih elektrana ne formiraju se građevne čestice 4) Montažna oprema koja se ugrađuje u vjetroelektrane i sunčane elektrane je pokretna (pokretnina) Pravilnik mora eksplicitno odrediti da se komunalna naknada ne plaća za vjetroagregate, solarne panele i šumske prometnice. Komunalna naknada se plaća za objekte priključka na mrežu za koje se osniva pravo građenja. | Nema odgovora | |
| 213 | EKO d.o.o | PRAVILNIK, OSTALE ODREDBE | Zbog trenutnih problema gdje pojedine nadležne institucije standardiziranu industrijsku opremu tretiraju kao građevine koje se individualno projektiraju za svaki projekt Nositelji projekta su izloženi značajnim rizicima i apsurdnim situacijama gdje formalno moraju projektirati (određivati specifikacije) opremu koja je tvornički dogotovljena i u potpunosti definirana tipskim certifikatima. Proizvođač opreme zadržava puno pravo da u bilo kojem trenutku bez prethodne najave promijeni bilo koju specifikaciju komercijalno dostupne opreme što nositelja projekta dodatno stavlja u nepovoljni položaj obzirom da on u raznim dozvolama ima „projektirane građevine“ koje su postale nerelevantan (oprema koja je komercijalno nedostupna, zastarjela, ograničena nižim stupnjem efikasnosti i sl.). U Pravilnik se moraju ugraditi odredbe koje će jasno definirati da su komercijalno dostupni tipovi opreme serijski proizvedeni industrijski dogotovljeni certificirani proizvodi, a ne individualne građevine. Nositelj projekta mora imati mogućnost da u svim fazama projekta primjenjuje najbolju dostupnu tehnologiju bez birokratske prisile na ponavljanje postupaka i izmjene postojećih dozvola. | Nema odgovora | |
| 214 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Rokovi stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije za proizvodno postrojenje za koje je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 97. | Nepotrebna je različita klasifikacija roka za SN u dvije grupe, za 10kV i 20 kV od 30 kV u dvije grupe, predlaže se rok od četiri (4) godine za ishođenje statusa povlaštenog proizvođača za sva postrojenja koja se ne priključuju na SN razinu. | Nema odgovora | |
| 215 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Rokovi stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije za proizvodno postrojenje za koje je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 97. | Članak 97. stavak 3. Predvidjeti da se ugovor o tržišnoj premiji /otkupu električne energije zajamčenom cijenom ne raskida, ukoliko projekt nije izgrađen greškom i kašnjenjem zbog kašnjenja državnih institucija, operatora sustava i sl. Primjer je dosadašnja praksa gdje unutar godine dana operator sustava nije osigurao priključak za pojedine elektrane te su takvi ugovori o otkupu raskinuti. | Nema odgovora | |
| 216 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Rokovi stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije za proizvodno postrojenje za koje je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 97. | Nije predviđeno produženje rokova iz opravdanih razloga, npr. više sile ili utjecaja treće strane na koje investitor ne može utjecati, a u slučaju neizgradnje postrojenja u navedenim rokovima. Predlažemo dodavanje stavka kojim će isto biti definirano. | Nema odgovora | |
| 217 | Goran Oreški | Rokovi stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije za proizvodno postrojenje za koje je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 97. | Članak 97. (1) Nositelj projekta koji je sa operatorom tržišta električne energije sklopio ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom dužan je za proizvodno postrojenje, odnosno proizvodnu jedinicu za koju je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom steći status povlaštenog proizvođača električne energije u roku od: 1. jedne godine, za proizvodna postrojenja snage do uključivo 30 kW s priključkom na niskonaponsku elektroenergetsku mrežu; 2. dvije godine, za proizvodna postrojenja snage veće od 30 kW s priključkom na niskonaponsku elektroenergetsku mrežu; 3. tri godine, za proizvodna postrojenja s priključkom na elektroenergetsku mrežu naponske razine 10 kV ili 20 kV; 4. četiri godine, za proizvodna postrojenja s priključkom na elektroenergetsku mrežu naponske razine 30 kV ili više. (2) Početak rokova iz stavka 1. ovoga članka računa se od dana sklapanja ugovora o tržišnoj premiji ili ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom. (3) Ukoliko nositelj projekta u rokovima iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi operatoru tržišta električne energije dokaz o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije u skladu sa člankom 35. ovoga Pravilnika , ugovor o tržišnoj premiji i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sklopljen s operatorom tržišta električne energije se raskida. | Nema odgovora | |
| 218 | Goran Oreški | Rokovi stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije za proizvodno postrojenje za koje je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 97. | Rok od jedne godine, za proizvodna postrojenja s priključkom na niskonaponsku elektroenergetsku mrežu može se primjeniti samo za postrojenja snage do 30 kW jer kod većih snaga je često potrebna rekonstrukcija distribucijske trafostanice pri čemu HEP-ODS d.o.o. korisniku nameće rokove od 1 godine za projektiranje i jednu godinu za izgradnju TS tako da rok od jedne godine nikako nije primjenjiv niti u praksi realan. Rok za priključak postrojenja na NN mrežu snage veće od 30 kW trebao bi biti dvije godine. | Nema odgovora | |
| 219 | HGK | Rokovi stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije za proizvodno postrojenje za koje je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 98. | Ova odredba može i ne mora biti sukladna prethodnom članku, ako je stjecanje statusa uvjetovano izgradnjom objekta, samo je potrebno uskladiti rokove da stjecanje statusa PP ne bude dulje od rokova definiranih propisima u području graditeljstva | Nema odgovora | |
| 220 | Goran Oreški | Rokovi stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije za proizvodno postrojenje za koje je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, Članak 98. | Nositelj projekta ne može biti odgovoran ako se postrojenje nije priključilo na elektroenergetsku mrežu krivnjom HEP-ODS-a, odnosno jer HEP-ODS nije u ugovorenom roku izgradio priključak. | Nema odgovora | |
| 221 | EKO d.o.o | OSTALE ODREDBE, Promjene tijekom gradnje proizvodnog postrojenja | Izgradnja proizvodnih postrojenja mora se voditi načelom primjene najbolje dostupne tehnologije (BAT). Na ovaj način konačni izbor opreme proizvodnog postrojenja predstavlja optimalno dostupnu opremu s pogleda tehnoloških inovacija, iskorištenja obnovljivih resursa, lokalnih klimatskih uvjeta i zaštite okoliša u cilju najveće dostupne energetske učinkovitosti. Obzirom na navedeno Pravilnik ni na koji način ne smije ograničavati, odnosno mora poticati korištenje najbolje dostupne tehnologije na način da nositelju projekta omogući da u bilo kojoj fazi razvoja, izgradnje i korištenja projekta primjenjuje najnapredniju komercijalno dostupnu opremu bez potrebe za izmjenom dozvola, odobrenja, rješenja, suglasnosti ili bilo koje druge relevantne isprave. O relevantnim izmjenama Nositelj projekta informira Agenciju koja izdaje pozitivno očitovanje. Sva ostala Ministarstva i druga nadležna tijela primjenjuju pozitivno očitovanje Agencije na postojeće dozvole bez daljnje procedure (izmijene dozvola/suglasnosti/mišljenja/rješenja/etc.). Ova primjedba se odnosi na sve odredbe Pravilnika koja ne bilo koji način ograničavaju promijene na postrojenje. | Nema odgovora | |
| 222 | Boško Matković | OSTALE ODREDBE, Promjene tijekom gradnje proizvodnog postrojenja | Boško Matković, Ektrane Sabadin d.o.o. Zagreb Predlažem uvođenje novog Članka 100. na način da dosadašnji Članak 100. postane Članak 101. Tekst novog članka : Članak 100. Nositelji projekta koji u trenutku stupanja na snagu ovog pravilnika imaju sklopljen važeći ugovor s HROT-om o otkupu električne energije za objekt neintegrirane solarne elektrane 4.a u kvoti za 2014.god po RC tarifi, a nisu završili svoje projekte, mogu prijeći u premiumski sustav po ovom pravilniku izvan natječajne procedure, na način da im se njihova kvota automatski priznaje i za nju s HROTE-om direktnim pregovorima ugovaraju referentne vrijednosti i zajamčenu otkupnu cijenu za svoju grupu proizvodnih postrojenja. Ovaj novi članak 100. se predlaže kao nužna ispravka dosadašnje diskreditorne otkupne cijene za proizvedenu struju iz solarnih elektrana na zemlji. Jedino taj oblik OIE nije bio u prilici dobiti fer i poslovno utemeljenu cijenu otkupa u usporedbi sa svim drugim vrstama postrojenja, što predstavlja okolnost nejednakosti zbog koje bi trebalo ispitati ustavnost starog pravilnika. OBRAZLOŽENJE: Kao što je poznato, na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o energiji (»Narodne novine«, broj 120/2012), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. listopada 2013. godine donijela TARIFNI SUSTAV ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE kojim je određeno da visina poticajne cijene za električnu energiju proizvedenu iz predmetnog obnovljivog izvora (neintegrirana sunčana elektrana) bude jednaka referentnoj cijeni električne energije RC. Na temelju članka 11. stavka 1. točke 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 120/12) i članka 48. stavka 6. Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, broj 22/13), Hrvatska energetska regulatorna agencija je na sjednici Upravnog vijeća održanoj 13. rujna 2013. godine donijela METODOLOGIJU ZA ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA OPSKRBU ELEKTRIČNOM ENERGIJOM U OKVIRU UNIVERZALNE USLUGE ("Narodne novine", broj 116/13) kojom je definirana RC cijena za neintegrirane sunčane elektrane grupe a.4. u iznosu od 0,53 kn/kWh (tarifni model Plavi za radnu energiju). S obzirom da smo uvođenjem RC tarife za naš tip elektrane u iznosu od 0,53 kn za KWh grubo oštećeni i praktički nismo dobili priliku da pod istim uvjetima s kojima smo krenuli u razvoj projekata i prikupljanje dokumentacije i izgradimo naše objekte, smatramo da uvođenje ovog Članka u novi Pravilnik predstavlja jedini mogući rasplet kojim država pruža priliku nama investitorima za nadoknadu financijske štete zbog neodrživosti dotadašnje nekonzistentne i diskriminirajuće politike. Dok su drugi građani slavili, mi smo zbog propozicija dodjeljivanja kvota bili izloženi osobnom degradiranju, naguravajući se cijelu novogodišnju noć pred poštom, ne bi li predali naše dokumente na vrijeme i dobili udio u 5 MW kvote, koja je bila raspisana. 10 Mw kvote za solare na zamlji koji su bile na raspolaganju 2013. s tarifom od 1,1 kn za kWh, popunjeni su već u kolovozu, tako da smo mi ostali koji smo ispunili uvjete tijekom te 2013.god., trebali čekati donošenje tarifnog pravilnika koji je izišao 31.10.2013. s uvjetima za 2014. god. Tim pravilnikom je kvota smanjena na pola s 10 na 5 MW, a tarifa od 1,1 kn/ kWh je pretvorena u RC tarifu od 0,53 kn/kWh s formulom izračuna koja je rezultirala smanjenjem otkupne cijene za više od 50% i više nije bila zagarantirana do isteka ugovora o otkupu struje s HROTE-om. Mi smo naše projekte radili po do tada važećim uvjetima na osnovu kojih smo izradili poslovne planove i dogovorili financiranje s HBOR-om i poslovnim bankama. Pošto smo dovedeni pred gotov čin, nismo imali izbora i morali smo participirati u natječaju pod novim uvjetima iako je bilo više nego bjelodano da su nam projekti prekonoć postali nerentabilni i financijski potpuno neisplativi. Smatrali smo da ćemo samo potpisom ugovora doći u priliku kao ugovorni partner argumentirano dokazati neodrživost ove „pogreške“ i da će se ispraviti očita nelogičnost tako da nećemo i nadalje biti izvrgnuti ignoriranju truda i novca koje smo uložili u naše projekte. Pošto uz sva naša nastojanja do sada nije došlo do tražene korekcije u sklopu starog Pravilnika, smatramo da imamo i moralno i stvarno pravo zahtijevati od Ministarstva gospodarstva uvažavanje naših argumenata i stoga uvrstiti predloženi Članak u novi Pravilnik. Prema prosječnoj insolaciji i projektiranoj snazi od 1MW postavljena je predviđena godišnja proizvodnje ogledne neintegrirane (na zemlji) solarne elektrane od 1.300.000 kWh/god. Godišnji prihodi elektrane po RC tarifi od 0,53 kn/kWh iznosi 1.300.000 x 0,53 = 689.000 kn ili 91.000 Eura, što za vrijeme trajanja ugovora od 14 godina iznosi 9 786 000 kuna. Cijena postrojenja solarne elektrane bez zemljišta po projektima prosječno iznosi 1.250.000 Eura ili cca 9.500.000 kn. Iz priloženog razvidno je da za vrijeme trajanja ugovora kojeg su sklopili investitori s HROTE-om o otkupu proizvedene energije u trajanju od 14 godina i uz RC tarifu od 0,53 kn/kWh, vrijeme povrata investicije iznosi 13,7 godina bez drugih troškova, a u realnom izračunu kumulativnog tijeka novca i više od 14 godina. Promjenom, odnosno povratom otkupne cijene na 1,1 kn/kWh dolazimo do linearnog povrata investicije bez uračunavanja drugih troškova , za 6,7 godina, odnosno realno za gotovo 8 godina. Nažalost, poticajna tarifa je od 2012. god smanjena od početnih 2,1 kn/kWh preko 1,1 kn/kWh da bi koncem 2013.god. završila na RC 0,53 kn/kWh, dakle četiri puta, dok je u isto vrijeme cijena ugrađene opreme, a time i visina cjelokupne investicije pala za manje od 20%. Dakle, uzimajući u obzir prihodovnu i rashodovnu stranu je pod ovakvim uvjetima realizacija postrojenja solarne elektrane na zemlji snage 1MW u potpunosti neodrživa. Nažalost, niti jedna banka u RH, niti HBOR, niti HEP, niti RWE, niti bilo tko od ulagača koje smo kontaktirali, nisu našli financijskog interesa, bilo za financiranje, bilo za ulaganje u naše projekte. Samo smo nailazili na odbijenice i zatvorena vrata. Neki od kolega investitora koji su imali ugovore s inozemnim partnerima, izloženi su i njihovom pritisku za obeštećenje pa će na kraju morati tužiti državu zbog situacije u koju su upali ne svojom krivnjom. U isto vrijeme nismo mogli konkurirati za dodjelu sredstava iz EU fondova ili Ministarstva zaštite okoliša, jer se RC tarifa i dalje smatra poticajnom, pa po tom načelu nemamo istodobno pravo na dva poticaja. Preporuka odvjetnika je da su moguća dva sudska postupka zbog uspostave RC tarife za neintegrirane solarne elektrane. Oni tvrde da prvo treba izdvojenim postupkom tražiti Ocjenu ustavnosti kod Ustavnog suda činjenicom da je kad govorimo o solaru, citiranim tarifnim pravilnikom i Člankom 14 ugovora s HROTE-om predviđen za isti oblik obnovljivog izvora potpuno neregularan, neustavan i diskriminirajući tretman. TARIFNI SUSTAV ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE u svom Članku 5. kaže da: Visina poticajne cijene (C) izražene u kn/kWh za električnu energiju proizvedenu iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneraciju te isporučenu u elektroenergetsku mrežu za slijedeće grupe proizvodnih postrojenja iznosi: Za proizvodna postrojenja priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije instalirane snage do 5 MW Grupa proizvodnih postrojenja a.Sunčane elektrane C a.3. integrirane sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kw do uključivo 300 kw 1,54 a.4. neintegrirane sunčane elektrane RC Razlika u proceduri i ulaganju je iznimno velika. Za elektranu na zemlji treba imati dva hektara zemljišta za instalirati snagu od 1MW. Za to zemljište, ako ga već ne posjedujete, treba investirati u kupnju, a za izgradnju treba lokacijska i građevinska dozvola, što podrazumijeva i postupak prenamjene, ako je poljoprivredno i nije u poslovodnoj zoni koje pak ima bitno veću cijenu po m2. Osim tog ulaganja važno je naglasiti da je ovakav projekt bitno kompliciraniji, potrebno je kabelsko postrojenje koje traži svoju posebnu lokacijsku i građevinsku dozvolu i na kraju susretno postrojenje kao mjesto priključka na mrežu. Sama procedura i set dozvola koje treba prikupiti su neusporedivi. Dakle za više od tri puta manju instaliranu snagu, bez građevinske i lokacijske dozvole sa svim mogućim suglasnostima i višestruko manju cijenu koštanja postrojenja, dobije se trostruko veća cijena otkupa struje. Gledano investicijski, za uloženi novac za jednu elektranu na zemlji snage 1 MW može se izgraditi 3,5 elektrane na krovu po 300 kw, što na prihodovnoj strani donosi omjer prihoda od prodane struje proizvedene na zemlji od 0,53 kn/kWh prema prihodu od 3,5 x 1,54 = 5,39 kn/kWh za struju proizvedenu na krovu za isti iznos angažiranog kapitala u ekvivalentnu investiciju. Iz ovog omjera je vidljivo u koliko neravnopravan položaj je dovedena samo jedna mala skupina investitora koji su se odlučili razvijati projekt na zemlji i na temelju čega smo dovedeni u neravnopravan položaj što je neustavna kategorija. Zbog vrlo izvjesne ocjene Ustavnog suda u našu korist, prijedlog odvjetnika je i da Državu tužimo za izgubljenu dobit, što je epilog koji se još uvijek može i treba izbjeći. I na kraju izvjesno je da će retroaktivno uvođenje nove naknade za uravnoteženje električne energije za ćlanove EKO bilančne grupe za ta postrojenja značiti dodatno smanjenje poticajne cijene i svakako daljnje pogoršanje rentabilnosti objekta neintegrirane sunčane elektrane s RC tarifom. Zbog svega iznesenog, smatramo da smo dokazali opravdanost našeg zahtjeva Ministarstvu gospodarstva i da će kao rezultat ove javne rasprave uslijediti prihvaćanje našeg prijedloga i uvrštavanje predloženog Članka u novi pravilnik. | Nema odgovora | |
| 223 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Promjene tijekom gradnje proizvodnog postrojenja, Članak 99. | Članak 99. stavak 2. Iza riječi "operator tržišta" dodati riječi "električne energije". | Nema odgovora | |
| 224 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Jamstva za isplatu poticaja, Članak 100. | Članak 100. stavak 3. Zašto se potporom smatra razlika između zajamčene otkupne cijene i referentne tržišne cijene električne energije? Članak 100. stavak 4. Treba li pisati "primljeni iznos poticaja" ili "primljeni iznos potpore"? Vidjeti članak 101. stavak 4. | Nema odgovora | |
| 225 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Jamstva za isplatu poticaja, Članak 100. | Članak 100. stavak 1. točka a) Predlaže se brisanje točke a) jer se radi o iznosu ukupne potpore čiju je vrijednost potrebno procijeniti na dugačak rok od 12 godina koliko traje ugovor o tržišnoj premiji odnosno ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom. Tko može preuzeti odgovornost i temeljem čega procijeniti kolike će biti referentne tržišne cijene u razdoblju od 12 godina? | Nema odgovora | |
| 226 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Jamstva za isplatu poticaja, Članak 100. | Članak 100. stavak 4. Riječi „Jamstvo iz stavka 2. točke 2.“ zamijeniti riječima: „Jamstvo iz stavka 1. točke 2.“ | Nema odgovora | |
| 227 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje, Članak 101. | Članak 101. stavak 3. Zašto je u navedenom razdoblju predviđena isplata referentne tržišne cijene u slučaju povlaštenog proizvođača koji ima sklopljen ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom? | Nema odgovora | |
| 228 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Uvjeti povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje, Članak 101. | Članak 101. stavak 1. Iza riječi "proizvodnog postrojenja" dodati riječi "ili proizvodne jedinice". Iza riječi "proizvodno postrojenje" dodati riječi "ili proizvodna jedinica". | Nema odgovora | |
| 229 | EKO d.o.o | Uvjeti povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje, Članak 101. | Komentar na stavak 1: Potrebno pojašnjenje/simulirani primjer. | Nema odgovora | |
| 230 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Uvjeti povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje, Članak 101. | Članak 101. stavak 4. Napomena, u slučaju kada se utvrdi nesukladnost kod korištenja državnih potpora ili druga vrsta nepravilnosti, prilikom nalaganja povrata potpore, utvrđeni iznos se uvećava za iznos osnovne referentne kamatne stope. Povrat potpore se ne smatra kaznom, već se njenom provedbom nastoji poništiti prednost koju je korisnik takve potpore koristio pred svojom konkurencijom koja nije uspjela ostvariti svoje prvo. Potrebno je iza riječi „cjelokupni iznos isplaćene potpore“ dodati i riječi „uvećane za iznos osnovne referentne stope, koja se određuje…“ na način kako je to navedeno u stavku 1. toga članka. | Nema odgovora | |
| 231 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Uvjeti povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje, Članak 101. | Povreda osnovnih prava odredbi Zakona o obveznim odnosima Ustavnih odredbi. Naime ukoliko je proizvođač isporučio električnu energiju, te je ta ista električna energija prodana, te ostvaren prihod, odnosno dobit od strane Opskrbljivača i ostalih tržišnih sudionika, a po navedenome stavku operator je u mogućnosti potraživati povrat sredstava nazad za isporučenu energiju, a za čiju proizvodnju su nastali troškovi za proizvođača, te je ostvarena dobit od strane drugih tržišnih sudionika prodajom proizvedene električne energije. Dakle radi se o teškim povredama ravnopravnog tržišnog natjecanja, odnosno nije pravično niti zakonski osnovano tražiti povrat sredstava za robu ili uslugu koja je već valjano izvršena i konzumirana. Obratiti pozornost na odrebu članka čl. 49. st. 3. Ustava Republike Hrvatske (NN NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Odredbom čl. 49. st. 3. Ustava RH jasno je i nedvojbeno propisano: “Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.” | Nema odgovora | |
| 232 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | DIO SEDMINAKNADA ZA TROŠKOVE URAVNOTEŽENJA KOJU PLAĆAJU ČLANOVI EKO BILANČNE GRUPE, Naknada za troškove uravnoteženja | Problem uravnoteženja stvaraju vjetroelektrane i solarne elektrane. Trošak uravnoteženja treba da snose upravo grupe postrojenja koje stvaraju taj problem. Elektrane na biomasu i bioplin su kolateralne žrtve pogotovo šte se troškovi uravnoteženja prenose na takva postrojenja. | Nema odgovora | |
| 233 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | DIO SEDMINAKNADA ZA TROŠKOVE URAVNOTEŽENJA KOJU PLAĆAJU ČLANOVI EKO BILANČNE GRUPE, Naknada za troškove uravnoteženja | Postrojenja na biomasu su u osnovi termoelektrane s kontinuiranom proizvodnjom na razini preko 8000 sati godišnje. Obaveza plaćanja uravnoteženja za ovakva postrojenja nije logična. Prekidi u radu kada se čisti kotao predvidivi su i to unaprijed.se dojavljuje dispečerkom centru HEP ODS-a. | Nema odgovora | |
| 234 | HGK | DIO SEDMINAKNADA ZA TROŠKOVE URAVNOTEŽENJA KOJU PLAĆAJU ČLANOVI EKO BILANČNE GRUPE, Naknada za troškove uravnoteženja | Predloženi način obračuna troškova energije uravnoteženja ne pridonosi poboljšanju ¸učinkovitosti i smanjenju troškova cijelog sustava te razvoju tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj. Potpuno se ignorira osnovi princip tržišnih pravila uravnoteženja elektroenergetskih sustava i nabave pomoćnih usluga, ravnopravan i nediskriminirajući tretman svih sudionika na tržištu, ali i transparantnost. Takvim pristupom se umjetno stvaraju nerealni troškovi koji značajno smanjuju konkurentnost Hrvatskog energetskog sustava. Primjena odredaba o EKO bilančnoj grupi na projekte koji su izgrađeni i/ili u radu prije stupanja na snagu novih propisa/Pravilnika predstavlja retroaktivnu primjenu propisa na štetu investitora (i financijskih institucija/banaka) koji su investirali i izgradili projekte pod određenim uvjetima s legitimnim povjerenjem u tada važeće pravne norme. Prijedlog: dok traje PPA (već sklopljeni) trošak balansirajuće energije snosi se sukladno pravilima koja su bila na snazi prilikom sklapanja ugovora, a nakon prestanka PPA pravo proizvođača iz OIE da budu u EKO bilančnoj grupi i da sami snose trošak balansiranja. Postavlja se pitanje zbog čega se postrojenjima koja su u osnovi elektrane s kontinuiranom proizvodnjom na razini preko 7000 sati godišnje postavlja obaveza plaćanja uravnoteženja. Njihovi eventualni prekidi u radu vrlo su predvidivi unaprijed. Način na koji će se provoditi uravnoteženje energije nije razvidno iz teksta niti je jasno kako će se provoditi. Upitna je i motivacija subjekta koji će obavljati uravnoteženje za postizanje povoljnijih uvjeta za članove EKO-bilančne skupine. | Nema odgovora | |
| 235 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Članak 102. stavak 10. Treba li pisati "iz stavka 8. ovog članka" ili "iz stavka 9. ovog članka"? | Nema odgovora | |
| 236 | EKO d.o.o | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Retroaktivno primjenjivanje novih propisa na postojeća postrojenja je protuustavno i izuzetno štetno za nositelje projekta koji su postrojenja izgradili pod određenim uvjetima (i ti uvjeti su osnova svih financijskih modela). Na taj način se direktno potkopavaju investitori, smanjuje povjerenje i stvara loša investicijska klima. Europska komisija u Procijeni utjecaja Okvira za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030. (SWD/2014/015 final) jasno ističe štetnost retroaktivnih promjena, naglašavajući da iste direktno doprinose smanjenju investicija te mogu ugroziti postizanje EU ciljeva u pogledu korištenje OIE. Država/ministarstvo mora zaštiti investitore i osigurati uvjeta poslovanja kakvi su ugovoreni. Dodatno ističemo da nije jasna povezanost troškova predviđenih ovim prijedlogom Pravilnika i usvojene Metodologija za određivanje cijena za obračun električne energije uravnoteženja (za koju također smatramo da je nerazumljiva, nepotrebno komplicirana i nelogična). | Nema odgovora | |
| 237 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Predlaže se izbacivanje članka odnosno preoblikovanje u skladu s donesenim propisima koji reguliraju tematiku uravnoteženja. Vidjeti u općenitim primjedbama. | Nema odgovora | |
| 238 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | U Stavku 10. umjesto kn/MWh pisati HRK/kWh. | Nema odgovora | |
| 239 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Nepovezanost navedenih naknada za uravnoteženje članovima EKO bilančne grupe po klasifikaciji proizvodnih postrojenja sa stavcima i točkama u Članku 5., gdje iste nisu numerirane (numeracije sadržane u prethodnim verzijama predmetnog pravilnika) | Nema odgovora | |
| 240 | Odvjetničko društvo Stanić i Radelić j.t.d. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Odredbom čl. 102. st. 3. 4. i 5. propisuje je naknada za troškove uravnoteženja za članove EKO bilančne grupe čija su proizvodna postrojenja iz grupa određenih člankom 5. nacrta Pravilnika u različitim iznosima. Prije svega nameće se pitanje pogodovanja pojedinoj grupi proizvodnih postrojenja u smislu diferencijacije cijene, budući je trošak uravnoteženja, istovrsni trošak koji bi stoga i u jednakom iznosu trebao biti i naplaćen nositeljima projekata svih postrojenja čiji rad ili povremenost, uzrokuje troškove uravnoteženja. Odredbom čl. 46. st. 7. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15). izrijekom je propisano cit: «Troškove nastale obračunom energije uravnoteženja EKO bilančne grupe podmiruje operator tržišta električne energije iz: - sredstava za isplatu poticaja iz članka 37. ovoga Zakona i - mjesečne naknade koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe čija priključna snaga proizvodnog postrojenja prelazi 30 kW». U konkretnom slučaju, predmetnim nacrtom pravilnika uvedena je kategorija fiksne naknade po kWh neto isporučene električne energije, što ni u kom slučaju ne predstavlja Troškove nastale obračunom energije uravnoteženja, već dodatnu fiksnu financijsku obvezu nositeljima projekata, koja trajno i neizmijenjeno opterećuje nositelje projekata. Predmetni nacrt, javna rasprava niti stručni krugovi uopće nisu upoznati sa stvarnom kategorijom troškova energije uravnoteženja (načinom obračuna, cijenom tih usluga), slijedom čega je potpuno nepoznato temeljem čega je izračunata fiksna naknada u predloženom iznosu. Pri tome je posebno potrebno naglasiti kako je u komparativnim energetskom sustavima u zemljama EU, ukupni trošak energije uravnoteženja u bitnoj mjeri niži no što je iznos predložene naknade po kWh neto isporučene električne energije koji bi temeljem predloženog pravilnika trebao pasti na teret nositeljima postojećih projekata, a sukladno citiranoj odredbi Zakona predstavljati samo dio troškova energije uravnoteženja. Pored navedenog komparativni sustavi EU u slučaju tzv «feed in» tarifa, koje su u primjeni u pravnom sustavu RH temeljem Tarifnih sustava iz 2007, 2012 i 2013 godine, ne predviđaju niti poznaju troškove uravnoteženja od strane nositelja projekata. Svi od postojećih energetskih projekata u okviru projektnog financiranja koje su ostvarili sa ciljem izgradnje postrojenja izradili su odgovarajući financijski plan temeljem kojeg se opravdava povrat investicije izvršenog ulaganja u izgradnju pojedinog energetskog postrojenja. Uvođenjem predložene fiksne kategorije troškova nužno dovodi do urušavanja mogućnosti izvršenja obveza prema kreditorima i nositeljima projekata prouzrokuje direktnu štetu koja rezultira nemogućnošću izvršenja ugovorenih financijskih obveza. Pored navedenog, uvođenje fiksne naknade za pravne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15) sasvim nedvojbeno predstavlja i povredu temeljne ustavne kategorije iz čl. 49. st. 3. Ustava Republike Hrvatske (NN NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Odredbom čl. 49. st. 3. Ustava RH jasno je i nedvojbeno propisano: “Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.” U konkretnom slučaju za projekte koji su implementirani u energetski sustav RH temeljem Ugovora o otkupu električne energije koji su sklopljeni temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz 2007, 2012 i 2013. godine prava stečena temeljem tih ugovora u bitnoj mjeri umanjuju se primjenom odredbe čl. 46. st. 7. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15), a nastavno i predloženom odredbom čl. 102. st. 3. ovog Pravilnika, slijedom čega predstavljaju povredu osnovnih gospodarskih prava zajamčenih Ustavom RH, neustavna su i nužno moraju biti izuzeta iz primjene u odnosu na projekte za koje su Ugovori o otkupu električne energije sklopljeni prije stupanja na snagu citiranog Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15). | Nema odgovora | |
| 241 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Članak 102. stavak 9. t 2. Izmijeniti na način da piše: „prva korekcija se izvodi u slučaju da su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvareni jedinični troškovi uravnoteženja EKO bilančne grupe za više od 10% manji ili veći od jediničnih troškova ostvarenih u drugoj kalendarskoj godini od početka rada EKO bilančne grupe,“ | Nema odgovora | |
| 242 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Članak 102. stavak 9. T. 1. Izmijeniti točku na način da se korekcija ne izvodi u prve tri potpune kalendarske godine od početka rada EKO bilančne grupe. Obrazloženje: Smatramo da se prva godina rada EKO bilančne grupe ne bi trebala uzeti kao referentna godina za smanjenje naknade za troškove uravnoteženja budući da u navedenom slučaju može doći do otežanog rada EKO bilančne grupe u prvoj godini. | Nema odgovora | |
| 243 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Članak 102. stavak 8. Predlažemo da se propiše na koliko decimalnih mjesta je potrebno zaokružiti korigiranu visinu naknade za troškove uravnoteženja. | Nema odgovora | |
| 244 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Članak 102. stavak 7. Dopuniti stavak na način da će se i ostali međusobni odnosi članova EKO bilančne grupe i operatora tržišta definirati Ugovorom o članstvu u EKO bilančnoj grupi. | Nema odgovora | |
| 245 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Članak 102. stavak1. Predlažemo izmjenu teksta na način da stavak glasi: Članovi EKO bilančne grupe čija priključna snaga prelazi 30kW dužni su plaćati operatoru tržišta električne energije mjesečnu naknadu, koja se ne smatra prihodom operatora tržišta energije, za troškove utvrđene obračunom energije uravnoteženja (dalje u tekstu: naknada za troškove uravnoteženja) sukladno Zakonu. Na takav je način u odredbi članka 38. ZOIEiVUK predvođeno da se prikupljena sredstva za isplatu poticaja ne smatraju prihodom operatora tržišta električne energije, osim u dijelu financiranja poslova. S obzirom da se troškovi uravnoteženja plaćaju sukladno odredbi članka 38. ZOIEiVUK iz prikupljenih naknada, koje se ne smatraju prihodom operatora, tako niti mjesečna naknada EKO BG ne bi trebala biti prihod operatora. Također predlažemo da se propiše, da će se u slučaju da sredstva na računu nisu dostatna, prepustiti prednost isplati poticaja povlaštenim proizvođačima, a tek potom plaćanju energije troškova uravnoteženja. | Nema odgovora | |
| 246 | REBEKA RAFF | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Uvođenje naknade za troškove uravnoteženja, kada se radi o bioplinu, nije razumljivo niti jednako raspoređeno s proizvodnim postrojenjima iz ostalih grupa (ostalih proizvođača iz OIE) budući da bioplinska postrojenja sa svojim radom doprinose stabilnosti u elektroenergetskoj mreži, a ne umanjuju ju. | Nema odgovora | |
| 247 | UNIVERZAL D.O.O. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Dijelimo prethodno iznesena mišljenja kako ovakva naknada za troškove nastale obračunom energije uravnoteženja, koja se sada, naknadno, uvodi i za povlaštene proizvođače koji su status stekli sukladno ranije važećim relevantnim propisima, na temelju kojih su i izradili svoje financijsko-poslovne planove i krenuli u investicije, može značajno utjecati na planirani novčani tijek, a samim time i otplatu kredita i uopće održivost cijelog projekta te djeluje vrlo negativno sa stanovišta pravne i poslovne sigurnosti, pri čemu se postojećim povlaštenim proizvođačima još dodatno nameće obveza osigurati mjernu opremu sukladno novom Pravilniku (članak 103.), što također može iziskivati nemala financijska sredstva i utjecati na isplativost investicije. Predlažemo da se za postojeće povlaštene proizvođače odredi način utvrđivanja neto isporučene električne energije na temelju postojeće mjerne opreme, to jest one mjerne opreme koju su bili dužni osigurati temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije na temelju kojeg su sklopili ugovor o otkupu električne energije (prema važećem Tarifnom sustavu, za integrirane sunčane elektrane isplaćuje se poticajna cijena za proizvedenu električnu energiju, a propisani uvjet potrošnje na mjestu proizvodnje odnosi se na katastarsku česticu- povezani kupac). Drugim riječima, predlažemo da se za „stare“ povlaštene proizvođače koji već imaju mjernu opremu koju su bili dužni osigurati, način utvrđivanja neto isporučene električne energije koji će HROTE primjenjivati od 01. siječnja 2017. godine od kada se počinje naplaćivati naknada za troškove uravnoteženja- očigledno na temelju postojeće mjerne opreme- primjenjuje trajno. Zaključno se također pridružujemo ranijim navodima o dvojbenosti predloženog načina obračuna naknade za troškove uravnoteženja koji se ne temelji na stvarnim troškovima uravnoteženja elektroenergetskog sustava. | Nema odgovora | |
| 248 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Nisu razvidni razlozi zašto se ne može vršiti korekcija u prvoj nepotpunoj i prve dvije kalendarske godine, ukoliko je generalno utvrđeno da je moguća korekcija. Predlažemo definirati razloge zbog kojih nije moguće vršiti korekciju. | Nema odgovora | |
| 249 | Vjetroelektrana Opor d.o.o. | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | 1.) Člankom 5. ovog pravilnika nisu numerirana postrojenja, te samim time nisu niti razvidne naknade po postrojenjima kako se navodi u ovome članku. Npr. koja je grupacija postrojenja iz grupe 1.c.). Predlažemo ispraviti/upisati numeraciju sukladno ovome članku. 2.) Odredbom čl. 46. st. 7. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15). izrijekom je propisano cit: «Troškove nastale obračunom energije uravnoteženja EKO bilančne grupe podmiruje operator tržišta električne energije iz: – sredstava za isplatu poticaja iz članka 37. ovoga Zakona i – mjesečne naknade koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe čija priključna snaga proizvodnog postrojenja prelazi 30 kW». U konkretnom slučaju, predmetnim nacrrtom pravilnika uvedena je kategorija fiksne naknade po kWh neto isporučene električne energije, što ni u kom slučaju ne predstavlja Troškove nastale obračunom energije uravnoteženja, već dodatnu fiksnu financijsku obvezu nositeljima projekata, koja trajno i neizmjenjeno opterećuje nositelje projekata. TROŠKOVI ne mogu biti fiksni, jer su oni ovisni o tržišnim cijenama nabave energije za uravnoteženje, kao i troškovima nastalim za proizvodnju i isporuku iste energije. Predmetni nacrt, javna rasprava niti stručni krugovi uopće nisu upoznati sa stvarnom kategorijom troškova energije uravnoteženja (načinom obračuna, cijenom tih usluga), slijedom čega je potpuno nepoznato temeljem čega je izračunata fiksna naknada u predloženom iznosu. Pri tome je posebno potrebno naglasiti kako je u komparativnim energetskom sustavima u zemljama EU, ukupni trošak energije uravnoteženja u bitnoj mjeri niži no što je iznos predložene naknade po kWh neto isporučene električne energije koji bi temeljem predloženog pravilnika trebao pasti na teret nositeljima postojećih projekata, a sukladno citiranoj odredbi Zakona predstavljati samo dio troškova energije uravnoteženja. Predlažemo: - uvođenje obveze javnog i transparentnog uvida u nastale troškove (koji ne mogu biti fiksni) na web stranicama Operatora prijenosnog sustava (HOPS), te temeljem njih vršiti obračun za troškove uravnoteženje (isti model koristi se i u drugim članicama EU i članicama ENTSOE (European network of transmission system operators for electricity), a putem akta Pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava. | Nema odgovora | |
| 250 | Goran Oreški | Naknada za troškove uravnoteženja, Članak 102. | Pošto članak 5. nije potpun nije jasno na koja postrojenja se odnosi koja naknada. Uvođenje ove naknade za postojeća postrojenja u biti je retroaktivno smanjenje poticajne cijene i to svakako nije korektno te osim dodatnog financijskog izdatka opet unosi određeni stupanj nesigurnosti investitorima jer ova naknada je za narednu godinu potpuna nepoznanica i praktično se može neograničeno povećavati. Za postojeća postrojenja potrebno je primjenjivati model naknade za uravnoteženje električne energije kakav je postojao u trenutku sklapanja ugovora o otkupu električne energije za ta postrojenja. | Nema odgovora | |
| 251 | Odvjetničko društvo Stanić i Radelić j.t.d. | PRAVILNIK, DIO OSMIPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | U okviru predmetnog pravilnika valjalo bi razmotriti mogućnost pozitivnog rješavanja zaostalih anomalija nastalih stupanjem na snagu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15). U pravnom sustavu RH pojedini projekti koji su razvijani sukladno važećem legislativnom okviru do stupanja na snagu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, zaostali su na margini interesa kako zakonodavca, tako i predlagatelja te njihov status ni na koji način nije razmatran prilikom izrade nacrta predmetnog Pravilnika, čime su pojedini nositelji projekata stavljeni u neravnopravni i diskriminirajući položaj te su posljedično vrlo izvjesno povrijeđena temeljna ustavna načela, prvenstveno iz 49. st. 3. Ustava Republike Hrvatske (NN NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Naime, vrlo suženom krugu nositelja projekata onemogućen je dovršetak izgradnje postrojenja i implementacija u energetski sustav RH nakon stupanja na snagu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, a sve radi propusta da se u članak 28 st. 6. Zakona uvrste i projekti sa ishođenim Prethodnim rješenjem o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača. U tom smislu za pojedine projekte sa ishođenom i konzumiranom građevinskom dozvolom za izgradnju postrojenja, u potpunosti izgrađenim priključkom sukladno uvjetima iz Ugovora o priključenju, riješenim imovinsko pravnim odnosima i u potpunosti plaćenom naknadom za služnosti RH, onemogućena je realizacija ugovora o otkupu električne energije, priključenje na prijenosni sustav i dovršetak projekta. Obzirom na navedeno u okviru ovog pravilnika valjalo bi proširiti primjenu ovlaštenika iz čl. 28. st. 6. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i na projekte sa ishođenim Prethodnim statusom povlaštenog proizvođača. | Nema odgovora | |
| 252 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Usklađenje mjerne opreme i evidencije korištenja goriva, Članak 103. | Članak 103. Iza riječi "goriva" dodati riječi "odnosno "sirovine". | Nema odgovora | |
| 253 | UNIVERZAL D.O.O. | Usklađenje mjerne opreme i evidencije korištenja goriva, Članak 103. | Smatramo da postojećim povlaštenim proizvođačima, koji su temeljem članka 107. Pravilnika dužni ispunjavati uvjete učinkovitosti u skladu sa Tarifnim sustavom temeljem kojeg su sklopili ugovor o otkupu električne energije, ne bi nikako trebalo nametati obvezu usklađenja mjerne opreme i sustava evidencije korištenja goriva sukladno novom Pravilniku- koja za njih može predstavljati značajan financijski teret i utjecati na isplativost investicije te djeluje vrlo negativno sa stanovišta pravne i poslovne sigurnosti. Njima bi trebalo omogućiti zadržavanje postojeće mjerne opreme, to jest one mjerne opreme koju su bili dužni osigurati temeljem Tarifnog sustava na temelju kojeg su sklopili ugovor o otkupu električne energije. Za takve povlaštene proizvođače trebalo bi, dakle, odrediti način utvrđivanja neto isporučene električne energije na temelju postojeće mjerne opreme (koji će HROTE očito morati primjenjivati od 01. siječnja 2017. godine od kada se počinje naplaćivati naknada za troškove uravnoteženja). | Nema odgovora | |
| 254 | Goran Oreški | Smjernice za izradu dokumentacije koja se prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, Članak 105. | Članak 105. Agencija je dužna u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika objaviti na svojim mrežnim stranicama obrasce i Smjernice Agencije za potrebe provedbe ovoga Pravilnika. | Nema odgovora | |
| 255 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | Korekcija poticajne cijene, Članak 106. | Nije dovršen stavak 1. Nedostaje kraj rečenice. | Nema odgovora | |
| 256 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | Korekcija poticajne cijene, Članak 107. | Čl.107 nije prihvatljiv jer postoje tarifni sustavi temeljem kojih je sklopljen ugovor o otkupu električne energije koji ne predviđaju minimalnu učinkovitost. Korištenje OIE ne treba poticati ako nije zadovoljen barem minimalni uvjet ukupne učinkovitosti postrojenja. | Nema odgovora | |
| 257 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | Prvi javni poziv za javno prikupljanje ponuda za provedbu natječaja za poticanje, Članak 108. | Članak 108. stavak 1. Potrebno zamijeniti brojke „2016. u „2017“. U ZOIEiVUK je određeno da se javni poziv za tekuću godinu objavljuje najkasnije do 1. travnja, tako da će sljedeći javni poziv moći biti tek objavljen u 2017. godini. | Nema odgovora | |
| 258 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | Produženje važenja i izmjene prethodnih rješenja o stjecanju statusa povlaštenih proizvođača električne energije, Članak 109. | Čl.109 st.1. Prateći dokazi o utrošenim sredstvima u gradnju proizvodnog postrojenja: 1. analitičke konto kartice mateijalne imovine u pripremi koje se odnose na gradnju predmetnog postrojenja i to za svaku kalendarsku godinu, posebno od početka gradnje do dana ovjere Izjave da je u gradnju proizvodnog postrojenja utrošeno najmanje 50% planiranih investicijskih troškova. 2. preslike računa, privremenih situacija, obračuna ili drugih dokumenata koji su bili temelj kniženja troškova nabave na analitičkim konto karticama materijalne imovine, 3. analitičke kartice dobavljača, 4. preslike izvoda žiro-računa (kunskih i deviznih) iz kojih je vidljivo plaćanje dobavljačima, 5. bruto bilancu na dan ovjere Izjave, 6. godišnja finacijska izvješća 7. revizorska izvješća ako društvo podliježe obvezi revizije, kao i drugu dokumentaciju kojom društvo raspolaže a kojom se dokazuje da je na dan ovjere Izjave u gradnju proizvodnog postrojenja bilo utrošeno najmanje 50% planiranih investicijskih troškova. Čl.109 st.2. U slučaju promjene nositelja projekta rok važenja prethodnog rješenja i njegovo produljenje ne smije biti dulje od rokova koji bi bili da nije došlo do promjene nositelja projekta. | Nema odgovora | |
| 259 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Prestanak važenja propisa, Članak 110. | Prestankom važenja Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine br. 88/12) prestat će važiti i njegove odredbe kojim se uređuje pitanje izdavanja energetskog odobrenja. Pravilnik kojim se to isto pitanje treba urediti sukladno članku 12. Zakona o tržištu električne energije ("Narodne novine" br. 22/13, 95/15 i 102/15) još nije donesen te je nužno da se isti čim prije donese i predmetno pitanje uredi. Ovo tim više jer prvi upis u Registar OIEIKPP obavlja Minsitarstvo temeljem energetskog odobrenja. Predmetni pravilnik treba urediti ovo pitanje za sva proizvodna postrojenja, a ne samo za proizvodna proizvodna postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i za kogeneracijska postrojenja pa ga je i iz tog razloga važno što prije donijeti. | Nema odgovora | |
| 260 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | DIO OSMIPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Postupci u tijeku | Projekti na biomasu koji su stekli prethodni status povlaštenog proizvođaća električne energije a nisu sklopili ugovor sa HROTE , nakon oslobađanja kvote od onih postrojenja koja nisu u predviđenom roku izgradila postrojenja , odnosno za produljenje prethodnog rješenja HERA nisu investirali preko predviđenih 50 % investicije za u ulazak u kvotu i potpisivanje ugovora sa HROTE trebaju HROTE-u dostaviti bezuvjetnu bankarska garancija na poziv u iznosu od 300 kn po kW priključne snage postrojenja. | Nema odgovora | |
| 261 | MODERATOR d.o.o. zastupa članove HGK-udruženje drvoprerađivača i Drvnog Klastera | DIO OSMIPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Postupci u tijeku | Potencijalno dobri projekt koji su ishodili status povlaštenog proizvođača električne energije propasti upravo ako ne uđu u postojeći sustav poticaja do stupanja na snagu ovog Pravilnika (kad se spominje potencijalno dobri projekti (biomasa – ukupne snage do 13 MW) onda se misli na one koji bi bili bankabilni-imaju ugovore za sirovinu sa Hrvatskim šumama ili svoj vlastiti drvni ostatak a također konzum topline, odnosno prihvatljivi za financiranje od strane banke; brojni su projekti koji već imaju sklopljene ugovore s HROTE-om, (oko 60 MW sa kvote biomase) a pokazalo se da nisu prihvatljivi za banku prvenstveno zbog neposjedovanja ugovora ili predugovora sa Hrvatskim šumama. | Nema odgovora | |
| 262 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | Postupci u tijeku, Članak 111. | Članak 111. stavak 1. Riječi "navedenog Pravilnika" zamijeniti riječima "Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 88/12)". Slično je korišteno u stavku 2. ovog članka. | Nema odgovora | |
| 263 | EKO d.o.o | Stupanje na snagu, Članak 112. | Radi izbjegavanja retroaktivnog opterećivanja postojećih projekata koji su pod jednim uvjetima razvili projekt te sklopili PPA, a naknadom za troškove uravnoteženja im se sada nameću dodatne financijske obveze koje potencijalno ugrožavaju sam projekt i postojeću financijsku strukturu realizacije i isplativosti projekata, predlažemo ovdje dodati sljedeći stavak: ”Na nositelje projekta koji su do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika sklopili ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta električne energije, ne primjenjuje se članak 102. st. 1. ovog Pravilnika.” | Nema odgovora | |
| 264 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | DIO OSMIPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, PRILOG 1 | Urediti brojčane oznake u prilogu (točke). | Nema odgovora | |
| 265 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | DIO OSMIPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, PRILOG 1 | U naslovu priloga predlaže se umjesto izraza “u proizvodnim postrojenjima koja istovremeno proizvode električnu i toplinsku energiju“ pisati “u kogeneracijskim postrojenjima“. | Nema odgovora | |
| 266 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRILOG 1, UVJETI KORIŠTENJA TOPLINSKE ENERGIJE U PROIZVODNIM POSTROJENJIMA KOJA ISTOVREMENO PROIZVODE ELEKTRIČNU I TOPLINSKU ENERGIJU | Predlaže se u točki 5. brisati navod “čija potrošnja nije ekonomski opravdana“ s obzirom da poglavlje obrađuje podjelu topline na korisnu toplinu i na toplinu koja nije korisna. | Nema odgovora | |
| 267 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRILOG 1, UVJETI KORIŠTENJA TOPLINSKE ENERGIJE U PROIZVODNIM POSTROJENJIMA KOJA ISTOVREMENO PROIZVODE ELEKTRIČNU I TOPLINSKU ENERGIJU | Predlaže se uskladiti navode u točki 2.2. “korisnom toplinom-izravno grijanje i/ili sušenje korištenjem ispušnih plinova“ s navodom u točki 4. 2 “ne predstavlja korisnu toplinu – toplina koja se izgubi kroz dimnjake ili ispušne cijevi“. | Nema odgovora | |
| 268 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | PRILOG 2., POSTUPAK ODREĐIVANJA UŠTEDE PRIMARNE ENERGIJE (UPE) ZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | Točka 5.8. Brisati riječi "ili PES". | Nema odgovora | |
| 269 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | PRILOG 2., POSTUPAK ODREĐIVANJA UŠTEDE PRIMARNE ENERGIJE (UPE) ZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | Točka 5.2. Brisati ovu točku jer je ovaj slučaj riješen točkom 4. Točka 8. podtočka (a) Riječi "za odvojenu proizvodnju električne energije temelje se na" zamijeniti riječima "za odvojenu proizvodnju električne energije koje se temelje se na". | Nema odgovora | |
| 270 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | PRILOG 2., POSTUPAK ODREĐIVANJA UŠTEDE PRIMARNE ENERGIJE (UPE) ZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | Promijeniti obrajavanje pod točkom 1. - umjesto 1. pisati 1.1. i umjesto 2. pisati 1.2. U tako obrojanoj točki 1.2. brisati riječi "(čija nazivna električna snaga je manja ili jednaka 1 MW)" kao nepotrebne jer su izrazi definirani u članku 3. st. 2. t.14. i t. 15. Točka 2. Iza riječi "učinkovitost" dodati riječ "proizvodnje" tako da tekst glasi "učinkovitost proizvodnje toplinske energije". Iza riječi "učinkovitost" dodati riječ "proizvodnje" tako da tekst glasi "učinkovitost proizvodnje električne energije". | Nema odgovora | |
| 271 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRILOG 2., POSTUPAK ODREĐIVANJA UŠTEDE PRIMARNE ENERGIJE (UPE) ZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | Oznake “PES“ i „span“ nisu tekstualno definirane. | Nema odgovora | |
| 272 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRILOG 2., POSTUPAK ODREĐIVANJA UŠTEDE PRIMARNE ENERGIJE (UPE) ZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | Neprimjerena je virtualna podjela na istodobnu i odvojenu proizvodnju električne i toplinske energije ako je ostvarena energetska učinkovitost manja od propisane. | Nema odgovora | |
| 273 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRILOG 2., POSTUPAK ODREĐIVANJA UŠTEDE PRIMARNE ENERGIJE (UPE) ZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | U točki 4.(a) navodi se “da se sva proizvedena električna energija priznaje kao kogeneracijska energija, što je različito od prethodno definiranog netiranja isporučene električne energije u mrežu. | Nema odgovora | |
| 274 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRILOG 2., POSTUPAK ODREĐIVANJA UŠTEDE PRIMARNE ENERGIJE (UPE) ZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | U točki 4. sporno je uvođenje nove učinkovitosti od 75% za ostale tehnologije. | Nema odgovora | |
| 275 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRILOG 2., POSTUPAK ODREĐIVANJA UŠTEDE PRIMARNE ENERGIJE (UPE) ZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | U točki 3. Uvodi se dodatna klasifikacija prema snazi (“veća od 25 MW“) koja nije sadržana u Članku 5. te učinkovitost od 70% koja nije navedena niti razmatrana u predmetnoj problematici. Predlaže se brisanje točke 3. Također sporna povezanost “izdavanje jamstva o podrijetlu u statističke svrhe“ s izračunom “alternativnih ušteda“. | Nema odgovora | |
| 276 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | DIO OSMIPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, POSTUPAK ODREĐIVANJA UKUPNE GODIŠNJE UČINKOVITOSTIZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | Točka 2.1. Nedostaje formula Točka 2.2. Riječ "kogenacijskoj" zamijeniti s riječi "kogeneracijskoj" | Nema odgovora | |
| 277 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | DIO OSMIPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, POSTUPAK ODREĐIVANJA UKUPNE GODIŠNJE UČINKOVITOSTIZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | Zašto se toplina povratnog medija ne smatra ulaznim gorivom s obzirom da svojim doprinosom povratne topline (iznad propisane temperature povrata), izravno smanjuje potrebu potrošnje osnovnog goriva. | Nema odgovora | |
| 278 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | DIO OSMIPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, POSTUPAK ODREĐIVANJA UKUPNE GODIŠNJE UČINKOVITOSTIZA KOGENERACIJSKA POSTROJENJA | Nije definirano kako se “ulazna toplinska energija uvijek povezuje s osnovnim gorivom iskorištenim za stvaranje te ulazne topline.“. | Nema odgovora | |
| 279 | HGK | DIO OSMIPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, PRILOG 4 | Predlaže se dodatno razmotriti Prilog 4. jer nisu definirani ključni brojevi i nazivi biorazgradivog otpada za suspaljivanje bez posebnih uvjeta, biorazgradivog otpada za suspaljivanje s dodatnim uvjetima kao ni ključni brojevi i nazivi ostalog dopuštenog otpada za suspaljivanje s dodatnim uvjetima i količinama, a za koji se može ostvariti potpora (povlaštena cijena). Navedeno predstavlja ključne determinante za ostvarenje svih prava iz predmetnog Pravilnika te izostanak navedenog predstavlja veliki nedostatak za praktičnu primjenu pravilnika u području otpada kao energetske sirovine. Smatramo kako je nužno je u tekst uvrstiti sve vrste otpada koje se mogu energetski oporabiti. | Nema odgovora | |
| 280 | CRODUX ENERGETIKA d.o.o. | PRILOG 4, UVJETI KORIŠTENJA OTPADA U PROIZVODNIM POSTROJENJIMAZA KOJE SE STJEČE STATUS POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE | Točka 2. Kraticu ZOIEVUK zamijeniti s riječi ZAKONU jer je to kratica za predmetni zakon definirana i korištena u prijedlogu ovog Praavilnika. | Nema odgovora | |
| 281 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRILOG 4, UVJETI KORIŠTENJA OTPADA U PROIZVODNIM POSTROJENJIMAZA KOJE SE STJEČE STATUS POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE | U Prilogu 4. Pravilnika koristi se isključivo izraz „suspaljivanje“, iako se on prema ovom Pravilniku odnosi primjerice i na bioplinska postrojenja koja koriste nusproizvode životinjskog podrijetla (NŽP), a koja su (iako NŽP matično spada pod ingerenciju Ministarstva poljoprivrede) Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), ako se koriste za proizvodnju bioplina, stavljeni pod ingerenciju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (članak 3. (2) tog Zakona – vidjeti dolje izvadak). Bioplinsko postrojenje koristi proces termičke obrade (npr. prvo sterilizacija NŽP, a onda anaerobna digestija ili samo anaerobna digestija, ovisno o kategoriji NŽP). Dakle u digestoru se ništa ne suspaljuje. Iako je MINGO našu primjedbu pokušao uvažiti dodatkom stavka (6) u članak 27. kojim se kaže: „U slučaju proizvodnih postrojenja na bioplin kod kojih je postrojenje za proizvodnju bioplina izgrađeno kao tehnološka cjelina u sklopu proizvodnog postrojenja, ulaznim gorivom smatra se biomasa korištena za pripremu bioplina.“ u Prilogu 4. Pravilnika se spominje isključivo „suspaljivanje“, a ne i drugi oblici termičke obrade otpada, pa bi se moglo tumačiti da primjerice bioplinska postrojenja koja koriste NŽP ili neku drugu vrstu biorazgradivog otpada ne mogu ostvariti status povlaštenog proizvođača električne energije niti ostvariti potpore prema Zakonu o OIEiVUK. Terminologiju bi u tekstu Pravilnika i priloga Pravilnika trebalo uskladiti s MZOIP i koristiti termin termička obrada. Bioplinska postrojenja koja koriste NŽP po tome trebaju imati dozvolu za gospodarenje otpadom (izdaje MZOIP) i biti odobrena u skladu s posebnim propisima u ingerenciji Ministarstva poljoprivrede što smo već pojašnjavali. | Nema odgovora |