Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Josip Miljković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | U potpunosti se protivim članku 57. i članku 58. Sudjelovao sam u javnoj raspravi ovog zakona i totalno sam razočaran u nestručnost vođenja te rasprave, izbjegavanje odgovora na postavljena pitanja, nemogucnost postavljanja pitanja, te odugovlacenje pitanja i odgovora koji su njima pasali. Zakon je toliko površno, nestručno i nedovršeno napisan kao da su ga pisali programeni ili tajnice koje nemaju apsolutno nikakve veze sa životinja. Na javnoj raspravi su naveli da zakon rade po naprednijim zemljama kao što su Nizozemska ili Belgija što apolutno nije točno jer u tim zeljama se dopušta držanje egzotičnih životinja, ali uz posebne uvjete. Donošenjem ovog zakona bi se dogodile samo negativne stvati u RH kao što je npr. povecano ilegalno tržište egzotičnih životinja, preko 1000 ljudi bi ostalo bez posla (radnici pet shopova, veterinari koji se bave egzotičnim životinja, uzgajivači, proizvodaci opreme za egzotične životinje... ) što je u današnjoj situacji u RH nedopustivo. Da ovaj zakon ima nekog smisla puno prije bi ga uvele i naprednije zemlje od nas. Ljudi koji drže egzotične životinje ih ne drže iz razloga što ih ne vole nego su upravo oni najveći ljubitelji tih životinja i pokušavaju ih držati u što boljih uvjetima s kojima oponašaju uvjete u prirodi što je s današnjom opremom u potpunosti izvedivo. Također smatram da zakon treba uredi na nacin da se poboljša kontrola držanja i uzganja tih životinja ali ih nikako ne zabraniti, te smatram da to trebaju raditi ljudi koji su stručni te sposobni za to. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 2 | Nataša Velenik | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67. stavka 3 - u potpunosti neprihvatljivo. Tko se usuđuje odrediti datum koliko ta životinja ima pravo živjeti. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 3 | Mateja Grbeš | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Predlažem da se ukine članka 91. stavak 1. koji daje uzgajivačima krzna još jednu godinu prijelaznog razdoblja. Smatram da je deset godina i više nego dovoljno te da ne postoji niti jedan razlog zašto bi se prethodno određeni rok produžio. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 4 | Kristina Podobnik | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Za prekršaj iz točke 1. ovog članka uvesti i trajno oduzimanje životinje te zabranu daljnjeg držanja životinja. | Prihvaćen | Članak 88. postao je članak 91. Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. članka 91. Zakona počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. |
| 5 | Toma Makjanić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Protivim se članku 57. i smatram da se egzotični ljubimci trebaju i dalje uzgajati i držati kao kućni ljubimci. Akvaristi i teraristi su veliki znalci i ljubitelji istih životinja i uvijek rade sve u najboljem interesu istih. Oni su ti koji štite te životinje držeći ih u idealni uvjetima, prenose znanje sa kolege na kolegu i educiraju širu javnost preko raznih radionica i izložbi sličnog karaktera. Treba ih podržavati, a ne im braniti da rade ono u čemu su najbolji, a to je zaštita njihovih ljubimaca. Uzgojem u zatočeništvu direktno smanjujemo broj životinja koje se love u divljini i uvoze kao kućni ljubimci. Samim time smatram da trebate podržavati uzgoj u zatočeništvu, a nikako ni pod razno zabranjivati isti. Ovaj prijedlog zakona je apsolutno nedorečen i nejasan da više od ovog ne bih komentirao. Iskreno se nadam da ovo nije neka zezancija jer ovakav zakon ne postoji nigdje na svijetu i ne vidim nikakav smisao u istome. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 6 | Ivana Gladovic | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Smatram da je ovakvo zakonsko rješenje u potpunosti neprihvatljivo- osobito na ovako nedefiniran način. Prije svega je sasvim nejasno kako i tko utvrđuje da životinju "nije moguće dalje držati, udomiti itd.". Na temelju kojih kriterija se utvrđuje da životinju nije moguće udomiti? Upravo zbog ovako nejasnih odredaba veliki broj skloništa ne čini ništa da bi se životinje uspješno udomile već samo čeka da prođe zakonski rok a onda ih usmrćuje. Ukoliko je već ocjena zakonodavca da se skloništima mora ostaviti takva mogućnost (a smatram potpuno neprihvatljivim da jedno civilizirano društvo u ovom stoljeću nije sposobno pronaći bolje rješenje za ovaj problem od usmrćivanja potpuno zdrave životinje) onda je barem potrebno skloništima nametnuti puno veće, jasno definirane obaveze i kriterije za utvrđivanje da životinju "nije moguće udomiti". Također bi takvu okolnost trebalo u tom slučaju barem utvrditi neko nezavisno tijelo, a ne samo sklonište koje to čini bez ikakve kontrole bilo koga. Ovako nejasna i nedefinirana odredba nije ništa drugo nego stvaranje prostora za najrazličitije vrste manipulacija i kršenja zakona i kao takva ne smije ostati dio prijedloga ovako važnog propisa. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 7 | Mateja Grbeš | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predlažem ukidanje Članka 67. stavak 3. kojim se omogućuje ubijanje zdravih životinja u skloništima | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 8 | Marko Tomac | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Ne slažem se s ovim prijedlogom zakona o ograničavanju i zapravo zabrani držanja egzotičnih kućnih ljubimaca, odnosno svih stranih životinjskih vrsta. Ne slažem se iz nekoliko razloga: 1. Po vašoj definiciji, jedan python regius, odnosno kraljevski piton koji je jedna od najneopasnijih vrsta zmija, se ne bi smio držati jer je, po definiciji, strana vrsta, ali zato uzgajati i držati poskoke bilo bi sasvim normalno. Vrlo kontradiktorno u najmanju ruku. 2. Većina prijatelja životinja tvrdi da bi bilo u redu uzgajati vrste životinja koje su izumrle samo ako bi ih vratili natrag u prirodno stanište. Da li je tim "prijateljima životinja" jasno da nekima od tih vrsta koje teraristi uzgajaju su prirodna staništa na tisuće kilometara daleko i da je ta "misija" gotovo nemoguća? 3. Prije nekoliko dana sam "sudjelovao" na javnoj raspravi u europskom domu u vezi ovih drastičnih izmjena zakona i razočarao sam se u te takozvane "prijatelje životinja", prvenstveno zbog konstantnog izbjegavanja ove konkretne teme, ostavljanja premalo vremena za raspravu, te izbjegavanja davanja odgovora na pitanja koja im nisu odgovarala, dok su puštali svoje sljedbenike da ometaju raspravu, te ih na kraju i pohvalili za to. Razočaran sam i u nestručnost i neinformiranost u dobrobit i ponašanje životinja, te u samo znanje zoologije (iako su neki od tih ljudi diplomirani veterinari) ljudi koji su nam te promjene predstavili. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 9 | Kristina Podobnik | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Izbrisati stavak 1. članka 91. Za prijelazno razdoblje 10 godina je i više nego dovoljno da se ide u phase-out proizvodnje a ne da netko u zadnji čas traži prvo jedno produženje proizvodnje, zatim još jedno i tako dalje. Znalo se na vrijeme koje su zakonske odredbe i do kada je prijelazni rok. S obzirom da rok nije ispoštovan, stari zakon je još na snazi, je li se kaznilo uzgajivače koji nisu ispoštovali prijelazni rok i oglušili se o zakon? | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 10 | Anja Grbeš | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Ukinuti stavak 1 čl. 91, uzgajivači su znali za prijelazno razdoblje, zašto ih nagraditi za nepoštivanje dosadašnjeg zakona i omogućiti im mučenje i ubijanje još jednu godinu?! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 11 | Damira Marušić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Izbaciti stavak 3 iz zakona. Svi azili / skloništa u Hrvatskoj trebali bi biti NO KILL azili. Ljude treba educirati o važnosti kastracije kućnih ljubimaca kako pasa , tako i mačaka, a novac koji se daje brojnim skloništima koja nakon 60 dana usmrćuju pse treba preusmjeriti u kvalitetno oglašavanje istih , u uvođenje obavezne sterilizacije i edukacije o važnosti iste. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 12 | Martina Demirović | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu MORA izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 13 | Martina Demirović | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Donesene odredbe provesti u praksi. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 14 | Anja Grbeš | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predmetni zakon se zove Zakon o ZAŠTITI životinja, a isti propisuje "odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti ..." Cilj zakona je u samoj suprotnosti sa zakonskom odredbom koja dozvoljava da se zdrava životinja može usmrtiti nakon 60 dana ako joj nije nađen posjednik ili smještaj. Ovakva zakonska odredba je sramotna, zapravo je apsurdno da se ovakva odredba nalazi u Zakonu o ZAŠTITI životinja. Nejasno je na koji se način predmetni zakon misli zaštiti životinje ovakvom užasnom odredbom. Više vremena, volje i novca je potrebno uložiti u edukaciju ljudi i sterilizaciju/kastraciju životinja, a ne probleme koje imamo s prevelikim brojem napuštenih životinja rješavati njihovim ubijanjem. Dakle, stavak 3 u potpunosti izbrisati. Također, rok od 60 dana za udomiti životinju je preoptimističan, s obzirom da su gotovo svi azili u RH prekrcani. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 15 | Martina Demirović | NADZOR, Članak 80. | st. 3. brisati | Prihvaćen | Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan |
| 16 | Martina Demirović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Sklonište NE SMIJE životinje prodavati! Stavak 3 u potpunosti izbaciti i zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima, već ih konačno početi dostojanstveno tretirati, budući da su žrtve ljudskog nemara i loših i neprovođenih zakona. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 17 | Martina Demirović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Posjednik ima rok od 3 dana da prijavi da mu je životinja nestala, tj. životinja se smatra napuštenom, ako se u roku od 3 dana ne utvrdi posjednik. Onda odredba o čipiranju u roku 24 sata po ulasku u sklonište nema nikakvog smisla. Životinja se treba čipirati po izlasku iz karantene ili u trenutku kada posjednik dođe po svoju izgubljenu životinju. Važno je da životinja ne smije iz skloništa izaći nečipirana. | Prihvaćen | Članak 66. Zakona je izmijenjen tako da se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište. |
| 18 | Martina Demirović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Zakonodavac bi trebao strogo propisati rokove za izgradnju skloništa za nezbrinute životinje jedinicama lokalne ili regionalne samouprave. | Prihvaćen | Člankom 95. Zakona određeno je da su jedinice lokalne samouprave obvezne osnovati sklonište u skladu s člankom 64. stavkom 2., 3. i 4. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja 2018. godine |
| 19 | Ana Anconelli | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | ZABRANITI USMRĆIVANJE ŽIVOTINJA U SKLONIŠTIMA. ŽIVOTINJE NEMAJU ROK TRAJANJA. ONE IMAJU ŽIVOT. ŽIVOT IM JE BOŽJI DAR. NISTE IM GA VI DALI PA GA NE MOŽETE NITI ODUZIMATI. NEMOŽE SE PISATI ZAKON KOJI ZAŠTIĆUJE ŽIVOTINJE A DA SE U NJEMU DOZVOLJAVA MOGUĆNOST DA SE ŽIVOTINJU UBIJE U SKLONIŠTU, A SKLONIŠTE POSTOJI ZA TO DA SE ŽIVOTINJI POMOGNE. TO JE NON SENSE. OSIM ŠTO SE, NARAVNO, UBOJSTVO. MOŽEMO TO LJEPŠE NAZIVATI ALI SUŠTINA ČINA OSTAJE- TO JE UBOJSTVO I NEDOPUSTIVO JE . POGOTOVO U SKLONIŠTIMA. U DRUGIM ZEMLJAMA, PRIMJERICE U JUŽNOJ AMERICI IMATE SKLONIŠTA KOJA PRIMAJU INVALIDNE ŽIVOTINJE, ŽIVOTINJE BEZ NOGU I SL..I NIKOME NE PADA NA PAMET DA IH SE USMRĆUJE IKADA, A POGOTOVO NAKON 60 DANA. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 20 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Čl.67. st.2 i 3 Smatramo da treba ukinuti stavak 3 i izbrisati riječ prodati iz stavka 2. Smisao svakog skloništa je humano postupanje bez obzira na koga se odnosi ta riječ, a uvijek se odnosi na živa bića. Skloništa koja su svoj rad posvetila pomoći životinjama udomljavaju ih, protive se trgovanju njima kao i sudjelovanju u usmrćivanju. Svoje napore bi cijela zajednica trebala posvetiti prevenciji napuštanja životinja, kontroli njihova ilegalnog prelaska preko granica Republike Hrvatske, a iz okolnih zemalja regije, te kontroli razmnožavanja. Samo multifunkcionalni pristup pridonijet će rješavanju problema napuštenih životinja dok eutanazije ne rješavaju ništa i brojni su znanstveni dokazi o beskorisnosti kontrole i menadžmenta populacije na takav nehuman način. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 21 | Sonja Kranjčec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Ovaj članak ima toliko rupa, toliko je nedorečen, da nema uopce dvojbi da sam PROTIV NJEGA. A i ne sjećam se da sam vidjela neuhranjene 'strane životinjske vrste' , na lancima, maltretirane i slično. Koja je točno razlika između psa, koji zbog svojih anatomskih anomalija pati, bori se da dođe do zraka i slično ( pritom mislim da brahiocefalične pasmine, kao što su mopsevi i ti svi 'moderni' psi) i kojega bi svi bez problema imali kao kućnog ljubimca i jednog pitona? Zar takve modifikacije, uzgoji i slično sa takvim psima nisu mučenje? Uzgajivači koje znam su 'stranim vrstama' bolji vlasnici nego 80% ljudi životinjama čije se držanje smatra normalnim. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 22 | Martina Demirović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 23 | Martina Demirović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Obveza pružanja pomoći ozlijeđenoj životinji Podržavam nužnu i hvalevrijednu nadopunu u članku 7. Prijedloga Zakona: ''Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.'' Paradoks je da imamo službu koja će skupiti mrtvu životinju i onu koja će skupiti živu, ali ozlijeđene su izvan sustava, sve dok se spontano ne oporave ili ne umru. Naime, najčešći način na koji životinje stradaju jest na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga bi, u cilju zaštite i sigurnosti građana, financiranje skupljanja i liječenja ozlijeđenih životinja trebale osigurati jedinice lokalnih samouprava, u suradnji s nekom od veterinarskih ambulanta/stanica. Opasno je da građani sami diraju ozlijeđene životinje koje mogu reagirati i agresivno zbog straha i šoka. Također, needucirana osoba može na taj način pogoršati ozljedu. Ako ozlijeđena životinja leži na cesti, postoji opasnost i od daljnjih prometnih havarija jer će većina ljudi pokušati zaobići životinju. Zato ova nadopuna članku 7. na logičan i konkretan način regulira problem financiranja pomoći ozlijeđenim životinjama i predstavlja unapređenje zaštite životinja u Zakonu o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 24 | Ana Mihalić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam predloženu odredbu kojom je zabranjeno ''držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora''. Vjerujem da je ovakva odredba važan preduvjet za držanje kućnih ljubimaca budući da je ograničavanje kretanja te fizička bol konstantnog pritiska okova nepotrebna i svakako treba biti kažnjivo jer bi u suprotnom moglo prouzročavati cijele životne vijekove životinja provedenih u takvim stravičnim ograničenjima. | Prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. |
| 25 | Ana Mihalić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Mislim da je krajnje sramotno da zakon podržava ubijanje zdravih napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima. Svakoj životinji trebala bi biti omogućena veterinarska skrb te maksimalan trud odgovornih pojedinaca da se životinja trajano i udomi. Tužno je kako se pojedinci iskorištavajući ovaj zakon u Hrvatskoj mogu bogatiti. Uz dozvolu usmrćivanja životinja po sloništima takav zakon omogućava plodno tlo za dodatno zlorabljivanje položaja životinja u spomenutim skloništima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 26 | Božica Klarić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, ni u kom slučaju se ne usmrćuje, nego se trajno ili privremeno udomljava kod novog vlasnika, i to bez ikakvog vremenskog roka. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 27 | Zrinka Košta | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | st (3) Izbaciti odredbu o usmrćivanju napuštene životinje u skloništu; ona ne smije platiti svojim životom za čini neodgovornoga čovjeka. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 28 | Zrinka Košta | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | st (3) Kako država/ministarstvo može uvjetovati obavljanje javne djelatnosti (a skrb o napuštenim životinjama to jest) skloništima? Izlazak na teren po izgubljenu životinju, veterinarski pregled, mikročipiranje, cijepljenje, kastracija, smještaj....sve to iziskuje financijska sredstva i ukoliko sklonište nema sklopljen ugovor o obavljanju iste djelatnosti s općinom ili županijom, ne smije se uvjetovati obavljanje javnih djelatnosti o trošku skloništa. Ova će stavka postići kontraefekt - skloništa koja nemaju ugovor s općinama zatvoriti će se, a na ulicama će ostati na tisuće životinja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 29 | Milena Maričić Mojsov | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Ne slažem se sa usmrćivanjem zdrave životinje nakon 60 dana. U Hrvatskoj imamo svega 6 NO KILL skloništa, a sve ostalo su ŠINTERAJI u kojima rade ljudi koji ne vole životinje i nije ih briga za njih. Životinje se ne oglašavaju kako treba, ne mogu se dobiti osnovni podaci o njima, ako se i nađe udomitelj ili privremeni smještaj, poglavito psi izlaze u lošijem stanju nego kad su zaprimljeni. Gotovo svi imaju proljev, puni su parazita, manjak kilaže, psihički u lošem stanju. Štenci ugibaju od bolesti (parvo)jer nisu adekvatno smješteni, kuje ostaju skotne jer nitko ne vodi brigu. Tražite da ljudi koji imaju na skrbi više od 9 pasa imaju ljude koji su osposobljeni za vođenje takvog smještaja. Ne vidim nigdje u zakonu da se isto traži i za skloništa-šinteraje !? Gdje odlaze novci koje šinteraju dobivaju od lokalne samouprave ? Na životinje sigurno nisu utrošeni. Veterinarske inspekcije uglavnom ne rade svoj posao jer se sve svodi na " ruka ruku mije" ili su povezani rodbinskim i inim vezama. Ako se obratite etičkom povjerenstvu sa prigovorom na rad šinteraja, ne dobivate nikakav odgovor. Čemu ili komu služe ti ljudi ? Novi zakon, bolji zakon ako i bude napisan, biti će mrtvo slovo na papiru ako se ne bude mjenjala svijest ljudi koji napuštaju životinju, edukacija od vrtičke dobi,kažnjavanje sa tih famoznih 15.000 kuna za napuštanje, mislim da još nitko nije kažnjen u ovih par godina :). | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 30 | Kristina Podobnik | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Smatram da bi u ovaj članak trebalo uvrstiti i odredbu kojom će se priznati svaka životinja kao živa jedinka koja ima svoja prava (koja se uređuju ovim zakonom). Trebalo bi izrijekom prepoznati i podići status životinje u zakonodavstvu na živo biće, čime bi se pojačale etičke implikacije odredbi ovog zakona. | Prihvaćen | Ovaj Zakon je pisan na način da se životinjama tijekom korištenja od strane čovjeka osiguraju primjereni uvjeti života kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te da se osigura zdravlje životinja. Ovaj Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije kao i pojedine propise nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu se životinjama priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja. Donošenje odredbe da životinja kao živa jedinka ima svoja prava trenutačno nije razmatrana, jer se ne odnosi na predmetnu tematiku, tj. ne odnosi se na zaštitu životinja tijekom korištenja od strane čovjeka. |
| 31 | Nataša Jackson | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Prije svega izdvajam clanak 67. zbog kojeg mi je ukazano na ovu jedinstvenu priliku da se kao gradjani izjasnimo za ono u sto cvrsto vjerujemo i prema cemu zivimo: trazim da se bezuvjetno ukine zakon po kojemu se u sklonistima ubijaju zivotinje po isteku 60 dana. Nije prihvatljiv ni rok u trajanju bilo kojeg duzeg razdoblja; stovise, jedini standard mora biti prihvacanje svih zivotinja u potrebi, pruzanje sve potrebne njege, s krajnjim ciljem trajnog zbrinjavanja, upravo kao kod ljudi. Krajnje je vrijeme da se zivotinje pocne tretirati uz dozu postovanja, skrupuloznosti, pozrtvovnosti, skrbi, visoke razine zastite i savjesti cega su dostojna jedino ziva bica - SVA ziva bica. Bitno je da zakon daje do znanja da to prepoznaje. Stoga se pridruzujem iscrpno detaljiziranim zahtjevima gradjana u prethodnim komentarima: u njima je pokriveno sve sto se moglo pokriti. Naglasavam da cvrsto podrzavam sve dosad objavljene prijedloge u komentarima po svim predlozenim clancima. Stoga i izrazito zahtijevam njihovo detaljno iscitavanje i sagledavanje, te njihovo ukljucivanje u zakon od strane nadleznih za pisanje istog, uz napomenu da se radi o volji savjesnih, moralno vodjenih i principijelno izjasnjenih gradjana, dakle zastupnika po inicijativi nebrojenih ostalih pojedinaca vodjenih istim vrijednostima ali slabije izrazenog pismenog izricaja, i naposlijetku apeliram na ukljucivanje razuma pri donosenju krajnjeg oblika zakona kao odrednice zdravog ponasanja i odnosa unutar drustva - sve kao odraz sve prisutnijeg i sve intenzivnijeg globalnog stremljenja ka postivanju svih oblika zivota, ne samo pasivnom nego i (pro)aktivnom. Dosad napisano i sprovodjeno nije bilo dovoljno: glas za kvalitetu zivota zivotinja, a time i kvalitetu funckionalnosti drustva, mora biti glasniji, zakon precizniji po odredbama, te uniformniji i ostriji po sankcijama prema svakome tko ga krsi. Hvala na razmatranju gore navedenog i svega ukazanog od strane mojih sugradjana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 32 | Nataša Jovanov Milošević | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | prijedlog izmjene teksta: (3) Kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa mogu provoditi doktori veterinarske i humane medicine ako su osposobljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 33 | Klara Tabak | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Apsolutno se protivim da rok od 60 dana ostane u zakonu i da se nakon istog životnije i dalje usmrćuju jer smo ponovno na nuli i ništa se neće promijeniti. Ukoliko i analiziramo navedeni članak, točkiu 3. smatram potpuno nerazumljivom iz razloga što je nedefinirano što točno znači-nije moguće dalje držati? Zakonom bi trebalo navedenu nemogućnost potpuno razraditi i objasniti s obzirom da jako puno skloništa i objekata koji su nadležni za zbrinjavanje napuštenih životinja i dalje usmrćuje nakon roka od 60 dana pod izlikom da životinju nije moguće držati. što to uopće znači? svaka životnija je u konačnici udomljiva, i stari i bolesni psi i mačke, samo je potrebno puno više raditi na njihovim oglašavanjima i trudu na udomljenju, što većina ne radi kako treba. Već se protekom 60 dana opravdavaju kako određenu životinju nisu mogli udomiti u određenom roku. Da ne govorim o tome koliko skloništa i veterinarskih objekata za svaku napuštenu životinju dobije novaca od lokalne samouprave, i umjesto da s isti utroši na sterilizaciju, čipiranje, oglašavanje i informiranje ljudi, najlakše je životinju eutanizirati. Svakako očekujem da se ova odredba ukine ili regulira na način koji će u konačnici jadnim životinjama ići u korist, a ne da se na njima zarađuje. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 34 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Čl.66 st.1 točka 6 Označavanje neoznačenih životinja dovoljno je napraviti nakon izlaska iz izolacije nakon 10 dana ili i ranije, ako je pronađen vlasnik i životinja izlazi iz skloništa. Niti jedna životinja u tom slučaju ne napušta sklonište neoznačena no smatramo da označavanje životinja koje su tek došle u izolaciju i mogu biti pronađene u lošem zdravstvenom stanju, kondiciji ili ranjene, nije potrebno niti uputno s obzirom na ranije navedeno. Čl.66 st.1 točka 8 Smatramo jako dobrom ovu točku članka i pohvaljujemo njeno uvrštavanje u prijedlog zakona. | Prihvaćen | Članak 66. Zakona je izmijenjen tako da se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište. |
| 35 | Neven Vrbanić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Novi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA ima puno dobrih strana i svakako je puno toga napravljeno u interesu zaštite životinja, ali isto tako puno stvari je nedorečeno i površno prezentirano. Mišljenja sam da bi ubuduće više strana trebalo biti uključeno u radnu skupinu, pritom prvenstveno mislim na udruge i ljude kojih se taj zakon dotiče. Prije nekoliko dana sudjelovao sam na javnoj raspravi na kojoj nije bilo vremena za raspravu o određenim stvarima pa bih ovim putem iskoristio priliku reći nešto o tome. Riječ je prvenstveno o članku naslova“Strane životinjske vrste kao kućni ljubimci”. Na javnoj raspravi pozivalo se na zakon u Belgiji i Nizozemskoj kao dvije (jedine) zemlje koje su to “uredile” na način kako ovaj zakon predlaže. Nizozemska je u veljači 2015. uvela pozitivne liste (dakle liste životinja koje se smiju držati) za sisavce, a očekuje se da bi uskoro to trebala napraviti i za ribe, ptice i gmazove. U Nizozemskoj se životinje koje nisu na popisu, a već ih ljudi imaju mogu držati dok ne uginu, ali se ne smiju razmnožavati. Neovisno o toj pozitivnoj listi, i tamo se može tražiti dozvola za držanje životinja koje nisu na toj pozitivnoj listi, ali je potrebno dokazati da osoba posjeduje znanje o toj vrsti kao i da će se one držati u odgovarajućim uvjetima. U Belgiji su pak istu takvu pozitivnu listu s 42 sisavca donijeli Dekretom 2001. godine, međutim završila je na Sudu Europske unije u Luxembourgu zbog toga što je bilo sporno predstavlja li takva mjera zapravo ograničavanje trgovine između država članica. Sud je 2009. presudio da nije riječ o ograničavanju trgovine, ali je Dekret svejedno nezakonit jer nije bio utvrđen postupak naknadnog dodavanja vrsta na tu listu. Belgija je nakon presude donijela novi dekret s istim popisom od 42 sisavca, ali je dodala i aneks u kojem su detaljno navedeni uvjeti dodavanja vrsta na tu listu, čime je zapravo postupila po presudi suda, tako da je taj dekret sada ipak na snazi. Međutim, tim je dekretom propisan i postupak po kojem se za životinju koja nije na toj pozitivnoj listi može tražiti odobrenje. Ukoliko netko želi držati životinje koje nisu na pozitivnoj listi mora dokazati da zna sve o potrebama te vrste te da ima odgovarajuću opremu, terarije i sl. Dakle i u Belgiji i Nizozemskoj ukoliko osoba “dokaže da posjeduje znanje o toj vrsti kao i da će je držati u odgovarajućim uvjetima” MOGUĆE je držati životinje i razmnožavati. Tako da ako već kopiramo zakon od nekoga onda bar da se to napravi kako spada i u potpunosti. Moram priznati da sam ostao malo zatečen stavom ljudi koji su vodili javnu raspravu jer se nekoliko puta čula izjava kako “u Hrvatskoj imamo problem s egzotičnim životinja” te kako se “milijuni eura vrte u trgovini egzotičnih životinjama”. Dugo se bavim egzotičnim životinjama, da budem konkretan gmazovima i mogu reći da sam dobro upoznat sa situacijom na Hrvatskom tržištu i teško mi je shvatiti koji su to problemi o kojima se priča? Hrvatski hobisti (jer uistinu ne znam koji to ljudi koji zarađuju milijune na egzotičnim životinjama (?!)), prvenstveno drže i eventualno uzgajaju životinje koje već od prije potječu iz uzgoja, dakle ne iz divljine, iz ljubavi prema njima. Drže ih u jako dobrim uvjetima, što je i regulirano od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP), ministarstva zaduženog za zaštićene i CITES životinje. Na javnoj raspravi također je bilo napomenuto kako se “mora regulirati” držanje egzotičnih životinja jer do sada “se to ne radi”, što nije točno. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode od 2007. vodi evidenciju o ljudima koji drže egzotične životinje i ljudima koji eventualno imaju uzgoj. Tako da ne vidim razlog zašto se namjerno barata pogrešnih informacijama. Isto tako još 2007. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je Pravilnik o uvjetima držanja i načinu obilježavanja zastićenih životinja po kojem većina hobista i drži životinje, jer svi mi koji smo tamo uvedeni već godinama smo podložni inspekcijskom nadzoru od strane MZOIP-a. To nimalo ne mislim u lošem kontekstu jer većina nas se niti skriva niti drži životinje u neadekvatnim uvjetima. Uostalom evidencija koju MZOIP-a provodi je dobrovoljna. Svakako se slažem da je i dalje potrebno provoditi kontrolu i voditi evidenciju ljudi koji drže egzotične životinje, ali zabrana ne vodi nikamo. Odnosno, vodi u to da će sve zajedno otići u ilegalu, tj. da će ljudi i dalje držati takve životinje samo na crno i van kontrole što je svakako opasnije i posljedice mogu biti ozbiljnije. Nekoliko godina radim i kao konzultant za MZOIP po pitanju ilegalne prekogranične trgovine egzotičnih životinja i držim radionice za prekogranične inspekcije i carinu i jako sam dobro upoznat s problematikom crnog tržišta tj. ilegalne trgovine životinja. I da, to je problem na svjetskom nivou. Ali isto tako mora se shvatiti da se većina ljudi koji drže i vole egzotične životinje bore protiv toga te upravo svojim stavom, pa čak i uzgojem pojedinih vrsta doprinose njihovoj zaštiti i smanjenju ilegalne trgovine. Trend u hobizmu je da se izbjegavaju ilegalne, divlje životinje te da su uzgojene životinje dostupne. Zabranjivanje uzgoja samo potiče ilegalnu trgovinu i crno tržište. ENDCAPov (koalicija za zaštitu divljih i egzotičnih životinja) izvještaj podnesen EU Komisiji, Parlamentu i Vijeću vezano uz tu tematiku jasno navodi kako je 1990. broj zastupljenih uzgojenih egzotičnih životinja koje se drže bio svega 7%, dok je 2006. taj broj narastao na 77%. Što je svakako ogroman napredak. Mislim da je vrijeme da se ljubitelje, držatelje i uzgajatelje egzotičnih životinja prestane gledati kao negativce jer se oni itekako zalažu za dobrobit životinja. Već godinama radim izložbe gmazova kako bi ljudima približio svijet tih neobičnih (ali vrlo često negativno percipiranih) bića jer mišljenja sam da je kroz edukaciju (prvenstveno djece) to jedino i moguće. U Hrvatskoj i dalje prevladava stav “kad vidiš zmiju, ubij ju” koji se jedino može s mladim naraštajem kroz godine promijeniti. Kroz edukaciju se mogu ispraviti negativni i krivi stavovi po pitanju gmazova. Mislim da je to jedini pravi put da se zaštite takve životinje. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 36 | Iva Ćurković | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da se u potpunosti treba zabraniti uzgajanje životinja u svrhu proizvodnje krzna što je jedna od najokrutnijih mogućih praksi i nije vrijedna tolikih izgubljenih života.U Hrvatskoj i izvan nje postoje brojne ponude bunda s lažnim krznom za koje niti jedna životinja nije morala patiti i umrijeti!Stoga dopuštanje provođenja ovakvog okrutnog ponašanja nema smisla pošto nije neophodno i radi se isključivo o modnom odabiru nekolicine ljudi koji nisu ni svjesni koliko se patnje nalazi u samo jednoj bundi! Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 37 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Pohvaljujem zabranu držanja dupina u zatočeništvu. Smatram da treba zabraniti i držanje medvjeda i drugih životinja koje gledamo pored gostionica i slično. Svima je jasno da to treba biti zabranjeno, i zbog tih životinja, i zbog ljudi. | Prihvaćen | U skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom 35. Zakona zabranjeno je korištenje divljih životinja u komercijalne svrhe, osim za uzgoj i držanje u svrhu proizvodnje te držanja u zoološkom vrtu. Divlje životinje su definirane ovim Zakonom i to su sve životinje,osim domaćih životinja, kućnih ljubimaca, službenih životinja i radnih životinja. |
| 38 | Iva Ćurković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se da se stavak 3. članka 67. izbriše u potpunosti jer smatram da je ubijanje zdravih životinja u skloništima nakon 60 dana nehumano.Trebalo bi se više raditi na akciji udomljavanja takvih životinja a ne ih usmrćivati nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 39 | Jadranka Špoljarić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Govoriti o tome je li prihvatljivo uzgajati, mučiti, a potom i ubijati druga živa bića, kako bi se ljudi mogli odjenuti u krzno koje jedino njima pripada i treba, potpuni je apsurd. Mislim da je jasno da je takvo promišljanje samo naučeno, što nam je jasno ako se bolje zagledamo u sebe s težnjom da svijet učinimo ljepšim mjestom vlastitim primjerom, bez obzira na osobnu korist. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 40 | Mateja Delić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavka 3 članka 67., odnosno smatram da je potrebno uvesti zabranu usmrćivanja životinja u skloništima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 41 | Iva Ćurković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | čl.63.st.5 Smatram da bi trebala postojati određena novčana kazna za posjednika koji je samo napustio životinju bez da joj je pronašao drugi dom. | Prihvaćen | Člankom 88. stavkom 3. Zakona određeno je da će se za napuštanje domaće životinje, kućnog ljubimca ili uzgojene divlje životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka kazniti fizička osoba novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn te se isto primjenjuje i u slučaju kad se posjednik odrekne životinje ili kad se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. |
| 42 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Životinje su u skloništima da bi pronašle novi dom i treba raditi na tome intenzivno. Ubijanje u skloništima jednostavno je nedopustivo. U tom slučaju sklonište prestaje biti sklonište, prestaje biti poticaj i dobar primjer. Postaje stratište. Smatram da treba zabraniti mogučnost ubijanja zdravih životinja u skloništima i tada će se početi intenzivnije raditi na kastraciji, edukaciji i udomljavanju, a novac poreznik obveznika neće ići za ubijanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 43 | Ivan Gregorić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Protivim se mučenju i ubijanju bilo kojih životinja zbog krzna, za što u današnje doba razvijenih tehnologija i umjetnih materijala nema više nikakvog izmišljenog opravdanja! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 44 | VLATKA BALAŠ CERJAK | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Odredbi o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana nema mjesta u Zakonu o ZAŠTITI životinja. Javljam se kao udomiteljica potpuno istraumatizirane, mlade i zdrave kujice iz Pokupskog Cerja, pokupljene 2 dana prije eutanazije, i samim time kao svjedokinja (iz prve ruke) nefunkcioniranja ovakvih "skloništa". Dozvola da mogu ubiti životinje čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti životinja to ne bi smio dozvoljavati. U potpunosti se zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana! | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 45 | Ratko Jarza | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da je zabrana uzgoja svih životinja za krzno vrlo bitna zabrana kako po pitanju zaštite životinja tako i zbog opčeg interesa svih u Hrvatskoj s obzirom da se po tome vidi kako kao društvo napredujemo. Smatram da je deset godina bilo i previše i da daljenje produživanje prijelaznog razdoblja nema smila niti potrebe. U Sloveniji je zabrana uzgoja već stupila na snagu, neka cim prije stupi i u Hrvatskoj. Mislim da je vrijeme da se konačno osvjestimo po tom pitanju. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 46 | Andrea Bračko | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Komentar u ime Ustanove zoološki vrt grada Zagreba - Svaka udruga zooloških vrtova ima svoje uzgojne programe npr. Europsko udruženje zooloških vrtova i akvarija (EAZA) – EEP (European Endangered Species Programmes) i ESB (European StudBook); ESF (European studbook foundation); WAZA (Svjetsko udruženje zooloških vrtova i akvrija) – ISB (International StudBook)… Kako ne postoji obaveza zooloških vrtova da budu članovi određenih udruga postavlja se pitanje što je sa vrtovima koji nisu članovi udruženja? - Nije moguće sa sigurnošću znati koje vrste i u kojem vremenskom razdoblju mogu postati dio budućih programa razmnožavanja budući da se situacija u prirodi mijenja iz dana u dan. Stoga zaustavljanje razmnožavanja vrsta koje nisu u sklopu trenutnih programa ugrožava buduće programe razmnožavanja i same vrste koje će zbog toga nestati iz zooloških vrtova a potencijalno i iz prirode. - Zoološkim vrtovima je važno razmnožavati životinje, čak iako su izvan službenih uzgojnih programa kako bi se populacije u zoo vrtovima očuvale. Posebice je to važno ukoliko se u budućnosti dogodi da jedna od tih vrsta postane ugrožena. Primjenom ovog članka bilo bi onemogućeno pokretanje novih uzgojnih programa koji se često moraju pokrenuti u vrlo kratkom vremenskom roku s obzirom na nagle i brze promjene situacije u prirodnim staništima određenih životinjskih vrsta (prirodne katastrofe, ratovi, itd.) - Zoološki vrtovi mogu svoju djelatnost usmjerenu na zaštitu vrsta (predstavljanja i zaštite životinja i njihovih staništa s ciljem promicanja zaštite životinja i prirode kroz edukaciju, istraživanje i rekreaciju) obavljati kroz programe, ali i van njih. Npr. u sklopu Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija (EAZA) ustanovljene su stručne skupine (Taxon Advisory Groups) koji izrađuju regionalne planove i daju preporuke za držanje određenih vrsta uz objašnjenje zašto i kako se te vrste trebaju držati. Oni određuju da li je potrebno da preporučene vrste postanu dio nekog od programa ili će ispunjavati neku od drugih funkcija kao flagship vrste (ambasadori za zaštitu staništa), vrste za edukaciju (vrste koje demonstriraju morfološke, ekološke ili taksonomske karakteristike ili ponašanje), vrste za istraživanje ili pak vrste – modeli (prikladnih kao model rješavanja problema managementa vrste koja se trenutno ne drže ili se drže u vrlo malim brojevima) Predlažem ukloniti "u programu očuvanja vrsta" | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 47 | Andrea Bračko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Komentar u ime Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba Pledlažem ukloniti "o lovstvu" | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 48 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Podržavamo nadopune u odredbi koja se odnosi na djelatnost skloništa, a prema kojima sklonište mora ''tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine'' (članak 66., stavak 1., točka 9.). Naime, kao udruga često dobivamo žalbe od volontera da psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje. Nijedna životinja nije neudomljiva, pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Najčešća varijanta oglašavanja, mutna fotografija na oglasnoj ploči lokalne veterinarske stanice, teško će moći udomiti štene, a kamoli odrasloga psa ili mačku. Naravno da će na taj način skloništa biti pretrpana - ljude treba oglašavanjem, akcijama i edukacijom potaknuti da dolaze u sklonište. Skloništa koja aktivno oglašavaju, jednako aktivno i udomljavaju, kako štence tako i starije pse, ozlijeđene i invalidne životinje jednako kao i zdrave. S obzirom na to da je Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi propisano da su pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skloništima dužne tražiti posjednike životinja putem sredstava javnog priopćavanja, svakako je dobro da se u Zakonu o zaštiti životinja razjasne djelatnosti skloništa. Time se precizira da nije dovoljno da skloništa koja npr. vode veterinarske stanice oglašavaju životinje samo na svojoj oglasnoj ploči, već da moraju oglašavati životinje i putem sredstava javnog priopćavanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 49 | Andreja Vincek | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Protivim se svakoj vrsti usmrćivanja životinja, posebno onih u azilima, i to nakon proteka bilo kojeg roka, neovisno da li je on 30 ili 3000 dana! Zabranite ubijanje životinja, a novce koje azili za usmrćivanje životinja dobiju neka utroše na hranu, higijenu i liječničku pomoć životinjama, kao i otvaranje novih NO KILL skloništa. Zabrana rada skloništima koji ubijaju životinje jer je tako očigledno da to rade samo zato da dobiju novce nakon usmrćivanja istih. Prestrašno je da ovi naši vrsni teoretičari koji rade na zakonima (to su naime ljudi koji očito nikada nisu bili u doticaju sa stvarnim svijetom, nego sjede u svojim udobnim foteljama i skupocjenim odijelima i haljinama) sebi daju za pravo i odlučuju da li će životinja živjeti ili ne. Svako biće ima pravo na život, bilo ono čovjek ili životinja! Od kud vam to pravo?? Sramotno! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 50 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | Kirurški zahvati na životinjama tijekom pokusa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine puno se raspravljalo o zahtjevu jedne članice Povjerenstva da se poveća broj struka koje provode pokuse i kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa, čemu se izričito protivimo. Smatramo jako lošim za zaštitu životinja koje se koriste u pokusima da izmjene članka 32. Prijedloga Zakona omogućavaju svima sa završenim fakultetom, bez obzira na struku, da oblikuju, planiraju i osmišljavaju projekte u kojima će se koristiti životinje (pa čak i osobama sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem), kao i da provode kirurške zahvate na životinjama ''ako su osposobljeni za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu''. Predlažemo da navedene odredbe glase: ''Članak 32. (3) Kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa mogu provoditi veterinari ako su osposobljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka: - kirurške zahvate na životinjama mogu provoditi i liječnici specijalisti kirurgije, i to na: mišu, štakoru, zamorcu, zlatnom hrčku, kineskom hrčku, mongolskom skakaču, kuniću, žabi i zebrici ako su osposobljeni za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu.’’ Obrazloženje: Podsjećamo na to da u Prijedlogu Zakona ''kirurški zahvati za potrebe provođenja pokusa na životinjama (u daljnjem tekstu: kirurški zahvat) su operativni postupci i instrumentalne tehnike pri kojima se obavlja rez na koži, sluznicama ili vezivnom tkivu'' (članak 4., stavak 1., točka 8.). Radi se o zahvatima koji zahtijevaju adekvatno stručno znanje. Stoga smatramo da nije dovoljno samo osposobljavanje za rad sa životinjama i za kirurške zahvate na određenom životinjskom modelu, već je nužno znanje o kirurgiji stečeno na ranije završenom studiju. Odredba o izvođenja kirurških zahvata na životinjama isključivo od strane veterinara i liječnika bila je u radnoj verziji Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti životinja 2006. i smatramo da je trebala ostati dio Zakona. Naime, nedopustivo je da kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa obavljaju pripadnici struka koji nemaju stručne naobrazbe o kirurgiji. Smatramo da kirurške zahvate na životinjama smije obavljati isključivo veterinarska struka i eventualno liječnici specijalisti kirurgije. U slučaju (kojem se protivimo), da se ovim Prijedlogom Zakona dopusti svim strukama obavljanje kirurških zahvata na životinjama, podržavamo prijedlog Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da se članak 32., stavak 5. izmijeni na način da se precizira obaveza prisutnosti imenovanog veterinara pri obavljanju kirurških zahvata koji ne provodi veterinar, a zbog mogućih komplikacija tijekom zahvata. Slažemo se i da nema logike da veterinara imenuje uzgajivač ili dobavljač jer oni nemaju stručnog znanja o obavljanju pokusa i kirurških zahvata na životinjama tijekom pokusa niti provode pokuse. | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 51 | Ivan Cerjak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ostanak zabrane uzgoja (svih) životinja radi krzna izrazito je pozitivan pomak u polju zaštite životinja i vrlo pohvalna stavka Zakona. Upravo je zato potpuno suvišna dodatna godina za prestanak rada, odnosno produženo prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2018. godine. 10 godina bilo je i više nego dovoljno za prestanak uzgoja! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 52 | Danica Delić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Apsolutno podržavam ostanak zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna te ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 53 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Želim da zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja u Republici Hrvatskoj ostane trajna i protiv sam produljenja prijelaznog razdoblja. Krzno nipošto nije nužna potreba i civilizacijski je nazadno da se životinje uzgajaju radi nečijeg modnog ukusa. Ako su ostali uzgajivači mogli odabrati druge gospodarske grane, onda to mogu i ovih 20 koliko ih je ostalo. Velika je većina ljudi u ovoj zemlji protiv uzgoja životinja za krzno i 20 uzgajivača to ne može poreći. Argument kako djeca neće moći nigdje vidjeti činčile ako ih se ne bi uzgajalo za krzno je u potpunosti poremećen. Zar doista itko želi životinje u kavezićima koje žive samo da bi ih se odralo pokazivati djeci? | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 54 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Čl. 63. st. 3. određuje da sklonište o svom trošku osigurava sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja. Ovakvu odredbu nužno je izbrisati. Zašto bi skloništa koje JPL(R)S nisu osnovala ili s njima potpisali ougovor o financiranju bili dužni preuzeti ulogu javnoga servisa. Ovakvo bi JPL(R)S mogle otkazati ugovore o financiranju već postojećih skloništa, a istodobno ne bi bile dužne ni osnovati sklonište, budući da ono već postoji. Tko bi tada financirao ta skloništa? | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 55 | Ivana Barić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Zalažem se za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. S obzirom da postoje bezbrojne alternative krznu i koži neživotinjskog porijekla, ta je okrutna "djelatnost" potpuno besmislena. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 56 | Boris Bakota | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | U čl. 91. st. 1. nužno je izbrisati mogućnost uzgoja činčila do 1. siječnja 2018. godine. Svi uzgajivači imali su desetogodišnje prijelazno razdoblje. Nema nikavih razloga produžiti im rok. U ocjeni stanja Prijedloga zakona govori se o fazama skotnosti. Uzgajivači su za to znali prije deset godina. Gdje je jamstvo da i sljedeće godine neće tražiti da im se odobri dodatna godina jer imaju skotne ženke? Nečije grubo zanemarivanje propisa sada bi bilo nagrađeno. Prijelazno razdoblje ističe krajem godine i to se ne smije mijenjati, jer se netko namjerno nije pripremio na nove okolnosti. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 57 | Boris Bakota | NADZOR, Članak 80. | Čl. 80. st. 3. obrisati u cijelosti. | Prihvaćen | Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan |
| 58 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 72. | Čl. 72. st. 3. nameće obvezu osposobljenosti - vrlo nejasna formulacija. Podsjećam da čl. 39. st. 1. kod životinja za proizvodnju daje mogućnost da se brinuti i osobe sa znanjem i iskustvom (još nepreciznije određenje). Zašto i ovdje ne postoji ta mogućnost? Zašto se prave razlike? Iako smatram da se sva ova određenje moraju jasnije utvrditi. | Prihvaćen | Članak 72. stavak 3. Zakona postao je članak 74. i 75. Zakona. Članak 75. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaja djelatnici koji rade sa životinjama moraju biti osposobljeni za brigu o životinjama ili posjedovati jednakovrijedno iskustvo odnosno znanje o držanju i brizi o životinjama. |
| 59 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Čl. 67. st. 3. izbrisati iz prijedloga Zakona. Riječ je o prijedlogu Zakona o zaštiti životinja. O kakvoj je zaštiti tiječ kada se životinje usmrćuju nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 60 | Jasmina Draganja | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zakonom o zaštiti životinja obvezno treba zabraniti ubijanje lutalica. Treba se povećati odgovornost zajednica u smislu humanog zbrinjavanja napuštenih životinja ( azili i skloništa) Povećati zakonske kazne za napuštanje i zlostavljanje životinja. Zabrana nekontroliranih okota u svrhu dobivanja materijalne koristi. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 61 | goran mizerak | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Prije svega pozdravljam inicijativu da se "konačno" donesu zakonske odredbe o zaštiti,držanju i uzgoju kučnih ljubimaca opčenito,kao i zaštiti prirode,te razvrstavanju IAS,CITES,ugroženih životinjskih vrsta i pasmina,te životinja koje su prikladne za hobiste i samu industriju i trgovinu koja ju sljedi zajedno sa poreznim aparatom koji živi od toga sa svima nama. Pa predlažem da ne izgubimo još 20-ak godina rasprava što i kako jer očito nam zakonski akti ne leže jer smo svi u sprezi sukoba interesa i intersnih skupina. Jednostavno da se prepišu zakonske odredbe npr. jedne uspješne EU članice kao što je Njemačka,Austrija i sl. te da ubrzamo kompletan proces i počnemo ga primjejivati još jučer. No samo ču podsjetiti da zakon i zakonske regule kao što znamo iz naše prakse u HR proizlazi da umjesto jednog bora nenadano iznikne niotkud šuma striborova......zašto? - zakon mora biti jasan,nedvosmislen i nema i ne smije ga nitko tumačiti na dva ili više načina ili kako nekom u tom trenutku odgovara -mora biti jasan svakom čitatelju i korisniku koji nije pravne struke -zakon se mora provoditi aktivno-ne čekati da netko odradi posao za vas-nas (zviždači)-koje onda umjesto da platite za odrađeni posao-stvorite mu probleme-to se gospodo ne radi! -zakon mora osiguravati dobrobit za sve sudionike(ljude,životinje,prirodu uopče) -onaj ko se ogriješi o pravilnik zakona mora biti strogo kažnjen kao opomena sebi i društvu-nema iznimke -zakon mora biti tako osmišljen da je na dobrobit svih,a to znači da Hrvatski korisnik ima jednake uvjete i prava kao i npr. Njemački korinik zakonskih odredbi. -Zakon ne smije raditi bitne razlike između članica EU i regije opčenito jer na taj način otvaramo vrata sivoj zoni to jest nelegalnoj trgovini uopče,a na štetu svih korisnika uklučujuči i proračun HR zbog navedenog crnog tržišta,a na štetu onih koji su zakon usvojili tj. provode ga u svojim posovnim subjektima. Za takav propust od strane zakondavca za ne štičenje subjekta koji zakon poštuje i provodi, zakonodavac je dužan onima kojima je šteta nanesena isti i namiriti,financijski naravno! BIT nije mi jasnošto to udruga koja "želi zaštiti kučne ljubimce" od kučnih ljubitelja istih u stvari želi napraviti! Pa zar oni nisu ljubitelji životinja u pravom smislu da žele uživati i promatrati ih u njihovom prirodno stvorenom habitatu u svojoj neposrednoj blizini ili zaista imaju toliko novaca da kada žele pogledati npr. podvodni biotop Rio Negra uplate 30 dana turizma da to vide?! Na kraju krajeva ko je to nadležan i uzima sebi pravo da osporava prirodnu sinergiju čovjeka i životinje! Na kraju tko je toliko providan"potkožen znanstvenim spoznajama" što je dobro,a što nije za neku pojedinu vrstu i onoga pojedinca tko je drži čak u boljim uvjetima nego u prirodi. Meni se čini da se želi uništiti sinergija čovjeka,životinje i prirode ,za životinje napraviti dodatne manje rezervate koji su to več odavno postali ali ne za boljitak istih več za one koji ih toliko vole da ih lakše ulove puškom jer sad znaju da im je habitat stručno zaštičen od bježanja! Mislim da i dalje idemo u krivom smjeru i da zakonske odredbe propisuju oni koji očito nemaju neku buduču viziju toga što traže! Razvijeni su to riješili-prepišimo od njih da ne gubimo vrijeme-topla voda je odavno izmišljena-primimo se posla gospodo- posla i provedbe bar nedvosmislenih HR zakonskih akata !! | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 62 | Slobodan Šnajder | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Upravo sam primio Nagradu Meša Selimović za svoj roman ''Doba mjedi'' kao najbolje prozno djelo objavljeno na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u 2015. Razmišljam kako su, osim Crne Gore, ove države upravo one koje se ponose zabranom uzgoja životinja radi krzna.U najvećoj je mjeri nejasno zašto bi uzgajivačima činčila trebalo biti dopušteno neko prelazno razdoblje prije konačne zabrane. Valjda da pronađu nove krznaše? Naprotiv, zabrana treba nastupiti odmah i biti trajna. Uzgojiti, usmrtiti stotinu činčila za jednu bundu civilizacijski je pad čak i u odnosu na kameno doba. Spiljski je čovjek, naime, birao životinje čijim se krznima pokrivao prema svojoj mjeri. A ovo je suludo i nema te lukrativnosti koja bi mogla opravdati masovno ubijanje samo zato kako bi netko dobio priliku da demonstrira svoju kupovnu moć. Zamislimo da činčile uzgajaju nas za neke svoje svrhe? Ako je razlog odgode, pa i drugih pritisaka interesnih skupina taj da se privuku strani investitori, jadniji je povod teško zamisliti. Poslovni geniji mogli bi naći i bolje ideje: nacisti su u Buchenwaldu radili sjenila za lampe od ljudske kože. Pa ljudi je mnogo više od činčila te se pitamo: Ne bi li bilo profitabilnije da ljudi uzgajaju ljude umjesto malih sisavaca u neke slične svrhe? Konačno, i mi smo samo sisavci. Slobodan Šnajder | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 63 | Snježana Belfinger | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 64 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | JLS svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. Treba odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa i propisati kazne ako to ne učine. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 65 | Davor Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | JLS svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. Treba odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa i propisati kazne ako to ne učine. | Prihvaćen | Prihvćeno |
| 66 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | čl. 11. Protivim se usmrćivanju životinja u skloništima. Predlažem da se u čl. 11. st. 1. toč. 7. obriše tekst „te ako je protekao rok iz članka 67. stavak 3.“, tako da toč. 7. glasi: (1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 7. u slučaju iz članka 49. stavka 3. i članka 60. stavka 3. ovoga Zakona Prekršajnu ne treba mijenjati: Čl. 84. st. 1. 29. provede usmrćivanje životinja protivno članku 11. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 67 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | čl. 11. Protivim se usmrćivanju životinja u skloništima. Predlažem da se u čl. 11. st. 1. toč. 7. obriše tekst „te ako je protekao rok iz članka 67. stavak 3.“, tako da toč. 7. glasi: (1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 7. u slučaju iz članka 49. stavka 3. i članka 60. stavka 3. ovoga Zakona Prekršajnu ne treba mijenjati: Čl. 84. st. 1. 29. provede usmrćivanje životinja protivno članku 11. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 68 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Podržavam obvezu jedinica lokalne samouprave da osiguraju pružanje pomoći. To će ih, nadam se, potaknuti i da ozbiljnije shvate svoje obveze iz ovog zakona koje se tiču skloništa, kontrole razmnožavanja, nadzora nad poštivanjem zakona i sl. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 69 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Podržavam obvezu jedinica lokalne samouprave da osiguraju pružanje pomoći. To će ih, nadam se, potaknuti i da ozbiljnije shvate svoje obveze iz ovog zakona koje se tiču skloništa, kontrole razmnožavanja, nadzora nad poštivanjem zakona i sl. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 70 | Hana Dagostin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Protiv sam usmrćivanje životinja u skloništima i zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Eutanaziju pasa treba zabraniti jer je nehumana, nemoralna i potpuno nepotrebna. Financijska sredstva koja se troše na eutanaziju mogu se preusmjeriti na sterilizaciju ili oglašavanje tih pasa za udomljavanje. Skloništa za životinje trebaju i moraju biti samo "no kill" skloništa. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 71 | Hana Dagostin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Zalažem se za prestanak uzgoja činčila ili bilo koje druge životinje radi krzna, bez odgode provedbe toga zakona. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 72 | Hana Dagostin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Eutanaziju pasa treba zabraniti jer je nehumana, nemoralna i potpuno nepotrebna. Financijska sredstva koja se troše na eutanaziju mogu se preusmjeriti na sterilizaciju ili oglašavanje tih pasa za udomljavanje. Skloništa za životinje trebaju i moraju biti samo "no kill" skloništa. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 73 | Josipa Komljenović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | Preciznije odrediti zakon o prijevozu i načinu prijevoza životinja, kao i kaznama za nehumano postupanje prilikom prijevoza životinja. | Prihvaćen | Prijevoz životinja u nekomercijalne svrhe uređen je Zakonom o zaštiti životinja kojim su propisane i prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama Zakona. Prijevoz životinja u komercijalne svrhe uređen je Uredbom br. 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka čije je provođenje osigurano kroz Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 125/13, 14/14 i 92/14) kojim je određeno nadležno tijelo za provedbu uredbi, nadležna inspekcija i prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama navedenog Zakona. |
| 74 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 75 | jasenka hanžek | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavke 3. članka 67. Protivim se ubijanju zdravih životinja. Skloništa moraju aktivnije raditi na udomljavanju i sterilizaciji životinja . | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 76 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se eutanaziji životinja u skloništima nakon isteka 60 dana, jer skloništa koja rade na udomljavanju svojim primjerom pokazuju da je taj rok aposlutno nepotreban i nehuman, a pridnosi neradu skloništa koja sklapaju ugovore s JLS i čekaju da istekne rok od 60 dana. Za to vrijeme svi ostali rade njihov posao i oglašavaju životinje za udomljavanje (građani, udruge za zaštitu životinja i sl.) što je zakonska obveza samih skloništa. Ne postoji niti kontrola niti postoje info centri koje zakon propisuje, a ne postoje niti kaznene odredbe za nepoštivanje zakona u takvim slučajevima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Člankom 70. Zakona određeno je da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo, a podaci su dostupni javnosti. |
| 77 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Ovo područje je dobro obrađeno osim dijela navoda iz stavka 5. članka 62. koji u zadnjem dijelu govori da Zahtjev za izdavanje suglasnosti sadrži....................podatak o dosadašnjem načinu držanja i korištenja životinja, svrsi korištenja i mjestu održavanja snimanja, izložbe, smotre, natjecanja, predstave ili drugog načina predstavljanja životinja.... i sada dolazi sporni dio..., te dokaz o osposobljenosti osobe koja radi sa životinjama.Ovaj posljednji uvjet nećemo moći još jedno izvjesno vrijeme ispuniti svi mi koji se bavimo uzgojem ali i organizacijom smotre, izložbe, snimanja i natjecanja u kojima sudjeluju male životinje (kućni ljubimci), jer koliko mi je poznato nadležno Ministarstvo poljoprivrede još nije pokrenulo postupak provođenja edukacije i izdavanja certifikata o istoj osposobljenosti. | Prihvaćen | U članku 62. stavku 5. Zakona brisan je dio koji se odnosi na dostavu dokaza o osposobljenosti osobe koja radi sa životinjama. |
| 78 | Ena Juričić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 79 | Ena Juričić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | 1) Podržavam odredbe u Prijedlogu novog Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na: 1. zabranu držanja i korištenja domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja 2. zabranu držanju pasa stalno vezanih i držanja u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora 3. zabranu držanja u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja 4. zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 5. zabranu spolnog odnosa čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačenih postupaka ili bilo kakvih drugih postupaka sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka 6. obaveznu trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te označavanje i registraciju mačaka u skloništima 7. obaveze jedinica lokalne samouprave za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama za koje se ne zna tko ih je ozlijedio te organiziranje koordinacijskih radnih skupina koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje 8. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno, s time da NE podržavam prijedlog da se nekolicini preostalih uzgajivača činčila u RH odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada (do 1. siječnja 2018. godine), čime se u nepovoljan položaj stavlja sve one uzgajivače koji su poštivali zakon i tijekom DESET godina dugog prijelaznog razdoblja prestali sa svojim radom 9. zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima, s time da se briše dio koji glasi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" jer, osim nemogućnosti potpunog osiguravanja primjerenih uvjeta, nedorečenost iznimke otvara prostor za brojna iskorištavanja i manipulacije 10. zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, s time da se NE slažem s uvrštenom iznimkom za lovačke pse 2) Ne podržavam prijedlog koji se odnosi na to da: 1. osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete iste kao i skloništa za životinje što u praksi može otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa, a nejasno je i zašto se iz ove odredbe izuzimaju uzgajivači pasa 3) Također, u svrhu dodatnog unaprjeđenja Prijedloga Zakona zalažem se za sljedeće: 1. zabranu ubijanja životinja u skloništima po isteku 60 dana 2. zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja (kao što su borbe bikova) te zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 4. zabranu drobljenja živih pilića, s obzirom da je tehnologija razlikovanja spola poznata pa ne postoji opravdan razlog za ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije 5. zabranu žigosanja kopitara 6. zabranu obrednog klanja 7. trajno oduzimanje zlostavljane, odnosno zanemarivane životinje 8. uvođenje kaznene odredbe za neosnivanje i nefinanciranje skloništa od strane jedinica lokalne i područne samouprave (što je propisano još Zakonom o zaštiti životinja 2007. godine) te uvrštavanje odredbe kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, a koje bi moralo biti neprofitnog karaktera 9. neproširivanje popisa struke koje mogu provoditi pokuse na životinjama jer radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga za njihovo provođenje ili čak širenje opsega | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 80 | Hana Bobinac | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 81 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. | Općenito: Smatramo da treba omogućiti i udomljavanje divlje životinje koju nije moguće vratiti u prirodu- pri tome vodeći računa o potrebama, dobrobiti i zaštiti životinje kao i sigurnosti ljudi, drugih životinja i prirode. | Prihvaćen | Članak 49. postao je članak 50. Zakona. |
| 82 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 24. | (2) Treba jasno definirati i ili uputiti na propis/pravilnik koji definira pojmove odgovarajućeg smještaja i njege. | Prihvaćen | Člankom 13. stavkom 5. Zakona određeno je da, među ostalim, „način uzgoja, nabave, korištenja i postupanja s pokusnim životinjama“ pravilnikom propisuje ministar. Članak 24. postao je članak 25. Zakona |
| 83 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | (2) 22. Uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna...Treba pozdraviti činjenicu da je Ministarstvo uvažilo volju većine hrvatskih građana/ki i nije unazadilo zakon predlaganjem izuzimanja pojedinih vrsta iz zabrane uzgoja za krzno, što bi značilo ne samo unazađivanje zakona nego i izigravanje volje građana kao i samog zakona. U današnje vrijeme ne postoji opravdanje za uzgoj životinja za krzno koji je barbarski, brutalan, neetičan i potpuno nepotreban. Svi su argumenti protiv takve barbarske prakse očiti, jasni, već svima poznati i izneseni u raspravi. Mjera je civilizacijskog napretka društva kako se odnosimo prema životinjama i taj odnos i suživot želimo unaprjeđivati na dobrobit i ljudi i životinja. Smatramo da uzgajivačima činčila ne treba omogućiti dodatni prijelazni rok. 10 godina bilo je i više nego dovoljno vremena prilagodne a produljenje roka bila bi svojevrsna nagrada onima koji su se oglušili o zakon i nisu se prilagodili u zakonskome roku. To zasigurno nije dobra poruka onima koji su poštivali zakon i prilagodili se na vrijeme i stavlja u povlaštenu poziciju one koji se nisu prilagodili. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 84 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Obveza pružanja pomoći ozlijeđenoj životinji Podržavamo nužnu i hvalevrijednu nadopunu u članku 7. Prijedloga Zakona: ''Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.'' Paradoks je da imamo službu koja će skupiti mrtvu životinju i onu koja će skupiti živu, ali ozlijeđene su izvan sustava, sve dok se spontano ne oporave ili ne umru. Naime, najčešći način na koji životinje stradaju jest na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga bi, u cilju zaštite i sigurnosti građana, financiranje skupljanja i liječenja ozlijeđenih životinja trebale osigurati jedinice lokalnih samouprava, u suradnji s nekom od veterinarskih ambulanta/stanica. Opasno je da građani sami diraju ozlijeđene životinje koje mogu reagirati i agresivno zbog straha i šoka. Također, needucirana osoba može na taj način pogoršati ozljedu. Ako ozlijeđena životinja leži na cesti, postoji opasnost i od daljnjih prometnih havarija jer će većina ljudi pokušati zaobići životinju. Zato ova nadopuna članku 7. na logičan i konkretan način regulira problem financiranja pomoći ozlijeđenim životinjama i predstavlja unapređenje zaštite životinja u Zakonu o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 85 | Maja Drach | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predlažem brisanje stavka 3. članka 67. jer se njime dozvoljava eutanazija zdravih životinja svih životnih dobi, uključujući i vrlo mlade životinje. Eutanazija također predstavlja određeni trošak (veterinari naplaćuju u prosjeku 300kn za eutanaziju pasa i mačaka) pa predlažem preusmjeravanje sredstava koja se koriste za financiranje usmrćivanja životinja na njihovo oglašavanje kako bi pronašle udomitelje. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 86 | Ablativ d.o.o. | NADZOR, Članak 74. | U stavku 3. pogrešno se upućuje na čl. 66. st. 4., a trebalo bi pisati "članka 65. stavka 4." | Prihvaćen | članak 74. ovoga zakona postao je članak 77. te je unesen ispravni navod u odnosu na načinjene izmjene |
| 87 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina! Također, tražim zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 88 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Jedinice lokalne samouprave svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. U prijelaznim odredbama trebalo bi odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa. Trebalo bi propisati kazne ako to ne učine. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 89 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Ekonomski interesi nekolicine građana koji su na tome zarađivali ne mogu biti u prednosti pred interesima činčila kao divljih životinja da ne budu držane u kavezima cijelog svog kratkog života i zatim ubijene strujom, a za jedan kaput potrebno je 200 činčila. Žalosno je da smo došli u ovu situaciju da produžuje rok onima koji nisu htjeli poštovati Zakon i da je Ministarstvo htjelo iz ove zabrane izuzeti činčile, jedine koje se u Hrvatskoj uzgajaju za krzno. Tako bi odredba koju je samo Ministarstvo prije 10 godina predložilo Saboru zapravo bila mrtvo slovo na papiru, izrugivanje građanima koji su jasno izrazili svoj stav i zaštiti životinja općenito. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 90 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Zabrana ubijanja napuštenih životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 91 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu čupanja perja živoj peradi. Ne razumijem zašto je potreban dodatak "protivno odredbama ovog Zakona" odnosno gdje se u Zakonu u nekom drugom članku to iznimno dopušta. Perje se čupa peradi za tekstilnu industriju, dakle radit će se o peradi u uzgoju. Ako je cilj predlagatelja zakona da se takva praksa u proizvodnji zabrani, predlažem da toč. 28. glasi samo: "28. čupanje perja živoj peradi " | Prihvaćen | Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. |
| 92 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Obveza pružanja pomoći ozlijeđenoj životinji Podržavamo nužnu i hvalevrijednu nadopunu u članku 7. Prijedloga Zakona: ''Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.'' Paradoks je da imamo službu koja će skupiti mrtvu životinju i onu koja će skupiti živu, ali ozlijeđene su izvan sustava, sve dok se spontano ne oporave ili ne umru. Naime, najčešći način na koji životinje stradaju jest na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga bi, u cilju zaštite i sigurnosti građana, financiranje skupljanja i liječenja ozlijeđenih životinja trebale osigurati jedinice lokalnih samouprava, u suradnji s nekom od veterinarskih ambulanta/stanica. Opasno je da građani sami diraju ozlijeđene životinje koje mogu reagirati i agresivno zbog straha i šoka. Također, needucirana osoba može na taj način pogoršati ozljedu. Ako ozlijeđena životinja leži na cesti, postoji opasnost i od daljnjih prometnih havarija jer će većina ljudi pokušati zaobići životinju. Zato ova nadopuna članku 7. na logičan i konkretan način regulira problem financiranja pomoći ozlijeđenim životinjama i predstavlja unapređenje zaštite životinja u Zakonu o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 93 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predlažem da se izbriše stavak 3., tj. da se zabrani usmrćivanja životinja u skloništima zbog proteka nekog roka. Pozitivan primjer Zagreba apsolutno dokazuje da je to moguće. Ako konačno sve jedinice lokalne i područne samouprave ispune svoje obveze, umjesto da prebacuju svoje obveze (trošak) na susjede koji su savjesniji, razmjeri problema naglo bi se bitno smanjio, ako ne i potpuno riješio. Uostalom, uz dobru organizaciju može se postići i znatna podrška građana i volonterskim radom i donacijama. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 94 | Svjetlana Čolak | NADZOR, Članak 80. | Stavak 3. ovog članka brisati u potpunosti! | Prihvaćen | Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan |
| 95 | Marija Habulinec Zorić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Apsolutna zabrana uzgoja činčila!!!!! Nikakav prijelazni period!!! Imali su DESET GODINA prijelaznog perioda kojeg su iskoristili za postizanje monopola dok su oni pošteni zaustavljali proizvodnju. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 96 | Marija Habulinec Zorić | NADZOR, Članak 82. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 97 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Držanje životinja ugostiteljskim objektima Podržavamo novu odredbu u Prijedlogu Zakona kojom je zabranjeno ''držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje'' (članak 5., stavak 2., točka 34.). Također, podržavamo novu odredbu u Prijedlogu Zakona kojom je zabranjeno ''držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima te u skladu s člankom 62. stavkom 5. ovoga Zakona'' (članak 5., stavak 2., točka 36.). Ipak, smatramo da bi članak 5., stavak 2., točku 34. trebalo izmijeniti na način da glasi: ''Zabranjeno je: 34. držanje životinja u ugostiteljskim i trgovačkim objektima u svrhu ukrašavanja prostora.'' Obrazloženje: Smatramo da ovu dobru odredbu treba dopuniti na način da se, osim u ugostiteljskim objektima, uvede i zabrana držanja životinja u svrhu ukrašavanja prostora i u trgovačkim objektima. Naime, kao udruga dobivamo dojave građana koji svjedoče apsurdnim situacijama držanja životinja za ukras u trgovačkim objektima poput npr. Peveca, gdje su kao ukrasi bili ''obješeni'' poput lustera papagaji i upitno je koliko su zaposlenici, kojima skrb za životinje i nije u opisu posla, brinuli za te ptice. Dobivali smo i dojave o kanarincu u krletki koji je ukras u izlogu frizerskog salona, ribicama u okruglim posudama kao ukrasima u izlozima trgovina obućom, kokoši s pilićima kao ukrasu u izlogu cvjećarnice, kunićima koji su služili kao ukras u drvnom centru itd. Stoga je važno, uvrštavanjem i trgovačkih objekata u ovu zabranu, nedvosmisleno propisati zabranu držanja životinja kao ukrasa i u tim objektima. Pritom je lako prepoznati je li npr. netko došao sa psom na posao pa životinja ne služi kao ukras jer nakon radnog vremena ide sa skrbnikom kući ili se radi o životinjama koje ostaju stalno u objektu kao ukras. U našem prijedlogu izostavili smo formulaciju ''osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje''. Ako odredba ostane formulirana s tim dodatkom, ostavlja se prostor za zloporabu i mogućnost subjektivnih tumačenja vlasnika objekata koji drže životinje u svrhu ukrašavanja prostora. Osim toga, svjedoci smo stalnih pritužbi građana na uvjete držanja životinja koje se prodaju u pet shopovima, a to su specijalizirane trgovine u kojima zaposlenici dobivaju barem minimalne upute o skrbi za životinje te su životinje koliko-toliko pod barem povremenim nadzorom veterinara. Ne može se očekivati da će zaposlenici u ugostiteljskim i trgovačkim objektima odgovorno i adekvatno brinuti o zdravlju i dobrobiti životinja, a sigurno je da se u takvim objektima ne mogu osigurati primjereni uvjeti držanja životinja. Ti objekti su mjesta prodaje usluga i roba te zaposlenici, čak ni uz najbolju volju, ne mogu nadzirati hoće li posjetitelji uznemiravati, zlostavljati i ugrožavati životinje. Životinjama je praktički nemoguće osigurati adekvatne i primjerene uvjete držanja u zatočeništvu ugostiteljskih i trgovačkih objekata, gdje služe za ukras, jer su to mjesta velike protočnosti ljudi, buke, glasne glazbe, duhanskoga dima u ugostiteljskim objektima, a mogućnost uznemiravanja i ugrožavanja životinja je iznimno velika. Čak i kada se životinje u tim objektima ne bi uznemiravalo i kada bi se mogli osigurati ''primjereni uvjeti držanja'', i dalje se krše odredbe Zakona koje zabranjuju ograničavanje kretanja životinjama. Podsjećamo i da Prijedlog Zakona u članku 60. propisuje uvjete za zoološki vrt koji mora osigurati ''nastambe koje prostorom i opremom udovoljavaju osnovnim potrebama svake životinjske vrste te, prema potrebi, uz zatvoreni prostor i otvoreni prostor za kretanje životinja''. Držanje životinja kao ukrasa u ugostiteljskim i trgovačkim objektima onemogućava im i te minimalne uvjete kretanja i zadovoljavanja osnovnih potreba. Zato predlažemo da se iz članka 5., stavka 2., točke 34. briše formulacija ''osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje''. Vezano uz zabranu držanja i korištenja divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, smatramo da je ova odredba vrlo važna zbog čestih prijava držanja medvjeda u sklopu ugostiteljskog objekta Macola, fotografiranja turista sa zmijama, izlaganja tigra u kavezu noćnog kluba i sličnih situacija gdje se životinje prikazuju kako bi privukle goste i publiku te povećale popularnost i profit pojedincima koji ostvaruju novčanu dobit iskorištavanjem životinja. Pritom je dobrobit divljih životinja vrlo ugrožena jer su često pod sedativima kako bi bile mirne, izložene su buci i stalnom maltretiranju ljudi, a postoji i opasnost da te životinje ugroze zdravlje i živote ljudi. | Prihvaćen | Vezano za držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano uz ovaj članak. Člankom 5. stavkom 2. točkom 4. zabranjuje se držanje medvjeda osim u zoološkim vrtovima i skloništima za životinje. Člankom 5. stavkom 2. točkom 35. Zakona zabranjeno je korištenje divljih životinja u komercijalne svrhe, osim za uzgoj i držanje u svrhu proizvodnje te držanja u zoološkom vrtu, tako da je fotografiranje turista sa zmijama i izlaganje tigra u kavezu noćnog kluba zabranjeno. |
| 98 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Zabrana eutanazije nakon 60 dana, osnivanje isključivo no kill skloništa, uz obaveznu kastraciju i čipiranje životinja. Životinje koje nisu kod prijavljenih uzgajivača bi trebale biti sterilizirane/kastrirane. Trebale bi se uvesti kazne za napuštanje ljubimaca i nečipiranje te bi se to trebalo bolje kontrolirati. Zakon bi trebao omogućiti oduzimanje životinje vlasniku koji se ne brine za nju (bilo da je riječ o držanju u neadekvatnim uvjetima ili zlostavljanju), | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 99 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Zalažem se za prestanak uzgoja činčila ili bilo koje druge životinje radi krzna, bez odgode provedbe toga zakona. 10 godina je ionako predug vremenski period prilagobe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 100 | Tea Palavršić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | obavezno treba najhitnije promjeniti članak 67 te zabraniti da se u bilo kojem vremenskom periodu životinje u skloništu usmrćuju.to je nedopustivo. treba ih dati na usvajanje i pronaći privremenu te trajnu skrb koliko god to dugo trajalo, i da su u tom periodu životinji osigurani svi uvjeti življenja propisanim ostalim člancima ovoga zakona. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 101 | Sanja Bašić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Smatram da među ljudima vlada opće neznanje o tome tko je nadležan za pomoć ozljeđenoj životinji tj. ne znaju kome se obratiti. Trebalo bi postaviti univerzalan broj(isti za sve županije) telefona koji građani mogu nazvati u trenutku nesreće kako bi se brzo pružila pomoć ozljeđenoj životinji. | Prihvaćen | Pojave koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili životinja ili ugrožavaju imovinu, okoliš i kulturna dobra prijavljuju se pozivom na broj 112 – Državna uprava za zaštitu i spašavanje. |
| 102 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zabrana usmrćivanja pasa u skloništima Predlažem da se u čl. 11. st. 1. toč. 7. obriše tekst „te ako je protekao rok iz članka 67. stavak 3.“, tako da toč. 7. glasi: (1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 7. u slučaju iz članka 49. stavka 3. i članka 60. stavka 3. ovoga Zakona | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 103 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zabrana usmrćivanja pasa iz skloništa U vezi sa zbrinjavanjem napuštenih pasa i mačaka podržavam prijedloge udruge Prijatelji životinja za sustavan, novi, humaniji pristup rješavanju problema, osobito u cilju sprječavanja njegove daljnje eskalacije. Prije svega bi sustavna i dosljedna primjena zakona, u skladu s njegovom temeljnom svrhom zaštite dobrobiti životinja, na neprofitnoj osnovi, mogla dati puno bolje rezultate, što već pokazuju primjeri nekih skloništa u Hrvatskoj, kao što je npr. zagrebački Dumovec. Radi se o djelatnosti od javnog interesa, obavljanje koje po svojoj prirodi ne bi smjelo biti motivirano profitom. Radi se o živim, osjećajnim bićima, koje u skloništu završe zbog neodgovornih ljudi, a ne svojom krivnjom. Stoga predlažem da se u zakon unesu odredbe kojima se propisuje: - da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja obavlja kao neprofitna djelatnost, - da se iz zakona izbriše odredba da se životinje u skloništima mogu usmrtiti nakon 60 dana, - da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca, osim u slučajevima kad se vlasnik registrira za obavljanje uzgoja - da se propišu kazne za jedinice lokalne ili područne samouprave koje nisu ispunile obvezu osnivanja skloništa, da kazna bude primjerena da ih i motivira na ispunjenje zakonske odredbe, - da se predvidi obveza države da donira zemljište jedinicama lokalne ili područne samouprave za izgradnju skloništa, kako bi time pridonijela sustavnom i što skorijem rješavanju stanja koje mnogi građani smatraju neprihvatljivim, Što se tiče neusmrćivanja, primjer Zagreba apsolutno dokazuje da je to moguće. Ako konačno sve jedinice lokalne i područne samouprave ispune svoje obveze, umjesto da prebacuju svoje obveze (trošak) na susjede koji su savjesniji, razmjeri problema naglo bi se bitno smanjio, ako ne i potpuno riješio. Uostalom, uz dobru organizaciju može se postići i znatna podrška građana i volonterskim radom i donacijama. Premda odredbe iz čl. 52. i 71. Prijedloga zakona koje se odnose na kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca na prvi pogled izgledaju pozitivno, u praksi teško da mogu rezultirati ozbiljnijim rezultatima u skorije vrijeme. Mnogi psi na selu slobodno šeću i u pravilu nisu sterilizirani, vjerojatno ih ima i dosta koji nisu čipirani. Odredba iz čl. 52. da posjednici moraju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih pasa nije ni do sada dala rezultata, pa nije za očekivati ni da će to biti slučaj ubuduće. Dokazivanje tko je vlasnik psa, ako on nije čipiran, a pogotovo da su određeni mladunci potomci njegova psa, još je teže. Računati na susjede kao svjedoke također bi u mnogim slučajevima bilo problematično. Odredba čl. 71., tj. obveza jedinica područne samouprave da donesu Program kontrole populacije napuštenih pasa, ne rješava problem neodgovornih vlasnika (ne odnosi se uopće na pse koji imaju vlasnika i kod njega su), a kad se uzme u obzir koliko mladunaca svaka kujica može imati tijekom 10 ili više godina, problem je očigledan. Toleriranjem takve prakse, a nadležne inspekcije se njome očito ne bave dovoljno, samo dovodi do stradavanja i patnje mnogih mladunaca, koje vlasnici nelegalno usmrćuju ili odbacuju, odnosno do stalnog rasta broja napuštenih pasa. I članak važećeg Zakona o zaštiti životinja nameće posjednicima iste obveze da kontroliraju razmnožavanje svojih ljubimaca i da zbrinu mladunčad, a očito se na tome premalo radilo i u smislu edukacije, tj. podizanja svijesti građana. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 104 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Apsolutno podržavam novu odredbu o obvezi jedinica lokalne samouprave da osiguraju pružanje pomoći. To će ih, nadam se, potaknuti i da ozbiljnije shvate svoje obveze iz ovog zakona koje se tiču skloništa, kontrole razmnožavanja, nadzora nad poštivanjem zakona i sl. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 105 | Ivana Ćatipović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Otvoreno se protivim člancima 57. i 58. ovog zakona. Hobisti i uzgajivači savjesno drže životinje i trude se osigurati istima najbolje moguće uvjete. Kako to inače biva, zabranama se ne postiže ništa dobro, naprotiv, dobiva se kontraefekt. Samim donošenjem zakona još više se otvaraju vrata crnog tržišta i lake zarade ljudima koji u većini slučajeva ni ne znaju o samoj životinji te im je primarni cilj zarada. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 106 | Petra Stojaković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Prijatelji životinja ----> trla baba lan... Pokvarena ploča kad moram tako reći. Sve vaše činjenice i argumenti su copy paste članaka i rasprava koji su odavno pali u vodu i pazite , sad su pod kontrolom CITES-a. Čemu sad potezanje stare priče i dodavanje novih restrikcija koje su potpuno nebulozne?! Govorim dakako o čl.57 i čl.58 vezano za egzotične (?još nema definicije kakvi su to ljubimci?) ljubimce . Da li znate da je kada je zabranjen uvoz crvenouhih kornjača baš te godine podivljala potražnja za istom? Ili da li znate da je tada i povećana populacija istih u Maksimirskim jezerima? Čudna podudarnost... Divlje životinje u divljinu,divljim životinjama uništava se stanište..Pa dobro da li to radimo MI osobno? Ako po vašem mišljenju da,onda to radite i VI! Jer ne pošumljavaju se šume,ne isušuju se močvare i ne oru se livade da bi se uzelo životinje iz staništa,nego da bi se proširio prostor na kojem će živjeti ljudi,da LJUDI. Prirodna staništa se uništavaju radi napretka,radi golf terena za bogate,radi polja na kojima će se sijati sva ta silna zelenjava koju jedemo,i vi i mi,dići će se i još koja tvornica i klaonica.Sve u ime čovječanstva. A ne radi uzimanja životinja iz prirodnih staništa. Usput rečeno,da li ste primjetili da većina akvarista i terarista međusobno razmjenjuje žive organizme ? A to ..udomite napuštenu životinju,neki nemaju uvjeta ,neki su alergični na dlaku,neki imaju uvjete ali ne mogu jer rad pa bi ljubimac bio sam doma a pas i mačka zahtijevaju brigu i društvo ( mislim da smo svi vidjeli hrpu filmića po youtubeu kako psi znaju "pospremiti" stan kada vlasnika nema kod kuće) ne možete tako biti nerealni i očekivati da će svaki čovjek udomiti psa ili mačku zato jer želi ljubimca. Sto ljudi sto ćudi. I da...ponavljam sebe a i druge cijenjene kolege,u kojem skloništu se mogu naći egzotične životinje? | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 107 | EOS MATRIX d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Za svako postupanje pojedinca protivno ovome odjeljku, potrebno je propisati bezuvijetne kazne od 20.000,00 kn naviše, po pojedinom slučaju. Za postupanje skloništa, minimalno 100.00,00 kn po slučaju. | Prihvaćen | U slučju postupanja protivno odredbama Zakona, novčanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba, novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kn kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, a kaznom od 5.000 do 15.000 kn kaznit će se fizička osoba, a.o visini kazne odlučuje sud. |
| 108 | EOS MATRIX d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zbog ovoga ćete imati revoluciju. Prvo: potrebno je apsolutno zabraniti ovakvo usmrćivanje. Drugo, ako ne, dodati dodatne konkretne i jasne –nedojbene uvijete jer se sve ovdje navedeno može lako zloupotrijebiti i zloupotrebljava se. Primjerice, sklonište nema više niti jedan smještajni kapacitet i nije izgledno da će isti imati u roku 30 dana. Treće: 60 dana je PREKRATAK rok. Ist je potrebno produljiti na minimano 360 dana. Jasno vam je da je ovo društveno nedrživo jer ovdje zapravo ne pričamo o golubovima i miševima, već upravo o psima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 109 | EOS MATRIX d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Sada postoji „eutanazija“ nakon što pas bude 60 dana u skloništu i po istoga ne dođe vlasnik. Još je jedan kumulativni uvijet da „eutanazija“ bude dozvoljena, a to je da skonište u kojem se nalazi pas, nema više smještajnih kapaciteta. Međutim, neka skloništa, a u prvom redu Pokupsko Cerje, ne poštuju navedeno (iskreno, javnosti se prezentiraju priče kako Cerje svako malo posjeti veterinarska inspekcija i da nikada još nisu naišli niti na jedan prekršaj, no SVIMA je i više nego jasno kako se inspekcija u tim situacijama navede na postupke koji takoer nisu u skladu sa zakonom. Jednom riječju – korupcija). Ne poštuju jer iako postoje smještajni kapaciteti, oni ne primjenjuju taj kriterij, već samo rok od 60 dana. Ujedno, krše zakon time što ne dozvoljavaju udomljavanje pasa. Sve su brojniji svjedoci koji su htjeli udomiti psa, no sklonište im je, iako za to nema nikakve pravne osnove, psa odbilo dati, a ujedno je postavljalo i neke uvjete koje uopće nije smjelo postavljati. Ujedno, što je eutanazija? Eutanazjia je postupak dobrovoljnog usmrćivanja nekoga, tko boluje od neizlječive bolesti te joj je svrha da takvoj osobi skrati muke. Dakle, ono što rade kill skloništa, nije eutanazija već ubijanje zdravih pasa, a ako i bolesnih, svakako pas koji ne bouju od neizlječive bolesti. To je – ubojstvo. Građani su od svih životinja, najosjetljivi po pitanju pasa. Čovjek sa psima ima posebnu vezu. No od svih životinja, upravo se i jedino, baš na te životinje, koje imaju dokazane osjećaje te vezu sa čovjekom, primjenjuje usmrćivanje. U poetnim odredbama, ovaj zakon govori o brizi za životinje i pomoć istima. Usmrćivanje nije briga, niti pomoć Ne usmrćuje se višak goluba ili kornjača. Usmrćujuse legalno, jedino psi. Kakav paradoks. Ovim je zakonom potrebno zabraniti ubijanje pasa i u okolnostima skloništa, dakle, u potpunosti. Pogotovo zbog isteka roka od svega, 60 dana, a koji je rok, nevjerojatno kratak. Dakle, usmrćivanje je potrebno zabraniti, i to bez iznimke. Potrebno je umjesto sa 100 eur, koliko je navodno cifra za eutanaziju, pse sterilizirati, organzirati masovnu sterilizaciju pasa u Hrvatskoj. Time će se kroz nekoliko psećih generacija riješiti velik dio problema. Ujedno, lokalna zajednica mora financirati takve sterilizacije te skloništa koja su jedino, no kill; financirati izgradnju, smještajne kapacitete, opremu, ljude, veterinare, lijekove. Ujedno, u slučaju premalog broja sklonita – premalo kapaciteta za smještaj svih pasa lutalica, dok im se steričizacijom drastično ne smanji broj, potrebno je na većem broju lokacija postaviti pseće kućice, toplinski izolirane te hranu i vodu.Ukoliko usmrćivanje ipak ostane, što nikako ne bi smjelo, onda se isto ne smije nikako financirati, tj.mora ostati na trošak takvog „skloništa“ koje je kill. Time će se smanjiti nezakonita eutanazija jer Cerje i slični, od toga više neće imati koristi. „eutanazija“ je nažalost, jako dobar business. Ljudi su sve svjesniji ovoga problema, doći će do ozbiljnih prosvjeda koje se neće moći zaustaviti. Svako ubojstvo pasa i druge vrste, zlostavljanje, mučenje, prebijanje, napuštanje, zanemarivanje, nepomaganje životinji u opasnosti i boli, potrebno je najstrože kažnjavati – propisati prekršajnu odgovornost te visoke kazne – minimalno 20.000 kn po pojedinom slučaju, kažnjavanja je potrebno doista u raksi i provoditi. Kazna za sklonište koje usmrti psa, od 100.000 kn na više. Osim navedene prekršajne odgovornosti koju bi u navedenom smislu trebao definirati ovaj Zakon, sve navedeno potrebno je regulirati paralelno i kaznenim zakonom. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 110 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 33. | Nadopuna članka 33., s novim stavkom 3. pri čemu stavak 3. i 4. postaju 4. i 5.: (3) Osposobljavanje drugih osoba za izvođenje kirurških zahvata na određenom životinjskom modelu mogu provoditi pravne ili fizičke osobe registrirane za djelatnost provođenja edukacije koje odredi nadležno tijelo te ako ispunjavaju uvjete glede stručnog osoblja, prostora i opreme i osiguraju program osposobljavanja osoblja. (Obrazloženje: Ove uvjete jedino mogu ispuniti Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i ustanove istog ranga na području EU, odnosno ustanove koje zapošljavaju specijaliste kirurgije veterinarske medicine, koje provode veterinarsku praksu (registrirana veterinarska organizacija, npr. veterinarska klinika) temeljem čega posjeduju adekvatan prostor i opremu (kirurške dvorane i instrumente za životinje). Takva ustanova jedino je sposobna ponuditi adekvatan program osposobljavanja. Stupanj osposobljavanja mora ovisiti o profesiji i životinjskom modelu. Stoga, za očekivati je postojanje različitih modula osposobljavanja koje mora ponuditi gore predviđena institucija.) | Prihvaćen | Članak 33. postao je članak 34. Zakona |
| 111 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | Radi jasnoće zakonskih odredaba predlažemo da se zvanja usuglase sa službenom klasifikacijom danom putem Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 087/2009). | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 112 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | Izmjena članka 32., stavka 1.: Oblikovanje, planiranje, osmišljavanje i provođenje projekata te mogu provoditi osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem koji tijekom visokoškolskog obrazovanja stječu potrebna znanja iz područja korištenja pokusnih životinja, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama i ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu s člankom 33. ovoga Zakona. (Obrazloženje: Odgovorne osobe za provedbu pokusa (projekta) definirane su ovim zakonom i pripadajućim aktom te predlažemo umetanje riječi "provođenje" radi jasnoće članka. Provođenje je ključan dio realizacije pokusa koji smije provoditi osoba koja ispunjava uvjete ovog zakona. Predlažemo nadopunu članka kako bi se naglasilo pravo koje pripada jedino strukama koje tijekom obrazovanja stječu ista znanja. Iz posljednjeg stavka ovog članka proizlazi kako će se ministar pomoću pravilnika naknadno utvrditi minimalne uvjete koje mora zadovoljiti osoba iz ovog stavka zbog čega bi moglo doći do prolongiranja donošenja budućih odobrenja za provođenje pokusa (projekta). Mišljenja smo da bi kroz to razdoblje osobe drugih struka, koje nikada nisu bile u prilici to pravo i ostvariti, mogle nakon ispunjenja ostalih uvjeta za rad s pokusnim životinja (položeni tečaj) steći bolju pravnu poziciju i na taj način utjecati na uvrštavanje u popis struka kojima se to dopušta unatoč činjenici što plan i program studija ne uključuje rad s laboratorijskim životinjama.) Komentar na članka 32., stavka 4.: Kako se u ovom stavku govori o iznimnim okolnostima, smatramo da treba nadopuniti Obrazac koji se podnosi nadležnom tijelu (Zahtjev za odobrenje projekta) u dijelu Priloga gdje bi trebalo dodati jednu novu točku sljedećeg sadržaja "Obrazloženje ako kirurške zahvate u pokusu ne izvode doktori veterinarske medicine". Izmjene članka 32., stavka 4., točke 1.: - kirurške zahvate na životinjama u blagim i nepovratnim pokusima koje zbog objektivnih razloga nije u mogućnosti provesti doktor veterinarske medicine mogu provoditi i doktori medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije, magistar biologije i to na: mišu, štakoru, zamorcu, zlatnom hrčku, kineskom hrčku, mongolskom skakaču, kuniću, žabi i zebrici ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu prema članku 33.. stavak 3. (Obrazloženje: Prijedlog izmjena omogućuje svima sa završenim fakultetom izvođenje kirurških zahvata. Predlažemo da to mogu provoditi, osim doktora veterinarske medicine, jedino osobe navedenih struka nakon završenog tečaja za rad na životinjama i tečaja za osposobljavanje izvođenja kirurških zahvata na određenom životinjskom modelu. U članku 33. predlažemo novi stavak temeljem kojeg bi se omogućilo osposobljavanje u Hrvatskoj od strane kompetentnih institucija koje ispunjavaju uvjete glede kirurških dvorana, opreme i instrumenata te specijalista područja veterinarske kirurgije.) Izmjene članka 32., stavka 4., točke 2.: - kirurške zahvate na životinjama koje zbog objektivnih razloga nije u stanju izvesti doktor veterinarske medicine mogu provoditi doktori medicine i to na: svinji i ovci ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu. prema članku 33.. stavak 3. (Obrazloženje: Prijedlog izmjena omogućuje svima sa završenim fakultetom izvođenje kirurških zahvata. Predlažemo da to mogu provoditi osim doktora veterinarske medicine jedino osobe navedenih struka po završenom tečaju za rad na životinjama i tečaju za osposobljavanje izvođenja kirurških zahvata na određenom životinjskom modelu. U članku 33. predlažemo novi stavak temeljem kojeg bi se omogućilo osposobljavanje u Hrvatskoj od strane kompetentnih institucija koje ispunjavaju uvjete glede kirurških dvorana, opreme i instrumenata te specijalista područja veterinarske kirurgije.) Izmjene članka 32., stavka 5.: (5) U slučaju kada kirurški zahvat iz stavka 4. podstavaka 1. i 2. ovoga članka ne provodi doktor veterinarske medicine, kirurški zahvat se provodi pod neposrednim nadzorom imenovanog veterinara koji je član kirurškog tima i kojeg imenuje korisnik. (Obrazloženje: Predlažemo točnije definiranje oblika nadzora od strane imenovanog veterinara registriranog korisnika. Nadopunom ovog stavka osigurava se stalni nadzor veterinara tijekom izvođenja zahvata što je po našem sudu jedan od ključnih elementa za ispunjenje svrhe ovog zakona a to je dobrobiti pokusnih životinje. Drugim riječima rečeno, predloženom formulacijom nadležnost veterinara bila bi samo načelna te se od njega ne bi zahtijevalo da bude prisutan pri kirurškom zahvatu. Primjerice, tijekom svakog kirurškog zahvat moguće su stanovite komplikacije koje mijenjaju daljnji tijek postupanja sa životinjom i pri čemu treba žurno donijeti odluku o danjem postupanju. Smatram da takvu odluku može donijet jedino imenovani veterinar koji sagledava životinju u cijelosti te nije fokusiran jedino i isključivo na izvođenje kirurškog zahvata. Dakako da mi je dobro poznato kako se takve situacije moraju predvidjeti i prije izdavanja rješenja za odobrenje projekta kroz definiranje kritičnih točka pokusa no stajališta sam da se neke situacije ne mogu predvidjeti tek tako te da jedino imenovani veterinar može i mora donijeti takvu odluku. Dobavljači i uzgajivači ne smiju i ne mogu obavljati kirurške zahvate (pokus može provoditi jedino registrirani korisnik zato ne vidim razlog za dobavljačem i uzgajivačem) stoga predlažemo da se oni uklone iz teksta ovog stavka. Ovdje se namjerno zvanje piše kao doktor veterinarske medicine dok osoba koja ima dužnost propisana zakonom kao imenovani veterinar. Putem programa i načina osposobljavanja treba predvidjeti mogućnost priznavanja osposobljenosti za izvođenje kirurških zahvata za osobe koje to znanje posjeduju temeljem usavršavanja u nekim drugim institucijama izvan područja Republike Hrvatske. Predlažemo osnivanje stručnog tijela kojeg bi činili eminentni stručnjaci iz područja veterine i medicine koji su pritom specijalisti kirurgije te koje bi donosilo odluku o osposobljenosti za izvođenje kirurških zahvata na životinjskom modelu.) Izmjene članka 32., stavka 6.: Minimalne uvjete koje mora zadovoljiti osoba iz stavka 1. ovoga članka i program te način osposobljavanja iz stavaka 1. i 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. (Obrazloženje: Vjerojatno se radi se o pogrešci! Program osposobljavanja neophodan je za provedbu odredba stavka 1. i 4.) | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 113 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Komentar na članak 29.: Bilo bi logičnije da su prvo navedeni uvjeti za izvođenje pokusa osoba koje se obrazuju i nakon čeka stječu određenu kvalifikaciju a tek onda uvjeti za osobe koji unapređuju svoje strukovne vještine! Isto tako, jedne i druge osobe u svojem daljnjem radu ne namjeravaju raditi s pokusnim životinjama no ako to žele moraju ispuniti uvjete predviđene ovim Zakonom. | Prihvaćen | Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 114 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Izmjena članka 29., stavak 2. koji glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo može odobriti projekte ako se provode na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama i ako su neophodni za osposobljavanje za stjecanje, održavanje ili unaprjeđivanje strukovnih vještina osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama te ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja te da projekt provodi osoba osposobljena u skladu s člankom 32. stavkom 1. ovoga Zakona. (Obrazloženje: Predlažemo da se riječ „obrazovanje“ zamijeni s „osposobljavanje za stjecanje, održavanje ili unapređivanje strukovnih vještina“ čime se koristi istovjetni tekst iz nadležne direktive 2010/63 članak 5. stavak f). Smatramo da uvjeti pod kojima se može provesti osposobljavanje osoba koje su završile studij i na taj način unapređuju svoje vještine moraju biti isti kao i za druge osobe u obrazovnom procesu. Drugim riječima rečeno, za osposobljavanje osoba sa završenim studijem, jednako kao i kod osoba koje tek studiraju, potrebno je ispuniti iste uvjete glede broja životinja po skupini (jedna životinja za jednu skupina) i osposobljenosti edukatora koji mora završiti odgovarajući tečaj.) Traže se preinake članka 29., stavka 4. radi jasnoće napisanog. (Obrazloženje: Razlika od prethodnog stavka 3. može se jedino pretpostaviti, odnosno nije očita! Vjerojatno se misli da je iznimno moguće koristiti više životinja po jednoj skupini? Ako je tome tako, onda treba to i napisati.) | Prihvaćen | Članak 29. Zakona odnosi se u stavku 2. na korištenje životinja za potrebe obrazovanja na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama nakon završenog studija, u stavku 3. na korištenje životinja za potrebe obrazovanja na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama u svrhu nastave za studente, ali studenti ne mogu raditi sa životinjama već projekt provodi osposobljena osoba, a u stavku 4. na korištenje životinja za potrebe obrazovanja na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama ako je isto neophodno za obrazovanje studenata npr. doktora veterinarske medicine s tim da studenti rade pod nadzorom osposobljenih osoba jer na drugi način ne mogu steći potrebna znanja i vještine za obavljanje poslova veterinarske struke. Na osposobljavanje osoblja primjenjuju se članci 32. i 33. Zakona. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 115 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Izmjena sadržaja slijedećih pojmova: 1. analgezija je postupak smanjenja ili isključenja osjećaja boli u životinja, koji se provodi sredstvima posebne namjene (Obrazloženje: Brisanje ", a bez gubitka svijesti" jer kod primjene opioidnih analgetika ili ketamina dolazi do promjene svijesti pacijenta) 2. anestezija je je farmakološki izazvano nesvjesno stanje karakterizirano kontroliranom, reverzibilnom depresijom CNS-a. To stanje karakteriziraju analgezija, hipnoza (lijekom uzrokovano stanje sna), mišićna relaksacija (smanjenje mišićnog tonusa) i gubitak refleksa. (Obrazloženje: Predlažemo izmjenu pojma u cijelosti jer je netočan) Predlažemo uvođenje dva nova pojma radi jasnoće prijedloga nadopune članka 9.: 39. Transfuzija krvi proces je prenošenja krvi ili krvnih produkata iz krvnožilnog sustava jedne životinje u krvožilni sustav druge životinje. 40. Transplantacija organa medicinski je postupak odstranjenja tkiva ili organa iz tijela jedne životinje (davatelja), kako bi se oni presadili u tijelo druge životinje (primatelja), da bi se time primatelju omogućilo produženje ili spašavanje života. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 116 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Čl. 57. st. 1. govori o znanstvenim spoznajama utemeljenim na znanstvenim mišljenjima. Kako se i sam bavim znanstvenim radom ne mogu prihvatiti ovakvo zakonsko određenje. Znanstvena mišljenja koja se temelje na istim činjenicama vrlo se često razlikuju, a samim time razlikuju se i spoznaje. Potrebno je jasnije određenje. Ovakvo određenje podložno je različitim tumačenjima u praksi. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 117 | ROMANO BOLKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 118 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Čl. 52. u potpunosti je suprotan čl. 63. st. 5. On dopušta posjedniku odreći se ili napustiti životinju bez ikakvih posljedica. Čl. 52. st. 3. govori o troškovima vlasnika, ali ga čl. 63. st. 5. ispričava od odgovornosti. Osobno podržavam odgovornost vlasnika i utvrđivanje financijskih obveza i posljedica, ali je nevjerojatno da su zakonske odredbe međusobno proturječne. | Prihvaćen | Članak 63. Zakona postao je članak 69. te se istim u stavku 4. određuje da se životinja ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Navedena odredba donijeta je iz razloga dobrobiti životinja te će se takva životinja smatrati napuštenom životinju u skladu s definicijom napuštene životinje iz ovoga Zakona, a vlasnik će biti odgovoran za napuštanje iste. |
| 119 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Članak je u svim svojim stavcima sličan i nejasan. | Prihvaćen | Vidjeti odgovor Veterinarskom fakultetu uz članak 29. stavak 2. Zakona. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 120 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | Članak 73. točka (3) - "za pse mlađe od tri mjeseca broj mikročipa psa" jer se i psi mlađi od tri mjeseca mogu mikročipirati. | Prihvaćen | Članak 73. Zakona postao je članak 76. Zakona. |
| 121 | Vinko Šoljan | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Članak 57. vrlo je nejasno i nesuvislo sročen jer se u st.1 uspostavlja tzv. pozitivna lista stranih životinja koje su primjerene za kućne ljubimce (dakle tu bi trebale biti sve uobičajene terarijske i akvarijske vrste, papige, itd., kao što je već predloženo u nekim EU zemljama), a onda se u st.2., 3. i 4. zabranjuje njihovo držanje i razmnožavanje. Ovo je ili krivo prevedeno iz nekog stranog zakona ili jednostavno loše napisano. Ono što se vjerojatno htjelo postići je da se u st.1. uspostavi pozitivna lista a u st.2., 3 i 4. regulira tko smije držati i uzgajati životinje koje nisu na toj listi. Stavke 2 i 3 treba preformulirati da bude jasno da se radi o životinjama iz st.1 koje nisu primjerene za ljubimce, odnosno nisu na pozitivnoj listi: npr. (2) Životinje iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu primjerene za kućne ljubimce, mogu držati zoološki vrtovi, korisnici koji koriste životinje u znanstvene svrhe, skloništa za životinje, trgovci životinjama koji imaju sklopljen ugovor za prodaju životinja iz stavka 1. ovoga članka izvan područja Republike Hrvatske samo radi provoza kroz Republiku Hrvatsku. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, uz posjednike iz stavka 2. ovoga članka, životinje iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu primjerene za kućne ljubimce, mogu držati i posjednici koji za vlastite potrebe drže životinje i koji mogu dokazati da su posjedovali životinje prije stupanja na snagu popisa iz stavka 5. ovoga Zakona, a životinje mogu držati do uginuća. Ako čl.57. ostane o trenutnom obliku, on bez obzira na donošenje pozitivne liste može (i hoće) biti interpretiran kao da je zabranjenno držanje bilo koje strane životinjske vrste za kućnog ljubimca, što je definitivno presedan u EU. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 122 | Erna Hamzagić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Čitam sve ove komentare onih kojima je posve normalno da se životinje ubijaju radi njihovog krzna i naivno vjerujem da nisu ni svjesni što su napisali. U svakom slučaju u potpunosti podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja u bilo koje svrhe. Podrška Prijateljima životinja! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 123 | Erna Hamzagić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Čitam sve ove komentare onih kojima je posve normalno da se životinje ubijaju radi njihovog krzna i naivno vjerujem da nisu ni svjesni što su napisali. U svakom slučaju u potpunosti podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja u bilo koje svrhe. Podrška Prijateljima životinja! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 124 | Željko Maurović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | st 1 - Zašto zabraniti pitome vretice u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca?! Pitome vretice ("afrički tvorovi","pitomi tvorovi", "fereti") lat. Mustela putorius furo (engl. Ferret, njem. Frettchen) su domaći, a ne divlji kućni ljubimci. Prema nekim podacima, pripitomljeni su još prije nekoliko tisuća godina u drevnom Egiptu. U početku su se koristili za lov, no nedugo zatim, kada su ljudi zapravo shvatili koliko su ljupka i zabavna ova stvorenja, počeli su ih držati u svojim domovima kao kućne ljubimce. U specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce, pitome vretice dolaze iz uzgoja, cijepljeni i čipirani, ne izlovljeni u divljini. Čemu zabrana? | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 125 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | čl. 57 - o uzgoju stranih životinjskih vrsta postoji zakon i pravilinik, koji je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a u skladu sa provedenim znanstvenim studijama. Ministarstvo zaštite okoliša izdaje dopuštenja za uzgoj stranih vrsta koje se smiju stavljati na tržište RH, a u skladu sa regulativom i praksom Europske Unije. Kako vi namjeravate pobijati njihova dopuštenja izdana na temelju provedenih znanstvenih studija i zašto? Prema kojim kriterijima biste odredili podobnost papigice tigrice za uzgoj i držanje kao kućnog ljubimca...pogotovo kada se sjetite da papigicu tigricu ljudi drže kao ljubimce od 19-og stoljeća...do danas...Odnosno, koji je kriterij za određivanje primjerenosti bilo koje živoitnje za držanje kao kućnog ljubimca? Nejasno je, i nedorečeno, i podložno tumačenju "kako kome paše", a zakon ne smije biti takav! Nejasan mi je st.2 - iz napisanog proizlazi da trgovci smiju držati strane životinjske vrste samo ako ih prodaju van države RH?! RH nalazi se u jedinstvenom EU tržištu, nema granica za trgovinu. st 5 - ne možete donijeti zabranu o uzgoju/držanju/prodaji stranih životinjskih vrsta prije negoli uopće i sami znate o kojim se životinjama radi! No važnije od toga je - o tome morate upoznati javnost prije donošenja bilo kakvog zakona, a kamoli zakona o zabrani bilo kojeg tipa! | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 126 | Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Također, što je sa sudjelovanjem u svjetskim progaramima kao što je CARES "C.A.R.E.S. was built on the principle of allowing everyone, whether they are a beginner or advanced hobbyist, to be given a chance to play a role, be a part, and feel as if they are making a difference in the positive future of at risk fishes. In recent years, conservationists and scientists have come to realize that captive maintenance and procreation of species at risk, both within the country of origin and outside of the country of origin, has become the quintessential answer for both short-term and long-term preservation goals. This has been successfully undertaken by aquariums and zoos; however, these facilities lack the necessary space and staff to come to the aid of all of the species in need of immediate help. It became apparent that this is a role in which we as hobbyists, with our combined total of thousands of tanks and shared experiences, can make a significant difference" izvor: http://www.cichlidae.com/section.php?id=209 Ovakvi restriktivni zakoni mogu dovesti do onegućavanja pomoći pojedinim vrstama kojima je hitno potrebna pomoć da bi preživjele... Ako netko sudjeluje u ovakvom globalnom projektu spašavanja pojedine vrste, po ovom prijedlogu zakona će dobiti kaznu, a istovremeno će ga zvati sa nekog sveučilišta na kojem mu žele dodjeliti nagradu za životno djelo... Nisu samo psi i mačke životinje, ima toga puno više, tako da se ne može predlagati zakon koji se odnosi na životinje a da se ne obuhvati puno veća slika, pa onda primjeni na neku sredinu i prilagodi uvjetima i potrebama | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 127 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | st 5 - evidencija prodanih ili darovanih životinja...kao uzgajivač protivim se ovome, jer će oduzeti dragocjeno vrijeme djelatnicima u dućanima, a koje bi smatram, bilo pametnije zadržati da se posvete dobrobiti životinja, promjeni vode u posudama/pojilicama, dodavanju hrane, čišćenju nastambi u kojima borave i sl, nego na ispunjavanje nepotrebne papirologije, a pogotovo s obzirom na to da se evidencija lako izvuče s kartica ulaz/izlaz... | Prihvaćen | Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona. Stavak 5. je brisan. |
| 128 | Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | U potpunosti podržavamo Udrugu ljubitelja Diskusa u ovoj replici. Nestankom staništa pojednih ribljih endemskih vrsta, vrsta se očuvala jedino u akvarijima različitih zaljublenjika u te vrste riba. Primjerice, jezero Malawi u Africi je skoro ostalo bez svojih endemskih vrsta ciklida zbog dovođenja nilskih grgeča, koji su ekonomski isplativiji za ribolov. Pojedine od tih endemskih vrsta očuvane su samo upornim radom akvarista uklučenih u jedan od programa zaštite te pojedine riblje vrste. Ovdje nije riječ o bilo kakvoj trgovini životinjskim vrstama nego o strogo nadziranom programu zaštite riblje vrste kroz znanstveni program. Ovakovih primjera ima jako puno, i ne moramo daleko ići od središta Zagreba da bi uočili te stvari. Prije 30ak godina zlatni karas je bio česta riba na ovim područjima, ali danas ga se jako teško nalazi zbog pojave babuški. Znači li to da moramo dopustiti da zlatni karas izumre, jer eto nije ni pas ni mačka? Na Tajlandu postoji jako puno vrsta iz porodice betta koje će kroz 10 do 15 godina vjerojatno biti ugrožene vrste zbog ljudskog djelovanja na njihova staništa.... Prema iznesenom stavu Viktoria Krčelić vrlo brzo bi se velik broj životinjski vrsta sa liste ugroženih prebacio na listu izumrlih. Uvjeren sam da to nije mišljenje javnosti i da je to samo stav pojedinca koji nije u potpunosti promislio o onom o čemu piše | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 129 | Viktoria Krčelić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Tražim da se teksta članka 67, stavak 3 izbaci dio "darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti." Životinjama iz skloništa se treba aktivno tražiti odgovorni udomitelj(i) što nažalost nije praksa već brojna skloništa isključivo radi vlastita profita radije usmrćuju napuštene životinje (iako ih zakon ne obvezuje na to, a čak i kada ima još mjesta u skloništima). Budući da postoje primjeri no-kill skloništa koja sjajno rade svo posao, nema nikakvog razloga da se tim primjerom ne povedu i ostala. Nadalje, životinje se iz skloništa nipošto ne bi smjele prodavati, a skloništa bi sama po sebi zakonski trebala biti obvezana na neprofitnost čime bi se smanjila mogućnost zlouporabe i zanemarivanja. Životinje ne bi smjele biti ni "darivane" (štogod to konkretno značilo), već isključivo udomljavane i to kod odgovornih udomitelja nakon prethodne provjere uvjeta koji im oni mogu osigurati. Jedino na taj način može se spriječiti ponovno napuštanje životinja. Nastavno na iste argumente, tražim i da se iz članka 67, stavak 2 izbaci dio "darovati ili prodati". | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 130 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | opet moram replicirati,ovo nije rješenje,znači ja moram udomiti psa ili mačku,a volim akvarijske ribice ili guštere,jer je psa ili mačku netko napustio????Kako sam naveo u azilima još nisam susreo egzotičnu vrstu,o čemu ovdje lupetate??? | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 131 | Željko Maurović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se st.2 - u dijelu koji kaže da sklonište životinju može PRODATI. Skloništa ne mogu i ne smiju biti profitne organizacije niti se baviti trgovinom! Protivim se st.3 - smisao spašavanja i smještaja životinja u sklonište je besmislen ukoliko je dozvoljeno iste usmrtiti nakon 60 dana. Tada skloništa nisu niti potrebna, osim da bi ista ubirala donacije i ostvarivala profit. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 132 | Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 58. | U akvaristici su na području RH najzastupljenije su riblje vrste koje rađaju žive mlade kao što su guppy, švert, molly platy. Kod ovih riba primjena ovog članka zakona dovela bi do totalnog kolapsa u nadležnom tijelu i nadležnom veterinarskom uredu te bi samim time ovaj zakon bio neprovediv... Upotrebom termina invazivne riblje vrste, u potpunosti se isključuju ove vrste, jer niti jedna od njih ne bi preživjela zimu... I na kraju, sve se svodi na gomilu administracije, muke, čekaja na telefonskoj liniji, vrćenja u krug... Akvaristika je hobi i ljudi bi u njoj trebali uživati, a ne ispunjavati gomilu nepotrebne papirologije za svaku ribicu koju imaju, a kupili su je u obližnjem akvarističkom dućanu koji sasvim legalno prodaje ribice i svu potrebnu opremu za njih... Potpuno nepotrebno, nepimjereno, nepripremljeno... Čemu sve ovo? | Prihvaćen | Članak 58. Zakona je brisan. |
| 133 | Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Pojam strane životinjske vrste ne znači apsolutno ništa u kontekstu kućnih ljubimaca. Ono što je nekom od predlagatelja zakona strano, nekom drugom može biti jako poznato. Nekome tko se bavi akvaristikom riblje vrste tipa betta splendens, discus, guppy ili ancistrus su vrste koje bolje poznaje od različitih pasmina pasa. Također, neke pasmine pasa nisu autohtone za ovo područje kao primjerice njemački ovčar, francuski buldog itd. Zar će se ministar morati oglašavati oko svake vrste životinja zbog nejasnog termina "Strane životinje"... Predlažem da, kada se priča o akvaristici i teraristici korištenje termina invazivne vrste, ali da prije toga predlagatelj zakona unaprijed definira listu vrsti koje smatra invazivnim, kako bi mogli konkretno raspravljati. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 134 | Silvija Križanec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma treba zabraniti i u teško pristupačnim područjima. | Prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 135 | Viktoria Krčelić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram sramotnim i apsurdnim da u 21. stoljeću i 10 godina nakon što je podrškom većine javnosti donesena zabrana uzgoja životinja radi krzna, ponovno raspravljamo o istoj temi, a sve radi nekolicine uzgajivača koji smatraju da za njih zakoni RH ne vrijede i ne moraju ih poštivati. Zabrana je odavno donesena, a mnogobrojne argumente za nju prepoznalo je i samo Ministarstvo poljoprivrede te ju podržalo. Prijedlog dodatne godine dana prijelaznog perioda za preostalu manjinu uzgajivača ne podržavam jer za to nema realnog temelja niti razloga. Ako je velika većina uzgajivača do danas mogla ispoštovati zakon RH, onda to svakako može i šačica preostalih. Tim više što se njihovi "argumenti" svode na neistine, tendenciozne tvrdnje i očite gluposti koje su jasne svakom s minimumom inteligencije i logičkog zaključivanja. Činčile su ugrožene u svojim prirodnim staništima upravo zbog uzgajivača koji su ih maltene istrijebili, a njihovim uzgojem radi krzna ne spašavaju životinje već vlastitu osobnu korist i to na štetu svih ostalih; kako samih životinja, tako i samih građana koji poštuju zakone i rekli su svoj stav još prije 10 godina. Zanimljivo je kako se ovdje i dalje navode tvrdnje od 60ak obitelji koje se bave uzgojem, dok su službeni podaci pokazali da to nije istina već postoji samo 20 registriranih uzgajivača. Jedna medijska objava dapače navodi primjer uzgajivača koji je počeo s radom u vrijeme kada je zabrana već donesena - i takvi pojedinci se sada ovdje imaju obraza žaliti?! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 136 | Silvija Križanec | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Ne podržavam prijedlog da se uzgajivačima krzna odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 137 | Vinko Šoljan | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Članak 57. je suviše restriktivan i direktan je udar na teraristiku i akvaristiku. Ljubitelji životinja stalno pričaju o nekavoj pozitivnoj listi (što je EU praksa i smjer u kojem se ide), ali ovo je puno restriktivnije od toga! Ovim se člankom (st.2 i 3) za fizičke osobe u potpunosti isključuje mogućnost nabave i držanja čak i vrlo uobičajenih/udomaćenih vrsta u teraristici (npr. kraljevski piton, kukuruzna zmija, leopar gekon, bradata agama, itd.), koje su na svim postojećim pozitivnim listama u EU. Isto se odnosi i na akvaristiku. Također se isključuje mogućnost uzgoja i razmnožavanja tih životinja, što je direktan udar na uzgajivače i vrlo šteti hobiju i ekonomiji (umjesto u HR ljudi će kupovati životinje po Europi). Evolucijski gledano, te vrste itekako prosperiraju zahvaljujući selektivnom uzgoju u zatočeništvu, jer se ne dira u divlju populaciju, a npr. današnja populacija i raznolikost morfova kraljevskih pitona i kukuruznih zmija u prirodi ne bi nikada ni postojala! Ljudi koji vole reptile pružaju im itekako dobru skrb i uvjete za život. Teraristika omogućuje ljudima da dođu u kontakt sa životinjama koje nikada ne bi vidjeli u prirodi (a nekih uskoro u prirodi više neće ni biti, i to ne zahvaljujući teraristici, nego uništavanju prirode od strane čovjeka), nauče više o njima i razbiju predrasude te se prema njima odnose s poštovanjem. Pogledajte samo Hrvatsku i predrasude prema zmijama kod većine ljudi. Podržavam izradu pozitivne liste stranih životinja, ali ona mora biti donijeta u suradnji sa stručnjacima i uzgajivačima iz područja teraristike i akvaristike. Također u st 2. Čl. 57. mora biti dodana i mogućnost držanja životinja s pozitivne liste i fizičkim osobama, a u st.4. mogućnost da licencirani uzgajivači mogu razmnožavati životinje s pozitivne liste. U protivnom ovaj će Zakon potpuno uništiti teraristiku i akvaristiku i Hrvatskoj. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 138 | Tatjana Zajec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Rok iz članka 67. stavka 3. ovoga Zakona potpuno je nepotreban za svako sklonište koje se drži odredbi ovoga zakona i aktivno sudjeluje u promociji svoga rada, akcijama udomljavanja životinja, ima info centar, sudjeluje u aktivnostima koje organizira Volonterski centar (koji ima podružnice u svim dijelovima Republike Hrvatske), surađuje s ostalim skloništima na područuju Republike Hrvatske kao i cijele Europske Unije i radi sve potrebne radnje da udomi životinju. Eutanazije tad nemaju nikakvu svrhu, jer se svaki pas može udomiti unutar Europske Unije! Protivim se eutanaziji zdravih pasa koje skloništa nisu aktivnim mjerama udomljavala i čije aktivnosti unutar boravka svake pojedine životinje od tih 60 dana, nadležne institucije nisu kontrolirale! | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 139 | Tatjana Zajec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Pozdravljam članak kojim se i dalje zabranjuje uzgoj životinja za krzno no rok od 10 godina bio je sasvim dovoljan za sve zainteresirane skupine i treba i dalje ostati odredba koja zabranjuje uzgoj SVIH životinja za krzno bez produljenja prijelaznog razdoblja! Ovo je zakon koji bi trebao štititi životinje, a ne pojedine interesne skupine! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 140 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Ističemo da već postoje evidencije i registri i uzgajivača i uvoznika koji uzgajaju i/ili prodaju strane vrste kao kućne ljubimce, te je cijelo područje već regulirano zakonima i provedbenim propisima iz domene Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Primjerice, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode regulira kroz svoje zakonske akte i provedbene propise koje se strane životinjske vrste mogu stavljati na tržište R. Hrvatske a koje ne i pod kojim uvjetima, sve u skladu s regulativom i praksom EU. Posve je nejasna svrha preklapanja i kolizije odredbi nekoliko različitih zakona, što će stvoriti konfuziju na tržištu i u praksi, nepotrebne paralelne registre, evidencije, pravilnike, inspekcije, i u konačnici – troškove. Iz svega navedenog smatramo da je cijeli članak 57. posve nepotreban i bez ikakve regulatorne ili logičke svrhe. - st (1) potpuno je nejasno koje znanstvene spoznaje i po kojim kriterijima bi se uzimale u obzir radi utvđivanja primjerenosti određene strane vrste za kućnog ljubimca? Ovakva formulacija podložna je individualnim interpretacijama i stvara ogromnu pravnu nesigurnost, koja onemogućava planiranje poduzetničkih aktivnosti a poduzetnike iz Hrvatske stavlja u neravnopravan položaj na jedinstvenom EU tržištu. - st (2) je konfuzan jer navodi tko smije držati životinje iz st. (1) mada se očito misli na životinje koje se neće smjeti uzgajati i prodavati kao kućni ljubimci odnosno koje NEĆE biti pokrivene stavkom (1) ovog članka! Također je posve nejasno o kakvom se „ugovoru za prodaju životinja izvan područja RH“ radi i koja je njegova svrha u okviru jedinstvenog EU tržišta? Cijeli članak 57 (i povezano 58) sadrži odredbe koje su same po sebi nepotrebne, jer isto područje već reguliraju drugi zakoni i podzakonski akti. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 141 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Udruga Pobjede podržava stav da treba zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima. Pridružujemo se svim argumentima navedenim od strane udruge Prijatelji životinja i dodajemo: Osim što usmrćivanje životinja nije humano i civilizirano ono ni ne može biti dugoročno rješenje problema. Napore treba usmjeriti na prevenciju i promicanje udomljavanja i odgovornog skrbništva kao i sankcioniranje kršenja pozitivnih zakona i propisa s toga područja. Zbrinjavanje nezbrinutih životinja nije samo komunalno nego i civilizacijsko pitanje, a naš pristup tom problemu odražava vrijednosti društva u kojemu živimo. Osim toga, smatramo da pružanje usluge skloništa ne bi trebalo predstavljati priliku za zaradu. U takvom sustavu privatne tvrtke na račun poreznih obveznika ostvaruju znatnu dobit i to na uštrb životinja i njihove dobrobiti ali i poreznih obveznika. Zabranom usmrćivanja životinja u skloništima motiviralo bi se sva skloništa da ulože napore u njihovo oglašavanje i udomljavanje i rade na dobrobit i ljudi i životinja promičući udomljavanje i odgovorno skrbništvo. Nadamo se da ćete uvažiti glas i stav javnosti- velike većine hrvatskih građana i građanki- i zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima te na taj način novim zakonom omogućiti i potaknuti društvenu promjenu i provedbu pozitivnih politika koje će se temeljiti na humanosti, solidarnosti, odgovornosti i održivosti. Bio bi to korak naprijed u izgradnji društveno pravednih odnosa i društva utemeljenog na načelima suživota, nenasilja, solidarnosti i održivog razvoja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 142 | Darja Lončar Dušanović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam zabranu stalnog držanja pasa na lancu ili u boksu jer to predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje. kretanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 143 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Predlažemo: - izmjenu članka 66. na način da on glasi: (1) Sklonište mora: 1. osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja 2. osigurati trajnu sterilizaciju primljenih životinja, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći posjednika i vratiti životinju 3. osigurati označavanje primljenih neoznačenih pasa 4. tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine 5. osigurati označavanje, registraciju i trajnu sterilizaciju primljenih mačaka 6. voditi evidencije o pronađenim životinjama i njihovom udomljavanju, prodaji ili usmrćivanju. (2) Sklonište iz stavka 1. koje je osnovala jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili ima potpisan ugovor o pružanju usluge skloništa s jednom ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, uz točke iz stavka 1 ovoga članka mora i: 1. primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama 2. organizirati samostalno ili u suradnji s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave sakupljanje i prijevoz izgubljenih i napuštenih životinja do skloništa 3. osigurati smještaj izgubljenih i napuštenih životinja 4. osigurati smještaj životinja iz članka 80. stavka 1. ovoga Zakona 5. osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa 6. Osigurati označavanje, registraciju i trajnu sterilizaciju pronađenih mačaka (3) Sklonište iz stavka 2. ovoga članka mora provoditi propisane mjere sukladno uvjetima financiranja iz javnih izvora i uvjetima ugovora s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave. (4) Osim mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka sklonište mora provoditi mjere koje odredi veterinarska inspekcija i surađivati s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Obrazloženje: OPĆENITO: Ili je potrebno jedinicama lokalnih/područnih samouprava jasno definirati što su sve dužne financirati i u kojem obimu ili je potrebno zakonom osigurati financiranje iz drugih javnih sredstava. Ako to nije na takav način definirano i regulirano onda je jedino moguće sklonište obvezati da provodi one mjere i u onom opsegu za koji ima osigurane javne izvore financiranja, jer u suprotnom opet se obveza obavljanja javnog servisa i to o vlastitom trošku prebacuje na privatne pravne ili fizičke osobe. Predloženom preformulacijom ovoga članka osigurava se da su svim skloništima propisani uvjeti koji se tiču načina držanja i postupanja sa životinjama u skloništu kao i vođenja potrebnih evidencija, dok je s druge strane skloništima koja imaju osigurane javne izvore financiranja propisano na koji način moraju obavljati javni servis. Predloženi stavak 3. treba osigurati provedbu propisanih mjera u opsegu i količini za koju su osigurani izvori financiranja od jedinica lokalne/područne samouprave. Primjerice: Grad/općina/županija može sa skloništem ugovoriti zbrinjavanje određenog broja pasa na godišnjoj razini, no ako se pokaže da je potreba veća tj. da je broj napuštenih i izgubljenih životinja veći ne može se samo prebaciti odgovornost na sklonište da o vlastitom trošku zbrinjava tu razliku životinja. U tom slučaju ili će jedinice lokalne/područne samouprave osigurati dodatna sredstva ili sklonište neće biti obavezno zbrinjavati nove životinje i moći će eventualno to činiti dobrovoljno. OZNAČAVANJE U ROKU 24h: smatramo nepotrebnim propisati označavanje pasa u roku od 24 sata. Ne nalazimo objašnjenja i nije nam jasna intencija uvjetovanja tako kratkog roka za označavanje primljenih pasa. s druge strane brojne su negativne posljedice takve odredbe: primjerice, česti su slučajevi da u sklonište dolaze ozlijeđeni ili teško ozlijeđeni psi u prometnim nesrećema čije je preživljavanje upitno i kojima je potrebno prije svega pružiti prvu pomoć. čipiranje takvih životinja u prva 24 sata osim što je nepotrebna trauma za već traumatiziranu životinju predstavlja i nepotreban rizik dodatnog troška ako je sudbina teško ozlijeđene životinje neizvjesna i postoji mogućnost da ne preživi. Smatramo dovoljnim zakonom propisati obvezu označavanja pasa u skloništima a pravilnikom propisati da to bude po prolasku propisane karantene. TRAJNA STERILIZACIJA MAČAKA: Iako držimo da su mačke slobodnoživuće i urbane životinje koje se puno lakše od pasa prilagođavaju životu u gradu i među ljudskom populacijom općenito te kako bi za mačke trebalo provoditi programe sterilizacije i puštanja na slobodu a u skloništa zbrinjavati samo ozlijeđene, bolesne i nesamostalne mačke/mačiće, smatramo nužnim propisati i trajnu sterilizaciju mačaka za skloništa kojima je odobren smještaj mačaka. Nemoguće je u skloništu imati populaciju mačaka i držati ih u njihovom prirodnom okruženju i uvjetima, a bez da su trajno sterilizirane osigurati kontrolu širenja njihove populacije. Pridružujemo se podršci nove odredbe koja propisuje trajnu sterilizaciju pasa u skloništima uvažavajući svu argumentaciju navedenu od strane udruge Prijatelji životinja | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 144 | Darja Lončar Dušanović | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 145 | Filip Jerković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 146 | Gordana Knežević Miličić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | U ovom trenutku bih se založila za uvođenje ZABRANE uzgoja životinja zbog krzna. Znam da je lobij uzgajivača činčila snažan i utjecajan, ali nakon 10 godina ( od 01.01.2007.-01.01.2017. ) "prilagođavanja " na nove uvjete tj prestanak uzgoja životinja zbog krzna, krajnje je vrijeme da se ta odluka više ne odgađa. N eću podržati prijedlog da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godin za prestanak rada . Molim vas da uvažite moj prijedlog , jer bez takve oduke niste ni trebali donositi novi Zakon. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 147 | Općina Bilje | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Treba poraditi na načinu provedbe, u protivnom ove zakonske odredbe neće zaživjeti. | Prihvaćen | Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 148 | Damir Radić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Protiv sam ukidanja zabrane uzgoja činčila, kao i svih drugih životinja, radi krzna i to zbog nepotrebne patnje sirotih životinja (i to zbog čega? nečijeg luksuza!). Dakako, protivim se i produljenju prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 149 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Tijekom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine ponovno smo ukazali na nužnost propisivanja kaznene odredbe za kršenje članka 65. Prijedloga Zakona, koji se odnosi na obavezu osnivanja skloništa za životinje. Lokalne zajednice koje su ispoštovale Zakon, koji je na snazi od 2007. godine, s pravom su nezadovoljne što druge jedinice lokalne samouprave ne postupaju sukladno Zakonu i što nisu osnovale skloništa, a dosad su imale i više nego dovoljan rok. Stoga predlažemo da članak 84. glasi: ''(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: xx postupa protivno odredbi članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, ili xx ne osnuje sklonište za životinje (članak 65., stavak 1.).'' Obrazloženje: Prijedlog Zakona o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave'' (članak 65., stavci 1. i 2.). Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno pronaći način prisile, odnosno propisati kaznene odredbe, kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pitanje nepoštovanja obaveze osnivanja skloništa za životinje jedno od najčešćih pitanja koje dobivamo kao udruga koja vodi Mrežu za zaštitu životinja. To osobito vrijedi zato što su jedinice lokalne samouprave dosad imale i više nego dovoljan rok te su neke od njih ispoštovale Zakon, a druge nisu. Do sada se pokazalo da lokalne zajednice ne shvaćaju dovoljno ozbiljno provedbu Zakona, odnosno mnoge nisu niti krenule u ispunjavanje uvjeta koji su im propisani Zakonom o zaštiti životinja. Određivanje jasnih kaznenih odredbi znatno bi popravilo situaciju i lokalne zajednice krenule bi izvršavati ono što su već trebale ispuniti. Pokazalo se da se često ne radi o nedostatku novca, već jednostavno o zanemarivanju nečega zbog čega niti ne mogu biti kažnjene. Zakon tu mora biti jasniji i određeniji. Također, lokalne zajednice ne uviđaju da su one dužne provoditi zakonske odredbe - da se prema napuštenim životinjama trebaju odnositi kao i skrbnici prema svojim životinjama, da su one njihova odgovornost, da trebaju provoditi i programe kastracije itd. Često se opravdavaju ugovorom koji imaju s nekim od skloništa, bivših veterinarsko-higijenskih servisa, iako time ne ispunjavaju sve uvjete i obaveze koje im nalaže Zakon. Pred zakonom svi trebaju biti jednaki, kako svi građani, tako i gradonačelnici. Primjerice, Grad Split predlagao je izgradnju novog zoološkog vrta, za što su potrebna milijunska novčana sredstva, dok istodobno tako veliki grad do danas nije izgradio sklonište. U redu je da manja općina ima ugovor s nekim registriranim skloništem, ali Split je grad koji s prigradskim naseljima broji gotovo 300.000 stanovnika. Nadalje, Splitsko-dalmatinska županija je najveća županija u Republici Hrvatskoj i jedna od najgušće naseljenih, sa 16 gradova i 39 općina. Uzmimo u obzir i da se tijekom ljeta njezino stanovništvo zbog turizma barem dvaput poveća. Kako je moguće da cijeloj toj županiji nije potrebno ni jedno jedino sklonište za napuštene životinje?! Tko je nadležan i kako točno prisiliti Splitsko-dalmatinsku županiju da izvrši svoje zakonske obaveze? Ili makar jedan njezin grad? Zbog ovakvih slučajeva kojih je zaista mnogo diljem Republike Hrvatske, tražimo da se za ovu odredbu odredi kaznena odredba. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine u Ministarstvu poljoprivrede dobili smo odgovor da Ministarstvo nije nadležno za rad jedinica lokalne samouprave i da im zato ne može propisivati kaznene odredbe. Na pitanje tko im onda može propisati kaznene odredbe i kako to da u Zakonu postoji odredba za koju nije propisana kaznena odredba, nismo dobili odgovor. | Prihvaćen | Člankom 92. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (članak 64. stavak 1.) te ne osnuje sklonište (članak 64. stavci 2., 3. i 4.). |
| 150 | Dino Titlic | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | NE SLAŽEM SE NITI POD RAZNO SA ČLANCIMA 57. i 58 Svi teraristi koje ja poznajem drže svoje životinje u vrhunskim uvjetima, te nema smisla da se teraristima zabranjuje njihov hobi dok pojedini vlasnici mačaka i pasa svoje ljubimce ostavljaju po ulici, nije bas da po ulici viđamo krokodile kako šetaju, već pse i mačke. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 151 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Članak 65. vrlo je nejasno formuliran i zbog toga podložan različitim tumačenjima i interpretacijama. Trebalo bi biti nedvojbeno i nedvosmisleno definirano da su jedinice lokalne samouprave dužne financirati obavljanje poslova sakupljanja i smještaj napuštenih životinja sa svog zemljopisnog područja. Predlažemo: - nadopunu stavka 1. članka 65. na način da on glasi: (1) Ako nije osnovano sklonište u skladu s člankom 64. ovoga Zakona njegovo osnivanje i rad organizira te financira jedna ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u skladu s njihovim potrebama odnosno Grad Zagreb. Ukoliko je osnovano sklonište u skladu s člankom 64. ovoga Zakona jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave mogu s takvim skloništem sklopiti ugovor o pružanju usluge skloništa. Obrazloženje: smatramo da se ovakvom formulacijom jasnije definiraju mogućnosti i prava jedinica lokane i/ili područne samouprave- koje mogu osnivati vlastita skloništa ili uslugu povjeriti postojećim registriranim skloništima. - izmjenu stavka 2. članka 65. na način da on glasi: (2) Obavljanje poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave. Obrazloženje: Financiranje obavljanja poslova sakupljanja napuštenih životinja u svakom je slučaju bez iznimke obveza jedinica lokalne ili područne samouprave, a ne samo "u slučaju iz stavka 1. ovoga članka" kako se sugerira. Ovako formuliran stavak nema smisla i otvara brojna pitanja i prostor za različite interpretacije i manipulacije, primjerice: A što u drugim slučajevima, koji nisu slučaj iz stavka 1. tj. kada sklonište već postoji? U tim slučajevima druge pravne i fizičke osobe koje imaju registrirana skloništa moraju same financirati obavljanje tih poslova?(!) Vjerujemo da nije bila namjera prebaciti obvezu financiranja tih poslova s JLS-ova na privatna/nedržavna skloništa, nego da se radi o nenamjernoj nespretnoj formulaciji. zato vas molimo da uvažite naš prijedlog i izbacite dio koji JLS-ovima ograničava tu obvezu samo na slučaj iz stavka 1. istoga članka. - izmjenu stavka 3. članka 65. na način da on glasi: (3) Troškove smještaja napuštenih ili izgubljenih životinja tijekom roka iz članka 67. stavka 3. ovoga Zakona snose jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave na čijem je području pronađena životinja, a ako je posjednik poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove smještaja i veterinarske zaštite. Obrazloženje: Kao i u prethodnom članku vezanom za poslove sakupljanja napuštenih životinja isto vrijedi i za troškove smještaja napušenih i izgubljenih životinja. Jedinice lokalne i/ili područne samouprave u svakom su slučaju, bez iznimke, dužne snositi troškove smještaja napuštenih i izgubljenih životinja pronađenih na njihovim područjima, a same mogu odabrati hoće li to činiti u vlastitom skloništu ili će sklopiti ugovor o pružanju usluge skloništa s drugim skloništem. Ovako formuliran stavak, kao i onaj prethodni, nema smisla i također otvara brojna pitanja i mogućnost krive interpretacije i manipulacije. primjerice: A što sa skloništima s kojima nisu sklopile ugovor? Jedinicama lokalne samouprave potrebno je propisati obvezu financiranja troškova hvatanja i smještaja napuštenih životinja na njihovom zemljopisnom području- na taj način ne ostavlja se mogućnost interpretacije da je drugo sklonište koje nema sklopljen ugovor s jedinicom lokalne samouprave također dužno o vlastitom trošku zbrinjavati životinje s istog područja- što bi opet značilo prisilu da privatne pravne i fizičke osobe obavljaju posao javnog servisa o vlastitiom trošku. Kako bi se takva interpretacija onemogućila molimo da uvažite ovaj prijedlog. | Prihvaćen | Ovim je Zakonom određeno da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Zatim, ako sklonište nije osnovala pravna ili fizička osoba njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu sa svojim potrebama. Jedinica lokalne samouprave, također, može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba i koje je od jedinice lokalne samouprave udaljeno do 50 km vožnje cestovnim prijevoznim sredstvom. Iznimno, životinju se može smjestiti u sklonište koje je udaljeno više od 50 km od jedinice lokalne samouprave u kojoj je životinja nađena, ako u skloništu udaljenom do 50 km nema mjesta. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome. Člankom 66. Zakona je propisano da sklonište čiji rad financira jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave mora primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama, organizirati samostalno ili u suradnji s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave sakupljanje i prijevoz izgubljenih i napuštenih životinja do skloništa, osigurati smještaj izgubljenih i napuštenih životinja i osigurati smještaj životinja iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona. Sva skloništa za životinje moraju osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja, osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište, osigurati označavanje i registraciju mačaka, osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći vlasnika i vratiti životinju, tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine, voditi evidencije o pronađenim životinjama i njihovom udomljavanju ili usmrćivanju te voditi evidenciju osoba iz članka 57. ovoga Zakona. |
| 152 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Predlažemo preformulaciju stavka 3 članka 63. tako da on glasi: (3) Sklonište MOŽE osigurati sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja i njihov smještaj o vlastitom trošku ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona. Obrazloženje: Nemoguće je da zakonodavac obveže privatnu pravnu ili fizičku osobu da o vlastitom trošku obavlja uslugu javnog servisa.(?) Samo državna tijela, institucije ili jedinice lokalnih samouprava mogu i moraju biti obvezni osigurati i financirati javni servis. Protupravno i protuustavno je nametati drugim osobama obvezu pružanja javnog servisa o vlastitom trošku. Ukoliko jedinice lokalnih samouprava nisu osnovale sklonište ili nemaju ugovor niti s jednim skloništem sklonište ne smije i ne može biti dužno pružati uslugu javnog servisa o vlastitom trošku. Sklonište eventualno MOŽE (a ne MORA) osigurati sakupljanje i smještaj napuštenih životinja o vlastitom trošku ukoliko nema sklopljen ugovor s jedinicom lokalne samouprave. Na taj način jasno se daje do znanja da su JLS-ovi dužni financirati sakupljanje i smještaj napuštenih i izgubljenih životinja sa svojih područja a ostavlja se mogućnost i registriranim skloništima koja nemaju sklopljene ugovore s JLS-ovima da dobrovoljno tj. o svome trošku obavljaju tu djelatnost. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 153 | Alen Šeškar | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | DODATI stavak: - veterinar je dužan prijaviti (vlasnika, posjednika) nadležnim tijelima, ako je životinja dovezena na pregled i/ili liječenje zanemarena i zlostavljana, nije cijepljena, čipirana i uvedena u upisnik | Prihvaćen | U slučaju kada ovlašteni veterinar prilikom obavljanja veterinarskog pregleda i kontrole utvrdi postupanje protivno odredbama Zakona, o tome izvještava veterinarskog inspektora. |
| 154 | Toni Marušić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Otvoreno se protivim člancima 57. i 58. ovog zakona. Alternativa ovome bi bila veća kontrola vlasnika, podrijetla životinja i edukacija. Trenutno stanje u terarističkom hobiju je da je skoro 100% životinja iz kontroliranog uzgoja, te životinje su generacijama u zatočeništvu i ne predstavljaju nikakvu opasnost za okolinu ni ljude. Stupanjem ovoga zakona na snagu označilo bi početak masovnom crnom tržištu koje bi postalo veći problem nego dosadašnja situacija, svi smo svjedoci da potpuna zabrana nečega nije donila ništa dobro...naprotiv. Rješenje je bolja organizacija i malo više rada institucija, kojima to očito ne paše i pokušavaju sa što manje rada učiniti značajne promjene. Sav trud i ljubav nas hobista na koje štetno utječe ovaj zakon propada, svi naši pokušaji da kontroliranim uzgojem i edukacijom ljudi očuvamo vrste u prirodi također propadaju. Svi vi pobornici ovoga zakona pozdravite šverc životinja iz divljine i susjednih država i jako loše postupanje prema njima zbog brze zarade jer nas to sve očekuje. Podsjetimo se situacije u Floridi gdje je zabilježen dramatičan porast divljih populacija aligatora kada su se otvorile prve farme istih, ideja iza toga je očuvanje kroz edukaciju, suprotno od zabrana... Cijenim ideje ovih članaka u smislu ljubavi prema životinjama jer je i sam imam na izvoz ali zabrana nije rješenje, upravo suprotno. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 155 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Važećim je zakonom neprecizno definirano i nejasno formulirano reguliranje prava i obveza skloništa obzirom na izvore financiranja i obveze jedinica lokalnih samouprava prema skloništima i zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja. Primjerice: u praksi postoje primjeri gdje na području iste lokalne samouprave postoji više registriranih skloništa a samo jedno je ugovoreni pružatelj usluge skloništa. Skloništu koje nema „koncesiju“ i osigurane javne izvore financiranja ne može se nametnuti obveza obavljanja javnog servisa o vlastitom trošku, a važeći zakon moguće je i tako interpretirati. U ovome pak prijedlogu zakona ovakva formulacija u članku 63, stavku (3) jasno sugerira da se na nedržavne institucije- druge pravne i fizičke osobe tj privatna skloništa- prebacuje obaveza pružanja i financiranja javnog servisa što je protupravno i protuustavno. Skloništa, ako nisu osnovana od strane javnih/državnih institucija, ni u kojem slučaju ne mogu biti dužna pružati uslugu javnog servisa o vlastitom trošku. Uzevši u obzir odredbu članka 63. stavka (3), članak 65. stavak (1) moguće je tumačiti na način da ukoliko postoji registrirano (privatno) sklonište jedinice lokalne samouprave nisu dužne osnovati ali niti financirati sklonište tj. skupljanje i smještaj izgubljenih i napuštenih životinja, nego će u tom slučaju to raditi već registrirana skloništa o vlastitom trošku, kako sugerira članak 63. stavak (3) (!?) U nadi da se radi samo o nespretnoj formulaciji molimo da uvažite sljedeće: Potrebno je jasno, precizno i nedvosmisleno propisati jedinicama lokalne samouprave obvezu osiguravanja sakupljanja i smještaja napuštenih i izgubljenih životinja pronađenih na zemljopisnom području koje obuhvaćaju. JLS-ovima je tako jasno propisano što su dužne financirati a dan im je izbor hoće li samostalno osnovati sklonište ili će sklopiti ugovore o pružanju usluge skloništa s već postojećim skloništima. Tek tada moguće je skloništima koja se financiraju iz javnih izvora propisati obvezu skupljanja i zbrinjavanja životinja tj. pružanja usluge JAVNOG servisa. Pri tome se nikako ne smije zaboraviti u obzir uzeti i ugovorene uvjete, količine i vrstu životinja jer u praksi su mogući slučajevi da JLS-ovi financiraju skloništa ali s nedostatnim sredstvima ili da financiraju sakupljanje i smještaj određenog broja (i vrste) životinja a da je potreba tj. broj životinja koje treba zbrinuti veći od financiranog/ugovorenog. Ni u tim slučajevima ne smije se i ne može nametnuti skloništima da o vlastitom trošku djeluju kao javni servis nego mogu biti dužna obavljati uslugu javnog servisa samo ako za to imaju osigurane javne izvore financiranja. Komentare na ostale članke ovoga dijela zakona kao i konkretne prijedloge izmjena pojedinih članaka dati ćemo pod konkretnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 156 | Dario Čeple | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Otvoreno se protivim članku 57. i 58. jer šteti hobistima i uzgajivačima!A ako se izglasa zakon najviše će štetiti životinjama kojima u ovome slučaju pokušavate zaštititi.Životinje su ne rijetko u puno boljim uvjetima nego u prirodi,mnoge vrste su i očuvane zahvaljujući hobistima i uzgajivačima koji sigurno poznaju bolje te ribe nego stručnjaci koji pokušavaju progurat ovaj zakon,Ovo sve govorim sa stajališta registriranog uzgajivača koji na kraju krajeva sigurno ne bih bio da ne volim ta prekrasna stvorenja!!! | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 157 | Ivana Latković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | PROTIVIM se EUTANAZIJI pasa i životinja u skloništu nakon isteka od 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 158 | Ivana Latković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Ne podržavam Članak 57. i 58. jer ide na štetu strastvenim hobistima i uzgajivačima koji savjesno drže svoje životinje. Oni im osiguravaju najbolje moguće uvjete i paze kome će životinju dati u ruke. Vrste egzotičnih životinja koje držimo odnosno koje se uzgaju nisu uzete iz prirode nego su uzgojene u propisanim uvjetima (govorim o kontroliranom uzgoju a ne o štancerima jer oni ni ne zaslužuju status uzgajivača niti hobista). Prije svega potrebno je definirati što je i na što se sve odnosi pojam EGZOTIČNA životinja/kućni ljubimac. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 159 | Anisja Andričević | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Protivim se uzgoju zivotinja za krzno jer ga smatram nepotrebnim i apsurdnim. Danas krzno nema nikakvu svrhu osim ukrasne, a mislim da se vecina ljudi moze sloziti barem oko toga da nije u redu nekome oduzeti zivot da bi se nekoga ili nesto "ukrasilo". Takva praksa je izrazito nehumana i primitivna i nije joj mjesto u 21. stoljecu. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 160 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | moram opet replicirati...svaka egzotična životinja prolazi kroz karantenu što se tiče akvaristike tu su Glaser i Hustinx neprikosnoveni i imaju stručnjake koji rade na tome,zoonoza je u biti nešto što se može dobiti i od životinja koje su generacijama već na našem teritoriju.Prije 28.g. osobno sam prebolio mononukleozu koju sam dobio od mačke dakle nije egzotična životinja...radim na farmi svinja dakle leptospiroza,tuberkuloza....su isto zoonoze od kojih mogu oboliti,dakle opet je ovo bilo bi kad bi bilo,po tome bi ljudi još jahali na konjima i magarcima,a ne se vozili na biciklama,motorima ili u automobilima....Da li vi kao udruga zastupate interese životinja ili nečeg drugog tj neke financijske pozadine?Udruga Diskusari po ovom pitanju ima puno toga za reći,ali vidim da Vi mlatite praznu slamu sa nekim zakonima drugih država.Da li mi možete točno navesti broj oboljelih od zoonoze u Hrvatskoj koje su dobivene od akvarijskih riba i koliki je to trošak bio za Državu.Da li možete izvući podatak koliko je ljudi ugrizao poskok i koliko je to koštalo državu?Da su ljudi bili upoznati sa zmijama i njihovim ponašanjem i reakcijama smatram da bi i tih slučajeva bilo daleko manje.Molim Vas da se ne upuštate dalje u raspravu u kojoj baratate podatcima koji se Nas uopće ne tiču niti uspoređivati pandemiju ptičje gripe sa uvozom par Papiga..Molim Vas da se ovaj dosta bitan Nacrt zakona izradi kako treba,a ne guranjem podataka koji ne odgovaraju činjeničnom stanju.Ovakvi podatci koji su izneseni i uštede u zdravstvu jednostavno ne stoje... Da ne naklapam o drugim vrstama držat ću se vrste koju i sam držim i jako puno znam o njima.Dakle diskusima se bavim od davne 1992. akvaristikom od 1991.Znači nakon kratkog staža u akvaristici odlučio sam se za kraljeve akvarija.Prije 3.g. uspjeli smo i udrugu osnovati koja širi znanje i pomaže novim članovima u savjetovanju kako i što.Diskusi su inače omnivorne ribe koje spadaju u red ciklida,nisu opasni za našu domicilnu floru i faunu i ne boluju od bolesti koje su zoonoze i koje mogu ugroziti čovjekovo zdravlje.U prirodi žive u toploj vodi 28-32C i avaristi ih i drže u tim uvijetima.Zahtjevaju 40l vode po odraslom primjerku što je također moguće ispoštovati.Dakle zaokružili smo ovime sve ono što je navedeno da bi se trebalo ispoštivati.Ne grize,ne bode i nije agresivna vrsta.Dakle ne stvara prijetnju iako je egzotična vrsta.Volio bih da se negdje može pronači informacija o bijeloj listi životinja,jer govoriti generalno nikad nije dobro. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 161 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Što više čitam komentare kolega terarista i akvarista koji se javljaju u ovoj temi mislim da je očito da je ovo totalno krivi prijedlog zakona i da smo u biti manje više svi se dotakli iste problematike koja nije uključena u nacrt novog zakona.Kako vidim neke kolege su navele ime gosp.Luke Oman-a ne poznajem dotičnog gospodina i nije mi poznat u akvarističkim krugovima,dakle u pravu sam bio da je nacrt pisan od osobe ili osoba koje nisu u doticaju sa ovim hobijima.Akvaristi i terarirsti brinu o svojim ljubimcima,jer iskreno nisam vidio niti jednog guštera,ribicu,zmiju u skloništima ili prihvatilištima za životinje. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 162 | Matija Mesic | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Smatram spornim članak 57., točku (2) koji kaže: „Životinje iz stavka 1. ovoga članka (tj. sve strane vrste, op.a.) mogu držati zoološki vrtovi, korisnici koji koriste životinje u znanstvene svrhe, skloništa za životinje, trgovci životinjama koji imaju sklopljen ugovor za prodaju životinja iz stavka 1. ovoga članka izvan područja Republike Hrvatske samo radi provoza kroz Republiku Hrvatsku.“ Dakle, „skloništa za životinje“ mogu držati strane vrste, a registrirani uzgajivači, vlasnici trgovina i hobisti ne smiju? Znači ljudi koji su utrošili desetke godina vremena, energije i ljubavi u svoj hobi i/ili posao – da ne govorim o ogromnim količinama novca – ljudi koji kompetentno i potpuno legalno drže, uzgajaju i prodaju strane vrste (govorim primarno o akvarijskim i terarijskim životinjama, pticama i ostalim malim životinjama koje uobičajeno držimo kao kućne ljubimce) bit će stavljeni izvan zakona, ostavljeni bez egzistencije i prisiljeni da potraže kruh u drugim zanimanjima (ili državama?) dok „skloništa za životinje“ koja bez izuzetka drže navedene životinje u uvjetima koji znače njihovu polaganu i mučnu smrt u njihovoj skrbi mogu držati strane vrste? Uistinu, onaj tko je pisao ovaj nacrt Prijedloga zakona ne samo da ne poznaje realnu situaciju, već je i slijep na posljedice koje će ovaj dio zakona (članci 57. i 58.) imati na širu javnost, kao i same životinjske vrste obuhvaćene istim. Napominjem da u Hrvatskoj ima preko 300.000 registriranih držatelja spornih (stranih) životinjskih vrsta koji su klijentela velikom broj trgovina koje prodaju hranu i opremu potrebnu za njihovo pravilno držanje. Razvidno je da bi sporni članci nacrta ovog Zakona doveli između ostaloga i do upropaštavanja još jedne privredne grane u Hrvatskoj koja generira značajan promet čime itekako pune gradski i državni proračun. Siguran sam da se ovim člancima zakona neće polučiti nikakav pozitivan efekt (pretpostavljam „zaštita životinjskih vrsta“?) pogotovo kada znamo da velik broj vrsta koje držimo kao kućne ljubimce ugrožen ili istrijebljen u svojim prirodnim staništima (zbog uništavanja staništa usljed prenamjene u poljoprivredne površine, izgradnju infrastrukturnih objekata poput prometnica i sl.) i opstaje isključivo zbog napora zooloških vrtova, predanih uzgajivača i hobista koji ih već desetljećima uzgajaju. Preko 99% svih vrsta kućnih ljubimaca koje se nude na tržištu je posljedica uzgoja, a ne izuzimanja iz njihovih prirodnih staništa – zabrana njihovog držanja u Hvatskoj, a ni šire, neće dakle imati baš nikakav efekt na očuvanje tih vrsta u njihovim prirodnim staništima. - točka 4. - zabranjeno razmnožavanje (?!) - upravo se razmožavanjem u zatočeništvu i edukacijom dolazi do očuvanja vrsta i njihovog genetskog materijala što hobisti rade svojim sredstvima a ne sredstvima drugih poreznih obveznika. U svakom slučaju uzgajivači se trebaju registrirati i zadovoljiti određene tehničke uvjete, ali zabrane neće donijeti ništa dobro. Spominju se nekakve "pozitivne liste" koje će ministar propisati? "Radne skupine" iz svih područja koje se bave životinjama su radile na prijedlogu ovog zakona? Po ovome što tu piše očigledno je da u tim skupinama nije bilo nikoga ko se bavi sa "stranim vrstama", egzotičnim životinjama, akvaristikom ili teraristikom. Kako onda može od tih ljudi netko i biti kompetentan slagati bilo kakvu "pozitivnu listu? (?!) I zadnje i najzanimljivije...javnu raspravu da li zabraniti držanje životinja ili ne ..vodi i moderira gospodin Luka Oman? Sprdačina. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 163 | Barbara Sporiš | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protiv sam eutaniziranja životinja u skoništima nakon isteka "roka" od 60 dana. Long live animals! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 164 | Ružica Špiranec | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se eutanaziji životinja u skloništima nakon 60 dana i smatram da bi životinje u skloništima trebale ostati do udomljavanja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 165 | Ines Šprljan | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67 stavak 3: OBRISATI: Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 166 | Dean Del Bianco | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Članak 56, članak 57 i članak 58 su doslovno zastrašujući i, jednostavno neprihvatljivi. Po njima, a nisam pravni stručnjak, ispada da će zakonom biti zabranjeno posjedovanje, legalna(naglašam ovo, kasnije cu objasniti zasto) kupovina te legalno drzanje zivotinja koje se vec stoljecima drze i prodaju kao kucni ljubimci. Zakon ce prakticno uništiti 2 prekrasna hobby-ja koja se kolokvijalno nazivaju Akvaristika i Teraristika. Veliki se broj ljudi njima bavi, to im je ljubav i strast. Zabranama nikada nista dobroga kroz cijelu povijest nije postignuto. Treba razmisljati o edukaciji, naravno, to je puno puno teži put....ali, jedino znanje i edukacija može pomoći. Teško je prirodu svesti u okvire nekog zakona, a hobby-sti se upravo to trude, sto je vise moguce zivotinju drzati u uvjetima u kojima ona u prirodi zivi. Krajnji cilj hobby-ste bi bas to trebalo biti..i, nitko nam ne moze osporiti ljubav prema zivotinjama. Nitko nema to pravo da se dovede u situaciju da o tome sudi. Ljudi koji su dugo vremena u tom hobby-ju svakodnevno uce i upoznavaju svoje ljubimce, svakodnevno prate znanstvene studije i uvijek su u potrazi za najnovijim otkricima kako bi, upravo tako! svom ljubimcu omogucili sto je vise moguce ugodan zivot, doveli ga do situacije da se pari...jer, znate to, nadam se, parenje zivotinja je moguce samo i ukoliko se zivotinja osjeca dobro i sigurno, blizu ili isto svojim prirodnim okolisem. Sve cete nam to uskratiti? Zakonom cete sve to zabraniti? Moramo svi skupa biti svjesni da su upravo hobby-sti uspijeli spasiti puno vrsta od njihovog prirodnog izumiranja(naravno...opet prouzrokovanog ljudskim djelovanjem!!) Ovim zakonom ce svega toga nestati, nestati ce na zalost i mogucnost edukacije...kojom ce se ljudima, djeci..razbijati mitovi o opasnostima zmija(uzimam kao primjer) te ce, slijedeci puta kada u prirodi sretnu neku od domacih (ZASTICENIH!!!!) zmija, umjesto da je (kao sto se inace desava) instiktivno umlate....mozda ce se, educirani, samo malo skloniti i dozvoliti zivotinji da pronadje svoje skloniste. Sto ce se dobiti ovim i ovakvim zakonom?? Naravno, ljudi koji vole taj hobby sigurno nece nestati, pojaviti ce se naravno crno trziste od kojeg(nota bene!!!) drzava nece imati koristi (placanje PDV-a na prodaju). Desavati ce se neodgovorni uzgajivaci(pazljivo biram rijeci...ne smatram ih takvima) koji ce te i takve zivotinje nekriticki svima i svakome prodavati samo i iskljucivo radi zarade, u pravilu sa pogresnim savjetima o kvalitetnom zivotu zivotinje. Slazem se, toga naravno i danas postoji, neodgovorni, pa i 'legalni' trgovci ce isto tako nekriticki prodati tu i takvu zivotinju bilo kome. To ce se opet rijesavati edukacijom. Na zalost, kao i na svim ostalim podrucjima, vlada pokazuje onu zastrasujucu cinjenicu, strah od pametnih i educiranih ljudi.....a, jedino je edukacija i znanje spas od svega! Oni trunku odgovorniji trgovci ce izgubiti mogucnost edukacije, jer...te i takve, nazovimo exoticne, zivotinje nece moci imati u svojim trgovinama, nece vise moci pozivati vrtice, skole..zainteresirane pojedince kako bi im ispricali pricu o nacinu zivota pojedine vrste, nece je imati priliku dotaknuti, vidjeti u zivo. Ostaju nam Zooloski vrtovi, ima li neki u RH koji ce Vam recimo, dozvoliti, pod strogom kontrolom i postujuci sve sigurnosne i higjenske potrebe, koji ce Vam dozvoliti da dijete takne pitone. Ja za to neznam, ne tvrdim..ali mislim da nema. Upravo ce taj dodir i susret uz pojasnjenje kako zmije funkcioniraju i 'razmisljeju' sprijeciti to dijete da prilikom susreta u prirodi umlati neduznu zivotinju. Uvijek ce postojati neodgovorni pojedinci, neodgovorni trgovci i neodgovorni uzgajivaci....ali, oni jednostavno ne smiju biti razlog za restriktivne zakone. Jednostavno ne smiju! Edukacijom ce svaki hobby-sta, odgovorni trgovac sprijeciti mijesanje riba u akvariju koje ne idu zajedno, objasniti ce njihovo ponasanje. Svaki ce hobby-sta, odgovorni trgovac objasniti zainteresiranima osnovne potrebe bilo koje vrste, bilo akvarijske ili terarijske..i to samo za dobrobit zivotinja. Edikacija i odgovornost! time se mozemo boriti protiv ignorancije i neodgovornosti, kako pojedinaca, tako i trgovaca, uzgajivaca. Ako nekom zainteresiranom objasnite uvjete koja pojedina zivotinja iziskuje..ako i naleti na neodgovornog uzgajivaca, znanjem i edukacijom znati ce prepoznati da se od tog i takvog uzgajivaca ne treba uzimati zivotinja. EDUKACIJA!!!! ovim i ovakvim zakonom jednostavno ce dobrim i dragim ljudima nestati mogucnost vlastitog razvoja, vlastitog hobby-ja.....dobrim i dragim ljudima nestati ce mogucnost edukacije zainteresiranih(nikada to nece biti svi..ali, odgovorno tvrdim, interes za hobby akvaristika i teraristika je godinama vrlo velik!!!) Ja Vas molim, evo..iskreno Vas molim, nemojte nam zabraniti jos ono malo sto nam niste uzeli i zabranili..a, puno nas to iskreno i duboko voli...rekao bi...zivi! Molim vas. I, jos cu Vas nesto zamoliti, nadjite si adekvatnog sugovornika, savjetnika koji istinski i duboko poznaje taj prekrasni hobby svijet...Luka Oman, uz svo duzno postovanje..o akvaristici i teraristici ne moze nista ni pametno ni kvalitetno, smisleno reci. Unaprijed Vam puno puno hvala..i, molim Vas..imajte malo zdravog razuma...molim Vas!¨Ekstremizmi, nikada i nigdje u povijesti nisu nikada nista dobroga donijeli. Kvalitetna rijesenja uvijek proizlaze iz razgovora, slusanja sa razumijevanjem i postovanjem sugovornika, I na kraju, tko ce definirati sto znaci egzoticna zivotinja...naime, uzimam slucajni primjer, Labrador...pas koji je postao ustaljena vrsta kod nas koji porijeklo vuče iz regije St. John's u Newfoundlandu...rekao bi ja, dosta egzoticno??? Aljaški Malamut...isto tako, priznata rasa, postoje registrirane uzgajivacnice..nije li i ona dosta, kao vrsta, egzoticna, naime..potjece sa Aljaske, nama nimalo blizu..i, rekao bi..poprilicno egzoticnog mjesta. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 167 | Ines Šprljan | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Pozdravljam i još jednom podvlačim važnost uvođenja ove odredbe kako bi se s vremenom mijenjala svijest ljudi o tome što je prihvatljivo ponašanje prema životinjama, a što nije i da psi ne trebaju služiti kao dvorišni alarm za prolaznike. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 168 | Petra Stojaković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | NE SLAŽEM SE NITI POD RAZNO SA ČLANCIMA 57. i 58. Ide na štetu hobistima i uzgajivačima koji savjesno drže svoje životinje osigurali su im najbolje moguće uvjete i paze kome će životinju dati u ruke (ako se ista naravno može držati u rukama a da joj se pri tome ne ugrožava život). Vrste egzotičnih životinja koje držimo (uključujem i sebe iako nemam trenutno nikakvu terarističku životinju ali imam ribe koje se smatraju egzotičnima) nisu uzete iz prirode nego su uzgojene u propisanim uvjetima (govorim o kontroliranom uzgoju a ne o štancerima jer oni ni ne zaslužuju status uzgajivača niti hobista) ,dakle navodi da egzotične životinje spadaju u divljinu..oprostite na izrazu tu teoriju okačite mačku o rep...kad smo već kod mački, onda i pse i mačke vratiti u divljinu i prirodu jer su i oni iz divljine . Prije svega potrebno je definirati što je i na što se sve odnosi pojam EGZOTIČNA životinja/kućni ljubimac. Jer,ako gledamo realno,doma ćemo moći držati samo mrave i žohare,koji su u biti terarističke životinje,u biti svi smo mi teraristi samo što neki nisu toga svjesni (a dam se kladiti da je 90% vas pofurilo kipućom vodom mravinjak,zgazilo n broj mrava i zatuklo xyz muhi u ljetnim periodima što znači da bi sami sebe morali kazniti). Sad da se prihvatim akvaristike, dakle,ako držim ribe i uzgajam ih radi svojega gušta i njihove ljepote,po prijedlogu ovog zakona to će mi biti zabranjeno. A sad,obzirom da većina akvarista ima živorotke,kako vi to mislite kontrolirati? Kao što je već spomenuto,da li vi znate koliko se puta samo mjesečno živorotke kote? Da li znate da ženka Guppya (Poecilia reticulata) ne treba mužjaka nakon što je jednom oplodi? Već se može okotiti još barem 2 puta? Da li znate koliko puta ikrašice mogu položiti jajašca? Tko je toliko kompetentan tko može biti postavljen u Odbor koji će određivati koje vrste se mogu držati u akvaristici i teraristici? Koliko je ta osoba stekla iskustva u držanju svih tih životinja? Koliko ima znanja o činjenicama i uvjetima koje svaka vrsta zahtjeva,kakav životni prostor i uvjeti su im potrebni? Ako mu je izvor Google i knjige uzgajivača,mogu vam odmah reći .. to su osnove i smjernice koje se mijenjaju i ne mogu se odnositi na sve životinje,jer niti jedna životinja nema isto ponašanje nego samo slično. Naša je zajednica velika i međusobno si pomažemo savjetima i svatko svojim iskustvom nauči nešto novo,ali zajedno stojimo u tome da ćemo u odabranom ljubimcu uživati i osigurati mu najbolju moguću njegu i život dok je kod nas. Što se tiče prodaje/držanja životinja u dućanu trebaju žešće kontrole i kazne,ALI ne svi (nisam pristrana ni subjektivna nego realna). Kontrolu trebaju trgovački lanci,velike trgovine koje imaju veliki protok životinja, jer manji dućani koji eventualno imaju 2-3 poslovnice će i paziti na životinje koje drže jer se boje za svaku kunu koju trebaju zaraditi,dok velike lance zaboli ona stvar ako krepa pun tank discusa ili pun terarij sirijskih hrčaka ili kaj je agama (Pogona Vitticeps) anoreksična jer ima parazite. Dok će mali dućan osim što će se adekvatno pobrinuti za životinju,pobrinuti se da ne ode u ruke nekom npr. djetetu koje ne zna kaj bi pojelo za doručak ali baš je 100% siguran da hoće kornjaču ili zmiju za ročkas koje eto..mogu nadživjeti njegovu praunučad,pa kad mu dojadi završiti će u prvoj šumi ili potoku. Treba uvesti reda ali pri tome se ne moraju srušiti ljudski snovi i ljubav prema hobiju,RAZMISLITE o tome što će se desiti ako se stavke usvoje,kamo ćete sa svim tim "egzotama"? Pretpostavljam da ćete smjestiti neke..a neke ćete u nedostatku prostora poslužiti drugima za obrok...a nije li to ono čemu se vi protivite? Spomenuti ću da će i onda tek početi masovno uvažanje "na crno" i što ste time postigli ? AMA BAŠ NIŠTA! Slažem se da treba više kontrole,slažem se da nismo svi isti,slažem se da SVATKO ima pravo na svoje mišljenje,ali ako mi POŠTUJEMO vas i vaše izbore i vaše interese i hobije,POŠTUJTE i VI naše! NE PODRŽAVAM : - eutanaziju niti u kojem obliku OSIM ako je životinja teško bolesna ili ozlijeđena i ne može joj se pomoći da preživi - testiranje životinja - držanje divljih životinja osim ako se drže do ozdravljenja ili nisu sposobne samostalno preživjeti I još nešto.... Tražim bolje i detaljnije preglede pri odlukama kome se dodjeljuju financije gradova kada su u pitanju životinje,veliki plakati i reklame koje koštaju i plaćaju se tim novcem mogu se iskoristiti za kupovanje potrepština za nezbrinute životinje,mogu se iskoristiti za otvaranje novih ili proširivanje postojećih skloništa za životinje,postavljanje krova pod kojim se mogu sakriti od sunca i kiše,plaćanje nakupljenih troškova kod veterinara itd. To je daleko korisnije od billboard-a koji će za par tjedana isprati kiša. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima i dijelovima Zakona. |
| 169 | Marija Plentaj | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 170 | Ines Šprljan | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | članak 23, 1, 6: za provođenje pokusa, za skrb o pokusnim životinjama i usmrćivanje pokusnih životinja na mjestu provođenja pokusa mora biti osigurano dovoljno odgovarajuće obrazovanog i osposobljenog osoblja - potrebno je propisati stručno obrazovanje i minimalan broj osoba koje njime raspolažu | Prihvaćen | Člankom 32. Zakona određuje se kakvo je obrazovanje potrebno za osoblje koje oblikuje, planira i osmišljava projekte. Člankom 33. Zakona određeno je da osoblje pravnih ili fizičkih osoba iz članka 13. stavka 1., članka 24. stavka 1. i članka 27. stavka 1. ovoga Zakona mora, u skladu s poslovima koje obavlja, biti osposobljeno za provođenje pokusa na životinjama, oblikovanje pokusa i projekata, skrb o životinjama i usmrćivanje životinja. Sve osoblje koje radi navedene poslove mora biti osposobljeno. Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 171 | Filip Mak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Kao prvo nadam se da netko ovo čita, e ako čita onda ovako : PROTIVIM SE Članku 57. i Članku 58. jer smatram da nije uredu da nas koji se bavimo AKVARISTIKOM i TERARISTIKOM ovako oštetite jer svatko od nas koji se time bavimo proučavamo te životinje, dajemo im dobre uvjete za život, širimo dalje stečeno znanje o njima i nikome ne činimo zlo niti nikoga ne oštećujemo i mi kao takvi širimo najviše svijest o tim životinjama koje imamo i što je najvažnije rušimo zastarjele mitove o istim i ljudima te životinje pokazujemo kakve su zapravo i upravo s time mi kao ljudi koji se bavimo s akvaristikom i teraristikom najviše štitimo te životinje. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 172 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Sada čitam sve komentare i vidim da se svi vežu na konje,pse,mačke,činčile i ostale životinje koje se drže radi krzna. Niti jedan komentar nisam vidio vezan za egzotične životinje,tj akvaristiku i teraristiku. Ta dva Članka zakona 57 i 58. su pisana ajmo reći od osobe ili osoba koje nisu uopće upućene u problematiku akvaristike i teraristike i opcenito vezno za taj hobi.Svaki akvarista ili terarist drži te životinje,jer mu je stalo do toga i voli te životinje,a nikako da bi ih ubijao,osakaćivao ili donosio bol ili patnju tim životinjama.Svaki akvarista i terarista je upućen u držanje i brigu za te životinje i mislim da se tu nema što dodati.Dakle načelno sam da se ta dva članka preprave i da se donesu u kordinaciji sa udrugama akvarista i terarista.Čisto sumnjam da u udruzi koja predlaže ovakav zakon ima netko od akvarista i terarista.Na kraju krajeva nama su oduzeta nasa ljudska prava,jer samo su akvaristi i teraristi totalno zakinuti.Vjerujem da ćemo biti kontaktirni prije konačne odluke. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 173 | Ines Šprljan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Izričito sam PROTIV prijelaznog roka koji je određen za prestanak uzgoja činčila te za njihovo zbrinjavanje u roku od godine dana. Prijelazni rok koji će ipak biti potreban jer će dio ljudi nekim čudom ipak ostati zatečen situacijom kako se "odjednom" nešto više ne smije - pod ovime mislim na uzgoj činčila radi krzna - dakle, prijelazni rok ne bi trebao trajati više od 6 mjeseci - dakle 3 mjeseca koja će uzeti u obzir trajanje skotnosti i 3 mjeseca potrebna da se životinje zbrinu uz izričitu zabranu usmrćivanja životinja u navedenom roku radi njihova krzna i u komercijalne svrhe. Također je potrebno propisati način zbrinjavanja tih životinja ili životinje uzeti od uzgajivača na daljnju skrb u vrst skloništa za činčile koje kod vlasnika ne mogu ostati u funkciji (kućnih) ljubimaca. Ono što se točno ne propiše ostavlja puno prostora improvizaciji, a to nikad ne završi dobro po životinje. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 174 | Mirta Vidanec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam zabranu uzgoja životinja za krzno, bez produljenja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 175 | Alenka Rogić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | NE usmrćivanju životinja u skloništima nakon 60 dana. Osobama koje uzmu psa iz skloništa produžiti rok (iz praktičnih razloga, neradnih dana i sl.) za prijavu psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti na tri dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 176 | Alenka Rogić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Odredbu o označavanju pronađenih pasa u roku od 24 sata u praksi je teško ili nemoguće provesti. Predlažem da se rok produži na tri dana. | Prihvaćen | Člankom 66. Zakona se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište. |
| 177 | Vedran Romac | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Argumentiranje protiv zabrane uzgoja činčila, koje se može čitati u proteklim komentarima, je savršen i uobičajen primjer manipulacije unutar rasprave. Takve primjere nalazimo u svim mogućim ljudskim raspravama, na svim razinama ljudskih odonsa i interakcija. Gospodo uzgajivači, definitivno sa sobom vodite slona od argumenata koje ovdje navodite. Krećete od individualne razine a to je preživljavanje, opstanak vlastitih obitelji, što bi trebalo naglasiti velik teret odgovornosti na odlučiocima o ovom zakonu, uz implikaciju težine krivnje ukoliko odluka bude bila protiv vašeg interesa. Ispod takvog argumenta nalazi se, upakirana, otprilike ovakva parola „Naša djeca će umrijeti od gladi, a to ćete vi nositi na savjesti!“. Potom prelazite cjeli niz argumenata kao što je upiranje prstom u prakse raznih zemalja, prikazivanje situacije u kojoj su uzgajivači zapravo zaslužni za opstanak cijele jedne životinjske vrste (pa se skoro gubi jasan pogled radite li vi vaš posao zbog profita ili zbog osobnog osjećaja misije spašavanja jednog malog dijela svijeta u kojem živimo). No veliko finale vašeg argumentiranja uvijek je na pojmovima „iseljavanje mladih“, „hrvatski ljudi“, „hrvatska država“, „hrvatsko gospodarstvo“. Kad se takav „grand finale“ argumentiranja slijepi s poveznicma kao što su npr. „strani investitori“, što je otprilike kolektivna podsvjesna šifra za „Ima spasa!“ narodu koji već toliko dugo živi u stanju tjeskobe zbog neizvjesne gospodarske (a time i osobne) budućnosti, i očajno očekuje bilo kakvu vijest o boljoj sutrašnjici, onda vaša argumentacija zaista postaje slon...ako shvaćate da ga korisitm kao metaforu za najveću kopnenu životinju. S druge strane, protivnike uzgoja, osobito Udrugu „Prijatelji životinja“, pokušavate prikazati ili kao dio jedne opake i dobro prikrivene urote, koja djeluje kao financijski dobro podmazana teroristička ćelija a sve u cilju uništavanja same države i naroda, ili, ako joj pak i ne želite pridavati toliki značaj, kao smiješnu ali poremećenu interesnu skupinu okupljenu oko vama potpuno neshvatljive etike i morala. Po vama bilo tko tko zagovara prestanak ostvarivanja profita na izradi potpuno nepotrebnih luksuznih odjevnih predmeta, a koji počiva na patnji i ubijanju životinja koju bi bilo koje dijete ovog svijeta, i većina odraslih ovog svijeta, držalo u vlastitim rukama kao apsolutnog ljubimca, spada ili u najopakiju urotu protiv svega vrijednog i svetog, ili se uklapa u neku kategoriju psihijatrijskog poremećaja. Ali stvari su zapravo vrlo jednostavne. Primjer vašeg argumentiranja zapravo je samo jedan mali uzorak za ono što se događa npr. na globalnoj razini u tzv. ratu između grupa i pojedinaca koji se bore za zaštitu okoliša, pokušavajući uvesti određene restrikcije i ograničenja, i suprostavljene strane koja napada iste argumentima usporavanja gospodarskog rasta, neosjetivosti za ljude i njihov boljitak itd.. I svaki put kada prva strana nastupi na način „ Hajdemo malo pogledati u budućnost i prestanimo s praksom koja je nepotrebna / okrutna / uništavajuća...da, tranzicije i promjene nisu jednostavne ali ih moramo učiniti...“, druga strana tuče sa svim mogućim argumentima pretvarajući ih u udarce koje pokušava plasirati što niže. Deset godina, gospodo, deset godina...toliki period za tranziciju... Oke, hajdemo ovako: vi mi otvorite vrata vaših „farmi“ i cijelog procesa koji prakticirate, osobito posljednje faze, ubijanja činčila a potom i deranja kože / krzna. Meni pustite da snimim video zapise. Onda ćemo sjesti zajedno da imate nadzor nad montažom tih zapisa. Ja neću editirati video niti jednim slovom, niti ičim drugim. Ali nećete niti vi. Kada video bude gotov, postaviti ćemo veliki ekran u kombi koji ima klizna bočna vrata i riještiti izvor struje, napajanje. Izabrati ćemo tri punkta u bilo kojem gradu; jedan vrtić, jednu školu i glavni trg, i otići tamo. Vi obucite bundu od oderanih činčila. Reprezentativno. Ja ću obući dobru sportsku zimsku jaknu, neki malo jači brend, dobar dizajn. Ili možda dobar kaput od prirodnih materijala. Reprezentativno. S jedne strane ekrana stanite vi. S druge ću ja. I kad je najfrekventniji period, za sva tri punkta, vrtimo video. Zajednički. A na pod, točno ispod ekrana, i točno između vas i mene, staviti ćemo jedan mali kavez i u njega samo jednu, samo jednu jedinu činčilu. S bilo koje od vaših farmi. Vi ćete imati slobodu da govorite i na upite iznosite svu vašu argumentaciju, od obiteljskog preživljavanja, do hrvatskog naroda i urote protiv njegovog napretka i opstanka. Ja neću reći niti riječ. Ako me netko nešto pita samo ću rukom pokazati na ekran, na malenu činčilu u kavezu i na vašu bundu. To bi bio, zasigurno, zanimljiv socijalni eksperiment. I ishodi bi bili zasigurno zanimljivi. Možda ćete shvatiti jednoga dana da je u našoj kompletnoj ljudskoj povijesti upravo odsutnost etike iz gospodarstva i onoga što zovemo „progres“ dovelo cijeli naš ljudski svijet, i kompletnu planetu na kojoj živimo, u situaciju plesanja po rubu kolapsa i tiho beznađe. Etika se ne provodi samo na makro razinama. Ona se živi u svakodnevnom, individualnom životu i s njom se i privređuje. Pri tome se ne gleda lakši put niti linija manjeg otpora. A deset godina je bio zaista, zaista širok manevarski prostor. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 178 | Dora Šperac | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja životinja za krzno, bez produljenja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 179 | Filip Mak | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Kao prvo nadam se da netko ovo čita, e ako čita onda ovako : PROTIVIM SE Članku 57. i Članku 58. jer smatram da nije uredu da nas koji se bavimo AKVARISTIKOM i TERARISTIKOM ovako oštetite jer svatko od nas koji se time bavimo proučavamo te životinje, dajemo im dobre uvjete za život, širimo dalje stečeno znanje o njima i nikome ne činimo zlo niti nikoga ne oštećujemo i mi kao takvi širimo najviše svijest o tim životinjama koje imamo i što je najvažnije rušimo zastarjele mitove o istim i ljudima te životinje pokazujemo kakve su zapravo i upravo s time mi kao ljudi koji se bavimo s akvaristikom i teraristikom najviše štitimo te životinje. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 180 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Nadodao bi da mi kao udruga djelujemo na spašavanju vrsta koje u prirodi izumiru.Xingu diskusi izumiru i nema ih ,a mi kao udruga radimo na očuvanju vrste,širimo spoznaje i savjetujemo naše članove.Ove stavke zakona pišu ljudi koji nemaju veze sa akvaristikom i teraristikom.Naprosto neke egzotične vrste u prirodi izumiru,pogotovo vrste oko Belo Montea,da li ste možda ušli u tu problematiku???Mislim da nemate baš neke ideje o čemu pričam.Svaki hobi koji djeluje kroz nekakvo udruženje ima smisla i daleko plemenitiji cilj,od lupetanja bez veze...Da li ste kontaktirali udruženja akvarista i terarista za pomoć pri izradi ovoga nacrta?Da li ste upoznati sa problematikom?Da li znate koliko puta se živorotke kote tokom kalendarske godine?Mislim da sam Vam time dao nekoliko dana da pregledate google i potražite odgovore.Dakle problematika akvaristike i teraristike su daleko šire da bi stale u dva članka zakona.Nadam se da će se o ovome očitovanje izvršiti na način da se naprave izmjene,jer kao ovakve ne vode ničemu,a najmanje dobrobiti životinja. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 181 | Ivana Lunka | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Protivim se produljenju roka do 1.1.2018. za preostale uzgajivače činčila koji su imali desetogodišnji period prilagodbe novom zakonu, što je zaista rijetka praksa. Takva odredba bi bila izrugivanje svim onim uzgajivačima koji su do sada odustali od uzgoja u skladu sa Zakonom koji je važeći. Uzgoj životinja za krzno je izrazito okrutna djelatnost i većina civiliziranih naroda i država, posebno u zapadnoj Europi je ili već odustala ili je u toku prijelaz na potpunu zabranu uzgoja, pa smatram tako da je i kod nas svako odugovlačenje sa primjenom zakonske odredbe donešene prije deset godina u suprotnosti sa svim pozitivnim tekovinama modernih država i društava. Ivana Kovačević | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 182 | Mario Huzjak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja zbog krzna. Protiv sam produljivanja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 183 | Alenka Rogić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da je razdoblje od deset godina bilo više nego dovoljno za prilagodbu uzgajivačima životinja za krzno i da bi se napokon trebali izdići iz mentalnog sklopa kamenog doba kada su ljudi hodali zaogrnuti oderanim životinjama. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 184 | Maja Balaš | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja SVIH životinja za krzno (uključujući činčile), bez produljenja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 185 | Mario Huzjak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam komentare Prijatelja životinja. Protiv sam uzgoja činčila za krzno i protiv produljivanja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 186 | Bernard V. Franolic | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Čini mi se pomalo apsurdnim i lakrdijaškim da uopće moramo raspravljati o tome ukinuti li zabranu uzgajanja životinja zbog krzna (ili bilo kakvog drugog iskorištavanja životinja) ili ne. Žalosno je da je Hrvatska stupila u Europsku uniju samo u teoriji i na papiru, dok se u praksi krše zakoni koji su već na snazi, a sve ono što je vrijedno postignuto i ozakonjeno i prije spajanja s naprednijim svijetom sjevero-zapadne Europe nastoji se razvodniti ili baciti u kanalizaciju. Prijedlog ukidanja (ili odgađanja) zabrane uzgoja životinja zbog krzna izrugivanje je Europi i nama samima. No, ono što je još više frapantno jest činjenica da se pokušaji rušenja i kršenja zakona nastoje nagraditi od strane hrvatskih vlasti. Dokle, Hrvatska? Nije li ovo pravi trenutak za reći NE KRZNU, a s vremenom ovu zabranu proširiti sličnim zabranama i na ostale društvene anomalije koje su se nekim čudom zadržale kao tekovine neciviliziranog razdoblja prošlosti, i kao takve se također moraju i trebaju korigirati? | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 187 | VLATKA BALAŠ CERJAK | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Uzgoj životinja radi krzna neprihvatljiva je i sramotna praksa, moralno i etički nedopustiva. Zalažem se za potpuni prestanak zabrane uzgoja svih životinja za krzno. Drago mi je što je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo mišljenje preko 100 udruga (a koliko samo osoba stoji iza svake te udruge), poznatih osoba, veterinara, domaćih i inozemnih institucija i organizacija, intelektualaca, EU parlamentaraca i ostalih, odnosno velike većine javnosti. U knjizi Why Animal Suffering Matters: Philosophy, Theology, and Practical Ethics, autor navodi činjenicu da je najgori vizualni podražaj slika djece i životinja kako pate. Razvoj vizualnih medija i sukladno tome osvještavanje ogromnog broja ljudi o tamnim stranama životinjskom uzgoja (a kakve druge strane i postoje?), omogućilo je kritički stav i tešku osudu takvih industrija. Na prvoj se meti, logično, našao uzgoj životinja zbog krzna, praksa koja je krajnje nemoralna i po predviđanjima stručnjaka industrija koja će se najbrže iskorijeniti baš kao što su se u povijesti druge okrutne i nepotrebne prakse. Uzgajivači činčila koji su svjesno odlučili ne prestati s uzgojem unatoč zabrani (nekoliko je njih čak i javno priznalo da su uzgajivačnice otvorili za vrijeme zabrane, odnosno prijelaznog razdoblja), dobili su još jednu godinu prava na uzgoj. Prijedlog iznesen u Zakonu da im se odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine potpuno ne odobravam jer je 10 godina bilo sasvim dovoljno. Zbog globalne osude uzgoja životinja radi krzna, irelevantnosti krznene industrije za hrvatsko gospodarstvo, podrške domaće javnosti, političara, javnih osoba i modne industrije inicijativi za zabranu uzgoja krznaša te političkog ugleda Hrvatske u Europskoj uniji i svijetu, nužno je u Zakonu o zaštiti životinja zadržati postojeću odredbu o zabrani uzgoja svih životinja za krzno, pa tako i činčila. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 188 | Ana Petricic | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Čvrsto se protivim uzgoju činčila i bilo koje druge životinje radi ubijanja za proizvodnju krzna! Ovo je stav većine hrvatskih građana, unatoč snažnoj promociji koju u nekim od komentara na ovaj zakon možemo pročitati od uzgajivača činčila. Ovakav prijedlog zakona direktan je pokazatelj ukorijenjene korupcije na svim razinama ove države. Javna je tajna da je bivši ministar g. Jakovina, odnosno njegova supruga Sandra Petrović direktno povezana te u bliskim odnosima s uzgajivaćima činčila s područja Virovitice, te je članak o produljenju prijelaznog roka upravo poslijedica pogodovanja navedenoj skupini. Kako je moguće da se u stručnom Povjerenstvu u Ministarstvu poljoprivrede koje radi na nacrtu zakona za ZAŠTITU životinja, nalazi čovjek koji uzgaja životinje radi UBIJANJA za krzno?!? Uzgajivači činčila imali su i više nego dovoljno vremena (10 godina!!) da se prilagode zabrani, te da se preorijentiraju na nešto drugo. Nema nikakvog opravdanja niti utemeljenog objašnjenja da se produlji prijelazni rok, osim toga da se kupuje vrijeme kako bi se kasnije ukinula zabrana. Ljudski nemoral u Hrvatskoj nažalost nema granica, a objašnjenja koja ovdje daju uzgajivači činčila su ništa drugo nego smiješna i žalosna. Apsolutno podržavam smijer u kojem ide ovaj zakon, da se zabrana uvede, međutim ne slažem se sa stavkom koji predviđa produljenje roka. I da odgovorim stanovitom g. Bruno Ivančanu koji spominje da mladi napuštaju Hrvatsku: mi mladi ne napuštamo Hrvatsku zato što se u njoj zabranjuje uzgoj radi krzna, već zato što se dozvoljava da ljudi poput Vas sjede u stručnim povjerenstvima, zato što su interesne skupine i korupcija ono što upravlja Hrvatskom. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 189 | Maja Lazarus | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | U stavku 1 dodati "poslijediplomskim doktorskim studijem" tako da stavak glasi: "Oblikovanje, planiranje i osmišljavanje projekata mogu provoditi osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem ili poslijediplomskim doktorskim studijem, a s obzirom na područje...." | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 190 | Nada Fatušić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Želim da se ukine stavak 3. članka 67. Zakona, jer se ne slažem da se životinje eutanaziraju nakon 60 dana boravka u skloništu. Ne želim da se uopće ubijaju životinje iz skloništa. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 191 | Zoo Hobby d.o.o. | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | Stavka (1) - ne vidimo razlog ukidanja prodaje "pitome vretice" - sam naziv životinje "pitoma vretica" govori da su životinje iznimno pitome i isključivo u dućane dolaze iz registriranog uzgoja (cijepljene protiv bjesnoće i čipirane) i drže se u primjerenim nastambama za tvorove uz specijalnu hranu isključivo za njih. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 192 | Zoo Hobby d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Stavka (2) - nadodali bi da se životinje mogu držati u osim u već navedenim ustanovama i u: Specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce (Pet Shop). Ovo pišemo jer se u članku implicira da će se zabraniti sve strane vrste ( a to su sve akvarijske tropske ribice i reptili ) za koje svake godine uredno mi naša sestrinska firma Accredo d.o.o. ishodujemo dozvolu od ministarstva zaštite okoliša, koje na osnovu saznanja i znanstvenih proučavanja istu i izdaje.Naglašavam da za sve egzotične životinje kao i za akvarijske ribe imamo specijalne nastambe i akvarije koje sadrže sve potrebno za držanje istih. Isto tako sve egzotične životinje kao i akvarijske ribe dolaze iz uzgoja. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 193 | Danijela Meštrović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ne želim da u Hrvatskoj bude dozvoljeno uzgajati činčile ili bilo koje druge životinje radi krzna i protiv sam produljivanja prijelaznog razdoblja. Prilikom ubijanja činčila plinom dolazi do gušenja, grčenja mišića i bolnog glasanja životinja. Ostale metode ubijanja činčila su injekcija od 5 ml 40-postotne otopine kloralhidrata u trbušnu šupljinu, elektrokucija (koristeći elektrode postavljene na uši ili njušku i nogicu), lomljenje vrata, ubijanje projektilom u mozak (projektil prodire u cerebralni korteks) ili kloroformom (gušenje dok se nalaze u komori zasićenoj kloroformom). Eto uz kakve se žrtve tu okreće novac. Nije mi jasno kako uzgajivači mogu mirno spavati. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 194 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podrške organizacija i institucija zabrani uzgoja činčila i drugih životinja za krzno Povodom prijedloga Ministarstva poljoprivrede 2015. godine da se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja ukine zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna uvođenjem izuzeća za uzgoj činčila (koje se u Hrvatskoj jedine i uzgajaju za krzno), domaće i inozemne institucije i organizacije uputile su dopise Ministarstvu i/ili našoj udruzi. Stručna mišljenja i dopise vezano uz izuzimanje činčila iz zabrane uzgoja životinja za krzno poslali su: Intergroup on the Welfare and Conservation of Animals (Međuskupina za dobrobit i zaštitu životinja) – pismo g. Janusza Wojciechowskija, zastupnika u Europskom parlamentu i predsjednika, bivšem ministru Jakovini. Intergroup on the Welfare and Conservation of Animals je radna skupina koju čine europski parlamentarni zastupnici koji imaju izravan uvid u zakone i praksu uzgoja životinja zbog krzna u svim članicama EU-a. Grupa je jedna od prvih osnovanih i s najduljim radom u sklopu Europskog parlamenta, a broji stotinjak članova: http://bit.ly/2c42vgV Ministarstvo zaštite okoliša i prirode: http://bit.ly/2cjwXFS Ured za dobrobit životinja Hrvatskog veterinarskog instituta: http://bit.ly/2ccwLI9 Nizozemsko Ministarstvo ekonomije - prijevod dopisa: http://bit.ly/299ZRsp ANIMA MUNDI (Republika Makedonija) uime još šest organizacija za zaštitu životinja: http://bit.ly/2bXdyfF One Voice (Francuska): http://bit.ly/2c78z6G Zelena akcija: http://bit.ly/2c6FJDH Udruga BIOM: http://bit.ly/2ch4WQw Djurens Rätt (Švedska): http://bit.ly/2cjzRu4 Zaklada Brigitte Bardot (Francuska): http://bit.ly/2cFElxa FOUR PAWS International (Njemačka/Austrija): http://bit.ly/2cFDEUt OVMPH (Odjel veterinara male prakse Hrvatske) – CSAVS-a, Hrvatske veterinarske komore: http://bit.ly/2c6Gg8P ADDA (Španjolska): http://bit.ly/2cnWxYN FFSA (Južnoafrička Republika): http://bit.ly/2cACsxB PETA Germany: http://bit.ly/2bXD7dD EDEV (Nizozemska): http://bit.ly/2cjyN9M Bont voor Dieren (Nizozemska): http://bit.ly/2bXeyAn Henk van Gerven, član nizozemskog parlamenta i jedan od inicijatora zabrane uzgoja životinja za krzno u Nizozemskoj, o čemu opširnije piše u dopisu koji je uputio ministru poljoprivrede: http://bit.ly/2bSCPBA Fur Free Alliance (FFA) – međunarodna organizacija koja okuplja 41 organizaciju za zaštitu životinja i milijune podupiratelja diljem svijeta. FFA aktivno prati zakonske promjene vezane uz uzgoj životinja radi krzna. Organizirala je u Europskom parlamentu predstavljanje dva detaljna izvještaja o praksi uzgoja i trgovine krznom u Europi te izvještava o slučajevima s farma na kojima je utvrđeno kršenje dobrobiti životinja: http://bit.ly/2cFE5hK. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 195 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podrške osoba iz kulturnog i akademskog života zabrani uzgoja činčila i ostalih životinja za krzno ''Podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja zbog krzna. Na Filozofskom fakultetu u Splitu studenti imaju mogućnost pohađanja više kolegija na kojima se tematizira etika, a etika kao temeljna disciplina filozofije nije važna samo za razvoj svakog filozofa, već i za naše društvo u cjelini, a zasigurno se etičan pristup ogledava i u odnosu čovjeka prema svim živim bićima. S pogleda etike i morala smatram da uzgoj životinja zbog odjevnih predmeta nije opravdan u doba kada nailazimo na jednako kvalitetne odjevne predmete nastale bez nečije patnje.'' prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu ''Ponosan sam što je Hrvatska donijela zakon o zabrani uzgoja životinja zbog krzna i ne vidim nikakav razlog da se iz tog zakona izuzmu činčile. Dajem potpunu podršku ovoj kampanji udruge Prijatelji životinja.'' Darko Rundek, glazbenik, dipl. redatelj kazališta i radiofonije, glumac ''Sva bića osjećaju. Sve je zapravo živo – kamen, drvo, cvijet... Mala djeca to znaju i bez da su o tome čitala ili čula, jer osjećaju Istinu. Slikovnice i knjige za djecu pune su životinjskih likova koji komuniciraju, proživljavaju i manifestiraju emocije i osjećaje jednako kao i ljudi. Poistovjećuju se s likovima životinja te, kroz njihove doživljaje i pustolovine, identificiraju se i uče komunicirati sa sobom i svojom okolinom. Danas, u vrijeme interneta i raznovrsnih medija koji prenose informacije i slike, nitko ne može reći da ''nije znao/znala'' da životinje osjećaju, da iskazuju osjećaje ne samo za svoju vrstu već i za druge vrste u njihovom carstvu! Često smo zatečeni i dirnuti reakcijama životinja koje izražavaju suosjećanje i ljubav, brižnost, strah... Pitam se: ''nisu li zapravo životinje evoluirale u odnosu na ljudska bića?'' Doista, nitko se danas više ne može opravdavati na neznanje, već samo na ravnodušnost, što zapravo vodi do bešćutnosti. Empatija ili suosjećanje, predmet je koji je nužno uvesti u svaku odgojnu i obrazovnu instituciju koja radi s djecom i mladima! U tome pravcu kreće se svaka prosperitetna, visoka i Prava Civilizacija. Zalaganje za prava svih životinja znači i zalaganje za slobodu ljudi u cjelini... U potpunosti podržavam svaku gestu koja vodi oslobođenju od patnje životinja, na bilo kojoj osnovi, a u ovom slučaju od uzgoja i zatočeništva malenih činčila.'' Dražen Jerabek, prof. likovne kulture i ilustrator Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek ''Nekoć sam nosila bunde. Tada sam imala svijest samo o ugroženim vrstama te sam sa zgražanjem gledala na ubijanje tih životinja u svrhu izrade odjeće. Tijek mojeg osvještavanja do danas događao se pristupom informacijama o proizvodnji odjeće životinjskog izvora. Postala sam strogi pobornik prava životinja da žive u skladu s prirodnom okolinom svoje vrste. Danas smatram da ne smijemo iskorištavati bilo koja živa bića, tj. ubijati ih za bilo kakvu korist, bila to odjeća, hrana ili kozmetika, a pogotovo za uzgoj u svrhu sportskog lova. Smatram da na to nemamo pravo. Zakoni trebaju biti ispred osviještenosti društva u kojemu živimo. Tko smo mi da razmnažamo i odlučujemo o živom biću?'' prof. art. Dunja Vejzović, operna primadona i glazbena pedagoginja ''Uzgoju činčila i drugih ne-ljudskih životinja u svrhu proizvodnje krzna oštro se protivim na temelju svog uvjerenja da je svaki oblik iskorištavanja, mučenja i ubijanja ne-ljudskih životinja etički nedopustiv i da bi stoga trebao biti i zakonski zabranjen. No, budući da se nalazimo u fazi epohalne tranzicije prema novom, biofilnom svjetonazoru, te odgovarajućim etičkim i pravnim principima i normama, spreman sam raspravljati o poboljšanju postojeće pravne regulacije i diferencirano pristupati pojedinim segmentima iskorištavanja, mučenja i ubijanja ne-ljudskih životinja. U tom pragmatičnom pogledu, smatram da je uzgoj činčila i drugih ne-ljudskih životinja u svrhu proizvodnje krzna na vrhu liste onih stvari koje se, bez ikakvih posljedica za ljudski život, može odmah zabraniti. Naime, ovdje se neka živa bića iskorištava, muči i ubija (i to na osobito divljački način) ne zbog zadovoljenja nekih vitalnih ljudskih potreba kao što su prehrana ili liječenje, nego zbog čistoga luksuza i zabave, tako da je taj aspekt industrije smrti u rangu s besmislenom i okrutnom eksploatacijom životinja u cirkusima, zoološkim vrtovima i lovstvu. S obzirom na prethodno rečeno, bezrezervno podržavam sve akcije koje su usmjerene na umanjivanje količine patnje i umiranja ne-ljudskih životinja, pa tako i akciju fokusiranu na činčile. Zabrinjavajuće je da pravna regulacija statusa ne-ljudskih životinja i njihovih prava nazaduje, usprkos nadama da će ostvareni napreci biti sačuvani i da će se poduzimati daljnji civilizacijski, kulturni i društveni proboji na tom polju.'' prof. dr. sc. Hrvoje Jurić Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ''Svog sina učim da su sva živa bića jednako vrijedna i da svi imaju pravo na život. Zna sve o prirodnom odabiru i hranidbenom lancu i razumije da će nekada netko stradati za dobrobit drugoga. Nikad nije čuo za Maslowa i hijerarhiju potreba, ali intuitivno to interpretira kroz osnovne fiziološke potrebe; Bambijevu mamu ubili su lovci jer su bili gladni (zasad ne ulazeći duboko u promišljanja o tome jesu li mogli jesti i nešto drugo!)… I sviđa mi se to kod njega; ta naivnost i nevinost – i muči me to što ću mu morati jednom pojasniti da ponekad živa bića stradaju i zbog zadovoljenja nekih drugih potreba - poput prestiža i odobravanja drugih. Mislim da će to teško prihvatiti. A meni je teško zbog toga. Puno učim uz svog sina. Nisam se previše angažirala oko ekologije dok nisam počela razmišljati kakav ću svijet ostaviti za njega. Nisam ni znala koliko ima zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta dok se on nije počeo interesirati za njih. I vjerojatno ne bih previše pažnje pridavala ovoj akciji da ne razmišljam o tome kako bi on reagirao na to. A on, kad šećemo po vani spašava gliste i puževe i odnosi ih u travu da netko ne stane na njih. Naljutio se na baku jer je zgnječila mrava u kuhinji. Spava s cijelom hrpom plišanaca, na čelu sa žabom gatalinkom i pjegavim daždevnjakom; kad mu ispričam za ovu akciju, sigurna sam da ćemo obitelj plišanaca proširiti i za jednu činčilu. I super mi je to. Sviđa mi se da je u ovoj ranoj dobi osjetljiv na druge i želim da takav ostane i kad odraste... Moj sin je jedinstven i u mnogočemu poseban, ali mislim da u ovom nije iznimka; većina njegovih vršnjaka iz vrtića reagira slično kao i on – čitaju priče i gledaju predstave u kojima su životinje glavni likovi, a tete ih svakodnevno pokušavaju naučiti temeljnim ljudskim vrijednostima. I upijaju kao spužve. I polako postaju prekrasni mali ljudi na kakvima svi priželjkujemo da ostane svijet. Ali to se valjda negdje putem odrastanja izgubi, zatomi, zaboravi… jer i prije 30-40-50 godina, djeca su bila djeca – neiskvarena, dobrohotna, empatična - a danas ipak neki od njih pokušavaju mijenjati zakon o zaštiti životinja stavljajući pritom u fokus neke druge motive, manje ili više različite od onih prema kojima su se vodili u djetinjstvu. I ne mogu se oteti dojmu da bi nam svima bilo bolje da malo više slušamo dijete pored sebe. Ili dijete u sebi. I ponovno osvijestimo temeljne ljudske vrijednosti koje su nam usađivali još u vrtiću. U tom duhu – slušajući dijete pored sebe (i ono u sebi) – podržavam kampanju udruge Prijatelji životinja usmjerenu na zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna.'' dr. sc. Koraljka Modić Stanke Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ''Kao osviještena ekofeministica i veganka, izražavam oštro neslaganje s ukidanjem zabrane uzgoja životinja za krzno i dajem punu podršku nastojanjima svih udruga koje inzistiraju na tome da zabrana ostane. Više je nego ironično da se u ovakvoj ekonomskoj situaciji, u kojoj ima toliko egzistencijalno ugroženih ljudi, država brine kako da održi proizvodnju autentičnog krzna ne bi li utažila potrebe očito imućne populacije.'' prof. dr. sc. Lada Čale Feldman Redovita profesorica Katedre za teatrologiju i dramatologiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ''Žao mi je da 2016. godine Hrvatska nazaduje u pogledu odnosa ljudi prema životinjama. Umjesto da širimo prostor slobode, prostor prava životinja, zbog interesa pojedinaca i skupina i njihove sprege s političarima, danas se moramo boriti za stupanje na snagu odredbi vezanih uz zabranu uzgoja životinja radi krzna. Hrvatska na taj način pokazuje zabrinjavajuće nazadovanje u odnosu na političke trendove u Europskoj Uniji. Podsjećam da se u čl. 13. pročišćene inačice Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da su životinje čuvstvena bića, zbog čega Unija i države članice ''punu pažnju posvećuju zahtjevima za dobrobit životinja''. Životinje imaju intrizičnu vrijednost, a mi ljudi kao jedna od mnogobrojnih vrsta na planeti Zemlji dužni smo se odnositi s poštovanjem prema drugim vrstama. Korištenje krzna životinja u odjevne svrhe predstavlja veliko moralno potonuće i to zbog tako otužnog razloga kao što je taština. Posebice kada imamo na umu da danas postoje prekrasne ekološke alternative. Stoga potpuno podržavam kampanju za zabranu uzgoja činčila i nadam se da ćemo zajedničkim snagama mijenjati društvo na bolje.'' dr. sc. Mirela Holy, političarka, bivša saborska zastupnica i ministrica zaštite okoliša i prirode, predavačica ''Vidite kako ta činčila uživa? Lijepo joj je. Ima neki osjećaj. Vjerojatno ugode. A zašto mislite da je naš osjećaj plemenitiji? Je li njima pada na pamet skalpirati nas za zimske plašteve? Ne. A zašto mi njih ubijamo zbog krzna?! Pa to je živo biće koje osjeća, tko zna što sanja, kakav unutarnji svijet ima, a mi ih ubijamo! Ne, nije potrebno biti fanatik. Niti fundamentalist. Dovoljno je malo razmisliti i shvatiti da ako već imamo silikonske sise, a pobogu, što ne bi i umjetno krzno? Prestanimo ubijati životinje zbog krzna, e da bi frajeri svojim poklonima kompenzirali erektilnu disfunkciju, a komadi, prve pratilje, svojim bundama očajnički isticale inače frapantnu neprisutnost u Svijetu.'' Romano Bolković, novinar i glavni urednik Jabuke TV ''Ova je sirota država oborila sve rekorde u kršenju kako ljudskih tako i životinjskih prava, te vrlo uvjerljivo nazaduje prema srednjem vijeku - s jednom malom razlikom: danas nam zbilja više ne trebaju bunde! Nećemo se smrznuti ne maznemo li neku dlakavu životinju po glavi, ne oderemo li joj krzno, ili modernim metodama - ne uguramo li joj jednu elektrodu u guzu, a drugu u usta kako ne bismo oštetili krzno. Da, želim da oni koji se kite tuđom dlakom znaju kako je nastao taj simbol luksuza prošlih vremena, prije goreteksa i ostalih daleko naprednijih materijala. I ne želim da Hrvatska postane poznata u svijetu po još jednoj nazadnoj priči. Hrvatska uistinu može i mora bolje.'' Rujana Jeger, spisateljica ''Duboko me vrijeđa uzgajanje činčila za proizvodnju modnog hira imućnih građana našega društva. Osim toga, čovjek ima u svoj genetski kod ugrađen kapacitet suosjećanja prema svim drugim vrstama. To je njegova specifičnost i izdaja je ljudskosti nastaviti s ubijanjem i mučenjem životinja kao da se radi tek o robi, o stvari u kojoj nema daha života. Mogla bih nabrajati dugu listu razloga, vjerujem da ih mnogi imaju na umu. Spomenut ću samo život u kavezu, jezive uvjete u kojima činčila ne može zadovoljiti svoje osnovne prirodne potrebe, hranjenje i podizanje mladunčadi, interakciju s drugim činčilama. To se može istinski ostvariti samo u prirodnom okolišu, na slobodi. Takva je mučna djelatnost imala šansu da se prilagodi i prijeđe na novu proizvodnju. Dat joj je i više nego dug period od deset godina, sad je i taj period, na sreću, istekao.'' Sanda Hržić, kazališna redateljica ''U činjenici da je Hrvatska donijela zakon o zabrani uzgoja krznaša u svrhe njihova ubijanja za proizvodnju bundi i drugih modnih dodataka, a sada iz toga zakona želi izuzeti činčile, vidim još jedan u nizu primjera pokušaja obezvrjeđivanja zakona na osnovi političko-ekonomskih interesa. Posebno sam osjetljiva na hipokriziju javnoga zastupanja katoličkih vrijednosti predstavnika hrvatske političke i ekonomske elite koji svojim postupcima dokazuju da ne poštuju (ili ne poznaju) "Katekizam katoličke crkve" i ne poštuju (ili nisu pročitali) ni papinu encikliku "Laudatio si'" koja se bavi ekologijom i poziva upravo na onaj dio "Katekizma ..." koji izričito kaže da "ljudska snaga ima granice i da je suprotno ljudskome dostojanstvu podvrgavati životinje bezrazložnoj patnji". Životinje misle, imaju osjećaje, imaju osobnost, svjesne su, vole i ostvaruju empatijski odnos s čovjekom i, za razliku od ljudi, ne ubijaju da bi ubijale, nego da bi preživjele. Naši su se preci zaogrtali krznom da se zaštite od hladnoće, a zašto suvremeni Homo sapiens dere kožu životinje? Možda zato da bi dokazao da mu je predak bio neandertalac. Ili još bolje: da bi dokazao da su neandertalci bili i ostali među nama i da se spremaju za novo ledeno doba. Znanstvena istraživanja inteligencije životinja (npr. recentna istraživanja visokih analitičkih sposobnosti hobotnice ili specifičnosti mozga vrane) vode prema zaključku da inteligencija ovisi o specifičnoj vrsti mozga i da je čovjekova procjena inteligencije drugih vrsta utemeljena na antropocentričnom minoriziranju Drugog i Drukčijeg na osnovi neznanja i bahate ustrajnosti u neznanju.'' prof. dr. sc. Sibila Petlevski, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ''Kažu da je potrebno zaklati (ili na neki "humani" način usmrtiti) oko 150 (stotinuipedeset) činčila, inače "nadasve simpatičnih životinjica", da bi se sašila jedna bunda. One bi se uzgajale samo zato da njihovo krzno postane koji kvadratni centimetar takve bunde, recimo, njezin džep. Dakako, "ciljna skupina" takvog klanja bili bi oni dubljeg džepa. Činčile, držimo mi ljudi, nemaju neku predodžbu o svrsi života ili o njezinu odsustvu u smislu ove apsurdne računice. Ima, naime, na svijetu mnogo sličnih apsurdnih primisli koje, međutim, računaju na potvrdu od strane zakona tržišta kao jedine preostale svetinje. Također, držimo da činčile među pripadnicima svoje vrste nemaju takvih koji bi branili pravo činčila na život, to jest pravo da ne budu kvadratni centimetri nečije bunde. Pa onda mi, koji u ovom slučaju pripadamo počiniteljima, moramo braniti to pravo, to jest moramo zaključiti da se radi o svojevrsnom genocidu: jedan genus trijebi drugi isključivo za profit. Među nama ljudima ta je praksa uobičajena: mi trijebimo jedni druge za razne ideje, a najčešće za ideju profita. Što činčile imaju s tim? Otud se pridružujem onima koji se najoštrije protive najavljenim noveliranjima Zakona o zaštiti životinja kojima se kani omogućiti uzgoj činčila u svrhu njihova deranja, to jest pretvaranja živih bića u hodajuće, ali mrtve bunde.'' Slobodan Šnajder, hrvatski pisac i publicist ''Apsolutno podržavam kampanju za zabranu uzgoja činila i iz etičkih razloga ne podržavam inicijativu uzgajivača činčila, na čiji je poticaj bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina 13. veljače 2015. uputio dopis Hrvatskom saboru u kojem navodi da će Ministarstvo poljoprivrede izuzeti uzgoj činčila iz zabrane uzgoja životinja radi krzna. Ukratko, uzgoj činčila radi krzna smatram nemoralnim i nepotrebnim kao što smatram zločinom svako iskorištavanje životinja zbog ljudske vrste. Ili, riječima anglikanskoga svećenika i književnika Williama Ralpha Ingea: ''Porobili smo sav ostali životinjski svijet, a naše daleke krznate i pernate rođake tretiramo toliko užasno da bi bez sumnje, da su sposobni osmisliti vlastitu religiju (a srećom nisu), Vraga zamislili u ljudskom obliku.'' Sasvim točno.'' dr. sc. Suzana Marjanić Znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb ''Svakako podržavam inicijativu da se spasi već donesena zakonska zabrana uzgoja životinja zbog njihova krzna. Smatram da činčile i ostale životinje trebaju biti zakonom zaštićene od iskorištavanja za potpuno nepotrebne (i neekološke) odjevne predmete.'' prof. dr. sc. Sven Gotovac Dekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Splitu ''Svako je ubijanje okrutno. Ali ubijanje radi zadovoljenja ljudskog odjevnog hira, kojemu prethodi život u zatvoru i patnji bića čije krzno treba zadovoljiti taj ljudski hir, posebna je perverzija. Neka zabrana uzgoja činčila za proizvodnju krzna bude još jedan korak u osvještavanju javnosti o nužnosti prestanka bešćutnog konzumerističkog odnosa prema našim ne-ljudskim sestrama i braći.'' mr. sc. Zoran Čiča, etnolog i povjesničar ''Uzgajanje i ubijanje životinja radi upotrebe njihovoga krzna smatram duboko moralno pogrešnim i nepotrebnim. Čovjek kao vrsta nema pravo na apsolutno i neograničeno iskorištavanje drugih vrsta radi zadovoljavanja želja koje nemaju nikakvo egzistencijalno opravdanje. Stoga dajem podršku kampanji udruge Prijatelji životinja usmjerenoj na zabranu uzgoja činčila.'' doc. dr. sc. Željko Pavić Odjel za kulturologiju, Sveučilište u Osijeku | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 196 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podrške veterinara zabrani uzgoja činčila i ostalih životinja za krzno ''Činčile su glodavci, što znači da im zubi rastu tokom cijelog života i potrebno je njihovo pravilno trošenje, u suprotnom dolazi do raznih patologija na zubalu i lubanji. U divljini ove životinje žive u skupinama i potrebna im je socijalna interakcija. Njihovo krzno je najmekše od svih krzna i zahtjeva posebnu njegu (u prirodi to je kupanje u finom vulkanskom pijesku). Zadnje noge su jake i omogućuju skakanje do preko metar u vis i brzo trčanje. Nokturnalne su životinje i vole se zavlačiti i skrivati. Farmski uzgoj ovih životinja ne ispunjava njihove biološke potrebe i dovodi do tehnopatija, odnosno mnogih bolesti koje su upravo uzrokovane ovakvim načinom uzgoja, do većine bolesti u prirodi uopće ne bi došlo jer su činčile relativno otporne životinje. Kao skrbnik činčile kao kućnog ljubimca vrlo dobro poznajem potrebe ovih životinja, a kao veterinar upoznata sam sa patologijom koja nastaje zbog držanja u kavezima. Metalni kavezi su preskučeni i ne omogućavaju im normalno kretanje i zbog pregrube podloge za njihove osjetljive noge uzrokuju nastajanje žuljeva, većina ''farmi'' nalazi se u šupama, garažama i podrumima gdje su neadekvatni mikroklimatski uvjeti koji su pogodni za razvoj gljivičnih i bakterijskih bolesti. Životinje koje su pod stresom žvaču vlastito krzno i krzno drugih životinja, a zbog teritorijalnosti dolazi i do sukoba pojedinih jedinki koji često završavaju kobno. Uzgajivači ne štite činčile od njihovog izumiranja i sama šteta se ne može ispraviti odkad su se činčile još od 16. stoljeća lovile zbog krzna, što je dovelo i do izumiranja jedne podvrste. Jedini način da ih se zaštiti je zabrana njihovog uzgoja za krzno, što je i jedino logično riješenje. Ovom ispravnom odlukom o zabrani uzgoja životinja za krzno možemo biti primjer ostalim zemljama. Trenutačna zabrana uzgoja životinja radi krzna trebala bi biti ponos Hrvatske, te se treba čuvati i unaprijeđivati postignuta razina zaštite životinja.'' dr. vet. med. Ana-Maria Bljaić ''Kao djelatnik "Veterine Branimir" koja svoje vrijednosti temelji na poštenju, znanju i iskustvu, ponosno izjavljujem da se u potpunosti protivim uzgoju bilo koje životinje zbog krzna. Iskreno se nadam da će potpuna zabrana uzgoja u Hrvatskoj konačno stupiti na snagu s obzirom da se farmskim uzgojem činčilama uskraćuju osnovne životne potrebe.'' univ. mag. med. vet. Branimir Rebselj Veterina Branimir, Zagreb ''All fur animals are of course mammals, and one characteristic of mammals is the close relationship formed between mother and offspring, closer than occurs in any other group of animals. Breeding such animals for fur causes great emotional distress as young animals are separated from their mothers, who have to undergo repeated pregnancies only to lose each litter again. It is not economically viable to provide environments and management practices that meet the legal requirement to satisfy the animals’ behaivoural needs... As an animal welfare scientist I have worked closely on the effects of confinement and intensive farming systems for over 30 years. In my opinion it would be a highly retrograde step to allow the farming of chinchillas for fur as I do not believe their welfare could be protected in current management systems.'' Professor Christine Nicol Faculty of Medical and Veterinary Sciences School of Veterinary Science University of Bristol ''Činčile su vrlo specifične i plahe životinje s izraženim potrebama poput one za skakanjem (velikim prostorom), kupanjem u pijesku i monogamnim spolnim životom koje im niti jedna uzgajivačnica ne može pružiti. Velik je popis razloga zbog kojih bi uzgoj životinja zbog krzna trebao biti potpuno zabranjen.'' univ. mag. med. vet. Domagoj Cvitković Dodo-Vet, Zagreb ''Ne vidim u današnje vrijeme potrebu uzgoja činčila zbog postizanja krajnjega cilja – dobivanja krzna. Nikada neću razumjeti ljudsku psihu koja se 'kiti tuđim krznom', ovaj put i u doslovnom smislu. Smatram čak i nepotrebnim argumentirati stručnim činjenicama zašto sam protiv njihova uzgoja, ali svemu što je već rečeno slobodno možemo dodati i sljedeće: Postoje određene kožne zarazne bolesti poput dermatofitoza od kojih obolijevaju činčile, a njihovo liječenje je iznimno komplicirano u većim uzgojima, dugotrajno i skupo, i ponekad neučinkovito. Osim toga uzročnici tih bolesti pripadaju skupini bolesti od kojih mogu oboljeti i ljudi.'' prof. dr. sc. Ljiljana Pinter Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu ''Kao osoba koja je odabrala poziv čiji je primarni cilj dobrobit i očuvanje zdravlja životinja, u potpunosti podržavam zabranu uzgoja životinja zbog krzna. U današnje vrijeme nema opravdanja za težak oblik okrutnosti nad životinja lišavanjem normalnih životnih uvjeta zbog luksuznih prohtjeva pojedinaca.'' dr. vet. med. Maja Mikulčić Veterinarska stanica Remetinec, Zagreb ''Ovim putem osobno i u ime ostalih djelatnika veterinarske ambulante Happy vet izražavamo podršku zabrani uzgoja činčila i ostalih krznaša u Hrvatskoj. Svakodnevnim radom u našoj veterinarskoj praksi imamo puno iskustva sa činčilama, njihovim potrebama, bolestima, načinu držanja kao kućnih ljubimaca. Nakon svih činčila koje su prošle kroz našu ambulantu radi liječenja, terapija, muka i briga njihovih vlasnika te naših ljubimaca činčila nama je neshvatljivo da takva krasna životinja bude usmrćena radi zarade i hedonizma. Smatramo da u današnje doba moderan čovjek treba imati empatiju prema svim bićima ove planete. Svako ljudsko biće ove planete sa imalo ljubavi prema životinjama zadnje što bi odabralo je nešto što je bilo živo, utamničeno, ubijeno te razderano samo radi zarade novca i kićenja tuđom kožom i dlakom. Vjerujemo da bi se tome mišljenju pridružili i Debela, Čini, Činči, Ferdo, Zeus, Štrumfeta, Zaribalo, Brigita, Eustahije, Tamna, Golas, Mala, Luj, Crna, Dante, Čići, Nely, Siva.'' dr. vet. med. Milan Milković Veterinarska ambulanta Happy vet, Zagreb ''Chinchillas are not a suitable species for farming for fur production. Unless habituated to the presence of humans, chinchillas are frightened by the approach of humans and jump to a height of approximately 70 centimetres in attempt to escape, and are thus likely to injure themselves on cage walls or roof if kept in cages on a farm. Chinchillas live in monogamous breeding pairs in the wild, keeping chinchillas in polygamous groups is likely to lead to aggression and social disruption. Dental problems are widespread in farmed chinchillas and result in poor welfare. Farming animals for fur is likely to severely compromise the health and welfare of those animals. For this reason fur farming has been banned by many European countries, I strongly urge that fur farming of any species should not be permitted in Croatia.'' Murray Corke, PhD, MA, BVetMed, MRCVS, Department of Veterinary Medicine, Madingley Road, Cambridge CB3 0ES ''Kao veterinari svakodnevno liječimo i spašavamo životinje te ne možemo podupirati uzgoj i usmrćivanje životinja zbog krzna koje je potpuno nepotrebno u 21. stoljeću. Dopuštanjem uzgoja činčila za krzno osuđujemo tisuće životinja na neprimjerene uvjete života i okrutne načine usmrćivanja. To je neprihvatljivo i sa stajališta dobrobiti životinja i etički. Svakako imate moju podršku zabrani uzgoja životinja za krzno.'' mr. Nina Domišljanović, dr. med. vet. Veterinarska praksa za male životinje PET PLUS, Karlovac ''Smatramo, a to potkrepljuju i znanstvene spoznaje i stručna mišljenja tijela EU kao i praksa država koje su ukinule uzgoj činčila za krzno, da su činčile kao vrsta neadekvatne za farmski uzgoj te da njihovo držanje u uzgoju značajno narušava njihovu dobrobit i onemogućava vrsti svojstveno ponašanje. Vjerujemo kako će se Hrvatska svrstati među zemlje EU koje brinu o dobrobiti životinja i zadržati postojeću zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna.'' OVMPH (Odjel veterinara male prakse Hrvatske) – CSAVS-a, Hrvatske veterinarske komore ''Dajem Vam punu podršku u Vašem plemenitom cilju zaštite činčila i drugih krznaša. Primitivizmu i malodušnosti savremenog čovjeka nigdje kraja nema, izuzima časne ljude koji su na svu sreću u većini. Poruka je: ''Ne živimo u kamenom dobu da bi svoje tijelo pokrivali krznom''.'' dr. sc. Rizah Avdić, redovni profesor Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ''Cijenim vašu brigu i u potpunosti vas osobno podržavam u vašoj borbi s birokratskim mlinovima za dobrobit malih životinja. Bojim se da je svugdje po svijetu još daleki put do cilja koji mora biti suživot čovjeka i životinje bez eksploatacije.'' mag. Saša Rupnik, dr. vet. med. Veterinarska fakulteta v Ljubljani ''U posljednjih dvadesetak godina u veterinarskoj medicini fokus se preusmjerio s liječenja životinja za hranu prema liječenju kućnih ljubimaca. Upotreba krzna u tekstilnoj industriji, još se samo odvija mutnim kanalima, na način da će se ponegdje neki proizvođač tekstila usuditi staviti ovratnik nekog kaputa ili veste načinjen od pravog krzna s rizikom da bude otkriven, jer u deklaracijama odjeće mora biti istaknuto da se odjevni predmet dijelom sastoji i od životinjskog krzna. Svjetski trend zabrane uzgoja životinja za krzno danas neumoljivo osuđuje one koji ga pokušavaju progurati. Svaka javna osoba koja se pojavi u krznenom kaputu, bez iznimke bude izvrgnuta ruglu. No, kakvog to ima temelja? Životinje koje se uzgajaju za krzno uglavnom su divlje životinje, kojima njihova biologija nalaže vrlo veliki areal kretanja. Tako npr.polarna lisica dnevno treba protrčati 40 ak kilometara kako bi bila u punoj psihofizičkoj spremi. U uvjetima skučenog uzgoja to joj je onemogućeno i dolazi do vrlo potresnih psihičkih poremećaja živčanog sustava, te životinja počinje pokazivati znakove stereotipnog ponašanja opsesivno i manijakalno kretanje u krug, samoozljeđivanje, cvokotanje, zapomaganje, abnormalna vokalizacija. U Hrvatskoj međutim, nikad nije ni postojao uzgoj drugih životinja za krzno osim činčila, koje su za naše područje također egzotične životinje. One žive na visokim nadmorskim visinama preko 3000 metara (područje Anda), nokturalne su, kreću se po podzemnim tunelima. Za čišćenje krzna koriste valjanje u pijesku. U prirodi su one zdrave životinje i malo je bolesti od kojih obolijevaju. Činčile kućni ljubimci, također rijetko obolijevaju od zaraznih i nametničkih bolesti. No, činčile držane za krzno podložne su čitavom nizu zaraznih i nametničkih bolesti, od kojih uzročnici ponekad mogu i ostati u krznu, nakon mučnog proizvodnog procesa i na taj način naškoditi ljudima jer su mnoge od tih bolesti i zoonoze i predstavljaju rizik ljudskom zdravlju (giardijaza, listerioza). Zbog preopterećenosti i manjka funkcionalnih kadrova u veterinarskoj inspekciji, jasno je da razina dobrobiti u uzgoju činčila za krzno čak i da se pruže idealni uvjeti (kilometarski tuneli za istrčavanje, veterinarska zdravstvena skrb i bezbolno usmrćivanje) teško bi bila zadovoljena u idealnom vremenskom roku, a budući smo već prije deset godina kao država krenuli putem zabrane uzgoja tih životinja za krzno, bilo bi nesuvislo, nemoralno i protiv globalnih trendova da kao država dopustimo prestanak zabrane uzgoja činčila za krzno.'' dr. vet. med. Sunčica Ana Veldić ''Uzgoj bilo koje životinje zbog upotrebe njenog krzna, čija je jedina funkcija da postane nečiji statusni simbol, u potpunosti osuđujem. Nadam se da će zabrana uzgoja ostati na snazi. Zauvijek.'' dr. vet. med. univ. mag. Tamara Ferari Miškulin Veterinarska ambulanta Kućni ljubimci, Rijeka ''Kao redoviti član EFSA-ine Animal Health and Welfare mreže, kao i povremeni član stručnih radnih skupina ove europske institucije smatram potrebnim istaknuti da su i tijela Europske unije, kao i mnoga nezavisna istraživanja i stručna mišljenja davno prikazala kako je farmski uzgoj činčila neadekvatan vrsti, onemogućuje prirodno ponašanje, razmnožavanje i socijalni kontakt s drugim životinjama... Stoga zaključno smatram da je ukidanje zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, odnosno izuzimanje činčila iz te zabrane sa stajališta dobrobiti životinja u potpunosti neprihvatljivo.'' Ured za dobrobit životinja Hrvatskog veterinarskog instituta ''Ja i moji kolege iz Veterinarske ambulante Jug u Čakovcu podržavamo zabranu uzgoja svih životinja za krzno. Ima sasvim dosta tople i udobne odjeće od drugih materijala i nepotrebno je životinje ubijati zbog krzna.'' dr. sc. Velimir Glumac, dr. vet. med. ''Apsolutno podržavamo inicijativu oko ostanka zabrane uzgoja činčila za krzno. Te preslatke male životinjice žive kratak i jadan život u kavezima, da bi zatim bile nemilosrdno ubijene za proizvodnju krzna!? Smatramo takav postupak izvan svake pameti.'' Veterinarska ambulanta Goldi, Zagreb ''Iako činčile nisu bile predmet mojega interesa niti izučavanja, doživljavam ih kao umiljate male životinje. Što se tiče same akcije oko promjene Zakona o zaštiti životinja, dajem svoju apsolutnu podršku ostanku zabrane uzgoja svih životinja za krzno.'' prof. dr. sc. Zdravko Žvorc Klinika za unutarnje bolesti Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu ''Držim da je sa stajališta integrativne bioetike potpuno neprihvatljivo, neoprostivo i nedopustivo uzgajanje bilo koje vrste životinja isključivo zbog proizvodnje krzna.'' prof. dr. sc. Željko Grabarević, dr. med. vet. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 197 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ekološke posljedice uzgoja životinja za krzno i opasnosti za ljudsko zdravlje U nastavku navodimo opasnosti za okoliš i ljudsko zdravlje, zbog kojih je nužno stupanje na snagu potpune zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Proizvođači krzna često predstavljaju krzno kao ''prirodni'' proizvod, dok ono zapravo zahtijeva puno obrade, prijevoz i dodatke prije nego što je spremno za nošenje. Nakon odstranjivanja krzna sa životinje, ono će početi trunuti ako se kemijski ne obradi mnoštvom kemikalija koje su namijenjene sprečavanju raspadanja. Glavne kemikalije koje se koriste su formaldehid (povezan s pojavom leukemije) i krom (koji povezuju s rakom), što utječe na zdravlje i onih koji nose krzno i radnika u pogonima za preradu. Za obradu i zaštitu sirovog krzna koriste se i ostali kokteli štetnih i otrovnih tvari - površinski aktivne tvari i masti, otapala, kiseline, tanini, biocidi, fungicidi, bojila i izbjeljivači. Agencija za zaštitu okoliša (EPA) u SAD-u kaznila je šest pogona za preradu krzna zbog izazivanja visokih razina onečišćenja i zbog korištenja otapala u obradi krzna, koja ''mogu uzrokovati probleme s disanjem i navedeni su kao mogući kancerogeni''. Kada takve kemikalije iscure u vode, kao što se često događa, rezultati su razorni. Često citirano istraživanje Sveučilišta Michigan iz 1979. godine utvrdilo je da je potrebno 20 puta više energije za proizvodnju kaputa od životinjskoga krzna nego od umjetnoga krzna. Istraživanje nizozemske konzultantske tvrtke CE Delft iz 2011. godine uspoređivalo je utjecaj proizvodnje krzna i običnih tekstila kroz 18 različitih učinaka zaštite okoliša, kao što su klimatske promjene, zagađenje ozonskog omotača, kiselost tla te korištenje vode i zemljišta. U 17 od 18 istraživanih učinaka krzna na okoliš, za krzno je utvrđeno da je mnogo štetnije od običnih tekstila. Iako se umjetno, sintetično krzno proizvodi od naftnih derivata, potrebno je samo 1,3 litre nafte da se izradi jakna od umjetnoga krzna, dok su 83 litre nafte potrebne da se dobije energija za proizvodnju jakne od pravoga krzna. Da se npr. samo 10 % od tri milijuna krznenih odjevnih predmeta zamijeni alternativnima ne-krznenima, moglo bi se u prosjeku uštedjeti 19 milijuna litara nafte i spasiti pet milijuna životinja. IPPC direktiva Europske komisije, direktiva o cjelovitom sprečavanju i nadziranju onečišćenja okoliša, prepoznaje prerađivačku industriju štavljenja krzna i kože kao "potencijalno zagađivački intenzivnu industriju". U prosincu 2007., jedna od publikacija trgovine krznom, The Trapper & Predator Caller, izvijestila je da Kina razmišlja o uvođenju kaznenog poreza za industrije krznene odjeće i bojanja krzna, kao pokušaj kažnjavanja "industrija koje uzrokuju prekomjerno onečišćenje." Proces štavljenja pomoću kemikalija stabilizira kolagenska ili proteinska vlakna, tako da koža zapravo prestaje s biorazgradnjom. Radnici koji rade u procesu proizvodnje krzna u opasnosti su od akutnih i kroničnih učinaka koji sežu od kožnih iritacija i iritacija očiju do raka, pa čak i smrti. Oni koriste kancerogeni trovalentni i šesterovalentni krom, koji povećava rizik od raka testisa, dok visoke koncentracije opasnih supstanci kojima se obrađuje koža kao što su olovo, cijanid i formaldehid zagađuju vode, što može izazvati leukemiju kod lokalnog stanovništva. Prema američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA) sav otrov koji sadrži krom smatra se riskantnim i opasnim. Rizici za okoliš uključuju toksičnost za organizme koji žive u vodi, kao i zagađenje zraka. Nepravilno rukovanje otpadom može dovesti do kontaminacije vode. Prema istraživanju Ministarstva zdravstva države New York, više od pola žrtava raka testisa radi na štavljenju kože. Zbog navedenoga Svjetska banka smatra obradu krzna jednom od pet najgorih industrija u svijetu zbog zagađenja toksičnim metalima. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, na upit udruge Prijatelji životinja, dostavilo je 29. rujna 2015. godine Udruzi svoje mišljenje o štetnosti proizvodnje krzna za okoliš. U odgovoru Ministarstvo navodi kako je ''neosporno da je djelatnost prerade kože i krzna izuzetno utjecajna na zdravlje i život ljudi kao i da nestručnim rukovanjem prilikom štavljenja kože može doći do onečišćenja okoliša budući se kao sredstva pri obradi kože i krzna upotrebljavaju kemikalije sa opasnim svojstvima''. U nastavku odgovora navode se zakonski propisi koji reguliraju mogućnost rada postrojenja za obradu i preradu kože i krzna jer se prerada i štavljenje kože svrstavaju u djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuju tlo, zrak, vode i more. Za razliku od mnogih drugih grana proizvodnje, krzno nije proizvod o kojem ovisi bilo čije preživljavanje i egzistencija nego pojam za luksuz, uzgoj i ubijanje životinja zbog obijesti, razbacivanje resursa i zagađenje okoliša, što su jasni i logični razlozi za zabranu uzgoja životinja za krzno. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 198 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Razlozi protiv uzgoja činčila u svrhu proizvodnje krzna Iako se uzgajivači činčila nastoje prikazati kao veliki ljubitelji i spasitelji činčila, činjenica je da im te činčile nisu kućni ljubimci, nego im služe jedino kako bi profitirali na njihovoj smrti i oderanom krznu. Kada govorimo o uzgoju činčila, govorimo o zatočenju činčila u male kaveze u kojima su prisiljene provesti svoje kratke živote, do agonije stravičnog ubijanja. U tome nema ljubavi prema životinjama, nego se radi isključivo o krvavom poslu i zaradi. U uzgoju za krzno nemoguće je postići dobrobit činčila. Uvjeti držanja Primjeri europskih država koje su ranije regulirale proizvodnju krzna jasno dokazuju da uzgajivači ne mogu omogućiti životinjama u uzgoju adekvatne uvjete i da se posvećuje jako mala pažnja njihovoj dobrobiti. U držanju činčila najveći su nedostaci skučeni kavezi i nemogućnost normalnog ponašanja životinja, nedostatak posuda za gniježđenje, ograničen pristup kupanju u pijesku, veliki plastični ovratnici, odnosno ogrlice koje ženke nose oko vrata, a koje im onemogućavaju kretanje, dok nedostatak prostora u kavezima onemogućava činčilama skakanje. Ove društvene životinje u divljini žive u jazbinama, dok u uzgoju provedu cijeli svoj kratki život zatočene u male žičane kaveze, u kojima nemaju prostora za fizičku aktivnost i mogućnost izražavanja ponašanja specifičnih za njihovu vrstu. Iako su činčile vrlo društvene životinje i u divljini žive u kolonijama od preko 100 životinja, u farmskom uzgoju to im je potpuno onemogućeno. Činčile imaju duge stražnje udove koje su prilagođene za skakanje. Mogu skočiti u visinu preko 1,8 metara, a zabilježeno je da činčile koje se drže kao kućni ljubimci skoče i na vrh hladnjaka. S obzirom na to da su činčile divlje životinje te skaču kada su uznemirene i prilikom kretanja, premala visina kaveza može uzrokovati ozljede jer životinje glavom udaraju u gornji dio kaveza. Poremećaji u ponašanju Činčile su poznate kao izuzetno osjetljive životinje. Zatočeništvo, monotono okruženje i nedostatak podražaja onemogućavaju ih u zadovoljavanju njihovih psiholoških potreba. Uvjeti držanja i uzgoja činčila rezultiraju abnormalnim stereotipnim ponašanjem, strahom, poremećajima u reprodukciji i smrtnošću mladunčadi. U uzgoju činčila i drugih životinja radi krzna uobičajena su rutinska stereotipna ponašanja poput beskonačnog ponavljanja istih pokreta i kretanja u kavezu, odbijanja hrane, samoozljeđivanja i međusobnog ozljeđivanja (griženje krzna, ozlijeđene ili odgrizene uši, iskopane oči, odgrizeni repovi), što stvara bolne rane, koji su rezultat dosade, stresa, prenatrpanosti kaveza, nedostatka predmeta za obogaćivanje, nepravilne prehrane i buke. I najbolji uvjeti uzgoja ne mogu to riješiti. Iako industrija krzna tvrdi da su opisana abnormalna ponašanja umanjena kroz (minimalno) obogaćivanje kaveza, snimke istraživanja farmi krzna u Danskoj, Finskoj i Češkoj Republici dokazuju da su takva abnormalna ponašanja i samoizazvane ozljede još uvijek itekako prisutni na farmama za proizvodnju krzna u Europskoj Uniji. Tijekom 2009. i 2010. godine, danska organizacija Anima objavljuje snimke s danskih farmi krzna, na kojima su dokumentirane životinje s velikim ranama, životinje koje iskazuju stereotipno ponašanje i kanibalizam te općenito slaba i neprimjerena skrb. Sljedeća snimka potječe s farme na kojoj je pronađeno više od 100 ozlijeđenih životinja: http://vimeo.com/20575309. Snimka finske organizacije Oikeutta Eläimille iz 2011. prikazuje patnju životinja na 83 farme za uzgoj krzna: životinje bez nogu, mladunčad koja jede mrtvu braću i sestre, strašne posjekotine, rane, stereotipna ponašanja, kanibalizam, invalidne životinje, ozbiljne infekcije očiju, infekcije desni, raspadajuća tijela prepuna crva ostavljena u kavezima sa živim životinjama - https://youtu.be/rMORFQRy-zg. Dvije farme sa snimke u vlasništvu su članova nadzornog odbora Finske udruge uzgajivača krzna! Organizacija Svoboda Zvířat objavila je snimke slabe skrbi i loših uvjeta života na češkim farmama krzna iz 2013., 2014. i 2015. godine: https://youtu.be/VkPnE_i9F1o. Valja naglasiti da činčile koje pasivno sjede ili leže u svojim kavezima nisu nužno mirne ili raspoložene. U etološkom smislu, nedostatak normalnog ponašanja također može biti pokazatelj loše dobrobiti životinja, osobito kod činčila koje su u prirodi društvene životinje i žive u zajednicama. Poremećaji zbog parenja činčila Iako su činčile u prirodi monogamne, tj. pare se za cijeli život, u uvjetima uzgoja radi krzna prisiljene su pariti se s više partnera. Činčile u uzgoju raspoređene su u kavezima, a kretati se mogu jedino mužjaci, i to do ženskog kaveza, kako bi oplodili ženke. Uzgajivači stavljaju ženkama oko vrata ovratnike/ogrlice koje su šire od veličine prolaza, kako ne bi mogle izaći kroz otvor gdje se kreće mužjak. Činčile su sposobne usisati zametak u krv ili limfni sustav, što se može dogoditi ako su izložene neprestanoj buci, strahu ili krivoj prehrani. Bolesti činčila u uzgoju U uzgoju činčila učestale su bolesti kao što su: infektivne bolesti kože; gljivične infekcije; abnormalni razvoj zubi zbog neadekvatne prehrane; mastitis, zbog kojeg dolazi do smanjenja ili potpunog prestanka proizvodnje mlijeka, zbog čega ponekad majka ubija mladunče; metritis - akutna infekcija maternice nastala prilikom poroda i sl. Česti su i smrtnost novorođenčadi te smrtnost mladunčadi od upale pluća, od izgladnjivanja, od bolesti listerioze i infekcija. Najčešći uzrok smrti činčila su gastrointestinalne bolesti. Dok se činčile u prirodi hrane svježim planinskim biljem, uzgajivači ih uglavnom hrane potpunim krmnim smjesama. Činčile su osobito osjetljive na svaku pokvarenu hranu ili odstajalu vodu. Ako im uzgajivači ne mijenjaju svakodnevno vodu, to dovodi do oštećenja sustava crijeva. Pljesniva hrana može uzrokovati bolesti i smrt. Visoka smrtnost nastaje zbog gastroenteritisa, a rezultat je stresa, loše higijene, nedostatka vitamina, trule hrane, prljave vode ili hrane zagađene kemikalijama, što rezultira gubitkom apetita, totalnom apatijom i iznenadnom smrću. Nadutost zbog promjena u prehrani i nedostatka nekih bakterija rezultira uznemirenošću životinje koja leži u kavezu ispruženih nogu, očigledno pateći u bolovima. Listerioza je infekcija uzrokovana bakterijom, koja napada živčani sustav rezultirajući grčevima, sljepoćom i prolapsom rektuma. Simptomi su apatija, smanjenje apetita, životinja se grči i cvili, ispuštajući bolne zvukove. Hemoragička septikemija je infektivna bolest, čiji su simptomi upala pluća, kašljanje, proljev i životinja je bez volje. Bolest se razvija zbog iznenadnih promjena u okolišu, velike pretrpanosti i stresa. Grinje iz rodova Sarcoptes uzrokuju šugu, što uništava krzno. Ako im krzno postane vlažno, kod činčila se može razviti gljivična bolest krzna, koja se brzo širi po cijeloj farmi krzna. Usmrćivanje činčila Prilikom ubijanja činčila plinom dolazi do gušenja, grčenja mišića i bolnog glasanja životinja. Ostale metode ubijanja činčila su injekcija od 5 ml 40-postotne otopine kloralhidrata u trbušnu šupljinu, elektrokucija (koristeći elektrode postavljene na uši ili njušku i nogicu), lomljenje vrata, ubijanje projektilom u mozak (projektil prodire u cerebralni korteks) ili kloroformom (gušenje dok se nalaze u komori zasićenoj kloroformom). Podsjećamo na snimke francuskih aktivista iz 2003. godine, koje su otkrile su da su na pet farmi činčila u Hrvatskoj uzgajivači ubijali činčile na posebno okrutan način, elektrokucijom, plinom ili su im lomili vratove. Farmeri su ubijali životinje tako da bi im na noge i njušku prikopčali metalne štipaljke i potom ih spojili na transformator. Činčile su skvičale od boli, a nakon što je puštena struja, micale su se još minutu i pol. Činčile bi obično umrle tek dvije minute nakon elektrošokova. Potom bi im oderali kožu. Hrvatski uzgajivači tvrde da sada ubijaju činčile plinom. Nepotrebno je naglašavati okrutnost usmrćivanja činčila ugljičnim dioksidom u visokim koncentracijama, ugljičnim monoksidom (čisti izvor) i ugljičnim monoksidom povezanim s drugim plinovima. Upotreba ugljičnog monoksida smatra se neprihvatljivom metodom ubijanja krznaša jer postoji zabrinutost oko slabe pouzdanosti koncentracije CO-a, uporabe kontaminiranih motornih plinova, sposobnosti životinja za otkrivanje hipoksije te dugih razdoblja do neosjetljivosti kod životinja ubijenih korištenjem CO-a. Također postoji zabrinutost oko utjecaja korištenja CO-a na ljudsko zdravlje i sigurnost. Odbojnost ugljičnog dioksida i praktične poteškoće u postizanju pouzdanih visokih koncentracija plina u komori za ubijanje neki su od razloga neprihvatljivosti CO2 kao metode za masovno ubijanje životinja koje se drže radi krzna. Čak i da se činčile ne ubijaju u Hrvatskoj nego se izvoze u neku drugu državu, na jednako okrutan način ubijaju ih u toj drugoj državi kako bi ih oderali za proizvodnju krzna. Uzgoj činčila za krzno krajnje je okrutan i nespojiv s dobrobiti i zaštitom životinja! No, najvažniji razlog zašto činčile ne bi trebalo uzgajati i ubijati radi krzna je etička neprihvatljivost ubijanja nedužnih životinja u plinskim komorama, strujnim udarima, zakretanjem vratova ili na bilo koje druge načine. Većina hrvatskih građana smatra ozakonjenje takve prakse, zbog interesa 20 pojedinaca u Hrvatskoj, odvratnim, obijesnim i etički nedopustivim činom. S obzirom na brojnost bolesti koje se mogu javiti kod činčila zbog samih uvjeta uzgoja i s obzirom na okrutne načine ubijanja, jasno je da je nemoguće provesti kontrolu samog uzgoja, provjeriti liječe li uzgajivači životinje te na koji se način odvija njihovo usmrćivanje. Ni najbolji uvjeti uzgoja ne bi bili dovoljni pa je stoga jedini način da se štite činčile zabrana njihova uzgoja za krzno, odnosno potpuna zabrana uzgoja svih vrsta životinja u svrhu proizvodnje krzna. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 199 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Pregled zabrana i zakonskih propisa o uzgoju životinja radi krzna u europskim državama EU ostavlja članicama mogućnost zabrana na razini država te se zakoni razlikuju od slučaja do slučaja. Neke države uvele su potpune zabrane uzgoja životinja radi krzna, pisane generalno u zakonu za sve životinje; neke su pojedinačno kroz vrijeme zabranjivale uzgoje pojedinih vrsta i/ili imaju zabrane po pojedinim regijama, a u nekima je uzgoj ograničen ili potpuno onemogućen slijedom strogih propisa o uzgoju životinja radi krzna. Radi lakšeg pregleda, informacije o pojedinim državama grupirane su po sličnosti donesenih zakona. Opća zabrana, sada je na snazi: Ujedinjeno Kraljevstvo - prva europska država koja je donijela zabranu na etičkoj osnovi iako je imala godišnju proizvodnju od gotovo 1,3 milijuna krzna kanadskih kuna. Zabrana je najprije donesena u Engleskoj i Walesu 2000. godine, a stupila je na snagu 2003. godine. Zabrana u Škotskoj stupila je na snagu 2001. godine. Zabrana u Sjevernoj Irskoj donesena je 2002. godine. Austrija - uzgoj životinja radi krzna zabranjen je od 2004. godine, a stupio na snagu 2005. godine. Makedonija - zakonom koji je stupio na snagu u listopadu 2014. godine zabranjen je uzgoj životinja radi krzna, kože ili perja. Slovenija - 2013. godine 95 % članova slovenskog parlamenta izglasalo je zabranu uzgoja životinja radi krzna, kože ili perja, s prijelaznim razdobljem od dvije godine. Zabrana je u Sloveniji stupila na snagu 1. 1. 2015. godine i uključuje zabranu uzgoja i lova životinja radi njihova krzna, kože ili perja. Opća zabrana, prijelazno razdoblje u tijeku: Hrvatska - zabrana je donesena 2007. godine u sklopu Zakona o zaštiti životinja uz previđeno prijelazno razdoblje od 10 godina. Treba stupiti na punu snagu 1. siječnja 2017. godine. Bosna i Hercegovina - zabrana uzgoja životinja radi krzna donesena je 2009. godine, a stupa na punu snagu 2018. godine. Srbija - zabrana držanja, uzgoja, uvoza, izvoza i ubijanja životinja za proizvodnju krzna i kože, donesena je Zakonom o dobrobiti životinja 2009. godine, a stupa na punu snagu 1. siječnja 2019. godine. Nizozemska - uzgoj lisica radi krzna zabranila je 1995. godine. Uzgoj činčila radi krzna zabranjen je u Nizozemskoj 1997. godine, također zbog nemogućnosti postizanja adekvatnih uvjeta za dobrobit životinja na farmama, a obje zabrane stupile su na snagu 2008. godine. Članica nizozemskog parlamenta Krista van Velzen podnijela je 4. listopada 2006. godine prijedlog zakona s ciljem zabrane uzgoja životinja za krzno. Zakon je temeljen na etičkoj ideji o neprihvatljivosti držanja krznenih životinja te njihova ubijanja isključivo u svrhu proizvodnje krzna. 15. siječnja 2013. godine na snagu je stupio zakon o zabrani uzgoja životinja radi krzna. Zakon je uključio prijelazno razdoblje u trajanju od 11 godina (do 1. siječnja 2024.) kako bi se time uzgajivači kuna obeštetili za financijsku štetu uzrokovanu zabranom i kako bi im se omogućio povratak uloženih investicija. Zakon, nadalje, sadrži prateće mjere koje nude naknadu za financijske gubitke zbog troškova zatvaranja, ponovnog investiranja ili različitog utjecaja na mirovinske planove. Nizozemski savez uzgajivača životinja za krzno podnio je žalbu na doneseni zakon, tj. tužili su nizozemsku državu navodeći da je nezakonit jer nisu primili kompenzaciju. Okružni sud presudio je u njihovu korist 21. svibnja 2014. godine. Nizozemska država uložila je žalbu temeljem koje je u studenome 2015. godine Nacionalni žalbeni sud u Haagu poništio odluku Okružnog suda i potvrdio postojeću zabranu, istaknuvši da novi zakon uzima dovoljno u obzir interese uzgajivača životinja radi krzna zbog prijelaznog razdoblja od 11 godina i da se prateće mjere zakona treba smatrati oblikom naknade. U obrazloženju presude, navedeno je da pravno tumačenje Europskog suda o ljudskim pravima (ECHR) pokazuje da gubitak budućih prihoda, za koji su uzgajivači kuna tvrdili da će trpjeti tijekom prijelaznog razdoblja, nije zaštićen člankom 1. Prvog protokola Europske konvencije o ljudskim pravima te dodaje: "Uzgajivačima kuna nije moglo promaknuti da velik dio nizozemskog društva nošenje krzna i držanje životinja radi proizvodnje krzna već dulje vrijeme smatra neetičnim.'' Time je etički stav javnosti jasno stavljen kao važniji od ekonomskog aspekta. Djelomična zabrana (po životinjama ili dijelu države): Danska - zabranjen je uzgoj lisica radi krzna 2009. godine uz prijelazno razdoblje od 15 godina. Belgija - zabrane su donesene u valonskoj regiji i Bruxellesu 2015. godine, a čeka se odluka i flamanskog ministra da donese zabranu i za tu preostalu regiju ove države. Slijedom strogih zakonskih propisa uzgoj je ograničen ili onemogućen i u: Njemačka - farme krzna zabranjene su u njemačkim saveznim državama Bavarskoj, Hessen, Sjeverna Rajna-Vestfalija i Schleswig-Holstein. Njemačka je 2009. usvojila nove propise vezane uz uzgoj životinja radi krzna, koji zahtijevaju povećanje prostora u kavezima za životinje. Godine 2012. posljednja farma za uzgoj činčila radi krzna u Njemačkoj zatvorena je zbog stupanja na snagu novih propisa o uvjetima za smještaj životinja. Od 2016. godine na snagu će stupiti i Uredba o uzgoju životinja za krzno kojom će se zahtijevati omogućavanje bazena s vodom za plivanje za kanadske kune, povećanje minimalnih dimenzija kaveza, prostor na kojem lisice i rakuni mogu kopati te posebni zahtjevi za svaku vrstu životinje, pa tako i za činčile. Očekuje se da će ovi stroži propisi dovesti do zatvaranja farmi krzna u Njemačkoj i do potpune zabrane. Osim navedenog, Bundesrat (predstavničko tijelo 16 saveznih zemalja SR Njemačke, koje time sudjeluju u procesu donošenja zakona) predstavio je tijekom 2015. godine zakonski prijedlog za zabranu uzgoja životinja radi krzna. Prijedlog je podržala njemačka vlada, a trenutačno čeka na odluku Bundestaga. Švedska - završila je uzgoj lisica radi krzna 1995. godine, kroz izmjene i dopune svojeg Pravilnika za zaštitu životinja, u kojem se traži držanje lisica na način koji im omogućava prirodno ponašanje poput kopanja i socijalizacije s drugim lisicama. Ta zakonodavna promjena bila je ekonomski neodrživa i sve švedske farme lisica radi krzna zatvorene su do 2000. godine, iako su se uzgajivači krzna mogli prilagoditi strožim uvjetima do 2010. godine. Švedska vlada naručila je 2000. godine od Švedskog odbora za poljoprivredu ocjenu držanja činčila. U svojem izvješću, Odbor za poljoprivredu utvrdio je da uzgajivači činčila ne poštuju zahtjeve Stalnog odbora Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje iz 1999., koji se tiču dimenzija i opreme kaveza, stelje, kutije za gniježđenje i mogućnosti aktivnosti. Kontrole inspekcije za dobrobit životinja i veterinara posljednjih godina pokazale su da činčile na švedskim farmama žive u jako lošim uvjetima. Među najvećim problemima uočeni su: loša kvaliteta zraka, nemogućnost aktivnog života, nedostatak hrane, stereotipno ponašanje i činčile koje su morale nositi poligamne ogrlice oko vrata do devet godina zaredom. Stroži propisi iz 2012. godine, koji su stupili na snagu 2014. godine, doveli su do zatvaranja zadnjih farmi činčila u listopadu 2014. godine. Švicarska - iako nema formalnu zabranu uzgoja životinja radi krzna, takve životinje smatraju se divljim životinjama i zbog strogih zakonskih propisa za njihovo držanje ne postoji njihov uzgoj. Osim spomenutih država, u dijelu ostalih su u tijeku rasprave o zabrani. Izvan Europe, uzgoj životinja zabranjen je i u brazilskoj državi São Paolu. U studenome 2014. godine donesen je zakon o zabrani uzgoja životinja radi krzna u São Paolu, iako je Brazil, nakon Argentine, jedan od najvećih izvoznika krzna činčila na svijetu. Odredbe zakona pojedinih država (abecedno) Austrija Legislation ban: Federal Act on the Protection of Animals of 2004 (Animal Protection Act – TSchG) Original text: "§ 25. (1) Wildtiere: (…) (5) Die Haltung von Pelztieren zur Pelzgewinnung ist verboten." Translation: Federal Act on the Protection of Animals - Article 25 « § 25. (1) Wild animals: (…) (5) It is prohibited to keep animals for obtaining furs.» Belgija (valonska regija) Legislation ban: Chapter II of the law of 14th of August 1989 regarding the protection and the wellbeing of animals. -> New article on fur farming added in 2015. Original text: « Art. 9/1. La détention d’animaux à des fins exclusives ou principales de production de fourrure est interdite. » (law of 14th of August) Translation: Law of 14th of August - Article 1.9 « Art. 1.9. The possession of animals only and mainly for the production of fur has been prohibited.» Bosna i Hercegovina Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 17. i 29. decembra 2008. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, održanoj 26. februara 2009. godine, usvojila je ZAKON O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 2. (Značenje termina) s) životinje za držanje su životinje koje se drže ili gaje za proizvodnju hrane, odnosno za proizvodnju vune, kože, krzna ili u druge privredne svrhe; POGLAVLJE XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 43. (Rok za donošenje podzakonskih akata) (5) Odredba iz člana 4. ovog zakona o zabrani uzgoja životinja s ciljem proizvodnje krzna stupit će na snagu 2018. godine. Danska Legislation ban: Act on banning fox husbandry: LBK no. 469 of 15.05.2014. Bekendtgørelse af lov om forbud mod hold af ræve: LBK nr. 469 af 15/05/2014. Original text: «Bekendtgørelse af lov om forbud mod hold af ræve Herved bekendtgøres lov nr. 466 af 12. juni 2009 om forbud mod hold af ræve med de ændringer, der følger af lov nr. 378 af 15. april 2014.» Translation: Act on banning fox husbandry: LBK no. 469 of 15.05.2014. « Prohibition of keeping foxes Notice is hereby given Law no. 466 of 12 June 2009 prohibiting the keeping of foxes with the changes imposed by Law no. 378 of 15 April 2014.» Hrvatska Pročišćeni tekst Zakona o zaštiti životinja: Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja (NN 37/13), Zakon o provedbi Uredbi Europske unije o zaštiti životinja (NN 125/13). Zakon o zaštiti životinja I. OPĆE ODREDBE Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja Članak 4. (NN 37/13, 125/13) (1) Zabranjeno je životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu, protivno odredbama ovoga Zakona. (2) Zabranjeno je: 23. uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna IV. KAZNENE ODREDBE Članak 66. (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 14. postupa protivno odredbi članka 4. stavka 2. točke 23. ovoga Zakona V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 72. Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2007., osim /... / članka 4. stavka 2. točke 23. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2017. Makedonija Original zakona (na makedonskom jeziku): http://www.fva.gov.mk/images/2014_149.pdf. More precisely the Article 4 from the Law (General provisions for treatment of animals) states that it is ''Prohibiting the possession and breeding of animals used for the production of fur, leather or feathers''. Nizozemska Legislation ban: Wet verbod pelsdierhouderij (Law banning fur farming) of 4 January 2013 Legislation on fur farming: Animal Health and Welfare Act of 1992 Decree of 10 December 2014 amending the Decision keepers of animals in connection with the provision of housing regulations for mink Original text: Wet verbod pelsdierhouderij Artikel 2. Het houden, doden of doen doden van een pelsdier is verboden. Translation: Law banning fur farming «Article 2. Keeping, killing or letting to kill a fur animal is prohibited.» «The law also contains a transitional period. This means that holders who had a mink mink farming on January 15, 2013, can still exert their business until January 1, 2024. During the transitional period, the mink holder has an obligation to keep the mink in a so-called housing location.» Puno obrazloženje presude Nacionalnog žalbenog suda u Haagu iz studenog 2015. godine (engleski prijevod): http://www.furfreealliance.com/wp-content/uploads/2016/02/Verdict-Mink-ban-The-Netherlands.pdf. Presuda na originalnom jeziku: http://uitspraken.rechtspraak.nl/inziendocument?id=ECLI:NL:GHDHA:2015:3025&keyword=nertsen. Njemačka *Legislation on fur farming: Ordonnance on the protection of animals and the keeping of production animals of 25.10.2001 (in the version published on August 22, 2006) (Tierschutz-Nutztierhaltungsverordnung). Consulted on: http://www.gesetze-im-internet.de/tierschnutztv/BJNR275800001.html. São Paolo Projeto de lei Nº 616 / 2011 Transformado em Norma Lei nº 15566 /2014 Ementa Proíbe a criação ou manutenção de qualquer animal doméstico, domesticado, nativo, exótico, silvestre ou ornamental com a finalidade de extração de peles. Link na doneseni zakon: http://www.al.sp.gov.br/propositura/?id=1019234. Slovenija Zakon o zaščiti živali (uradno prečiščeno besedilo) (ZZZiv-UPB3) II. ZAŠČITA ŽIVALI 1. Reja živali 15. člen Prepovedana ravnanja so: – reja in lov na živali zgolj zaradi pridobivanja njihovih kožuhov, kož ali perja. IX. KAZENSKE DOLOČBE 45. člen Z globo od 2.400 do 84.000 eurov se kaznuje pravna oseba ali samostojni podjetnik posameznik, ki: 5. redi ali lovi živali zgolj zaradi pridobivanja kožuhov, kož ali perja (dvaindvajseta alinea 15. člena zakona); Puni zakon: https://www.uradni-list.si/1/content?id=113070. Srbija ZAKON O DOBROBITI ŽIVOTINJA ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009) II OPŠTA ZAŠTITA DOBROBITI ŽIVOTINJA 1. Prava i obaveze Član 7 Zabranjeno je: 37) držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože. III POSEBNA ZAŠTITA DOBROBITI ŽIVOTINJA 9. Kućni ljubimci Član 57 Kućni ljubimci ne smeju se držati, reprodukovati i koristiti za: 2) ishranu, odnosno proizvodnju hrane, kože, krzna, kao i u druge komercijalne svrhe. VI KAZNENE ODREDBE Član 82 Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: 35) drži, reprodukuje, uvozi, izvozi i lišava života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože (član 7. stav 1. tačka 37); VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 89 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", osim odredbe člana 7. stav 1. tačka 37) ovog zakona koja će se primenjivati počev od 1. januara 2019. godine. Švedska Legislation on fur farming: Animal Welfare Act 1988:534 (as last amended by SFS 2009:303 of 1 January 2010) Animal Welfare Ordinance 1988:539 (as last amended by SFS 2008:1051 of 1 January 2009) Species Protection Regulation; of 8 November 2007 Link: http://www.lagboken.se/Views/Pages/GetFile.ashx?portalId=56&cat=27548&docId=170794&propId=5. Translation: Animal welfare ordinance 1988 (last amended in 2009) «(1) Foxes may only be kept in such a way as to satisfy their need to socialize with other foxes and to move, dig and otherwise occupy themselves. (2) The Swedish Board of Agriculture may issue further regulations concerning the keeping of foxes. Ordinance (2007:484)» Švicarska Federal Act on Animal Protection of March 9. (1978). Switzerland; Bundesamt fur Veterinärwesen. (1999). Swiss regulations concerning fur farming. Letter of 14.07.1999 Ujedinjeno Kraljevstvo Legislation ban: The Fur Farming (Prohibition) Act 2000 Legislation on fur farming: Animal Welfare Act 2006 Original text: "An Act to prohibit the keeping of animals solely or primarily for slaughter for the value of their fur; to provide for the making of payments in respect of the related closure of certain businesses; and for connected purposes." Link: http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2006/45/pdfs/ukpga_20060045_en.pdf. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 200 | Tena Šnajder | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Za potpunu sam zabranu uzgoja činčila radi krzna u Hrvatskoj i protiv sam bilo kakvog produljenja prijelaznog razdoblja. Smatram da je takvo produljenje izuzetno nepravedno prema uzgajivačima, a riječ je o većini, koji su poštivali Zakon i već se preusmjerili na druge zanate. Ostalo je svega dvadesetak uzgajivača radi kojih se produljuje prijelazno razdoblje (ostali su ilegalci). Tih 20 obitelji svoju djecu hrane od novaca koji je doslovno zarađen na tuđoj boli i patnji, umjesto da nađu časno zanimanje. Bogu hvala, krzno je stvar prošlosti, sve više dizajnera ne koristi više pravo krzno i u tom smjeru razvija se cijela Europa. Ne želimo u Hrvatskoj te zastarjele prakse. Tko kupuje krzno? Tko još uopće želi na sebi nositi dijelove oderanih životinja? Tko želi na sebi imati 200 mrtvih činčila? Perverzni, dekadentni bogataši. Krzno više nikome ne treba. I taj trend u čitavom svijetu nitko neće moći zaustaviti, a najmanje HGK. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 201 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | 30 razloga zašto ne dopustiti u Hrvatskoj uzgoj životinja/činčila radi krzna: 1. prošlo je gotovo punih 10 godina prijelaznog razdoblja za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna 2. zakonska odredba o zabrani uzgoja krznaša prošla je redovitu zakonsku proceduru i dobila podršku većine saborskih zastupnika – ukidanjem te zabrane negiramo samu bit funkcioniranja pravne države 3. ukidanje zabrane uzgoja životinja za krzno izravno nanosi štetu uzgajivačima koji su poštovali prijelazno razdoblje i preusmjerili se na druge oblike proizvodnje 4. više od 70 posto hrvatskih građana izjasnilo se protiv uzgoja životinja za krzno; uzgoju krznaša snažno se protivi većina europskih građana; popularnost krzna s godinama sve više opada 5. modna industrija odbacuje krzno: najpoznatiji i najutjecajniji svjetski brendovi kao što su Armani, Hugo Boss, Tommy Hilfiger, Calvin Klein i Stella McCartney odbacili su krzno iz svojih kolekcija 6. zbog korištenja opasnih kemikalija kao što su olovo, cijanid i formaldehid prerada krzna opasna je za ljudsko zdravlje i može izazvati rak testisa, leukemiju i druge bolesti 7. u europskim zemljama zabranjena je prodaja odjeće s krznom u kojoj su pronađene nedopuštene količine otrovnih tvari, a među njima se našla i odjeća za djecu poznatih modnih brendova 8. proces obrade krzna ugrožava okoliš, a rizici za okoliš uključuju toksičnost za organizme koji žive u vodi, kao i zagađenje zraka; nepravilno rukovanje otpadom može dovesti do kontaminacije vode 9. za proizvodnju jakne od umjetnoga krzna potrebno je samo 1,3 litre nafte, dok su za proizvodnju jakne od životinjskoga krzna potrebne 83 litre nafte 10. Svjetska banka smatra obradu krzna jednom od pet najgorih industrija u svijetu zbog zagađenja toksičnim metalima 11. Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode navodi kako je ''neosporno da je djelatnost prerade kože i krzna izuzetno utjecajna na zdravlje i život ljudi kao i da nestručnim rukovanjem prilikom štavljenja kože može doći do onečišćenja okoliša budući se kao sredstva pri obradi kože i krzna upotrebljavaju kemikalije sa opasnim svojstvima'' 12. potpune ili djelomične zabrane uzgoja životinja za krzno u mnogim europskim zemljama pokazuju prevladavajući etički i ekološki stav prema takvim uzgojima 13. u tijeku su rasprave o potpunoj zabrani uzgoja životinja za krzno u Belgiji, Njemačkoj i Češkoj 14. Nizozemska je stvorila presedan presudom u korist ostanka zabrane uzgoja krznaša i odbacujući tužbu uzgajivača krzna s objašnjenjem da je interes javnosti, koja ne odobrava uzgoj i ubijanje životinja radi krzna, važniji od ekonomskog interesa uzgajivača 15. stručna mišljenja veterinara i ostalih stručnjaka za životinje navode da je nemoguće osigurati dobrobit činčila u uzgoju 16. držanje u malim kavezima onemogućava činčilama kretanje, istrčavanje, skakanje uvis i naprijed kakvo je svojstveno njihovoj vrsti te društveno ponašanje kakvo bi zadovoljilo njihove prirodne potrebe i prirodno ponašanje 17. ženke činčila nose poligamne ogrlice koje im onemogućavaju kretanje - iako su činčile u prirodi monogamne, u uvjetima uzgoja radi krzna prisiljene su pariti se s više partnera 18. uvjeti držanja i uzgoja činčila rezultiraju njihovim abnormalnim stereotipnim ponašanjem, strahom, poremećajima u reprodukciji i smrtnošću mladunčadi 19. činčile ubijaju u plinskim komorama, kloroformom, strujnim udarima (elektrokucija), projektilima koji probijaju mozak ili zakretanjem vratova 20. veterinarska inspekcija preopterećena je širokim rasponom nadležnosti, zbog čega Zakon nadležnost nad određenim aspektima zaštite životinja daje komunalnom redarstvu, kako bi se rasteretio pritisak na veterinarsku inspekciju - dopuštanjem uzgoja činčila za krzno stvorilo bi se novo područje koje zahtijeva česte kontrole veterinarske inspekcije koja jedva stigne provesti kontrolu rada skloništa i brojna druga područja koja su u njezinoj nadležnosti 21. za izradu samo jedne bunde usmrti se 150-200 činčila, što je etički prijeporno s obzirom na to da se usmrćuje velik broj životinja za luksuzni proizvod koji nikome nije nužan za preživljavanje 22. činčile u uzgoju ne spašavaju se od izumiranja – činčile u svojim prirodnim staništima dovedene su do ruba istrebljenja upravo zbog pohlepe pojedinaca za prodajom njihova krzna; uzgojem i ubijanjem činčila uzgajivači štite i spašavaju jedino svoj interes za zaradom i profitom 23. izuzimanje činčila iz zabrane nelogično je jer su to jedine životinje koje se u Hrvatskoj uzgajaju za krzno 24. proizvodnja krzna od činčila u Hrvatskoj znatno je manja u odnosu na vrijeme kada je donesena zabrana uzgoja i nema razloga za ukidanje te zabrane 25. Europska Unija dopušta državama članicama da na svojim teritorijima primjenjuju stroža pravila za zaštitu životinja i time omogućava svakoj državi članici donošenje potpune zabrane uzgoja životinja za krzno 26. mišljenja veterinara, stručnjaka, velike većine javnosti i političara u Hrvatskoj podupiru ostanak zabrane uzgoja svih životinja u svrhu proizvodnje krzna, koja je propisana i usvojena prije devet godina 27. više od stotinu hrvatskih udruga civilnoga društva izjasnilo se za zakonsku zabranu uzgoja svih životinja radi krzna 28. svoju podršku zabrani dale su mnoge poznate osobe kao što su Goran Višnjić, Ivica Kostelić, Vanna, Luka Nižetić i Iva Šulentić 29. dosad je više od 11 000 osoba potpisalo peticiju za bolji Zakon o zaštiti životinja i za ostanak zabrane uzgoja životinja radi krzna, a taj broj svakodnevno raste 30. zbog globalne osude uzgoja životinja radi krzna, irelevantnosti krznene industrije za hrvatsko gospodarstvo, podrške domaće javnosti, političara, javnih osoba i modne industrije inicijativi za zabranu uzgoja krznaša te političkog ugleda Hrvatske u Europskoj uniji i svijetu, nužno je u Zakonu o zaštiti životinja zadržati postojeću odredbu o zabrani uzgoja svih životinja za krzno, pa tako i činčila. Više informacija i detalja dostupno je na poveznicama na http://bit.ly/2bKZaEH. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 202 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Uzgoj životinja za krzno i prijelazno razdoblje Zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna donesena je uz čak deset godina prijelaznog razdoblja. Daljnje produljivanje prijelaznog razdoblja značilo bi prijevaru građana te nepravedan i nepotreban potez. Zabrana uzgoja životinja radi krzna u Hrvatskoj donesena je Zakonom o zaštiti životinja 2006. godine. Odluka je donesena gotovo jednoglasno i uz podršku više od 73 posto građana Hrvatske. Raspravljalo se prvenstveno o duljini prijelaznog razdoblja, odnosno hoće li ono biti pet, sedam ili deset godina. Propisano je iznimno dugačko desetogodišnje prijelazno razdoblje koje istječe 1. siječnja 2017. Produljenje prijelaznog razdoblja predstavljalo bi kršenje ljudskih i životinjskih prava te negiralo samu bit funkcioniranja pravne države. Šteta za uzgajivače koji su prestali s proizvodnjom Većina uzgajivača činčila radi krzna poštovala je Zakon i prijelazno razdoblje te preorijentirala svoje poslovanje već nakon nekoliko godina. Manji broj uzgajivača svjesno je ignorirao zakonsku odredbu, odnosno prijelazno razdoblje, i sedam godina nakon početka prijelaznog razdoblja krenuo u inicijativu nepoštovanja Zakona i njegova rušenja. Prema izjavama nekih uzgajivača u medijima, neki od njih čak su namjerno pokretali ili širili svoju proizvodnju pred kraj prijelaznog razdoblja, što ukazuje na svjesnu namjeru suprotnu namjerama Zakona. Zakonske odredbe vrijede jednako za sve i svi ih trebaju jednako provoditi. Produljenjem prijelaznog razdoblja pogodovalo bi se nekolicini uzgajivača koji nameću Hrvatskoj ideju zakonodavnog kaosa i anarhije, gdje svatko izigrava zakonske odredbe zbog svojih interesa. Također, produljenjem prijelaznog razdoblja Hrvatska bi poručila uzgajivačima koji su prestali s uzgojem da su pogriješili kada su poslovali sukladno Zakonu. Zakon o zaštiti životinja nema svrhu pogodovanja tvrtkama i pojedincima koji profitiraju na uzgoju i usmrćivanju životinja, nego propisuje zaštitu životinja sukladno dosad postignutim propisima o zaštiti životinja u drugim državama i etičkoj osviještenosti svojih građana. Primjeri drugih država pokazuju da se prijelazno razdoblje poštuje kao razumno propisan rok za uzgajivače. Iako su sami uzgajivači činčila tvrdili da je preostalo 50-ak uzgajivača, što je tek petina od njihova broja iz vremena donošenja zabrane, Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je 2016. godine da je registrirano samo 20 uzgajivača. Ne zna se jesu li su svi i dalje aktivni te koliko ih je s radom započelo nakon donošenja zabrane, svjesno kršeći Zakon. Šteta za činčile Nizozemska je zabranila uzgoj činčila radi krzna još 1997. godine zbog nemogućnosti postizanja adekvatnih uvjeta za dobrobit činčila u uzgoju i etičkih razloga te volje građana, s prijelaznim razdobljem od deset godina, a imala je znatno veći broj uzgajivača, odnosno cijelu industriju. Stručna mišljenja veterinara i ostalih stručnjaka za životinje navode da je nemoguće osigurati dobrobit činčila u uzgoju. Produljenjem prijelaznog razdoblja dopustilo bi se preostalim uzgajivačima da nastave s okrutnom praksom koja je etički nedopustiva i uzrokuje patnju velikoga broja životinja. Hrvatski građani protive se produljenju prijelaznog razdoblja Dok vodeće europske države zabranjuju uzgoj životinja za krzno, Hrvatska bi produljenjem prijelaznog razdoblja učinila presedan u suprotnome smjeru. Proizvodnja krzna od činčila u Hrvatskoj znatno je manja u odnosu na vrijeme kada je donesena zabrana uzgoja i nema razloga za produljenje prijelaznog razdoblja. Proizvodnja krzna nije važna za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, a popularnost krzna s godinama sve više opada. Većina hrvatskih i drugih europskih građana smatra da nije etički opravdano uzgajati i usmrćivati životinje radi proizvodnje krzna i snažno se protive produljenju prijelaznog razdoblja. Također, mišljenja veterinara, stručnjaka, političara, udruga civilnoga društva, modne industrije i poznatih osoba u Hrvatskoj podupiru ostanak zabrane uzgoja svih životinja u svrhu proizvodnje krzna, i to bez produljenja već ionako dugačkog prijelaznog razdoblja. Ruganje zakonodavstvu i prebacivanje odgovornosti Činjenica da se većina uzgajivača već nakon nekoliko godina preorijentirala, a preostala manjina namjerno ne poštuje prijelazno razdoblje, dokaz je da je deset godina bilo i više nego dovoljno te da nema nikakva uporišta u traženju produljenja. Osim toga, produljivanje prijelaznog razdoblja značilo bi prebacivanje odgovornosti na drugu Vladu u drugom mandatu, kao i ohrabrivanje svih onih koji su namjerno odlučili ne poštovati Zakon. Time bi se odaslala poruka da će se možda otvoriti nova mogućnost za rušenje Zakona, što je nedopustivo prema hrvatskom zakonodavstvu, građanima, kao i životinjama koje Zakon treba zaštititi, te nije u skladu s već propisanom odredbom. Stoga je važno zaštititi postojeću zakonsku odredbu koja već uključuje prijelazno razdoblje od 10 godina, a koje istječe 1 siječnja 2017., i spriječiti daljnju manipulaciju zakonskim odredbama. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 203 | Sara Mešin | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Pomalo je i smijesno da se u 21. stoljecu mora raspravljati o tome je li u redu ili ne ubijati zivotinje radi umisljene potrebe za krznom. Ima toliko nacina zarade u kojima niti jedno zivo bice nece patiti, biti muceno i ubijeno...Zapitajmo se malo, kakvi smo mi to ljudi?! Apsolutno se protivim dopustanju uzgoja cincila za uzgoj krzna u Hrvatskoj i podrzavam potpunu zabranu uzgoja svih zivotinja za krzno, bez produljenja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 204 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Članak 91. stavak 1. kojim se produljuje prijelazno razdoblje za uzgoj činčila. Predlaže se brisati taj stavak. Obrazloženje: Nije dopustivo da se nakon 10-godišnjeg prijelaznog razdoblja isto produljuje za još godinu dana. Postavlja se pitanje što je sa svim proizvođačima koji su se držali tog termina i pravovremeno smanjivali i ugasili svoju proizvodnju. Zar će zakonodavac omogućiti nelojalnu konkurenciju na tržištu upravo za one proizvođače koji se nisu držali propisa? Zakonski propisi vrijede jednako za sve, a rok od 10 godina je više nego dovoljan da se je na vrijeme moglo razmišljati o završetku uzgoja i mladim leglima. Nije dopustivo da zakonodavac podliježe pritiscima manjine i pogoduje im zbog isključivo njihove osobne financijske dobiti, a na štetu većine. Kakva se poruka šalje proizvođačima koji su završili s uzgojem?, da su pogriješili jer su se držali zakonskih propisa? | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 205 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67. stavak 3. navodi da se životinja iz skloništa može nakon 60 dana usmrtiti. Predlaže se brisanje navedenog stavka 3. Obrazloženje: Kao udruga za zaštitu životinja ne možemo nikako podržati usmrćivanje. Postavlja se pitanje zakonodavcu zašto kroz cijeli zakon nije naglasak stavljen na preventivu, na rješavanje uzroka nastanka problema, a ne na saniranje posljedica, u ovom stavku na potpuno neprihvatljiv način. Ako u ovom slučaju potpuno zanemarimo humana načela, još uvijek stoji pitanje zakonodavcu: zar je smisao zakona da potiče vlasnike da se odriču svojih kućnih ljubimaca, da se pune skloništa koja zbog prevelikog broja pasa više ne mogu funkcionirati te da se zatim ti isti psi usmrćuju kad je već u njih uloženo truda i novaca (intervencija prikupljanja, označavanje, cijepljenje, eventualno liječenje, prehrana u 60 dana i na kraju eutanazija). Ta je odredba istovremeno u suprotnosti s drugom odredbom Zakona koja definira da je zdravu životinju zabranjeno eutanazirati što se eutanazijom pasa nakon 60 dana de facto i radi. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 206 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Članak 66. stavak 1. točka 6. navodi da sklonište treba osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 24 sata od dolaska u sklonište. Predlaže se rok povisiti na tri dana. Obrazloženje: Nema potrebe prisiljavati skloništa na jednodnevni rok imajući u vidu da se psi zaprimaju dnevno odnosno i neradnim danom, praznikom i blagdanom, a veterinarske ambulante u te dane ne rade. Svako sklonište naprotiv želi da zaprimljen pas bude što prije označen i evidentiran jer samo tako može voditi evidenciju i u konačnici naplatiti troškove smještaja. Rok od tri dana smatra se prihvatljivim. | Prihvaćen | Člankom 66. Zakona se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište. |
| 207 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Članak 63. stavak 3. u poglavlju Sakupljanje napuštenih i izgubljenih životinja: stoji ''Sklonište mora osigurati skupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja i njihov smještaj o svom trošku, osim u slučaju iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona.'' Predlaže se izbaciti taj stavak. Obrazloženje: U zakonu je definiran termin koja životinja se smatra izgubljenom, a koja napuštenom. Izgubljena je ona koja je odlutala i posjednik ju traži. Napuštena je ona koja je svjesno napuštena ili je napuštena zbog više sile s napomenom da smo prethodno dali prijedlog da se odricanje briše iz članka 4. stavka 1. točke 15. Činjenica jest da svaka pronađena životinja teritorijalno nekamo 'pripada', a svaki teritorij podrazumijeva određenu JLS koja je zakonom obvezana ili imati sklonište ili sklopiti ugovor o sakupljanju pasa što znači da su troškovi za pronađene pse pokriveni. Zato nije jasno kako bi skloništa i iz kojih sredstava (''o svojem trošku'') sakupljala životinje i koje su to još moguće životinje za sakupiti ako nisu iz članka 65. stavka 3.? Nije jasno što je zakonodavac točno mislio postići ovom odredbom. Nije jasno kako se može sklonište ovim stavkom obvezati da mora osigurati skupljanje napuštenih životinja o svom trošku jer nije jasno koje životinje uopće sklonište može preuzeti ako to nisu životinje s područja JLS-a navedene u članku 65. stavku 3. Činjenica jest da svaka životinja bude pronađena na teritoriju neke JLS, a zakon propisuje da svaka JLS mora ili osnovati sklonište ili sklopiti ugovor. Na koju se mogućnost mislilo pod navodom da sklonište mora pokupiti životinju o svom trošku? | Prihvaćen | Članak je izmijenjen na način da se člankom 64. Zakona određuje da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave financira osnivanje i rad skloništa za životinje. Jedinica lokalne samouprave može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba. Člankom 65. Zakona određuje se da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja sa skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba financiraju jedinice lokalne samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite |
| 208 | Ida Cvetković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Zabrana trajnoga držanja psa na lancu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 209 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Usmrćivanje životinja u skloništima Postojeća odredba o usmrćivanju životinja u skloništima u još uvijek aktualnom Zakonu o zaštiti životinja u ovom Prijedlogu Zakona, nažalost, izmijenjena je samo kozmetički. Naime, riječ ''vlasnik'' zamijenjena je riječju ''posjednik'' i dodani su glagoli ''darovati ili prodati''. Sada ta odredba glasi: ''Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti.'' (članak 67., stavak 3.). Udruga Prijatelji životinja predlaže da članak 67., stavak 3. glasi: ''Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku ostaje u skloništu do udomljenja.'' Obrazloženje: Ova odredba u Zakonu o zaštiti životinja izaziva zgražanje javnosti već godinama. Tijekom trajanja ove javne rasprave ankete na vodećim hrvatskim portalima pokazale su da se velika većina javnosti snažno protivi usmrćivanju životinja u skloništima. Na portalu Večernjeg lista, na pitanje ''Treba li zabraniti eutanaziju pasa u skloništima nakon 60. dana?'' 93,57 % građana glasalo je za zabranu: http://www.vecernji.hr/ankete/treba-li-zabraniti-eutanaziju-pasa-u-sklonistima-nakon-60-dana-1668 (rezultati ankete na dan 6. 9. 2016.). Također, na portalu index.hr, na pitanje ''Treba li zakonom zabraniti ubijanje napuštenih pasa i mačaka?'' 90 posto građana smatra da treba: http://www.index.hr/tema/euro-2016/zanima-nas-va%C5%A1e-mi%C5%A1ljenje-treba-li-zakonom-zabraniti-ubijanje-napu%C5%A1tenih-pasa-i-ma%C4%8Daka-916627 (rezultati ankete na dan 6. 9. 2016.). Kao udruga već godinama zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe. 60 dana trebao bi biti minimum za držanje psa u skloništu, a ne njegov maksimum, što bi velik broj profitnih skloništa, koja imaju lošu komunikaciju s javnošću i građanima zainteresiranima za udomljavanje, itekako potaknulo na pojačano oglašavanje pasa i akcije za privlačenje građana u sklonište. Smatramo da bi ukidanje roka od 60 dana povećalo protočnost životinja kroz sklonište i rad na prevenciji s obzirom na to da bi skloništa bila prisiljena raditi na marketingu, odnosno programima udomljavanja i edukacije. Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Pri provedbi odredbe o 60 dana usmrćuju se zdrave, a često i mlade životinje. Dakle, nije riječ o eutanaziji nego o usmrćivanju neželjenih životinja umjesto ulaganju u njihovu kastraciju i udomljavanje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već kroz primjere skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Određivanje kratkog roka ne omogućava udomljavanje životinja, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme. I psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju pa udomljavanja stagniraju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge, ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Paradoksalno je da neka profitna skloništa usmrćuju pse nakon 60 dana čak i ako je sklonište poluprazno, a sve zbog nezainteresiranosti da ulože bilo kakav trud u oglašavanje i udomljavanje životinje. Za razliku od njih, neprofitna skloništa ulažu sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja. Također, odredba koja omogućava usmrćivanje životinja nakon 60 dana potiče profitna skloništa na općeniti nemar prema zdravlju životinja u skloništu, koje ionako namjeravaju usmrtiti. U praksi se događa da udomitelji ne mogu niti vidjeti životinje, već sam voditelj skloništa proizvoljno bira koje će (zdrave) životinje ''pokazati'' zainteresiranim udomiteljima, kao što je to čest slučaj koji građani prijavljuju npr. u radu ''skloništa'' u Pokupskom Cerju. Pritom se novac poreznih obveznika troši upravo na ono čemu se građani protive – na usmrćivanje zdravih životinja. S druge strane, velika novčana sredstva koja profitna skloništa dobivaju od jedinica lokalne samouprave za zbrinjavanje životinja ne ulažu se u povećanje standarda brige o napuštenim životinjama, njihovu socijalizaciju te pojačan rad na oglašavanju životinja i popularizaciji udomljavanja. Za razliku od takvih skloništa, čiji voditelji čekaju 60. dan kako bi usmrtili psa, no kill skloništa troše dobivena sredstva razumno i s ciljem povećanja dobrobiti i zaštite životinja te njihova udomljavanja. Stoga tražimo potpunu zabranu usmrćivanja životinja u skloništima i uvažavanje našeg prijedloga za članak 67., stavak 3. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 210 | Ida Cvetković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se st. 3 članka 67 odnosno usmrćivanju životinja nakon 60 dana te se zalažem za potpunu zabranu eutanazije. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 211 | IVA MAVRINAC | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | ukinuti mogućnost usmrćivanja nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 212 | Marko Plašć | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | U članku 67 stavak 3 htio bih da se ukine rok za eutanaziju od 60 dana i da se životinje nikako ne ubijaju u "klaonicama" kao što neki od azila rade i mlate lovu .Gledaju kako bi masno zaradili na bezpomoćnim životinjama.Čovjek nije ništa bolji od bilo kojeg bića na zemlji i tko je on da osudi životinju na smrt. Nadležni bi trebali bolje i strože provoditi nadgledanje nad azilima a ne da nadležni i inspencija čuju na televizji kako se postupa sa životinjama u azilu Hvala | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 213 | Sonja Tomic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Podržavam i predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Također smatram da bi se kazne za napuštanje i zlostavljanje životinja morale postrožiti i općenito više provoditi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 214 | Katarina Leva | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u skloništima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 215 | Valerija Acić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 216 | Ivana Petrak | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 217 | Jelena Čikor | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se da se potpuno zabrani eutaniziranje životinja u skloništima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 218 | Ema Baumgarten | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zalažem se za ukidanje 3.Stavka 67. članka u kojem je određeno da životinje koje su u skloništu duže od 60 dana bez mogućnosti udomljavanja moraju biti eutanazirane. Također, smatram da bi kazne za napuštanje i nebrigu o vlastitim životinjama trebale biti strože. U skloništima za napuštene životinje inspekcija bi trebala biti češća. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 219 | Iva Davorija | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam svaku točku članka 5. ovog zakona i zalažem se za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna uključivši činčile, dakle bez produljavanja roka prilagodbe na 2018. godinu, | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 220 | Iva Davorija | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam odredbu članka 51. stavak 4. kojom je zabranjeno "držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora" | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 221 | Vlatka Džambo | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protiv eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 222 | Anja Pešerović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zabrani eutanazija životinja po isteku 60 dana i da se zlostavljanje životinja strogo kažnjava. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 223 | Ivo Vučko | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim da se zabrani eutanazija zdravih životinja u azilu, i to u potpunosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 224 | Anja Knih | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zabrani eutanazija životinja nakon 60 dana za što trenutno lokalna samouprava financira. Također želim da se izgrade skloništa te osiguraju potrebna novčana sredstva. Želim da se zabrani držanje životinja na lancu, kažnjava vlasnike nečipiranih životinja, kažnjava vlasnike koji napuste ili izbace ljubimca na ulicu, kažnjava zlostavljanje životinja ( svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 225 | Anamarija Vujaklija | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. | Protiv eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana! | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 226 | Damir Fatušić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | 3.stavak Članka 67. ovog zakona trebao bi biti potpuno uklonjen. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 227 | Mihaela Marić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zabrani eutanazija životinja smještenim u šinterajima i bilo kakvim drugim takozvanim smještajima di će biti ubijeni na najbrutalniji način po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 228 | Andrea Božić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zabrani eutanazija životinja po isteku 60 ili više dana te da se bilo koji oblik zlostavljanja životinje strogo kažnjava. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 229 | EDITA POSZER | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Nije mi prihvatljiv prijedlog iz čl. 17. da se životinja nakon 60 dana provedenih u skloništu uspava. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 230 | Tea Mohorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost eutanazije u skloništima po isteku 60 dana. Želim da se uvede novčana ili zatvorska kazna za ubijanje ili bilo koji oblik nasilja nad životinjama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 231 | Ema Belančić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Želim da se: - Zakonom zabrani eutanazija životinja u skloništima - poboljšaju uvjeti za životinje u skloništima - strogo kažnjava nemar i napuštanje životinja | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 232 | Dejan Ribić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu u potpunosti zabrani mogućnost izvršenja eutanazije životinja po proteku perioda od 60 dana u skloništu/azilu! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 233 | Nataša Janjić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 234 | Denis Šturlan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca Želim da se u zakon uvedu oštrije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 235 | BOŽENA PEČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Tražim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca Tražim da se u zakon uvedu oštrije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. Također izuzetno je važno da se PRAVILNO kontrolira rad azila i skloništa jer vlasnici skloništa dobivaju novce od nas građana te novce kradu i ubijaju životinje sa SJEKIRAMA kao ''divni'' vlasnik azila u Karlovcu koji je nebrojeno puta bio prijavljivan no nadležne institucije nisu niti jednom poduzele apsolutno NIŠTA | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 236 | Tajana Židov | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Želim da se zakonom ukine eutanazija životinja u skloništima po isteku od 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 237 | Marija Gašparić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 238 | Marija Srakić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca Želim da se u zakon uvedu oštrije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 239 | Amalija Glaser | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Neupitno i neodgodivo uvođenje u zakon zabrane eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana i kazne za svako zlostavljanje životinje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 240 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zabraniti usmrćivanje životinja nakon 60 dana. Životinja u skloništu mora ostati do udomljenja bez obzira na vremenski period koji prođe od dolaska u sklonište do samog udomljenja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 241 | Mihaela Bogeljić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine, smatram da treba zabraniti trajno držanje pasa na lancu, želim da se iz Zakona o zaštiti životinja makne mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana. Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 242 | Matilda Lazović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Poštovani,obavezno se treba uvrstiti u zakon ,da nema eutanazije 60 dana,nakon što životinja provede u skloništu.Zamolila bih Vas,da se počne provoditi zakon o držanju i napuštanju životinja isključivo pasa .Mislim,da je stvarno dosta neposluha,te neprovedbe zakona u Republici Hrvatskoj.Želim da Vi kao Ministarstvo obavljate posao za koji ste plaćeni od nas poreznih obveznika. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 243 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam trajnu zabranu stalnog držanja pasa na lancu i stalno držanje životinja u boksovima. Mora im se omogućiti dovoljno prostora za kretanje i mogućnost zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, snijeg, velike vrućine) kao i uvijek dostupnu vodu i hranu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 244 | Vesna Bilanovic | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67. stavak 3. mora glasiti: Životinja iz skloništa koja se ne vrati registriranom skrbniku ne smije se usmrtiti već se sklonište mora o njoj skrbiti do udomljenja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 245 | Žaklina Brkljača | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se uvede zabrana usmrćivanja životinja (eutanazija) nakon proteka roka od 60 dana. Također želim da se postrože kazne za napuštanje i zlostavljanje životinja te nemar nad njima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 246 | Marina Lorković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakon uvede zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se uvede obavezna kazna za napuštanje životinje i za zlostavljanje životinje. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 247 | Anamaria Kasunić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se PODHITNO zabrani eutanazija životinja u azilima i skloništima nakon isteka 60 dana! Također izuzetno je važno da se PRAVILNO kontrolira rad azila i skloništa jer vlasnici skloništa dobivaju novce od nas građana te novce kradu i ubijaju životinje sa SJEKIRAMA kao ''divni'' vlasnik azila u Karlovcu koji je nebrojeno puta bio prijavljivan no nadležne institucije nisu niti jednom poduzele apsolutno NIŠTA. Također želim naglasiti da se s najstrožijom kaznom trebaju tretirati ljudi koji zlostavljaju i napuštaju životinje, kao npr u Švedskog u kojoj je upravo zbog velikih kazni i mogućnosti zatvorske kazne broj zlostavljanih i napuštenih životinja drastično pao. Hvala. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 248 | Josipa Baković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje kućnih ljubimaca i postrože postojeće kazne za fizičko nasilje,izladnjivanje i nemar nad istima. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 249 | Josipa Baković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakon uvede zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 250 | Lara Milovanović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Ukinuti u potpunosti odredbu čl.67. st.3 o usmrćivanju životinja po isteku vremenskog roka zadržavanja u skloništu. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 251 | Tina Jakovčević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana!!! | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 252 | Ivana Brkljačić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Želim da se zakonom zabrani ubijanje napuštenih životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 253 | Ivana Brkljačić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zakonom zabrani ubijanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 254 | Miranda Bednjanić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 255 | Matea Šimičević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca (najčešće u vrijeme ljetnih odmora) Želim da se u zakon uvedu puno oštrije i ozbiljnije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 256 | Ana Gujic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zakonom zabrani ubijanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 257 | Tome Kapovic | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | zabrana eutanaziranja zivotinja nakon 60 dana | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 258 | Nela Erdelji | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se usmrćivanju životinja nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 259 | Nikolina Čolaković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana!! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 260 | Marina Matičević Kos | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zakonom zabrani mogućnost ubijanja životinja tj eutanazija životinje nakon 60 dana! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 261 | Ana Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 262 | Anamarija Šutić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zalažem se za zabranu eutanazije životinje nakon 60 dana! | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 263 | Hana Božičević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Želim da se ukine usmrćivanje napuštenih životinja i da se novac usmjeri na edukaciju ljudi, bolje provođenje mjera protiv neodgovornih vlasnika a i gradenje azila sa stručnim osobljem. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 264 | Mark Spajic | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se usmrcivanju zivotinja nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 265 | Sara H. | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Smatram da bi se u zakonu trebala zabraniti eutanazija životinja u azilima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 266 | Eva Vukelić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 267 | Mirjana Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 268 | Petar Vrbek | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 269 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Prijedlog izmjene i nadopune teksta (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo može odobriti projekte u obrazovne svrhe ako se provode na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama i ako su neophodni za obrazovanje osoba na integriranim sveučilišnom studiju doktora veterinarske medicine, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) te ako se provode pod nadzorom osoba osposobljenih u skladu s odredbama članka 32. stavka 1. ovoga Zakona. | Prihvaćen | Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 270 | Ema Branica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 271 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 33. | U stavku 2. brisati riječi ili fizičke | Prihvaćen | Članak 33. postao je članak 34. Zakona |
| 272 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | U stavku 1.- brisati riječ prediplomskim | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 273 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 16. | Izmjena teksta stavka (1) Pokus može provoditi samo pravna osoba - korisnik koji ima rješenje o odobrenju iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona i čiji je projekt odobrilo nadležno tijelo. (na ovaj način isključuje se mogućnost da nositelj pokusa bude obrtnik ili OPG) | Prihvaćen | Člankom 13. Zakona određeno je koje uvjete mora ispunjavati korisnik da bi mogao biti odobren za provođenje pokusa na životinjama. Članak 16. na koji su dani komentari postao je članak 17. Zakona. Člankom 23. stavkom 1. točkom 6. Zakona određeno je da za provođenje pokusa, za skrb o pokusnim životinjama i usmrćivanje pokusnih životinja na mjestu provođenja pokusa mora biti osigurano dovoljno odgovarajuće obrazovanog i osposobljenog osoblja. Člankom 32. Zakona određuje se da oblikovanje, planiranje i osmišljavanje projekata mogu provoditi osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama i ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu s člankom 33. ovoga Zakona. Ako pravna ili fizička osoba može udovoljiti svim propisanim uvjetima koji se određuju ovim Zakonom vezano za provođenje pokusa na životinjama može joj se odobriti provođenje pokusa. |
| 274 | mladenka šarić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Civilizacijska razina koju je dosegnulo neko društvo sigurno se vidi i prema odnosu prema i sa životinjama. Eutanaziju napuštenih životinja APSOLUTNO ZABRANITI! Zakonom omogućiti i iz lokalnih proračuna financirati isključivo NO KILL skloništa za životinje! Odgovoran zakonodavac ne smije dopustiti situaciju u kojoj je životinja postala isključivo izvor profita za razne "poduzetnike". Sterilizacija je dovoljno efikasna mjera, naravno ako se sustavno provodi, da se broj nezbrinutih životinja drži pod kontrolom i s vremenom smanjuje. Dakle, svi oni koji na životinje gledaju kao a smetnju koju treba ukloniti i pri tom zaraditi, neka pogledaju što se događa ovih dana u Italiji i tko po ruševinama, zajedno s ljudima, traga za preživjelima. Naravno, psi. Jednako kao što pomažu slijepima, djeci s posebnim potrebama, invalidnim osobama, ljudima s dijagnozom autizma i dijabetesa... Pas će žrtvovati život za čovjeka, zar nije normalno da im čovjek vrati time što će ih poštedjeti ubijanja?! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 275 | bia gec | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | tražim ukidanje stavke 3. članka 67. zaštita napuštene životinje nije njeno usmrćivanje. Suradnja sa azilima u EU omogućuje udomljavanje pasa i mačaka koje ne mogu naći vlasnika kod nas. edukacija, promoviranje udomljavanja ispred kupnje ljubimca, te čak i dodatni porezi na na kupljenog ljubimca i još mnoge druge aktivnosti otvaruju vrata uspostavi zakona koji ne dozvoljava zaštitu životinja njihovim ubijanjem. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 276 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. | Predlažemo da se u zakon ugradi obvezna suradnja skloništa na izgradnji jedinstvenog sustava informiranja javnosti o napuštenim životinjama dostupnim za udomljavanje. Dapače, bilo bi dobro da Ministarstvo poljoprivrede na isti način kako je izradilo upisnik pasa da izradi jedinstvenu platformu za oglašavanje udomljavanja napuštenih životinja. Domena udomi.hr je slobodna (za provjeru: https://www.regica.net/)! U takvu jedinstvenu platformu onda mogu sve veterinarske stanice i sva skloništa i sve udruge koje brinu o napuštenim životinajma unositi informacije o napuštenim životinjama dostupnim za udomljavanje i oglašavati izgubljene životinje koje se sad ionako mora prijaviti najbližoj veterinarskoj stanici. | Prihvaćen | Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak. |
| 277 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Molimo brisanje stavka 3 članka 67 jer nije u duhu Zakona o zaštiti životinja, odredbi o čipiranju, cijepljenju i kastraciji, odredbi da JLS novac poreznih obveznika troši na veterinarsku skrb i brigu o napuštenim životinjama i jer taj stavak omogućuje i dalje praksu ubijanja životinja za koje je JLS dala novac poreznih obveznika kako bi se o njima adekvatno brinulo. Također, taj stavak propagira eutanaziju napuštenih životinja, a ne udomljavanje koje bi ovaj zakon propagirao brisanjem ovog članka i uvođenjem obveze da sva skloništa postanu "no kill" skloništa. Također, propagira nepodizanje stanadarada brige o napuštenim životinjama u postojećim skloništima koja ne ulažu prihode u izgradnju novih bokseva, adaptaciju postojećih, odvajanje životinja prema spolu, edukaciju i socijalizaciju tih životinja te poduzimanje svih mjera kako bi se takve životinje udomile. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 278 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavamo predloženu odredbu kojom je zabranjeno ''držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora'' (članak 51., stavak 4.). Smatramo ovakvu odredbu vrlo važnim preduvjetom za držanje kućnih ljubimaca. I sami smo tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja predlagali isto, na temelju znanstvenih spoznaja i brojnih pritužbi građana i udruga za zaštitu životinja: http://bit.ly/2buORV5. 2015. godine Grad Zagreb, u izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama grada Zagreba, propisao je: ''Pas se ne smije držati tako da je trajno vezan ili trajno smješten u ograđenom prostoru za pse.'': http://bit.ly/1Cu7Rtc. Odredba iz članka 51. Prijedloga Zakona važna je jer se kao odredba krovnog Zakona o zaštiti životinja odnosi na cijelu Hrvatsku. Osim pasa, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje, što je regulirano člankom 41. Prijedloga Zakona. Psi na lancu nisu dovoljno zaštićeni člankom 4. Zakona o zaštiti životinja i člancima koji se odnose na zaštitu kućnih životinja. Psi, osobito u manjim, ruralnim sredinama, nerijetko se drže vezani na lancu koji ih sputava u kretanju i prisiljava da život provedu u bijednim uvjetima, nemoćni da se zaštite od vremenskih nepogoda, zlostavljanja i udaraca ljudi, često jedu i obavljaju nuždu na istome mjestu, a brojni su slučajevi da im se lanac ureže u vrat: http://bit.ly/2bxro2C. Psi na lancu potpuno su zanemareni, a njihove prirodne potrebe se ignoriraju. Osim što im držanje na lancu uzrokuje fizičku bol te psihičke poremećaje i patnju, može izazvati i agresivno ponašanje. Nadalje, takvi psi su potencijalno opasni i u smislu održavanja javnoga zdravlja; najčešće nemaju osiguranu veterinarsku skrb, nisu cijepljeni protiv zaraznih bolesti i bjesnoće, a ni mikročipirani. Činom trajnog vezivanja psa ili bilo koje druge životinje na lanac posjednik pokazuje nebrigu za životinju u smislu omogućavanja njoj prikladnog života (a svaka životinja treba kretanje), pa se od takvoga ne može očekivati ni da ispuni svoje obveze vezano uz zdravstvenu zaštitu. Kuje zavezane na lancu često ostaju skotne, ponekad i više puta godišnje, a njihov podmladak pretvara se ili u potencijalno opasne pse lutalice ili ih češće ubijaju na najbrutalnije načine – utapanjem, odnošenjem na nenaseljeno područje i slično, čime se dalje krši Zakon o zaštiti životinja, s obzirom na to da je vlasnik odgovoran za kontrolu razmnožavanja životinje. Takvi štenci, ako i prežive, u pravilu nisu ni cijepljeni, ni mikročipirani. Držanje pasa na lancu u potpunosti je zabranjeno u Austriji, a u SAD-u držanje pasa na lancu zabranile su sljedeće savezne države: California, Indiana, Oregon, Connecticut, Louisiana, Rhode Island, Delaware, Maryland, Texas, District of Columbia, Maine, Vermont, Hawaii, Massachusetts, Virginia, Illinois, Michigan, West Virginia, Nevada, North Carolina. Još je više od 40 gradova i mjesta u SAD-u donijelo zabranu držanja pasa na lancu. Za kršenje zakona, odnosno držanje zavezanih pasa propisane su kazne od 100 do 5000 dolara te kazna zatvora do četiri godine ako se radi o većem broju vezanih životinja (Izvor: ''Table of State Dog Tether Laws'' by Rebecca F. Wisch, Michigan State University College of Law, 2014 - https://www.animallaw.info/topic/table-state-dog-tether-laws). Ovom hvalevrijednom odredbom u Prijedlogu Zakona izbjeći će se da se psi po automatizmu vežu za lanac, što je rutinska praksa u Hrvatskoj. Time će se povoljno utjecati i na svijest posjednika pasa i potaknuti ih na ograđivanje prostora (cijelog dvorišta ili izrade boksa, ako ne postoje uvjeti za ograđivanje dvorišta) radije nego na držanje psa na lancu. Također, pojedinci koji ne mogu/ne žele osigurati ni minimalne uvjete za držanje psa neće biti motivirani za buduće držanje novih životinja, što će se u konačnici pozitivno odraziti na ukupnu zaštitu životinja u Hrvatskoj. Ističemo da je držanje pasa na lancu jedan od najčešćih razloga zgražanja turista i njihova viđenja Hrvatske kao zaostale zemlje, što svakako ne bi trebala biti zemlja koja je članica EU-a. Stoga postoji jasna potreba da se regulira držanje pasa i da se komunalnom redarstvu i inspekciji omogući djelovanje kada zateknu psa koji se i godinama trajno drži na lancu iako ima hranu, vodu i krov nad glavom. Svima je jasno da je to zlostavljanje i zakonodavac to ne bi smio dopustiti. Ovu odredbu u Prijedlogu Zakona podržava velika većina javnosti koja je kroz potpisivanje peticije za zabranu držanja pasa na lancu od 2006. godine do danas, stalnu edukaciju, kampanju ''Život na lancu nije život'' i druge javne akcije visoko senzibilizirana za ovaj problem. Više informacija koje podržavaju prijedlog zabrane držanja stalno vezanih pasa nalazi se na sljedećim poveznicama: - Psi na lancu: http://bit.ly/2bLSpA1 - Kampanja ''Život na lancu nije život'': http://bit.ly/2bD99KA - Gnojne pseće rane od lanaca: http://bit.ly/2bDb1my - Peticija za zabranu držanja pasa na lancu: http://bit.ly/1d6iAwK. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 279 | Šime Validžić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da uzgoj životinja radi krzna treba trajno i bez ikakvih iznimki ostati zabranjen u Hrvatskoj. Ne treba odgađati stupanja zabrane na snagu za godinu dana jer je to pokušaj "dobivanja vremena" da bi uzgajivači mogli nastaviti tražiti ukidanje zabrane. Prijedlog da se iz zabrane uzgoja životinja za krzno izuzmu činčile kao da se otvoreno izruguje javnosti s obzirom na to da se jedino činčile uzgajaju u Hrvatskoj. Činčile jednako osjećaju patnju i bol kao i kune, lisice, psi ili bilo koje druge životinje oderane radi krzna. To nije pošteno prema uzgajivačima koji su poštovali Zakon i prestali s radom. Prijelazno razdoblje od 10 godina i više je nego dovoljno da se svatko tko je uključen u uzgoj činčila preusmjeri na druge vrste proizvodnje. U vrijeme kada je Hrvatska zabranila uzgoj životinja radi krzna, zabrana je postojala samo u Velikoj Britaniji i Austriji. Tada je Hrvatska bila treća i među najnaprednijim državama u svijetu i na ponos brojnih građana. U međuvremenu, Slovenija, Makedonija, Sjeverna Irska, Švicarska, belgijska regija Valonija, brazilska država São Paulo, Srbija, te Bosna i Hercegovina potpuno su zabranile uzgoj životinja za krzno, dok djelomične zabrane postoje u Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Novom Zelandu. Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi slijediti trend porasta broja zemalja koje zabranjuju uzgoj, a ne pogodovati jednoj gospodarskoj grani koja je prepoznata kao zastarjela, ekološki štetna, okrutna i potpuno nepotrebna. Tvrdnje uzgajivača da uzgojem štite činčile od izumiranja besmislene su i nelogične jer ih uzgajaju isključivo sa svrhom da ih ubiju i iskoriste njihovo krzno. Činčile možemo štititi jedino zaštitom njihovih staništa, a uzgajivači činčila to ne rade. Proizvođači krzna često predstavljaju krzno kao prirodni proizvod ali proizvodnja krzna ekološki je štetno i nije energetski učinkovita. Proces obrade krzna ugrožava okoliš zbog kemikalija koje se koriste da se spriječi truljenje. Rizici za okoliš uključuju toksičnost za organizme koji žive u vodi, kao i zagađenje zraka. Za proizvodnju bunde od umjetnoga krzna potrebno je samo 1,3 litre nafte, dok su za dobivanje energije za proizvodnju bunde od životinjskoga krzna potrebne 83 litre nafte. Uzgoj životinja za krzno potpuno je nepotreban. Uz toliki izbor ostalih dostupnih materijala koji imaju jednako dobra svojstva, izgled i kakvoću, nema stvarne potrebe za korištenjem životinjskoga krzna u današnje vrijeme. Uzgajivači činčila se protive da im se nameće neki Zakon koji se temelji na etičnom načelu, ali svi mi moramo živjeti prema zakonima koji se temelje na (često lažnim) moralima, kao što su kazne protiv oskudnog odijevanja i korištenje prostih riječi. Niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje životinja i uništavanje prirode, kao što je stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i šumarstvo. Svjetska organizacija za poljoprivredu (FAO) jer prepoznala stočarstvo kao štetno za prirodu. Za one koje tvrde da ne mogu (ili ne žele) živjeti od hrane biljnog porijekla, doći će vrijeme kad će se meso dobivati od uzgojenih stanica a ne od životinja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 280 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | NUŽNO je da zakonodavac konačno u zakon unese jasnu i nedvosmislenu odredbu: Zabranjeno je: držati pse trajno vezane ili trajno smještene u ograđenom prostoru za pse. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 281 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 282 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Samorazumljivo da je prestanak usmrćivanja životinja u skloništima standard koji treba doseći i očuvati, uspostaviti kao normu ponašanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 283 | Radan Skorić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Podržavam prijedlog udruge prijatelji životinja da se tekst članka 67, stavak 3 preinači u "Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja." Često se može čuti da se vrijednost društva mjeri prema tome kako se odnosi prema svojim najslabijim članovima. Dozvoljavanje usmrćivanja životinja koje su u situaciju u kojoj se nalaze dovedene isključivo kao posljedica ljudskog djelovanja ne daje dobru sliku o Republici Hrvatskoj. Smatram da Republika Hrvatska kao jedna moderna Europska država, članica Europske Unije, ima na raspolaganju dovoljna sredstva da se brine o napuštenim životinjama na jedan humani način i time naglasi vrijednost života u svim njegovim oblicima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 284 | Andrea Bakanji | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Mora postojati neko tijelo, koje će moći utvrditi da li je stvarno životinja opravdano upućena na "usmrćivanje". Na žalost, radi manipulacije oko troškova vet. skrbi, oko toga da ne postoji neko pouzdano tijelo kojem se može obratiti, ne vjerujem da će se časno izvršavati čl. 11. Mora postojati kontrolno tijelo i podaci moraju biti dostupni javnosti u svakome trenutku. A što se tiče usmrćivanja u skloništima, treba u potpunosti zabraniti usmrćivanje, osim u iznimnim slučajevima, kod teških ozljeda i sl. | Prihvaćen | U slučaju sumnje da je došlo do usmrćivanja životinja protivno odredbama ovoga Zakona za postupanje je nadležna veterinarska inspekcija. Zabranjeno je usmrćivanje životinja u skloništima. |
| 285 | Andrea Bakanji | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Poštovani, generalno, imamo dobre Zakone, ali ih se rijetko kada primjenjuje. Ja želim posebno naglasiti, da sam za osnivanje Policije za životinjska prava, dakle, to bi bili ljudi posebno obučeni za sva pitanja vezana uz životinje. To se možda čini kao dodatni trošak, ali je postala potreba, jer najčešće policija ne želi izaći na teren kod prijave slučaja zlostavljanja ili mučenja životinja. Kazne su premale, a i one se najčešće ne primjenjuju. Postoji još nešto što mislim da je od krucijalne važnosti, a to je da ne postoji niti jedan valjani razlog na ovom svijetu, da se otrov može slobodno prodavati u dućanima i da ga može kupiti tko želi. Kako drugačije objasniti činjenicu, da neki pojedinci kupe otrov i bacaju ga po parkovima, daju ih životinjama, a onda one umiru u najvećim bolovima i mukama. Pa tko je ikada za to odgovarao? Da li je to normalno i civilizirano ponašanje? Svakako treba uvesti posebne dozvole za kupnju otrova, on ne može biti u slobodnoj prodaji. Ja želim znati tko drži taj otrov u svojoj kući. Pa taj otrov može završiti bilo gdje! Zatim, u Čl. 84 stavak 13., ma molim vas, pa zar postoje dijelovi tijela životinja koji ih ne bole, ako im nanosite bol? To obavezno trebate ispraviti. Zatim, napuštene ili ulične životinje, to je pitanje koje zahtjeva veliku pažnju. Mi, koji vodimo računa o "ničijim" životinjama, životinjama koje su se rodile vani i žive vani, mi smo na sebe preuzeli troškove i odgovornost kastracije i sterilizacije, koje bi ova država trebala financirati, ali ok. Iz tog razloga, ne vidim otkuda nekome pravo da odlučuje o njihovoj sudbini, da ih se želi riješiti, ako nije pokazao niti minimum interesa da da makar 1 kunu za to da dostojanstveno žive. Treba postojati javni interes da se hranilišta za životinje urede, održavaju urednima i da se potiče ljude da se brinu kvalitetno za njih. Mi odrađujemo vaš posao, a neodgovorni ljudi izbacuju višak svojih mačaka i pasa i stvaraju nered i stres tim bićima. Želim da se jasno i glasno kaže tome dosta! Pa nisu životinje stvari da ih se može samo tako izbaciti. Kazne za usmrćivanje, napuštanje, mučenje, zlostavljanje, trovanje moraju biti astronomske! Jer naši ljudi vjeruju samo ako ih se opali po džepu! Što se tiče skloništa za životinje, prestanite podržavati kill skloništa, ona moraju nestati! To je postao Business, a to nema veze sa pravima životinja i sa kvalitetnim zbrinjavanjem životinja. | Prihvaćen | članak 84. postao je članak 87. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Odredbe ovoga Zakona se ne primjenjuju na uvjete stavljanje otrova na tržište te isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. Kazne propisane ovim Zakonom su odvračajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. |
| 286 | Marija Krakan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 287 | sanja lalić valečić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | U svakom slučaju treba se zabraniti uzgoj činčila radi krzna. Zbog malog broja onih koji se žele samo imovinsku korist ne treba dovoditi u pitanje smisao cijelog zakona i volju velike većine građana ove zemlje. Samo zbog novca za uski krug ljudi nije potrebno dozvoliti praksu koja je sve manje prihvatljiva svuda u svijetu. Korak unazad nam ne treba. Pohlepa i profit ne mogu biti iznad moralnih vrijednosti nekog društva jer se time narušava društvo samo. Ako društvo nema humanosti onda nema ni humanoida (odnosno ljudi). Potrebno je unaprijediti zakonima društvene odnose a ne vraćati zbog inertnosti i okrutnosti nekolicine koji se ne žele modernizirati i pronaći svoje mjesto na tržištu u drugim zanimanjima kao što su to uzgajivači činila, unatrag i na lošije. Niti kovače više ne trebamo pa ne uvodimo ponovno kočije i konje u javni prijevoz. U potpunosti se slažem s prijedlogom udruge Prijatelji životinja iz razloga koji proizlaze iz njihovog višegodišnjeg rada i iskustva. U Južnoj Koreji jedu pse, pa možda da uzgajivači činčila počnu izvoziti za Koreju. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 288 | Luka Heljic | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već putem skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 289 | Luka Heljic | NADZOR, Članak 80. | Trenutačna situacija je : ''Da bi se posjedniku trajno oduzela životinja mora se provesti poseban postupak pred Sudom, a pri pokretanju postupka mora se od suda zahtijevati zaštitna mjera trajnog oduzimanja u skladu s člankom 50. stavkom 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13), te se takva mjera određuje na najdulji period od 1. godine, što znači da ako i sud donese odluku o oduzimanju životinje može posjedniku donijeti zabranu držanja životinja u trajanju do 1 godine. Oduzeta životinja je predmet u postupku, te podliježe javnoj dražbi što dodatno otežava postupak.'' Dakle, trenutačni postupak oduzimanja životinja preko suda ograničava rad inspektorima i komunalnom redarstvu te zbog svoje složenosti, dugotrajnosti i obaveze vraćanja životinje posjedniku nakon maksimalno godine dana onemogućava učinkovitu pomoć životinji. Stoga predlažem da se istim člankom propiše i mogućnost trajnog umjesto privremenog oduzimanja životinje. Postoje slučajevi dugogodišnjeg zlostavljanja životinja (npr. pas sa zagnojenim vratom od lanca urezanog u meso, izgladnjivana životinja i sl.) kada je nužno da se omogući trajno oduzimanje životinje i mogućnost udomljavanja životinje k posjedniku koji joj može osigurati primjerene uvjete držanja. | Prihvaćen | članak 80. stavak 2. je sada postao članak 83. stavak 2. te je istim je određeno da privremeno oduzeta životinja može biti vraćena posjedniku ako su ispunjeni uvjeti za njezino daljnje držanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, a u protivnom može biti zbrinuta u skloništu ili smještena u primjereni smještaj ili po trajnom oduzimanju udomljena ili prodana. |
| 290 | Antonija Pek | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Stavka broj 3 se pod hitno mora maknuti iz zakona. Legalna bi trebala biti samo No Kill skloništa. Svakodnevno gledam vijesti kako još *umetni ime psa* ima samo 1/2/3 dana života. To nije moralno i definitivno se krši sa ranijim stavkama i članicma ovog zakona. Pola ove zemlje je nenaseljeno ili napušteno, zašto država ne pokloni posjede udrugama da naprave skloništa gdje bi napuštene životinje mogle slobodno živjeti i možda pronaći nove udomitelje? Za Josipa Vinkovića: potpuno si neupućen u tematiku, sudeći po tvom komentaru. Udomila sam mačku koja je jednu godinu tražila svoj novi dom. Ako se životinja adekvatno oglasi - udomit će se. Danas je sve u marketingu, koliko god to nekima bilo neshvatljivo. Zapadne, napredne, humane i civilizirane države rasturaju u udomljavanju jer se jednoj životinji posvete i naprave atraktivnu kampanju gdje naravno to sve završi udomljavanjem. Ovdje je zadnji domet staviti na neku obskurnu stranicu 2 riječi o životinji, užasnu sliku i vrtit palčeve. To se tako ne radi. Također, ova zemlja ima dovoljno novaca za adekvatno zbrinjavanje životinja. Ako se može na političare i menađere trošiti nevjerojatan novac može se i na živote nevinih bića. Stvar je prioriteta. Jasno je koji su prioriteti vladajućih u ovoj zemlji. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 291 | Antonija Pek | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Zakonom zabraniti skloništa koja ubijaju životinje, a pritom dobivaju enormne financijske potpore sa svih strana! U vijestima je, ne jednom, bilo sklonište Pokupsko Cerje koje je zlostavljalo životinje. | Prihvaćen | Člankom 67. Zakona određeno je da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 292 | Goran Jurković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | U vezi toga da je stvar "osjetljiva": :) Stvar uopće nije osjetljiva, nego ovakva kakva je nije dobra. Ako se krene od toga da životinja ima pravo na život, onda odredba o 60 dana jednostavno ne može postojati u zakonu. Zakoni bi trebali služiti kao osnova za ispravno djelovanje. Ali i kao osnova za mijenjanje i održavanje svijesti ljudi, pogotovo kad ona još ne postoji ili nije dovoljno razvijena. Ako zakon kaže da se "životinja može usmrtiti nakon 60 dana", što to govori o vrijednosti života kao takvog? Kakva poruka se time šalje? Da je u redu oduzeti život samo zato što "nema mjesta"? Da je u redu potopiti mačiće ili psiće jer zakon jasno kaže da ih se nakon 60 dana u skloništu ionako može ubiti? Da li bi takav članak zakona bio prihvatljiv za ljude, ako recimo u nekom prihvatilištu za beskućnike nema mjesta? Ako ne bi, onda je sljedeće logično pitanje: U čemu je zapravo *bitna* razlika između ta dva oblika života - konkretno, npr. ljudskog i psećeg - s obzirom na *njihovo pravo* na postojanje? Postavljanjem roka - bilo kojeg roka, nije uopće bitno da li je to 30, 60 ili 500 dana - se šalje jasna poruka da je životinjski život zapravo beznačajan. A iz toga onda proizlazi i napuštanje, i zlostavljanje i potapanje u vodi. Jer, bez obzira što postoje konkretni dijelovi zakona koji kažu da je kažnjivo napustiti, zlostavljati ili ubiti životinju, ovakvim člankom se zapravo šalje kontradiktorna poruka. A cijela poruka na kraju zapravo glasi: da, ne smijete ubiti životinju. Ne smijete ju ni napustiti. Ali ako baš niste sigurni što biste, i koliko taj život uopće vrijedi... pa, samo pogledajte članak 67. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 293 | Antonija Pek | NADZOR, Članak 80. | Znači monstrum uzme psa i taj pas je teško zlostavljan od strane monstruma, netko ga prijavi i taj pas treba u sklonište odnosno kod drugog udomitelja. Ne uspije se pronaći adekvatan smještaj iz nepoznatkog razloga i taj pas se mora usmrtiti?! Ovo je totalno promašeno. Ima toliko drugih rješenja. Ako vlasnik monstrum mora platiti eutanaziju onda može plaćati i hotel za pse (ili mačke) dok se ne nađe adekvatan smještaj. Zašto bi životinja opet morala plaćati ljudsku glupost? | Prihvaćen | Odredba o mogućnosti usmrćivanja životinja je brisana. |
| 294 | Anđelo Pavišić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Poštovani. Smatram kako su kazne za pojedine činove dosta blage i neprimjerene. Pritom najviše naglašavam članak 84. U točkama koje se odnose na nanošenje boli, usmrćivanja životinja, bilo kojeg oblika maltretiranja i iživljavanja te ostalim strašnim aktima, prekršajne novčane kazne treba višestruko uvećati (te dobro razmislit o kaznenom gonjenju). Također predlažem da se svakoj osobi koja napravi neki od ovih akata odredi psihijatrijsko-psihološko vještačenje, da se procijeni ugrožava li ta osoba ljudske živote i je li opasna za okolinu. Objašnjenje leži u tome da smatram kako svatko tko hladno digne ruku na životinju (slabijeg aktera) u stanju je ponoviti tu istu radnju na životinji, a realna je prijetnja i za ljudske živote. Bi li kome bilo drago da mu susjed ima prekršajnu prijavu čl.84 stavka (1) točke 13. koja glasi '' Novčanom kaznom kaznit će se.... životinjama odsijeca dijelove tijela koji su osjetljivi na bol''... ili možda točke 14 koja govori ''Novčanom kaznom kaznit će se... ograničava kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah''? Baš zbog ovakvih slučajeva koji su realno zreli za psihijatrijsko zbrinjavanje predlažem uvođenje istog te oštrije kazne počiniteljima. Također, napraviti registar zlostavljača životinja! NADOPUNA: Čitam članak 88., stavak (1), točka 2 koja govori: ''Novčanom kaznom od 10 do 30 tisuća kuna...baca petarde na životinje ili druga pirotehniča sredstava (članak 5. stavak 1. točka 30.).''. Ako ne ništa, bar ovaj akt zaslužuje detaljnu psihijatrijsku obradu počinitelja te kaznu od par stotina tisuća kuna (da se mene pita, zaslužuje i zatvorsku kaznu)! | Prihvaćen | članak 84. postao je članak 87., a članak 88. je postao članak 91. Kazne propisane ovim Zakonom su odvračajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Odredbama ovoga Zakona ne može se odrediti psihijatrijsko liječenje obzirom da predmetna problematika nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 295 | Goran Jurković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Ne može se usmrtiti životinju samo zato što je određeni broj dana provela u skloništu. To onda nije sklonište nego koncentracijski logor. Životinje su živa bića koja imaju osjećaje, pravo na život, i pravo da ih se ne izlaže boli. To bi trebale biti početne točke u formiranju zakona o ZAŠTITI životinja. A ovakav kakav je, ovaj prijedlog zakona je velika sramota za svaku civiliziranu zemlju. Pa i za onu koja se to tek trudi postati. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 296 | Marijana Međugorac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Zalažem se za potpuno ukidanje Zakona o zaštiti životinja te uvođenje Zakona o pravima životinja. U sklopu tog zakona životinje MORAJU dobiti pravni status OSOBE te samim time imati pravo na život, slobodu i tjelesni integritet. U niti jednom slučaju čovjek ne smije imati pravo iskoruštavati životinje u bilo koje svrhe, te se takvo čovjekovo ponašanje treba zakonom sankcionirati. Životinje trebaju biti slobodne od ljudske ruke. To treba biti zakonom regulirano. | Nije prihvaćen | Uvođenja propisa o pravima životinja kao i zabrana bilo kakvog korištenja životinja nije predmet normativne aktivnosti ovoga Zakona te se ne može razmatrati kroz isti. |
| 297 | Aljoša Duplić | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. | U st. 1. što su to radnje? obuhvaća li to i promet, vjetroelektrane, hidroelektrane….? Što prema ovoj definiciji sa žabama koje u vrijeme razmnožavanja masovno prelaze s jedne strane ceste na drugu? | Nije prihvaćen | Ovim se odredbama uređuje dobrobit životinja u okviru primjene ovoga Zakona te se istima ne utječe na primjenu propisa iz drugih područja. Članak 47. postao je članak 48. Zakona. |
| 298 | Aljoša Duplić | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. | U st. 1. nije jasno pod kojim uvjetima se divlju životinju vraća u prirodu? Što znači formulacija ako je to moguće? U st. 2. zašto lovoovlašteniku nuditi bilo koju vrstu kralješnjaka koja nije na popisu divljači? St.5. Ne može rješavanje problematike stranih vrsta biti na jedinicama lokalne samouprave, one za to nemaju niti kapaciteta, niti znanja. Radi se često o vrlo specifičnim aktivnostima i metodama. | Nije prihvaćen | Vraćanje divlje životinje u prirodno stanište osigurava se ako je životinja sposobna preživjeti u prirodnom staništu, koje može biti dio lovišta ili ne. Jedinice lokalne samouprave su u skladu s posebnim propisima iz područja lovstva ovlaštene za donošenje programa kojim se uređuje način postupanja s divljim životinjama pronađenim na svojem području. Članak 49. postao je članak 50. Zakona. |
| 299 | Aljoša Duplić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | U st. 2., 3. i 4. navedene su iznimke od st.1. koje se odnose na sveučilišta ili znanstveno istraživačke ustanove. Takvom formulacijom koja spominje samo sveučilišta nisu obuhvaćene sve visokoobrazovne ustanove. Trebalo bi ju dopuniti s veleučilištima ili zamijeniti sveučilišta s visokoobrazovnim ustanovama što uključuje sveučilišta i veleučilišta. Također, st. 2., 3. i 4. trebalo bi dopuniti sa stručni preddiplomskim i diplomskim specijalističkim studijem. | Nije prihvaćen | Korištenje životinja u obrazovne svrhe moguće je odobriti samo ako se za studente ili za osobe koje su završile studij i dalje se usavršavaju na poslijediplomskim studijima, s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama te ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.). Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 300 | Aljoša Duplić | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. | st. 1. što su to radnje? obuhvaća li to i promet, vjetroelektrane, hidroelektrane….? Što prema ovoj definiciji sa žabama koje u vrijeme razmnožavanja masovno prelaze s jedne strane ceste na drugu? | Nije prihvaćen | Ovim se odredbama uređuje dobrobit životinja u okviru primjene ovoga Zakona te se istima ne utječe na primjenu propisa iz drugih područja. Članak 47. postao je članak 48. Zakona |
| 301 | Nataša Velenik | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Točku 7. brisati. Svatko tko spašava životinje s ulice ima više od 9 pasa, a ima ih više samo zato jer se mnoge gore odredbe nisu poštovale. Znači zbog svih propusta ovog istog zakona sad najednom trebaju ispaštati opet životinje, a zakon se zove Zakon o zaštiti životinja. | Nije prihvaćen | Posjednici više od devet pasa koje drže u svrhu udomljavnja trebaju udovoljiti uvjetima u odnosu na uvjete držanja pasa i skrb o njima. Sklonište koje je povjerilo pse na čuvanje ima obvezu označiti pse, sterilizirati ih, voditi propisane evidencije i oglašavati pse u svrhu udomljavanja |
| 302 | Nataša Velenik | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Ne slažem se da počinitelje ovih točaka samo novčano kazni, jer ne vjerujem u naplatu tih kazni. Smatram da se za takva zlodjela treba počinitelje kazneno goniti i kazniti kaznom zatvora. Smatram da su takvi pojedinci opasni za okolinu, i da nikakva novčana kazna neće ništa donijeti. Svjedoci smo svakodnevnih kršenja svih gore navedenih odredbi bez ikakvih posljedica. A zakon je postojao i prije. Bez većih kazni nažalost nema pomaka na bolje. | Nije prihvaćen | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu te komunalni redari. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 303 | Nataša Velenik | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Uključiti jedinice lokalne samouprave i natjerati ih zakonom da se konačno počnu brinuti o svojim napuštenim životinjama. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 304 | Nataša Velenik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Uvesti ne samo kontrolu već i obaveznu sterilizaciju/kastraciju ukoliko se vlasnik neće brinuti o potomcima svog kućnog ljubimca, već će ih ostaviti u šumi, u tuđem dvorištu u kanti za smeće u zatvorenoj najlon vrećici. Vjerovatno je sve to nabrojano puno humanije od same sterilizacije jer ona je kao "neprirodna". Problem sve većeg broja napuštenih mladunčadi pasa i mačaka je u potpunosti izvan kontrole i dok se to strogo ne definira zakonom, kaznama ukoliko se isti ne provodi ništa se neće promijeniti. Samo beskrajna muka i umiranje životinja i sizifov posao nekolicine da ih spasi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 305 | Ivana Gladovic | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Veliki broj odredaba ovog članka trebao bi biti tretiran kao kazneno djelo, ili bi za iste barem trebale biti propisane puno ozbiljnije kazne (osobito primjerice za namjerno nanošenje patnje životinjama, odsijecanja dijelova tijela osjetljivih na bol i sl). u slučaju da se radi o pravnoj osobi trebalo bi propisati trajnu zabranu obavljanja djelatnosti, a sa fizičkim osobama koje namjerno ozljeđuju životinje potrebno je puno oštrije postupati nego što je to ovdje propisano. Naime samo takvo ponašanje pokazuje potpuni nedostatak empatije (osobito kod maloljetnika) a što je samo po sebi jedan od važnijih znakova patoloških poremećaja ličnosti koji su opasni ne samo za životinje nego za čitavo društvo. Isto tako, puno ozbiljnije i oštrije postupanje s ovakvim pojedincima je jedini način da se destimulira takvo ponašanje i kod drugih potencijalnih počinitelja. | Nije prihvaćen | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. |
| 306 | Nataša Velenik | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. | U potpunosti se protivim postojanju zooloških vrtova i držanju životinja u kavezima i neprikladnim uvjetima. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja. |
| 307 | Nataša Velenik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 308 | Nataša Velenik | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Smatram da treba u potpunosti ZABRANITI uzgoj životinja u svrhu proizvodnje bilo kakve vrste. Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. | Nije prihvaćen | Zakon o zaštiti životinja daje okvir za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo pravne stečevine Europske unije o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje s kojima je nacionalno zakonodavstvo u potpunosti usklađeno. Informacije o propisima o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje nalaze se na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede te im je moguće pristupiti preko poveznice: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=61 . Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 309 | Nataša Velenik | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 310 | Vedrana Vekić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse i mačke (kako u skloništima tako i udomljenih pasa i mačaka) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona |
| 311 | Kristina Podobnik | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Brisati točku 7. Početi provoditi točku 8 i prestati progledavati kroz prste onima koji ne ispunjavaju svoje obveze. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 312 | Nataša Velenik | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Slažem s ovime što u ovom članku piše, barem s onim prvim djelom, ali nažalost većina toga je mrtvo slovo na papiru. Lako je donijeti zakon, problem je u tome što nema apsolutno nikakvih posljedica ako se taj zakon krši. A krši se. Tražim još veće i rigoroznije mjere i kazne (novčane i zatvorske) koje su nažalost jedine djelotvorne. Zatim drugi dio : ubijanje životinja u znanstvene svrhe, smatram da to treba odmah zabraniti, protivi se svim civilizacijskim načelima i nema veze sa znanošću. Ubijanje opasnih životinja? Najopasnija životinja je čovjek. Potrebno je preraditi taj dio zakona. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja određene su novčane kazne za postupanja protivno odredbama ovoga Zakona, kao i postupak oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja nove životinje. Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode veterinarski inspektori na temelju godišnjeg plana inspekcijskih nadzora, na temelju analize rizika ili po prijavi, stočarski inspektori u skladu s odredbama propisa iz područja stočarstva te komunalni redari. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 313 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Počinitelji odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi opisani točkama 1., 2., 5., 6., 7., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 18., 19., 21., 22., 23., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 37., 41., 42. stavka (1) trebali bi biti kazneno gonjeni te kažnjeni kaznom zatvora | Nije prihvaćen | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu te komunalni redari. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 314 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Zbrinjavanje životinja treba se obavljati isključivot kao neprofitna djelatnost jer je to jedini način da se osigura ispunjenje javnog interesa a ne profitnog interesa. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 315 | Damira Marušić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Zabrana držanja svih životinja u cirkusima. Bilo divlje , ili domaće. I domaće se životinje na taj način maltertiraju radi ljudske razonode. | Nije prihvaćen | Člankom 61. Zakona zabranjeno je držanje životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama osim držanja i nastupanja domaćih životinja u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. S obzirom da se životinje, osim životinja uzetih iz prirode i divljih životinja ako takvo korištenje zahtijeva premještanje iz njihovog životnog prostora, mogu koristiti za smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja nema razloga ne dopustiti nastupanje tih životinja i u cirkusima. |
| 316 | Marinko Alić | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | NIGDJE u zakonu se ne definira uzgoj i postupanja u uzgoju, školovanju i veterinarskoj nadležnosti za službene pse ( policija , vojska i sl.), pri čemu ista nije definirana i koje su sankcije u slučaju kršenja pozitivnih zakona RH od strane pojedinaca ili neovlaštene uporabe navedenih pasa??? Ako je pod igerencijama MUP-a ili MO-e to bi trebalo definirati iz razloga što ovako izgleda kao da su van zakona. | Nije prihvaćen | Odredbe Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti životinja (u daljnjem tekstu: Zakon) kojima se određuje da posjednik mora pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć i zbrinjavanje bolesnih ili ozlijeđenih životinja, veterinarsku pomoć pri porodu ako je potrebna i osigurati odgovarajuću njegu bolesnih, ozlijeđenih i iscrpljenih životinja, primjenjuje se na sve posjednike pa tako i na pojedina državna tijela koja koriste životinje kao službene životinje s licencijom za rad u svrhu obavljanja poslova pojedinih državnih tijela. Pri držanju i uzgoju životinja od strane posjednika nije dopušteno nanositi bol, patnju i ozljede životinjama pri dresuri. Ovim Zakonom se zabranjuje životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima, protivno odredbama Zakona. Također se zabranjuje korištenje tehničkih uređaja, pomoćnih sredstava ili naprava kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za školovanje koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol. Za sve navedene odredbe su određene i prekršajne odredbe u ovome Zakonu. Veterinarska nadležnost je određena Zakonom o veterinarstvu (Narodne novine, broj 82/13 i 148/13). Nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova kao i Ministarstva obrane ne mogu se određivati ovim Zakonom. |
| 317 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | NADZOR, Članak 79. | Kako će komunalni redar bez potrebne edukacije procijeniti zdravstveno i psihološko stanje psa. Može li komunalni redar prepoznati znakove stresa ili straha kod pasa ili sukladno pasmini pasa prepoznati zadovoljavajuće ili zabrinjavajuće gojno stanje životinje? Umjesto komunalnog redara nadzor bi trebale provoditi za to educirane službe poput "animal police". | Nije prihvaćen | Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je među ostalim njegovim stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti |
| 318 | Damira Marušić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Za prekršaj iz stavka 1, čl.1 trajno zabraniti držanje životinje | Nije prihvaćen | Visina kazne za navedeni prekršaj određena Zakonom je samo preporučena, a sud određuje konačnu kaznu. |
| 319 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | NADZOR, Članak 74. | Komunalni redari nisu educirani kako bi poznavali i prepoznavali potrebe kućnih ljubimaca te shodno tome nisu prikladni za obavljanje nadzora nad brigom o kućnim ljubimcima. Umjesto komunalnih redara nadzor nad dobrobiti o kućnim ljubimcima, ali i napuštenim životinjama trebale bi provoditi za to educirane službe poput "animal police" | Nije prihvaćen | Jedinice lokalne samouprave propisuju općim aktima poslove komunalnog redarstva koje obavljaju komunalni redari. Ovim je Zakonom određeno da provedbom općih akata (iz područja komunalnog redarstva) iz članka 50. stavka 5., članka 52. stavka 5. te članka 64. stavka 6. ovoga Zakona provode komunalni redari. Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je među ostalim njegovim stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti. |
| 320 | Damira Marušić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Konačno nekog i kazniti. Maksimalno kazniti.Predlažem da se prekršitelju koji i drugi puta prekrši točke 37, 39 i 40 trajno zabrani držanje životinje, | Nije prihvaćen | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. |
| 321 | Marinko Alić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | Članak 73. (1) Zabranjeno je prodavati pse, mačke i pitome vretice u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca. Prijedlog: Dozvoljeno je udomljavanje životinja kroz trgovine kućnih ljubimaca, iz registriranih skloništa životinja, uz predhodnu veterinarsku suglasnost od nadležnog veterinara o zdravstvenom stanju životinje koja se udomljuje | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da se životinje mogu udomljavati samo kroz skloništa za životinje koja moraju udovoljavati propisanim uvjetima. |
| 322 | Marinko Alić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Članak 70. (1) Tijela jedinica područne (regionalne) samouprave u svrhu ispunjavanja obveza iz članka 66. ovoga Zakona moraju organizirati koordinacijske radne skupine. (2) Radne skupine iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od predstavnika područne (regionalne) samouprave, predstavnika skloništa ako postoji na području područne (regionalne) samouprave, predstavnika nevladinih organizacija za zaštitu životinja, predstavnika tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo, predstavnika tijela nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore i veterinarskog inspektora. Prijedlog: Radne skupine iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od predstavnika područne (regionalne) samouprave, predstavnika skloništa ako postoji na području područne (regionalne) samouprave, predstavnika nevladinih organizacija za zaštitu životinja, predstavnika tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo, predstavnika tijela nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore i veterinarskog inspektora, kao i predstavnika tvrtki iz djelokruga rada od koristi rješavanja navedenih problema ( tvrtke ili stručne osobe koje obavljaju školovanje pasa i sl, a posjeduju licencu nadležnog ministarstva ili tijela koje je pod igerencijama nadležnog ministarstva.) | Nije prihvaćen | Članak 70. postao je članak 72. Zakona. Člankom 72. stavkom 1. Zakona određeno je koji su predstavnici minimalno potrebni za rad koordinacijske radne skupine, a jedinice područne (regionalne) samouprave mogu u skladu s potrebama za rješavanje problematike iz djelokruga koordinacijske radne skupine imenovati i druge zainteresirane predstavnike koji mogu doprinijeti rješavanju postojeće problematike na pojedinom području, a prvenstveno smanjenju broja napuštenih životinja. |
| 323 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. | Sve udruge smještaju pse prilikom micanja životinja s ulice no smještaju li ih u objekte privremenog smještaja ili u privremene domove (stričeki i tete čuvalice, privatne osobe koje pružaju smještaj psima pod skrbi udruge) nemaju potrebu za udovoljavanju uvjeta iz članka 64. obzirom da se životinje ne smještaju na isti način kao u skloništu. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona |
| 324 | Marinko Alić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. | Članak 69. (2) Ako osnivači skloništa iz stavka 1. ovoga članka ne organiziraju vlastiti informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje, podatke o životinjama dužni su osigurati preko informacijskog centra drugog skloništa te podatke o životinjama objavljuju na svojim mrežnim stranicama. Prijedlog: Ako osnivači skloništa iz stavka 1. ovoga članka nije u mogućnosti organizirati vlastiti informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje, podatke o životinjama dužni su osigurati preko informacijskog centra drugog skloništa te podatke o životinjama objavljuju na svojim mrežnim stranicama. | Nije prihvaćen | Članak 69. Zakona postao je članak 70. te je izmijenjen na način da će se podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo. |
| 325 | Marinko Alić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Članak 54. (1) Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo. Problem: - većina osoba koje imaju više ženki od tri, a koriste ih u uzgoju za prodaju prebaciju vlasništva na druge osobe pri čemu izbjegavaju odrednice ovog zakona. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 326 | Marinko Alić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 53. | Članak 53. (1) Posjednik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Prijedlog- dopuna:- za određene pasmine sukladno Pravilnikom koji propisuje ministar, mora se provesti testiranje u svrhu potvrde provedbe gore navedenih radnji (2) Uvjete i način držanja opasnih pasa pravilnikom propisuje ministar. Prijedlog: Uvjete i način držanja opasnih pasa i pasmina ( i križanaca s nekim pasminama) kod kojih je očekivano agresivno ponašanje pravilnikom propisuje ministar. | Nije prihvaćen | Članak 53. postao je članak 54. Zakona te se istim određuje postupanje vlasnika životinje s ciljem da se osigura da životinja nije opasna za okolinu, a što se može odnositi i na druge kućne ljubimce osim pasa. Navedenom odredbom se djeluje i preventivno kad bi životinja zbog svojih karakteristika mogla postati opasna za okolinu zbog izražavanja vrsti svojstvenog ponašanja. Opasan pas definiran je Pravilnikom o opasnim psima (Narodne novine, broj 117/08) na način da se ni jedna pasmina ne prepoznaje kao opasna. |
| 327 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Iz čl. 61. izbaciti stavak 2 jer niti divlje niti domaće životinje ne trebaju biti u cirkusima, to je maltretiranje životinja radi ljudske razonode na jeftinoj razini (karnevlaskoj). Već sami konstanti transport je stresan za životinje. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 328 | Marinko Alić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Kod organizacije utrka pasa upitno je postojanost i opravdanost ovog članka iz dva razloga: - Psi u utrkama su dobro brinute životinje ( kao i konji), ne potiče im se agresija već se pomoću nagona potiče radna i moguća natjecateljska sposobnost - Stvarno potiču sportsku disciplinu, jer npr i u lovu psi trče ( seteri, goniči isl.) čak se izlažu i većim naporima od trkača jer ulaze u hladnu vodu, istrajno slijede divljač, ponekad se i bore sa njom i sl. Organizaciju utrke pasa trebalo bi staviti pod pojačan nadzor veterinarske službe, u interesu zaštite pasa, kao i postaviti granice u starosnoj dobi, broju utrka u danu, tjednu i sl. | Nije prihvaćen | Sportska natjecanja životinja moraju biti pod nadzorom veterinarske inspekcije kako je određeno propisima iz područja veterinarstva. |
| 329 | Martina Demirović | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Brisati točku 7, a točku 8 početi provoditi i kažnjavati. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 330 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Ponovno pozitivni pomak s dobrom namjerom zaštite životinja i njihove dobrobiti no u praksi iznimno nepovoljan za udruge za zaštitu životinja koje nemaju sklonište. Sakupljači životinja u pravilu ne čipiraju svoje životinje, a naivno je vjerovati da postoje osobe koje će ići od vrata do vrata i popisivati broj životinja. Udruge pak redovno čipiraju životinje o kojima skrbe stavljajući ih u objekte privremenog smještaja kućnih ljubimaca ili kod "stričeka i teta čuvalica" (osobe koji su privremeni udomitelji životinje, odnosno pružaju smještaj životinji o kojoj udruga skrbi), a broj životinja o kojima udruge skrbe često su veće od 9 životinja čime se udruge onemogućava u spašavanju što pak dovodi do preopterećenja skloništa ili povećanog broja nezbrinutih životinja na ulici. Umjesto propisivanja maksimalnog broja životinja što u nepovoljan položaj osim udruga stavlja i osobe koje financijski i prostorno mogu i žele skrbiti o više od 9 životinja (vlasnici rančeva, farmi, izletišta...) trebalo bi propisati minimalne financijske odnoso zdravstvene i prostorne uvjete za držanje vlasničkih životinja (vodeći računa o potrebama životinja različitih vrsta i pasmina). Ovim člankom se na žalost potiče nečipiranje životinja što ne doprinosi zaštiti i dobrobiti životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 331 | Jelena Rašić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 332 | Ana Anconelli | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | UZ PREKRŠAJNE NOVČANE KAZNE, UVESTI I OŠTRE SANKCIJE - ZA NAROČITO TEŠKA ZLODJELA PREMA ŽIVOTINJAMA: NEKA ZLODJELA BI TREBALA SPADATI POD KRIVIĆNU KAZNENU ODGOVORNOST NPR. KAZNA ZATVORA ZA MUČITELJE ŽIVOTINJA,KAKO MALOLJETNIKE TAKO I ZA ODRASLE OSOBE. | Nije prihvaćen | Za postupanja protivna odredbama ovoga Zakona određene su unutar istog prekršajne odredbe, a u slučaju teškog kršenja odredbi postupa se u skladu s odredbama Kaznenog zakona. |
| 333 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Ovaj članak potrebno je izbaciti jer su privremeni udomitelji često zadnja slamka spasa za pse kojima prijeti bezrazložna autanazija, a kasnije se uspješno udome. S obzirom na stanje "na terenu" što se tiče napuštenih pasa, ovakva zakonska mjera bi još više otežala pronalaženje humanog, odgovornog i dugoročnog rješenja u vidu sterilizacije i udomljavanja. Tim više što su uvjeti kojima bi trebalo udovoljiti sklonište (a vrlo često u praksi jedva da i skloništa zadovoljavaju te uvjete, ako i zadovoljavaju, i svejedno im je omogućen daljnji rad bez sankcija) teško ostvarivi za ljude koji u svojim domovima pružaju privremeni smještaj napuštenim i životno ugroženim životinjama iz kill skloništa. Privremeno udomljavanje je dobra praksa nastala na terenu i potrebno ju je zadržati i ohrabrivati dok se ne steknu uvjeti u kojima će no kill skloništa i programi sterilizacije i udomljavanja funkcionirati kako je zamišljeno, a JLS-ovi napokon ispuniti svoje zakonske odredbe po ovom pitanju. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 334 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 335 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 336 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 337 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 338 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 339 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 340 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 341 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na članke iz Dijela petoga Zakona o zaštiti životinja pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 342 | Martina Demirović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. | Iz Čl. 68. St. 3 izbrisati "ili daljnjeg udomljavanja napuštenih i izgubljenih životinja" | Nije prihvaćen | Članak 68. Zakona je izmijenjen na način da 'pravne ili fizičke osobe ili udruge koje smještaju napuštene ili izgubljene pse u svrhu daljnjeg udomljavanja moraju udovoljavati uvjetima iz članka 63. ovoga Zakona. |
| 343 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio treći, Zaštita životinja koje se koriste u znanstvene svrhe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Vezano za udomljavanje životinja nakon korištenja životinja u pokusima pogledati odgovor Ružici Vinčić uz članak 17. koji je postao članak 18. Zakona. |
| 344 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Iako je registracija uzgoja s manje od 3 rasplodne ženke pozitivan pomak (obizrom na broj "uzgajivača" koji nekontrolirano razmnožavaju) u svrhu sprečavanja napuštanja životinja kao i dobrobiti životinja nužno je da se svi koji se bave uzgojem registriraju pri nadležnom tijelu zaduženom za ragistraciju uzgoja te da se ovisno o vrsti i pasmini životinja zakonom propiše minimalna i maksimalna dob korištenja za uzgoj te broj legala u rasplodnom periodu. Također u svrhu sprečavanja korištenja životinja za financijsku korist pritom zanemarujući dobrobit životinja u kontrolu prodaje životinja trebalo bi se uključiti i Ministarstvo financija kontrolom plaćanja poreza na dobit od prodaje životinja | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 345 | Ana Anconelli | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | IZBRISATI ČLANAK 55. VOLONTERI ČESTO PRIMAJU PSE NA "PRIVREMENI" SMJEŠTAJ I TO IM SE MORA OMOGUĆITI. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 346 | Mae Isaksson | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 92. | Napustene zivotinje Efektivni nacini da se rasterete proracuni JLS su preventivne mjere kako bi se broj pasa u sklonistima smanjio na minimum, a vlasnici sami novcano odgovarali za svoje pse, u tu svrhu bitno je da vecina pasa bude cipirana sto sada nije slucaj, te predlazem sljedece: - veterinarima treba dati mogucnost (i obavezu) da svakom psu primljenom na obradu, provjere cip i cjepivo za bjesnocu, te ukoliko isti nedostaju, automatski salju prijavu nadleznoj veterinarskoj inspekciji, ukoliko vlasik psa ne pristane da isto obavi odmah na licu mjesta - cijena cipiranja pasa i cjepljenja protiv bjesnoce mora biti pristupacnija, odnosno trebala bi pokrivati samo troskove materijala, kako ne bi vlasnicima pasa bila izgovor za necipiranje/necjepljenje Na ovaj nacin lakse bi se dolazilo do vlasnika pasa i teretilo njih da pokriju troskove zbrinjavanja psa do udomljenja. Slazem se sa prijedlogom da oni koji posjeduju vise od 9 pasa moraju udovoljiti uvjetima koje trebaju zadovoljiti sklonista, ali pod uvjetom da se i taj pravilnik izmjeni i pravila prilagode realnim potrebama zivotinja. Sadasnji pravilnik je pretjeran i neki navedeni uvjeti nepotrebni i tesko ostvarivi. Mozda treba po ugledu na razvijene zapadne zemlje omoguciti registraciju sklonista (za veci broj zivotinja, sa strozim uvjetima) i utocista (za manji broj zivotinja, sa blazim uvjetima). Na primjer u Njemackoj postoje mnogi takozvani “tierheim” koji su zapravo u sklopu obiteljskog imanja ili domacinstva, nemaju standard sklonista ali pruzaju zivotinjama zadovoljavajuce uvjete. Usmrcivanje zivotinja u sklonistima nakon 60 dana treba zabraniti. Ova mogucnost (koju neka sklonista obilato koriste) otvara vrata za namakanje ogromnog novca koji ide u dzepove privatnih sklonista, medjutim NE DOPRINOSI dugorocnom rjesenju problema. Bogatimo pojedince nasim novcem, a promjena nema! Nalazimo se u zatvorenom krugu u kojem je napustenih zivotinja sve vise, a pojedinci masno na njima zaradjuju, dok za sklonista koja uz zbrinjavanje zivotinja imaju i edukativne i preventivne sadrzaje, novaca nema. MI TREBAMO DUGOROCNO RJESENJE PROBLEMA kako bi troskovi povezani s napustenim zivotinjama s vremenom bili sve manji, a ne veci. Ubijanje zivotinja tome ne pridonosi. Odgovornost JLS-a Nije dovoljno donijeti zakon po kojem jedinice lokalne samouprave moraju organizirati i financirati skrb o napustenim zivotinjama. U sadasnjem zakonu to je lijepo sroceno ali nisu predvidjene nikakve kazne za one koji to ne ispostuju. Uz jednostavni izgovor da novaca nema, zakon se ignorira. Svi znamo da novaca ima samo ga treba pravilno preusmjeriti. Nuzno je predvidjeti kaznu za one gradove i opcine koji ne ispune ovu zakonsku regulativu. Takodjer treba zakonom odrediti rok do kojeg ce to biti izvrseno. Kucni ljubimci Sto se tice nadzora drzanja kucnih ljubimaca, neophodno je rastereteti veterinarske inspektore koji u sadasnjoj situaciji nemaju kapaciteta ni vremena za obavljanje ovih poslova. Nuzno je razdvojiti nadzor nad domacim zivotinjama (veterinarskoj i stocarskoj inspekciji) te nadzor nad kucnim ljubimcima (osnovati inspekciju dobrobiti zivotinja, ili je implementirati unutar gradskih I opcinskih sluzbi). Nije potrebno da inspektor dobrobiti zivotinja bude veterinar niti ima 5 godina radnog iskustva kao sto je slucaj sada, dovoljno je da ima visoko obrazovanje i polozi ispit kojim ce dokazati da ima potrebno znanje o zakonima i sposobnosti u ophodjenju s ljudima. Troskovi zivotinja u sklonistima visestruko nadmasuju troskove zaposljavanja ovih osoba. Osim toga ovo bi dugorocno dovelo do dovodjenja reda pa bi broj takvih inspektora (kao i trosak) s vremenom bio sve manji. Ni komunalni redari do sada, u vecini, nisu ovaj posao obavljali zadovoljavajuce. Problem manjih sredina je taj sto se ljudi medjusobno poznaju i ne zele se zamjerati. Problem vecih sredina je prezaposlenost i davanje prioriteta drugim problemima. Potrebna je nova instanca ciji ce primarni zadatak biti dobrobit kucnih ljubimaca. Uzgoj zivotinja za krzno Smatram da su uzgajivaci zivotinja za krzno imali itekako dovoljno vremena da se pripreme za zabranu uzgoja i da nije dopustivo da se taj rok produzi na jos godinu dana. Borbe bikova NISU nasa tradicija a sto se turizma tice donose vise stete nego koristi te smatram da ih treba zabraniti. Pozdravljam prijedlog da se zabrani vuca drva pomocu konja za vucu, no smatram da nije potrebno izuzece kad se radi o nepristupacnim terenima, zabrana treba biti potpuna. | Nije prihvaćen | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 347 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Svaka osoba koja uzgaja kućne ljubimce namjenjene prodaji, bez obzira na broj rasplodih ženki, treba biti obavezno registiran kao uzgajivač. Također, osoba koja drži muškog psa za rasplod, treba biti registrirana kao držatelj rasplodnog mužjaka, u protivnom bi trebala biti obvezna sterilizacija muškog psa. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 348 | Damira Marušić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | U članku 53 spominje se ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca da će snositi troškove njihovog zbrinjavanja. Bojim se da će se mnogi riješiti mladunčadi tako da ih izbace na ulicu, stoga bi trebalo uvesti obaveznu sterilizaciju pasa koji se ne koriste za uzgoj / radnih pasa. Također spominje se da će snositi troškove zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove sterilizacije. Zašto se ne spominju u mačke ? Problem mačje hiperpopulacije je ogroman. Trebalo bi uvesti obaveznu kastraciju /sterilizaciju za sve vlasnike mačaka koji se ne bave uzgojem maca i to odmah po spolnoj zrelosti ženke / mužjaka. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 349 | Martina Demirović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Zabrana nastupa cirkusima koji koriste BILO KOJU životinju u svojim nastupima. | Nije prihvaćen | Člankom 61. Zakona zabranjeno je držanje životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama osim držanja i nastupanja domaćih životinja u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. S obzirom da se životinje, osim životinja uzetih iz prirode i divljih životinja ako takvo korištenje zahtijeva premještanje iz njihovog životnog prostora, mogu koristiti za smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja nema razloga ne dopustiti nastupanje tih životinja i u cirkusima. |
| 350 | Martina Demirović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Zoološki vrtovi uče ljude da je prihvatljivo držati životinje u zatočeništvu, gdje se dosađuju do ludila, u skučenu su prostoru, osamljene i daleko od svojih prirodnih staništa. Veliko NE, i nadam se da u bliskoj budućnosti neće više postojati. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja. |
| 351 | Ana Anconelli | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | POTPUNO ZABRANITI POKUSE NA ŽIVOTINJAMA U "ZNANSTVENE SVRHE" . NE SAM ODA JE TO NEHUMANO I DUBOKO AMORALNO JER SE MOŽE DOĆI DO DOBROG CILJA LOŠIM SREDSTVIMA I ŽIVOTINJE IMAJU SVOJ ŽIVOT A NE ŽIVOT DA GA PROVEDU U POKUSIMA I ISTRAŽIVANJIMA, TO JE PROTIVNO CIVILIZACIJI I DOKAZ JE NEPOŠTOVANJA ŽIVOTA. ŽIVOT U ŽIVOTINJI NIJE MANJE VRIJEDAN SAMO ZATO JER SE RADI O ŽIVOTINJI. MORATE ZAMISLITI DA SE VI NAĐETE U TOJ KOŽI. bI LI VAM BILO UGODNO DA SKUPINA "NAPREDNIH ŽIVOTINJA" EKSPERIMENTIRA NAD VAMA I DA PRITOM TRPITE BOLI ILI NEUGODU ILI NEMATE SLOBODU ILI PATITE NA BILO KOJI DRUGI NAČIN??? NE BI BILO UGODNO ZAR NE? ONDA VAS LIJEPO MOLIM DA TO NE PRIUŠTITE ŽIVOTINJAMA. NISU NIČIM ZASLUŽILI DA BUDU POKUSNA TIJELA. ŽIVOTINJE IMAJU DUŠUM ISTO KAO I MI. A DRUFE STRANE JADNA JE NAUKA KOJA MORA IMATI ŽRTVE DA BI IZMISLILA NEŠTO DOBROGA. U SVIJETU SU DANAS VEĆ JAKO PUNO RAZVIJENE KAMPIANJE PROTIV PROIZVODA KOJI SU TESTIRANI NA ŽIVOTINJAMA KAO I ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U KOJIMA SU ONE KORIŠTENE. OPROSTITE, ALI TO JE SRAMOTA ZA ČOVJEČANSTVO!!! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 352 | Martina Demirović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Izbrisati Članak 55. Nepravedan i u praksi će samo otežati onima koji volonterski pomažu napuštenim životinjama privremeno brinući o njima u svojim domovima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 353 | Martina Demirović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Neovisno o broju rasplodnih ženki svaki uzgajivač se mora registrirati! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 354 | Ana Mihalić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Pridružujem se prijedlogu udruge Prijatelja životinja da se nedvosmisleno zabrane nastupi i držanje svih vrsta životinja u cirkusima. Vjerujem da je krucialno zabraniti bilo kakve nastupe bilo kakvih životinja bez iznimke. Hrvatska bi se trebala pridružiti i ostalim zemljama u Europi koje su već zabranile cirkuse sa životinjama. Dopuštanjem cirkuske prakse sa životinjama uče se najmlađi od mladih dana kako su životinje ovdje da nas zabavljaju i da budu kroćene te da nemaju vlastitih sloboda, a stvarnost koje te životinje proživljavaju iza pozornice daleko su strašnije. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 355 | Martina Demirović | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 40. | Ne vidim svrhu dijela rečenice "ako je potrebno", jer je itekako potrebno i obvezujuće životinji koja pokazuje znakove bolesti, iscrpljenosti ili je ozlijeđena, osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu. Opet ostavljate paletu izbora uzgajivačima, kojima je samo profit važan. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 356 | sonja šegvić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO TREĆI | U potpunosti podržavam Prijedlog Prijatelja životinja: Prijatelji životinja traže sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Stručno mišljenje dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., o korištenju uređaja i naprava kojima se u obliku kazne utječe na kažnjavanje životinja može se pročitati ovdje. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 357 | Martina Demirović | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | U odbore bi trebali biti imenovani priznati stručnjaci iz područja zaštite i prava životinja kao i stručnjaci iz područja bioetike, jer oni mogu raspravljati o zaštiti i pravima životinja. Uzgajivači kao i udruge farmera, uzgajivača, savezi uzgajivača ili trgovine kućnim ljubimcima nisu kompetentni davati mišljenja iz tog područja, jer su u sukobu interesa i žive od iskorištavanja životinja koje ovaj zakon treba zaštiti. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se životinjama tijekom korištenja osiguravaju primjereni uvjeti držanja kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te dobrobit životinja. Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije vezano za zaštitu životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje kao i za donošenje propisa od nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu životinjama se priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja tijekom njihovog korištenja bilo kao proizvodnih životinja bilo kao kućnih ljubimaca. Članovi Povjerenstva za zaštitu životinja trebaju biti svi dionici na koje se odnosi Zakon o zaštiti životinja i odgovarajući pod zakonski akti, a koji u područjima svojih interesa prate razvoj znanstvenih i stručnih spoznaja na području dobrobiti životinja te daju prijedloge za poboljšanje zaštite životinja u djelokrugu ovoga Zakona. Predstavnici udruga za zaštitu životinja također su uključeni u Povjerenstvo te mogu svojim prijedlozima ukazati na svoje područje interesa. |
| 358 | Ana Mihalić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Podržavam stavove Prijatelja životinja. Budući da se trenutno ne može potpuno zabraniti trgovina i držanje egzotičnih životinja što bi bilo idealno bila bi barem dobra regulacija držanja egzotičnih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 359 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. | U točki 1. stavka 1. preformulirati u "svim djelovima staništa" jer nije definirano koje se stanište ili djelovi ne smatra bitnim za opstanak vrste a i divlje životinje bi trebale imati omogućen pristup vodi i cijelom svom staništu uz evenutualne, strogo propisane iznimke. Proširiti točku 4. stavka 1. ovog članka da glasi "svako uznemiravanje životinja i drugi zahvati sa štetnim posljedicama" | Nije prihvaćen | Ovom odredbom se životinjama u prirodnim staništima omogućava obavljanje fizioloških funkcija (hranjenje, napajanje, izražavanje vrsti svojstvenog ponašanja, razmnožavanje) te, stoga nije potrebno određivati koja veličina staništa životinjama treba biti na raspolaganju, ako su zadovoljene njihove potrebe. Zabranom provođenja drugih zahvata sa štetnim posljedicama životinje su zaštićene od postupaka koji ih mogu onemogućiti u obavljanju fizioloških finkcija. Članak 47. postao je članak 48. Zakona. |
| 360 | Martina Demirović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 19. | Ne postoji znanstveno opravdani razlog za vršenje pokusa na životinjama, budući da su rezultati uglavnom neiskoristivi, a alternative pokusima na životinjama daju releveantne podatke | Nije prihvaćen | Europska komisija smatra da je korištenje živih životinja i dalje potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, jer još nisu dostupne sve alternativne metode kojima bi se u potpunosti moglo zamijeniti korištenje životinja u pokusima. Međutim, Direktiva 2010/63/EU predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Članak 19. postao je članak 20. Zakona |
| 361 | Martina Demirović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | Transport živih životinja uvijek je bolan i stresan za životinje te se treba ovim Zakonom i zabraniti. U suprotnom Zakon ne štiti životinje | Nije prihvaćen | Prijevoz životinja nije moguće zabraniti s obzirom da se životinje prevoze iz različitih razloga, od potrebe korištenja životinja do prijevoza kućnih ljubimaca zajedno s njihovim vlasnicima. |
| 362 | Martina Demirović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Rezanje ušiju i repa psima Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 363 | Kristina Podobnik | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Iz stavka 4 izbaciti pod 4. udruge uzgajivača. Prisutnost predstavnika saveza uzgajivača je dovoljna i stavljanjem i predstavnika udruge i saveza uzgajivača se pojačava jedno te isto stajalište u povjerenstvu jer je za pretpostaviti da će udruga i savez uzgajivača imati isto stajalište o npr. činčilama. | Nije prihvaćen | S obzirom da sve udruge uzgajivača ne moraju biti članovi saveza uzgajivača potrebno im je omogućiti sudjelovanje u Povjerenstvu za zaštitu životinja. |
| 364 | Martina Demirović | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Pojam posjednik ili vlasnik je potrebno mijenjati i osigurati životinjama status koji se razlikuje od automobila, nekretnine i predmeta. Životinje su živa bića, a ne stvari ili posjedi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 1. ovoga Zakona. |
| 365 | Ana Mihalić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Podržavam prijedlog udruge Prijatleja životinja o devet pasa i uvjetima kao za skloništa. Iz predloženih odredbi izuzimaju se uzgajivači pasa koji zarađuju novac na temelju uzgoja i od njih se ne traži da udovolje sve uvjete kao za skloništa. Istovremeno na taj način stradaju ljudi koji žele pružiti privremeni smještaj psima koji bi inače čekali smrt nakon 60 dana u skloništima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 366 | Irena Špoljarić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Gledala sam neke napise po novinama o tome da će se zabraniti egzoticne životinje, a sada, čitajući sam prijedlog vidim da je to samo manipulacija javnosti. Iz prijedloga kojeg podržavam se vidi da će se tek donijeti lista životinja koje ce biti dozvoljeno držati, što je odlicno. to neće utjecati na životinje koje neće biti na pozitnoj listi (odnosno koje se neće smijeti prodavati), a koje već netko ima, već se neće smijeti prodavati nove životinje koje nisu na listi. To znači da, nažalost, sama lista neće utjecati na silne trgovce živim bićima koji će i dalje moći zarađivati na njihovoj patnji. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 367 | Ana Mihalić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. | Podržavam prijedlog udruge Prijatelja životinja o članovima povjerenstva. Članovi povjerenstva za zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe ne bi smjeli biti nitko od predstavnika industrije čiji se ciljevi kose s ciljem rada Etičkog povjerenstva. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 35. postao je članak 36. Zakona |
| 368 | Ana Mihalić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Podržavam stav Prijatelja životinja o korištenju životinja za pokuse u obrazovne svrhe. Vjerujem kako se pokusi na životinjama u obrazovne svrhe (pa tako i bilo koje druge svrhe) trebaju zabraniti bez iznimke. Hrvatska bi se trebala okrenuti prema naprednim zamjenskim metodama testiranja, koje daju sigurnije, pouzdanije i točnije rezultate. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 369 | Kristina Podobnik | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Podrobnije definirati točke 5 i 6 tj. koji su to slučajevi i tko je taj tko odlučuje je li usmrćivanje u svrhu zaštite okoliša / očuvanja prirodne ravnoteže (točka 5) ili zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, životinja i zaštite imovine (točka 6). Pravilnikom definirati uvjete koji moraju biti zadovoljeni za točke 5. i 6. kako bi se onemogućilo samovoljno ubijanje u svrhu navedenog (npr. kao što to čine lovci). Točka 7 se treba brisati. Treba potencirati zbrinjavanje takvih divljih životinja u skloništima za divlje životinje. Trenutno su skloništa za divlje životinje gotovo nepostojeća u Hrvatskoj i jasno je da je u slučaju ozljeđene divlje životinje velika nespremnost lovoovlaštenika i zoološkog vrta za zbrinjavanje, stoga preostaje usmrćivanje životinje što ne bi trebalo biti ponuđeno kao opcija jer je najlakša i zahtjeva najmanje angažmana društva na svim razinama. Također, izraz "van prirodnog staništa" je dvojben jer što se smatra prirodnim staništem divlje životinje? Često se zaboravlja da upravo ljudske prometnice i aktivnosti prolaze kroz staništa životinja kao i da se gradovi i naselja šire u divljinu i oduzimaju stanište životinjama, stoga je svako mjesto na kojem se životinja zatekne (osim ako je egzotična ili nenativna vrsta) prirodno stanište životinje. Ovu odredbu također ukinuti za čl. 60 jer životinje ne bi trebale biti kolateralne žrtve neorganiziranog sustava zbrinjavanja i trebalo bi uvijek ići u njihovu korist a to je ostanak na životu i zdravlje. Odredbu o usmrćivanju svakako ukinuti za čl. 67. koji se tiče usmrćivanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Mnoge JLS koriste ovu mjeru kao vatrogasnu, umjesto da se bave pravim problemom a to je neodgovornost držanja životinja i njihovo napuštanje, a tvrtke koncesionari koriste ovu mjeru kao rupu u zakonu koja im omogućuje zaradu. Ukidanjem odredbe o usmrćivanju životinja u skloništima primoralo bi se sve aktere društva da angažirano počnu rješavati problem kao i odgovornije, ekonomičnije, svrsishodnije i etičnije trošenje javnog novca. | Nije prihvaćen | Ovim se Zakonom ne uređuje područje zaštite okoliša, međutim, za slučaj da je vezano za zaštitu okoliša ili očuvanje prirodne ravnoteže potrebno donijeti odluku o uklanjanju iz okoliša npr. invazivne životinjske vrste, mora se pri takvim postupcima osigurati dobrobit životinja. U slučaju pojave bolesti kad se za njeno suzbijanje i iskorjenjivanje propisuju mjere usmrćivanja životinja u svrhu zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja u skladu s propisima iz područja veterinarstva potrebno je osigurati dobrobit životinja i isto provoditi pod nadzorom veterinarske inspekcije. Ako je pronađena divlja životinja koju nije moguće smjestiti u sklonište za životinje ili zbrinuti na drugi način, a nije je moguće niti vratiti u prirodu, u tom je slučaju takvu životinju potrebno poštedjeti daljnje boli, patnje i stresa provođenjem humanog usmrćivanja. |
| 370 | Ana Mihalić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | Podržavam stav Prijatelja životinja o pokusima radi istraživanja učinka alkohola i droga. Vjerujem da treba bez izuzetaka zabraniti testiranje učinaka alkohola i droga na životinjama budući da takvi pokusi nisu opravdani. Ova odredba trebala bi biti definirana bez navođenja iznimke. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 23. postao je članak 24. Zakona. |
| 371 | Zrinka Košta | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Životinjama nije mjesto u zoološkim vrtovima, već u njihovim prirodnim staništima. Gdje god ona bila diljem naše prekrasne majke Zemlje. Jer veća bi sramota trebala biti zatočavati ih, nego nikada ih ne vidjeti - na razumijem zašto bih uopće morala vidjeti uživo životinju koja živi na nekom drugom kraju svijeta. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović. |
| 372 | Kristina Podobnik | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Rješavanje pitanja pružanja pomoći ozlijeđenoj životinji na način koji je predložen ovim Zakonom je svakako korak naprijed. No, smatram da bi financiranje u slučaju iz stavka 2. trebalo podići na razinu jedinice područne (regionalne) samouprave tj. županija. Male JLS vrlo često nemaju niti sredstava niti ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta za ambulantno zbrinjavanje i lječenje ozlijeđenih životinja, a osobito je ovo izraženo u slučaju ozlijeđenih divljih životinja za koje nitko ne zna što bi s njima. Osobito u slučaju divljih životinja koje su ozlijeđene ali bi uz pruženu pomoć se mogle oporaviti i vratiti u prirodu, potrebna je jedinstvena strategija i akcijski plan rada na državnoj razini. | Nije prihvaćen | Zakonom o lovstvu („Narodne novine“, broj: 140/05 i 75/09, 14/14 i 21/16 – Odluka Ustavnog suda) Divljač se na površinama izvan lovišta i na površinama gdje je zabranjeno ustanovljenje lovišta (rasadnici, voćnjaci, vinogradi, pašnjaci ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju divljači te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov, članak 9. stavak 2. Zakona o lovstvu) zaštićuje i lovi u skladu s Programom zaštite divljači. Program zaštite divljači donosi pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, uz suglasnost Ministarstva. Jedinice lokalne/područne samouprave trebale bi donijeti Programa zaštite divljači sukladno kojem bi se divljač zaštićivala i lovila (članak 45. Zakona o lovstvu). Nastavno na navedeno smatramo da je zbrinjavanje divljači s javnih površina u nadležnosti Zakona o lovstvu. |
| 373 | Monika Ivanović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 22. | Smatram potrebnim temeljito preispitati odredbu korištenja životinja u visokom obrazovanju i izobrazbi. Podržavam raniji komentar u vezi čl. 22. st. 1. toč. 6. da se svrha ove točke može ostvariti i nazočnošću učenika, odnosno studenata praktičnom svakodnevnom veterinarskom radu, a zasigurno i već postojećoj literaturi. Slažem se da je teško opravdati nanošenje boli nekim životinjama kako bi se drugima pomoglo kada postoje druge znanstveno utvrđene i dokazane mogućnosti. | Nije prihvaćen | Točkom 12. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje da se korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Točkom 39. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje da je također bitno zbog moralnih i znanstvenih razloga osigurati da je svako korištenje životinje pažljivo procijenjeno u smislu znanstvene i obrazovne utemeljenosti, upotrebljivosti i relevantnosti očekivanih rezultata takve upotrebe. Potrebno je odvagati moguću štetu nanesenu životinji naspram očekivanih koristi projekta. Stoga je potrebno provesti nepristranu procjenu projekta nezavisno od one koja je uključena u studiju kao dio postupka za odobravanje projekata koji uključuju korištenje živih životinja. Učinkovita provedba procjene projekta treba također omogućiti odgovarajuću procjenu korištenja bilo kojih novih znanstvenih pokusnih tehnika koje se pojave. Člankom 29. Zakona određeno je da se u obrazovne svrhe ne smiju provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje. Samo kao iznimka nadležno tijelo može odobriti projekte ako se provode na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama i ako su neophodni za obrazovanje. Također se određuje da će se životinje koristiti samo ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja. Nazočnost studenata praktičnom svakodnevnom veterinarskom radu ne može osigurati potrebna znanja i vještine s obzirom da se neki postupci na životinjama u svakodnevnoj praksi ne provode ili se provode vrlo rijetko i nije moguće znati kada će ih biti moguće provesti. Članak 22. postao je članak 23. Zakona. |
| 374 | Zrinka Košta | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Zabraniti korištenje svih životinja u cirkuskim predstavama. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović. |
| 375 | Ana Mihalić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Podržavam prijedlog Prijatelja životinja da se zabrani žigosanje životinja. Vjerujem da je neprihvatljivo da se životinje žigosaju u bilo koju svrhu pa tako i u svrhu identifikacije. Životinje treba zaštititi od nepotrebnog nanošenja boli te iskoristiti neke od modernijih metoda identifikacije. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 376 | Monika Ivanović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 19. | Potrebno je ne samo osigurati da se pokusne životinje po završetku pokusa liječe, već i udomljavaju kad god je to moguće. Također, nigdje se izrijekom ne navodi da je korištenje životinja u znanstvene svrhe moguće samo i jedino kada ne postoje alternativne metode testiranja u pojedinom području znanosti. | Nije prihvaćen | Vezano za liječenje životinja člankom 19. Zakona određeno je da korisnik mora osigurati da se pokusne životinje po završetku pokusa liječe ili usmrte ako je usmrćivanje potrebno zbog dobrobiti životinja. Vezano za udomljavanje životinja vidi odgovor Udruzi Pobjede na primjedbe na članak 17. Zakona. Vezano za primjenu alternativnih metoda člankom 23. Zakona određeno je da pokus nije dopušten ako se u Europskoj uniji priznaje druga metoda ili pokusna strategija za postizanje željenog rezultata koja ne uključuje korištenje živih životinja. Članak 19. postao je članak 20. Zakona. |
| 377 | Zrinka Košta | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Zabraniti prodaju svih životinja u trgovinama i na auto-pijacama. One nisu "kućni ljubimci". Njihovo držanje u kavezima u trgovinama, a za većinu njih zatočeništvo se nastavlja i nakon prodaje, u suštoj je suprotnosti sa svim njezinim potrebama. Ili ne budite licemjerni pa promijenite naziv ovoga dijela. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. |
| 378 | Monika Ivanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama i ugostiteljskim objektima, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina i ugostiteljskih objekata. | Nije prihvaćen | Zakonodavstvom Europske unije dopušteno je trgovanje živim proizvodima ribarstva, a uvjeti se postavljaju u odnosu na sigurnost hrane, ne dovodeći u pitanje propise o dobrobiti životinja. Ako bi se nacionalnim propisom to zabranilo, bili bi stroži od EU propisa i ograničili bi subjekte u poslovanju s hranom, a i potrošače s obzirom da je u drugim zemljama članicama EU takva prodaja dopuštena. Svakako je potrebno osigurati uvjete za kisikom i prostorom pri držanju živih riba u spremnicima u svrhu prodaje za hranu |
| 379 | Monika Ivanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Potrebno je informirati javnost o negativnim posljedicama uzimanja (divljih) životinja iz njihovih prirodnih staništa te za isto propisati adekvatne kazne (pogotovo kada se to čini za zabavu – primjerice, vađenje morskih životinja iz mora i/ili uzimanje s plaže za potrebe fotografiranja i slično). | Nije prihvaćen | Uzimanje divljih životinja iz prirode uređeno je posebnim propisima iz područja lovstva odnosno zaštite okoliša. |
| 380 | Monika Ivanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Smatram potrebnim zabraniti držanje svih životinja u cirkusima ili drugim objektima koji služe za zabavu. Nastavno, potrebno je uvesti najstrože kazne za one koji koriste životinje za borbe ili natjecanja, bilo iz zabave ili u svrhu pribavljanja financijske koristi i trajno zabraniti takvima držanje bilo kakvih životinja kršiteljima istog. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović. Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 381 | Monika Ivanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | U potpunosti podržavam sve prijedloge Udruge Prijatelja životinja, a posebice potpunu zabranu uzgoja činčila radi krzna, po uzoru na mnoge zemlje koje su to trajno zabranile. Ujedno podržavam zabranu i iskorištavanje svih drugih životinja radi krzna i kože. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Smatram važnim početi primjenjivati već postojeće kazne za napuštanje životinja, ne primjereno držanje, zanemarivanje, a za zlostavljanje, mučenja, ubijanje, neovisno o tome radi li se o maloljetniku ili o punoljetnoj osobi. Pri tome je potrebno uvesti adekvatne kazne (puno strože kažnjavati mučenje, ubijanje, zlostavljanje, zanemarivanje životinja i uvesti mogućnost oduzimanja životinje i trajnu zabranu držanja istih, kod kršenja ovog zakona, po uzoru na mnoge države). Potrebno je općenito uvesti službe za spašavanje i zaštitu životinja kao kontrolu držanja životinja te pored veterinarske inspekcije i komunalnih redara (čiji se nadzor dosad nije pokazao kao adekvatan) u zaštitu i nadzor uključiti nevladin sektor kad god je to moguće. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje. Osigurati informiranje i školovanje skrbnika, pri čemu je posebnu pažnju potrebno usmjeriti na obveznu zdravstvenu zaštitu životinja, bilo kućnih ljubimaca ili drugih životinja, kako se ne bi događalo da životinje ugibaju u bolovima jer skrbnici ne prepoznaju bolesti ili im iz bilo kojeg razloga nisu osigurali adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Ako skrbnik nije u mogućnosti osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu, potrebno je osigurati druge mogućnosti (poput preuzimanja skrbi od strane licenciranih udruga i sl.). | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 382 | Kristina Podobnik | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Čl. 5., stavak 2, točka 5 - potrebno je u potpunosti zabraniti obučavanje životinja za borbe kao i organizaciju borbi životinja. Borbe bikova ne bi trebale biti iznimka jer u mnogim krajevima Hrvatske se one reklamiraju kao "tradicionalne" a odvijaju se tek koju godinu. Osim toga, ako nešto i jest tradicija, u svijetlu etičkog razvoja čovjeka i njegovog odnosa prema drugim bićima treba razmotriti daljnju opravdanost takvih manifestacija. Trebamo ići naprijed a ne nazad. Za točku 32. koja se tiče korištenja kopitara za izvlaćenje trupaca iz šuma - zabraniti osim u iznimnim uvjetima u kojima bi mehanizacija nanjela štete šumskom ekosustavu i tlu, a u tim uvjetima dozvoliti uporabu konja jedino licenciranim osobama, uz nadzor i uz točno propisanu dozvoljenu maksimalnu kilažu s obzirom na dob i veličinu konja i to takvu da konj ili konji nisu opterećeni kilažom većom od one koju po procjeni stručne osobe mogu podnjeti bez posljedica po zdravlje konja. Također propisati i maksimalan broj sati u danu i općenito za koje konj može biti angažiran u izvlačenju trupaca uz obaveznu hranu i vodu za životinju tijekom rada te obavezan pregled veterinara nakon obavljenog posla kako bi se potvrdilo da životinja nije preforsirana radom. Pod točkom 34. koja se tiče držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, smatram da je točka nedovoljno definirana. Navesti koje vrste životinja i pod kojim točno uvjetima (prostor, hrana, voda, svjetlo, stanište itd.) se smije držati. Definicija "primjerenog prostora" je previše neodređena. Vjerojatno i kineski zakonodavac smatra da je trgovački centar primjeren prostor za polarnog medvjeda, da navedem samo jedan primjer. Točka 35. pojasniti pojam držanje divljih životinja u svrhu proizvodnje - mesa, krzna, papaka...? Točka 36. svakako zabraniti držanje i korištenje divljih životinja u zoološkim vrtovima, i općenito zabraniti nastupanje zooloških vrtova sa životinjama u Hrvatskoj. Točka 37. proširiti na sve pse, uključujući i lovačke. Točka 39. definirati preciznije što se u smislu ovog Zakona smatra nezdružljivim životinjama jer premalo jasne odredbe ostavljaju mjesta za previše tumačenja. Stavak 3. točka 7. definirati što se smatra opasnom životinjom. Počesto su životinje više uplašene nego što su uistinu opasne i nije uvijek opravdano usmrćivanje kojem se pribjegava češće nego omamljivanju (slučaj medvjeda na autocesti). | Nije prihvaćen | Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) te svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Međutim, bikijade ne treba smatrati pravim borbama životinja jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture te s obzirom da je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu pojedinim područjima Republike Hrvatske, kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe, tradicionalne bikijade nisu zabranjene. Zabranjeno je korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara kao što su otoci ili parkovi prirode (zaštićeni objekti prirode) i park šuma grada Zagreba gdje je nepristupačnost za mehanizaciju izražena, krajobrazna osjetljivost na visokom nivou, zaštita potoka i vodotokova strogo nadzirana, a količine za iznos male. Samarica se također koristi i u zemljama EU, pogotovo u zaštićenim objektima prirode (primjer nacionalnoga parka iznad Rima, samarica je bila prisutna u cerovoj panjači, časopis CROJFE). Iznošenje drva samaricom naročito je pogodno pri izvođenju radova u područjima ekološke mreže (NATURA 2000), koja zauzima 36 % površine šuma u Republici Hrvatskoj. Okolišna pogodnost samarice je da izostaje negativan utjecaj na šumsko stanište i sastojinu, koji se prepoznaje kroz: 1) guljenje kore nedoznačenih stabala, 2) odnosno gaženje i sabijanje tla šumskim vozilima, 3) u slučaju puknuća uljnih vodova (šumska vozila imaju hidrauličku transmisiju) ispuštanje ulja u tlo, ali i 4) oštećivanje obala i korita stalnih te povremenih vodotoka - definirao prof. Poršinsky. Sukladno čl. 50. Zakona o šumama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) i odredbama Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjeđnici mogu izvoditi samostalno (Narodne novine, br. 16/15) samaraški obrt (animalna vuča iznošenja i izvlačenja) mogu izvoditi isključivo registrirani i licencirani izvođači. Slijedom navedenog, korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz teško pristupačnih područja šuma (samarica) zbog izražene nepristupačnosti terena za šumsku mehanizaciju naprosto nije moguće zamijeniti. Člankom 5. stavkom 2. točkom 34. Zakona zabranjuje se držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje. Primjereni uvjeti za pojedine vrste i kategorije životinja su oni koji osiguravaju zdravlje i dobrobit životnja te je odgovornost posjednika odnosno vlasnika životinja da osigura takve uvjete. U suprotnom, ako ne osigura primjerene uvjete za držanje životinja ili ako nema dovoljno znanja za osiguranje takvih uvjeta ne može držati životinje u svrhu ukrašavanja prostora. S obzirom da je držanje životinja u svrhu ukrašavanja prostora stalno izloženo nadzoru prisutnih svako nepoštivanje odredbi o primjerenim uvjetima držanja životinja odmah je vidljivo te je iz navedenog razloga vlasnik odnosno posjednik prisiljen osigurati tražene uvjete pri držanju životinja. Držanje životinja u svrhu proizvodnje propisano je Pravilnikom o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (NN, br. 10/44) kojim je preuzeta Direktiva Vijeća 98/58/EZ o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje. Navedenim pravilnikom se predviđa minimalne standarde zaštite životinja držanih radi uzgoja te se Pravilnik primjenjuje na bilo koje životinje (uključujući ribe, gmazove ili vodozemce) uzgajane ili držane radi proizvodnje hrane, vune, kože ili krzna ili radi drugih uzgojnih razloga. Držanje životinja u zoološkim vrtovima propisano je Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, br. 67/05) kojim je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22 o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Svrha ovoga Pravilnika je zaštititi divlji životinjski svijet i očuvati biološku raznolikost kroz mjere za izdavanje odobrenja zoološkim vrtovima o udovoljavanju uvjetima i za obavljanje kontrole zooloških vrtova te se tako jača uloga zooloških vrtova u očuvanju biološke raznolikosti i edukaciji javnosti o potrebama očuvanja prirodnih staništa životinja te potrebama životinja kroz prikazivanje uvjeta držanja kojima se oponašaju uvjeti u prirodnim staništima. Donošenje odredbe da se zabrani držanje životinja u zoološkim vrtovima trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te će se razmatrati kod budućih normativnih aktivnosti. Ovim Zakonom je zabranjena djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. Navedena odredba donijeta je kao zaštitna mjera za lovačke pse koji tijekom lova prolazeći kroz nepristupačna područja tj. kroz gustu vegetaciju oštećuju repove čime se uzrokuje bol i patnja zbog ozljeda, a i nakon saniranja ozljeda iste se ponavljaju kod ponovnog sudjelovanja u lovu pa je u pojedinim slučajevima ipak potrebno na kraju amputirati rep. Za druge pse nema razloga zbog kojih bi trebalo dopustiti rezanje repova te je iz toga razloga određeno da se zabranjuje izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa. Definicijom nezdružljivih životinja određuje se da su to životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu bređost, ozljede ili smrt. Nezdružljive životinje su životinje koje nisu naviknute jedna na drugu, iako to mogu biti životinje iste životinjske vrste, ili životinje koje se prirodno ponašaju kao predator i plijen, životinje koje se iz nekog razloga ne podnose pa su neprijateljski raspoložene jedne prema drugima ili životinje koje se ne mogu držati zajedno ako jedna drugoj mogu prouzročiti ozljede ili smrt. Također spolno zreli mužjaci jedne vrste se ne smiju držati zajedno zbog opasnosti ozljeda ili čak usmrćivanja, a spolno zreli mužjaci i ženke osobito ako su spremne za parenje tj. pripust neće se držati zajedno jer mogu prouzročiti neželjenu bređost. Kako se ne može pobrojati sve mogućnosti koje bi u okviru nezdružljivih životinja mogle pri zajedničkom držanju jedna drugoj prouzročiti neželjenu bređost, ozljede ili smrt, obveza je vlasnika odnosno posjednika da osigura dobrobit i zdravlje životinje te da prepozna u kojim slučajevima bi držanje životinje s drugim životinjama moglo uzrokovati bređost, ozljede ili smrt kako za samu životinju tako i za druge životinje. Člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Zakona određeno je da su opasne životinje one životinje koje mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku. Ovim se Zakonom ne određuje njihovo usmrćivanje ako se mogu osigurati uvjeti za sigurno držanje takve životinje. |
| 383 | Kristina Podobnik | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Također smatram da bi se ovaj Zakon trebao primjenjivati na sve životinje. Podržavam prijedlog Prijatelja životinja i ostalih koji su dali komentare u tom smjeru. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon se primjenjuje na sve kralježnjake i iznimno na glavonošce iz razreda Cephalopoda koji se koriste u znanstvene svrhe. Ovaj se Zakon ne primjenjuje na ribolov, a drugih korištenja Cephalopoda osim u znanstvene svrhe nema tako da ni zaštita Cephalopoda kroz ovaj Zakon nema svrhe. Donošenje odredbe da se ovaj Zakon primjenjuje na sve životinje nije razmatrano jer nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon. |
| 384 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Svi ugoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji trebaju biti registrani kod nadležnog tijela, a da bi se spriječilo njihovo napuštanje i ilegalna prodaja. U skloništa dolaze legla i čistovkrvnih kućnih ljubimaca kao i križanih s jednom od čistokrvnih životinja, a posjednike je nemoguće pronaći i svi troškovi njihova zbrinjavanja idu na skloništa i JLS. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 385 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Stavak 1, 2 i 3 Točno definirati na koji način posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom, jer je u ovom trenutku nemoguće provesti ovako definiran članak i skloništa za životinje su prepuna legala pasa i mačaka, a ne postoji način da se sazna tko im je bio posjednik kao i da posjednici snose troškove zbrinjavanja već to rade sama skloništa te JLS. Potrebno je omogućiti upis svake nekastrirane ženke u bazu podataka Lysacan i pratiti ih kao što je omogućeno s upisom opasnih životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 386 | Zoološki vrt grada Zagreba | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Podržavamo osnivanje povjerenstava no smatramo da bi u odbore trebali biti imenovani priznati stručnjaci iz područja zaštite i prava životinja kao i stručnjaci iz područja bioetike, jer oni mogu raspravljati o zaštiti i pravima životinja. Uzgajivači kao i udruge farmera, uzgajivača, savezi uzgajivača ili trgovine kućnim ljubimcima nisu kompetentni davati mišljenja iz tog područja, jer su u sukobu interesa i žive od iskorištavanja životinja koje ovaj zakon treba zaštiti. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 387 | Ana Mihalić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani usmrćivanje pilića drobljenjem odnosno maceracija jer je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije okrutno, bespotrebno i nedopustivo. | Nije prihvaćen | Usmrćivanje životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje provodi se u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja te je maceracija metoda navedena Uredbom. Ova metoda se provodi korištenjem naprava koje osiguravaju trenutačnu maceraciju i neposrednu smrt životinja. Za usmrćivanje životinja mogu se koristiti i druge metode osim onih navedenih Uredbom, ali po odobrenju Europske komisije te na temelju znanstvenih dokaza o učinkovitosti metode. Kad Europska komisija za usmrćivanje jednodnevnih pilića usvoji novu metodu koja će poboljšati dobrobit životinja tada će se ta metoda moći koristiti umjesto metode maceracije. |
| 388 | Irena Mikhael | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Treba reci, sankcionirati vlasnike kucnih ljubimaia ( pasa ) koji se pustaju bez pratnje vlasnika na ulicu, te tako stradavaju. Jer, psi znaju gdje je njihov park !!! Vidjeno nebrojeno puta na vrlo prometnim ulicama. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se određuje da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, što uključuje i njihovo kretanje, propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, osim za kućne ljubimce koji u skladu s posebnim propisima o zaštiti prirode pripadaju zaštićenim vrstama. |
| 389 | Ana Mihalić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Tražim da se vrati stara odredba zabrane utrka pasa radi okrutnosti prakse povezane s takvim tipom natjecanja. Predlažem da se u novi Zakon eventualno kao zadnja opcija uvrsti definicja pojma „utrke pasa“ kao „komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način bi se zatvorio put zlostavlanju životinja radi zabave putem takvih nepotrebnih i okrutnih praksi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak Zakona. |
| 390 | Prijatelji životinja | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zaštita glavonožaca Članak 3. Prijedloga Zakona glasi: ''(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sve životinje kralježnjake. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ovaj se Zakon primjenjuje i na glavonošce iz razreda Cephalopoda koji se koriste u znanstvene svrhe.'' Predlažemo da članak 3. glasi: ''Ovaj se Zakon primjenjuje na sve životinje kralježnjake i glavonošce''. Obrazloženje: Smatramo da bi se Zakon trebao primjenjivati na sve glavonošce, a ne samo one koji se koriste u znanstvene svrhe. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Skupina kognitivnih i računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge sastavila je i potpisala u srpnju 2012. dokument nazvan ''Cambridge Declaration on Consciousness'' kojim je službeno potvrđena činjenica da životinje poput sisavaca i ptica i mnogih drugih stvorenja, uključujući hobotnice, imaju iste neurološke supstrate koji stvaraju svijest kao i ljudi. Deklaracija se u cijelosti može pročitati na engleskom jeziku na http://fcmconference.org/img/CambridgeDeclarationOnConsciousness.pdf. Vezano uz korištenje glavonožaca i ostalih životinja u svrhu znanstvenih istraživanja, želimo skrenuti pozornost na to da je u ožujku 2015. godine više od 150 akademika, intelektualaca i pisaca, uključujući Nobelovca J. M. Coetzeea, u novom izvješću radne skupine Centra za etiku životinja Sveučilišta Oxford, pod nazivom ''Normalizacija nezamislivog'', zaključilo da su pokusi na životinjama moralno i znanstveno pogrešni te je pozvalo na ''denormalizaciju'' pokusa na životinjama. Riječ je o najopsežnijoj kritici pokusa na životinjama ikada objavljenoj, s nizom relevantnih znanstvenih podataka i primjera. Cijelo izvješće može se pročitati na engleskom jeziku na http://www.oxfordanimalethics.com/wpcms/wp-content/uploads/Normalising-the-Unthinkable-Report.pdf. Stoga smatramo opravdanim i nužnim da se Zakonom štite glavonošci općenito, s obzirom na to da jednako osjećaju bol, neovisno u kojem području i u koje svrhe ih ljudi iskorištavaju, ozljeđuju i ubijaju. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona. |
| 391 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Možemo li uopće zamisliti kako izgleda zalijepiti se na lijepilo i umirati danima od gladi i žeđi? Kako je moguće da to vec nije zabranjeno, naprotiv čak se dopusta takvo bespotrebno mučenje zivotinja. Ne mora svaki monstruozni izum biti dozvoljen, zakon treba biti tu da spriječi takve nehumanosti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 392 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Porez na pse Podržavamo prijedlog uvođenja tzv. poreza na pse, iako nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede nego Ministarstva financija. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog dr. vet. med. Jurice Ambrožića, predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo: ''Tako npr. u Austriji i Njemačkoj postoji takav porez, ali porez naplaćuje porezna uprava. Mišljenja sam da pitanje financiranja i naplate poreza nije nadležnost Ministarstva poljoprivrede (nego Ministarstva financija) te ga nije moguće uvesti temeljem Zakona o zaštiti životinja. Stoga predlažem poticanje izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem postizanja financijske održivosti sustava koji je lokalnim vlastima stavljen u nadležnost, pri čemu im za to nije osiguran prihod tj. financijska sredstva. U praksi RH, sličan bi primjer bio poreza na motorna vozila koji je prihod regionalnih vlasti (županija), ali se naplaćuje putem porezne uprave. Naime nije moguća naplata bez baza/podataka MUP-a o vlasnicima motornih vozila i porezne uprave. Mišljenja sam da je potrebno 'kopirati' takav primjer, gdje bi služila postojeća baza Ministarstva poljoprivrede; pri razrezu poreza moglo bi se napraviti više razreda poput: životinje udomljene iz skloništa imale popust ili oslobođenje od plaćanja, psi vodiči slijepih ili pomagači osobama s invaliditetom bi bili također oslobođeni itd... Na taj način bi i država dala značajan poticaj udomljavanju životinja iz skloništa (što daje pozitivan učinak na rad skloništa), a samim time bi ova mjera imala i pozitivan učinak na dobrobit životinja. Na kraju ovim se trošak rada skloništa stavlja na teret vlasnika kućnih ljubimaca, a ne svih poreznih obveznika što mislim da je također pravično. No kako ta sredstva (namjenska) možda neće biti dovoljna, uvijek je vjerojatna i potreba dostavljanja sredstva iz drugih izvora, jer rad skloništa daje pozitivan doprinos kvaliteti života u urbanim i ruralnim sredinama u RH. Porez je obavezan za vlasnike kućnih ljubimaca i uzgajivače životinja (budućih kućnih ljubimaca), a sredstvima koja su na taj način prikupljena financira se rad skloništa kojima se na taj način osigurava financijska stabilnost i održivost. Istovremeno takav 'porez', nije nepoznat u zapadnim zemljama, jer se i na taj način osigurava dio potrebnih financijskih sredstava za održavanje sustava i djelatnost zbrinjavanja životinja.'' Smatramo da bi uvođenje takvog poreza dovelo do bolje kontrole mikročipiranja pasa, a time i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja napuštanja pasa i veće odgovornosti i skrbi za pse. Zalažemo se da pritom vrijede olakšice, povlastice i oslobođenje od poreza za udomljene i kastrirane pse (npr. da oni koji udome psa iz skloništa ne moraju platiti porez prvih pet godina, oni koji kastriraju psa plaćaju pola poreza za pse), kao i da se oslobode od plaćanja poreza skloništa i skrbnici koji zbrinjavaju velik broj pasa. Iznos ''poreza'' trebao bi biti simboličan, a opet dovoljan da potakne na odgovornu skrb za psa. Prikupljena sredstva mogu koristiti jedinice lokalne samouprave za unapređenje zaštite životinja. Stoga pozivamo Ministarstvo poljoprivrede da kroz suradnju s Ministarstvom financija pomogne u realizaciji ovog korisnog prijedloga. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 393 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ne vidim razloga da se ne zabrani ubijanje tek rođenih muskih pilića. Oni se ubijaju zbog profita, cak se ne moze njihovo ubijanje opravdati prehranom jer se ne pojedu, zivi se bace u smeće samo zato sto su krivog spola. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 394 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | Predlažem da se zabrani prodaja živih riba u Konzumu i sličnim trgovinama hranom. To je grozno, trgovački centri ne bi smjeli biti klaonice, treba biti zabranjeno klati zivotinje u trgovinama, niti bi se trebalo dopustati da se zive ribe nose u vrecici doma i ubijaju u kadi. Pa u kojem stoljecu zivimo, te ribe pate od kad su uhvacene potpuno bespotrebno. Nema razloga da se ne zabrani takva muka. Jastozi putuju iz Kanade u ledu da bi ih tu netko zive skuhao. To zakon treba zabraniti kao najmanje sto može učiniti za te životinje. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 395 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Utrke pasa su zaista okrutne i ne smijemo dozvoliti da se niti jedna utrka pasa dogodi u Hrvatskoj. Zabrana mora biti jasna i vrijediti za sve kako bi se zaštitili psi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Marinku Aliću uz članak 4. Zakona. |
| 396 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Cirkusi nisu za životinje i treba zabraniti cirkusima da drže bilo kakve životinje, kako divlje- tako i domaće. Nismo u srednjem vijeku da gledamo mučenje životinja kao nešto zabavno. Bez obzira radilo se o kravi ili lavu, u cirkusima im nije mjesto, a niti djeci u publici. Djeci treba edukacija da takvo nesto nije prihvatljivo, a zabavljati ih lako mogu spretni ljudi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović. |
| 397 | VLATKA BALAŠ CERJAK | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Pridružujem se stavovima Prijatelja životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 398 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | Pokusi radi istraživanja učinka alkohola i droga Prijedlog Zakona propisuje da pokus nije dopušten ''za istraživanja učinka alkohola i droga, osim u slučaju kad ne postoje druge znanstvene metode kojima se zamjenjuje korištenje životinja'' (članak 23., stavak 2., točka 6.). Predlažemo da se ova odredba izmijeni na sljedeći način: ''Čl. 23. (2) Pokus nije dopušten: 6. za istraživanja učinka alkohola i droga''. Obrazloženje: Smatramo da treba bez izuzetaka zabraniti na životinjama testiranje učinaka alkohola i droga jer takvi pokusi nisu opravdani. Stoga predlažemo da ova odredba bude definirana bez navođenja iznimke. | Nije prihvaćen | Člankom 23. stavkom 2. točkom 6. Zakona određeno je da se za istraživanja učinka alkohola i droga mogu provoditi pokusi, osim u slučaju kad ne postoje druge znanstvene metode kojima se zamjenjuje korištenje životinja. Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, a osobito s obzirom da se samo na živom organizmu mogu vidjeti svi učinci navedenih tvari. Korištenje životinja u istraživanjima učinka alkohola i droga treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje npr. in vitro metode . Članak 23. postao je članak 24. Zakona. |
| 399 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Borbe životinja je nesto najprimitivnije i to svakako treba zabraniti, beziznimno, bez obzira a to radi li se o psima, bikovima ili bilo kojim drugim zivotinajma te bez obzira o kojem se intenzitetu forsiranja na nasilje i borbe radi. Huškanje i poticanje na nasilje zivotinja ne moze biti dobro i zabavljati se na temelju stvaranja agresije treba zabraniti u potpunosti | Nije prihvaćen | Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) tako da svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Međutim, bikijade ne treba smatrati pravim borbama životinja jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture, tako je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe. |
| 400 | Iva Ćurković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Protivim se bilo kakvom držanju i nastupanju životinja u cirkusu,neovisno o tome jesu li to divlje ili pripitomljene životinje. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 401 | Iva Ćurković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. | Protivim se bilo kakvom držanju životinja u zatočeništvu i njihovog korištenja kao izložbenih primjeraka. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak |
| 402 | Kruna Tarle | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Ne vidim razloga da se uzgojivacem smatraju samo oni koji imaju tri ženke u uzgoju. Svi jednako neovisno o broju jadnih zivotinja koje uzgajaju trebaju biti registireani po istom prinicipu i za sve trebaju vrijediti jednaka pravila i pravilnici koji su za to propisani. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 403 | Kruna Tarle | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Ne vidim razloga da se uzgojivacem smatraju samo oni koji imaju tri ženke u uzgoju. Svi jednako neovisno o broju jadnih zivotinja koje uzgajaju trebaju biti registireani po istom prinicipu i za sve trebaju vrijediti jednaka pravila i pravilnici koji su za to propisani. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 404 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Konji trebaju biti u potpunosti zaštičeni od iskorištavanja. Smatram da se treba uvesti zabrana korištenja konja za izvlačenja drva bez izuzetka. Također grozno je da se dozvoljava mučenje konja zbog povlačenja trupaca, dakle rađenja zabave od nečije patnje. Takvu okrutnost Zakon o zaštiti životinja ne smije tolerirati i ne smijemo se praviti da u Hrvatskoj nema ljudi koji radi svoje zabave tjeraju konje da povace teske trupce. Zigosanje konja ne vjerujem da je još dozvoljeno, paljenje na živo današnje vrijeme se ne može opravdati. To zakon treba zabranjivati. Smatam i da treba uvesti zabranu klanja konja i magarca jer su to zivotinje koje treba stititi, a ne izrabljivati i muciti na sve moguce načine. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Zabrana klanja konja i magaraca trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te će biti uzeta u razmatranje kod budućih normativnih aktivnosti. |
| 405 | Iva Ćurković | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Smatram da u Odboru ne bi trebali biti predstavnici koji svojim poslovima zarađuju na životinjama jer tada sigurno neće imati isključivo dobrobit životinja na umu. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 406 | Andrea Bračko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Komentar u ime Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba - Da li se taj članak odnosi i na životinje koje su obuhvaćene i nekim kategorijama zaštite - Uvođenje i ponovno uvođenje svojti u prirodu regulirano je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 118/09) te Pravilnikom o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (NN 35/08) | Nije prihvaćen | Ovaj članak se ne odnosi na područja koja su regulirana posebnim propisima kao npr. iz područja lovstva i zaštite prirode. |
| 407 | Iva Ćurković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | U potpunosti se protivim bilo kakvom korištenju životinja u obrazovne svrhe zbog okrutnosti i zastarjelosti takvih metoda učenja.Umjesto korištenja zastarjelih metoda trebali bismo se fokusirati na alternativne opcije poput in vitro i in silico testiranja,davanje jako malih doza odredenih lijekova ljudskim volonterima kako bi se dobila točnija slika pravog djelovanja tog lijeka na ljudskom a ne na životinjskom organizmu.Nadalje,korištenje simulatora ljudskog organizma je svakako najbolji način za učenje o ljudskom tijelu te je pohvalna činjenica da čak 97 posto američkih medicinskih škola koristi upravo ovu metodu za podučavanje svojih učenika.Ako mislimo napredovati u znanosti trebali bismo u potpunosti zabraniti testiranje,mučenje i ubijanje životinja u bilo kakve svrhe. | Nije prihvaćen | U skladu s točkom 10. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje: Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Međutim, ova Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Također nastoji osigurati visoku razinu zaštite životinja koje se još uvijek moraju koristiti u postupcima. Točkom 12. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje da se korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Korištenje životinja u obrazovne svrhe u skladu s člankom 29. Zakona odobrava se od nadležnog tijela ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja, a korisnik treba u zahtjevu za odobrenje projekta dokazati da je istražio baze dostupnih alternativnih metoda za korištenje u nastavi. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 408 | Boris Kvaternik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Svakako treba bolje regulirati uvoz i trgovinu egzotičnim životinjama u Hrvatskoj,ca Pozitivna lista je trenutno najelegantnije rješenje. U Hrvatskoj se trenutno drži velik broj egzotičnih životinja koje ne podnose život u kavezu, kao ni u našoj klimi. Time se izravno krši čl. 4. do sada važeće verzije Zakona jer ih se prisiljava na život u neprirodnim uvjetima, stres, i neprirodno ponašanje. U takvim uvjetima, egzotične životinje predstavljaju opasnost i za svoju ljudsku okolinu, | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 409 | Kruna Tarle | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Tražim zabranu držanja SVIH životinja za potrebe cirkusa, kako divljih, tako i domaćih, bez iznimke. Životinje ne spadaju u cirkus, to je zastarjela praksa koju djeca ne bi trebala gledati. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 410 | Kruna Tarle | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. | Zakon ne smije dopuštati ubijanje pasa u skloništu po isteku roka od 60 dana, želim da takva "eutanazija" bude zabranjena jer ne samo da je apsolutno nehumana, već je i poznato kako neka skloništa koriste ovu mogućnost za vlastiti profit. Pas nije stvar i ne može imati rok trajanja. Umjesto toga, svako sklonište treba imati info-centar te treba raditi na udomljavanju pasa. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Članak 49. postao je članak 50. Zakona. |
| 411 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Uzgoj krznašica (činčila) radi proizvodnje krzna Hrvatska obrtnička komora smatra da zabrana uzgoja krznašica nije rješenje, ali da se uzgoj mora odvijati prema najvišim standardima Europske Unije. Razlog protivljenja javnosti uzgajanju krznašica jest etičkog karaktera, a etičke i moralne ideologije ne bi smjele biti razlog represijama i zabranama. Hrvatska obrtnička komora zalaže se za humano postupanje prema životinjama bez obzira radi li se o uzgoju životinja za prehranu ili za proizvodnju obuće i odjeće. Temeljna stvar kod uzgoja životinja trebala bi biti osiguranje dobrobiti životinja u cijelom njihovom životnom ciklusu. S obzirom na tešku ekonomsku situacije cijele države, zabrana uzgoja krznašica naštetila bi ne samo uzgajivačima već i njihovim dobavljačima hrane i opreme te bi narušila ionako loše poslovanje ovih malih gospodarskih subjekata. Nastavno tome Hrvatska obrtnička komora smatra da je zabrana uzgajanja krznašica nepotrebna, uz pretpostavku da se uzgoj, držanje, prijevoz i usmrćivanje odvija prema najvišim standardima Europske Unije. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti ili ne pridržavanja standarda HOK se zalaže za oštre sankcije sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) Hrvatska obrtnička komora zalaže se za humano postupanje prema životinjama te oštro kažnjavanje prijestupnika sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Smatramo da potpuna zabrana korištenja konja za izvlačenje trupaca iz šuma nije potrebna. Korištenje konja za izvlačenje trupaca iz šuma naročito je potrebno dopustiti na mjestima gdje teška mehanizacija ne smije ili ne može doći (kao na primjer u Nacionalnim parkovima i parkovima prirode ili mjestima gdje postoji opasnost od ozbiljnog narušavanja prirodne flore i faune uporabom teške mehanizacije). Smatramo da bi stručnjaci iz područja hipologije trebali dati svoje mišljenje vezano za uvijete u kojima bi bilo dopušteno koristiti konje za izvlačenje trupaca iz šuma kao i uvijete postupanja tj. držanja radnih konja. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti, mučenja životinja ili ne pridržavanja Zakona HOK se zalaže za oštre sankcije sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Također smatramo da osobama koji koriste konje za izvlačenje trupaca iz šuma sigurno nije namjera ozljeđivanje i mučenje životinje s obzirom da im je ta životinja potrebna kako bi osigurali egzistenciju sebi i svojoj obitelji. Naravno da iznimke postoje, ali takvi se trebaju strogo kažnjavati što financijskim sankcijama što oduzimanjem životinje kao i pružanje boljih uvjeta zlostavljanoj životinji. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 412 | Bernard V. Franolic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Čemu zatvori za one kojima pripada sloboda? Koliko ćemo još razloga iznaći da ozakonimo porobljavanje? Zoološkim vrtovima mjesto je u prošlosti. Sjetite se samo Splita, sramote Hrvatske i ljudskoga roda. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović. |
| 413 | Sandra Radosavljević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Predlažem sljedeće odredbe: Da se ne kažnjava vlasnika psa za napad u na nepoznatu osobu, unutar njegovog ograđenog dvorišta,npr. na provalnike ili osobe koje na neki drugi način utječu na sigurnost vlasnika i ukućana vlasnika psa. Da se zabrani lovcima pucanje na odvezanog psa, ako se nije udaljio više od 500 metara od svog vlasnika. Isto tako da vlasnik može biti siguran da može sa svojim psom otići na svoju parcelu, a da ne mora razmišljati dali će od nekud lovac zapucati. U biti treba zabraniti bilo kakav oblik usmrćivanja pasa, bez da se najprije ne provede istraga kojom se utvrđuje kako je došlo do incidenta, te se psu odredi obavezno školovanje i polaganje ispita socijalizacije. U većini slučajeva kriv je vlasnik, tj. loš odgoj psa. Predlažem uvođenje potpune zabrane za ubijanjem pasa i mačaka u skloniština nakon 60 dana, | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 414 | Sandra Radosavljević | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Potrebno je da se uvede obaveza kastracije/sterilizacije. Pri čipiranju veterinar bi trebao uvest psa u bazu i ako se vlasnik ne misli baviti uzgojem, tj. nema registriranu uzgajivačnicu ili ne bude u narednih 12 mjeseci imao prijavljeno leglo Kinološkom savezu da mu se propiše novčana kazna (puno viša od cijene sterilizacije), za ne steriliziranje/kastriranje psa. Azili i skloništa su prepuni i potrebno je nekontroliranom razmnožavanju stati na kraj, niti jedna izlika nije dovoljno opravdavajuća da se to ne obavi, osim ako baš veterinar ne izda potvdu u kojoj piše da bi se tim operativnim zahvatom moglo ugroziti život i zdravstveno stanje psa. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 415 | Mihaela Jandrić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 22. | Članak 22, također smatram da ne postoji opravdanje niti razlog za testiranja na životinjama u bilo koje svrhe. To je jednako zlostavljanju i maltretiranju životinja protiv čega se borimo. | Nije prihvaćen | U skladu s Točkom 10. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje: Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Međutim, ova Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Također nastoji osigurati visoku razinu zaštite životinja koje se još uvijek moraju koristiti u postupcima. Točkom 12. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje da se korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Članak 22. postao je članak 23. Zakona. |
| 416 | Mihaela Jandrić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 417 | Boris Bakota | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Članak 85. st. 1. toč. 45. propisuje kaznu nesuglasnu mogućnosti vlasnika odreći se svoje životinje (čl. 63. st. 5.). | Nije prihvaćen | Članak 85. Zakona postao je članak 88. Zakona. Zakonom je određena kazna za vlasnike životinja ako ne zbrinu mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca pri čemu se ostavljanje životinja u skloništu smatra napuštanjem životinja. |
| 418 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Čl. 66. predviđa obveze skloništa. Tijela područne (regionalne) samouprave mogu imati obveze (čl. 65. st. 1.) samo ako sklonište nije osnovala neka druga pravna ili fizička osoba. Moguće je da županije tada ni ne moraju osnivati skloništa, pa nije jasno kakve oni obveze u tom slučaju moraju ispuniti? Još jedan nejasan, konfuzan i nedosljedan članak. Čl. 70. st. 2. ukoliko bi se koordinacijska radna skupina osnivala nejasno je zašto nije predviđeno da u njega bude uključen i pravnik koji je prvenstveno najprimjereniji i najpozvaniji tumačiti pravne propise. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak. |
| 419 | Vlatka Medvedec | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. S poštovanjem, Vlatka Medvedec | Nije prihvaćen | Uvođenje obvezne edukacije o pravima životinja trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te će se razmatrati kod budućih normativnih aktivnosti. Ovaj se Zakon odnosi na odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti tijekom njihovog korištenja od strane čovjeka. Nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave obvezna su razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja. Briga za okoliš je u nadležnosti Ministarstva zaštita okoliša i energetike te se uređuje propisima iz područja zaštite okoliša. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija nije predmet normativne aktivnosti ovoga Zakona te se ne može razmatrati kroz isti. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 420 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana trenutačnoga drobljenja čitave životinje Predlažemo da se u članak 5., stavak 2. uvrsti odredba: ''Članak 5. (2) Zabranjeno je: xx trenutačno drobljenje jednodnevnih pilića ili embrija u kokošjim jajima.'' Obrazloženje: Pravilnik o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (važeći tekst, NN br. 83/2011) propisuje da se pilići do 72 sata starosti i zameci u jajetu usmrćuju trenutačnim drobljenjem čitave životinje, odnosno tzv. maceracijom. Ova standardna procedura u industriji proizvodnje jaja iznimno je okrutna jer se žive životinje podvrgavaju drobljenju, pri čemu trpe užasnu bol. Zakon o zaštiti životinja kao krovni zakon koji treba štititi životinje od patnje i boli trebao bi zabraniti ovu neetičnu praksu, nespojivu s humanim standardima 21. stoljeća. Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Polovina svih rođenih pilića su muški pilići koji završe "smljeveni". Ova je praksa uobičajena i kod proizvođača u slobodnom i u baterijskom uzgoju jaja diljem svijeta, dok samo u Njemačkoj ubiju oko 45 milijuna pilića. Njemačka Vlada udružila se sa znanstvenicima kako bi pronašli alternativu. Odsad nadalje, koristit će se nova tehnologija za utvrđivanje spola svakog oplođenog jajeta, prije nego što se samo pile unutra razvije, te će se jaja muških pilića maknuti iz valionica: http://metro.co.uk/2015/10/24/germany-becomes-the-first-country-to-ban-disturbing-chick-shredding-practice-from-egg-industry-5459759/. Smatramo da Hrvatska treba pratiti iskustva drugih država i poboljšavati razinu zaštite životinja u skladu s novim znanstvenim spoznajama i dostignućima. Primjena nove metode olakšala bi proizvodnju i u samoj industriji jaja, a zakonskom zabranom Hrvatska bi pokazala da slijedi napredne znanstvene metode i da se prema životinjama odnosi s uvažavanjem njihove dobrobiti. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića uskoro će biti u primjeni. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Mihalić uz ovaj članak. |
| 421 | Bernard V. Franolic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Zabrana prodavanja živih bića u trgovinama i ništa drugo! Spominje li itko brojku koliko je životinja tzv. kućnih ljubimaca pomrlo na putu iz Južne Amerike ili nekog drugog egzotičnog dijela svijeta da bi se netko u Hrvatskoj dičio svojim slatkim "kućnim ljubimcima"? Ovo je trgovina malim robljem i kao takvu je treba staviti izvan zakona. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. |
| 422 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavamo članak 5., stavak 2., točku 7. u Prijedlogu Zakona kojim je zabranjeno ''koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol''. Ova odredba u skladu je i s odredbom u Prijedlogu Zakona po kojoj posjednik ne smije ''nanositi bol, patnju i ozljede životinjama pri dresuri'' (članak 6., stavak 1., točka 3.). Vezano uz to, podržavamo i novu odredbu u Prijedlogu Zakona: ''Posjednik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu.'' (članak 53., stavak 1.). Ove odredbe dobro reguliraju problematiku vezanu uz nepravilnu i agresivnu dresuru pasa te usmjeravaju građane, umjesto na kažnjavanje, na odgoj i školovanje pasa kao jedine učinkovite mjere socijalizacije i postizanja pozitivnih promjena u ponašanju pasa. Predlažemo da se odredba članka 5., stavka 2., točke 7. dopuni na sljedeći način: ''(2) Zabranjeno je: 7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili se može narušiti zdravlje životinje''. Obrazloženje: Igor Gaćeša, instruktor i savjetnik za ponašanje pasa, navodi da je pri radu sa psima još uvijek uobičajeno upotrebljavati zatezne ogrlice (davilice), koje se prilikom nagla trzaja povodcem stisnu oko vrata psa te tako uzrokuju bol, ali i bodljikave ogrlice, čije zatupljene bodlje dodiruju pseći vrat, a prilikom trzaja stežu i pritišću bodlje na vrat stvarajući time bol. Na tržištu su dostupne i takozvane šok-ogrlice. Ovisno o tipu ogrlice, neugodu i bol izaziva ili strujni udar, koji se dvjema elektrodama prenosi na pseći vrat, ili mlaz hladna zraka, koji se pod visokim pritiskom oslobađa iz spremnika smještena na ogrlici. Primjena kažnjavanja tehničkim uređajima, pomoćnim sredstvima ili napravama ima niz negativnih posljedica koje se odražavaju kao promjene u emocionalnom stanju psa, a time i kao neželjene promjene u ponašanju. Neugoda i bol u psu izazivaju osjećaj straha, što je ujedno i razlog zbog kojega životinja nakon kažnjavanja sve rjeđe ponavlja sporno ponašanje ili ga više uopće ne ponavlja. Strah dovodi do povećane razine stresa - stanja organizma koji životinju priprema na bijeg ili borbu. Gospodin Gaćeša upozorava da stoga nije neuobičajeno da je životinja u takvom stanju sklonija obrambenom (agresivnom) ponašanju, koje može biti usmjereno na onoga tko kažnjava ili na nekoga tko se nalazi u neposrednoj blizini - primjerice, na drugu osobu ili životinju. On ističe da je očekivanje da će se problemi u ponašanju pasa riješiti kažnjavanjem u potpunosti pogrešan pristup rješavanju problema. Razlog tome je i taj što je pri primjeni kažnjavanja teško biti siguran s čime će točno pas povezati doživljenu neugodu − to može biti prostor u kojem se nalazi, osoba ili životinja na koju je usredotočen u trenutku kažnjavanja ili bilo što drugo što se nalazi u njegovoj okolini. Time se ostavlja mogućnost za razvoj straha, a u konačnici i obrambenog ponašanja ili želje za izbjegavanjem onoga što je pas povezao s neugodom i boli. Dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., uputila je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. svoje mišljenje o korištenju uređaja i naprava za kažnjavanje pasa, iz pozicije animalne psihologije (biheviorizma): ''1. Agresija kao poremećaj u ponašanju pasa nije jedinstvena, već se u najširem smislu može podijeliti na 13 različitih vrsta. U svrhu liječenja problema agresije, odnosno resocijalizacije opasnih pasa, potrebno je pristupiti svakom obliku agresije zavisno od uzroka. Neki od uzroka mogu biti fizička bol, disbalans u ravnoteži hormona, strahovi i fobije, nedostatna ili neodgovarajuća socijalizacija, trening temeljen na fizičkom kažnjavanju, genetika itd. Zbog toga za rad s opasnim psima nije dovoljno poznavanje principa treninga (učenja), već su potrebna određena bihevioristička i biomedicinska znanja. Kako bi se osigurala sigurnost u prisustvu takvog psa moguće ga je kontrolirati pomoću orme/hama (razne vrste), ''držača za glavu'' (engl. head halter) i košaraste brnjice. Nanošenje boli psu navedenim sredstvima ili napravama može ozbiljno pogoršati agresivnost psa. Naime, ovakve naprave kažnjavaju psa za iskazanu agresiju, čime uzrokuju potiskivanje a ne promjenu motivacije (želju) za agresiju. Kod potiskivanja životinja nauči da ne smije pokazati namjere, ali vreba priliku da ugrize – obično u trenutku kada se najmanje nadamo. Konačno, znanstvena istraživanja potvrđuju povezanost upotrebe averzivnih načina treninga s agresijom kod pasa. Zbog toga je opasno dozvoliti upotrebu ovakvih uređaja i naprava za rad sa psima. Dodatno, na temelju vlastitog iskustva i znanja, kao znanstvene i stručne literature predlažem: 2. Zabranu korištenje davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde; 3. Zabranu korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu.'' Na temelju navedenih stručnih mišljenja, kakva prevladavaju u stručnim krugovima o ovoj problematici, predlažemo da se članak 5., stavak 2., točka 7. izmijeni i dopuni kako smo predložili. | Nije prihvaćen | Kako je i određeno člankom 5., stavkom 2., točkom 7. Zakona zabranjeno je koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za školovanje koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol. Smatramo da daljnje nabrajanje sredstava koja mogu izazvati bol u životinja nije potrebno s obzirom da je navedenim tekstom vrlo široko uređena ova zabrana. |
| 423 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | U članku 64. dodati odredbe da se zbrinjavanje obavlja kao neprofitna djelatnost. Potrebno je i odrediti da su jedinice ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužne osnovati sklonište ili financirati već postojeće sklonište. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 424 | VESNA MAGLIČIĆ | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem zabranu usmrćivanja pilića drobljenjem. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Mihalić uz ovaj članak. |
| 425 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se zabrani i postupak maceracije (drobljenja) muških pilića u industriji kokoši nesilica. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Mihalić uz ovaj članak. |
| 426 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se zabrani i postupak maceracije (drobljenja) muških pilića u industriji kokoši nesilica. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Mihalić uz ovaj članak. |
| 427 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 17. | Predlažem da se propiše obveza da projekt sadrži i plan udomljavanja pokusnih životinja, odnosno argumente zašto to u konkretnom ispitivanju ne bi bilo moguće provesti, s time da presudni kriterij ne bi smio biti trošak, nego dobrobit životinje. Ako je moguće u Indiji, ne vidim zašto ne bi bilo moguće u Hrvatskoj. Trebalo bi dodati i da će ministar uvjete i kriterije propisati pravilnikom. | Nije prihvaćen | Komisija Europske unije je u točki 26. uvoda Direktive 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe obrazložila da je na kraju pokusa potrebno donijeti najprimjereniju odluku u pogledu budućnosti životinje s obzirom na dobrobit životinja i mogući rizik za okoliš. Životinje čija bi dobrobit bila dovedena u pitanje potrebno je usmrtiti. U nekim slučajevima životinje trebaju biti vraćene u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja ili životinjama kao što su psi i mačke treba omogućiti ponovno udomljavanje u obiteljima jer postoji visoka razina zabrinutosti javnosti za sudbinu takvih životinja. Ako se dopusti ponovno udomljavanje, bitno je da uzgajivač, dobavljač ili korisnik ima program koji omogućava odgovarajuću socijalizaciju tim životinjama kako bi se osiguralo uspješno ponovno udomljavanje te izbjegao nepotreban stres životinja i zajamčila javna sigurnost. Člankom 18. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13) propisano je da se životinje koje se koriste ili namjeravaju koristiti u pokusima mogu udomiti, ili vratiti u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja primjeren vrsti, pod uvjetom da zdravstveno stanje životinje to dopušta, da ne postoji opasnost po javno zdravlje, zdravlje životinja ili okoliš i da su poduzete odgovarajuće mjere koje jamče dobrobit životinje. Člankom 30. navedenog Pravilnika propisano je da u slučaju ponovnog udomljavanja, uzgajivači, dobavljači i korisnici iz čijih će se prostora životinje ponovno udomljavati moraju imate spremne programe koji osiguravaju socijalizaciju životinja koje se udomljavaju. U slučaju divljih životinja, kad je primjereno, program rehabilitacije mora biti spreman prije nego što životinje budu vraćene u svoje stanište. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU. Članak 17. postao je članak 18. Zakona. |
| 428 | Davor Vinčić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 17. | Predlažem da se propiše obveza da projekt sadrži i plan udomljavanja pokusnih životinja, odnosno argumente zašto to u konkretnom ispitivanju ne bi bilo moguće provesti, s time da presudni kriterij ne bi smio biti trošak, nego dobrobit životinje. Trebalo bi dodati i da će ministar uvjete i kriterije propisati pravilnikom. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Udruzi Pobjede uz ovaj članak.Članak 17. postao je članak 18. Zakona. |
| 429 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 430 | Davor Vinčić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 431 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 432 | gordana pacek-gjurašin | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Mišljenja sam da bi trebalo svakako unijeti i zabranu reklamiranja mesnih proizvoda na način prikazivanja slike tog propizvoda. Strašno mi je vidjeti na televiziji kada na reklamama trgovina i trgovačkih lanaca svako malo prikazuju slike mrtvih životinja (odojaka, peradi, janjaca i sl.). Ne može li se meso ubijenih životinja namijenjeno prodaju reklamirati bez slike, znači samo istaknuti o kojem se propizvodu radi i kolika je cijena? Ja sam vegetarijanka i strašno mi je gledati glavu i oči ubijenog odojka, ubijene svinje itd., a vegetarijanci i vegani čine također značajni dio stanovništva, i proizlazi da smo prisiljeni gledati takve prizore na TV. Djecu posebno pogađaju takve reklame na televiziji, poglavito kada im npr. prije toga pročitate slikovnicu "Tri prašćića" ili nakon filma "Prašćić babe". Tada se čovjek nađe u čudu jer ne zna što bi im odgovorio kada nakon takve prestrašne reklame pitaju:"zašto su ubili prašćića?" Znam da mnogi ljudi jedu meso, znam da mnogi ljudi smatraju da su životinje tu zato da njima služe na sve moguće načine, ali u ime nas koji mislimo drukčije i naše djece i unuka, prekljinjemo državu da nas poštedi tih pretužnih prizora na TV u svrhu nabijanja zarade onih koji žive od ubijanja životinja. S poštovanjem, Gordana Pacek-Gjurašin i pesekica Azra | Nije prihvaćen | Donošenje odredbe da se zabrani reklamiranje mesnih proizvoda prikazivanjem slika životinja od kojih meso potječe, a iz razloga zaštite načela prema kojima žive vegani nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te se iz toga razloga ni ne može razmatrati u okviru ovoga Zakona. |
| 433 | Davor Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 434 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 435 | Davor Vinčić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Podržavam prijedlog da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 436 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Podržavam prijedlog da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 437 | Šime Validžić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | U brojnim komentarima se spominje da su mnoge vrste egzotičnih životinjska opstale zahvaljujući hobistima. Ako su ti hobisti uključeni u nekakav program razmnožavanja životinja u svrhu očuvanje vrste i mogu to dokazati onda se takva mogućnost može propisati. Svaki uzgoj životinja koji nema u planu da se životinje vrate u svoje izvorno prirodno stanište nije očuvanje vrste. Naravno, samo bi ovlaštene i stručne osobe trebale imati pravo vraćati životinje u prirodu. Ako ne postoji namjera vraćanja neke životinje ili njezinih potomaka u svoje prirodno stanište, onda je taj genetički materijal izgubljen sa stajališta očuvanja vrste. Uz to, zaštita vrste ne podrazumijeva samo očuvanje genetičkog materijala nego i prirodnog načina života, prirodnih zajednica i ekosustava te vrste. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 438 | Ružica Vinčić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Pohvalno je da se zlostavljaču životinja može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. | Nije prihvaćen | Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. |
| 439 | Davor Vinčić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Pohvalno je da se zlostavljaču životinja može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. | Nije prihvaćen | Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. |
| 440 | Aljoša Duplić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Komentar se odnosi na st.1 točku 2. Što sa propisima o zaštiti prirode i o ribarstvu? Što sa stranim vrstama? Ovdje se ne vidi razlika između zavičajnih divljih životinja i stranih vrsta životinja. To bi svakako treballo razdvojiti, kako bi se prevenirali moguće štetne radnje u budućnosti. Vidi komentar na definiciju divlje življe (čl.4.) | Nije prihvaćen | Ovaj se Zakon ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači kao ni na ribolov, a također ni na područje zaštite prirode koje je uređeno posebnim propisima. |
| 441 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Podržavam prijedlog Prijatelja životinja da se zabrani žigosanje životinja. Predlažem da se u čl. 9., toč. 1. st. 1. briše tekst „protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva“ tako da glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje životinja Predlažem da se u čl. 9., st. 2. toč. 1. briše 4. alineja koja glasi „u svrhu označavanja životinja“. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 442 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Podržavam prijedlog Prijatelja životinja da se zabrani žigosanje životinja. Predlažem da se u čl. 9., toč. 1. st. 1. briše tekst „protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva“ tako da glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje životinja Predlažem da se u čl. 9., st. 2. toč. 1. briše 4. alineja koja glasi „u svrhu označavanja životinja“. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 443 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Rezanje ušiju i repa psima Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 444 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Rezanje ušiju i repa psima Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 445 | Aljoša Duplić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Kako odredbu iz st. 2. točke 20. sagledavati u smislu hidroelektrana i turbina ili pak vjetroparkova? U st.3. točci 3. navode se štetnici, no nije jasno na što se misli pod tim pojmom. Nigdje se ne spominju invazivne strane vrste. Predlažem da se st. 3. dopuni invazivnim stranim vrstama. Potrebno je dopuniti u st. 3. točku 4. sa pojmom električne zavjese za ribe. Naime, standardna metoda za kontrolu kretanja riba je korištenje električnih zavjesa. Npr. kod hidroenergetskih objekata i crpki za vodu njihovim korištenjem se prevenira dolazak riba do turbina i stradavanje. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano, jer se ne odnosi na predmetnu tematiku, tj. ne odnosi se na područje zaštite životinja kroz Zakon o zaštiti životinja kojim se uređuje zdravlje i dobrobit životinja tijekom njihovog korištenja od strane čovjeka. |
| 446 | Aljoša Duplić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | U st. 1 točci 26. kod definicije prirodnog staništa predlažem promjeniti naziv pojma da glasi stanište vrste. Naime staništa djelimo na prirodna i doprirodna te umjetna staništa. Sve tri vrste staništa mogu biti jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava određena zemljopisnim i abiotičkim svojstvima. Npr. šaranski ribnjaci su upravo to, a doprirodan su staništa. Također, ekološki sustav bi trebalo zamjeniti sa ekosustav, te bi trebalo definiciju dopuniti i biotičkim uvjetima. Obzirom na navedeno predlažem sljedeću definiciju: Stanište vrste je jedinstvena funkcionalna jedinica ekosustava određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima. | Nije prihvaćen | Definicija prirodnog staništa u okviru Zakona o zaštiti životinja donosi se samo za potrebe provođenja ovoga Zakona. |
| 447 | Aljoša Duplić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | U st. 1, točci 4. smatram problematičnim definiciju divljih životinja budući da uključuje i strane vrste, a u ostatku teksta prijedloga Zakona ne postoji jasna distinkcija između stranih životinjskih vrsta i zavičajnih divljih vrsta. Predlažem da se uvede dodatan pojam "zavičajna divlja vrsta" . Naime prijedlogom Zakona je regulirano postupanje s divljim životinjama kao i njihova zaštita, a budući da divlje vrste uključju i strane vrste to može predstavljati vrlo ozbiljnu prijetnju za ekosustav u koji su strane vrste uvedene. Postupanje sa stranim vrstama trebalo bi biti posebno regulirano u ovom zakonu i nikako ih se ne bi smjelo izjednačavati sa zavičajnim divljim vrstama. Strane vrste često mogu biti dugo u lag fazi (i nekoliko desetljeća) prije nego počne njihov negativan utjecaj na ekosustav u koji su unesene. Zakon bi trebao razlikovati zavičajne divlje vrste i strane vrste. Također prijedlog zakona ne prepoznaje invazivne strane vrste i postupanje s njima, a spominju se štetnici. svakako bi bilo dobro napraviti dopunu. U st. 1. točci 33. predlažem proširiti definiciju strane životinjske vrste, naime iz pojma strane vrste mora biti jasno da su to vrste koje prirodno nisu obitavale u određenom ekosustavu nekoga područja, nego su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem. Definicija strane vrste ne smije biti isključivo vezana uz državnu granicu. Npr. štuka je predator koji u slučaju uvođenja u vode jadranskog slijeva može izazvati izuzetno negativne promjene u ekosustavu u kojem je ujedno i strana vrsta. Sličan problem imamo sa nekim vrstama donesenim s kopna na otoke. | Nije prihvaćen | Uvođenje stranih životinjskih vrsta kao i invazivnih vrsta životinja je u nadležnosti tijela nadležnog za poslove zaštite prirode i određeno je posebnim propisima te se stoga isto ne uređuje Zakonom o zaštiti životinja. |
| 448 | Hana Dagostin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Podržavam zabranu testiranja na životinjama u bilo koje svrhe. | Nije prihvaćen | Europska komisija smatra da je korištenje živih životinja i dalje potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, jer još nisu dostupne sve alternativne metode kojima bi se u potpunosti moglo zamijeniti korištenje životinja u pokusima. Međutim, Direktiva 2010/63/EU predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. |
| 449 | Josipa Komljenović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Predlažem da se nadopuni članak 11. (1) 16. o usmrćivanju pokusnih životinja dodavanjem opcije udomljavanja tih životinja ili u se samom planiranju takvih postupaka sa životinjama osigura njihov opstanak i udoban život nakon provođenja postupka. Životinje nisu roba, već bića. | Nije prihvaćen | Komisija Europske unije je u točki 26. uvoda Direktive 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe obrazložila da je na kraju pokusa potrebno donijeti najprimjereniju odluku u pogledu budućnosti životinje s obzirom na dobrobit životinja i mogući rizik za okoliš. Životinje čija bi dobrobit bila dovedena u pitanje potrebno je usmrtiti. U nekim slučajevima životinje trebaju biti vraćene u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja ili životinjama kao što su psi i mačke treba omogućiti ponovno udomljavanje u obiteljima jer postoji visoka razina zabrinutosti javnosti za sudbinu takvih životinja. Ako se dopusti ponovno udomljavanje, bitno je da uzgajivač, dobavljač ili korisnik ima program koji omogućava odgovarajuću socijalizaciju tim životinjama kako bi se osiguralo uspješno ponovno udomljavanje te izbjegao nepotreban stres životinja i zajamčila javna sigurnost. Člankom 18. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13) propisano je da se životinje koje se koriste ili namjeravaju koristiti u pokusima mogu udomiti, ili vratiti u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja primjeren vrsti, pod uvjetom da zdravstveno stanje životinje to dopušta, da ne postoji opasnost po javno zdravlje, zdravlje životinja ili okoliš i da su poduzete odgovarajuće mjere koje jamče dobrobit životinje. Člankom 30. navedenog Pravilnika propisano je da u slučaju ponovnog udomljavanja, uzgajivači, dobavljači i korisnici iz čijih će se prostora životinje ponovno udomljavati moraju imate spremne programe koji osiguravaju socijalizaciju životinja koje se udomljavaju. U slučaju divljih životinja, kad je primjereno, program rehabilitacije mora biti spreman prije nego što životinje budu vraćene u svoje stanište. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU. |
| 450 | Josipa Komljenović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Predlažem izmjenu članka 9. na način da glasi: ''(1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje kopitara i goveda žigosanjem te ostala označavanja životinja protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva''. Predlažem da se u članku 9., stavka 4., točka 5. izbriše jer pokusi koji nanose bol ili drugu štetu životinjama ne bi se trebali opravdavati rezultatima. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. U području provođenja pokusa na životinjama Republika Hrvatska je u potpunosti usklađena s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe za čije preuzimanje u nacionalno zakonodavstvo se daje okvir Zakonom o zaštiti životinja, a Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13) se Direktiva preuzima u potpunosti. |
| 451 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na članke iz Dijela petoga Zakona o zaštiti životinja pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 452 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Protiv hvatanja i usmrćivanja životinja bez iznimki. Nikakvo znanstveno istraživanje ne može biti opravdano. Osigurati bolje ograde uz ceste, kako životinja ne bi mogla uopće doći van svog prirodnog staništa. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13) kojim je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva 2010/63/EU Europskoga parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe, obrazloženo je da se životinje trebaju koristiti u pokusima samo u područjima koja mogu koristiti zdravlju ljudi, životinja i okolišu. Korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe trebalo bi stoga uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU. |
| 453 | Josipa Komljenović | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlažem da se ovaj Zakon primjenjuje na sve životinje bez iznimke i u svim razvojnim stadijima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona. |
| 454 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 455 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 456 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 457 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 458 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 459 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 460 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na članke iz Dijela petoga Zakona o zaštiti životinja pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 461 | jasenka hanžek | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Nepotreban članak. Predložen bez poznavanja stvarnog života.. Tko ne voli životinje ne mora imati ni jednu. Ako imam mogućnosti i želju kojim mi pravom smijete ograničavati baš na devet ljubimaca. A tu su i pojedinci , volonteri ,koji se brinu o napuštenim životinjama i kojim se ogranićava rad tim uvjetom .Nepotreban ćlanak. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 462 | Sanja Bašić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Zalažem se za zabranu nastupanja domaćih životinja u cirkusima. Trebalo bi prestati iskorištavati životinje u komercijalne svrhe. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 463 | Sanja Bašić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. | Predlažem postupno zatvaranje legalnih zatvora tj. ZOO i ako je ugrožena vrsta otvaranje rezervata. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 59. Zakona. |
| 464 | Sanja Bašić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Kako je interesantno da najviše komentara na čl 57 daju upravo trgovci životinjama kao što je Pet centar. A u tim istim centrima sa natrpanim životinjama u kavezima,uđe dijete sa majkom i zaželi npr hrčka. Prodavač im objasni kako rukovati sa životinjom(kao da je stvar,a ne životinja) i oni kupe hrčka i odu. Za dva dana se vrate po novog hrčka i taj isti prodavač ga upita što je bilo sa prethodnim,a mama odgovori da je dijete prejako stislo hrčka koji se ugušio zbog toga.I prodavač nema izbora nego im prodati novoga.Ovo je priča vašeg prodavača.Zar za to se zalažemo? Da svatko,ali ama baš svaka neznalica može doći u trgovinu i kupiti životinju i raditi sa njom što god zaželi bez ikakvih sankcija.Predlažem zabranu prodaje životinja u ovakvim centrima i propisani zakon gdje će se malim ili egzotičnim vrstama isključivo baviti licencirane osobe koje se time bave dugi niz godina i koje će voditi posebne evidencije kome su prodali životinju.Osoba koja je kupac bi trebala završiti ili položiti tečaj o osposobljavanju za životinju koju izabere, dati dokaz da ima opremu i adekvatan smještaj gdje će je držati. Na taj način će se destimulirati prodaja živih životinja u trgovinama i s godinama opadati. Načelno nisam za nikakav uvoz i prodaju životinja jer smatram da smo dovoljno štete napravili pripitomljavanjem životinja kojima je mjesto isključivo u prirodi. izuzetak su ugrožene vrste i sl. Svjesna sam da se ne može preko noći potpuno zabraniti ovako nešto,ali se može jako dobro i pametno regulirati ako postoji volja. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 465 | Sanja Bašić | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. | Čl.41,st.2 Trebalo bi odrediti točne kriterije dobre prakse i saznanja za svaku vrstu inače se ovaj stavak može tumačiti po slobodnoj volji. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 466 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 16. | čl.16. st (3)- držimo da Povjerenstvo ministarstva treba donijeti procjenu. Treba biti propisana procedura donošenja procjene i njezin sadržaj. Procjena povjerenstva treba biti obvezujuće za nadležno tijelo pri donošenju odluke. obrazloženje: ukoliko bi povjerenstvo činili uzgajivači, dobavljači i korisnici to bi ih stavilo u poziciju sukoba interesa obzirom da je njihov primarni interes provoditi pokuse a ne štiti životinje i osiguravati njihovu dobrobit. na taj se način postiže transparentnost postupka i procesa. ocjena povjerenstva ministarstva treba biti obvezujuća za nadležno tijelo kako bi se osigurala stvarna uloga povjerenstva i zajamčila zaštita životinja. | Nije prihvaćen | Mišljenje povjerenstva za dobrobit životinja korisnika se prilaže uz zahtjev za odobrenje projekta koje se dostavlja nadležnom tijelu na odobrenje. Nadležno tijelo će projekt odobriti uz prethodno pozitivno mišljenje nacionalnog Etičkog povjerenstva koje procjenjuje i mišljenje povjerenstva za dobrobit životinja korisnika koje je dostavljeno uz zahtjev za odobrenje projekta. Osiguravanjem mišljenja na razini povjerenstva za dobrobit životinja korisnika potiče se razvoj znanja i vještina na razini korisnika vezano za planiranje i provođenje projekata što je od velike važnosti za osiguranje pravilne provedbe propisa o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe kao što je i određeno Direktivom 2010/63/EU. Direktiva također određuje sastav i obveze navedenog povjerenstva što je transponirano Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13). |
| 467 | Savez udruga za zaštitu životinja Grada Zagreba "SUZA" | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | 1. Smatramo da u potpunosti treba zabraniti korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma, bez navođenja iznimke koja se odnosi na teško pristupačna mjesta, jer je nejasno tko će u praksi određivati i kontrolirati koja su to teško pristupačna mjesta, pa će u praksi doći do zlouporabe iste. 2. Zabrana napuštanja životinja od strane posjednika je odredba koja je već odavno na snazi, ali se ne primjenjuje u praksi i prema našim spoznajama niti jedan posjednik nije kažnjen zbog napuštanja životinje o kojoj skrbi, jer nije bilo moguće dokazati da ju je isti svjesno napustio. Stoga predlažemo da se u kaznenim odredbama odredi kazna za sve posjednike čije se životinje zateknu na javnoj površini bez nadzora, jer nije sporno da iste ozbiljno ugrožavaju sigurnost ljudi i njihove imovine, posebice djece. 3.Oštro se protivimo usmrćivanju životinja u skloništima jer se zahvaljujući toj odredbi ubijaju mlade i zdrave životinje što je prema odredbama Kaznenog zakona, kazneno djelo. Nadalje obveza cijepljenja, čipiranja i kastracije životinja u skloništima, uz dozvolu eutanazije nakon 60 dana, postaje apsurdna, a osim toga predstavlja nepotrebni trošak koji snose poreski obveznici. Ujedno napominjemo da se na taj način omogućuje osnivačima skloništa da naplaćuju provođenje navedenih mjera i ostvaruju profit, jer iste možda neće biti provedene, a isto se neće moći provjeriti, jer će se životinje nakon usmrćivanja odvoziti u spalionice. 4. Smatramo da je potrebno odrediti kazne za jedinice lokalne uprave i samouprave koje nemaju skloništa niti su predvidjeli financijska sredstva za njihovu izgradnju, jer je u protivnom nejasno čemu uopće služi navedena odredba, kada ih se zbog nepoštivanja iste ne može kazniti. 5. Smatramo da je potrebno u potpunosti zabraniti držanje pasa na lancu, jer se time ograničava njihovo kretanje, što kod pasa izaziva naročitu patnju, a izazivanje patnje kod životinja je kazneno djelo i protivno je Kaznenom zakonu. Smatramo da odredba koja se odnosi na zabranu držanja pasa koji su stalno vezani ni na koji način neće promijeniti postojeće stanje, jer u praksi ne postoji mogućnost kontrole niti je na bilo koji način moguće dokazati da je pas stalno vezan (osim ako nije predviđeno 24 satno dežurstvo ispred nečijeg dvorišta). 6. Odredbu koja se odnosi na uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, potrebno je primjeniti na sve posjednike koji se bave prodajom bez obzira koliko imaju rasplodnih ženki, jer je profit moguće ostvarivati i na jednoj rasplodnoj ženki jednako kao i na tri i više. 7. Odredbu koja se odnosi na držanje više od devet pasa potrebno je nadopuniti na način da se posjednicima koji imaju 9 i više pasa omoguči njihovo držanje i ako zadovolje uvjete iz čl. 56. tj. uvjete koje moraju zadovoljiti objekti za privremeni smještaj. U protivnom udrugama za zaštitu životinja, koje nemaju financijska sredstva za izgradnju skloništa, u potpunosti će biti onemogućen rad, što će zasigurno rezultirati sa još većim brojem napuštenih životinja na ulicama. 8. Uzgoj životinja za krzno potrebno je zabraniti bez određivanja roka od godine dana, koji je predviđen za uzgajivače činčila. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 468 | Nena Miljković | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Prijedlogom ovog Zakona činčila bi se u Hrvatskoj mogla uzgajati do 2018. godine. Da li su predlagatelji ovog Zakona razmislili što čine uzgajivačima činčile, kojima je to možda jedini izvor prihoda. Činjenica je da je u Hrvatskoj ekonomska situacija izuzetno loša i kad ljudi nađu dodatni ili osnovni izvor prihoda, kako ne bi išli na "socijalu"onda im se zabranjuje djelatnosti zbog određenih lobija i aktivista koji možda ni ne znaju kako činčila izgleda i što je sve potrebno za kvalitetan uzgoj. Svagdje u svijetu, kao i u Europi uzgoj činčile je dozvoljen i tretira se kao privredna djelatnost a vi ovim prijedlog Zakona ukidate ljudima pravo na rad. S druge strane, da nema uzgajivača činčila,kao vrsta bi nestala jer u svom prirodnom stanišu skoro više ne postoji. Protivnici uzgoja činčile su "lazni zaštitnici" jer ako treba zabraniti uzgoj činčile zašto onda nisu podigli svoj glas protiv uzgoja pilića, svinja, goveda i drugih farmskih uzgoja? Njihovi razlozi vjerovatno leže u interesima pojedinaca i grupa, pa prema tome, a s obzirom da su financijski moćni guraju svoje interese. Za uzgajivače linčila to nije samo hobi, to je i životno opredjeljenje i posvećenje jednoj životnjskoj vrsti. Uzgajivač: Nevenka Miljković | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 469 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Smatram da ne smije dopustiti držanje i nastupanje domaćih životinja u cirkusima, jer one ne mogu pokazati vrsti svojstveno ponašanje koje je istovjetno onom u prirodi, ako se stalno voze, utovaruju i istovaruju. Takve radnje domaćim životinjama predstavljaju jednak stres kao i bilo kojim drugim vrstama životinja i ne postoji mogućnost omogućavanja 5 sloboda na takav način. Osim toga ne postoji kontrola rada odgovornih osoba s tim životinjama kao što ne postoji niti obveza određene razine osposobljavanja za rad s njima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 470 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Svaki uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji treba imati rješenje o registraciji uzgoja, jer se životinje napuštaju bez obzira na broj uzgojnih ženki i zasigurno je to jedan od razloga velikog broja napuštenih legala štenadi uz njihovo krijumčarenje i ulazak preko granica Republike Hrvatske, a iz okolnih zemalja regije. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 471 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Kako je na ovakav način napisan članak u dosadašnjoj praksi bio u potpunosti neprovediv i nije bilo moguće kontrolirati posjednike koji su i doveli do situacije u kojoj postoji mladunčad koja se ne može zbrinuti, ta su prekobojna legla pala na teret skloništima za životinje bez ikakve mogućnosti da posjednici snose troškove zbrinjavanja, jer se posjednik ne zna tako su i skloništa sama snosila troškove zbrinjavanja. Upisi nekastriranih ženki trebali bi biti omogućeni u bazu podataka Lysacan jednako kao i obveza upisa npr. opasnog psa i onda se kontrola može provoditi kao u nekim zemljama EU. Tad je posve moguće uvesti i obvezu kastracija nekastriranih životinja u određenom roku uz iznimke propisane zakonom (npr. uzgojne jedinke i sl.). | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 472 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Područje uvoza i držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca previše je šturo obrađeno. Uvoz stranih životinjskih vrsta koje ne potjeću sa europskog kontinenta treba maksimalno ograničiti, a uvoznike obvezati na dodatne mjere zaštite ljudi i životinja koji bi provodili upravo uvoznici i vlasnici različitih trgovina koje se bave prometom te grupe kućnih ljubimaca. Dakle kontrolu ne bi provodila samo nadležna tijela, što je i ovako teret za državu, već bi dobar dio obveze nadzora što se to zbiva sa npr. udavom koji je deda iz Virovitice kupio svom unuku zaljubljenom u životinje. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 473 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Ovdje također nije obrađeno jedno cijelo poglavlje naslova "Uzgoj kućnih ljubimaca namjenjenih prikazu na smotrama, izložbana, i sportskim natjecanjima. Kao što sam već nekoliko puta naveo, uzgajatelji malih životinja (kućnik ljubimaca) koji su evidentirani kroz 76 udruga članica Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja, bave se uzgojem malih životinja kako bi iste mogli pokazati na smotrama, izložbama, sportskim priredbama i takmićenjima. Tu su i svi uzgajatelji športskih golubova (listonoša, letača i visokoletača) koji su organizirani kroz svoje udruge građana i krovne saveze, a svrha njihovog uzgoja je iskljućivo vezana uz športska natjecanja sa golubovima. Kako se u ovom dijelu Zakona pa i na drugim mjestima spominje samo komercijalni uzgoj kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji, potrebno je u Zakon uvrstiti navedene pojmove i cijelo poglavlje koje bi upravo obrađivalo navedenu tematiku nekomercijalnog uzgaja kućnih ljubimaca sa kojima se posjednici natjeći ili iste izlaži na navedenim manifestacijama. Potrebu ovog dodatnog rasčlanjivanja vidim i u članku 54. ovog Zakona koji govori da uzgoji kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji s tri i više jedinki ženki iste vrste životinja ne mogu započeti djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo. Ključna riječ u ovom dijelu je "Djelatnost", dakle jasno je vidljivo da se ovdje ne radi o hobističkom nekomercijalnom uzgoju kojim se upravo bave naši članovi koji uzgajaju da bi se sa uzgojenim primjercima natjecali a ne iste prodavali.U tom poglavlju potrebno je u cijelosti obraditi uvjete uzgoja malih životinja ( kučnih ljubimaca) uzgojenih radi sudjelovanja sa istima na smotrama, izložbama, priredbama i sportskim i drugim natjecanjima. Također je potrebno da u zakonski propisanom roku (uglavnom je to rok od 6 mjeseci do tri godine) Ministar donese Pravilnik o uvjetima uzgoja kućnih ljubimaca uzgojenim radi sudjelovanja istih na smotrama, priredbama, takmičenjima i športskim natjecanjima. | Nije prihvaćen | Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, osim za kućne ljubimce koji u skladu s posebnim propisima o zaštiti prirode pripadaju zaštićenim vrstama. |
| 474 | Tatjana Zajec | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Kako je ovo Zakon o zaštiti životinja i trebao bi štititi prava životinja, a ne privatne interese određenih interesnih skupina, tako i u Odbor za zaštitu farmskih životinja ne bi smjeli biti imenovani predstavnici udruga farmera i uzgajivača jednako kako i u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja ne bi smjeli biti imenovani predstavnici udruga ili saveza uzgajivača ili trgovina kućnim ljubimcima. To su skupine koje žive od životinja i zasigurno nisu kvalificirani da daju mišljenja o pravima životinja ili njihovoj zaštiti. Neprihvatljivo je da nema predstavnika etičara koji su školovani i zasigurno kvalificirani da daju mišljenja o nečijim pravima i zaštiti! Smatram ovo najvažnijim dijelom zakona, jer će utjecati na sva dalje izmjene koje bi trebale ići u smjeru zaštite i razmišljanja o pravima životinja, a ovo je jedini zakon u Republici Hrvatskoj koji bi trebao štititi životinje. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 475 | Ena Juričić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Podržavam prijedlog Udruge za kulturu i sport Pozitivna sila za brisanje stavka 2. članka 61., odnosno smatram da se niti jedna vrsta životinje ne treba izuzeti iz članka 61. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona. |
| 476 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Propise vezane uz uvjete i način držanja kućnih ljubimaca nikako ne bi trebala donositi tijela jedinica lokalne samouprave, već bi se trebalo raditi o jednom temeljnom aktu (Pravilniku) za područje cijele Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da se kućnim ljubimcima moraju osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama. Ovim Zakonom se propisuju uvjeti za uzgoje s tri i više rasplodnih ženki u svrhu prodaje, međutim, za kućne ljubimce vlasnika koji ih ne drže u svrhu prodaje, uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, osim za kućne ljubimce koji u skladu s posebnim propisima o zaštiti prirode pripadaju zaštićenim vrstama. S obzirom na geografsku i klimatsku raznolikost Hrvatske i uvjeti držanja životinja su različiti te jedinice lokalne samouprave vezano za navedeno mogu najbolje odrediti najpovoljnije uvjete držanja za životinje na svojem području. |
| 477 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | U ovom Zakonu ili drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona (Pravilnicima) potrebno je jasno nabrojati što to sve spada u kućne ljubimce. Na žalost zbog sada već česte pojave odbacivanja kućnih ljubimaca kojeg su se posjednici zasitili, imamo pojavu križanaca u okruženju u kojem živimo. Dakle u dobroj mjeri se utječe na našu biološku raznolikost, a da ne govorimo o opasnosti pojedinih "kućnih ljubimaca" koji i kada se drže pod kontrolom nisu potpuno bezopasni. Naročito bi trebalo pooštriti propise kada su u pitanju razne egzotične životinje koje ne pripadaju europskoj flori i fauni. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje te da se kućnim ljubimcima moraju osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama. Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama te je propisano da se kućne ljubimce ne smije napustiti. Prekršajnim odredbama Zakona određene su kazne ako se utvrdi napuštanje kućnog ljubimca. |
| 478 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Zbog zaštitte prirodne raznolikosti potrebno je zabraniti križanje jedinki iz prirode sa jedinkama uzgojenim u uzgajivačnicama. Radi se o čestom postupku kojem pribjegavaju uzgajatelji ptica pjevica (tzv. bastardiranje) križanje divljih ptica sa pojedinim pasminama ptica. | Nije prihvaćen | Zaštita bioraznolikosti uređena je posebnim propisima iz područja zaštite prirode |
| 479 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | (2) Životinjama nije mjesto u cirkusu. Zabrana bi trebala vrijediti za sve životinje općenito jer dio cirkusa divlje će životinje zamijeniti domaćim za koje su uvjeti života u cirkusu jednako protuprirodni i na njihovu štetu kao i kod divljih životinja. Ako je cilj podizati razinu svijesti o važnosti zaštite i suživota sa životinjama cirkusi koji eksploatiraju životinje u svrhu zabave šalju potpuno krivu poruku i primjer, prvenstveno djeci i mladima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 480 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Zoološki vrtovi zatvori su za životinje. U stremljenjima i nastojanjima da organiziramo društvo koje će njegovati vrijednosti nenasilja, slobode, suživota i solidarnosti, za takve relikte prošlosti nema mjesta. Oksimoron je povezivati zoološke vrtove i zaštitu životinja ili edukaciju. Ono što djeca uče promatrajući ovakvo uređenje odnosa je da je u redu porobljavati divlje životinje i lišavati ih slobode radi ljudske zabave i razonode. Što je uopće moguće i naučiti o nekoj vrsti promatrajući je u zatočeništvu. Puno su važnije vrijednosti koje će djeca naučiti posjećujući zoološke vrtove nego puke informacije i činjenice o pojedinoj vrsti životinja. Oblik zooloških vrtova koji bi ispunjavao svoju edukativnu svrhu bio bi prostor organiziran kao sklonište za životinje koje je trebalo zbrinuti- ranjene, mladunčad, napuštene i sl. Kroz takvo bi se uređenje promicale vrijednosti solidarnosti, slobode, suživota i zaštite životinja koje želimo usaditi svojoj djeci. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović. |
| 481 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. Ipak, ovako predloženom odredbom otežava se rad privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa. Nelogično je na ovaj način pooštravati uvjete pojedincima i udrugama koje spašavaju životinje dok, s druge strane, mnoge lokalne zajednice nisu uopće niti krenule provoditi zakonske odredbe koje se odnose na osnivanje skloništa i zbrinjavanje životinja, pa su jedino pojedinci i udruge oni koji odrađuju njihov posao, i to dobrovoljno i volonterski. Stoga će ovako predložena odredba značajno otežati zbrinjavanje životinja koje provode privremeni udomitelji i udruge bez skloništa. Smatramo da je dovoljno propisati i kontrolirati da posjednici većeg broja pasa moraju omogućiti smještaj pasa u skladu s njihovim potrebama jednako kao i bilo koji drugi posjednik kućnog ljubimca. Zašto bi netko morao udovoljiti uvjetima propisanima za skloništa ako ima primjerice 10 pasa na velikom ranču, kojima su osigurani svi potrebni uvjeti… Nelogično je i da se iz ovako predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Time im se izravno pogoduje jer će mnogi od njih i dalje moći držati ženke i štence u uvjetima koje nitko ne kontrolira. S druge strane, nastradat će pojedinci koji u svojem domu žele pružiti privremeni smještaj psima koje u skloništima čeka usmrćivanje, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 482 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | (1) Stava smo da iz ovog članka treba izbaciti odredbu koja omogućava neregistriranu djelatnost uzgajivačima s manje od tri rasplodne kuje. Na taj bi način fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnost uskladile s odredbama Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanjanja neregistrirane djelatnosti te bi svi subjekti na tržištu imali istovjetno poslovno okružje. Kao udruga koja vodi sklonište za pse možemo posvjedočiti kako je jedan od glavnih uzroka napuštanja i nekontroliranog porasta populacije pasa upravo neregulirano crno/sivo tržište a ovakva odredba samo će doprinijeti njegovu jačanju. Ovakva odredba ostavlja i prostor za zlouporabu i manipulaciju zakonom- primjerice višečlana obitelj može imati i nekoliko uzgoja s dvije kuje i neće imati obvezu registracije. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 483 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. | (1) 3. Potrebno je dodatnim propisom ili pravilnikom precizno definirati što znači iznimno opravdano i na koji je to način regulirano. Isto se odnosi i na stavak (2) u kojemu se izuzimaju znanstveno opravdani postupci. nije jasno na koji je način to regulirano, što to precizno znači, tko takve odluke donosi i odobrava postupke i sl. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Lani Vojković uz Dio peti Zakona. Članak 47. postao je članak 48. Zakona. |
| 484 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 45. | Općenito: Predlažemo dodati i odredbe o vođenju evidencija o broju liječenih, uginulih i usmrćenih životinja i način njihova vođenja i čuvanja. | Nije prihvaćen | Vođenje evidencija o broju liječenih, uginulih i usmrćenih životinja i način njihova vođenja i čuvanja vodi se u skladu s posebnim propisima iz područja veterinarstva. |
| 485 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 44. | (3) Predlažemo dodati na kraju: "sukladno njihovim fiziološkim i etološkim potrebama te dobrom praksom i znanstvenim saznanjima." | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 486 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. | (1) Riječ "nepotrebno" je suvišno, jer sugerira postojanje potrebne patnje (boli, ozljeda i straha). | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 487 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. | Članak 41. općenito: Potrebno je precizno definirati dodatnim propisom ili pravilnikom fiziološke i etološke potrebe pojedinih vrsta i uvjete koje im se mora osigurati obzirom na te potrebe. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 488 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | (3) 7. i 8. Predstavnici udruga farmera i uzgajivača ne bi trebali biti članovi odbora za zaštitu farmskih životinja jer ih to izravno dovodi u sukoba interesa obzirom da zastupaju interese proizvođača čiji je prvi prioritet profit, a što može ići na štetu dobrobiti i zaštite životinja. Odbor treba biti sačinjen od neovisnih stručnjaka koji će mišljenja i odluke donositi iz neutralne pozicije. Pri tome se u obzir mogu uzimati mišljenja predstavnika farmera ili uzgajivača. Isto vrijedi i za odbro za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja a odnosi se na- udruge i saveze uzgajivača, zooloških vrtova i trgovina kućnim ljubimcima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 489 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. | (3) 9. Predlažemo dodavanje još jedne točke kako bi se osigurao napredak u zaštiti životinja i realiziralo nastojanja da se usvajaju alternativne metode koje ne uključuju životinje: "10. Etičko povjerenstvo aktivno prati razvoj alternativnih pristupa i najnovijih znanstvenih spoznaja u svrhu osiguranja podataka metodama koje ne uključuju korištenje životinja u pokusima ili koriste manji broj životinja ili koji uključuju manje bolne postupke. O tome sačinjava izvješće koje podnosi nadležnom tijelu i ministru do kraja ožujka tekuće godine za proteklu godinu." | Nije prihvaćen | Praćenje razvoja alternativnih pristupa je svakako važno za članove Etičkog povjerenstva te im služi pri procjeni projekata i davanju mišljenja na opravdanost i opseg projekata. S obzirom da je Komisija kroz Direktivu 2010/63/EU osnovala EURLECVAM kojemu je osnovna zadaća poticanje razvoja i praćenje razvoja alternativnih metoda informacije se mogu pratiti kroz stranice Komisije. Kroz godišnje izvješće koje sastavlja Etičko povjerenstvo mogu se uvrstiti i informacije o alternativnim pristupima. Članak 35. postao je članak 36. Zakona. |
| 490 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. | (2) Uz stručnjake iz različitih područja prirodnih znanosti i predstavnika udruga za zaštitu životinja u povjerenstvu bi trebao biti i priznati stručnjak etičar (društveno-humanističke znanosti). Predstavnici industrije ne bi trebali biti u etičkom povjerenstvu. To otvara mogući sukob interesa- profit od industrije nasuprot dobrobiti i zaštiti životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 35. postao je članak 36. Zakona. |
| 491 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 31. | Članak 31. Predlažemo dodavanje stavka (4) sadržaj i način vođenja zapisnika iz stavka 1. ovog članka pravilnikom propisuje ministar. | Nije prihvaćen | Zapisnici se, na razini objekta korisnika, vode o tijeku provođenja projekta te prate sadržaj projekta i stoga njihov sadržaj i način vođenja nije potrebno propisivati. Članak 31. postao je članak 32. Zakona |
| 492 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | (2) Komentar uz riječ "Iznimno": Stava smo da ne postoje iznimke koje su neophodne za obrazovanje, a koje životinjama uzrokuju bol, patnju, ozljedu i smrt. Takva praksa ne potiče razvoj alternativnih metoda i usvajanje etičkih principa koji bi trebali biti dio znanstvene zajednice. Ukoliko se ovaj članak ipak nađe u novom zakonu držimo da je nužnu prilikom odobrenja ovakvih projekata uzeti u obzir i mišljenje Etičkog povjerenstva, koje će biti obvezujuće. | Nije prihvaćen | Korištenje životinja u obrazovne svrhe u skladu s člankom 29. Zakona odobrava se od nadležnog tijela ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja, a korisnik treba u zahtjevu za odobrenje projekta dokazati da je istražio baze dostupnih alternativnih metoda za korištenje u nastavi. Nadležno tijelo za sve projekte izdaje rješenje ne temelju mišljenja Etičkog povjerenstva. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 493 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | (3) Predlažemo dodati: (...) ovim Zakonom "i obvezujućim mišljenjem Etičkog povjerenstva" (v. komentar Članka 16. st. 3.) | Nije prihvaćen | Člankom 17. koji je sada postao članak 18. Zakona određeno je da rješenje o odobrenju projekta donosi nadležno tijelo na temelju prethodne procjene projekta po podnesenom zahtjevu iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona i mišljenja Etičkog povjerenstva iz članka 35. ovoga Zakona o osnovanosti i opsegu predloženog projekta tako da isto nije potrebno navoditi u članku 16. Zakona. Članak 23. postao je članak 24. Zakona. |
| 494 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | (2) 6. Smatramo da treba bezuvjetno zabraniti testiranje na životinjama učinka alkohola i droga kao što je to slučaj s duhanskim proizvodima, kozmetikom i sredstvima za pranje. | Nije prihvaćen | Člankom 23. stavkom 2. točkom 6. Zakona određeno je da se za istraživanja učinka alkohola i droga mogu provoditi pokusi, osim u slučaju kad ne postoje druge znanstvene metode kojima se zamjenjuje korištenje životinja. Zabranjeno je koristiti životinje u pokusima za istraživanja ili razvoj duhanskih proizvoda i kemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju predmeta opće uporabe kao i za istraživanja ili razvoj sastojaka, kombinacija sastojaka i gotovih kozmetičkih proizvoda. Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. korištenje životinja za znanstvene svrhe treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 495 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | (1) 7. Smatramo da je formulacija "odgovarajuće naprave i oprema" nedovoljno precizna te da je pojam „odgovarajuće“ potrebno precizno i jasno definirati posebnim propisom/pravilnikom ili sl. | Nije prihvaćen | Člankom 23. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe propisano je u stavku 1. da svi objekti uzgajivača, dobavljača i korisnika moraju imati naprave i opremu koja odgovara vrsti smještenih životinja i, u prostorima u kojima se provode pokusi, provođenju tih pokusa. Stavkom 2. Pravilnika propisano je da oblik, konstrukcija i metode rada naprava i opreme iz stavka 1. ovoga članka moraju omogućiti da se pokusi provode na što učinkovitiji način, s ciljem dobivanja pouzdanih rezultata koristeći najmanji broj životinja i uzrokujući najmanji stupanj boli, patnje, tjeskobe ili trajnog oštećenja. Stavkom 3. Pravilnika propisano je da se za potrebe provedbe stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju poštivati odgovarajući zahtjevi iz Priloga III. ovoga Pravilnika koji se odnosi na zahtjeve za objekte te skrb o životinjama i smještaj.Članak 23. postao je članak 24. Zakona. |
| 496 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | (1) 6. Smatramo da je formulacija "odgovarajućeg obrazovanog i osposobljenog osoblja" nedovoljno precizna te da je pojam „odgovarajuće“ potrebno precizno i jasno definirati posebnim propisom/pravilnikom ili sl. | Nije prihvaćen | Člankom 24. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe propisano je da nadležno tijelo, na temelju elemenata iz Priloga V. ovoga Pravilnika, određuje najmanje zahtjeve u pogledu osposobljavanja te zahtjeve za dobivanje, održavanje i dokazivanje potrebne stručne osposobljenosti za poslove provođenja pokusa na životinjama, oblikovanja pokusa i projekata, skrbi o životinjama ili usmrćivanju životinja. Sve osoblje koje obavlja nabrojene poslove mora biti osposobljeno. Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 497 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 17. | (1) Predlažemo dodati: "Ukoliko je Etičko povjerenstvo dalo negativnu ocjenu projekt će biti odbijen." Na taj se način osigurava stvarna uloga i uvažavanje mišljenja i ocjene Etičkog povjerenstva, koje bi u suprotnom moglo služiti samo kao alibi za brigu o dobrobiti životinja u predmetnim postupcima… | Nije prihvaćen | Člankom 17. Nacrt prijedloga zakona određeno je da rješenje o odobrenju projekta donosi nadležno tijelo na temelju prethodne procjene projekta po podnesenom zahtjevu iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona i mišljenja Etičkog povjerenstva iz članka 35. Zakona o osnovanosti i opsegu predloženog projekta iz čega proizlazi da će u slučaju negativne ocjene Etičkog povjerenstva biti donijeto rješenje kojim će se projekt odbiti.Članak 17. postao je članak 18. Zakona. |
| 498 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 15. | (1) Smatramo da bi povjerenstvo trebalo osnovati nadležno Ministarstvo, koje bi trebalo propisati zadaću, način rada povjerenstva te financirati i kontolirati njegov rad, a u svrhu bolje/istinske kontrole dobrobiti životinja, provedbe pozitivnih zakona i propisa i izbjegavanja mogućeg sukoba interesa ukoliko bi uzgajivači, dobavljači i korisnici sami osnivali povjerenstva. | Nije prihvaćen | Člankom 15. stavkom 1. Zakona određuje se obveza osnivanja povjerenstva za dobrobit životinja u objektu uzgajivača, dobavljača i korisnika čime Zakon transponira odredbe Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (u daljnjem tekstu: Direktiva 2010/63/EU). Direktiva također određuje sastav i obveze navedenog povjerenstva što je transponirano Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13). Tijekom inspekcijskog nadzora veterinarski inspektor provjerava da li navedeno povjerenstvo ispunjava svoje zadaće. |
| 499 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | (1) „…koje je moguće izbjeći“ je suvišno jer otvara prostor manipulacije i osobne interpretacije situacije- mogućnosti tj. nemogućnosti izbjegavanja boli, patnje, ozljeda ili smrti. | Nije prihvaćen | Navedeno je važno kod utvrđivanja okolnosti nekog događaja od strane veterinarske inspekcije jer veterinarski inspektor utvrđuje okolnosti događaja i ocjenjuje je li određenu situaciju bilo moguće izbjeći. |
| 500 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | (1) 15. ...ako je razlog dobrobit životinje: Ovu točku smatramo suvišnom jer bespotrebno otvara mogućnost raznih dodatnih (osobnih) interpretacija dobrobiti životinje. U ostalim točkama preciznije su pokriveni svi razlozi usmrćivanja za dobrobit životinje. | Nije prihvaćen | Odredba da se usmrćivanje životinja može provesti iz razloga dobrobiti životinje donijeta je zato da se životinja zaštiti od patnji kojima bi neizbježno bila izložena kad se ne bi provelo usmrćivanje npr. usmrćivanje životinja kod provođenje postupaka suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti životinja kad je potrebno usmrtiti i zdrave životinje jer je područje u kojem se bolest pojavila zatvoreno i kretanje životinja je zabranjeno, a životinje koje su uzgajanje u svrhu proizvodnje više ne mogu ostati u objektima u kojima su se nalazile jer su postale prevelike. |
| 501 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | (1) 3. ...ako životinja boluje od neizlječive bolesti: Prijedlog: dodati: "… čije posljedice neotklonjivo značajno narušavaju kvalitetu života uzrokujući bol i patnju." Životinja može bolovati od kronične i neizlječive bolesti koja ne narušava znatno kvalitetu njezina života pa tako ne predstavlja ni razlog da se životinju usmrti. | Nije prihvaćen | Članka 11. stavkom 2. Zakona određeno je da se u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka životinje mogu usmrtiti samo po mišljenju veterinara koji je jedini stručan odrediti da li životinja u pojedinim slučajevima pati i izložena je boli. |
| 502 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | (2) 1. -u svrhu označavanja životinja: Smatramo da se životinje ne bi smjelo podvrgavati ovakvim zahvatima u svrhu označavanja jer uz današnje tehnologije i mogućnosti označavanja za to nema razloga, dok ovakva praksa ugrožava dobrobit životinja i izlaže ih nepotrebnom riziku. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 503 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | (2) 37. Izlaganje pasa s kupiranim repovima i ušima...Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 504 | Marijeta Bradić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 505 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Žigosanje životinja Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana bilo kakvog oblika nehumanog ponašanja prema svim životinjama(lanci,kavezi,udranje,maltretiranje.bićevanje,rezanje dijelova tijela,...) Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 506 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 8. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Žigosanje životinja Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana bilo kakvog oblika nehumanog ponašanja prema svim životinjama(lanci,kavezi,udranje,maltretiranje.bićevanje,rezanje dijelova tijela,...) Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Ovim Zakonom se životinjama tijekom korištenja osiguraju primjereni uvjeti života kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te zdravlje životinja. Ovaj Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije kao i za donošenje pojedinih propisa od nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu se životinjama priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja tijekom korištenja od strane čovjeka. |
| 507 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Žigosanje životinja Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana bilo kakvog ponašanja prema životinji koje nije humano Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 508 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon je pisan na način da se životinjama tijekom korištenja od strane čovjeka osiguraju primjereni uvjeti života kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te da se osigura zdravlje i dobrobit životinja. Ovaj Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije kao i za donošenje pojedinih propisa od nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu se životinjama priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja. Donošenje odredbe da životinja kao živa jedinka ima svoja prava trenutačno nije razmatrana, jer se ne odnosi na predmetnu tematiku tj. ne odnosi se na zaštitu životinja tijekom korištenja od strane čovjeka. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 509 | Mirena Milotić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 510 | Mirena Milotić | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 511 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR | Uvesti policiju koja će se baviti samo dobrobiti životinja! | Nije prihvaćen | Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti. |
| 512 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Potpuna zabrana prodavanja životinja u dućanima. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. |
| 513 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 514 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Ukinute Zoološke vrtove, pogotovo one improvizirane gdje se divlje životinje drže u skučenim i neprikladnim ograđenim prostorima poput Macole! Užas! Tim životinjama je mjesto u šumi, na slobodi, a ne u zatvoru! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović. |
| 515 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 516 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatečja životinja! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio treći, Zaštita životinja koje se koriste u znanstvene svrhe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Matteji Grgić uz Dio treći Zakona. Uvođenje veganske prehrane u javne institucije nije predmet normativne aktivnosti ovoga Zakona te se ne može razmatrati kroz isti. |
| 517 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ukrašavanje prostora životinjama Protivim se izlaganju životinja u ugostiteljskim i drugim poslovnim objektima. Te životinje izlažu se radi zarade (atraktivnosti lokacije), a nisu ljubimci, pa je za očekivati da većina neće dobiti odgovarajuću skrb. Predlažem da toč. 34. glasi: 34. držanje životinja u ugostiteljskim, trgovačkim i drugim poslovnim objektima u svrhu ukrašavanja prostora | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 518 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 519 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. | Članovi povjerenstava Ne slažemo se da se u članak 35. Prijedloga Zakona, kao člana Etičkog povjerenstva za zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe doda i predstavnika industrije; da se u članak 37. Prijedloga Zakona u Povjerenstvo za zaštitu životinja, Odbora za zaštitu farmskih životinja dodaju i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, udruge farmera i uzgajivača te da se u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja, uvrste predstavnici Hrvatske gospodarske komore, udruga i saveza uzgajivača i trgovina kućnim ljubimcima. Obrazloženje: Članovi Etičkog povjerenstva daju mišljenja i prijedloge o pitanjima etike i zaštite životinja vezano uz odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na provođenje pokusa na životinjama. Kako je predstavnicima industrije cilj ostvarivanje profita, ne smatramo primjerenim da budu članovi Etičkog povjerenstva, s obzirom na to da se njihovi ciljevi u velikoj mjeri kose s ciljem rada Etičkog povjerenstva. Stoga predstavnici industrije mogu eventualno priložiti svoje mišljenje, ali ne biti uključeni u rad kao članovi Povjerenstva. U Povjerenstvu za zaštitu životinja, Odboru za zaštitu farmskih životinja, već su prisutni predstavnici tri komore i smatramo nepotrebnim da se dodaje i predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore. Objašnjenje koje smo dobili na sastancima Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine, da se to traži ''jer je isto traženo 2013. godine kod prošle izmjene Zakona'' nije argument za predloženu izmjenu. Također, predlažemo da predstavnici udruga farmera i uzgajivača daju svoje mišljenje o određenim temama, ali ne i da budu članovi ovog povjerenstva, s obzirom na to da je njihov ekonomski interes u koliziji s interesom zaštite životinja te se u tom smislu ne mogu očekivati mišljenja usmjerena na poticanje dobrobiti i zaštite životinja koje su predmet njihova iskorištavanja. Jednako smatramo da je i uvrštavanje predstavnika Hrvatske gospodarske komore, udruga i saveza uzgajivača i trgovina kućnim ljubimcima u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja, u suprotnosti s njihovim mogućim doprinosom zaštiti životinja jer navedene struke ostvaruju profit na uzgoju i prodaji životinja. Ako je već uvršten predstavnik Hrvatske gospodarske komore kao član ovoga povjerenstva, tada nema potrebe uvrštavati predstavnike drugih interesnih skupina čiji interes nije zaštita životinja ni unapređenje Zakona. Ako bi se u Prijedlog Zakona dodavali novi članovi povjerenstava, predlažemo da to bude predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Etičkom povjerenstvu, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, te predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu u Povjerenstvu za zaštitu životinja. S obzirom na prirodu rada ovih povjerenstava, smatramo da bi predloženi predstavnici mogli dati najkompetentnija stručna mišljenja i prijedloge. U Povjerenstvu za zaštitu životinja bi također, s obzirom na svoje znanje i kompetencije, bio prikladan i ranije spomenuti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta. Također, logično je i da se u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja, uvrsti predstavnik skloništa za napuštene i nezbrinute životinje, s obzirom na to da se bavi zaštitom životinja i da je to veliko područje koje se tiče zaštite kućnih ljubimaca te smatramo da bi u Povjerenstvu nužno trebao biti predstavnik voditelja skloništa. Razumijemo i slažemo se da se u rad na izmjenama Zakona o zaštiti životinja uključe sve zainteresirane strane, pa tako i predstavnici struka koje su ovim Prijedlogom Zakona uvrštene za članove navedenih povjerenstava, no na način da ih se pita za mišljenje, a ne da svi budu uključeni u rad kao članovi povjerenstava koja odlučuju o zaštiti i dobrobiti životinja. Smatramo da bi članovi povjerenstava u člancima 35. i 37. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja trebale biti kompetentne osobe za problematiku zaštite životinja u pojedinim područjima kojima se bave, a ne da se uvrštavaju predstavnici struka kojima povećanje zaštite životinja nije u interesu jer je suprotno ciljevima njihova profitnog poslovanja te bi onda i njihovi prijedlozi na sastancima povjerenstava išli prije u smjeru smanjenja nego povećanja zaštite životinja. Predlažemo i da se sastanci povjerenstava snimaju i javno objavljuju, kao što je to slučaj sa sjednicama Sabora. Vjerujemo da bi to pridonijelo kvalitetnijoj pripremi izlaganja članova povjerenstava u smjeru unapređenja zaštite životinja kroz zakonodavni okvir, što je i cilj rada povjerenstava u ovom Prijedlogu Zakona. | Nije prihvaćen | U Etičko povjerenstvo je potrebno imenovati i članove industrije jer se na takav način može značajno utjecati na poštivanje odredbi propisa o zaštiti životinja koje se koriste u pokusima, a isti svojim znanjem mogu doprinijeti radu Etičkog povjerenstva. Industrija u velikoj mjeri poštuje odredbe propisa o zaštiti životinja s obzirom da raspolaže potrebnim resursima te može uložiti u objekte i skrb o životinjama kao i u edukaciju i osposobljavanje osoblja. Predstavnici industrije posjeduju veliko znanje o specifičnostima projekata koji se provode za potrebe industrije te tako mogu značajno pridonijeti razumijevanju korištenja životinja u tom području. Za rad u Etičkom povjerenstvu članovi istoga biraju osobe koje mogu svojim znanjem i iskustvom unaprijediti rad Etičkog povjerenstva, a što dokazuju svojim znanstvenim doprinosom u području rada na pokusnim životinjama. Upravo predstavnici svih dionika uključenih u korištenje životinja u pokusima trebaju biti članovi Etičkog povjerenstva jer svojim raznovrsnim i specifičnim znanjima mogu pridonijeti poboljšanju provedbi odredbi Direktive 2010/63/EU. U rad Etičkog povjerenstva je također uključen i predstavnik nevladinih organizacija koji svojim radom daje doprinos u području praćenja alternativnih metoda što je svim sudionicima vrlo dragocjeno prilikom procjene projekata i donošenja mišljenja. Kako će se razvijati alternativne metode tako će se sve više smanjivati broj životinje korištenih u pokusima i za potrebe obrazovanja, a što je i konačni cilj ove Direktive. Zajedničkim radom i razmjenom mišljenja dionika iz različitih područja povećava se zajedničko znanje i donose se informirane odluke te se tako i doprinosi provedbi same Direktive, dok bi se odbacivanjem pojedinih dionika istima uskratilo dodatne informacije i smanjilo njihovo znanje i zainteresiranost za primjenu Direktive. Industrija je zainteresirana za razvoj pouzdanih alternativnih metoda istraživanja i za prestanak korištenja životinja u pokusima te u tu svrhu izdvaja značajna sredstva koja su pokretač razvoja u tom području. Kako sjednice povjerenstava nisu otvorene za javnost, a osobito ne Etičkog povjerenstva koje je obvezno čuvati tajnost podataka vezano za korisnike i poslovne podatke u skladu s Direktivom 2010/63/EU tako se ni snimke sjednica ne mogu objavljivati u javnosti. Rad povjerenstava se ne očituje samo kroz zakonodavstvo već i na druge načine kojima se može unaprijediti zaštita životinja kao npr. izrade preporuka, mišljenja i slično. Članak 35. postao je članak 36. Zakona. |
| 520 | Marija Habulinec Zorić | NADZOR, Članak 80. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 521 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 522 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 523 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 524 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio treći, Zaštita životinja koje se koriste u znanstvene svrhe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 525 | Marija Habulinec Zorić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 526 | Marija Habulinec Zorić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 527 | Marija Habulinec Zorić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 528 | Marija Habulinec Zorić | OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 529 | Marija Habulinec Zorić | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 530 | Željko Ivančan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ovim putem želim izraziti svoje nezadovoljstvo spram prijedloga zakona o zaštiti životinja članak 5 posebice na dio koji se odnosi na uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna. Ovim putem dajem potpunu podršku obiteljima koje su pronašle svoju egzisteniciju u ovome poslu. Može se navesti nekoliko primjera masovnog uzgoja gdje se sa životinjama puno nehumanije postupa (tov teladi i kasnija obrada, tov svinja, tov pilića ... da ne nabrajam) i to nitko neće i nesmije zabraniti. Pozdravljam uzgoj činčila i ostalih životinja u svrhu proizvodnje krzna. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 531 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Potpuna zabrana prodavanja životinja u dućanima. Nisu stvari. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. |
| 532 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Zabrana nastupa cirkusima koji koriste životinje u svojim nastupima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona. |
| 533 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Zabrana korištenja životinja za pokuse! Pogotovo zabrana usmrćivanja životinja kada više ne doprinose pokusu. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona. Komisija Europske unije je u točki 26. uvoda Direktive 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe obrazložila da je na kraju pokusa potrebno donijeti najprimjereniju odluku u pogledu budućnosti životinje s obzirom na dobrobit životinja i mogući rizik za okoliš. Životinje čija bi dobrobit bila dovedena u pitanje potrebno je usmrtiti. Člankom 16. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe propisuje se da na kraju pokusa odluku o održanju životinje na životu donosi veterinar ili druga osposobljena osoba. Životinju je potrebno usmrtiti kad je vjerojatno da će ostati u stanju u kojem osjeća umjerenu ili jaku bol, patnju, tjeskobu ili ima trajno oštećenje. U slučaju da se životinja ostavlja na životu, treba joj osigurati njegu i smještaj koji odgovaraju njezinom zdravstvenom stanju. |
| 534 | Tea Palavršić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Predlažem da se za članak 63 smanji vremenski period od 3 dana na 1 dan | Nije prihvaćen | Vlasnici mogu nestanak kućnog ljubimca prijaviti i ranije, a u roku od tri dana njegov nestanak moraju prijaviti skloništu za životinje. |
| 535 | Tea Palavršić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | predlažem da se iz članka 61. izbaci dio koji se dopušta držanje i nastupanje domaćih životinja u cirkusima i cirkuskim predstavama u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak |
| 536 | Tea Palavršić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. | Članak 59 ovog zakona se treba u potpunosti izmjeniti u smislu da se zabrani držanje svih životinja u zatočeništvu odnosno u zološkim vrtovima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak |
| 537 | Tea Palavršić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Predlažem promjenu članka 54 na način da se neovisno o broju rasplodnih ženki svaki uzgajivač mora registrirati jer na ovaj način se pridonosi izrabljivanju životinja koje se prodaju za kućne ljubimce u neprikladnim uvjetima i bez ikakvog nadzora | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 538 | Tea Palavršić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | članak 29 bi se u potpunosti trebao preformulirati u smislu da se zabrane svi pokusi na svim životinjama zbog etičkih i moralnih razloga. | Nije prihvaćen | Vidi odgovor Mihaeli Jandrić uz članak 22. Nacrta prijedloga zakona. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 539 | Tea Palavršić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 22. | Članak 22 bi se u potpunosti trebao preformulirati na način da se zabrane bilo kakvi pokusi na životinjama. treba koristiti alternativne metode u istraživačke svrhe, a životinje u potpunosti ukloniti iz istih. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Mihaeli Jandrić uz ovaj članak. |
| 540 | Tea Palavršić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Predlažem da se životinje uzgojene u svrhu pokusa i testiranja, a pokažu se kao višak ne usmrćuju već da se ybrinu putem udomljavanja. također predlažem ukidanje svakoga vida testiraanja na svim vrstama životinja s ciljem bilo kakve zdravstvene ili znansstvene ili neke treće svrhe. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Josipu Komljenoviću uz ovaj članak. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 541 | Tea Palavršić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Članak 9 točka 2. predlažem brisanje dijela te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 542 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Udomljavanje životinja nakon pokusa Članak 11. Prijedloga Zakona, koji propisuje uvjete za usmrćivanje životinja, glasi: ''(1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje''. Predlažemo da se ova odredba izmijeni na sljedeći način: ''(1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu, a nije ju moguće udomiti, pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje''. Obrazloženje: Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u nekim zakonodavstvima. Više informacija može se naći na web-stranici organizacije RSPCA: http://science.rspca.org.uk/sciencegroup/researchanimals/ethicalreview/functionstasks/housingandcare/rehoming i na http://www.beaglefreedomproject.org/right_to_release. To posebno vrijedi za pse i mačke koje se koriste u pokusima, ali i za sve ostale životinje. Dosad je ova inicijativa postala dijelom zakonodavstva u američkim saveznim državama Minnesoti (i uspješno se implementira), Kaliforniji, Connecticutu i Nevadi, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. Navedeni propisi zahtijevaju od laboratorija da svaku životinju mogu koristiti najviše dvije godine, a nakon toga da ju ponude skloništu ili organizaciji za spašavanje prije nego ih usmrte, tako dugo dok su dovoljno zdrave da mogu ići u novi dom. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. U prvom valu oslobođena su 64 psa iz laboratorija Adivus u indijskome gradu Bangaloreu. Do njihova puštanja na slobodu došlo je zahvaljujući novim smjernicama koje nalažu laboratorijima da daju na udomljavaju pse korištene u pokusima. Smjernice o ponovnom korištenju i rehabilitaciji pasa objavilo je Indijsko povjerenstvo za kontrolu i nadziranje testiranja na životinjama (CPCSEA) u listopadu prošle godine. Propisuje se da se psi mogu koristiti u pokusima maksimalno tri godine, a nakon toga moraju se rehabilitirati. Za vrijeme trajanja trogodišnjeg razdoblja testiranja strože će se nadzirati korištenje pasa: psi se mogu nanovo koristiti jedino ako za vrijeme prethodnog testiranja nisu patili od štetnih učinaka te njihova dobrobit nije bila ugrožena. Ponavljanje testiranja na pojedinom psu bit će moguće jedino uz prethodnu dozvolu CPCSEA-a. Psi na kojima se neće ponavljati testiranja također će se rehabilitirati i udomljavati. Organizacije za zaštitu životinja surađuju s laboratorijima kako bi se psi udomili. Stoga predlažemo da se udomljavanje životinja nakon pokusa također regulira ili ovom odredbom ili nekom drugom u dijelu Zakona koji se odnosi na provođenje pokusa na životinjama. | Nije prihvaćen | Vezano za udomljavanje životinja korištenih u pokusima pogledati odgovor Josipu Komljenoviću uz ovaj članak. |
| 543 | Tea Palavršić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Članak 5. predlažem da se brišu riječi OSIM TRADICIONALNIH BORBA BIKOVA jer se i njih treba zaštititi od spomenutog. Članak 8. organizirati utrke svih životinja Članak 30. predlažem da se dopuni na način da se doda kako je zabranjeno bacati petarde i slične naprave na udaljenosti manjoj od 100 metara od životinja. Članak 32. predlažem da se izbrišu riječi OSIM U TEŠKO PRISTUPAČNIM PODRUČJIMA, ovaj članak se treba univerzalno odnositi na sve kopitare u svim uvjetima Članak 34. predlažem brisanje riječi OSIM ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje jer su spomenute podloga za manipuliranja Članak 35. predlažem da se uklone riječi osim za uzgoj i držanje u svrhu proizvodnje te držanja u zoološkom vrtu Članak 36. predlažem da se uklone riječi osim u zoološkim vrtovima te u skladu s člankom 62. stavkom 5. ovoga Zakona Članak 37 predlažem da se ukloni dodatak OSIM LOVAČKIH PASA | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz tradicionalna natjecanja bikova . Pogledati odgovor Marinku Aliću uz članak 4. vezano uz organiziranja utrka pasa . Sadašnja odredba kojom se zabranjuje bacanje petardi na životinje podrazumijeva namjerno bacanje petardi na životinje, dok bi se zabranom bacanja petardi na udaljenosti ne manjoj od 100 m od životinje u potpunosti zabranilo korištenje petardi, što nije moguće provesti ovim Zakonom. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora. Držanje životinja u svrhu proizvodnje propisano je Pravilnikom o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (NN, br. 10/44) kojim je preuzeta Direktiva Vijeća 98/58/EZ o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje. Navedenim pravilnikom se predviđa minimalne standarde zaštite životinja držanih radi uzgoja te se Pravilnik primjenjuje na bilo koje životinje (uključujući ribe, gmazove ili vodozemce) uzgajane ili držane radi proizvodnje hrane, vune, kože ili krzna ili radi drugih uzgojnih razloga. Držanje životinja u zoološkim vrtovima propisano je Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, br. 66/05) kojim je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22 o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Svrha ovoga Pravilnika je zaštititi divlji životinjski svijet i očuvati biološku raznolikost kroz mjere za izdavanje odobrenja zoološkim vrtovima o udovoljavanju uvjetima i za obavljanje kontrole zooloških vrtova te se tako jača uloga zooloških vrtova u očuvanju biološke raznolikosti i edukaciji javnosti o potrebama očuvanja prirodnih staništa životinja te potrebama životinja kroz prikazivanje uvjeta držanja kojima se oponašaju uvjeti u prirodnim staništima. Donošenje odredbe da se zabrani držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te će se razmatrati kod budućih normativnih aktivnosti. Pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije uz ovaj članak. |
| 544 | Tea Palavršić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zakon bi se trebao odnositi na sve životinje bez iznimke. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona. |
| 545 | Ivana Živko | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Članak 55. Prijedloga Zakona glasi: ''Posjednik koji drži više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 64. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim i službenim životinjama i uzgojima pasa iz članka 54. ovoga Zakona.'' Taj članak treba u potpunosti izbaciti. Budući da u državi nema dovoljno skloništa, pojedinci požrtvovno skupljaju pse s ulice i brinu se za njih do udomljavanja. Neki od njih imaju mjesta za pet, neki za devet pasa, neki za deset, neki za 20 ili više. Većina njih ima bolje uvjete nego neka skloništa. Ako se broj pasa ograniči na devet, ljudi koji brinu od više od devet pasa morat će im brzo naći nove smještaje što nije uvijek moguće. Osim toga na ulicama će se naći više pasa jer oni koji ih privremeno udomljavaju zbog ograničenog broja neće smjeti primati više pasa. Skloništa su s druge strane puna i niti ona nemaju mjesta. Također ključni su uvjeti u kojima ljudi drže te pse, a ne njihov broj. Te uvjete treba kontrolirati, ali ako ljudi mogu i imaju mjesta za držanje više pasa to im se ne smije ograničavati. Može se dogoditi i da uzmu skotnu kuju koja će oštetniti više mladunaca i ti će se ljudi ubrzo naći u prilici da se kod njih bude nalazilo više pasa. Zašto kažnjavati ljude koji požrtvovno brinu o napuštenim psima i sprečavati ih da rade nešto plemenito dok u državi i dalje nema dovoljno skloništa za životinje. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 546 | Svjetlana Čolak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa - U svom evolucijskom razvoju pas je prošao niz tjelesnih promjena ovisno o prirodnim uvjetima u kojima je obitavao. Život uz čovjeka definirao je više njegove socijalne karakteristike nego tjelesne odnosno nikada mu nije prirodno otpao rep ili se izdeformirale uši! Nikada nije potpuno ostao bez dlake (šišanje pasa) ili promijenio broju dlake (bojanje dlake kod pasa). Zašto čovjek (lovac) misli da će poboljšati lovne preformanse psu ako mu kupira uši i odreže rep?! Zašto čovjek misli da će pas ljepše izgledati kupiranih ušiju? Ili treba izgledati opasnije?! Najstrože zabraniti, bez izuzetaka, ne samo za izložbene i/ili lovačke pse nego te zahvate zabraniti općenito za sve pse! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije uz ovaj članak |
| 547 | Svjetlana Čolak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | 32. "samaraši" - da li je itko od pisaca ovog Zakona vidio te konje "u živo"?! To je prizor koji se može uzeti kao definicija za pojam "zlostavljanje životinje". Strogo to zabraniti! Bez vremenskog roka za prilagođavanje jer ga neće iskoristiti za promjenu djelatnosti kao što ni uzgajivači činčila nisu ništa napravili u svih omogućenih 10 godina! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 548 | Svjetlana Čolak | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | 16. nedružljive životinje - ovdje bi trebalo razdvojiti nedružljive divlje životinje čiji prirodni instinkt i nagon za lovom i prehranjivanjem nije moguće držati pod kontrolom od "nedruželjubivih" domaćih životinja. Pas i mačka nisu prirodni prijatelji kao ni pas i kokoš kao ni mačka i kanarinac ili papiga ali vrlo često, pogotovo na selu svi zajedno žive u istom dvorištu i nitko nikoga ne lovi i jede. Isto je u stanovima gdje ljudi zajedno drže npr. pticu i mačku ili psa i mačku. | Nije prihvaćen | Definicija nezdružljivih životinja obuhvaća sve životinje koje se iz bilo kojeg razloga ne mogu držati zajedno, uključujući i nedruželjubive životinje, jer bi se takvim držanjem mogla uzrokovati neželjena bređost, ozljede ili smrt životinja. Nezdružljivost životinja se, osim po opće priznatim saznanjima o nezdružljivosti životinja, procjenjuje i od slučaja do slučaja te se na temelju ponašanja životinja odlučuje mogu li se čak životinje koje su inače združljive držati u istoj zajednici tj. na način da ne uzrokuju jedna drugoj neželjenu bređost, ozljede ili smrt, a navedena procjena je odgovornost vlasnika odnosno posjednika životinje. |
| 549 | Sanja Bašić | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Smatram da bi trebalo destimulirati velika gospodarstva i stimulirati mala npr OPG gospodarstva jer je životinjama svakako prirodnije živjeti u prirodi sa zaklonom nego u gospodarskim objektima gdje se rijetko,a negdje i nikada ne puštaju van u svoja prirodna staništa. Isto tako treba točno definirati za svaku vrstu životinje koje je to njima svojstveno prirodno ponašanje i prirodno stanište. Treba zatim odrediti čim više prirodna staništa i nastambe koje će zadovoljavati te uvjete. Mislim da bi se trebale uvesti restrikcije u prodaji mesa. Previše mesa kojemu ističe rok u prodavaonicama i sl se jednostavno-baca. Meso nije salata koju odrežemo i koja naraste ponovno, za meso je potrebno ubiti živo biće. Isto tako predlažem da se stimulira vegeterijanska proizvodnja hrane. Predlažem i tzv "humano usmrćivanje". | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. Uredbom Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja utvrđuju se pravila za usmrćivanje životinja koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili ostalih proizvoda, kao i za usmrćivanje životinja radi depopulacije i sličnih postupaka. Uredbom su propisane metode usmrćivanja životinja na način da se životinje poštede svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja ili povezanih postupaka. |
| 550 | Sanja Bašić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Beskompromisno podržavam zabranu testiranja na životinjama u bilo koje svrhe. Onaj tko ne poštuje tuđi život, ni ne zaslužuje svoj. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona. |
| 551 | Sanja Bašić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Čl.11,st.1,tč 15 Jasnije definirajte tu dobrobit životinje. Što se podrazumijeva pod dobrobiti? Nedorečene definicije donose puno rupa u zakonu kroz koje se krivci mogu provući. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Udruzi Pobjede uz ovaj članak. |
| 552 | Sanja Bašić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Čl 11, st.1, točka 5 Trebalo bi definirati zašto je došlo do prirodne neravnoteže. Ako su divlje životinje u pitanju, da li je to problem naseljavanja ljudi blizu staništa, krivolova, zagađenja staništa i sl. Ako su napuštene životinje u pitanju, onda je jedini razlog čovjek i njega treba kazniti što narušava prirodnu neravnotežu. Ovdje se dotičem problematike o napuštenim životinjama i njihovom usmrćivanju nakon roka od 60 dana. U već samoj rečenici se spominje riječ napušteno. Napuštena životinja. Ako je čovjek, neodgovoran vlasnik, napustio životinju koja je nedužna, nevina,zašto ta životinja uz napuštanje mora za kaznu biti i uspavana. Napuštena životinja je posljedica uzroka problema koji se zove čovjek. Kad saniramo uzrok, neće više biti posljedice. Mislim da bi se trebalo baviti saniranjem uzroka u praksi i to na način da bude djelotvoran jer očito dosadašnji sistem ne funkcionira. Da funkcionira, ne bi postajalo ubijanje životinja po skloništima i neprofitne udruge osnivane kako bi to spriječavale jer veterinarski inspektori nisu u mogućnosti. Činjenica je svaka osoba sa neznanjem o pojedinoj životinjskoj vrsti npr. psu, može prisvojiti psa i nakon nekog vremena ga ostaviti. Čipiranje je zakonski određeno,ali tko zaista prati da li je svaka osoba koja je prisvojila životinju, čipirala istu? To je teško,osim ako osobu netko ne prijavi. Ono što ja predlažem jest: -uvođenje tečaja za vrstu životinje koji je svaki potencijalni udomitelj te životinje odabrao, i koji je dužan odslušati i položiti(i platiti radi financiranja zaposlenika zaduženih za predavanje) tečaj te dobiti DOZVOLU kako bi mogao prisvojiti odabranu životinjsku vrstu. -Uvesti državni registar (uz veterinarsku bazu čipiranih životinja) u koji će se bilježiti vlasnik, životinja i godišnje praćenje životinje (da li je preudomljavana, da li je vlasnik prijavljivan zbog zanemarivanja životinje, da li ima životinja ima legla i registracija legla i sve ostalo što bi moglo pomoći u praćenju životnog vijeka životinje i to sve u cilju spriječavanja napuštenih životinja i smanjenja broja) -Financiranje ljudi i projekata koji se odnose na smanjivanje slobodnoživućih mačaka(mačke koje zavise o čovjeku koji ih hrani, tj ne mogu preživjeti vlastitim ulovom, a koje se ne mogu udomiti i koje povećavaju populaciju u naseljenim područjima) -Potpunu zabranu prodaje životinja u tzv pet shopovima tj trgovinama za ljubimce. Umjesto toga odobriti prodaju samo licenciranim uzgajivačima koji mogu udomljavati samo onima koji su dobili tj. imaju dozvolu. Na taj način se destimulira kupnja uvoznih životinja, nekontrolirani uzgoj i držanje životinja u kavezima. Smatram da životinje pripadaju prirodi,a ne kavezima i da se polako ovakva praksa mora ograničavati do potpune zabrane. Naša dužnost nije više pripitomljavanje životinja zbog vlastite zabave već puštanje životinja u svojim staništima koje pridonosi prirodnoj ravnoteži. Smatram da smo napravili i previše štete životinjskom svijetu i da je vrijeme da to popravimo i iskupimo se. -uvođenje policije za životinje ili posebne udruge koja će bit posebno obučena za rad sa opasnim, divljim i napuštenim životinjama i isto tako neodgovornim vlasnicima, te će surađivati sa vet. inspektorima i policijom. -uvođenje NO KILL skloništa kojem će cilj biti daljnje udomljavanje, rad sa životinjom i oglašavanje životinje. Znači, trebaju nam konkretne institucije koje će početi provoditi Zakon o zaštiti životinja (ovo se odnosilo na napuštene ili životinje za prodaju, posebno ću nadodati dalje u zakonu o domaćim životinjama) | Nije prihvaćen | Vezano za postupke koji se provode u svrhu zaštite okoliša ili očuvanja prirodne ravnoteže pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 553 | Ablativ d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Predlažem izmjenu čl. 85. st. 1. toč. 2. tako da glasi: 2. organizira utrke pasa, sudjeluje u njima, posjećuje ih, oglašava ih ili u vezi s tim utrkama organizira klađenje ili sudjeluje u klađenju (članak 5. stavak 2. točka 8.) Predlažem dopunu članka 85. st. 1. toč. 1. tako da glasi: 1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.) Predlažem da se u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) | Nije prihvaćen | Prekršajnim odredbama Zakona određuju se kazne za postupanje protivno odredbama Zakona te se ne mogu uvoditi nove zabrane u Zakon. |
| 554 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Predlažem da se čl. 54. izmijeni tako da se ne pravi razlika između uzgajivača kućnih ljubimaca s obzirom na broj rasplodnih ženki. Također smatram nepravilnim da se u st. 3. poziva na uvjete iz stavka 1., kad se u st. 1. uopće ne spominju uvjeti, nego samo rješenje o registraciji. Predlažem da čl. 54. glasi: Članak 54. (1) Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka. (2) Uzgajivači kućnih ljubimaca moraju osigurati odgovarajući način držanja kućnih ljubimaca i skrb o njima. (3) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo, koje čine dva službenika nadležnog tijela, sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, veterinarske struke i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a koje imenuje ministar. (4) Nadležno tijelo vodi upisnik uzgoja iz stavka 1. ovoga članka te ga objavljuje na svojim mrežnim stranicama. (5) Uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. S obzirom na gore predloženu promjenu st. 6. (uvjeti za uzgoj kućnih ljubimaca) postaje st. 5., pa i u prekršajnoj odredbi u čl. 85. st. 1. toč. 47. treba izmijeniti broj stavka. 47. uzgaja kućne ljubimce namijenjene prodaji protivno članku 54. stavcima 2. i 5. ovoga Zakona Također bi u tom slučaju trebalo obrisati toč. 4. u čl. 87. st. 1. koja glasi: 4. ne evidentira uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja protivno članku 54. stavku 5. ovoga Zakona | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 555 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Predlažem da se čl. 54. izmijeni tako da se ne pravi razlika između uzgajivača kućnih ljubimaca s obzirom na broj rasplodnih ženki. Također smatram nepravilnim da se u st. 3. poziva na uvjete iz stavka 1., kad se u st. 1. uopće ne spominju uvjeti, nego samo rješenje o registraciji. U reguliranu poslovnih djelatnosti nije neuobičajeno, kad to priroda poslovanja odnosno zakonom štićeni interesi dopuštaju, propisati nešto manje obveze malim poduzetnicima. No smatram da je to neprimjereno kad se radi o uzgoju životinja. Budući da se radi o uzgoju osjećajnih bića, i da se kod propisivanja njihova držanja i uzgoja treba voditi računa o zaštiti njihova života, zdravlja i dobrobiti (čl. 13. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, čl. 1. Zakona), kao i da i njihovi budući posjednici imaju opravdan interes nabaviti zdravu i adekvatno socijaliziranu životinju, smatram da nema opravdanja da uvjeti za uzgoj budu jednaki za sve, neovisno o broju ženki. Osim toga jednostavno je na temelju ovako propisanog dvojnog režima izbjegavati primjenu obveze registracije. U istom kućanstvu može biti više punoljetnih osoba, koje će svaka na svoje ime držati dva psa, i evidentirati za uzgoj na temelju predloženog stavka 5. članka 54., iako bi bilo u skladu sa namjerom zakonodavca da se u tom slučaju moraju registrirati. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 556 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Predlažem da se čl. 52. st. 1. dopuni da glasi: "(1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom osigurati sterilizacijom najkasnije u roku od 6 mjeseci od kad nabave životinju." Mogući opravdani izuzetak mogao bi biti slučaj kad bi zahvat bio prerizičan zbog zdravstvenog stanja životinje. Za povredu obveze iz stavka 1. čl. 52. nije predviđena prekršajna odgovornost. Zato u čl. 85. st. 1. predlažem dopunu toč. 45. da glasi: "45. ne osiguraju kontrolu razmnožavanja životinja pod svojim nadzorom sterilizacijom protivno članku 52. stavku 1. ili ne zbrinu mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca protivno članku 52. stavku 2. ovoga Zakona" | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 557 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca Premda odredbe iz čl. 52. i 71. Prijedloga zakona koje se odnose na kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca na prvi pogled izgledaju pozitivno, u praksi teško da mogu rezultirati ozbiljnijim rezultatima u skorije vrijeme. Mnogi psi na selu slobodno šeću i u pravilu nisu sterilizirani, vjerojatno ih ima i dosta koji nisu čipirani. Odredba iz čl. 52. da posjednici moraju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih pasa nije ni do sada dala rezultata, pa nije za očekivati ni da će to biti slučaj ubuduće. Dokazivanje tko je vlasnik psa, ako on nije čipiran, a pogotovo da su određeni mladunci potomci njegova psa, još je teže. Računati na susjede kao svjedoke također bi u mnogim slučajevima bilo problematično. Odredba čl. 71., tj. obveza jedinica područne samouprave da donesu Program kontrole populacije napuštenih pasa, ne rješava problem neodgovornih vlasnika (ne odnosi se uopće na pse koji imaju vlasnika i kod njega su), a kad se uzme u obzir koliko mladunaca svaka kujica može imati tijekom 10 ili više godina, problem je očigledan. Toleriranjem takve prakse, a nadležne inspekcije se njome očito ne bave dovoljno, samo dovodi do stradavanja i patnje mnogih mladunaca, koje vlasnici nelegalno usmrćuju ili odbacuju, odnosno do stalnog rasta broja napuštenih pasa. I članak važećeg Zakona o zaštiti životinja nameće posjednicima iste obveze da kontroliraju razmnožavanje svojih ljubimaca i da zbrinu mladunčad, a očito se na tome premalo radilo i u smislu edukacije, tj. podizanja svijesti građana. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 558 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Žigosanje životinja Predlažem da se u čl. 9., toč. 1. st. 1. briše tekst „protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva“ tako da glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje životinja Predlažem da se u čl. 9., st. 2. toč. 1. briše 4. alineja koja glasi „u svrhu označavanja životinja“. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 559 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Žigosanje životinja Smatram da je u svakom slučaju neprihvatljivo označavanje koje je za životinju bolno, a ono kojim joj se uništava dio tkiva sigurno jest, i treba ga zabraniti. Sada kada se predlažu nova zakonska rješenja radi bolje zaštite životinja, predlažem da se žigosanje životinja izričito zabrani: - bilo ovim zakonom, kojim bi automatski stavili izvan snage propisi nižeg ranga (pravilnici) koji takvo žigosanje dopuštaju, ali ga ne propisuju kao obavezni način označavanja - ili istovremenim donošenjem izmjene Zakona o veterinarstvu. Osim toga u čl. 9. nije jasan smisao stavka 2. toč. 1. alineja 4. St. 1. toč. 1. istoga članka zabranjuje uništavanje dijelova tkiva, uključujući i svako označavanje koje je protivno Zakonu o veterinarstvu i pravilnicima o označavanju životinja donesenim na temelju tog zakona. Dakle ta točka već izuzima od zabrane označavanje na opisani način koje je dopušteno na temelju Zakona o veterinarstvu. Nije mi jasno u svrhu kojih to označavanja je ponovno propisano izuzimanje u st. 2. toč. 1. alineja 4. (uz anesteziju). | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 560 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | U st. 1. i 2. čl 6. predlažem izmjenu: (1) Posjednik ne smije: 1. privremeno ostaviti bez odgovarajuće skrbi ili napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje koje drži pod nadzorom U vezi s time također bi bila potrebna izmjena u čl. 85. st. 1. u toč. 11. i 12., tako da glase: 11. privremeno ostavi bez odgovarajuće skrbi ili napusti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka (članak 6. stavak 1. točka 1.) | Nije prihvaćen | Skrb za životinje koje su držane pod nadzorom čovjeka određena je u pojedinim poglavljima ovoga Zakona, a u prekršajnim odredbama se određuju kazne za postupanje protivno odredbama o osiguranju skrbi za životinje držane pod nadzorom čovjeka te iste nije potrebno ponovo navoditi. |
| 561 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 562 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa - prijedlog za apsolutnu zabranu Predlažem da se brišu riječi „osim lovačkih pasa“ u čl. 5. st. 2. toč. 37. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima Predlažem da se čl. 87. st. 1. toč. 2. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 2. izlaže pse s kupiranim ušima i repovima (članak 5. stavak 2. točka 37.) | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 563 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. Hrvatska je bila među prvim državama koja je zabranila uvoz određenih proizvoda od tuljana, zabranila je uzgoj životinja za krzno, sve to po pravnom načelu zaštite dobrobiti životinja, ali i protivnosti javnom moralu (zbog protivljenja građana takvoj trgovini i proizvodnji). U istom duhu može i treba biti napredna i kad se radi o lovačkim psima. Kad je zakonodavac propisao da je rezanje ušiju i repova psima zabranjeno, to je učinio u duhu temeljnog načela zaštite životinja, da im se ne nanosi bol i patnja, što naravno podrazumijeva da im se ne narušava tjelesni integritet osim kad je to opravdano zaštitom njihova zdravlja ili zaštitom ljudi ili drugih životinja. Iz te perspektive smatram da je nehumano i protivno svrsi ovog zakona dopustiti izuzetak koji ne služi životinjama, nego njihovim vlasnicima koji ih izlažu na izložbama i zainteresirani su i dalje provoditi kupiranje radi svoje zarade. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 564 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Izvlačenje trupaca konjima Predlažem da se u toč. 32. članka 5. st. 2. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 32. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), Predlažem da se u prekršajnoj odredbi, u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 565 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Izvlačenje trupaca Iz mišljenja Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede od 18.2.2016. Upravi za veterinarstvo i sigurnost u vezi s izradom Zakona o zaštiti životinja (http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_10671.pdf ) proizlazi da u Hrvatski šumama postoji stalna potreba za korištenjem konja za nošenje ili vuču drva u teško pristupačnim područjima, što zbog konfiguracije terena, što radi zaštite prirode. S druge strane je navedeno da se radi o tradiciji koja izumire i takvi su obrti i aktivnosti sve rjeđi. Također iz dopisa Hrvatskih šuma od 2. 3 2016. (http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=2940) proizlazi da se takvi konji danas u Hrvatskoj mogu nabrojati na prste, a također da su ljudi koji su se time bavili umrli, a mladih ljudi koji bi se time redovito bavili skoro da i nema, a i oni koji bi to htjeli, da nemaju od koga naučiti, te da se danas i teško dolazi do pravih konja za rad u šumama, a istaknuta je i znatno viša cijena izvlačenja trupaca konjima nego mehanizacijom. Argument o ugrožavanju egzistencije registriranih izvođača takvih radova smatram da ne može biti presudan, pogotovo ako se radi o vrlo malom opsegu radova i djelatnosti koja izumire. Ako pitanje egzistencije onih koji drže životinje za zaradu nije prevagnulo kod zabrane da se životinje upotrebljavaju u cirkusima i da se uzgajaju za krzno, svakako ne vidim uvjerljivih argumenata da bude ključan ovdje. Što se tiče zaštite osjetljivih dijelova prirode, u 21. stoljeću ne može biti argumenata da se ne može kombiniranim angažmanom mehanizacije i ljudskog rada zamijeniti konje kako bi se trupci izvlačili iz teško pristupačnih podneblja. Investicija u startu može biti nešto skuplja, ali kroz duže vrijeme to ne bi trebali biti tako. Nepristupačan i / ili zaštićeni teren bit će takav vjerojatno i za 10 i 20 godina, pa bi se i odgovarajuća mehanizacija na duži rok isplatila. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 566 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Naprave za kažnjavanje životinja Prijedlog dopune toč. 7. članka 5. st. 2.: (2) Zabranjeno je: 7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje U vezi s time u prekršajnim odredbama predlažem dopunu u članka 85. st. 1. toč. 1.: 1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.) | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak |
| 567 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Borbe bikova Predlažem da se u čl.5. st. 2. toč. 5. briše tekst „osim tradicionalnih natjecanja bikova“. Ako se Zakonom, radi zaštite životinja od boli, patnje i straha, zabranjuje: - huškati ih na druge životinje ili ih obučavati na agresivnost (toč. 4.) - obučavati ih za borbe, organizirati borbe, zarađivati na tim borbama, posjećivati ih i oglašavati ih (toč. 5.) - organizirati utrke pasa (toč. 8.) apsolutno nije opravdano dopustiti „tradicionalna natjecanja bikova“. Ako i postoji praksa takvih natjecanja u Hrvatskoj kroz određeno vrijeme, to ne opravdava automatski da je zakonodavac i daje tolerira. U sukobu ovdje suprotstavljenih interesa, s jedne strane prava životinja na zaštitu života, zdravlja i dobrobiti, a s druge strane interesa jednog malog kruga osoba na zabavu i klađenje, ne bi trebalo biti nikakve dvojbe da nema pravnog temelja za izuzetak. Koji su to argumenti i činjenice uopće bili podloga da se propiše ovaj izuzetak? Prije nego je ovaj ušao u sadašnji zakon na temelju amandmana u saborskoj raspravi, nisam nikad ni čula do postoje takva natjecanja u Hrvatskoj. Vjerojatno nije ni većina hrvatskih građana. Nažalost su naši Saborski zastupnici vrlo neodgovorno, olako prihvatili taj amandman. Smatram da u Hrvatskoj nema „tradicionalnih natjecanja bikova“ u smislu „kulturnih tradicija i regionalnog nasljeđa“ iz čl. 13. Ugovora o funkcioniranju EU-a, a kada bi ih i bilo, Hrvatska bi ipak zakonom mogla prednost dati zaštiti životinja. Hrvatska javnost je uostalom pokazala da se protivi uzgoju životinja za proizvodnju krzna, dakle uzgoju i ubijanju životinja radi mode. Istom logikom ne bi trebalo biti dopušteno da se životinje sile na borbu radi ljudske zabave i zarade. Apsurdno je da u zabranjene utrke pasa (što potpuno podržavam), a nisu zabranjene borbe bikova eufemistički nazvane natjecanjima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 568 | Natalija Sabolić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam uzgoj činčila. Životinje se iz Hrvatske izvoze žive. Ako se ukine uzgoj Hrvatski će uzgajivači odlaziti u druge europske države gdje je uzgoj dozvoljen. Nitko ne razmišlja o egzistenciji uzgajivača. Nitko ne razmišlja da bi zabrana uzgoja vjerojatno značila ekocid za ove životinje. U Hrvatskoj se "guši" uzgoj i daje prednost uvozu. Trebamo početi brinuti o gospodarstvu i zapošljavanju mladih koji konstantno odlaze. Ne razumijem zašto se uzgajivače prikazuje kao krvoločne zvijeri koje maltretiraju činčile(ponavljam: životinje se izvoze ŽIVE ),a nitko ne vidi trud uložen u uzgoj i pažnju posvećenu uvjetima na farmama. Ima mnogo gorih slučajeva maltretiranja životinja na koje nitko ne obraća pažnju. Eh da se toliko borite za ljude... | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 569 | Ivan Mandić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Moja potpora ide uzgajivačima. Da nema uzgajivača,činčila ne bi ni bilo u Hrvatskoj i djeca bi ih viđala samo u zoološkim vrtovima. Ljudi se masovno iseljavaju u inozemstvo "trbuhom za kruhom". U Hrvatskoj je i ovako dovoljno loše gospodarstvo pa najbolje da ukinemo sve isplativo i živimo od socijalne pomoći. To se u Hrvatskoj više cijeni nego rad. Europska unija financira uzgajivače u svim europskim zemljama,potiču mlade,daju nepovratna sredstva, a u Hrvatskoj to žele zabraniti. Hrvatska realnost. Sramota! | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 570 | Nataša Drame | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 28. | Tražim zabranu korištenja životinja u znanstvene svrhe. | Nije prihvaćen | Vidi odgovor Mihaeli Jandrić uz članak 22. Zakona.Članak 28. postao je članak 29. Zakona |
| 571 | EOS MATRIX d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | točka 7.; Dvosjeki mač. U tom slučaju potrebno je da takvo sklonište – ispunjenje dodatnih uvjeta, ne bude za posjednika skuplje nego bez udovoljavanja uvijeta, u smislu da osim nabave propisane opreme i sl., nema dodatnih davanja i sl. Ujedno, kako je ovdje cilj dobrobit životinja, takve ljude mora financirati barem lokalna zajednica. BEZ TOGA TO NIJE MOGUĆE I OVOM SE ODREDBOM ZAPRAVO ŠKODI ŽVOTINJAMA. U protivnom, naime, ti psi idu na ulicu, odnosno skloništima monopolistima. Ujedno, potrebno je povećati broj pasa sa 9 na 15. Ima ljudi koji sve što imaju daju za pse – bolje im je tako nego da pate i budu ubijeni u nekom većem skloništvu koje udovoljava tim zahtjevima. S druge strane, ako postoje pravila za sloništa, njih se moraju držati i monopolisti. Sada se Pokupskom cerju gleda kroz prste. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 572 | Irena Mikhael | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Uvesti vodjenje evidencije ( registara ) o zlostavljacima, zanemarivacima i koristenja pasa za cuvanje objekata gospodarskih subjekata. Ne dozvoliti drzanje bilo kakve zivotinjske vrste prvonavedenima. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se uređuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjeti koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, te, među ostalim, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe. U slučaju postupanja protivno odredbama ovoga Zakona se u prekršajnim odredbama određuju novčane kazne za pravnu osobu, odgovornu osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu. U pojedinim slučajevima za prekršaj počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi se uz novčanu kaznu može izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.Za sva daljnja postupanja protivno odredbama ovoga Zakona pokreće se redoviti prekršajni postupak te isto više nije u nadležnosti Zakona o zaštiti životinja. |
| 573 | Gordana Mikelin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Poštovani,molim Vas ukinite Zakon koji dopušta ubijanje životinje nakon roka od 60dana ako ista nije udomljena, jer takva skloništa imaju i te kakvu korist od takvog Zakona a novac koji im dajete uložite u otvaranje novih skloništa kojih je ionako premalo obzirom na broj napuštenih životinja | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 574 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Čl. 61. treba zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, ali i zabraniti nastupe stranih cirkusa u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 575 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. | Zoološki vrtovi u Republici Hrvatskoj najčešće ne udovoljavaju čl. 60. st. 1. toč. 1. Ovo će se određenje vrlo teško provesti u praksi. Brisanje čl. 60. st. 3. toč. 2. Nadležno je tijelo dužno smjestiti životinje. Zoološki vrtovi međusobno već razmjenjuju životinje i potreban je samo trud da bi se sve životinje razmjestile. Čl. 60. st. 4. nejasno određuju što u slučajevima kada se zoološki vrt zatvara zbog stečaja ili likvidacije - u tim slučajevima teško će biti osigurana financijska sredstva. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja. Obveza je zooloških vrtova da nad¬ležnom tijelu predlože plan osiguranja dobrobiti životinja uključujući i njihovo zdravlje i/ili zbrinjavanje, ako više nema uvjeta za njihovo daljnje držanje i u slučaju zatvaranja zoološkog vrta. |
| 576 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | U potpunosti izbrisati čl. 55. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 577 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Čl. 54. ne treba praviti razliku između uzgajivača obzirom na broj rasplodnih ženki. Svi uzgajivači moraju dobiti rješenje o registraciji uzgoja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 578 | Majda Marčeta | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Ključni su uvjeti u kojima se drže životinje, a ne njihov broj. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 579 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Čl. 51. st. 4. opisuje neetično postupanje prema psima i ono je zasigurno u suprotnosti s njihovom dobrobiti. Potrebno je u potpunosti zabraniti držanje pasa na lancu ili u boksevima. Određenje stalno vezan potpuno je nejasno. Psa je moguće dnevno odvezati na jednu sekundu i pas već nije stalno vezan. Ukoliko ga se odveže i jednom, primjerice svakih pet godina ne može se govoriti o stalno vezanom psu. Određenje koje će stvoriti različitu praksu. Čl. 51. st. 5. uvjete i način držanja treba propisati ministar. Republika Hrvatska ima 555 općina i gradova i Grad Zagreb. Postojat će 556 različitih rješenja. Potpuno je nejasno zašto bi to propisivala svaka općina ili grad? | Nije prihvaćen | Vezano za držanje pasa stalno vezanih pogledati odgovor Željku Mauroviću uz ovaj članak. Jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama trebaju odrediti uvjete držanja kućnih ljubimaca s obzirom na specifične zemljopisne i druge uvjete (gradski/ruralni) koji su vrlo različiti u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13). |
| 580 | Majda Marčeta | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Obavezna registracija za sve uzgajivače bez obzira na broj rasplodnih ženki. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 581 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 43. | Tko propisuje vrstu, kakvoću i količinu hrane? Praksa je puna suprotnosti namjeri ovoga članka. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 582 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. | Čl. 41. st. 3. i st. 4. u suprotnosti je s čl. 38. st. 1. Niti jednoj životinji nije svojstveno ponašanje biti privezanom. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 583 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 39. | U st. 1. čl. 39. potrebno je obrisati tekst nakon - osposobljenih osoba. Čemu osposobljavanje, ako netko uvijek može reći da ima iskustva ili znanja. Svatko ima visoko mišljenje o svom znanju i iskustvu. Riječ je o previše nejasnom određenju koje će u praksi stvarati velike probleme. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 584 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Čl. 38. st. 1. vrlo je utopijskoga karaktera. Ovime se u praksi zabranjuje vezivanje krava, stavljanje svinja u male kaveze i sl., budući da njima to sigurno nisu svojstvena ponašanja. Primjera u praksi gdje se životinje drže u nesvojstvenom ponašanju izuzetno je puno. Često takvu praksu možemo vidjeti i u medijima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 585 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Čl. 37. st. 3. određuje 10 godina radnog iskustva. Udruge za zaštitu životinja su osnivane u novije vrijeme i većinom se oslanjaju na rad volontera. Čini se da bi 10 godina radnog iskustva bila prikladna prepreka udrugama da imenuju svoje predstavnike. Također 1 predstavnik udruga, dok jednoga daju farmeri, a jednoga uzgajivači. Postoji brojčana nejednakost predstavnika. U rad oba Odbora (toč. 3. i 4.) nužno je uključiti i pravnika. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 586 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | Potrebno je izbrisati st.4. u čl. 32. Čl. 32. st. 5. potrebno je izbrisati. Ukoliko je veterinar već prisutan, budući da provodi nadzor kirurškoga zahvata, opravdano je zapitati se zašto ga onda ne bi i provodio? Ovakvim određenjem nestručne osobe provode kirurške zahvate i potpuno je nejasan razlog uvrštavanja ove odredbe. | Nije prihvaćen | Ako se radi o specijaliziranim kirurškim zahvatima kao npr. iz neurokirurgije potrebno je dopustiti da ih mogu obaviti i doktori medicine, ako su osposobljeni za rad na životinjama. U tom slučaju je potreban doktor veterinarske medicine za nadzor. Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 587 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 31. | Čl. 31. potrebno je odrediti da nužne dijelove zapisnika propisuje ministar. A st. 3. vrijeme čuvanja zapisnika produžiti na barem 10 godina zbog važnosti kasnijih provjeravanja i zdravlja ljudi. | Nije prihvaćen | Zapisnici se, na razini objekta korisnika, vode o tijeku provođenja projekta te prate sadržaj projekta i stoga njihov sadržaj i način vođenja nije potrebno propisivati. S obzirom da se dokumentacija o pokusima čuva najmanje pet godine, a u navedenu dokumentaciju se ubrajaju i zapisnici, isti se također mogu čuvati najmanje pet godina. Članak 31. postao je članak 32. Zakona. |
| 588 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 25. | Smatram da je čl. 25. st. 3. u suprotnosti s čl. 23. st. 3. | Nije prihvaćen | Člankom 23. stavkom 3. Zakona zabranjuje se provođenje pokusa na ugroženim životinjskim vrstama, na primatima koji ne uključuju čovjeka, na životinjama koje su uzete iz prirode i na napuštenim životinjama, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli provođenje pokusa na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja, u skladu s uvjetima propisanim ovim zakonom dok se člankom 25. stavkom 3. Zakona zabranjuje upotreba životinja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta uzetih iz prirode za rad na izoliranim tkivima, organima i trupovima u tu svrhu usmrćenih životinja. Članak 25. postao je članak 26. Zakona |
| 589 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | Čl. 23. st. 1. toč. 7. Nejasno je kakve su to odgovarajuće naprave i oprema. Potrebno je jasnije odrediti tko o tome odlučuje? | Nije prihvaćen | Ovim je Zakonom određeno da nadležno tijelo donosi rješenje kojim se uzgajivačima, dobavljačima i korisnicima omogućava rad, ako ispunjavaju uvjete glede prostora i objekta u kojima su smještene životinje, opreme, naprava, izobrazbe i osposobljenosti osoblja te ako osigura veterinarsko-zdravstvenu zaštitu i njegu životinja, uklanjanje nusproizvoda i stručnu osobu odgovornu za dobrobit pokusnih životinja. Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 590 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 22. | Čl. 22. st. 1. toč. 6. Svrha ove točke može se ostvariti i nazočnošću učenika odnosno studenata praktičnom svakodnevnom veterinarskom radu, a zasigurno i već postojećoj literaturi. Teško je opravdati nanošenje boli nekim životinjama kako bi se drugima pomoglo. Postoje druge znanstveno utvrđene i dokazane mogućnosti. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Moniki Ivanović uz ovaj članak. |
| 591 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 18. | Čl. 18. u nesuglasnosti je s općom namjerom čl. 17. U čemu je problem da se i kod višestrukih generičkih projekata svaki puta zatraži posebno odobrenje? Tko kasnije nadgleda jesu li projekti i dalje suglasni novim okolnostima, odnosno novim propisima? | Nije prihvaćen | U točki 43. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija je obrazložila da bi radi smanjenja administrativnog tereta i poboljšanja konkurentnosti istraživanja i industrije u Uniji, morala postojati mogućnost odobravanja višekratnih generičkih projekata, ako upotrebljavaju već postojeće metode za testiranje, dijagnosticiranje ili proizvodnju pod jednim zajedničkim odobrenjem, bez izuzimanja bilo kojeg od ovih postupaka iz procjene projekta. Nadzor nad radom korisnika provodi veterinarska inspekcija, a u samom objektu praćenje poštivanja odredbi propisa kao i provođenje pokusa u skladu s odobrenjem projekta provodi osoba odgovorna za dobrobit životinja. Članak 18. postao je članak 19. Zakona. |
| 592 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 15. | Čl. 15. st. 1. Povjerenstvo bi trebao osnovati ministar. Zanimljivo je da primjerice oni koji uzgajaju, dobavljaju ili koriste životinje u svrhu zarade sami osnivaju povjerenstvo koje će govoriti o dobrobiti životinja. Ovime se uvodi načelo Kadija te tuži, kadija te sudi. Gdje je ovdje neovisni nadzor? Nužno je a netko drugi osnuje takvo povjerenstvo. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Udruzi Pobjede uz ovaj članak. |
| 593 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 13. | Čl. 13. st. 3. U povjerenstvo je nužno uključiti i magistra prava. Primjena i tumačenje propisa je struka i nitko od ovdje navedenih struka nema potrebnoga znanja u primjeni i tumačenju propisa. | Nije prihvaćen | Stručno povjerenstvo iz članka 13. stavka 3. Zakona osniva nadležno tijelo za potrebe odobrenja objekata uzgajivača, dobavljača i korisnika. Stručno povjerenstvo utvrđuje ispunjava li objekt uzgajivača, dobavljača i korisnika uvjete vezano za smještaj pokusnih životinja i skrb o njima u skladu sa propisanim uvjetima, a sačinjavaju ga djelatnici nadležnog tijela koji posjeduju potrebna znanja vezano za zahtjeve zakonodavstva iz područja zaštite životinja koje se koriste u znanstvene svrhe. |
| 594 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | Čl. 12. st. 1. govori o zabrani za postupanje koje je moguće izbjeći. Riječ je o preširokoj formulaciji i svaki se prijevoznik može pozvati da to nije mogao izbjeći. Npr. ima samo jedan kamion i ne može ih prevoziti u više grupa, itd. Stoga je potrebno izbrisati tekst koje je moguće izbjeći. Članak gotovo postavlja idealne uvjete. Uvjete za koje svi znaju da se u praksi neće ostvariti. Potrebno je samo pogledati bilo koji kamion za prijevoz životinja. Kako će se provjeravati čl. 12. st. 2. toč. 7. Zvuči utopijsko i u praksi neprovedivo rješenje. Čl. 12. st. 2. toč. 9. osigurava životinjama u putovanju određeni odmor. Je li ovdje riječ samo o tome da kamion treba mirovati ili je nužno životinje izvesti na zrak i omogućiti im slobodno kretanje? Zakonsko određenje je potpuno nejasno i podložno slobodnom tumačenju. Potrebno ga je jasnije i nedvosmisleno napisati. | Nije prihvaćen | Navedeno je važno kod utvrđivanja okolnosti nekog događaja od strane veterinarske inspekcije jer veterinarski inspektor utvrđuje okolnosti događaja i ocjenjuje je li određenu situaciju bilo moguće izbjeći. S obzirom na vrstu i kategoriju životinja, životinjama se tijekom putovanja osigurava potreban prostor kao i odmor tako da životinje mogu podnijeti prijevoz te da su tijekom prijevoza zaštićene od dodatne patnje i stresa. |
| 595 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Čl. 11. st. 1. toč. 3. dopušta usmrćivanje životinja koje boluju od neizlječivih bolesti. Koje su to neizlječive bolesti i tko o tome donosi odluku? Posjednik, veterinar, netko treći? Također tko sa sigurnošću može utvrditi da je riječ o neizlječivoj bolesti? Čl. 11. st. 1. toč. 5. na ljepši način definira tzv. ciljeve lova. Zapravo bi jasno trebalo odrediti tko može odlučiti da je takvo usmrćivanje potrebno i temeljem kojih provjerljivih mjerila. Čl. 11. st. 1. toč. 7. - potrebno je potpuno izbrisati ovu točku. Čl. 11. st. 1. toč 15. govori o dobrobiti životinja. Koja dobrobit nastupa smrću? Prethodne točke obuhvatile su gotovo sve moguće situacije i ostavljanjem ove točke omogućile bi se brojne manipulacije. Točku je potrebno izbrisati. Toč. 16. potrebno je također obrisati. Svaki vlasnik, odnosno posjednik treba jednako biti odgovoran za svoje životinje. Ovdje se nepotrebno narušava ustavno načelo jednakosti građana (i pravnih i fizičkih osoba). Čl. 11. st. 3. toč. 5. Tko utvrđuje da životinja trpi jaku i neotklonjivu bol? Može li onda svaki vlasnik životinje istu usmrtiti braniti se da je ona trpjela jaku i neotklonjivu bol? Postoji velika mogućnost zaobilaženja zakonskih odredbi ukoliko se ne bi utvrdila jasna i provjerljiva mjerila kojima se jaka i neotklonjiva bol utvrđuje. Potrebno je obrisati toč. 2. i 3. st. 3. u čl. 11. Čl. 11. st. 4. nameće posjedniku obvezu usmrćivanja životinje koja trpi jaku i neotklonjivu bol. Odakle posjedniku saznanje o takvim okolnostima. Jauk čovjeka ili životinje ne dokazuje jaku i neotklonjivu bol. Potrebno je propisati tko provjerava nastupanje takvih okolnosti ili su zloporabe vrlo moguće. | Nije prihvaćen | Članka 11. stavkom 2. Zakona određeno je da se u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka životinje mogu usmrtiti samo po mišljenju veterinara koji je jedini stručan odrediti je li riječ o neizlječivoj bolesti te da li životinja u pojedinim slučajevima pati i izložena je boli. Vvezano za postupke koji se provode u svrhu zaštite okoliša ili očuvanja prirodne ravnoteže pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Odredba da se usmrćivanje životinja može provesti iz razloga dobrobiti životinje donijeta je zato da se životinja zaštiti od patnji npr. usmrćivanje životinja kod provođenje postupaka suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti životinja kad je potrebno usmrtiti i zdrave životinje jer je područje u kojem se bolest pojavila zatvoreno i kretanje životinja je zabranjeno, a životinje koje su uzgajanje u svrhu proizvodnje više ne mogu ostati u objektima u kojima su se nalazile jer im se npr. zbog veličine više ne mogu osigurati primjereni uvjeti držanja. U slučajevima kad životinja trpi jaku i neotklonjivu bol o istome odlučuje posjednik životinje uz mišljenje veterinara koji je jedini stručan odrediti da li životinja u pojedinim slučajevima trpi jaku i neotklonjivu bol, a ako se posjednik ne može utvrditi ili nije dostupan o usmrćivanju odlučuje veterinar. Usmrćivanje životinja u svrhu provođenja pokusa te u svrhu proizvodnje bioloških pripravaka kao i usmrćivanje životinja za korištenje njihovih organa, tkiva i trupova u svrhu provođenja različitih postupaka ili u svrhu obrazovanja propisano je Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe koja je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe. Posjednik treba osigurati usmrćivanje životinje, a ne treba je sam usmrtiti. O usmrćivanju životinje odlučuje posjednik životinje uz mišljenje veterinara koji je jedini stručan odrediti da li životinja u pojedinim slučajevima trpi jaku i neotklonjivu bol, a ako se posjednik ne može utvrditi ili nije dostupan o usmrćivanju odlučuje veterinar |
| 596 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Čl. 9. st. 2. toč. 1. na kraju dopušta iznimku u svrhu označavanja životinja iako st. 1. toč. 1. istoga članka to brani ukoliko je protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva. Ova dva određenja nisu usuglašena. Čl. 9. st. 2. toč. 2. dopušta amputacije itd. kod lovačkih pasa. Nedopustivo u 21. stoljeću i potpuno nepotrebno i neetično. Čl. 9. st. 4. toč. 5. dopušta ne provođenje anestezije ili analgezije u svrhu rezultata pokusa. Potrebno je ukinuti ovu točku. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. U području provođenja pokusa na životinjama Republika Hrvatska je u potpunosti usklađena s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe za čije preuzimanje u nacionalno zakonodavstvo se daje okvir Zakonom o zaštiti životinja, a Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe. Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona (Narodne novine, br. 55/13) se Direktiva preuzima u potpunosti. |
| 597 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Čl. 6. st. 2. govori o posebnim propisima o lovstvu. Cilj lova je usmrćivanje životinja i nejasno je pozivanje na nepripremljenost životinje za preživljavanje. | Nije prihvaćen | Člankom 3. Stavkom 3. Zakona određeno je da se ovaj Zakon ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači, ali se primjenjuje na uzgoj i držanje životinja koje se koriste kao pomoć u lovu i za uzgoj i držanje izvan lovišta životinja za potrebe lova. S obzirom na navedeno članak 6. stavak 1. točka 3. Zakona kojim se zabranjuje uzgojenu ili othranjenu divlju životinju privremeno ili stalno naseliti u slobodnoj prirodi, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru u skladu s posebnim propisima, odnosi se na uzgojenu ili othranjenu divlju životinju tj. divlju životinju koja se uzgaja i drži izvan lovišta za potrebe lova npr. uzgoj fazana ili drugih životinja. |
| 598 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | U 21. stoljeću nisu primjerene borbe bikove. Bile one tradicionalne ili ne. Potrebno je u st. 5. izbrisati riječi osim tradiocinalnih natjecanja bikova. U st. 10. potrebno je izbrisati riječi nedopuštene. St. 9. brani bilo kakvu upotrebu stimulansa za natjecanja ili predstave, a što je pohvalno. St. 10. govori o nedopuštenim stimulansima, ali bez određivanja tko određuje što su nedopušteni stimulansi. Potrebno je zaštiti zdravlje onih koji konzumiraju meso od bilo kakvih stimulansa. St. 32. treba izbrisati dio koji dopušta korištenje u teško pristupačnim područjima ili treba detaljno odrediti tko utvrđuje i temeljem kojih mjerila što su to teško pristupačna područja. St. 34. treba imati opću zabranu bez ikakvih iznimki. St. 37. treba izbrisati tekst iza zareza - osim lovačkih pasa. Sramota je u 21. stoljeću praksa kupiranja ušiju i repova, a i nejasno je tko će u svakoj pojedinoj situaciji odlučivati koji je pas lovački, a koji nije. Je li naglasak na vrsti psa ili na posjedniku psa koji treba biti lovac. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz tradiocinalna natjecanja bikova. Tvari koje se ne smiju koristiti u hranidbi životinja koje ulaze u prehrambeni lanac određene su posebnim propisima iz područja veterinarstva koji se odnose na sigurnost hrane te se ne određuju ovim Zakonom. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva). Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. |
| 599 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 62. | Smatramo da bi u članak 62. bilo korisno ubaciti i Zabranu prošnje uz pomoć životinjama jer smo često svjedoci da pojedinci prose po ulicama za štence, ranjene pse, stare pse, a da ti psi istovremeno borave u malim kavezima, puni nametnika, izvrgnuti raznim vremenskim uvjetima te velikoj buci i stresu, a sredstva koja su na taj način prikupljenja ne koriste se za njihovu dobrobit. | Nije prihvaćen | Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, postupanje s kućnim ljubimcima i kretanje kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. |
| 600 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Članak 55. utvrditi uvjete držanja, a ne broj pasa koje netko može imati. Kujica može ošteniti i 10 ili 15 štenaca i kad prestanu sisati još nisu za udomljavanje, ali su prisutni kod jednog posjednika. Time će on kršiti ovaj Zakon. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 601 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Članak 54. točka (1) trebala bi glasiti Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja nadležnog tijela o obavljanju navedene djelatnosti. Prema Zakonima RH ne postoji djelatnost koja nije oporeziva pa tako niti uzgoj i prodaja životinja na čemu se stječe dobit. Svaki promet roba (pa tako i životinja) je oporeziv Zakonom o porezu na dohodak, Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. S toga je ova odredba, smatramo, suprotna navedenim Zakonima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 602 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Članak 52. propisuje "ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije." Smatramo da je takva odredba Zakona potpuno neprovediva jer posjednici koji ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca iste će izbaciti na cestu, šumu, livadu te se nikad neće saznati čiji su to mladunci. Stoga smatramo da bi mjera obvezne sterilizacije za sve pse osim radnih pasa i onih s uzgojnom dozvolom bila jedina mjera koja bi donijela dugoročne rezultate u kontroli populacije pasa te zaustavljanju sve većeg broja napuštenih životinja u RH. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 603 | ramona lez | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | UZGTOOJ CHINCHILLA TREBA DOZVOLITI U HRVATSKOJ JER JE TO GRANA STOCARSTVA KOJA JE NA ZALOST VETERINARSKE STRUKE JEDINA KOJA IMA PERSPEKTIVU. PROIZVODNJA U HRVATSKOJ I 100POSTOTNI IZVOZ JAMSTVO SU USPJEHA. MOZDA JE TO ZADNJA SANSA SPASITI PROPADANJE NASIH SELA,TIM VISE STO SAM SVJEDOK VELIKOG INTERESA NASIH GRADJANA ZA UZGOJ CHINCHILLA U KOJEM VIDE PERSPEKTIVU ZA SVOJU EGZISTENCIJU. UZ OVAJ TEKST NE MOZEMO REGISTRIRATI GOSP ERNEST OTO KOVACEVIC,DR VETERINARSKE MEDICINE,OVLASTENI VETERINARSKI I DRZAVNI GRANICNI VETERINARSKI INSPEKTOR OIB 77507907826 KOJI STOJI ISTO IZA OVOG KOMENTARA | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 604 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Članak 5. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja glasi: ''(2) Zabranjeno je: 3. pri uzgoju životinja povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama 4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih obučavati na agresivnost, osim pri školovanju službenih pasa i za potrebe sportske radne i lovne kinologije prema kinološkim standardima pod vodstvom osposobljenih osoba 5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju''. Predlažemo da članak 5., stavak 2., točka 5. glasi: ''(2) Zabranjeno je: 5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, uključujući borbe pasa, pijetlova, bikova, medvjeda i svih ostalih životinja, ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju''. Obrazloženje: Aktualnim Zakonom o zaštiti životinja, kao i ovim Prijedlogom Zakona, zabranjene su borbe životinja ''osim tradicionalnih natjecanja bikova'' zbog tobožnje tradicije takvih natjecanja na nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Izuzetak od ostalih borbi životinja donesen je amandmanom neposredno prije usvajanja Zakona o zaštiti životinja 2006. godine, u želji da se Zakonom reguliraju tzv. bikijade u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori. Bikijade su dio šireg okupljanja ljudi u navedenim regijama, a organiziraju se kao borbe bikova, pri čemu se iskorištava prirodni nagon životinja kako bi ih se navelo da nasrću jedna na drugu i bodu se. Tijekom odvijanja borbi bikova krše se odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na poticanje agresivnosti i huškanje te ostale načine zlostavljanja životinja (izazivanje straha, stresa, patnje, boli, ozljeda), kao i na organiziranje i sudjelovanje u klađenju. Uz stres i strah koje životinje proživljavaju neposredno prije i tijekom borbi, vlasnici zbog sudjelovanja u borbama prevoze često životinje na velike udaljenosti, što dovodi i do kršenja podzakonskih akata vezanih uz prijevoz životinja bez ikakve kontrole. Uz to, na bikijadama se redovito prodaju DVD-i s borbama pasa, iako su protuzakonite, organizatori bikijada često su upleteni u netransparentno poslovanje i financijske malverzacije, a krši se i niz sigurnosnih, sanitarnih i veterinarskih propisa. Postojećom odredbom kojom je zabranjeno ''obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova'' već sada dopušteno je kršenje Zakona jer borbe bikova ne mogu se nazvati ni natjecanjem ni tradicijom. Nije jasno o kakvim se natjecanjima bikova radi na tzv. bikijadama, gdje se životinje iskorištavaju da nasrću jedna na drugu. Time su borbe bikova već i sada zabranjene, s obzirom na neodređenost, odnosno nepostojanje definicije ''natjecanje'' u Zakonu. Borbe bikova intenzivnije su se počele organizirati kod nas tek sredinom 1990-tih, pa su već sada ilegalne jer nema tradicije u organiziranju borbi bikova. Održavaju se npr. i u Vrbovcu, što nema nikakve veze s pokušajima da se borbe bikova prikažu tradicionalnima, s obzirom na uzgoj bikova u Dalmatinskoj zagori. Sve to upućuje da se ta događanja organiziraju protuzakonito, zbog čega je nužno mijenjati i korigirati postojeću zakonsku odredbu. Tradicija je kulturno nasljeđe koje se prenosi s generacije na generaciju, a podrazumijeva kontinuitet s prošlošću. To nisu događanja koja se samo baziraju na događanju u prošlosti. Borbe bikova jednako tako ne mogu biti ni kulturno nasljeđe jer takvo nasljeđe podrazumijeva ostavštinu prošlih generacija koja se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bila ostavljena u nasljeđe za dobrobit budućim generacijama. Etnolozi se slažu da su bikijade tradicija možda u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali ne i Dalmacije i Dalmatinske zagore jer nedostaju dokumenti koji bi to potvrđivali. Navode vrijednost očuvanja raznih oblika tradicijske baštine koja je prisutna oko samih bikijada. To su u prvom redu: priprema tradicijskih jela, izvođenje raznih tradicijskih glazbenih izričaja (plesa, gange, rere, ojkavice, diple i gusle) iz raznih krajeva, izvođenje raznih tradicijskih igara, prodaja rukotvorina tradicijskih obrta itd. Time i stručnjaci potvrđuju kako je važno očuvanje tradicijske baštine, a ne bikijada koje niti ne pripadaju tradiciji. Tradicijska baština i kulturne vrijednosti Dalmacije i Dalmatinske zagore mogle bi se uspješno turistički promovirati i održavati društvena okupljanja evoluiranjem sukobljavanja životinja u izložbe bikova, što bi odgovaralo izrazu ''natjecanja bikova'' iz Zakona o zaštiti životinja jer bi se vrednovao fizički izgled i držanje životinja, i dalje bi se održavala okupljanja i zabava, promovirao bi se uzgoj autohtone pasmine, pobjednici bi dobivali nagrade, a sve bi bilo bez opasnosti za životinje i ljude. Želja da se mitologizira povijest i da se uvede novokomponirana tradicija na seoskim svečanostima opravdana je ako uključuje ravnopravne sudionike nekog običaja, koji voljno sudjeluju u njemu. Životinje ne bi trebale biti ispušni ventil ni sredstvo zarade pod izlikom provođenja tradicije određene interesne skupine. Uloga je zakonodavca da štiti životinje, a ne subjektivno viđenje zabave i zarade pojedinaca na štetu životinja. Kada bi borbe bikova i bile tradicija, trebalo bi ih zabraniti jer se i tradicije moraju mijenjati, odnosno prilagođavati se etičkim dosezima suvremena vremena. Također, Zakon o zaštiti životinja treba vrijediti za cijelu Hrvatsku, bez izuzetaka, a ovakvom se odredbom zloupotrebljava pojam tradicije za ozakonjenje i promicanje nasilja prema životinjama. Stoga ova odredba Zakona ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. | Nije prihvaćen | Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Majda Rubić je u svojoj knjizi „Zaštita nacionalnog blaga u svjetlu europskog prava“ iz 2007. godine u dijelu „Primjeri iz Registra nematerijalne kulturne baštine i prijedlozi za prijavu“ navela kao poznati narodni običaj bodenje bikova koje se u Hrvatskoj stoljećima njeguje kao tradicionalna pučka vrednota, o čemu govori i Evgenij Paščenko u svojem djelu „Etnogeneza i mitologija Hrvata“. Tradicionalna natjecanja bikova se spominju od 1890. godine, a organizirano održavaju već 22 i pri tome se ne bilježe teže ozljede bikova niti njihovo međusobno usmrćivanje jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) tako da svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture, te s obzirom da je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu pojedinim područjima Republike Hrvatske, kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Evrope, zabrana tradicionalne bikijade nije razmatrana jer je isto uređeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja od 2013. godine (Narodne novine, br. 37/13), a od navedenog razdoblja do danas nisu iznijete nove činjenice o kojima bi trebalo dodatno raspravljati. |
| 605 | Natalija Svrtan | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 30. | Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno 10 godina je više nego dovoljno vremena za prenamjenu poslovanja. Što je s uzgajivačima (a koji su u većini) koji jesu prenamijenili svoje poslovanje? U slučaju produžavanja roka, bivši uzgajivači su izravno prevareni što je izravna implikacija za tužbu. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Ni jedna vrsta životinja se ne smije zatočiti radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Ukoliko se dozvoli iznimka koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" omogućuje se iskorištavanje i zanemarivanje životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Ni jedna životinja se ne smije držati na lancu (ni kratko, jer se time opet omogućava vlastita interpretacija pojma "trajno"!) jer im to prouzrokuje fizičku i psihičku bol. Isto vrijedi za držanje u boksevima. Zabrana utrka pasa Utrke pasa su iznimno okrutne, a budući da ne podržavam bilo koji oblik crne ekonomije, ne podržavam ni ovaj! Zabrana kupiranja lovačkih pasa Nema razloga za rezanje ušiju ni repa. To je okrutna i sasvim nepotrebna praksa. Treba kazniti prije svega veterinare koji izvode ovakve zahvate. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Apsolutno zabraniti u svakom smislu, bez iznimke ovu praksu. Ukoliko je teren nedostupan mehanizaciji, a smatrate da je opravdano upregnuti živo biće, upregnite ljude. Nekoliko ljudi valjda može postići snagu koju ostvaruje konj. Ljudi ipak mogu pristati raditi ovaj posao, i mogu reći kada su prekoračili granice izdržljivosti, životinje, na žalost, nitko ne pita. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Apsolutno se protivim uzgoju. Napuštenih životinja ionako ima previše, i stvaraju opterećenje proračunu, a uzgajivači eksponencijalno pridonose povećanju ovog problema Svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Ukoliko nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Podržavam: - zabranu zoofilije. - zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. - zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. - zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. - zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova, pijetlova i sl.) - zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - zabranu ubijanja životinja u skloništima; obavezati skloništa na OGLAŠAVANJE za udomljavanje, tj., AKTIVNO udomljavanje - dati jasne naputke kako se to radi jer se oglušuju - kažnjavanje gradova zbog neosnivanja skloništa - davanje zemljišta za izgradnju skloništa - zabranu razmnožavanja kućnih životinja - trajno oduzimanje životinje u slučaju zanemarivanja - zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja - zabranu žigosanja - prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani - zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, zamkama koje ih ozlijeđuju, ili otrovima zbog kojih umiru u mukama; postoje humane zamke kojima ih je moguće humano premjestiti, a postoje u ultrazvučni uređaji koji ih drže na distanci - zabranu pokusa na životinjama - praksa naprednih država i naprednih tvrtki jest napuštanje ove okrutnosti jer svi novi znanstveni radovi neovisnih istraživačkih kuća ukazuju na neupotrebljivost rezultata pokusa provedenih na životinjama u ljudskoj primjeni, dok su rezultati alternativnih metoda relevantni - zaštitu glavonožaca - najnovija saznanja ukazuju na puno razvijeniji živčani sustav no što se to smatralo do nedavno - zabranu obrednoga klanja - ne podržavam postupke bilo koje vrste koji su rezultat fanatizma - zabranu drobljenja živih pilića - uvrštavanje osobe u u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede osobe koja svojom stručnošću može zastupati dobrobit životinja. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Vezano za zabranu provođenja pokusa na životinjama pogledati odgovor Mihaeli Jandrić uz članak 22. Zakona. Članak 30. postao je članak 31. Zakona. |
| 606 | Prijatelji životinja | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Zabrana utrka pasa Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''organizirati utrke pasa'', što je hvalevrijedna odredba. Ovaj Prijedlog Zakona kao novost donosi uvrštavanje utrka pasa među pojmove u članku 4. i taj pojam glasi: ''utrke pasa su utrke pasa koje se organiziraju u svrhu ostvarivanja dobiti''. Prijedlog naše udruge je da se pojam ''utrke pasa'' definira na sljedeći način: ''Utrke pasa su komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se organiziraju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima.'' Obrazloženje: Povod uvođenju pojma ''utrke pasa'' u Prijedlog Zakona je to što je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. S obzirom na to da je zabranjeno organizirati utrke pasa, Klub Hrtova Hrvatske tražio je da se izmijeni Zakon jer njihov klub organizira redovite treninge i službene manifestacije kinološke discipline Lure coursing, kako bi se ''mogla u Hrvatskoj i dalje razvijati i održavati''. No iz dopisa Kluba Hrtova Hrvatske vidljivo je da se zakonska zabrana utrka pasa ne odnosi na ovu vrstu kinoloških natjecanja. Naime, utrke pasa podrazumijevaju utrku više pasa, od kojih svaki ima redni broj, koji trebaju istrčati određenu udaljenost od točke A do točke B, neovisno o tome jesu li te utrke komercijalne (klađenje, novčane nagrade) ili ih netko organizira iz puke zabave. Lure coursing nisu utrke pasa nego je to određena vrsta treninga pasa, kao i slične vrste agilityja. To potvrđuje i sam Klub Hrtova Hrvatske, koji ne podržava utrke pasa zabranjene ovim zakonom, a u svojem dopisu navodi: ''ne radi se o utrkama pasa'' nego se u obzir uzimaju entuzijazam, inteligencija i agilnost psa, ''dok brzina nije presudna''. Dakle, kinološke discipline koje se odnose na treniranje pasa ionako nemaju veze s utrkama pasa niti bi ih netko mogao poistovjetiti s njima. Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Podsjećamo da su navedenu zabranu podržale vodeće parlamentarne stranke i saborski zastupnici. Razlozi za zabranu utrka pasa bili su: - okrutnost povezana s uzgojem i držanjem pasa za natjecanja u kavezima, a koja se organiziraju isključivo zbog klađenja i ostvarivanja dobiti - bolesti: rane i infekcije nastale od stalnog nošenja brnjice, izlaganje ekstremnim vremenskim uvjetima suprotnima karakteristikama pasmine (hrtovi imaju malo masnih naslaga i tanko krzno), toplotni i srčani udari, ozljede pasa (slomljene noge) - davanje psima stimulansa kako bi se poboljšao njihov nastup - ubijanje pasa uime selektivnog uzgoja, kao i ozlijeđenih, presporih i starih pasa koji više nisu profitabilni - kratak životni vijek zbog uvjeta kojima su psi izloženi - pripreme za utrke, transport i same utrke pri čemu su psi pretvoreni u strojeve za trčanje. Samo u SAD-u, gdje je problem utrka pasa najizraženiji i gdje su te utrke zabranjene u mnogim saveznim državama, godišnje se usmrti više od 20.000 pasa koji se više ne mogu koristiti u natjecanjima. Definicija utrka pasa kakvu predlažemo uzima u obzir činjenicu da nije problem samo u klađenju nego i u mogućnosti manipulacije i iskorištavanja životinja u sportskim natjecanjima gdje je prioritet pobjeđivanje u brzini, a što rezultira stavljanjem dobrobiti životinja u drugi plan. Pri iskorištavanju životinja i želji za postizanjem najboljih rezultata, zdravlje i dobrobit pasa podređeni su tom cilju. Smatramo da bi definicijom koju predlažemo bile jednako obuhvaćene utrke kojima je cilj dobit, kao i one kojima je cilj pobjeda pasa u brzini (bez obzira na to što nema novčane nagrade), u što može biti uključeno davanje stimulansa, nastanak ozljeda, usmrćivanje pasa koji ne pobjeđuju i ostala ugrožavanja zdravlja pasa. Upravo zato utrke pasa trebaju ostati zabranjene, neovisno o razlogu njihova održavanja. Takva zabrana ne isključuje istrčavanja pasa u rekreativne svrhe i njihovo međusobno samostalno utrkivanje pri istrčavanju te pojedinačno testiranje pasa, kao ni kinološke manifestacije koje se odvijaju kao različiti oblici agilityja, za razliku od organiziranih utrka pasa u svrhu klađenja i ostvarivanja profita. Naime, utrke pasa mogu se organizirati i bez izravnog ostvarivanja dobiti s obzirom na to da organizator može zaraditi preko popratnih sadržaja događanja ili na drugi način, a same utrke organizirati zbog zabave i privlačenja gostiju. Definicija koju smo predložili onemogućila bi takve utrke pasa i narušavanje dobrobiti životinja. Ovako predloženom definicijom ujedno bi iz pojma ''utrke pasa'' bila izuzeta samo kinološka natjecanja, a koja imaju za cilj trening pasa u kojemu brzina nije presudna nego se u obzir uzimaju i entuzijazam, inteligencija i agilnost psa. Pritom upozoravamo na opasnost da se i kod Lure coursinga i sličnih natjecanja može narušiti dobrobit životinja: ako se ne koristi umjetni nego živi mamac, ako se psima daju sredstva u svrhu dopinga, ako se dogode ozljede psa… Na temelju svega navedenoga, predlažemo da se definicija pojma ''utrke pasa'' dopuni na način da uzme u obzir i one utrke koje se organiziraju u svrhu pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima u kojima nema novčane nagrade, a gdje je dobrobit životinja također ugrožena. | Nije prihvaćen | Definicijom iz ovoga Zakona da su utrke pasa utrke koje se organiziraju u svrhu ostvarivanja dobiti obuhvaćene su utrke tijekom kojih psi mogu biti izloženi postupcima kojima se ugrožava njihovo zdravlje i dobrobit te se njihovom zabranom osigurava dobrobit životinja. Utrke pasa koje se organiziraju za potrebe rada kinoloških klubova u svrhu izražavanja pasmini svojstvenog ponašanja bez zahtjeva za pobjeđivanjem u brzini osiguravaju dobrobit životinja na način da omogućuju psima pasmine hrt izražavanje pasmini svojstvenog ponašanja ali i promicanje prenošenja nasljednih osobina u čiju svrhu su uzgajani stoljećima.Za svaku organiziranu utrku pasa koja se organizira u Republici Hrvatskoj organizatori od nadležnog tijela trebaju ishoditi dopuštenje za njezino održavanje pri čemu se kontrolira zdravlje i dobrobit životinja te tijekom tako organiziranih natjecanja ne dolazi do ugrožavanja zdravlja i dobrobiti pasa. Za svako saznanje o utrkama koje nemaju dopuštenje nadležnog tijela potrebno je obavijestiti veterinarsku inspekciju. |
| 607 | Natalija Svrtan | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 13. | Iz članka 5. izbaciti "osim tradicionalnih natjecanja bikova ". Iz članka 15. izbaciti "ili u svrhe pokusa ili ako nije znanstveno opravdano" Članak 28. - zabranjeno je upanje perja živoj peradi, bez mogućnosti različitih interpretacija. Članak 32. - izbaciti ", osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara" (3) 5. ne postoji znanstveno opravdani razlog za vršenje pokusa na životinjama, budući da su rezultati uglavnom neiskoristivi, a alternative pokusima na životinjama daju releveantne podatke | Nije prihvaćen | Europska komisija smatra da je korištenje živih životinja i dalje potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, jer još nisu dostupne sve alternativne metode kojima bi se u potpunosti moglo zamijeniti korištenje životinja u pokusima. Međutim, Direktiva 2010/63/EU predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 608 | Majda Marčeta | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se iz točke 5. brišu riječi "osim tradicionalnih natjecanja s bikovima". | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 609 | Majda Marčeta | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se iz točke 37. briše tekst "osim lovačkih pasa". | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 610 | Viktoria Krčelić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zakon bi trebao štiti sve životinje bez iznimke. Što se trenutnog stanja tiče, paradoklasno je da se zakonom ne osigurava zaštita glavonožaca općenito, već samo u "znanstvene svrhe". Naime, istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa nema logike da ih se štiti samo u slučaju kada se na njima provode istraživanja/pokusi, ali ne i inače. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona. |
| 611 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | st 1 - Uzgajivač sam i smatram da je uzgoj = uzgoj, bez obzira ima li netko 1, 2 ili 53 rasplodne ženke. Svi koji se žele baviti uzgojem trebaju zatražiti regostraciju uzgoja, jer je "sive zone" puno Njuškalo! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 612 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Što znači - zabranjeno je držati pse stalno vezane? Kako namjeravate dokazati je li pas stalno vezan ili je privezan netom prije dolaska inspektora na teren!? Ovo treba bolje definirati, jer će biti nedokazivo i nekažnjivo za one koji će i dalje držati pse stalno vezane. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se propisuju obveze posjednika/vlasnika životinja vezano za način držanja životinja što obuhvaća uvjete koje je potrebno osigurati životinjama s obzirom na vrstu i kategoriju životinja te način postupanja sa životinjama što uključuje kretanja životinja te, u smislu ovoga Zakona, držanje životinja stalno privezanih ili u odvojenim prostorima za držanje životinja. Odgovornost je posjednika/vlasnika da osigura životinji najmanje propisane uvjete, a u slučaju postupanja protivno odredbama ovoga Zakona primjenjuju se prekršajne odredbe određene ovim Zakonom. Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona provode veterinarski inspektori dok nadzor nad provođenjem općih akata (način postupanja s divljim životinjama pronađenim izvan prirodnog staništa, uvjete i način držanja kućnih ljubimaca uključujući vezanje pasa te način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama) provode komunalni redari. Inspekcijski nadzor provodi se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 613 | Viktoria Krčelić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Podržavam prijedlog Udruge za kulturu i sport Pozitivna sila; životinjama nije mjesto ni u kakvim cirkusima ili predstavama, bez obzira o kakvoj vrsti životinja se radilo. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona. |
| 614 | Viktoria Krčelić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Stranim i egzotičnim vrstama životinja je mjesto isključivo u njihovim prirodnim staništima (koja su u rastućoj opasnosti zbog sve izraženijeg ljudskog utjecaja). Životinje ne postoje radi ljudske zabave i profita te treba poticati isključivo udomljavanje ionako prevelikog broja napuštenih životinja, kojima je dom potreban kako bi preživjele, naspram poticanja kupnje i prodaje živih bića. Svjedočimo ionako prevelikom broju napuštenih kućnih životinja poput pasa i mačaka, doista nema nikakve potrebe da se broj napuštenih životinja širi i na egzotične, strane vrste. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 615 | VEDRAN SLIJEPČEVIĆ | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Članak 5. 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa treba glasiti "37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa i pasa pastirskih pasmina" Obrazloženje: pastirskim psima se često kupiraju uši kako bi se minimaliziralo nastajanje ozljeda u sukobu s vukovima. Kako su vrhunski radni pastirski psi nerijetko kupiranih ušiju, ne treba braniti njihovo izlaganje i time ograničavati njihov rasplod jer bismo izgubili kvalitetne pse iz uzgoja. | Nije prihvaćen | S obzirom da prijedlog kupiranja uški pasa pastirskih pasmina nije bio razmatran tijekom normativnih aktivnosti vezano za Zakon, isti će se uzeti u obzir tijekom budućih normativnih aktivnosti Zakona o zaštiti životinja. |
| 616 | Viktoria Krčelić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima. Ipak, dodavanje stavke "u svrhu ukrašavanja prostora" nema smisla jer ostavlja slobodan prostor za zatočavanje (time i zanemarivanje, zlostavljanje i uopće ugrožavanje) životinja i u slučajevima kad one ne služe samo kao "dekoracija" za posjetitelje, već ih ugostitelji drže iz samo njima osobno shvatljivog motiva. Protivim i se dodavanju iznimke "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" jer životinjama držanim u zatočeništvu, odnosno izvan njihova prirodnog staništa nije moguće osigurati "primjerene" uvjete. Čak i ako ih se ne uznemirava, dovoljna je činjenica da nemaju slobodu kretanja. Životinje treba čuvati i štititi u njihovim prirodnim staništima, a ne uzimati ih iz njih, osim u slučaju kada se radi o privremenim stanjima poput liječenja i sl. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 617 | Viktoria Krčelić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Podržavam zabranu držanje i domaćih životinja u cirkusima, no smatram da treba izostaviti i iznimku u ''svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu''. Životinje se ne bi smjele transportirati i iskorištavati radi cirkuskih ili dugih predstava te bilo kojeg drugog oblika "zabave". To samo otvara put zanemarivanju i zlostavljanju životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 618 | Silvija Križanec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima ali to treba vrijediti i za lovačke pse | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano uz ovaj članak |
| 619 | Silvija Križanec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 620 | Silvija Križanec | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | životinje se ne bi smjele držati izlagati u cirkusima radi "zabave" | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 621 | Robertina Rimay - Kahler | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. | Poštovani, U potpunosti se slažem i podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine koji između ostalog promoviraju; -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno. -Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. -Zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu. -Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu. -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva. -Zabranu žigosanja kopitara. -Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. -Prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. - Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zanemarivanja i zlostavljanja životinja. -Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima. -Neprofitni karakter skloništa za životinje. -Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa. -Zabranu utrka pasa. -Zabranu kupiranja lovačkih pasa. -Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. -Udomljavanje životinja nakon pokusa. -Smanjenje broja struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. -Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima. -Obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama. -Zaštitu glavonožaca. -Zabranu obrednoga klanja. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja. -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. -Zabranu spolnog općenja sa životinjama tj. Zoofijije. -Zabranu drobljenja živih pilića. -Uvrštavanje predstavnika Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta kao člana Etičkog povjerenstva. -Davanje zemljišta za izgradnju skloništa. -Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Kao i; Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. | Nije prihvaćen | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 622 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Čl. 70 je u cijelosti nepotrebno kompliciranje, nejasan je ratio legis cijelog članka. Naime, člankom 66 su propisane aktivnosti i obveze skloništa, koje su vrlo jasne, a sve djelatnosti skloništa provode stručne osobe osposobljene u skladu s odredbama čl. 64. Dakle, aktivnosti radne skupine iz čl. 70 nemaju previše veze s radom i djelatnošću samog skloništa, jer se stavkom (3) ovoga članka navode isključivo deklarativne zadaće koordinacijske radne skupine poput „edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja“, „razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa“, „poticanje udomljavanja pasa iz skloništa“, „unaprijeđenje zaštite životinja“ i sl. Iako naravno pozdravljamo sve aktivnosti koje mogu unaprijediti svijest o potrebama i uvjetima držanja kućnih ljubimaca i općenito zaštiti životinja, smatramo da koristi od kreiranja još jednog administrativnog tijela neće opravdati potrebne troškove i da se deklarativno navedeni ciljevi mogu postići i postižu se aktivnostima u domeni Udruga i svih zainteresiranih pojedinaca, kako privatnih osoba tako i gospodarskih subjekata, koji kontinuirano rade na tim ciljevima i postižu rezultate. Koordinacijske radne skupine u pravilu nisu potrebne ako je zakonski okvir jasan i svakome su poznate obveze i dužnosti iz pojedinih domena. Dodatno, iz ovog je prijedloga zakona nejasno tko će financirati troškove radne skupine, tko će imenovati članove radne skupine i po kojim kriterijima, na koji rok, koliko će se često radna skupina sastajati i kome je odgovorna za svoj rad i troškove i sl. Ukoliko predlagač zakona ostaje pri stavu da je ovakva radna skupina potrebna, smatramo da je neophodno zakonskim okvirom definirati sve navedene elemente. | Nije prihvaćen | Članak 70. postao je članak 72. Zakona te se kroz isti osnivanjem koordinacijskih radnih skupina potiče djelovanje svih zainteresiranih kako pravnih tako i fizičkih osoba, osobito na području napuštenih životinja, s ciljem razvijanja svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja. Koordinacijske radne skupine organiziraju tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, a za rad istih nisu potrebna dodatna financijska sredstva. Koordinacijska radna skupina donosi poslovnik o svom radu te se istim uređuje način rada navedene radne skupine. |
| 623 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. | Odredbe ovog članka su u kontradikciji! Stavkom (1) se propisuje neka obveza, a onda se stavkom (2) nudi alternativa ako osnivači skloništa ne ispune jasno definiranu zakonsku obvezu iz prethodnog članka! Ovo je pravni nonsens, jer unutar istog zakona jedna odredba derogira drugu! Napominjemo da aktualni zakon koji je na snazi u čl. 58 (Pročišćeni tekst, NN 37/13) jasno formulira obvezu, pa je nejasno zašto se u prijedlog novog zakona uvode ovakve kontradiktorne odredbe. Nadalje, stavak (4) istog članka je deklarativne naravi, te ne postoje propisane metode i aktivnosti koje bi nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave morali provoditi u svrhu „razvijanja svijesti javnosti o zaštiti životinja“, shodno tome ne postoje niti kriteriji i mjerila ispunjenja te obveze pa onda niti sankcije za neispunjenje zakonske obveze (blanketna norma). Smatramo da st (4) ovog članka u ovom formatu nema nikakve svrhe i ne odgovara kriterijima za uvrštenje norme u legislativu. | Nije prihvaćen | Članak 69. stavci 1. do 3. Zakona postao je članak 70. Zakona te je izmijenjen na način da će se podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo. Članak 69. stavak 4. Zakona postao je članak 71. Zakona te se istim povećanjem svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja tijekom njihovog korištenja poboljšava provedba Zakona, a što je od osobitog značaja u području kontrole pasa lutalica kroz promoviranje odgovornog posjedovanja pasa što uključuje cijepljenje pasa, njihovo označavanje, kontrolu razmnožavanja, skrb za životinju i ne napuštanje životinja. |
| 624 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Smatramo da je pogrešno ostaviti na dispoziciju jedinicama lokalne samouprave (st. 5) propisivanje: ---- uvjeta držanja kućnih ljubimaca (st. 1), s obzirom da su potrebe kućnih ljubimaca identične unutar cijele Hrvatske i mogu se jednoznačno i jasno zakonom ili pravilnikom definirati za sve građane i kućne ljubimce u Hrvatskoj ---- uvjete kretanja kućnih ljubimaca (st 3), jer npr. vlasnici putuju sa psima, te bi u praksi to značilo da moraju čitati službene glasnike svih općina kako bi provjerili što je u toj jedinici dopušteno, a što ne. Ovo je posve neprovedivo u praksi. ---- nejasno je što točno jedinica lokalne samouprave treba propisati vezano uz stavak (4) koji zabranjuje držanje pasa stalno vezanih ili u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora? Stavak (4) donosi jasnu zabranu i više ništa nije potrebno propisivati oko ove odredbe. Smatramo da je jedino ispravno utvrditi pravila i uvjete držanja i kretanja životinja identično za cijelu Hrvatsku, dakle na razini Zakona ili Pravilnika. | Nije prihvaćen | Smatramo da je važno da jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama trebaju odrediti uvjete držanja kućnih ljubimaca s obzirom na specifične zemljopisne i druge uvjete (gradski/ruralni) koji su vrlo različiti u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13). |
| 625 | PET CENTAR d.o.o. | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Cijeli članak napisan je nejasno i s previše nepoznanica, npr: - u kojem roku Ministar osniva Povjerenstvo; - po kojim kriterijima će se birati članovi Povjerenstva i njegovih odbora (koliko članova iz udruga, koliko veterinara, koliko predstavnika koje institucije i slično?) i koji je postupak izbora (javnim natječajem, slobodnim prijavama i tko odlučuje o izboru ili slično?) - na koji se rok imenuje Povjerenstvo, kako se raspušta, koliko puta ista osoba može biti član Povjerenstva, kako i u kojem roku se nadomješta član koji je razriješen ili je odstupio? - može li ista osoba biti član oba odbora ili ne? Ako da, koji je smisao imati dva odbora? - koji su to točno poslovi za koje se priznaje relevantno 10-godišnje iskustvo; što znači „priznati stručnjak“ i na koja točno područja se odnosi „relevantno radno iskustvo“? - zašto je za članove odbora uvjet „najmanje 10 godina radnog iskustva na poslovima iz djelokruga Odbora“?; odredba je nepotrebno restriktivna. Smatramo da i netko s 3 ili 5 ili 8 godina iskustva može biti „priznati stručnjak“ za svoje područje, pa time i vrijedan član Povjerenstva/odbora, osobito u suvremenim okolnostima kada su kratki intervali modernizacije struke! - Koja je pravna snaga mišljenja koje daje Povjerenstvo, jesu li mišljenja obvezujuća ili ne, u kojem ih roku moraju dati, kako se donosi mišljenje ukoliko postoji nesuglasje između članova Odbora ...? - Koliko se često sastaje Povjerenstvo odnosno članovi svakog pojedinog odbora? - Tko i kako financira rad Povjerenstva i Odbora i nadzire njihov rad? U predloženoj formi ovaj je članak potpuno manjkav i neprikladan za jedan zakonski akt. Također smatramo da je Povjerenstvo, u smislu kako je predstavljeno prijedlogom ovog zakona, nepotrebno i komplicirano administrativno tijelo, te da se trošak takvog tijela ne može opravdati korišću, budući se za svaku od specifičnih potreba (npr. davanje mišljenja na prijedloge propisa i sl.) može po potrebi formirati radna skupina s relevantnim stručnjacima koja će dati mišljenja iz svoje domene rada. Ukoliko zakonodavac ipak odluči zadržati ove odredbe, onda apeliramo da se dorade na način koji će osigurati jasan i djelotvoran pravni okvir za rad Povjerenstva i odbora. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Željko Mauroviću uz ovaj članak. Rad pojedinih odbora Povjerenstva za zaštitu životinja uređuje se poslovnikom koji se donosi na prvoj sjednici odbora. |
| 626 | Branko Dabić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Čitajući prijedlog novog Zakona o zaštiti životinja uočila sam da je u djelu koje se odnosi na činčilice doista nepravedan jer određuje vremenski uzgoj činčilica, a to znači nakon godinu dana nema uzgoja, što praktički znači nestaje vrsta činčilica. Jer ako nema organiziranog uzgoja, nema niti vrste. Zalažemo se da nema diskriminacije među ljudima, pa zašto bi onda bilo među životinjama? Zato predlažem da brišete vremensko ograničenje o uzgoju činčila. Pa neka su činčile ravnopravne drugim životinjama. Organiziram uzgajanje činčile, to je najveći dobitak za opstanak vrste činčila. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 627 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana izlaganja ''lovačkih'' pasa s kupiranim ušima i repovima U Prijedlog Zakona uvrštena je i nova odredba kojom je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa'' (članak 5., stavak 2., točka 37.). Predlažemo da se ova odredba izmijeni tako da glasi: ''Članak 5. (2) Zabranjeno je: 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima''. Obrazloženje: Podržavamo uvrštavanje u Prijedlog Zakona o zaštiti životinja zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Na sastancima Povjerenstva naša udruga dobila je objašnjenje da je predložen izuzetak lovačkih pasa zato što je njima nužno kupirati uši i repove zbog prirode njihova ''rada'' na terenu. Naveli su da su to ''radne'' životinje koje tijekom lova mogu u šumama ozlijediti uši ili rep, pa se zato obavezno kupiraju kako bi njihovi posjednici izbjegli veterinarske troškove zbog mogućih ozljeda. Na naše pitanje ima li Ministarstvo podatke koji je to broj pasa kojima su u lovu ozlijeđeni rep ili uši i opravdava li taj broj da se zakonskom odredbom dopusti kupiranje svih ''lovačkih'' pasa, Ministarstvo nije imalo odgovor. Pojedinačni slučajevi ozljeda pasa ne mogu i ne smiju biti razlog da se Zakonom o zaštiti životinja dopusti kupiranje ušiju i repova svim ''lovačkim'' psima te njihovo izlaganje. Stoga smatramo da je nužno izmijeniti ovu odredbu kako smo predložili i zabraniti izlaganje svih pasa s kupiranim ušima i repovima, bez izuzetka za lovačke pse. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije |
| 628 | Branko Dabić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Gledam susjeda kako uzgaja činčile. Pa ljudi to je milina promatrati. Uvijeti (grijanje, ventilacija, klimatizacija, dezinfekcija, paletirana hrana, čistoća, ird.) pa to je savršenstvo. Nisu njegove činčilice podrapane kao one koje vi pokazujete po TV-u. Pa ne mojte mučiti činčile kao boga vas molim. Ljudi žive od uzgoja činčila i mora i im se to omogučiti. Zato predlažem da brišete prijedlog o vremenski ograničenoj zabrani uzgoja činčila, a omogučite prijedlogom u Zakonu drženje činčila kao i ostalih životinja. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 629 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Zabrana kupiranja ušiju i repova ''lovačkim'' psima Čl. 9. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja (Izvođenje zahvata na životinjama) glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: ... 2. rezanje ušiju i repa pasa, uklanjanje i rezanje dijelova kandži mačaka osjetljivih na bol, rezanje glasnica i drugi zahvati kojima se utječe na cjelovitost tijela životinje protivno odredbama ovoga Zakona. ... (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka: 1. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva životinjskog tijela dopušteno je ako je prethodno provedena anestezija, a u postoperativnom tijeku analgezija, i to: - ako za pojedine zahvate postoje veterinarsko-zdravstveni razlozi, uključujući postupke za utvrđivanje bolesti - radi provođenja pokusa na životinjama - u svrhu kontrole razmnožavanja životinja, smanjenja agresivnosti životinja, zbog načina uzgoja životinja i - u svrhu označavanja životinja. 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. Predlažemo da članak 9. glasi: Čl. 9. (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: ... 2. rezanje ušiju i repa pasa, uklanjanje i rezanje dijelova kandži mačaka osjetljivih na bol, rezanje glasnica i drugi zahvati kojima se utječe na cjelovitost tijela životinje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, ako se zaštita ne može postići na drugi način, uz primjenu analgezije. Obrazloženje: Smatramo da treba brisati u stavku 1. točki 2.: ''protivno odredbama ovoga Zakona'' jer ništa od nabrojenoga, prema našem prijedlogu, nije protivno drugim odredbama Zakona. Smatramo da u stavak 2., točku 2. treba dodati: ''ako se zaštita ne može postići na drugi način'' kako bi se izbjegla zloupotreba ove odredbe. Navedeni izuzeci amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela ne bi se smjeli provoditi radi sprečavanja ''boli, patnje i samoozljeđivanja životinja ili ozljeđivanja drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga'' ako postoje druge metode koje se mogu primijeniti prije ovih drastičnih metoda, koje bi trebale biti zadnji izbor. Također, primjena amputacije ili uklanjanja dijelova tijela kod ''lovačkih'' pasa zbog kinoloških standarda nije ničim opravdana, a okrutna je prema psima. Stoga ''lovački'' psi u ovom slučaju ne bi smjeli biti izuzetak, zbog čega predlažemo da se taj dio formulacije briše. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 630 | Josip Mijatović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Kome smetaju politikantske floskule poput: osigurat ćemo radna mjesta, treba zavrnuti rukave i početi delati, zaustaviti ćemo iseljavanje, zaposliti mlade i .... Kroz jedan primjer zavirimo u bit problema. Gospodin Danijel Blažon i njegova supruga rađaju četvero djece, puni entuzijazma dižu kredite, posuđuju novac od prijatelja i kreću u izgradnju farme. Farme namjenski za izgoj činčila. Tu su našli svoja radna mjesta, odgajaju djecu, djeca idu u školu, dolaze i pomažu roditeljima, planiraju proširiti proizvodnju, uvesti dansku tehnologiju, zaposliti još nekoliko radnika, reklo bi se idila. Odlično zamišljeno i planirano, rada željni, posla se ne plaše, budućnost je pred njima, reklo bi se. Sve je to trajalo do prije desetak godina kada se na našim prostorima pojavljuju torbari,unose novac, žele uništiti jednu od najvećih proizvodnji činčila u svijetu. A zašto im to smeta – ta proizvodnja? Pa oni su proizvođači umjetnog krzna. Suvremeni svijet se bori protiv umjetnog krzna, protiv pojedinih vrsta plastike. No u Hrvatskoj su našli pogodno tlo i kreće neviđena halabuka oko uzgoja činčila, koja traje evo i do danas. I to se fino upakira u ideju o rastaranju stvarane, ali za njih najmanje rečeno nepoželjne Hrvatske. Dakle, zabraniti uzgoj činčila gospodinu Blažonu i njegovoj šesteročlanoj obitelji, izvaditi kartu u jednom smjeru. Gospodin Blažon na svojoj farmi koristi tvorničku hranu, opremu, dezinfekcijska sredstva, struju, ventilaciju, klimatizaciju, centralno grijanje i dr. (objekte) i sve uz to 25% PDV-a. No koga to briga, a predlagača ovog zakona u raspravi ponajmanje. No za gospodinom Blažonom neće još desetak autobusa s kartom u jednom smjeru, a gdje – pa tamo gdje je dozvoljeno raditi i živjeti od svoga rada. Udruga za uzgoj činčila Hrvatske, a čiji sam i ja član, pokreće raspravu o uzgoju činčila preko Europske udruge uzgajivača. Ministarstvo poljoprivrede pokreće proceduru i pokreće Povjerenstvo za izradu prijedloga Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja. U Povjerenstvu ima čisto političkih osoba, ima i stručnih koje je politika postavila, pa će joj i služiti, a ima i čisto stručnih osoba koje interesira samo struka. Ima stručnih institucija sa stručnim osobama, ali njima se ispričavam što ću ovaj put izdvojiti Veterinarski fakultet u Zagrebu kojega je predstavljao veoma cijenjeni gospodin profesor Petar Džaja. Stav Veterinarskog fakulteta kojega je izložio uvaženi profesor glasi: Na Kolegiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu donesena je odluka da se podrži uzgoj činčila. U raspravi je bio i prijedlog da se dozvoli ograničeni uzgoj, a također da se ne dozvoli uzgoj činčila. Na posljednoj sjednici Povjerenstva, održanoj 18. ožujka 2016. godine, pristupilo se glasanju, a rezultat je slijedeći: 1. Da se omogući i podrži uzgoj činčila – 8 glasova 2. Da se podrži, ali vremenski ograniči uzgoj – 3 glasa 3. Da se onemogući uzgoj činčila – 1 glas Ako se pri tome napomene da je predlagatelj profesor Petar Džaja prije morao napustiti sjednicu zbog prije ugovorenih obaveza, a svakako da bi glasao za svoj prijedlog, onda je to 9 glasova za uzgoj činčila. E sada se pitam tko je taj tko je promijenio tu odluku i stav stručnog Povjerenstva i uputio ovaj prijedlog koji je sada na raspravi. Da li je to gospodin Karamarko, gospodin Petrov, gospodin Romić ( u što sumnjam, jer je javno rekao da poštuje odluku struke), ili netko tko želi biti premijer, ili novinar koji kritizira premijera i ministra, ili novinar koji je u Splitu obojan, ili novinar koj je od prije desetak godina žario i paltio na HTV-u, ili neki drugi propagator sa Cvjetnog trga, zaista bih želio znati. Možda je to netko tko u svom obrazlaganju prijedloga navodi da se „ovo društvo definitivno opredijelilo za zabranu uzgoja činčila“, onda nas taj gospodin, najblaže rečeno, doista vara. Trebao bi ući u autobus, vlak, kafić, na njivu i polje, u poljoprivredno gospodarstvo, u tvornicu, na ulicu, pa da se doista uvjeri da to nije istinito što navodi. Ako je on postavljen kao stručnjak, a stručnjak jest, političkim putem, ja gospodine nisam postavljen političkim putem. Pa mu se nudim platiti sve troškove koji bi proistekli u zajedničkoj posjeti navedenih objekata i institucija, pa neka onda izvješće prezentira javnosti. Možda Vi, poštovani gospodine, morate reći da je broj četiri veći od broja devet, ali to je Vaš problem što ste to sebi dozvolili. Neću spomenuti gospodine Vaše ime, Vi ćete se sami prepoznati. A sada o Udruzi za zaštitu životinja, pa ako je to doista Udruga za zaštitu životinja, onda ih pitam zašto ne štite piliće, odojke, telad, junad, divljač, a svakako i činčile. Što su toliko licemjeri, jedu piletinu, janjetinu, teletinu, a zamazani do grla. Trebali bismo, ako su Vam doista životinje na srcu, a meni jesu, razgovarati o uvjetima o uzgoju životinja, a ne za nestanak vrste, jer Vi ste zaista udruga, koja je, kada su u pitanju činčile, zalažete za nestanak vrste. I uz sve gore navedeno, ne mogu prihvatiti ovaj politički obojen prijedlog, a prihvaćam samo prijedlog struke, a to je da se nastavi uzgoj činčila po utvrđenim svjetskim normama o uzgoju. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 631 | Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila, čiji se ogranak ROOM 100 bavi produkcijom i distribucijom predstava suvremenog cirkusa te edukacijom publike o povijesti, razvoju, žanrovima i značaju cirkuske umjetnosti, smatra da stavak 2. članka 61. treba brisati, to jest, da se niti jedna vrsta životinje ne treba izuzeti iz članka 61. Trenutna praksa pokazala je da gostujući cirkusi (ne postoje domaće tradicionalne cirkuske skupine koje rade u šatorima i koriste životinje u svojim predstavama) tumače pojam "domaće životinje" iz stavka 2. članka 61. kao domaće životinje u njihovoj zemlji podrijetla što za posljedicu ima prikaz predstava s devama, ljamama i sličnim životinjama koje su sve samo ne domaće životinje za hrvatske građane. Smatramo da niti jedna životinja ne smije biti podvrgnuta uvjetima cirkuskog života. Česta putovanja i promjene mjesta i uvjeta stanovanja, prisilni trenizi i izvedbe, izloženost velikoj buci i masi ljudi neizbježna su stvarnost cirkuskih životinja. Znanstvena istraživanja su pokazala da će takav život vjerojatno imati štetan utjecaj na dobrobit životinja (Harris S, Iossa G & Soulsbury CD (2006) A review of the welfare of wild animals in circuses). | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona. |
| 632 | Općina Bilje | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Sve gore navedene primjedbe stoje i pod ovim člankom, jer da bi se odgovorne osobe u jedinicama lokalne samouprave pozvalo na odgovornost za neorganiziranje pružanja potrebne pomoči životinjama i neorganiziranje skupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja, treba stvoriti uvjete da bi se mogla provoditi navedeni poslovi državne uprave prebačeni na lokalnu samoupravu, za to osigurati zakonske, kadrovske, financijske i sve druge mogućnosti te otkloniti svaku drugu , pa i kaznenu odgovornost istih tih osoba ukoliko postupe na naloženi način. Dodatno, člankom 65. stavak 1. i 2. je nešto drugo propisano: "Ako nije osnovano sklonište u skladu s člankom 64. ovoga Zakona njegovo osnivanje i rad organizira te financira jedna ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u skladu s njihovim potrebama....." "U slučaju iz stavka 1. ovoga članka obavljanje poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave". Dakle, u opisanom slučaju poslove skupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja dužne su financirati jedinice lokalne samouprave (općine i/ili gradovi) ili područne (regionalne). Tko? Što? Kako? Kada?U kojem omjeru? Odgovaraju li obje jedinice solidarno ili u kojoj mjeri? | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 633 | Općina Bilje | NADZOR, Članak 82. | Može li o žalbi odlučivati županijsko tijelo za drugostupanjske poslove komunalnog gospodarstva dok se ne izmjene ustrojstveni propisi, jer je njegova nadležnost kontrole rješenja upravnih odjela jedinica lokalne samouprave u kojima su komunalni redari službenici određena u stvarima vezanim uz komunalno gospodarstvo, što ovdje nije slučaj? | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuju ovlasti jedinica lokalne samouprave. |
| 634 | Općina Bilje | NADZOR, Članak 74. | Postojeće komunalno redarstvo ne može provoditi navedeni nadzor. Vezano uz komunalne redare i njihovih ovlasti, treba reći kako Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj: 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15), nije izrijekom, kao ovlast komunalnog redara, propisano prikupljanje obavijesti. Javna ovlast prikupljanja obavijesti od osoba izvor je informacija koje mogu predstavljati dokaze dobivene iz personalnih izvora (tzv. personalni dokazi). Također, u vezi postupanja komunalnih redara kao ovlaštenih tužitelja u prekršajnim postupcima, potrebno je navesti kako je za njihovo postupanje Prekršajni zakon lex generalis, u odnosu na zasebne zakone (lex specialis), kojima se ustrojava, regulira njihov rad i ovlasti te se propisuju prekršaji iz domene njihovog nadzora. Komunalni redari su službenici u jedinicama lokalne samouprave - pravnim osoba s javnim ovlastima, ali nisu službenici državne uprava u užem smislu riječi. Prekršajnim zakonom propisano je provođenje izvida prekršaja i prikupljanje dokaza u provođenju nadzora tako da su ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je počinjen prekršaj, dužne poduzeti potrebne mjere da se, između ostalog, prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje prekršajnog postupka. Propisano je i da prikupljajući obavijesti u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ovlaštena osoba tijela državne uprave, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, a sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Osoba mora biti propisno upozorena o pravu na branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju, a ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata kako bi osumnjičenik mogao uzeti branitelja po vlastitom izboru ili odabrati istog s liste dežurnih odvjetnika. Također, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku. O ispitivanju osumnjičenika i svjedoka sačinjavaju se zapisnici koji se mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku. Forma i način prikupljanja dokaza od važnosti su za vođenje i ishod prekršajnog postupka. U smislu prethodno navedenog, za komunalne redare se kod prikupljanja obavijesti od osoba ne koristi termin ovlast, a što bi bilo preporučljivo ujednačiti u svim zakonskim tekstovima kako bi bilo nedvojbeno o čemu se u biti radi, odnosno da se propisuje ovlast, a ne pravo, dužnost ili posao pojedinog tijela, odnosno službenika. Zakonski tekstovi trebaju biti jasni (lex stricta) i određeni (lex certa) sukladno načelu zakonitosti, pa bi u tom smislu bilo preporučljivo napraviti terminološko usklađivanje i otkloniti normativnu neujednačenost. Isto tako, uputno je način prikupljanja obavijesti od osoba detaljnije razraditi, kao primjerice u odnosu na način prikupljanja obavijesti neposredno od osobe na koju se ti podaci odnose, ali i od drugih osoba za koje je vjerojatno da imaju saznanja o tim podacima, od maloljetnika, dok su subjekti koji na temelju zakona i u okviru svojih djelatnosti raspolažu osobnim izvornim podacima i obavijestima dužni na zahtjev ovlaštenog službenika dostaviti tražene osobne ili druge podatke i obavijesti, a što nije ovdje slučaj. Također, bilo bi preporučljivo u zakonu nabrojiti ovlasti na jednom mjestu pa ih potom razraditi u daljnjim odredbama. U tom smislu trebalo bi razmisliti o mogućim potrebama usklađivanja i tih dijelova zakonskih tekstova |