Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivana Barbir PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Osim prethodno naznačenih točaka dajem punu podršku prijedlogu odredaba koje nisu preložene u aktualnoj izmjeni zakona a koje su također potrebne : Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Zabrana žigosanja kopitara Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Udomljavanje životinja nakon pokusa Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Struke koje provode pokuse na životinjama Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Zaštita glavonožaca Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
2 Aljoša Duplić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Vezano uz strane vrste kao kućne ljubimce u ovom članku ili članku 50. bilo bi dobro obavezati trgovca da kupca/budućeg vlasnika sa maksimalnom veličinom životinje, životnim vijekom i potrebama životinje te da se istu ne smije puštati u prirodu. St.1. molim dopuniti s formulacijom uz prethodnu suglasnost upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirode. Primljeno na znanje Članak 57. Zakona je brisan.
3 GORDANA STOJISAVLJEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam kolege istomišljenike te i ja, u nadi da će naši prijedlozi biti uvaženi, predlažem slijedeće: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu kao i bilo koje druge životinje - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
4 Nataša Velenik ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
5 Ružica Palijan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Smatram da u prijedlogu novog Zakona postoje neki pozitivni pomaci, no mišljenja sam da je osnovni problem i dosadašnjeg Zakona o zaštiti životinja taj što se, i u svojim pozitivnim odredbama, nije provodio te ne vjerujem da će dalje biti ikakvih pomaka po tom pitanju. U nastavku se neke od tema koje su i u ranijem Zakonu bile obvezujuće, ali, s obzirom na nedostatak provedbe, ostale su mrtvo slovo na papiru te bi ih trebalo kaznenim odredbama strožije definirati i, naravno, provoditi. 1) uvesti (i provoditi!) novčane kazne kako za vlasnike tako i za veterinarske stanice čiji psi nisu čipirani 2) uvesti (i provoditi!) visoke novčane kazne za napuštanje životinje od strane vlasnika (ukoliko se ne radi o posebnim okolnostima kao što su smrt ili ozbiljna bolest vlasnika, preseljenje u drugu državu i sl.) Smatram da kazne trebaju biti visoke (npr 10.000 kn) kako bi budući vlasnici dobro promislili prije kupovine ili udomljenja psa te bili svjesni da se radi o doživotnoj odgovornosti za drugo živo biće. Premda bi to i sada trebalo biti jasno, no upravo visoka kaznena mjera može biti upozorenje zbog kojeg će se potencijalni vlasnici odnositi odgovornije prema svojoj odluci. Novčana sredstva koja se dobiju naplaćivanjem kazni proslijediti neprofitnim skloništima za zbrinjavanje napuštenih životinja 3) uvesti (i provoditi!) kaznenu mjeru mogućnosti lišavanja slobode za osobe koje na bilo koji način grubo zanemaruju ili zlostavljaju pse i druge životinje. Mjere restitucije i probicije također mogu biti adekvatne za manje prijestupe ukoliko nadležni tako procjene. Ne znam je li realno očekivati da ljudi u ruralnim područjima neće imati psa na lancu koji spava u kućici, no svakako se može postaviti standard od 5 metara lanca, dovoljno hrane i vode, kućica koja je u hladu te adekvatna izolacija (stiropor, deke) tijekom zime 4) djecu i maloljetnike koje životinje zlostavljaju i/ili sodomiziraju obuhvatiti adekvatnim psihosocijalnim tretmanom budući da brojna istraživanja pokazuju da se radi o jasnom simptomu poremećaja u ponašanju pa i psihopatološkog razvoja ličnosti. Njihove obitelji valjalo bi obuhvatiti u najmanju ruku mjerama kao što su Nadzor nad izvršenjem roditeljskog prava kao i savjetodavnim i/ili psihoterapijskim radom naloženim od strane suda 5) proglasiti skloništa za životinje no kill skloništima bez izuzetka te ih dati na upravljanje neprofitnim organizacijama 6) participirati u kastraciji svih napuštenih životinja na način da se novac namijenjen za zbrinjavanje životinja (a koja nisu mala), u skladu s brojem životinja (prije toga izvršiti popis zbrinutih po skloništima) odredi iznos koji se dijeli veterinarskim stanicama tog područja te tražiti kako od skloništa tako i od ovlaštenih veterinara mjesečno (tromjesečno) izvješće o kastriranim životinjama (kako eventualno ne bi došlo do zlouporabe) 7) nakon određivanja jasnih odrednica i minimalnih uvjeta za funkcioniranje skloništa, oformiti tijelo od komunalnih ili drugih službi koje bi mjesečno izlazile na teren i pratile jesu li uvjeti u skloništima usklađeni sa zakonskim odrednicama. Ovu mjeru se kasnije može provoditi i nešto rjeđe, no brojni slučajevi zlouporabe sredstava (i životinja!) govore o tome da postoje skloništa čiji je rad ne samo netransparentan, već i nehuman te služi prvenstveno stjecanju financijske dobiti od strane pojedinaca. 8) Pojedince za koje bi se utvrdilo da su na bilo koji način narušili povjerenje Ministarstva, građana, a na kraju i samih pasa, trebalo bi kazniti novčano, kako poslovnom tako i osobnom odgovornošću te im zabraniti rad u ovoj djelatnosti, koja bi trebala biti humana, ako već ne i humanitarna. 9) uvesti nadzor nad lovačkim društvima i njihovom uzgoju i odnosu prema psima koji se koriste u lovu (registracija uzgoja koju navodim pod brojem 10) 10) registracija uzgoja svih uzgajivačnica koje posjeduju najviše 1 kuju s uzgojnom dozvolom; nadzor nad uzgojem (u kakvim uvjetima živi, koliko je puta u tijeku života skotna i sl.); obaveza cijepljenja protiv zaraznih bolesti, bjesnoće i čipiranje svih štenaca prije nego izađu iz uzgajivačnice na ime uzgajivačnice (u knjižici štenca obavezno navesti prvog vlasnika, odnosno uzgajivača) i prodaja štenaca samo uz ugovor i plaćanje poreza uz obaveznu odredbu da se u slučaju nemogućnosti držanja (iz bilo kojeg razloga) od strane kupca/novog vlasnika pas vraća na skrb uzgajivačnici iz koje je potekao (kako bi se spriječila prodaja samo u svrhu zarade, a ne i dobrobiti pasa koji izlaze iz pojedinih uzgajivačnica) 11) uvesti odredbu obavezne kastracije svih pasa koji nemaju uzgojnu dozvolu (financirati projekte udruga za zaštitu životinja koje pokušavaju pomoći u kastraciji vlasnika slabijeg imovinskog stanja ili direktno provoditi iste programe putem lokalne samouprave) 12) sankcionirati nerad veterinarske inspekcije! (jednostavna primjer: izložbe pasa i izlaganje pasa sa kupiranim ušima i repovima iz hrvatskih uzgajivačnica sa hrvatskim knjižicama rođenih kasnije od 2007. od kada ja znam da postoji odredba da je kupiranje zabranjeno. Zašto nikad nitko za to nije kažnjen?!) Ovo su samo neke odredbe koje smatram da bi se trebale uvesti i/ili poboljšati. Ostale koje nisam ja navela, naveli su građani koji su se javili i komentirali prije mene i mislim da bi stvarno bio red da, za promjenu, slušate glas građana koji stvarno i iskreno razmišljaju o zaštiti i dobrobiti životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
6 Josip Zupčić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
7 Larisa Mišćenić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam mjenjanje zakona o zaštiti životinja u svrhu njihovog boljitka i puno strože zakone za neljude koji im naude. Potpuno zabranu uzgoja životinja radi krzna ali hitno, te držanja životinja u cirkusima. Zabranu držanja pasa na lancu i premalom boksu kao i utrke pasa. Zabranu ubijanja pasa nakon 60 dana. I u potpunosti sam za svako poboljšanje uvijeta za sve životinje jer su one puno bolje nego većina ljudi. Naravno puno puno stroži zakon za svako zlostavljanje životinja, od velikih novčanih kazni do zatvora Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Životinje su predivna bića,puno bolja od ljudi i poštujmo ih i volimo. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
8 Damira Marušić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam zabranu držanja dupina u zatočeništvu, držanje i uzgajanje životinja za krzno, te svakako predlažem da se u zakon unese zabrana ubijanja pilića drobljenjem Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
9 Mateja Grbeš PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
10 Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. Počinitelji djela opisanih u točci 1. i 2. trebali bi biti kazneno gonjeni te kažnjeni kaznom zatvora. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
11 Ivana Preiss PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Eutanazije pretpostavlja voljni pristanak. Riječ je o usmrćenju životinja koje najčešće lutaju ulicama naših gradova jer smo mi, ljudi, tome krivi: mi ih ostavljamo, mi ih prepštamo toj sudbini, mi ih posredno osuđujemo na smrt. U prijedlogu zakona ionako se navodi obavezna sterilizacija: čemu sterilizirati životinju ako ćemo je uskoro usmrtiti, a samom sterilizacijom možemo sasvim zadovoljavajući kontrolirati populaciju uličnih pasa, koji će tako gotovo nestati. Ne treba ovome odveć argumenata: gotovo je samorazumljivo da je prestanak usmrćivanja životinja u skloništima standard koji treba doseći i očuvati, uspostaviti kao normu ponašanja. Sad je tome prilika. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
12 Marinko Alić NADZOR, Članak 79. Članak 79. (1) U provedbi nadzora iz članka 74. stavka 3. ovoga Zakona komunalni redar je ovlašten: - pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih nadzoru - ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci - uzimati izjave stranaka i drugih osoba - zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju - prikupljati dokaze na vizualni i drugi odgovarajući način - očitati mikročip - obavljati druge radnje u skladu sa svrhom nadzora - podnositi kaznenu prijavu ili optužni prijedlog. Komentar: Ovisno o ovlastima koje proizlaze iz Ustava i Zakona RH nitko nema pravo, osim sumnje na kazneno djelo ili ozbiljne životne ugroze neovlašteno ulaziti u nečiji posjed bez naloga ( što u točci 1 i 2. opasno ulazi u prava na vlasništvo, posjed i sl) i pri čemu bi ipak trebala biti prisutna Policija, kao što bi i osoba nad kojom se provode određene radnje u njegovom posjedu morala biti upoznata s njegovim pravima i razlozima boravka i remećenja njihovog posjeda. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
13 Ivana Gladovic ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Smatram da bi način postupanja s napušenim životinjama trebao biti unificiran i propisan zakonom a ne prepušten jedinicama lokalne samouprave. Primljeno na znanje Odredbama ovoga Zakona propisana je obveza jedinica lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave vezano za skrb o napuštenim životinjama. Međutim, zbog različitosti koje postoje u Republici Hrvatskoj s obzirom na klimatska područja pa i na razlike u ruralnim odnosno gradskim područjima, predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave propisuju općim aktima način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama. Člankom 72. Zakona je određen sastav i djelokrug koordinacijske radne skupine te ista ima važnu ulogu u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse i svakako će značajno utjecati na provedbu odgovarajućih propisa kao i podizanje svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja.
14 Marinko Alić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Članak 66. (1) Sklonište mora: Uz točke 1- 10 11. izvršiti provjeru karaktera životinje koja se daje na udomljavanje, kao i moguću procijenu veličine šteneta pri udomljavanja, da budući posjednik ima predodžbu prema veličini i karakteru pri čemu bi se izbjeglo moguće ponovno napuštanje iste. Primljeno na znanje Detaljne uvjete za smještaj, osposobljenost osoblja koje sakuplja životinje i brine se o njima u skloništu, postupanje sa životinjama, rad skloništa te način vođenja upisnika skloništa pravilnikom propisuje ministar.
15 Marinko Alić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. točka 37 .Čime se razlikuje bol kupiranog npr dobermana u odnosu na npr bol kupiranog lovnog terijera? Ima li ikakva znanstvena studije ili dokaz o praktičnoj primjeni da kupirani lovni pas bolje odrađuje svoju zadaću od nekupiranog ili su smanjenih radnih sposobnosti u lovu?? I kakve veze imaju kupirani i ne kupirani psi ako se samo izlažu na izložbama, bez obzira na pasminu? Primljeno na znanje Ovim Zakonom je zabranjena djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. Navedena odredba je donijeta kao zaštitna mjera za lovačke pse koji tijekom lova prolazeći kroz nepristupačna područja tj. kroz gustu vegetaciju oštećuju repove čime se uzrokuje bol i patnja zbog ozljeda, a i nakon saniranja ozljede iste se ponavljaju kod ponovnog sudjelovanja u lovu pa je u pojedinim slučajevima ipak potrebno na kraju amputirati rep. Za druge pse nema razloga zbog kojih bi trebalo dopustiti rezanje repova te je iz toga razloga određeno da se zabranjuje izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa.
16 Damira Marušić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Članak 66.(3) -Skloništa u Hrvatskoj uglavnom zbrinjavaju samo pse, tj.nemaju uopće mogućost prihvata mačaka. Jako je veliki broj napuštenih, odbačenih, bolesnih mačaka koje nemaju gdje i koje se nekontrolirano množe. Prijedlog: Osnovati skloništa (azile) , isključivo NO KILL za bolesne / ozlijeđene mačke / mačiće gdje bi se one mogle sigurno smjestiti, oporaviti i po oporavku kvalitetno oglašavati i udomljavati. Osigurati cijepiva protiv zaraznih bolesti koje se vrlo brzo mogu u azilu proširiti. Članak 66 (7). Uz čipiranje i cijepljenje, najvažnije je osigurati obaveznu kastraciju / sterilizaciju maca u skloništu, jer je jednostavno bez toga nemoguće kontrolirati širenje mačje populacije. Slobodnoživuće nace uhvatiti, sterilizirati i vratiti na njihovo područje. Primljeno na znanje U skloništa se smještaju napuštene i izgubljene životinje neovisno o njihovu zdravstvenom stanju. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
17 Jelena Rašić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
18 Martina Demirović PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Određenim kaznama nekad nekoga i kazniti. Ovako je to sve samo mrtvo slovo na papiru, što ostavlja dojam koliko su životinje važne u našem društvu i provođenju Zakona. Primljeno na znanje Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona.
19 Ivana Crnoja PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
20 Martina Demirović NADZOR, Članak 79. Komunalni redar nikako nije stručna osoba koja može utvrditi radi li se o otklonjivom ili neotklonjivom bolu, osim ako se ne obuče za taj dio. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
21 Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
22 Andrea Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u potpunosti zabrani uzgajanje životinja radi krzna bez dodatnog prijelaznog razdoblja. Smatram da je prijelazno razdoblje od 10 godina bilo dovoljno da se uzgajivači krzna prilagode i opredijele za neku drugu djelatnost. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje napuštaju, muče ili ubijaju kućne ljubimce. Iako navedeno je već definirano u postojećem Zakonu o zaštiti životinja ono se u pravilu uopće ne provodi u stvarnom životu. Kako je moguće da je Zakonom o zaštiti životinja definirano da je zabranjena eutanazija vlasničkog psa bez valjanog razloga, a u skloništima se relativno zdravi psi redovito ubijaju nakon 60 dana? Dalke, zahtijevam da se u potpunosti zabrani ubijanje (eutanazija) životinja nakon 60 dana u svim skloništima (šinterajima). Želim efikasnju veterinarsku inspekciju,bolji nadzor nad skloništima koja se financiraju novcem poreznih obveznika, veći aganžman policije u slučajevima napuštanja, mučenja i usmrćivanja životinja. Želim obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pasa i mačaka u skloništima, ali i vlasničkih pasa i mačaka koja ne služe za daljni registrirani uzgoj. Želim da se stane na kraj razmnožavanju i prodaji pasa i mačaka od strane "štancera" koji nemaju registriranu uzgajivačnicu te time direktno oštečuju državu tj, državni proračun za neplaćanje poreza. Mišljenja sam da bi se porezna uprava trebala pozabaviti ovim problemom jer iznosi neplaćenog poreza od ovakve djelatnosti je zaista velika. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu, osnivanje policije za životinje, zabranu kupiranja svih pasa uključujući i lovačke. Želim bolje uvjete života životinja koje su namjenjene ljudskoj prehrani, zabrana drobljenja živih pilića, zabrana kastracije muških praščića na živo, zabrana vršenja pokusa nad životinjama, zabrana cirkusa koja uključuju životinje i zabrana zoloških vrtova. Sve jedinice lokalne samouprave moraju osnovat sklonište za pse i mačke, a u slučaju ne ispunjavanja ove obveze moraju postojati određene sankcije koje u postojećem zakonu ne postoje. Želim da Hrvatska kao članica Europske Unije napokon potpiše Europsku konvenciju o zaštiti životinja kako i jednoj suverenoj državi priliči. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
23 Tomislav Perica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Tomislav Perica Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
24 Ana-Marija Vidjak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Premda u prijedlogu novog zakona postoje pozitivni pomaci, želim im doprinijeti s nekoliko konkretnih ideja: 1) uvesti (i provoditi!) novčane kazne kako za vlasnike tako i za veterinarske stanice čiji psi nisu čipirani 2)uvesti (i provoditi!) visoke novčane kazne za napuštanje životinje od strane vlasnika (ukoliko se ne radi o posebnim okolnostima kao što su smrt ili ozbiljna bolest vlasnika, preseljenje u drugu državu i sl.) Smatram da kazne trebaju biti visoke (npr 10.000 kn) kako bi budući vlasnici dobro promislili prije kupovine ili udomljenja psa te bili svjesni da se radi o doživotnoj odgovornosti za drugo živo biće. Premda bi to i sada trebalo biti jasno, no upravo visoka kaznena mjera može biti upozorenje zbog kojeg će se potencijalni vlasnici odnositi odgovornije prema svojoj odluci 3) uvesti (i provoditi!) kaznenu mjeru mogućnosti lišavanja slobode za osobe koje na bilo koji način grubo zanemaruju ili zlostavljaju pse i druge životinje. Mjere restitucije i probacije također mogu biti adekvatne za manje prijestupe ukoliko nadležni tako procjene. Ne znam je li realno očekivati da ljudi u ruralnim područjima neće imati psa na lancu koji spava u kućici, no svakako se može postaviti standard od 5 metara lanca, dovoljno hrane i vode, kućica koja je u hladu te adekvatna izolacija (stiropor, deke) tijekom zime 4) djecu i maloljetnike koje životinje zlostavljaju i/ili sodomiziraju obuhvatiti adekvatnim psihosocijalnim tretmanom budući da brojna istraživanja pokazuju da se radi o jasnom simptomu poremećaja u ponašanju pa i psihopatološkog razvoja ličnosti. Njihove obitelji valjalo bi obuhvatiti u najmanju ruku mjerama kao što su Nadzor nad izvršenjem roditeljskog prava kao i savjetodavnim i/ili psihoterapijskim radom naloženim od strane suda 5) proglasiti skloništa za životnje no kill skloništima bez izuzetka 6) participirati u sterilizaciji svih napuštenih životinja na način da se novac namjenjenim za zbrinjavanje životinja (a koja sredstva nisu mala), u skladu s brojem životinja (prije toga izvršiti popis zbrinutih po skloništima) odredi iznos koji se dijeli veterinarskim stanicama tog područja te tražiti kako od skloništa tako i od ovlaštenih veterinara mjesečno (tromjesečno) izvješće o steriliziranim životinjama (kako eventualno ne bi došlo do zlouporabe) 7) nakon određivanja jasnih odrednica i minimalnih uvjeta za funkcioniranje skloništa, oformiti tijelo od komunalnih ili drugih službi koje bi mjesečno izlazile na teren i pratile jesu li uvjeti u skloništima usklađeni sa zakonskim odrednicama. Ovu mjeru se kasnije može provoditi i nešto rjeđe, no brojni slučajevi zlouporabe sredstava (i životinja!) govore o tome da postoje skloništa čiji je rad ne samo netransparentan već i nehuman te služi prvenstveno stjecanju financijske dobiti od strane pojedinaca. 8) Pojedince za koje bi se utvrdilo da su na bilo koji način narušili povjerenje Ministarstva, građana, a na kraju i samih pasa, trebalo bi kazniti novčano, kako poslovnom tako i osobnom odgovornošću te im zabraniti rad u ovoj djelatnosti, koja bi trebala biti humana, ako već ne i humanitarna. Načelno podržavam prijedloge i komentare udruga Prijatelj životinja i Mijau. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
25 Snjezana Vukas PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zelim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine. Maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana, ovo je okrutna i nehumana praksa. Smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, iskoristavanje zivotinja u cirkusima, zoloskim vrtovima, vodenim parkovima i slicno, zatim utrke pasa i slicne okrutne i primitivne prakse. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
26 Ana Mihalić NADZOR, Članak 78. Podržavam nadopunu članka 78. Prijedloga Zakona prema kojem je nadležni veterinarski inspektor ovlašten ne samo ''posjedniku privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom'' nego i ''životinju koju posjednik drži u neprimjerenim uvjetima''. Ova nadopuna vrlo je važna zato što omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
27 Ana Mihalić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Podržavam nadopunu u odredbi koja se odnosi na djelatnost skloništa, a prema kojima sklonište mora ''tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine''. To je jedini način na koji se životinje mogu udomiti, ako su kvalitetno oglašene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
28 Kristina Podobnik ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. Umjesto usmrćivanja pronađenih i/ili ozljeđenih divljih životinja treba potencirati zbrinjavanje takvih divljih životinja u skloništima za divlje životinje. Trenutno su skloništa za divlje životinje gotovo nepostojeća u Hrvatskoj i jasno je da je u slučaju ozljeđene divlje životinje velika nespremnost lovoovlaštenika i zoološkog vrta za zbrinjavanje, stoga preostaje usmrćivanje životinje što ne bi trebalo biti ponuđeno kao opcija jer je najlakša i zahtjeva najmanje angažmana društva na svim razinama. Potrebno je zaštitu divljih životinja podići na državnu i regionalnu razinu jer kako je rečeno, to je javno dobro Republike Hrvatske (između ostalog). Rješenje je osnivanje ambulantno-prihvatnih centara na regionalnoj razini za divlje životinje. Također, izraz "van prirodnog staništa" je dvojben jer što se smatra prirodnim staništem divlje životinje? Često se zaboravlja da upravo ljudske prometnice i aktivnosti prolaze kroz staništa životinja kao i da se gradovi i naselja šire u divljinu i oduzimaju stanište životinjama, stoga je svako mjesto na kojem se životinja zatekne (osim ako je egzotična ili nenativna vrsta) prirodno stanište životinje. Primljeno na znanje Ovim se člankom određuje način zbrinjavanja divljih životinja na način da im se osigura oporavak i vraćanje u prirodno stanište u kojem mogu preživjeti, ako je isto moguće. Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
29 Edita Tonkovac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA komentari na prijedlog Zakona - Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017 godine. -Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje , a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. -Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. -Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. - Zabrana ubijanja životinja u skloništima Maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. -Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. -Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
30 Jelena Primorac Delija PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U potpunosti podržavam prijedlog Prijatelja Životinja,i smatram da je sramotno današnje stanje u našim skloništima,problem napuštenih životinja se u kratko vrijeme može riješiti na opće zadovoljstvo i građana i države;svaki građanin treba prijaviti svog ljubimca,te ako nije za uzgoj obavezna sterilizacija,(država ili općina može pomoći novćano,umjesto da ih se sterilizira u kill skloništima i onda eutanizira)dalje sva skloništa da budu ne profitna i no kill,da se poradi na udomljavanju,te smatram da je kroz par godina riješen problem. Stavljam naglasak na dosadašnji sramotni zakon da je dozvoljeno eutanazirati životinju nakon 60 dana koji se pod hitno mora mijenjati jer kao građanin ne želim svoje novce davati za ubijanje nedužnih bića.Postoje naćini kako su civilizirane zemlje riješile problem pa se povedite i pozitivnim primjerima nekad i poslušajte volju građana! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
31 Maja Srnec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu ubijanja životinja u skloništima,zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu i zabranu eutanazije bilo koje životinje na bilo kojem mjestu!Tražim zabranu trajnog držanja psa na lancu i bilo kakvog oblika zlostavljanja životinje.Životinja ima pravo na slobodno kretanje.Želim zabranu uzgoja činćila i svih drugih životinja za krzno,zabranu korištenja konja za izvlačenje drva,zabranu žigosanja kopitara,zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom,kontrolu razmnožavanja kućnih životinja i registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca.Želim trajno oduzimanje životinja ako vlasnik ili bilo tko drugi u čijem je vlasništvu životinja ako na bilo koji način zlostavlja i nanosi bol i patnju jadnoj životinji te želim propisanu veliku kaznu za navedeni čin!Želim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima,zabranu utrka psa ,obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama ,želim zabranu zoofilije.Želim da konačno životinje žive na način na koji zaslužuju,bez boli, patnje i zlostavljanja ,osjećajući ljubav kakvu one znaju pružati nama! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
32 Nikolina Plenar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam apsolutnu zabranu uzgoja životinja radi krzna i kože završetkom prijelaznog razdoblja 1.1.2017.g. Podržavam zabranu korištenja divljih, kao i domaćih životinja u cirkusima i smatram da iskorištavanje živih bića ni u kojem obliku ne bi smjelo ni trebalo predstavljati "zabavu". Slijedom toga, podržavam i zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima, zabranu držanja dupina u utočeništvu, kao i zabranu utrka pasa. Osim toga, smatram da bi Zakonom trebalo zabraniti bilo kakve oblike insceniranih borbi životinja (bikova, pasa, pijetlova itd.), kao i natjecanja konja u izvlačenju trupaca jer smatram da su sve te prakse izrazito barbarske i predstavljaju teško zlostavljanje životinja. Također podržavam zabranu držanja pasa na lancu, kao i prijedlog obavezne sterilizacija životinja u skloništima. Problem napuštenih životinja u Hrvatskoj je stvarno golem i Zakon bi također trebao propisati obaveznu sterilizaciju kućnih životinja kako bi se spriječilo neodgovorno razmnožavanje i napuštanje neželjenih životinja, kao i njihovo ubijanje od strane neodgovornih skrbnika odmah po rođenju. Zakon treba omogućiti trajno oduzimanje životinje od dokazanih zlostavljača, a nastavno na to i trajnu zabranu njihovog daljnjeg skrbništva nad drugim životinjama. Također, trebalo bi provoditi postojeće zakonske odredbe za jedinice lokalne uprave koje nisu ispunile svoju obvezu izgradnje skloništa za napuštene životinje. Takva skloništa trebala bi imati neprofitni karakter kako bi se spriječila mogućnost zlouporabe u cilju profita, a zanemarivanjem životinja. Osim toga, smatram da bi sva skloništa trebala funkcionirati kao "no kill" azili, odnosno da se treba ukinuti zakonska mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana, koja je trenutno na snazi. Skloništa bi trebala biti sigurna utočišta za te nesretne životinje, gdje bi one u dostojnim uvjetima čekale trajno udomljenje bez vremenskog ograničenja od 60 dana. Predlažem da se u Zakon unesu još neke odredbe koje će predstavljati značajne korake za dobrobit životinja, kao što su: zabrana žigosanja kopitara, zabrana korištenja naprava za kažnjavanje životinja, zabrana zoofilije i objava javnog registra zoofila, zabrana hvatanja glodavaca ljepilom, nedopuštanje lova lukom i strijelom, zabrana obrednog klanja, zabrana drobljenja živih pilića, kao i uvođenje zakonske mogućnosti za udomljavanje životinja korištenih za pokuse, kao međukoraka prema potpunoj zabrani tog nehumanog čina. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
33 Stela Rakas PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
34 Izidora Mesec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Ubojstvo životinje je ubojstvo, a ne modni trend. Dostupna nam je odjeća i obuća koja odgovara svim potrebama i ukusima, te je stoga ubijanje životinja u te svrhe bez imalo smisla, logike i morala. Primljeno na znanje primljeno na znanje
35 Izidora Mesec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Umišljamo si da smo kao ljudi u 21. stoljeću veoma napredni, inteligentni i posebni, a još uvijek se ponašamo kao divljaci, kao da smo tek jučer izašli iz pećine. Smatram da je krajnje vrijeme da se na ubojstvo i mučenje životinja počinje gledati kao na ubojstvo i mučenje čovjeka. Biti čovjek trebalo bi značiti imati empatije i baš zbog toga što smo " inteligentniji i napredniji" od životinja, trebali bi im pomagati. Uz sve dostupne informacije, namirnice i materijale, prava je sramota ljudskog roda da se još uvijek životinje ubijaju, bilo radi hrane ili mode. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
36 Neda Janovski PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA moji komentari na Prjedlog zakona: - protivim se uzgoju činčila i svih drugih životinja za prodaju radi krzna - tražom stroge novčane i kazne zatvora za one koji na bilo koji načon maltretiraju životinje -tražim strogu kontrolu i kažnjavanje onih koji uzgajaju pse za borbu kao i onih koji te borbe organiziraju -protivim se držanju životinja na lancu . tražim da se više promovira i stumulira udomljavanje životinja -tražim da se sva skloništa u Hrvatskoj proglase no kill skloništima -tražim odgovornost gradskih vlasti za azile u njihovim gradovima (slučaj Žarkovica) - tražim da se strože kontroliraju i po potrebi kažnjavaju privatna skloništa za životinje Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
37 Marta Glavak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavan zabranu uzgoja životinja za krzno i kožu. Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
38 Sklonište Dumovec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Pozitivna je odredba kojom se uvodi red u tržište kućnim ljubimcima te zabrana njihove prodaje ili udomljavanja maloljetnim osobama. Jednako je tako važna odredba kojom se traži javna isprava od osobe koja kućnog ljubimca kupuje ili udomljuje i pokazuje odgovornost prema nabavi kućnog ljubimca. Te će odredbe zasigurno prevenirati dijelom i napuštanje životinja i olakšati rad skloništima i JLS. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
39 Nikolina Milković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se ovim zakonom zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine, bez prijelaznog razdoblja. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe deset godina dug prijelazni period, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala.Smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i želim da se makne iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u skloništima nakon 60 dana. Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
40 Iva Ćurković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Apsolutno se protivim daljnjem uzgoju činčila ili bilo kojih drugih životinja u svrhu dobivanja krzna!Desetogodišnjem prijelaznom razdoblju istječe rok 1.1.2017. i zalažem se da taj datum ostane a ne da se uzgajivačima da još 1 godina! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
41 Iva Ćurković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Također,podržavam odredbu u kojoj lokalne samouprave trebaju zbrinuti životinje s njihovog područja,komunalni redari koji se brinu o tretiranju životinja su također potrebni tako da taj dio zakona podržavam.Zalažem se i za zabranu isceniranih borbi u kojima se đivotinje huška i potiče na agresivnost prema drugoj životinji ili čovjeku.Smatram da skloništa moraju biti neprofitnog karaktera te da se životinje u skloništima ne smiju ubijati nego da im se treba aktivno tražiti dobar udomitelj.Zalažem se za trajno oduzimanje životinje osobi koja ima povijest zlostavljanja i/ili ubijanja životinja.Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem jer postoje puno bolje i bezopasne metode poput umetanja transpondera.Smatram da se životinje korištene u znanstvenim pokusima trebaju dati na usvajanje prije nego ih se usmrti ali se općenito zalažem za potpuno ukidanje testiranja i provođenja pokusa na životinjama.Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Također treba zabraniti hvatanje glodavaca ljepilom jer je to jedna od najbolnijih okrutnijih praksi hvatanja tih osjetljivih životinja.Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu.Smatram i da je bacanje tek rođenih muških pilića u smeće i njihovo drobljenje u industriji jaja potpuno okrutna i užasna praksa koju treba odmah ukinuti!Također predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
42 Prijatelji životinja ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Prodaja i udomljavanje životinja maloljetnicima Podržavamo izmjene u članku 50. Prijedloga Zakona vezano uz prodaju ili darovanje kućnih ljubimaca. Već ranije izmjenama Zakona zabranjena je ''prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama'', što je hvalevrijedna odredba. Ovim Prijedlogom Zakona donesene su nove pozitivne odredbe: ‘’(2) Zabranjeno je davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. (3) Prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa, mačke ili pitome vretice te voditelj skloništa za životinje ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb moraju od osoba kojima se prodaje ili daje životinja u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob i kojom se identificira osoba. (4) Ako osoba kojoj se prodaje ili daje životinja iz stavka 3. ovoga članka odbije pokazati ispravu iz stavka 3. ovoga članka kućni ljubimac se ne smije prodati ili dati. (5) Osobe iz stavka 3. ovoga članka o prodanim ili darovanim životinjama vode evidenciju.’’ Ove odredbe utjecat će na odgovorniji odnos prema kućnim ljubimcima i prevenirati njihovo napuštanje. Maloljetne osobe ne mogu preuzeti odgovornost za udomljenu ili kupljenu životinju, pa će se ovim odredbama spriječiti npr. bacanje kupljene ribice nakon kratkog vremena u wc-školjku ili izbacivanje psa na ulicu jer maloljetna osoba nema više interesa i vremena za njega. Ove odredbe su i edukativne jer potiču na razmišljanje da životinja nije igračka koja se odbacuje kada dosadi i da postoje barem minimalni propisani uvjeti pod kojima se ona može udomiti ili kupiti. Davanje javne isprave na temelju koje se identificira dob osobe u trgovinama za kućne ljubimce ne predstavlja nikakav problem jer se od osoba za koje se sumnja da su maloljetnici jednako traži i u trgovinama kada žele kupiti cigarete ili alkohol. Također, ove odredbe povoljno će utjecati na stvaranje reda na sivom tržištu gdje se nekontrolirano i bez ikakve evidencije i kontrole prodaju kućni ljubimci. Primljeno na znanje primljeno na znamje
43 Iva Ćurković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Smatram potrebnim da se ovim zakonom zabrani uzgoj činčila svim uzgajivačima i to do 1.siječnja 2017.godine s obzirom da tada završava prijelazno razdoblje od 10 godina koje je dato uzgajivačima te ne podržavam nikako produljenje tog razdoblja do 2018.godine.Podržavam zabranu držanja svih divljih i pripitomljenih životinja u cirkusima i ne mislim da je u redu da pripitomljene životinje budu korištene za prikazivanje svojstvenog ponašanja jer životinje ne bi nikada trebale služiti za ljudsku zabavu.Podržavam zabranu držanja svih životinja u ugostiteljskim lokalima iz istog razloga da životinje ne smiju služiti za promociju lokala i za zabavu ljudi.Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora jer to škodi psihičkom zdravlju životinje.Zalažem se za zabranu utrka pasa i slažem se s zabranom kupiranja i ne slažem se s iznimkom lovačkih pasa jer ne postoji valjan razlog za skaćivanje dijelova tijela iz estetskih razloga.Iznimku o korištenju konja kopitara u izvlačenju drva s teško dostupnih mjesta ne podržavam jer se time otvara mjesto iskorištavanju tih životinja i kontrola korištenja konja nije dovoljno dobra da bi se moglo sa sigurnošću reći kako su ti konji tretirani.Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca a što se tiče uzgoja kućnih ljubimaca u svrhu stjecanja profita,smatram da se takva praksa treba smanjiti a onda potpunosti ukinuti jer je ionako dovoljno nezbrinutih životinja koje bivaju ubijene u skloništima jer ih nitko nije udomio.Do tad,uzgajivači bi trebali biti registrirani i trebala bi se voditi evidencija.Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja a egzotične vrste trebaju biti udomljene ovisno o mogućnosti prilagodbe na život kućnog ljubimca. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
44 Ružica Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Samo zato što se nekom sviđa imati kornjaču jer s njom ima manje posla nego s psom, ne može biti argument za to da je opravdano držati kornjače kao kućne ljubimce. Radi se o zakonu koji treba štiti interese životinja kao osjećajnih bića, a njihov je interes da žive u prirodi i prirodno. Druga je situacija s psima i mačkama, koji su se odavno vezali uz čovjeka bez prisile. Primljeno na znanje Članak 57. Zakona je brisan.
45 Dalibor Marić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Protivim se mučenju i ubijanju bilo kojih životinja zbog krzna, za što u današnje doba razvijenih tehnologija i umjetnih materijala nema više nikakvog izmišljenog opravdanja! Živimo u svijetu gdje se iz dana u dan otkrivaju znanstvenim metodama dokazi da životinje imaju dušu (osjećaju bol - istraživanja s engleskih sveučilišta) i smatram da i njima "zemljanima" kao i nama treba osigurati što ugodniji boravak na planetu bez izrabljivanja istih. Zato molim vladajuće strukture da uvaže mišljenja velikog broja hrvatskih građana koji razmišljaju europski i imaju želju da se zakoni usklade s mnogim zakonima europskih zemalja koji su izrabljivanja životinja sveli na minimum. Hvala što ćete čuti našu molbu. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
46 Barbara Konestabo PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Apsolutni sam protivnik ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Ta bi se odredba trebala maknuti. Sva bi skloništa trebala biti no kill. Također, držanje psa na lancu moralo bi se kažnjavati i biti nedozvoljeno. Kazne za zlostavljače životinja moraju biti puno rigroznije nego dosad. Osim toga, uzgoj činčila radi krzna je neprihvatljiv. S tim u vezi, korištenje životinja za znanstvene svrhe također bi trebalo biti svedeno na nužni mininmum. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
47 Kruna Tarle PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Smatram da skloništa trebaju biti bez ostvarivanja profita, da na njima nitko ne bi smio graditi vikendice i kupovati automobile. Zakon bi trebao ograničiti osnivanje skloništa samo na neprofitni sektor. Primljeno na znanje Jedinice lokalne samouprave dužne su organizirati sklonište ili sklopiti ugovor sa skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba u skladu s ovim Zakonom. Troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s pravnim ili fizičkim osobama financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. S obzirom da jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave financiraju zbrinjavanje životinja u skloništu odgovorne su za pravilno trošenje sredstava namijenjenih radu skloništa i zbrinjavanju životinja.
48 Kruna Tarle PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Svi gradovi i općine koji nisu napravili sklonište, odnosno napravili sve prema zakonu da riješe problem napuštanja i zbrinajvanja životinja, trebaju biti kažnjene. Situacija je podjednako teška svima u Hrvatskoj, ako mogu jedni mogu i drugi. Da svi jednako ulože truda i novaca već bi se itekako vidio rezultat. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
49 Kruna Tarle ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Podržavam zabranu kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. Primljeno na znanje primljeno na znanje
50 Kruna Tarle PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Uzgoj egzoticnih zivotinja treba biti zabranjen- kao i drzanje egzoticnih zivotinja. Njima je mjesto u prirodi, a ne da se s njima manipulira i trzi kako bi bili u ljudskim zatvorima. Neke drzave imaju popis nedozvoljenih zivotinja za prodaju i drzanje, mi to nemamo. Neke drzave uviđaju popis dozvoljenih zivotinja za prodaju kao najefikasniji način minimalne regulacije. Smatram da bi Hrvatska takav popis trebala čim prije, dok situacija ne postane gora nego sto je sada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
51 Mario Sabol PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam ovaj nacrt zakona. Svaki korak koji podiže ljudskost na višu razinu je veliki korak. Vrijeme je da se na ostala živa bića i počne gledati kao na ŽIVA BIĆA! A i u konačnici, sve se vraća, sve se plaća... samo što to još mnogima nije jasno... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Veronika Međeral PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
53 Jelena Krnjić Čurin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Stručno mišljenje dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., o korištenju uređaja i naprava kojima se u obliku kazne utječe na kažnjavanje životinja može se pročitati ovdje. Vezane teme Koga se tiču prava životinja? Kolinje Dupinariji i akvariji Konjički 'sport' Uzgoj pasa Napuštene životinje Razlozi za kastraciju Utrke hrtova: smrt u brzoj liniji Pozitivna lista Download Irena Petak - Prijedlog za Zakon o zaštiti životinja 2015. [ 891.62 Kb ] Također pogledajte Zabrana uzgoja činčila - 2015./2016. Razlozi za zabranu uzgoja životinja za krzno u Hrvatskoj Nošenje krzna je sramotno Zabrana uzgoja životinja za krzno Lovni kriminal u Hrvatskoj Brošura: Zabrana uzgoja Jahačka oprema Akcije 09.09.16. Poziv na sudjelovanje u javnoj raspravi 19.08.16. Rasprava o Zakonu o zaštiti životinja 19.02.16. Život u kavezu 21.12.15. Dubrovnik policijom protiv pasa 15.07.15. Stvoriti zakone za životinje 08.07.15. Za Hrvatsku bez oderanih činčila! 06.07.15. Hugo Boss prestaje prodavati krzno! 23.06.15. S tobom i kroz najprometnije ceste 16.06.15. Ne lovu lukom i strijelom! 21.05.15. Sramotni lov lukom i strijelom 28.02.15. Kastracija spašava živote 21.02.15. Znate li što odijevate? 26.11.14. Izmučeni konji na Velebitu 22.10.14. Sklonište u Utinji 13.02.14. Potpisivanje Prisege za životinje! 31.01.14. Prisega hrvatskih europarlamentaraca! 22.01.14. Dobrobit životinja u središte EU izbora Reakcije, zahtjevi i prijave 03.06.16. Zakon o prekršajima 17.04.15. Okrutnost u Brinju 24.03.15. Zoo-vrt na Marjanu 02.03.15. Prijava lovaca 08.01.15. Cirkus Safari u Zaprešiću 24.11.14. Zlostavljani konji na Velebitu 07.10.14. Europska industrija krzna gubi tržište u Kini! 09.06.14. Patnja konja u konjičkom klubu 07.06.14. Sklonište za pse 'Ottova kućica' 14.04.14. Kočije kao turistička ponuda 22.04.13. Dopis zastupnicima u Europskom parlamentu 10.01.11. Prijava skloništa u Utinji Web reference Cambridge Declaration on Consciousness Normalising the Unthinkable Facebook preporuke Prijatelji Životinja Udruga Prijatelji životinja neprofitna je nevladina udruga, osnovana 2001. godine s ciljem promoviranja zaštite i prava životinja te vegetarijanstva, odnosno veganstva, kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljivog životnog stila. Udruga je članica EVU, Eurogroup for Animals, ECEAE, FFA, IAFC i OIPA. Prijatelji životinja, Jurišićeva 25, 10000 Zagreb Radno vrijeme ureda: od ponedjeljka do petka od 10 - 17h, subotom 10 - 15h te izvan radnog vremena po dogovoru (molimo da svoj dolazak najavite). Telefon, e-mail i ostali kontakti Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
54 Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Čl. 65. st. 1. postavlja obvezu JLP(R)S osnivanja i financiranja skloništa ukoliko ono već nije osnovano sukladno čl. 64. Nejasno je utvrđena obveza. Jesu li to općine i gradovi svako za sebe ili županija za sve gradove i općine na svojemu podrućju? Ovako se svako može pozivati na odgovornost onoga drugog. Ukoliko ne postoji jasno utvrđena obveza, neće se moći ni sankcionirati one koji se ogluše na svoju obvezu. Također, što ukoliko neki gradovi i općine na području neke županije osnuju skloništa, a neki ne? Treba li tada županija samo za te općine i gradove? Ne bi li tada odgovrni gradovi i općine bili kažnjeni? Čl. 65. st. 2. propisuje financijske obveze JLP(R)S, ali samo za skloništa koja su oni i osnovali. Na taj način bila bi kažnjena sva skloništa koja su osnovale druge pravne i fizičke osobe, najčešće udruge građana i volonteri koji skrbe o dobrobiti životinja i nemaju stalnoga izvora prihoda. Čl. 65. st. 3. određuje pravo na refundaciju troškova smještaja ili veterinarske zaštite imaju samo ona skloništa koja su JLP(R)S osnovale ili koje financiraju. Zašto i druga neprofitna skloništa ne bi imala isto to pravo. Riječ je o narušavanju ustavne jednakosti. Ukoliko je sklonište registrirano i obavlja svoju djelatnost sukladno svim propisima, ne smije biti stavljeno u nepovoljni položaj u odnosu na druga skloništa. Čl. 65. st. 4. propisuje da predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave (općina ili gradova) uređuje općim aktom način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama. Riječ je o još jednoj dvojbenoj formulaciji. Republika Hrvatska ima 555 opina i gradova. Svi mogu potpuno slobodno uređivati način postupanja i teorijski je moguće da se svaki od druga u potpunosti i razlikuje. Također je moguće da neka županija osnuje skloništa za sve općine i gradove na svom području, a da im tada općine i gradovi propisuju na koji će način postupati. Općine i gradovi mogli bi županijama propisati i nerazumno zahtjevne načine postupanja, a da pri tomu županija nema nikakvog utjecaja na te odredbe. Neke županije imaju i više od trideset jedinica lokalne samouprave i neshavtljivo je očekivati da bi sklonište u istim radnjama (spašavanje, liječenje itd.) trebalo postupati na različite načine. Previše formalnoga otežavanja u radu, a i u praksi bi zaposlenici nekoga skloništa prvo morali provjeriti granice nekog područja i onda proučiti jedan od tridesetak propisa. Opći akt trebale biti donijeti ili županije (za svoje područje) ili ministar. Grad Zagreb jedinica je područne (regionalne) skupštine i po ovom određenju ne bi mogao donijeti opći akt o načinu postupanja. Primljeno na znanje Ovim je Zakonom određeno da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Zatim, ako sklonište nije osnovala pravna ili fizička osoba njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu sa svojim potrebama. Jedinica lokalne samouprave, također, može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba i koje je od jedinice lokalne samouprave udaljeno do 50 km vožnje cestovnim prijevoznim sredstvom. Iznimno, životinju se može smjestiti u sklonište koje je udaljeno više od 50 km od jedinice lokalne samouprave u kojoj je životinja nađena, ako u skloništu udaljenom do 50 km nema mjesta. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome. Navedena odredba da način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave postoji u Zakonu o zaštiti životinja koji je na snazi od 2006. godine te do sada nije bilo problema vezano za primjenu općih akata jedinica lokalne samouprave.
55 Boris Bakota NADZOR, Članak 79. Čl. 79. trebalo bi uskladiti s drugim propisima koji reguliraju rad komunalnih redara. Čl. 79. st. 2. zahtijeva od komunalnog redara da utvrdi kako primjerice životinja ima neotklonjivu bol. Kako prosječan komunalni redar (ili netko tko nije odgovarajuće školovan) može znati je li riječ o otklonjivom ili neotklonjivom bolu? Komunalni redar ovako bi mogao biti odgovoran ukoliko nije prepoznao neke simptome koji završe smrću životinje, a on nije postupao sukladno propisu. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
56 Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. Čl. 68. st. 3. postavlja preveliki teret za neke pojedince koji pomognu napuštenim životinjama i trebalo bi ga izbrisati iz prijedloga. Ali ovakav prijedlog znači da i uzgajivači imaju istu obvezu, a što je pohvalno. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak
57 KORALJKA KOCIANČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: - zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Radi se o Zakonu za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. - Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima - Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima - Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu i općenito svih životinja u neadekvatnim uvjetima, pri čemu bi bilo potrebno točno propisati koji su to adekvatni uvjeti i što to podrazumijeva unutar Zakona - Zabranu utrka pasa - Zabranu kupiranja lovačkih pasa - Zabranu korištenja konja/magaraca za izvlačenje drva iz šuma i sl. - Obaveznu sterilizaciju/kastraciju životinja (u prvom redu pasa i mačaka) osim za nositelje valjane uzgojne dozvole - također uvjeti propisani Zakonom - nadalje - registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca - Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja - Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) - Osobito zakonsku regulaciju svih skloništa i azila u tzv. "no kill" skloništa za nezbrinute životinje uz adekvatnu skrb (veterinarsku i sl.) Predlažem uvođenje posebnog pravnog subjekta - tzv. "animal police" posebno obučen i školovan kadar (nikako komunalni redari niti veterinarska inspekcija) osposobljen za identifikaciju svih vrsta lošeg postupanja (zlostavljanja ili zanemarivanja) svih životinja (bilo od strane vlasnika ili treće osobe) te zakonom predvidjeti mogućnost, nakon identifikacije takvog lošeg postupka, oduzimanja životinje na licu mjesta uz prateću i adekvatnu skrb o životinji nakon oduzimanja (ovo kao inicijalni postupak), a nakon zakonom predvidjeti kazne za takvo ponašanje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
58 Jasminka Patrk PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Poštovani, uključujem se u ovu javnu raspravu s ciljem da se poboljša prvenstveno odnos prema svim životinjama, kako kućnih ljubimaca, divljih životinja, tako i životinja koje se uzgajaju za prehranu, uvjeti držanja, općenito da se poboljša Zakon i da se zaista i provodi. U potpunosti podržavam sve prijedloge Udruge Prijatelja životinja. Ono što bih dodala: - Zabraniti držanje pasa na lancu ili u boxu, kao vida trajnog držanja životinje. To je mučenje životinje i ne primjereno za bilo koje živo biće - Puno strožije kažnjavati mučenje, ubijanje, zlostavljanje, zanemarivanje životinja i uvesti mogućnost oduzimanja životinje i trajnu zabranu držanja istih, kod kršenja ovog zakona, po uzoru na mnoge države. Jer ako netko zlostavlja jednu životinju, ta mu se oduzme, uzet će drugu. To treba zabraniti i zaustaviti. I uvesti službe za spašavanje i zaštitu životinja kao kontrolu držanja životinja, koje ne bi bile pod opaskom Države, jer to imamo u vidu veterinarske inspekcije, komunalnih redara, ali njihov nadzor se dosad nije pokazao kao adekvatan, jer nisu bili u stanju u 12 godina od donošenja Zakona o obveznom čipiranju pasa to iskontrolirati, a niti kažnjavati, a da ne govorimo o drugim vidovima zanemarivanja i zlostavljanja kojima smo gotovo svakodnevno svjedoci. I predlažem uvođenje tzv. Policije na nadzor životinja i brige za njih i uključiti volontere i udruge u to. -Ukinuti ograničenje držanje pasa u skloništima, poboljšati njihove uvjete držanja, uvesti aktivna udomljavanja, uključiti volontere. Zabraniti usmrćivanje životinja u skloništu. Ne tolerirati ne sterilizaciju u skloništima i sankcionirati iste koji to ne čine. Poticati udomljavanje, a ne usmrćivanje, jer dosadašnji Zakon je poticao usmrćivanje, pa se to i činilo. Ovim prijedlogom činite isto, samo ste još predložili prije usmrćivanja sterilizaciju. S tim smo dobili samo dodatni trošak na račun građana, a pogodovanje pojedincima. Dakle obvezna streilizacija svih pasa u skloništima, bez usmrćivanja po "isteku nekog zadanog roka". -Uvesti obvezno sterilizaciju svih pasa koji nemaju uzgojnu dozvolu i kažnjavati one koji to ne čine -Uvesti, odnosno početi kažnjavati i povećati te iste kazne, za napuštanje pasa, ne čipiranje, ne primjereno držanje, zanemarivanje, a za zlostavljanje, mučenja, ubijanje, neovisno o tome radi li se o maloljetniku ili o punoljetnoj osobi, uvesti također adekvatne kazne, kao i zatvorske kazne. Zabraniti i kažnjavati spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka te uvođenje javno dostupnog registra zoofila -Zabraniti lovcima ubijanje pasa i mačaka koji su se udaljili od kuće 300 m -Ne dozvoliti lov samostrijelom ili lukom -Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele -Zabraniti držanje svih životnja u cirkusima -Zabraniti grubo postupanje životinja i mučenje životinja koje nam služe za hranu, uvesti primjereniji način držanja -U potpunosti zabraniti uzgoj činčila i svih drugih životinja radi krzna, po uzoru na mnoge zemlje koje su to trajno zabranile. Ne vraćati nas u kameno doba, zbog nekolicine i njihova profita. -Uvesti drastične kazne, i zatvorske i novčane za one koji koriste pse ili bilo koje druge životinje za borbe ili bolesna natjecanja, bilo iz zabave ili u svrhu pribavljanja financijske koristi i trajno zabraniti takvima držanje bilo kakvih životinja kršiteljima istog. Neka se sami natječu i bore ako im je do toga, a ne na uštrb jadnih, nedužnih životinja... -Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma Još jednom, uvesti drastičnije kazne za nepoštivanje bilo kojeg vida zlostavljanja, ne poštivanja propisanih pravila i zakona, sankcioniranje istih, provedbu istih, da ne bude sve samo mrtvo slovo na papiru Iskreno se nadam boljitku za sve životinje s kojima dijelimo ovu našu Zemlju, kao zajednički životni prostor. S poštovanjem, Jasminka Patrk. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
59 Alen Crnčan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Teško je uopce u kratko sastaviti komentar na ovaj zakon, i nabrojati sve s čime se slažem i čemu se protivim. Sama činjenica da mora postojati takav zakon sramota je za naše društvo. Jer ne radi samo da se želi zaštititi živo bice od pojedinca koji u nekom trnutku, u stanju ludila, ima namjeru nauditi tom živom bicu, vec slažemo zakon kako bi se reguliralo iskorištavanje, ubijanje i profitiranje na drugim živim bicima. Zakon bi trebao biti jednistavan, zabranjeno je bilo kakvo iskorištavanje, ubijanje i mucenje životinja, onaj tko to učini biti ce kaznjen. Jednostavno. No, kao društvo otišli smo daleko od toga, i umjesto da se pokušamo ponovno vratiti u takvo stanje, gdje živimo u harmoniji jedni s drugima i s prirodom, mi radimo zakone jer kao moramo, i da nema onih koji žele takav svijet, ne bismo radili takve zakone, nego bismo iskorištavali životnje kako nam drago. A ustanove koje bi trebale štititi životinje, gledaju kako da udovolje onima koji ih iskorištavaju... Naravno da treba stupiti na snagu zabrana uzgoja činčila za krzno, 10 godina je i više nego dovoljno da se uzgajivači preusmjere na druge, humanije, sisteme zarade. I sve ostalo što ide u korist životinja treba unijeti u zakon, jer ovo je zakon o zaštiti životinja, ne o zaštiti interesa pojedinaca. Kao društvo smo jako pali, i ovo su nam prilike da napravimo korak prema gore, da pokažemo da nemamo kamen u grudima vec srce i dušu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
60 Ana Milekic OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Podrzavam Zakon o zastiti zivotinja. Smatram da ne bi trebalo biti nikakvog vremena prilagodbe jer ubijanju i mucenju treba stati na kraj jos jucer. Primljeno na znanje primljeno na znanje
61 Vanja Tičina PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Ukratko:+ -gostovanje crikusa u čjim nastupima sudjeluju životinje, koje zbog toga žive uglavnom sputane, nadzirane, hranjene i pojene u određenim ritmovima kako se tijekom nastupa ne bi dogodilo dase životinja pomokri ili "olakša". Uopće, životinjama je u pravilu zastrašujuće nastupati pod jakim svjetlima, uz bljeskove, nepotrebnu buku, a sve navedeno su elementi koji kao zabavljaju publiku, odnosno ljude. Mučno zlorabljenje konja za izvlačenje trupaca iz šuma, odnosno primoravanje čak ozlijeđenih, iscrpljenih životinja da gaze kroz duboko blato-neprihvatljivo. I vjerujem nepotrebno. Nadalje, utrke konja u kojima životinja tegli težak trupac "poticana" uzvicima okupljenog mnoštva- neprihvatljivo. Uzgoj koka nesilica u tzv. baterijama nesilica- mučno i pretjerano. Govorećo o napuštenim životinjama...... jednostavno, sustav NE funkcionira i sve se prelama preko leđa životinja koje su nakon toga predstavljene kao opasnost po ljude, njihovo zdravlje i sigurnost, a nakon toga kao uzrok izdvajanja velikih novčanih sredstava za potrebe tzv. zbrinjavanja. S jedne strane, tvrdi se da su odbačeni psi i ničije mačke opasni po ljude, a onda još naiđu tvrdnje da zbog troškova zbrinjavanja tih jadnih bića ponekad nema dovoljno novca za potrebe određenih skupina poput školske djece ili starijih sugrađana. Ukoliko to zaista JEST slučaj, kako objasniti da vlasnici NESTERILIZIRANIH kuja mogu NESMETANO iz godine u godinu jednostavno ODBACIVATI okote svojih kuja. Te životinje ili skončaju u mukama negdje odbačene ili ih o svom trošku podižu, othranjuju, cijepe, čipiraju, steriliziraju i udomljavaju građani za koje se često kaže da nemaju pametnijeg posla i da bi im bilo bolje da primjete gladnu djecu ili umirovljenike. Zanimljiv stav. A što rade "skloništa" kojima zakon DOPUŠTA tzv. eutanaziju nakon 60 dana? TAKVA skloništa jednostavno ZARAĐUJU na takvim leglima. Mogu se valjda javiti kao pretplatnici određenim vlasnicima koji smatraju da je sterilizacija kuje ili kastracija mužjaka koji NE sudjeluju u uzgoju-NEPRIRODNA. A patnja životinje i njenih potomaka, te trošenje SULUDIH IZNOSA na "zbrinjavanje" tih životinjica je prirodno? "Skloništa" bi kao sterilizirala pse? Čemu to? Čemu čak i čip, cjepivo, sterilizacija kad već zakon DOPUŠTA da pas uveden 1.10.2016. bude "eutanaziran" 30.11.2016.? Dakle, OBAVEZNO i MASOVNO ČIPIRANJE i sterilizacija. Ukoliko VLASNIK zaista NEMA dovoljno novca za sterilizaciju IZGLEDA da je gledano u novcu JEFTINIJE da lokalna zajednica PLATI sterilizaciju kuje JEDNIM, nego koncesionaru, vlansiku "skloništa" plaćati "zbrinjavanje" okota te iste životinje godinu za godinom. OVAKVA situacija POGODUJE samo "skloništima" koja ponekad čak PRVO "eutanaziraju" kuju koju su "zbrinuli" nekoliko dana pred okot, dakle, čak i takve ženke "euatanaziraju" kad im istekne 60 dana, a NIJE ISKLJUČENO NI da će okot te kuje kad napuni 60 dana također biti "eutanaziran" i to prema Pravilniku o skloništima. To je neracionalno razbacivanje novca poreznih obveznika. Nadalje: čak i kad je očito da vlasnik ZLOSTAVLJA životinju potrebno je DOKUMENTIRATI i dokazati takvo ponašanje. Primjer: ukoliko je pas GODINAMA na lancu, bez zaklona, više gladan nego sit, ali ipak ČIPIRAN!- zastrašujuća je činjenica da ponekad i Veterinarska inspekcija izađe na tren i zaključi da je prijava bila nepotrebna. A kakva bi bila sudbina NEČIPIRANOG psa koji "živi" u takvim uvjetima? Pas je STVAR i PRIVATNO VLASNIŠTVO? Zašto se BAR takbog vlasnika NE kazni zato što je životinja NEčipirana i NEcijepljena pa kao takva kao predstavlja opasnost za ljude? Deseci tisuća pasa (a o mačkama da i negovorimo!) stradavaju svake godine, zato što zaista ide po onoj: riba smrdi od glave, ali se čisti od repa. Jednostavnije je zaraditi novac držanjem životinja u kavezima i njihovim "eutanaziranjem" nego se zaista primiti posla i kao veterinar te iste životinje cjepiti, čipirati, sterilizirati/kastrirati, liječiti kad zatreba......??? Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
62 ines vondrak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
63 Tea Mačečević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se nakon što istekne prijelazni rok od čak deset godina,također i ukine dodatna godina dana za preostale uzgajivače činčila koji bi vrijedio do 1. siječnja 2018. godine. Također podržavam odredbu o zabrani držanja divljih životinja u cirkusu a smatram da bi pored te pozitivne odredbe trebalo zabraniti i držanje i izlaganje domaćih životinja u cirkusu radi "zabave". Posebno podržavam predloženi odredbu o zabrani držanja pasa na lancu te zatvorenih u boks bez mogućnosti slobodnog kretanja. Zabrana takve odredbe pridonijela bi njihovom boljitku života kako fizičkom tako i psihičkom te bi se bolje odražavalo na njihovo ponašanje a samim time i ponašanje u društvu uopće. Iako u potpunosti želim zabraniti uzgoj životinja gdje je primarni cilj prodaja i zarada na temelju toga,ali zbog okolnosti u kojima živimo odnosno niskoj razini svjesti ljudi zasada svjesna sam nije u potpunosti moguće zabraniti isto,želim da svatko tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića (bez obzira na broj "rasplodnih ženki") treba biti registriran kako zbog zaštite životinja tako i zbog ravnopravnoj položaja na tržištu. Izrazito se protivim ubijanju životinja u skloništima koje su zdrave i za koje postoje slobodna mjesta te uvijeti za život. Takoder smatram ispravnim da lokalnim jedinicama koje nemaju zemljište kako bi osigurale zbrinjavanje napuštenih životinja da im isto omogući Republika Hrvatska. Podržavam odredbu kojom se zabranjuje držanje dupina u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja,zbrinjavanja i oporavka. Podržavam prijedlog kojim se mora odgojem i drugim mjerama držanja kućnih ljubimaca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
64 Biserka Šipek PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Osnovno načelo s kojim bi svaki zakon trebao biti usklađen je pravo na život a Čovjek kao najviše i najsvjesnije biće zaštitnik i njegovatelj drugih vrsta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 Davor Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Pohvaljujem uvođenje Koordinacijskih radnih skupina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
66 Ružica Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Pohvaljujem uvođenje Koordinacijskih radnih skupina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
67 Ružica Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam zabranu da se pse drži stalno na lancu ili u kavezu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
68 Davor Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Čl. 51. Podržavam zabranu da se pse drži stalno na lancu ili u kavezu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
69 Udruga za pet therapy Indeficienter PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Dobrobit životinja je važno pitanje javnog interesa koje uključuje važne znanstvene i etičke uvide. Poboljšanje našeg razumijevanja dobrobiti životinja, uključuje proučavanje ponašanja životinja, te je izazov u pristupu razumjevanja životinja i njihovih osjećaja. Osim o dobrobiti koje životinje imaju na ljude, postavilo se moralno i etičko pitanje o uključivanju životinja i koliko smo svjesni potreba samih životinja koje nisu odabrale svoju profesiju već su stavljene u tu ulogu od strane čovjeka. Iz znanstvene perspektive povezanost čovjeka i ne-ljudske osobe (životinje) u najdubljem kontekstu nije samo edukativna ili terapijska već i socijalno/društveno orijentirana. Mi smo "društveni organizmi, takve su i ne-ljudske osobe, to znači da i jedne i druge ne određuje biologija. Predlažemo da se Zakon o zaštiti životinja uskladi sa (budućim) Zakonom o psima pomagačima te u Zakon o zaštiti životinja unesu i odredbe koje se tiču pasa pomagača, točnije: - da se prilikom odabira psa pogodnog za školovanje ili/i socijalizaciju za budućeg psa pomagača ne uvjetuje da su to isključivo rasni psi poznata genetska podrijetla, već i psi mješanci/križanci odnosno nepoznata genetska podrijetla, pod uvjetom poznavanja povijesti ponašanja psa unazad minimalno 6 mjeseci; - da se tijekom školovanja i socijalizacije budućeg psa pomagača koriste nenasilne tehnike, te da je naglasak stavljen na njihovu osobnost i kognitivne procese usvajanja znanja što je od velike važnosti za krajnjeg korisnika u njegovoj interakciji sa psom pomagačem; - da se uzima u obzir je li pas (osobnost, a ne pasmina) primjeren za obavljati takvih aktivnosti. Između ostaloga smatramo neophodnim u Zakon unijeti i posebno naglasiti da se dobrobit životinja najčešće procjenjuje na osnovu međunarodno prihvaćenog koncepta tzv. „pet sloboda”: 1. Sloboda od gladi i žeđi kroz osiguravanje dovoljnih količina kvalitetne hrane i svježe vode, 2. Sloboda od neudobnosti kroz osiguravanje odgovarajućeg zaklona i mjesta za odmor, 3. Sloboda od bola, povreda i bolesti kroz osiguravanje brze i adekvatne veterinarske njege i preventivne zdravstvene zaštite, 4. Sloboda od straha i stresa kroz osiguravanje uvjeta i postupaka koji ne dovode do mentalne patnje životinje, i 5. Sloboda izražavanja osnovnih oblika ponašanja karakterističnih za vrstu kroz osiguravanje dovoljno prostora, adekvatnih objekata za držanje životinja i odgovarajućeg društva životinja iste vrste. Treba naglasiti kako u spomenutih 'pet sloboda' nije uključeno temeljno pravo životinje - da živi bez iskorištavanja od strane čovjeka. Koncept 'pet prava' temelji se na minimalnim pravima svake životinje, kako bi u sustavu uzgoja, transporta i do predviđenog vremena klanja, što manje pobolijevala i ne bi umrla. Danas se koncept 'pet prava (sloboda)' proširio i na druga područja zaštite životinja, primjerice na životinje u zoološkim vrtovima i na kućne životinje. Tako se u hrvatskom Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi u članku 13. navode četiri temeljna prava životinja smještenih u objektima spomenutima u Pravilniku – da ne trpe glad i žeđ; da nisu izložene fizičkoj nelagodi i strahu; da su zaštićene od ozljeda i bolesti; da se nalaze u svojoj vrsti primjerenom okolišu. S pozicije prava životinja, treba naglasiti kako je koncept 'pet prava' proizašao iz potrebe poboljšanja uvjeta u kojima se drže životinje koje ljudi uzgajaju za hranu, a da je zahtjev za njihovom dobrobiti motiviran ekonomskim razlozima, ne etičkim. Riječ je o minimalnim pravima životinja unutar sustava gdje se njima manipulira i gdje su one u ropskom odnosu prema čovjeku. Predlažemo da Nacrt prijedloga zakona o zaštiti životinja ide u dva čitanja, kako bi se između čitanja raspravila i nadopunila rješenja i prijedlozi zainteresiranih strana u postupku. Podržavamo komentare: udruge "Mijau": Sve slobodnoživuće mačke trebaju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje; Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda; Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom; Prijatelja životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana žigosanja kopitara Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Neprofitni karakter skloništa za životinje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Pozitivna lista egzotičnih životinja Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Zoofilija Zabrana drobljenja živih pilića Članovi povjerenstava Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zatim da se zabrani: -držati pse stalno vezane ili ih držati u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora -držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' -spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka -bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje -korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara -držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja -čupanje perja živoj peradi, protivno odredbama Zakona -držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima -držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje -davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje -usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda -izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa -parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama -prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje -korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje -trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu -zlostavljanje životinja pucanjem u životinju ili izlaganjem životinja vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima i sl. -zajedničko držanje nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt." g. Slavena Reljića: "LIFE DINALP BEAR Hrvatski projektni tim Prof. dr.sc Đuro Huber Slaven Reljić, dr.vet.med Morana Zajec, prof. Zagreb, 08. rujna 2016. U ime projekta LIFE DINALP BEAR, Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama, predlažemo sljedeće dopune i izmjene nacrta novog Zakona o zaštiti životinja. Članak 4. (Pojmovi) 10. kućni ljubimci: Definicija je preširoka. Trebalo bi navesti koje životinje mogu biti „kućni ljubimci“, takozvana „pozitivna lista“. Mogu se nabrojati skupine (divljih) životinja ili definirati da to ne mogu biti „opasne životinje“ – koje treba nabrojati. 20. opasne životinje: Nigdje nema popisa vrsta koje se smatraju opasnim životinjama Članak 5. (Zabranjeni postupci) 24. Zabranjeno je držati dupine i ostale Cetacea. Jako dobro i važno. Treba dodati stavak s popisom drugih (strogo zaštićenih) vrsta koje je zabranjeno privatno držati, osim institucijama koje su registrirane za to (kao Zoološki vrtovi, Utočište za medvjede u Kuterevu). To znači zabranu držanja takvih životinja pravnim ili fizičkim osobama bez iznimke (npr. u ugostiteljskim objektima). U prvom redu medvjedi (svi Ursidae), ali i divlji Felidae (u prvom redu ris, ali i druge velike mačke), Canidae (u prvom redu vuk). Također se može proširiti na sve „opasne životinje“ – za koje nedostaje popis. Protivimo se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje“, time se otvara mogućnost da i neregistrirane pravne ili fizičke osobe ipak posjeduju strogo zaštićene vrste, te se protivimo bilo kakvoj drugoj mogućoj iznimci. članak 49. 3. Zaštita divljih životinja pronađenih izvan prirodnog staništa: Najbližem lovoovlašteniku se može nudite samo životinje koje su na popisu divljači, a ne sve divlje životinje. 4. Također treba odvojiti tretman „divljači“." Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
70 Petra Boras PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Slažem se sa svim prijedlozima koji su navedeni u zakonu o zaštiti životinja te se osvrćem isključivo na sljedeće prijedloge, točnije izmjene zakona: 1. Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno - mora li se išta nadodati, u 21. stoljeću, gdje postoje razni načini da se čovjek ugrije ili pak prikaže "imućnijim" 2. Zabrana ubijanja životinja u skloništima - riječ sklonište ne bi trebala biti vezana za riječ ubiti 3. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu 4. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa 5. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu - samo ljudska nekultura i nehumanost može podržavati ovakve odluke! 6. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva 7. Zabrana žigosanja kopitara 8. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - ako se može ijedna "praksa" usmrćivanja životinja istaknuti kao najokrutnija, definitivno bih istaknula ovo! Monstruozan čin zbog kojega životinje mogu i danima patiti, poljepljene i nemilosrdno ostavljene da se izvlače iz zamke i bore za vlastiti život vrijedan je osuđivanja! 9. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani 10. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja - ako se ne obustavi razmnožavanje kućnih ljubicama, agonija nikada neće prestati 11. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca 12. Trajno oduzimanje životinje - ako se dogodi jednom, dogodit će se i drugi put. Mislim da krajnja granica u ovom slučaju ne treba postojati te da, ukoliko se odugovlači sa spašavanjem neke životinje iz nehumanih uvjeta, pokazujemo sami sebi koliko ne poštujemo život kao takav. 13. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima - sramota i gađenje! 14. Neprofitni karakter skloništa za životinje 15. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - lokalna zajednica bi tebala biti obavezna izgraditi sklonište 16. Pozitivna lista egzotičnih životinja 17. Zabrana utrka pasa - zlostavljački način nadmetanja pojedinca 18. Zabrana kupiranja lovačkih pasa 19. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 20. Udomljavanje životinja nakon pokusa - nakon raznih mučenja, životinja bi trebala biti u prilici barem imati osiguranu potrebnu skrb i ljubav 21. Struke koje provode pokuse na životinjama 22. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima 23. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama 24. Zaštita glavonožaca 25. Zabrana obrednoga klanja 26. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja 27. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 28. Zoofilija 29. Zabrana drobljenja živih pilića 30. Članovi povjerenstava 31. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa 32. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
71 Dora Kosijer Gorički PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam zahtjeve Prijatelja životinja te tražim slijedeće izmjene: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zatim da se zabrani: -držati pse stalno vezane ili ih držati u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora -držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' -spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka -bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje -korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara -držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja -čupanje perja živoj peradi, protivno odredbama Zakona -držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima -držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje -davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje -usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda -izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa -parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama -prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje -korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje -trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu -zlostavljanje životinja pucanjem u životinju ili izlaganjem životinja vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima i sl. -zajedničko držanje nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Što se tiče slobodnoživućih mačaka zahtjevam da: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
72 Tina Grgurević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim oštrije kažnjavanje (oduzimanjem slobode, novčanom kaznom i društveno korisnim radom) svih sudionika u zlostavljanju kako domaćih tako i divljih životinja (pravnih i fizičkih osoba). Ono što je od velike važnosti jest PROVEDBA tih kazni - iz teorije u praksu, s papira u djelo - BRZO i EFIKASNO. To se odnosi na sve osobe, neovisno u kojim uvjetima žive, radi li se o selu ili gradu, neovisno o kojoj manjini se radi (npr. Romi). Kažnjavanje se odnosi i na osobe koje su na plaćenim državnim/gradskim pozicijama i koje su direktno ili indirektno odgovorne za zaštitu životinja i provedbu zakona: od ministara, gradonačelnika i njihovih pomoćnika, policije, šinterskih skloništa do veterinarske inspekcije i veterinara. Oni MORAJU ODGOVARATI PRED ZAKONOM u slučaju kada ne rade svoj posao u skladu sa zakonom. Nitko ne smije djelovati bez odgovornosti i sankcija za provedbu samovolje na štetu životinja i onih koji se bore za njihova prava i humani tretman. Odnosi se i na one koji svjesno ne prijavljuju zlostavljanje kada postoji dokaz da znaju za zlostavljanje. Pod zlostavljanjem smatram sve neprimjerene uvjete i odnos prema životinji koji štete njenom psihičkom i fizičkom zdravlju, domaće ili divlje, nečije ili ne: fizički uvjeti - držanje na lancu i u boksu bez redovne slobodne šetnje u pratnji čovjeka - držanje u improviziranim kućicama ili prostorijama koje ne pružaju zaštitu od vremenskih uvjeta i ostalih opasnosti - u prostorima u kojima se životinja ne može "ni okrenuti" - u vlažnim, prljavim i prostorima bez dovoljnog dotoka svjetlosti i zraka - bez redovne i dostatne svježe vode i primjerene hrane ostali uvjeti - sve aktivnosti i odnosi prema životinji koji nanose bol, strah i patnju - ne briga za zdravlje životinje kada je bolesna, ranjena i slično - zarađivanje na zlostavljanju životinja - od borbe pasa, konja izmoždenih do smrti, uzgajanje činčila za krzno, pet shopova koje ne drže u primjerenim uvjetima životinje za prodaju i koje ne brinu o njihovom zdravlju,... do UZGAJIVAČA životinja u svakakvim uvjetima koji zarađuju neprestanim razmnožavanjem životinja za prodaju u neprovjerene domove - fizičko zlostavljanje bilo koje vrste (od bolesnih kao što je zoofilija do udaranja životinje iz primitivne potrebe dokazivanja nadmoći nad njima/slabijima) - napuštanje životinje - kada se životinja ne traži ako je izgubljena ili ako se ne želi natrag ako je stradala u prometu - bolno označavanje vlasništva životinje (žigosanje, stavljanje "nanosnica" (primjer psa u Gunji), ...) - sakaćenje životinje bilo koje vrste (tradicija kao što je kupiranje ili čisto iživljavanje) - nehumano ubijanje u hranidbenu svrhu - nehumano ubijanje u svrhu samopromocije i pokazivanje moći - nehumano ubijanje radi vlastite komocije, lijenosti ili tradicije kao što je utapljanje mačića i štenaca - bilo koje vrsta mučenja životinja (namjerna ili nenamjerna) Tražim: - da se uvede zakon po kojem bi, onaj koji želi uzgajati neku vrstu životinje, MORAO OTVORITI FIRMU za taj posao, plaćati porez i koji bi se redovno kontrolirao. Svi ostali trebaju se strogo kazniti zatvorskom i/ili novčanom kaznom, ovisno o težini djela - da se zabrani korištenje životinja u svrhu zabave (tv show, cirkus, tradicijske fešte,...) - da se bilo kakvi pokusi na životinjama zabrane jer postoje puno bolji alternativni načini testiranja (lijekovi su se u inozemstvu počeli testirati na matičnim stanicama, a kozmetički i proizvodi u kućanstvu odavno imaju svoje provjerene alternativne metode). - da se eutanazija životinja tretira kao ubojstvo i strogo kazni VLASNIKA i VETERINARA ako je izvedena iz sljedećih uvjeta: - ako se vlasnik više ne može brinuti o njoj - jer je stradala u prometu a postoji realna očekivanja da će se životinja oporaviti - jer je dobio neželjene potomke životinje - jer je napuštena - jer kao napuštena ima rok za udomljenje - da se ne daje mogućnost zarađivanja na životinjama u azilima, skloništima, šinterajima i sličnim organiziranim prostorijama (njihovim udomljavanjem i/ili ubijanjem). Također tražim da sve osobe uključene u rad takvih prostora/organizacija strogo odgovaraju pred zakonom kada rade na štetu životinja. - zabranu izvoza životinja u strane azile, posebno ako nemaju zakonski ugovor sa stranim azilom i mogućnost da se kontrolira gdje se životinja udomljava. - primjerenu ali strogu kaznu za maloljetnike koji muče i ubijaju životinje (bez iznimke i o čijoj se djeci radi) - kažnjavanje VLASNIKA koji ne želi ili nije čipirao životinju te VETERINARA kod kojeg je životinja cijepljena (isto se odnosi i na upis ispravnih podataka sa čipa u bazu) - strogo kažnjavanje (zatvorskom i novčanom kaznom, društveno-korisnim radom te trajnim oduzimanjem licence, oružja i mogućnost posjedovanja drugog oružja) u slučaju krivolovstva, upotrebom oružja u vrijeme i na mjestu koje je nije po zakonu, blizu naseljenog mjesta, blizu područja koje ljudi koriste za šetalište ili piknik, UBIJANJE NAPUŠTENIH DOMAĆIH ŽIVOTINJA ili onih koji nisu na povodcu ČAK I AKO SE NALAZE NA LOVIŠTU - BOLJU SURADNJU I PODRŠKU državnih/gradskih tijela s udrugama - udrugama koje su aktivno kroz više godina u skladu sa zaštitom životinja pomagale kako životinjama, tako i svim građanima Republike Hrvatske preuzevši velik teret zbrinjavanja životinja na svoja leđa. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
73 Vlatka Lebinac Milinović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu držanja kopitara na vezu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu kopitara. 2. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma, bez obzira na teren. 3. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 4. Zabranu žigosanja kopitara. 5. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. 10. Zabranu pokusa na životinjama. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima. 12. Zabranu kupiranja pasa. 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. 18. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. 19. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
74 Dubravka Margaretić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu sljedećeg: • uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno • držanja i korištenja svih životinja u cirkusima • držanja životinja u ugostiteljskim objektima • trajnoga držanja pasa na lancu bez mogućnosti kretanja • džanje životinja u cikusu • utrke pasa • kupiranje lovačkih pasa • korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. • držanja dupina u zatočeništvu u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja • čupanje perja živoj peradi • nehumano ubijanje životinja koje služe za uzgoj • držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima • davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje • usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda • parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama • nekontrolirani uzgoj "rasnih" pasa, mačaka i ostalih životinja • prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje • korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje • trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu • prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova • sve vrste zlostavljanja životinja • ubijanje životinja u skloništima • trajno oduzimanje životinje onome tko zlostavlja ili ubije životinju jednom (i nemogućnost dobivanja životinje opet) Lijep pozdrav, hvala! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
75 Dunja Knežević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine, zabranu utrka pasa i držanja pasa na lancu, obveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima, uabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl., registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca, ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja, podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama), podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba, odgovorno skrbništvo za kućne životinje, podržavam zabranu zoofilije, podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje, podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, podržavam obaveznu kastraciju/sterilizaciju kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja, također, u člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja, zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja, zabrana žigosanja kopitara, zabrana prodaje i usmrćivanja živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani, podržavam zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, smatram da treba omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa, podržavam osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa, zabrana obrednoga klanja. zabrana drobljenja živih pilića, podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta, smatram da je potrebno uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi, uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
76 Jelena Krmpotić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu držanja kopitara na vezu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu kopitara. 2. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma, bez obzira na teren. 3. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 4. Zabranu žigosanja kopitara. 5. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. 10. Zabranu pokusa na životinjama. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima. 12. Zabranu kupiranja pasa. 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. 18. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. 19. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. 22. Zabranu korištenja konja i drugih životinja u radu, sportu ili drugim aktivnostima ako su premršavi (ocjene 1,2,3 po Henneke horse body condition scoring system), ozlijeđeni ili bolesni. Ograničavanje broja radnih sati za konje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
77 Karla Bodakoš PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu sljedećeg: • uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno • držanja i korištenja svih životinja u cirkusima • držanja životinja u ugostiteljskim objektima • trajnoga držanja pasa na lancu bez mogućnosti kretanja • džanje životinja u cikusu • utrke pasa • kupiranje lovačkih pasa • korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. • držanja dupina u zatočeništvu u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja • čupanje perja živoj peradi • nehumano ubijanje životinja koje služe za uzgoj • držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima • davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje • usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda • parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama • nekontrolirani uzgoj "rasnih" pasa, mačaka i ostalih životinja • prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje • korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje • trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu • prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova • sve vrste zlostavljanja životinja • ubijanje životinja u skloništima • trajno oduzimanje životinje onome tko zlostavlja ili ubije životinju jednom (i nemogućnost dobivanja životinje opet) Hvala! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
78 Andriana Kapelan Matjasic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Trazim da se: -zabrani eutanazija životinja u azilima -skloništa trebaju voditi neprofitne organizacije -da država u skladu sa stanjem u azilima i brojem nezbrinutih životinja izdvoji adekvatna i dostatna novcana sredstva za njihov rad -da se uvede Policija za životinje kako bi se životinje zaštitile od zlostavljača, a zlostavljanoj životinji bi se odmah pružila pomoć -zabrani uzgoj životinja radi krzna -zabrani testiranje na životinjama -zabrani trajno držanje životinja na lancu -da se uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje kućnih ljubimaca na ulicu -da se zabrani držanje životinja u cirkusima -uvede registar zlostavljaca zivotinja (trajni dosje) Podržavam prijedlog udruge Mijau iz Rijeke da bi slobodnoživuće mačke trebalo sterilizirati, obilježiti, očistiti od parazita, vraitit na stanište i brinuti o njima dajući im hranu i vodu i pružati im veterinarsku skrb Smatram da u škole treba uvesti obaveznu edukaciju o zaštiti životinja i na taj način od najranije dobi razvijati kod djece pozitivan odnos prema životinjama. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
79 Arian Pandža PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine, smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
80 Martina Mance PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim: 1. kazne za sve državne i lokalne institucije koje ne provode niti dosadašnji zakon, što se tiče zbrinjavanja napuštenih životinja, kao i za članove veterinarske inspekcije koji ne rade svoj posao. tražim zatvorske kazne za one koji su pod krinkom zaštite životinja izvukli profit. tražim da Ministarstvo poljoprivrede zatraži evidenciju svih skloništa o broju primljenih, usmrćenih i udomljenih životinja. tražim da počnete provoditi zakon. tražim da donesete zakon koji se zaista bavi zaštitom životinja, u čijim povjerenstvima ne bi sjedili uzgajivači činčila ili udruge za borbu bikova, jer to zasigurno NE spada zaštitu životinja. 2. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno 3. zabranu ubijanja životinja u skloništima, i ako ima mjesta, a bit će ga ako uvedete... 4. državni program besplatne kastracije za kućne ljubimce 5. ukinite odredbu kojom posjednik više od 9 pasa mora imati uvjete kao u skloništima, jer tako onemogućavate privremene udomitelje u spašavanju života 6. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu, kao i boksu 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva 8. Zabranu žigosanja kopitara 9. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, postoje toliko drugih humanih načina 10. Prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani 11. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 12. Trajno oduzimanje životinje i osnivanje Animal Police u Hrvatskoj 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 14. Neprofitni karakter skloništa za životinje 15. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa 16. Zabranu trgovine egzotičnim životinjama 17. Zabranu utrka pasa 18. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 19. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 20. Udomljavanje životinja nakon pokusa 21. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima 22. dozvolu ulaska u sklonište svim volonterima i građanima, bez ikakvih zabrana ili ograničenja 23. Obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama 24. Zaštitu glavonožaca 25. Zabranu obrednoga klanja 26. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja 27. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 28. Jasno navesti da zoofili kazneno odgovaraju 29. Zabranu drobljenja živih pilića 30. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, ali da sklonište ima neprofitni karakter 31. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 5. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
81 Ana Laura Kapetanovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
82 Ivana Pranić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu za sljedeće: - držanje pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora, - držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'', - spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka te uvođenje javno dostupnog registra zoofila, - korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), - držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja, - čupanje perja živoj peradi, - nehumano ubijanje životinja koje služe za uzgoj, - držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima, - držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje, - davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje, - usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, - izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, - parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama, - nekontrolirani uzgoj "rasnih" pasa, mačaka i ostalih životinja, - prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje, - korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje, - trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu, - prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova, - sve vrste zlostavljanja životinja, - ubijanje životinja u skloništima, - trajno oduzimanje životinje onome tko zlostavlja ili ubije životinju jednom (i nemogućnost dobivanja životinje opet). Hvala! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
83 Željka Štor PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Ovo su moji komentari na prijedlog zakona: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez ikakog produžetka roka. U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažem se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti. Skloništa bi morala biti ne profitna. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu. Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Uvesti visoke kazne za ljude koji se bave kućnim leglima za prodaju a nisu registrirani kao uzgajivači. Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Mogućnost izricanja trajne zabrane trebala bi biti u ovlasti veterinarnih inpektora. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Izričito se protivim ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Budući da je oglašavanje zapravo jedini način udomljavanja životinja, trebalo bi uvesti kazne za nepridržavanja istoga. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Napominjem da bi i tako unesrećena životinja trebala završiti u skloništu gdje je također obveza pružanja pomoći ozlijeđenoj životinju a za što također financiraju jedinice lokalne samouprave pa stoga ne čini dodatni trošak. Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Potrebna je zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Smatram da je potrebno osnovati poseban odjel pri Ministarstvu poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo koja će se baviti kućnim ljubimcima (Animal Police) koji ima ovlasti pregleda držanja životinja, provjere vlasništva, čipova, cijepljenja, intervencije vezane za prijave mučenja i zanemarivanja životinja, oduzimanja životinja, naplate kazni . Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
84 Nina Bobesić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu za sljedeće: 1. držanje pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora 2. držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' 3. spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka. Uvođenje javno dostupnog registra zoofila. 4. bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje 5. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) 6. držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja 7. čupanje perja živoj peradi, protivno odredbama Zakona 8. držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima 9. držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje 10. davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 11. usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 12. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima 13. parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama 14. prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje 15. korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje 16. trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 17. prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova 18. zlostavljanje životinja pucanjem u životinju ili izlaganjem životinja vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima i sl. 19. zajedničko držanje nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. 20. uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zakon o zaštiti životinja nema svrhu pogodovanja tvrtkama i pojedincima koji profitiraju na uzgoju i usmrćivanju životinja, nego propisuje zaštitu životinja sukladno dosad postignutim propisima o zaštiti životinja u drugim državama i etičkoj osviještenosti svojih građana. Također, prijelazno razdoblje od 10 godina bilo je i više nego dovoljno da se uzgajivači činčila, kojima je uzgoj činčila uglavnom dodatni izvor zarade, preusmjere na druge vrste proizvodnje, a ne da godinu i pol dana prije stupanja zabrane na snagu traže izmjenu Zakona zbog vlastitog propusta da poštuju Zakon. 21. ubijanje životinja u skloništima 22. Dosadašnji članak glasi:„Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti.2 (članak 57., stavak 4.) Predlaže se novi tekst „Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.“ Obrazloženje: Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Ima primjera poput azila „Udruge pobjede“ iz Osijeka, gdje se životinje ne ubijaju, nego ostaju u azilu do udomljenja (kojih je jako puno), što znači da je takva praksa moguća, ukoliko postoji volja. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već putem skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Nadalje, određivanje kratkog roka ne omogućuje udomljavanje životinje, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme. Iako je, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' ovim Prijedlogom propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
85 Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
86 Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
87 Marijana Matorić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana, tj strogo definirati i nadgledati obvezu oglašavanja životinja i zabranu eutanazije bez obzira na broj dana koje životinja provede u skloništu. Jači nadzor eutanazije i bolesnih životinja u skloništima. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni kako u RH, tako i van RH (na deklaracijama na hrvatskom). Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
88 Dijana Bačani PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA S ciljem napretka društva i humanijeg postupanja prema životinjama, podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja, a osobito smatram kako je potrebno zakonom zabraniti: 1. Uzgoj životinja za krzno, bez iznimke i odmah. Protivim se dodatnom produljenju za uzgajivače činčila!!! 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana. 3. Trajno držanje pasa na lancu (i treba jasno definirati što to znači!) 4. Testiranje bilo kakvih proizvoda na životinjama 5. Drobljenje živih pilića 6. Lovni turizam Dalje, država bi trebala 1. Financirati sterilizaciju i liječenje napuštenih pasa i mačaka 2. sufinancirati i ostale troškove oko skrbi do udomljavanja napuštenih pasa i mačaka - financijski podržavati neprofitna skloništa tipa „Udruga Pobjede“ iz Osijeka, kao i ostale registrirane udruge koje brinu o ničijim životinjama. 3. Bilo bi dobro kada bi država sufinancirala i sterilizaciju vlasničkih životinja, barem kod vlasnika slabijeg imovinskog statusa I još: - Strogo i dosljedno te još strože sankcionirati bilo kakvo nasilje nad životinjama (namjerno nanošenje bilo kakvih ozljeda, borbe životinja, ¨kupiranje pasa, držanje i korištenje životinja u cirkusima, iskorištavanje životinja kao radnu snagu, zoofiliju…), odnosno kazneno goniti počinitelje Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
89 Majda Maroh PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
90 Vesna Grabar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama 16. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 17. Obaveznu sterilizaciju i označavanje životinja u skloništima 18. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 19. Kažnjavanje jedinica lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa za životinje 20. Zabranu pokusa na životinjama 21. Trajno oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge za sve zlostavljače životinja i osobe koje su kažnjene zbog zanemarivanja svojih kućnih ljubimaca. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
91 Maša Riznić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama 16. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 17. Obaveznu sterilizaciju i označavanje životinja u skloništima 18. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 19. Kažnjavanje jedinica lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa za životinje 20. Zabranu pokusa na životinjama 21. Trajno oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge za sve zlostavljače životinja i osobe koje su kažnjene zbog zanemarivanja svojih kućnih ljubimaca. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
92 Ivana Balekić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA PODRZAVAM SVE PRIJEDLOGE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA KOJE JE IZNIJELA UDRUGA POBJEDE! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
93 Branka Brkić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim: 1.Zabranu ubijanja životinja u skloništima 2.Zabranu korištenja životinja u cirkusima 3.Zabranu uzgoja bilo koje životinje za krzno 4.Veće nadgledanje uzgajivača (zbog čestog zlostavljanja životinja koje žive u vrlo lošim uvjetima) 5.Velike kazne za zlostavljače životinja (zanemarivanje, fizičko zlostavljanje, korištenje životinja za borbe, ubijanje,..) 6.Zabrana vršenja pokusa na životinjama 7.Uvesti program u školi za edukaciju djece kako se treba postupati prema životinjama 8.Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima (ribe, ptice,..) 9.Zabranu kupiranja pasa 10.Uvođenje policije za životinje 11.Zabranu držanja životinja na lancima 12.Općenito veće nadgledanje svih životinja koje žive s ljudima (kućnih ljubimaca, domaćih životinja,..) 13.Zabranu držanja ptica u malim kavezima 14.Zabranu korištenja konja (i drugih životinja) za teže poslove (vučenje drva,..) Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
94 Branislav Radanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U svrhu unaprjeđenja zakona predlažem regulaciju držanja kućnih ljubimaca. Regulacija držanja u vidu broja kućnih ljubimaca a ponajprije broja napuštenih kućnih ljubimaca vršila bi se na način da bi vlasnici za one ljubimce koji su sterilizirani (do određene dobi životinje - struka mora potvrditi) bili oslobođeni plaćanja naknade dok bi vlasnici-uzgajivači za svoje nesterilizirane životinje plaćali određenu naknadu. Sve životinje moraju biti čipirane. Poseban naglasak bi se stavio na praćenje vlasnika-uzgajivača tj. čipiranja pomlatka. Uz gore navedene mjere u jednom trenutku bi većina životinja imala svoje poznato porijeklo. Na taj način znatno bi se smanjio broj napuštenih/neželjenih životinja, ujedno iz prikupljenih naknada moguće je financiranje rada udruga i skloništa za životinje koja bi vodila humanu brigu za životinje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
95 Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR U svakom slučaju ovo su dobri prijedlozi za "lokalno" provođenje nadzora, što se tiće komunalnih redara, no ovlasti su velike, a nigdje niti jedne rijeći o osposobljenosti, stručnoj spremi i drugim vještinama i znanjima koje bi trebao imati nadležni komunalni redar (koji je usput rećeno u manjim sredinama "Marica za sve", pa eto im još i nadzor nad uzgojem kučnih ljubimaca. Primljeno na znanje Jedinice lokalne samouprave propisuju općim aktima poslove komunalnog redarstva koje obavljaju komunalni redari. Ovim je Zakonom određeno da provedbom općih akata (iz područja komunalnog redarstva) iz članka 50. stavka 5., članka 52. stavka 5. te članka 64. stavka 6. ovoga Zakona provode komunalni redari. Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je, među ostalim, stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora.
96 Anita Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10.Obaveznu registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Oporezivanje uzgoja kućnih ljubimaca bez obzira bilo riječ o rasnim ili kućnim leglima 12. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima 13. Zabranu kupiranja pasa - kažnjavanje skrbnika nelegalno kupiranih pasa. 14. Uvođenje Policije za životinje i napokon ažurno naplaćivanje kazni za svako zlostavljanje, napuštanje, nečipiranje (nadležnih vetrinarskih stanica prvenstveno za ne uvođenje u registar!), zanemarivanje ili bilo kakvo drugo kazneno djelo nad životinjama. 15. Naplatom kazni omogućiti OBAVEZNU besplatnu sterilizaciju svim kućnim ljubimcima osim onih koji imaju uzgojnu dozvolu. 16. Oporezivanje uzgojnih dozvala 17. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 18. Aposlutnu zabranu spolnog općenja sa životinjama i adekvatno kažnjavanje iste. 19. Uvesti zakonsku odredbu kojom bi se omogućilo načiniti prijavu zlostavljanja, napuštanja i bilo kakvog drugog zlostavljanja životinja uz obaveznan izlazak educiranih policajaca za životinje i kaznenu prijavu po sili zakona za počinitelje uz naravno kaznu od minimalne godišnje plaće. 20. Skloništa za životinje mogu biti isključivo NEPROFITNA. Zabranu rada visokoprofitabilnih kill šinteraja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
97 Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR Ako vlasnici uzgajivačnica u skladu s odredbamo ovog Zakona trebaju biti osposobljeni za uzgoj i za to posjedovati određena znanja i dokument o osposobljenosti, zasigurno bi takve vidove edukacije i razinu znanja trebali imati i svi oni predstavnici tijela koa su uključena u provođenje nadzora i kontrole. Posebno to treba i navesti kod novih zakonskih rješenja poput nadležnosti komunalnih redara koji su jednom rečenicom ovlašteni za postupanje od nadzora nad provedbom općih akata, pa sve do nadzora uzgoja reguliranog Pravilnicima i Zakonima. Primljeno na znanje Jedinice lokalne samouprave propisuju općim aktima poslove komunalnog redarstva koje obavljaju komunalni redari te su odgovorne za njihovu edukaciju. Zakonom je određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora.
98 Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Razumijem potrebu svih nas koji se bavimo uzgojem malih životinja da humano komentiramo odredbe kojima se određuje postupanje sa životinjama koje završe u skloništu za životinje. No doista postavljam sebi i drugima pitanje koliko nas je spremno udomiti kućne ljubimce kojima prijeti usmrćenje zbog zakonom određenog roka koji su proveli u skloništu. O novcu koji se u iste svrhe koristi neću govoriti, no cifre su strašne, a siromaštvo sve prisutnije. Bojim se da naša pomalo lažna humanost može uzrokovati opću pojavu pasa lutalica (naravno i drugih životinja). Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
99 Petra Glavina PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je ubijanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
100 Tatjana Zajec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Pohvaljujem ovaj članak kao početak brige o prodanim i udomljenim životinjama te načinu da se stane na kraj krijumčarenju te sivom tržištu. Kako u Republici Hrvatskoj već godinama rade skloništa za životinje koja bez problema udomljuju životinje s ugovorima o udomljavanju te niti jedna osoba ne odbije dati na uvid osobne dokumente tako i ne postoji razlog da se isto ne provodi i u trgovinama koje životinje prodaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
101 Zoran Stanko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. U najvećoj mjeri podržavam stavak 4. ovog članka. Time bi se napokon barem malo približili standardu kakav ima Austrija gdje je držanje pasa na lancu zabranjeno. Ogroman broj ljudi u zabačenim selima drži ps na lancu samo kako bi služili za tjeranje lisica (čitaj - alarm za nepozvane goste) No, ovo bi moglo donijeti nove probleme s napuštenim životinjama jer će mnogo 'vlasnika' početi puštati svoje pse i time stvarati nove probleme. Rješenje za sve to je naravno čipiranje i steriliziranje gdje bi u jednu ruku znali tko je vlasnik 'odbjegle' životinje, a u drugu ne bi bilo novih štenaca. Često sam imao neugodnih iskustava a i svjedočio sam situacijama da se pse drži na lancu kraćem od jednog metra! Moja najveća bojazan je ta da bi se nakon stupanja na snagu ovog članka u mnogim selima usmrćivali psi jer vlasnici u strahu od kazne bi to vidjeli kao najjednostavnije rješenje (a ne npr postavljanje ograda, zatvaranja prostora i sl.) Nadam se da će se ovim zakonom uvelike poboljšati status svih životinja i da će se smanjiti broj nemilih scena koje svakodnevno izlaze na vidjelo. Primljeno na znanje Jedinice lokalne samouprave općim aktima propisuju uvjete i način držanja kućnih ljubimaca pa i s obzirom na to kad se i gdje mogu puštati psi koji se drže vezani. Svakako treba uzeti u obzir i obveze koordinacijskih radnih skupina iz članka 70. Zakona koje osnivaju područne (regionalne) jedinice samouprave te koje, između ostaloga, predlažu i sudjeluju u izradi uvjeta za držanje kućnih ljubimaca.
102 Hana Bobinac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu držanja kopitara na vezu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu kopitara. 2. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma, bez obzira na teren. 3. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 4. Zabranu žigosanja kopitara. 5. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. 10. Zabranu pokusa na životinjama. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima. 12. Zabranu kupiranja pasa. 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. 18. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. 19. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
103 Danijela Merkler PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
104 Sanja Pejčić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja životinja radi krzna 2. Zabranu eutanazije pasa u skloništima 3. Kazne za lokalne zajednice koje ne grade skloništa 4. Uvođenje trajnog oduzimanja i zabrane držanja životinje zlostavljačima 5. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 6. Strogo kažnjavanje u slučajevima borbe životinja 7. Strogo kažnjavanje zoofilije 8. Zabranu držanja pasa na lancu 9. Uvođenje Policije za životinje 10. Zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Lovcima naložiti edukaciju o postupanju sa životinjama. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
105 Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U članku 5. na nekoliko mjesta se spominju sportska natjecanja, izložbe, smotre natjecanja ili predstave što još jednom potvrđuje potrebu uvrštavanja pojma koji bi objašnjavao uzgoj malih životinja (kućnih ljubimaca) uzgojenim upravo s tim ciljem. (objasnio sam u komentaru članka 4. ovog Zakona). Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
106 Hana Bobinac ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
107 Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE U članku 4 u kojem se tumači značenje pojedinih pojmova iz ovog Zakona nigdje se ne spominju životinje koje uzgajatelji drže i uzgajaju isključivo radi izlaganja istih na smotrama i izložbama, dakle sa istima se natjeću. U stavku 10. istog člankaobrazlaže se da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zanimanja za te životinje. Predlažem da se u isti članak stavi novi pojam koji bi objasnio držanje životinja koje se izlažu i sa kojima se njihovi posjednici natječu. Obrazloženje: Predstavljam Hrvatski savez udruga uzgajatelja malih životinja koji kroz 76 udruga članica okuplja oko 5.000 uzgajatelja malih životinja (golubova, ukrasne i vodene peradi, kunića, ptica i drugih malih životinja). Naši članovi drže i uzgajaju male životinje, a svoj uzgoj prikazuju na različitim smotrama i izložbama malih životinja, dakle hobistički se bave uzgojem malih životinja koje nisu namjenjene prodaji (nekomercijalni uzgoj). Kako naši uzgajatelji u uzgoju posjeduju tri i više jedinki ženskog spola dužni su registrirati uzgajivačnice. Kako ovaj Zakon, a i drugi propisi poznaju samo uzgoja kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji, jednostavno u skladu sa prijedlogom ovog Zakona mi nismo u mogućnosti registrirati svoje uzgajivačnice. Ovi su podaci provjerljivi jer na stranicama Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja možete vidjeti izložbeni kalendar gdje na jednom mjestu imate podatke o tridesetak manjih ili većih izložbi na kojima sudjeluju naši uzgajatelji. Dosadašnji naćin evidentiranja našeg uzgoja kod nadležnih tijela nije dobro zakonsko rješenje jer smo evidentirani po istom modelu kao i poljoprivrednici koji se bave uzgojem stoke, što neme nikakve veze sa našim stvarnim modelom uzgoja. Primljeno na znanje Člankom 4. stavkom 1. točkom 11. ovoga Zakona određeno je da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje te uzgoj životinja u svrhu izlaganja istih, a bez financijske koristi tj. prodaje životinja znači da su to kućni ljubimci. Ako se životinje prodaju potrebna je registracija uzgoja odnosno evidentiranje vlasnika istih. U skladu s propisima iz područja veterinarstva sva natjecanja su pod nadzorom veterinarske inspekcije.
108 Udruga Pobjede OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. (3) 3. Koji su to različiti postupci? Primljeno na znanje U članku 10. stavku 3. Zakona određeno je da životinje može usmrtiti samo veterinar ili stručno osposobljeni veterinarski tehničar pod nadzorom veterinara, osim u slučajevima, između ostalog, kod usmrćivanja životinja za korištenje njihovih organa, tkiva i trupova u svrhu provođenja različitih postupaka ili u svrhu obrazovanja. Različiti postupci su postupci koji se u svrhu znanstvenih istraživanja provode na tkivima, organima i trupovima životinja usmrćenih u tu svrhu te se time poštiva načelo smanjenja broja korištenih životinja u pokusima, s obzirom da se umjesto živih životinja koriste organi, tkiva i trupovi puno manjeg broja životinja za istraživanje.
109 Udruga Pobjede OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. (3) Tko smije usmrtiti životinju u ovim slučajevima? Na koji način, pod kojim uvjetima? Primljeno na znanje Životinju koja se koristi u znanstvene svrhe ili svrhe obrazovanja smije usmrtiti za to osposobljena osoba na način i pod uvjetima koji su propisani Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe koja je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe.
110 Snježana Črnjević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Podržavam zabranu uzgoja životinja zbog krzna i protivim se dodatnom produljenju za uzgajivače činčila. Zašto im dati još jednu godinu u kojoj će oderati sve što još mogu i tako još dodatno zaraditi? Ako su svi imali deset godina za prolagodbu, zašto tih 20-ak odmetnutih sada dobiva nagradnih godinu dana? 2. Tražim zabranu ubijanja pasa u skloništima, jer to prije svega nije eutanazija. Eutanazija je iz samilosti, kada nema drugog rješenja, kada se životinja tako rješava patnje i boli. A to svakako nije ubijanje nakon 60 dana boravka u skloništu. Ubiti zdravu životinju ispod je svih civilizacijskih standarda koje smo dosegli. Ubijanje zdravih životinja u skloništima motivirano je samo zaradom i ne može se ničim opravdati. 3. Skloništa moraju biti neprofitna i bez ubijanja. Samo tako motiv za brigu o životinjama neće biti novac i zarada već humanitarni rad. I samo tako novac lokalnih zajednica koji se troši na cijepljenje i čipiranje neće biti potrošen uzaludno, jer životinja se udomljava a ne ubija. Podržavam obaveznu kastraciju u skloništima, ali i obaveznu kastraciju za sve one koji se ne bave uzgojem pasa. 4. I dalje nema kazni za lokalne zajednice koje ne grade skloništa. Čemu onda odredba da su upravo one obvezne to napraviti kad ih se zbog nepoštivanja odredbe ne može kazniti? 5. Odredba da onaj tko ima devet i više pasa mora zadovoljavati uvjete kao za skloništa vodi samo još većem broju napuštenih životinja na ulicama. Pogotovo jer se ni danas ne kažnjava one koji životinje napuštaju. Uz to, odrediti nekome koliko će imati pasa je i protuustavno. 6. Istovremeno, uzgajivačima se ne postavljaju nikakvi uvjeti, a oni s tri ili manje rasplodnih kuja i dalje ne moraju imati niti registriranu uzgajivačnicu. Što znači da na svoju zaradu ne plaćaju čak ni porez. 7. Protivim se držanju pasa na lancu. 8. Smatram da je pogrešno da jedinice lokalne samouprave propisuju uvjete držanja kućnih ljubimaca. To se može napraviti jedinstvenim pravilnikom koji će vrijediti u cijeloj zemlji. 9. Podržavam zabranu izvlačenja trupaca iz šume uz pomoć konja, ali bez odredbe da se to može tamo gdje ne postoji drukčije rješenje. Ovakva odredba pogodna je za zloupotrebe. 10. Tražim uvođenje trajnog oduzimanja pasa zlostavljačima i trajnu zabranu držanja pasa istima. Jednako tako, protivim se mogućnosti da se oduzeti pas ubije. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
111 Marijeta Bradić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
112 Martina Vujanić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zalažem se zza zabranu eutanazije životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana, te za zabranu držanja životinja na lancu, isto tako trebalo bi zabraniti stalno držanje životinje u boksevima, jer takvo postupanje dovodi do agresivnosti životinje. Fizičkim osobama trebalo bi zabraniti uzgoj životinja radi stvaranja novog legla. Smatram da bi se trebalo zakonom propisati obavezna sterilizacija i kastracija kućnih ljubimaca i tako kontrolirati stvaranje novih legla te bi tako bilo i manje napuštenih životinja. Podržavam uvrštavanje u zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima te smatram da bi se trebalo potpuno zabraniti kupiranje ušiju i repova bez obzira na vrstu pasa. Zalažem se za zabranu uzgoja životinja radi krzna. Smatram da bi se trebale provoditi kontrole te tako onemogućiti neodgovornim vlasnicima držanje životinja na nepropisan načn. Zalažem se za zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
113 Kristina Rakić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila i drugih životinja za krzno. Protivim se prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave: pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama 12. Uvođenje policije za životinje 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Predlažem i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija kućnih životinja (iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika) 9. TRAJNO, a ne privremeno oduzimanje zlostavljane/zanemarivane kućne životinje 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana maceracije 19. Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta 20. Edukacija djece o pravima životinja 21. Uvođenje vegetarijanskih obroka u javne ustanove Podržavam i prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje; slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda; zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
114 Dina Dehni Sow PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Uvesti zakonsku odredbu kojom bi se omogućilo načiniti PRIJAVU NADLEŽNOJ INSTITUCIJI U SLUČAJU KADA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NE IZVRŠAVA SVOJE ZAKONSKE DUŽNOSTI SPRAM ŽIVOTINJA. S TIME U SKLADU KAZNENE MJERE ZA ISTO. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
115 Udruga Pobjede PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA (2) 34. Držanje životinja u ugostiteljskim objektima...Smatramo da ne treba dozvoliti držanje životinja u svrhu ukrašavanja prostora. Ako se planira omogućiti držanje životinja u ugostiteljskim objektima to treba biti tretirano kao držanje kućnih ljubimaca i na vlasnika/posjednika životinje treba primjenjivati članke/odredbe o zaštiti kućnih ljubimaca. Ovako (ne)definiran članak (npr. koji/kakvi su to primjereni uvjeti?) ostavlja prostor za različite zlouporabe i različite (osobne) interpretacije zakona. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
116 Svjetlana Prodanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu maceracije (ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije je nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata) 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Zabranu borbi bikova 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Zabranu pokusa na životinjama 21. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja i to odmah te ih uvesti u registar zlostavljača životinja 22. Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 23. Zabranu spolnog odnosa čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka. Uvođenje javno dostupnog registra zoofila. 24. Zabranu bacanja petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje 25. Zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima u svrhu prikazivanja javnosti 26. Zabranu držanja domaćih životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora 27. Zabranu usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 28. Zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Lovcima naložiti edukaciju o postupanju sa životinjama. 29. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa te propisivanje visokih kazni jedinicama lokalne samouprave koje još nisu osnovale sklonište 30. Osnovana skloništa moraju biti neprofitnog karaktera 31. U Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrstiti osobu koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 31. Zabraniti lovni "turizam". 32.Zabraniti lov lukom i strijelom i svim drugim oružjem i oruđem koje životinji uzrokuje dugu patnju. 33.Krivolovcima propisati strože kazne. 34. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 35. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 36. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 37. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 38. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 39. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 40. Kazniti visokom kaznom veterinarske organizacije koje još uvijek ne provode obvezno mikročipiranje te ne unose obvezne podatke o vlasnicima pasa u Lysacan Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
117 Udruga Pobjede PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA (2) 8. Utrke pasa...Treba biti jasno da su zabranjene sve utrke (osim eventualno onih koje su izričito dozvoljene). Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
118 Udruga Pobjede PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA (2) 5. Obučavanje životinja za borbe...Čak i kada bi to (natjecanja bikova) bila tradicija na našim područjima to nije razlog/opravdanje da se takvu praksu dozvoli. Postoje mnogi običaji i tradicije u različitim kulturama koji su okrutni i krše ljudska prava, prava žena i sl. i one se mijenjaju/zabranjuju i trebaju se mijenjati/zabraniti kao dio civilizacijskog napretka. Naš prijedlog teksta: …Zabranjeno je (...) "organizirati sve oblike natjecanja životinja koja nisu izričito dozvoljena ovim zakonom." Treba naći način kako zabraniti različite vidove eksploatacije životinja kroz različite oblike organiziranih natjecanja. Primjerice, mogli smo svjedočiti fotografijama natjecanja gdje se konje grubo prisiljava da vuku teške trupce… Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
119 Udruga Rea PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Kao udruga koja se unatrag tri godine bavi udomljavanjem i spašavanjem napuštenih pasa i mačaka s ulice u manjoj urbanoj sredini (grad Samobor i okolica), iz vlastitog iskustva došli smo do sljedećih zaključaka i prijedloga; 1. Smatramo da je neophodno zabraniti držanje pasa na lancu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu psa, prije svega zbog etičkih razloga, a na koncu i zbog psihološkog efekta na životinju. U krajnjem slučaju nužde, boks bi zapravo trebao biti pregrađen dio dvorišta u kojem je psu osiguran prostor za normalno kretanje. 2. U potpunosti podržavamo članak koji navodi da je odgovornost jedinica lokalne samouprave zbrinjavanje napuštenih životinja na njihovom području, što uključuje kastraciju, troškove liječenja te držanja napuštenih životinja do udomljavanja u adekvatnom prostoru, drugim riječima osnivanje NO KILL skloništa ili azila. 3. Država odnosno jedinica lokalne samouprave bi trebala omogućiti osnivanje i financiranje NO KILL skloništa. Suradnjom s volonterima i udrugama moguće je na taj način djelomično ostvariti kvalitetno rješenje problema napuštenih životinja. 4. Država bi trebala jasno definirati tko je nadležan u slučaju kršenja zakona o zaštiti životinja izaći na teren; policija, veterinarska inspekcija, lokalna veterinarska stanica? 5. U slučaju smrti vlasnika životinje, ista se nasljedstvom mora prebaciti u vlasništvo nasljednika kao i sve druge obaveze vezane za tu životinju ili životinje; drugim riječima, nasljednik uz kuću nasljeđuje i psa ili mačku u vlasništvu pokojnika te je dužan skbiti o istoj, ili joj pronaći novi dom. 6. Čipiranje mora postati obavezno za sve pse i mačke te veterinari ne smiju dozvoliti nijednoj nečipiranoj životinji da napusti ordinaciju bez čipa odnosno potvrde o pripadnosti. U slučaju napuštene životinje, može se čipirati na privremenog vlasnika npr. udrugu. 7. Trebalo bi uvesti zakonski obaveznu kastraciju odnosno sterilizaciju životinja za sve fizičke osobe koje nemaju prijavljenu uzgajivačnicu na državnoj razini. Na taj se način spriječavaju neželjena kućna legla, nekontrolirano parenje pasa i mačaka za ilegalnu prodaju te se smanjuje broj napuštenih životinja. 8. Kazne za kršenje zakona o dobrobiti i napuštanju životinja moraju se provoditi sustavno i bez iznimke te bi trebale biti povećane. Također predlažemo uvođenje maksimalne kazne u trajanju od pet godina zatvora za slučajeve teškog zlostavljanja i usmrćivanja životinja. 9. Predlažemo sastavljanje Registra zlostavljača životinja te zabranu držanja životinja istima, kao i na mjestu njihovog prebivališta, uz omogućen pristup Registru registriranim udrugama za udomljavanje i zaštitu životinja. 10. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. 11. Obavezan razmak između legala iste kuje ili mačke u trajanju od minimalno jedne godine, kod registriranih uzgajivača. 12. Jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati dovoljno adekvatno zaštićenog prostora na kojemu ljubimci mogu biti slobodno pušteni, naročito u dijelovima RH koji su u vrijeme turističke sezone bogato posjećeni. 13. Predlažemo da bi jedinice lokalne samouprave u dogovoru s lokalnim udrugama za zaštitu životinja trebale organizirati i financirati projekte sterilizacije slobodnoživućih mačaka u svrhu smanjenja uličnih mačaka. Kao građani koji aktivno sudjeluju u suživotu sa raznim životinjama, smatramo da bi cjelokupan odnos prema njima trebao biti mnogo adekvatniji te da bi ga trebalo regulirati na državnoj razini. Iz tog razloga podržavamo donošenje ovog zakona sa sljedećim komentarima; 1. Zabrana uzgoja i držanja životinja za krzno u RH. 2. Zabrana uvoza životinja za krzno u RH. 3. Zabrana testiranja kozmetičkih proizvoda na životinjama, kao i zabrana uvoza sastojaka testiranih na životinjama, u RH. 4. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 5. Zabrana prodaje životinja u trgovinama specijaliziranima za prodaju opreme i hrane za životinje te uvođenje regulative kojom će kupovina malih životinja (riba, ptica, glodavaca, egzotičnih životinja itd.) biti omogućena isključivo od strane registriranih uzgajivača u njihovom prostoru. 6. Zabrana držanja životinja u izložbene i promotivne svrhe u trgovinama, ugostiteljskim objektima i sličnim javnim prostorima. 7. Zabrana držanja životinja na javnom prostoru u svrhu animacije posjetitelja na blagdanskim sajmovima i sličnim događanjima. 8. Zabrana korištenja konja, ponija i magaraca u svrhu plaćene animacije jahanja i bilo kojeg oblika zarade ukoliko nije registriran konjički klub. 9. Uvesti maksimalno dozvoljenu satnicu prilikom koje životinja može biti korištena u svrhu animacije navedene u prethodnoj točci od strane registriranog kluba. 10. Ukinuti zoološke vrtove u RH po uzoru na napredne zemlje članice Europske unije koje isto čine smatrajući da je takav oblik držanja i pokazivanja životinja nehuman, zastario, moralno neispravan te ponižavajuć za životinje. Životinjama iz divljine nije moguće osigurati adekvatne životne uvjete u okvirima mogućnosti jednog prosječnog zoološkog vrta, budući da im je potreban iznimno velik prostor za kretanje, da je većina životinja društvena, a u zoološkim vrtovima su najčešće jedinke svoje vrste, te navedeno ne ovisi o tome je li životinja rođena u zatočeništvu ili nije. 11. Svaki uzgajivač bi trebao osigurati minimalno 10 kvadrata životnog prostora po životinji, drugim riječima; trebalo bi kontrolirati broj životinja koji uzgajivač može posjedovati u odnosu na kvadraturu zemljišta odnosno prostora na kojemu životinje borave. 12. Dopustiti pristup ljubimcima u javni prijevoz, kao i javni prostor, uz odgovarajuću opremu (brnjica i povodac za pse, transporter za mačke i male životinje). 13. Zabrana korištenja bodljikavih žica i ograda na prostorima koji graniče sa šumom. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. Smatramo takvu praksu nazadnom, zastarjelom i nehumanom. 18. Uvođenje zatvorske kazne od minimalno pet godina za organizaciju, sudjelovanje i učestvovanje borbama pasa i drugih životinja, kao i za uzgoj i držanje životinja u svrhu borbe. 19. Edukacija građana o dobrobiti životinja na svim razinama; u vrtićima, školama, putem javnih tribina i predavanja te poticanje podizanja svijesti o životinjama kao dijelu ljudskog društva, a ne samo vlasničkim objektima i potrošnom materijalu. Predlažemo suradnju nadležnih ministarstava u svrhu osmišljanja edukativnih programa za navedeno. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
120 Jasna Štih Kapetanić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama 16. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništu 17. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 18. Kažnjavanje jedinica lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa za životinje 19. Zabranu pokusa na životinjama 20. Trajno oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge za sve zlostavljače životinja i osobe koje su kažnjene zbog zanemarivanja svojih kućnih ljubimaca. 21. Zabrana oglašavanja prodaje životinja neregistriranih uzgajivača, stroga kontrola istih, te drakonsko kažnjavanje za držanje i uzgoj životinja u neprimjerenim uvijetima 22.da se skrbnicima za devet pasa i više pasa ne uvjetuju zahtjevi kao za skloništa, odnosno prilagodba tih uvjeta za privremene skrbnike i sl. 23. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 24. Edukacija djece od vrtićke dobi o pravima životinja Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
121 TENA KOVAČ PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U potpunosti se slažem s prijedlozima Udruge Prijatelji životinja, a koji su slijedeći: - Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno - Zabrana ubijanja životinja u skloništima - Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu - Devet pasa i uvjeti kao za skloništa - Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu - Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva - Zabrana žigosanja kopitara - Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani - Kontrola razmnožavanja kućnih životinja - Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca - Trajno oduzimanje životinje - Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima - Neprofitni karakter skloništa za životinje - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - Pozitivna lista egzotičnih životinja - Zabrana utrka pasa - Zabrana kupiranja lovačkih pasa - Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca - Udomljavanje životinja nakon pokusa - Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima - Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama - Zaštita glavonožaca - Zabrana obrednoga klanja - Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja - Zabrana držanja dupina u zatočeništvu - Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... - Zabrana drobljenja živih pilića - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... - Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Stručno mišljenje dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., o korištenju uređaja i naprava kojima se u obliku kazne utječe na kažnjavanje životinja može se pročitati ovdje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
122 Davor Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. OSTALE POZITIVNE ODREDBE: Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Zabrana žigosanja kopitara Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Udomljavanje životinja nakon pokusa Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Struke koje provode pokuse na životinjama Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Zaštita glavonožaca Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
123 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Koordinacijske radne skupine kao novina koja bi trebala pridonijeti primjeni odredbi o skloništima na lokalnoj razini je dobra. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
124 Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
125 Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Obvezno postrožiti kažnjavanje zlostavljača životinja! Osim novčanih kazni, te kazni zatvora (koje se moraju početi provoditi i postrožiti), zlostavljače treba uputiti na psihijatrijsko liječenje, takvi su ljudi opasni za okolinu, kako za životinje tako i za ljude! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
126 Anja Pejaković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam : -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno -Zabranu kupiranja lovačkih pasa -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. -Obavezno označavanje u skloništima ,ali NE i sterilizaciju osim ako VLASNIK to želi,dakle ne sterilizacija SVIH -Zabranu trajnog držanja pasa na lancu - Zabranu ubijanja u skloništima -Zabranu usmrćivanja ako ima mjesta u skloništu - Zabranu Žigosanja kopitara - Zabranu zamki s ljepilom -Zabranu prodaja u trgovinama živih riba -Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca -Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu -Zabranu zoofilije - Zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu - Zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja - Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - Obveza oglašavanja za udomljavanje -Trajno oduzimanja životinje (prilikom zlostavljanja i sl.) - Neprofitni karakter skloništa za životinje - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - Zabranu utrka pasa sa negativnim ciljem,mučenjem... - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa - Zabranu korištenja naprava za kaznjavanje napustenih zivotinja - Zabranu hvatanja i usmrcivanja glodavaca ljepilom -Udomljavanje nakon pokusa -Zabranu struka koje provode pokuse na zivotinjama - Obvezu pružanja pomoći -Zabranu obrednog klanja -Zabranu drobljenja zivih pilica -Članove povjerenstava - Zaštitu glavonožaca -Zabranu borbi bikova - Zabranu dupina u zatočeništvu -Zabrana maceracije -Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Predlažem : zabranu kontrole razmnožavanja životinja Smatram da je život život i da je on jednako vrijedan neovisno o vrsti živoga bića.Da životinje imaju sposobnost glasati i određivati zakone kako se ponašati prema nama,što mislite što bi željeli? Bi li te naše lijepe,jadne životinje bile okrutne poput ljudi koji ih želi ubiti? Bi li željele iskorištavati čovjeka radi vlastite dobiti unatoč tome što se čovjek pati,fizički iscrpljuje i zadobiva rane i boli ? Kada bi životinje imale savjest kao što imaju ljudi, bi li ga imale onda kada bi zanemarivale ljude ,ponižavale i podcjenjivale ? Taj pas,ta mačka,taj konj...Te sve životinje ste mogli biti upravo i VI! ,I JA ,i BILO TKO od nas! Nitko od nas nije sam stvorio pojam ŽIVOT.Zašto bi itko od nas imao pravo ugrožavati tuđi život? I životinje ŽIVE!Čemu to sve? Zar vam nije žao udariti tu malenu životinju koja je fizički slabija od vas ? Također,znam da su neke životinje ,primjerice kokoš ili svinja,tu da odhrane ljudsku populaciju jer je čovjećanstvu potrebno meso.To je uredu.No,one životinje,koje nisu tu da bi nas UISTINU ODHRANILE,zašto ih mučiti? Zašto mučiti i svinju ili kokoš ili ribu prije nego dođe vrijeme za objed? Zašto ne podijeliti komad kruha na dva djela prilikom sretanja gladnog čovjeka i gladnoga psa? Zašto zanemarivati? Zašto ne biti čovjek? Čemu mučenje životinja zbog njegovog ponašanja? Razumijem i podržavam vezanje ili cijepljenje BIJESNOG psa koji uistinu može ozlijediti,ali ne razumijem i ne podržavam zlostavljanje i mučenje zaigranog psa koji samo traži pažnju,igru ,društvo.Što on zna?On je samo razigran!Zar je to zaslužio? Ne shvaćam zašto bi se sterilizirale sve životinje u skloništu.Ima ih svugdje,no smatram ukoliko bi se kastrirale sve po redu došao bi dan i kada se više nebi razmnožavale.Zar želite ugasiti tu ljepotu života?Zar niste nimalo sretni ukoliko vidite životinju pored sebe? Zar vam nije u srcu toplu kada je maca koja vas je srela puna radosti i ljubavi ukoliko bi se mazila baš s vama?Zar vam ne poprave dan? Zar se niste zapitali odakle i kako je nastao svijet odnosno život?Zar mislite da ste vlasnici životinja?Zar mislite da ste vlasnici drugoga života!??!?Ne!Niste! Imam još mnogo mišljenja o ovoj temi ,no za kraj ću reći samo jedno : Svaki ŽIVOT je ŽIVOT i svačiji ŽIVOT JEDNAKO VRIJEDI! Živjele životinje,igrale se ,uživale ,i imale svu ljubav ovoga svijeta.Pozdrav svim životinjama i ljudima koji ih vole i cijene kao što ih cijenim ja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
127 Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
128 Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
129 Svjetlana Čolak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Skloništa u RH moraju biti NO KILL !!! 2. Registar zlostavljača životinja s posebnim naglaskom na osobe koje održavaju borbe pasa !!! 3. Trajna zabrana posjedovanja životinja osobi upisanoj u taj registar kao i bilo kome tko na bilo koji način muči životinju !!! 4. Umreženost svih nadležnih ministarstava, PU, skloništa, veterinarskih stanica, inspektorata ... u svrhu što efikasnijeg djelovanja !!! 5. Zabraniti "samaraše" !!! Odmah! Sad! 6. U članak 51. uvrstiti zabranu ostavljanja pasa u automobilima na visokim temperaturama!!! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
130 MARIJANA MALEŠEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U nekoliko točaka ću navesti što je sve nužno promijeniti: 1. Potrebno je drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. 2. U svim županijskim središtima potrebno je formirati službu za spašavanje i zaštitu životinja, takozvanu "Animal police", po uzoru na mnoge razvijene zemlje. Ta služba bi trebala imati neke ovlasti policije kako bi mogla kažnjaviti sve prijestupnike zakona o zaštiti životinja, oduzimati prijestupnicima zlostavljane i zanemarivane životinje te zbrinjavati ih u svojim postajama koje bi sadržavale stacionare i u kojima će im biti pružena sva potrebna veterinarska skrb sve do novog udomljenja. Policija za životinje redovito bi bila na terenu kako bi samoinicijativno i na dojave građana spašavala napuštene životinje i pružila im pomoć. 3. Ono što je najpotrebnije i što će se reflektirati na buduće naraštaje je temeljita edukacija o odnosu prema životinjama i okolišu. Građani nisu dovoljno educirani i osviješteni o tome kako treba postupati prema životinjama, o pitanjima etike i brige za životinje, o tome kako postupati kada se naiđe na napuštenu, zanemarivanu ili ozlijeđenu životinju te svoje neznanje i navike prenose na nove naraštaje. Mislim da je nužno da se u školama i vrtićima od najranije dobi u obliku obaveznog predmeta uči upravo o ovom segmentu. 4. Životinje koje borave vani obavezno bi trebalo sterilizirati radi sprječavanja nekontroliranog razmnožavanja. Isto tako bi država trebala subvencionirati steriliziranje s obzirom da to nisu mali troškovi. 5. Hrvatskoj su hitno potrebna takozvana "no kill" skloništa, skloništa u kojima se životinje nakon isteka roka ne usmrćivaju jer je usmrćivanje životinja iz tog razloga potpuno neetično. U svim postojećim skloništima potrebno je ukinuti rokove za usmrćivanje tj. zabraniti usmrćivanje zdrave životinje. 6. Treba strogo zabraniti vezanje životinje na lanac ako se već nalazi u ograđenom prostoru. Osim što je to mučenje životinje i ograničavnje njenog slobodnog kretanja, to potiče i agresivno ponašanje životinje. 7. Potrebno je zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. Često svjedočimo tome kako psi u te svrhe dane u ograđenim prostorima provode sami, bez ikakvog zaklona od vremenskih neprilika i vrućine, a često i vezani na lanac. 8. Potrebno je i ograničiti broj životinja koje fizička osoba smije imati u vlasništvu kako bi se spriječili slučajevi u kojima ljudi nagomilavaju životinje pa ih onda zanemaruju ili ne steriliziraju pa se one nekontrolirano razmnožavaju, 9. Fizičkim osobama potrebno je zabraniti da uzgajaju životinje samo radi stvaranja novih legla i prodaje istih. 10. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. 11. Držanje životinja u Zoo samo i isključivo u objektima koji oponašaju njihova prirodna staništa.Ukoliko to nije moguće ne dopustiti držanje takvi životinja. 12. Uvesti zakon da životinje u vlasništvu nisu samo imovina već živa bića sa osjećajima. 13. Postrožiti uvjete u kojima se drže životinje namjenjene za ljudsku prehranu ( da nisu skućene u prostorima, da imaju humane uvjete za život, obavezan izazak iz nastambi u kojoj borave, odgovarajuću hranu i vodu).Također strogo i redovito kontrolirati uvjete u kojima se životinje drže i uvesti velike kazne za neprimjereno držanje i obavezno oduzimanje životinja u tom slučaju. 14. Zabraniti držanje životinja u cirkusima i zabraniti njihov dolazak iz drugih država u Republiku Hrvatsku. 15. Svako zanemarivanje, zlostavljanje i držanje životinja u nehumanim uvjetima kazniti momentalnim oduzimanjem istih i velikim novčanim kaznama. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
131 Anja Pejaković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Podržavam : -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno -Zabranu kupiranja lovačkih pasa -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. -Obavezno označavanje u skloništima ,ali NE i sterilizaciju osim ako VLASNIK to želi,dakle ne sterilizacija SVIH -Zabranu trajnog držanja pasa na lancu - Zabranu ubijanja u skloništima -Zabranu usmrćivanja ako ima mjesta u skloništu - Zabranu Žigosanja kopitara - Zabranu zamki s ljepilom -Zabranu prodaja u trgovinama živih riba -Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca -Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu -Zabranu zoofilije - Zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu - Zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja - Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - Obveza oglašavanja za udomljavanje -Trajno oduzimanja životinje (prilikom zlostavljanja i sl.) - Neprofitni karakter skloništa za životinje - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - Zabranu utrka pasa sa negativnim ciljem,mučenjem... - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa - Zabranu korištenja naprava za kaznjavanje napustenih zivotinja - Zabranu hvatanja i usmrcivanja glodavaca ljepilom -Udomljavanje nakon pokusa -Zabranu struka koje provode pokuse na zivotinjama - Obvezu pružanja pomoći -Zabranu obrednog klanja -Zabranu drobljenja zivih pilica -Članove povjerenstava - Zaštitu glavonožaca -Zabranu borbi bikova - Zabranu dupina u zatočeništvu -Zabrana maceracije -Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Predlažem : zabranu kontrole razmnožavanja životinja Smatram da je život život i da je on jednako vrijedan neovisno o vrsti živoga bića.Da životinje imaju sposobnost glasati i određivati zakone kako se ponašati prema nama,što mislite što bi željeli? Bi li te naše lijepe,jadne životinje bile okrutne poput ljudi koji ih želi ubiti? Bi li željele iskorištavati čovjeka radi vlastite dobiti unatoč tome što se čovjek pati,fizički iscrpljuje i zadobiva rane i boli ? Kada bi životinje imale savjest kao što imaju ljudi, bi li ga imale onda kada bi zanemarivale ljude ,ponižavale i podcjenjivale ? Taj pas,ta mačka,taj konj...Te sve životinje ste mogli biti upravo i VI! ,I JA ,i BILO TKO od nas! Nitko od nas nije sam stvorio pojam ŽIVOT.Zašto bi itko od nas imao pravo ugrožavati tuđi život? I životinje ŽIVE!Čemu to sve? Zar vam nije žao udariti tu malenu životinju koja je fizički slabija od vas ? Također,znam da su neke životinje ,primjerice kokoš ili svinja,tu da odhrane ljudsku populaciju jer je čovjećanstvu potrebno meso.To je uredu.No,one životinje,koje nisu tu da bi nas UISTINU ODHRANILE,zašto ih mučiti? Zašto mučiti i svinju ili kokoš ili ribu prije nego dođe vrijeme za objed? Zašto ne podijeliti komad kruha na dva djela prilikom sretanja gladnog čovjeka i gladnoga psa? Zašto zanemarivati? Zašto ne biti čovjek? Čemu mučenje životinja zbog njegovog ponašanja? Razumijem i podržavam vezanje ili cijepljenje BIJESNOG psa koji uistinu može ozlijediti,ali ne razumijem i ne podržavam zlostavljanje i mučenje zaigranog psa koji samo traži pažnju,igru ,društvo.Što on zna?On je samo razigran!Zar je to zaslužio? S druge strane,zar se ne može bez životinjskog krzna na odjeći?Zar nemamo što drugo obući ukoliko to ne činimo? Ne shvaćam zašto bi se sterilizirale sve životinje u skloništu.Ima ih svugdje,no smatram ukoliko bi se kastrirale sve po redu došao bi dan i kada se više nebi razmnožavale.Zar želite ugasiti tu ljepotu života?Zar niste nimalo sretni ukoliko vidite životinju pored sebe? Zar vam nije u srcu toplu kada je maca koja vas je srela puna radosti i ljubavi ukoliko bi se mazila baš s vama?Zar vam ne poprave dan? Zar se niste zapitali odakle i kako je nastao svijet odnosno život?Zar mislite da ste vlasnici životinja?Zar mislite da ste vlasnici drugoga života!??!?Ne!Niste!Postavite sebe u situaciji u kojoj je životinja koju zlostavljate i podcjenjujete!Zar bi vam bilo ugodno da vam to čini netko 10 puta veći i sposobniji od vas ? Imam još mnogo mišljenja o ovoj temi ,no za kraj ću reći samo jedno : Svaki ŽIVOT je ŽIVOT i svačiji ŽIVOT JEDNAKO VRIJEDI! Živjele životinje,igrale se ,uživale ,i imale svu ljubav ovoga svijeta.Pozdrav svim životinjama i ljudima sa savjesti koji ih vole i cijene kao što ih cijenim ja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
132 Svjetlana Čolak NADZOR, Članak 78. Članak 78. stavak 3 - Ne možete u isti stavak članka staviti bol, panju, strah, ozljeđivanje životinje s držanjem u neprimjerenim uvjetima! Posjedniku koji drži životinju u neprimjerenim uvjetima možete upozoriti i/ili mu privremeno oduzeti životinju i narediti mjere za uklanjanje nepravilnosti u nekom vremenskom roku. Ako se ogluši na propisane mu mjere, trajno oduzeti životinju i postupiti prema Članku 78. stavak 5. (kazniti ga) i prema članku 80. stavak 2 (smještaj životinje po oduzimanju). U tom smislu stavak 3. Članka 80 treba brisati u potpunosti (usmrtiti životinju)! Posjedniku koji životinji nanosi bol i panju treba trajno oduzeti životinju, zavesti ga u registar zlostavljača i trajno mu zabraniti da posjeduje bilo kakvu životinju! Te dvije stvari treba jasno razdvojiti! Primljeno na znanje S obzirom da držanje životinja u neprimjerenim uvjetima može uzrokovati bol, patnju ili veliki strah kao i zbog neprimjerenog postupanja sa životinjom navedenom odredbom se omogućuje postupanje veterinarske inspekcije u skladu s odredbama Zakona.
133 Marija Habulinec Zorić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
134 Marija Habulinec Zorić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
135 Tea Čizmek Mesarić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu za sljedeće: 1. držanje pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora 2. držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' 3. spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka. Uvođenje javno dostupnog registra zoofila. 4. bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje 5. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) 6. držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja 7. čupanje perja živoj peradi, protivno odredbama Zakona 8. držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima 9. držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje 10. davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 11. usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 12. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima 13. parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama 14. prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje 15. korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje 16. trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 17. prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova 18. zlostavljanje životinja pucanjem u životinju ili izlaganjem životinja vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima i sl. 19. zajedničko držanje nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. 20. uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zakon o zaštiti životinja nema svrhu pogodovanja tvrtkama i pojedincima koji profitiraju na uzgoju i usmrćivanju životinja, nego propisuje zaštitu životinja sukladno dosad postignutim propisima o zaštiti životinja u drugim državama i etičkoj osviještenosti svojih građana. Također, prijelazno razdoblje od 10 godina bilo je i više nego dovoljno da se uzgajivači činčila, kojima je uzgoj činčila uglavnom dodatni izvor zarade, preusmjere na druge vrste proizvodnje, a ne da godinu i pol dana prije stupanja zabrane na snagu traže izmjenu Zakona zbog vlastitog propusta da poštuju Zakon. 21. ubijanje životinja u skloništima 22. Dosadašnji članak glasi:„Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti.2 (članak 57., stavak 4.) Predlaže se novi tekst „Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.“ Obrazloženje: Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Ima primjera poput azila „Udruge pobjede“ iz Osijeka, gdje se životinje ne ubijaju, nego ostaju u azilu do udomljenja (kojih je jako puno), što znači da je takva praksa moguća, ukoliko postoji volja. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već putem skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Nadalje, određivanje kratkog roka ne omogućuje udomljavanje životinje, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme. 23. ubijanje ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. 24. hvatanje i usmrćivanje glodavaca ljepilom 25. utrke pasa 26. kupiranje lovačkih pasa 27. natjecanja konja u povlačenju trupaca 28. obredno klanje Muslimanski religijski zakoni, između ostalog, zahtijevaju da se životinje kolju rezanjem vrata kako bi bile pri punoj svijesti, čime se olakšava istjecanje krvi i da se iz zaklane životinje mora iscijediti sva krv kako bi meso bilo halal – dopušteno za konzumiranje. Obredno klanje prema židovskim pravilima o prehrani uvjetuje isto. Stoga su nastali apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, koji propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, za iste te životinje obaveza omamljivanja je izuzeta ako se životinje usmrćuju za potrebe vjerskih zajednica i njihovih obreda, iako životinje pritom trpe veliku bol, šok i strah, a njihova agonija produžuje se svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Prema vjerovanjima većine muslimanskih mesara, sva krv može se iscijediti jedino ako je životinji prerezan grkljan, a da prije toga nije bila omamljena. Međutim, Hanuk Anil sa Sveučilišta u Bristolu u Velikoj Britaniji i njegovi kolege dokazali su još 2006. godine da je količina krvi ispuštena iz životinje jednaka bez obzira je li životinja prije klanja bila omamljena ili ne. ''Omamljivanje ne umanjuje istjecanje krvi, dakle taj prigovor se više ne može koristiti kao opravdanje'', izjavio je Anil kao koordinirator projekta Europske unije za preispitivanje zakonodavstva i pitanja dobrobiti životinja vezanih uz obredna klanja shechita i halal. Dakle, halal klanje ne zahtijeva da životinja bude pri svijesti i stoga su obredna klanja protuzakonita! 29. borbe i inscenirani sukobi životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. 30. Drobljenje živih pilića 31. korištenje naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Ostali prijedlozi: 1. Za više od devet pasa uvjeti kao za skloništa Prijedlog Ministarstva poljoprivrede: Čl. 49. b Posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 56. stavka 8. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljuje se inicijativa da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. Ipak, predlaže se da se u ovoj odredbi poveća na 20 broj pasa za koje posjednici moraju udovoljiti uvjetima kao za skloništa. Naime, u praksi se može dogoditi da neka osoba ima veliko imanje i bolje uvjete za držanje 15 pasa nego netko drugi za tri psa. Kada se radi o dobrobiti životinje, u ovom slučaju trebala bi biti presudna mogućnost osiguravanja adekvatnih uvjeta držanja. Ovo je osobito važno zato što se ovako predloženom odredbom otežava rad privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa. Nelogično je na ovaj način pooštravati uvjete pojedincima i udrugama koje spašavaju životinje dok, s druge strane, mnoge lokalne zajednice nisu uopće niti krenule provoditi zakonske odredbe koje se odnose na osnivanje skloništa i zbrinjavanje životinja, pa su jedino pojedinci i udruge oni koji odrađuju njihov posao, i to dobrovoljno i volonterski. Stoga će ovako predložena odredba značajno otežati zbrinjavanje životinja koje provode privremeni udomitelji i udruge bez skloništa jer je teško zadovoljiti sve te uvjete koji se inače propisuju skloništima koja zbrinjavaju veći broj životinja. Želi se ukazati i na nelogičnost da se iz ovako predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Time im se izravno pogoduje jer će mnogi od njih i dalje moći držati ženke i štence u uvjetima koje nitko ne kontrolira. S druge strane, nastradat će pojedinci koji u svojem domu žele pružiti privremeni smještaj psima koje u skloništima čeka usmrćivanje, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. 2. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Zakon o zaštiti životinja propisuje (čl. 48., stavci 5. i 6).: (5) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. (6) Posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona, a u slučaju nekontroliranog razmnožavanja, kada ne žele sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihovog zbrinjavanja. Predlaže se tekst: (5) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom kastracijom. (6) Posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona, a ako ne mogu sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihove kastracije i zbrinjavanja. Obrazloženje: Najveći broj životinja u skloništima pripada neželjenoj mladunčadi kućnih životinja. Ako životinja nije namijenjena uzgoju, riskira se njezino nekontrolirano razmnožavanje, a praksa potvrđuje da gotovo nitko dosad nije snosio troškove zbrinjavanja neželjene mladunčadi svojeg kućnog ljubimca niti je sankcioniran zbog napuštanja životinja, čime se u Hrvatskoj svakodnevno krše odredbe Zakona o zaštiti životinja. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju velik financijski teret za lokalne zajednice i građane, pa neodgovorne skrbnike treba sankcionirati ako ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe. Jasnije postavljene zakonske odredbe pospješit će i provedbu Zakona. Predlaže se da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. 3. Uzgoji kućnih ljubimaca Zakonom o zaštiti životinja ''uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo'' (čl. 49, st. 1). Postojeći tekst trebalo bi izmijeniti: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima/registraciji koje donosi nadležno tijelo.'' Obrazloženje: Udruga Prijatelji životinja potpuno se protivi uzgoju i prodaji životinja te njihovom iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati životinje, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Nema pravnog temelja da to budu samo oni koji imaju tri ili više ''rasplodnih ženki'' jer netko može imati npr. dvije ''rasplodne ženke'' psa, svaka ženka može godišnje imati dva legla s prosječno pet štenaca, što je dvadeset pasa godišnje na kojima neregistrirani uzgajivač ubire profit koji se nigdje ne bilježi i, što je još važnije, ne podliježe uvjetima koje propisuje Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. Stoga je jasno da uzgoji s manje od tri ''rasplodne ženke'' mogu utjecati na tržište, kao i na dobrobit životinja, te bi nadzor i registracija takvih uzgoja pridonijeli konkretnoj kontroli i zaštiti životinja, ali i utjecali na smanjenje napuštenih životinja. Zakonski propisi određuju jednake tržišne uvjete za sve, neovisno o broju ''rasplodnih ženki'' ili bilo koje druge vrste trgovine koja se ne odnosi na živa bića. Apsurdno je da se npr. oni koji proizvode rakiju za vlastite potrebe moraju registrirati, a ako to ne učine, plaćaju novčanu kaznu u iznosu od dvije do deset tisuća kuna, dok se ne traži registracija za prodaju živih bića i zarađivanju na njihovom rasplođivanju, a time niti točno određeni uvjeti pod kojima je takav uzgoj dopušten. Neupitno je da neregistrirani uzgajivači krše odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Zakon definira poreznog obveznika kao fizičku osobu koja ostvaruje dohodak. Uzgajivači općenito, a osobito oni s manje od tri ženke, često su neregistrirani, a ubiru profit nekoliko puta godišnje te na taj način oštećuju državu za pozamašnu svotu novca. Time krše i Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji sankcionira slučajeve kada pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar, odnosno kada obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima te kada nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti. Prekršajne su sankcije za navedeno novčani iznos od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, ali je sankcioniranje ovakvih uzgajivača svedeno na vrlo rijetke slučajeve. Tzv. ''čistokrvni psi bez papira'' svakodnevno se javno oglašavaju, čime ugrožavaju dobrobit životinja i krše zakone. Koliko su takvi slučajevi česti možemo vidjeti na primjeru internetskog oglasnika Njuškala. U kategoriji ''Kućni ljubimci'' na dan pregleda (siječanj 2016.) u kategoriji životinja za parenje nudila su se 874 oglasa, a u kategoriji ''Psi - prodaja pasa'' čak njih 1422. Pritom naglašavamo činjenicu da uz navedene oglase, koji su većinom oni od neregistriranih uzgajivača, postoji i zasebna kategorija za registrirane uzgajivačnice – ''Psi s rodovnicom''. Riječ je, dakle, o velikom području koje nije adekvatno pokriveno Zakonom. Zakon mora biti jednak za sve te treba zabraniti bilo kakvo oglašavanje za prodaju ako životinje nisu iz registriranog uzgoja i svi trebaju biti registrirani na jednak način. 4. Trajno oduzimanje životinje Članci Zakona o zaštiti životinja koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinje glase: Ovlasti inspektora Članak 64. Nadležni inspektor u provođenju nadzora: ... 3. vlasniku odnosno posjedniku može privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonivom boli, ... 6. o privremenom oduzimanju životinje iz točke 3. ovoga članka te predmeta i dokumentacije iz točke 4. ovoga članka mora izdati potvrdu, a oduzetu životinju smješta u sklonište za životinje. Članak 65. (1) Privremeno oduzeta životinja iz članka 64. točke 3. ovoga Zakona može biti vraćena posjedniku ukoliko su ispunjeni uvjeti za njezino daljnje držanje određeni odredbama ovoga Zakona, a u protivnom može biti zbrinuta u skloništu za životinje. (2) Ukoliko životinju nije moguće zbrinuti na jedan od načina navedenih u stavku 1. ovoga članka, životinja može biti usmrćena na trošak vlasnika. Članak 66. (NN 37/13, 125/13) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1. ubija životinje, nanosi im bol, patnju i ozljede ili ih namjerno izlaže strahu (članak 4. stavak 1.), ... (4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinjen na kućnom ljubimcu drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje. Mišljenje i prijedlog novog teksta: treba se omogućiti trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Ovlasti inspektora u članku 64. Zakona: Njegove predložene dopune ove odredbe omogućile bi inspektorima privremeno oduzimanje ne samo životinje ''koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonivom boli'' nego i životinje koja je ''zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, a da ne trpi bol, patnju ili veliki strah''. Tako formulirana odredba omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. Trenutačno, kao što je naveo veterinarski inspektor: ''Da bi se trajno oduzela posjedniku životinja mora se provesti poseban postupak pred Sudom, a pri pokretanju postupka mora se od suda zahtijevati zaštitna mjera trajnog oduzimanja u skladu s člankom 50. stavkom 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13), te se takva mjera određuje na najdulji period od 1. godine, što znači da ako i sud donese odluku o oduzimanju životinje može posjedniku donijeti zabranu držanja životinja u trajanju do 1 godine. Oduzeta životinja je predmet u postupku, te podliježe javnoj dražbi što dodatno otežava postupak.'' Dakle, trenutačni postupak oduzimanja životinja preko suda ograničava rad inspektorima i komunalnom redarstvu te zbog svoje složenosti, dugotrajnosti i obaveze vraćanja životinje posjedniku nakon maksimalno godine dana onemogućava učinkovitu pomoć životinji. Stoga se predlaže da se istim člankom propiše i mogućnost trajnog umjesto privremenog oduzimanja životinje. Postoje slučajevi dugogodišnjeg zlostavljanja životinja (npr. pas sa zagnojenim vratom od lanca urezanog u meso, izgladnjivana životinja i sl.) kada je nužno da se omogući trajno oduzimanje životinje i mogućnost udomljavanja životinje k posjedniku koji joj može osigurati primjerene uvjete držanja. Kaznenim odredbama u članku 66. propisano je novčana kazna za pravnu osobu ako ''1. ubija životinje, nanosi im bol, patnju i ozljede ili ih namjerno izlaže strahu (članak 4. stavak 1.)'', uz napomenu: ''Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinjen na kućnom ljubimcu drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje.''. Praksa pokazuje da postoje slučajevi kada mogućnost samo privremenog oduzimanja životinje ozbiljno narušava dobrobit životinje i čak predstavlja daljnju opasnost za njezino zdravlje i život. To je osobito izraženo u mogućnosti da netko može dvaput ubiti životinje i dvaput učiniti prekršaj na način da nanosi životinjama bol, patnju i ozljede ili ih namjerno izlaže strahu, i tek tada može mu se ''izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje''. Takve odredbe, nažalost, idu u korist zlostavljača životinja. To potvrđuje primjer Ostoje Babića koji je na naročito okrutan način, šipkom, vilama i sjekirom, zatukao mladu kujicu koju je vezao za lanac, zato što se veselila prolaznicima umjesto da na njih laje. Nesretna kujica, unakažena od udaraca, umirala je sporo i u mukama dok joj policajac koji je stigao na poziv susjeda nije skratio muke hicem iz pištolja. Zahvaljujući odredbama Kaznenog zakona, 2006. godine Babić je osuđen na zatvorsku kaznu od pet mjeseci, koju je i odradio. Tada još nije bio izglasan Zakon o zaštiti životinja i apeliralo se da se njime trajno zabrani držanje životinja zlostavljačima i ubojicama životinja. Čekanje da se prekršaj dogodi drugi put nije niti edukativno niti poticajno za zaštitu životinja. Apsurdno je čekati da neki Ostoja Babić nabavi novog psa i zatuče ga kako bi mu se, sukladno aktualnim odredbama Zakona, nakon počinjenog prekršaja na kućnom ljubimcu drugi put mogla izreći ''zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje''. Stoga predlaže se da se: - članak 64. izmijeni na način da se briše izraz ''privremeno'' - članak 65. izmijeni na način da glasi: Članak 65. (1) Oduzeta životinja iz članka 64. točke 3. ovoga Zakona mora biti zbrinuta u skloništu za životinje, udomljena ili prodana. - članak 66. izmijeni na način da glasi: Članak 66. (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1. ubija životinje, nanosi im bol, patnju i ozljede ili ih namjerno izlaže strahu (članak 4. stavak 1.),... (4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu izriče se i zaštitna mjera trajnog oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje. Ovako predloženim izmjenama Zakona može se u velikoj mjeri olakšati rad inspekciji i komunalnom redarstvu te poboljšati mogućnost zaštite zlostavljanih životinja, odnosno kućnih ljubimaca. 5. Neprofitni karakter skloništa za životinje Čl. 56., st. 1. Zakona glasi: Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba. Predlože se tekst: (1) Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba. (1a) Sklonište mora biti neprofitnog karaktera. Obrazloženje: Skloništa vođena od strane profitne organizacije za cilj imaju uzeti što je više moguće sredstava od gradova s kojima imaju ugovor i što manje sredstava uložiti u dobrobit životinja i provedbu zakonskih odredbi, kako bi njihovo poslovanje bilo profitabilno. To rezultira većim troškovima za građane, manjom skrbi za životinje i manjim udomljavanjem životinja, te nepravilnom provedbom Zakona o zaštiti životinja. Dobar primjer je grad Osijek u kojemu je gradska uprava sklopila ugovor s profitnom organizacijom kojoj je temeljem ugovora višestruko porasla dobit, grad je izgubio ogromnu količinu uloženog novca svojih građana, a učinilo se iznimno malo glede zbrinjavanja životinja i provedbe Zakona o zaštiti životinja. S druge strane, u istome gradu djeluje neprofitna organizacija koja je dobila višestruko manja sredstva od grada i odradila nekoliko puta veći posao glede zbrinjavanja, oglašavanja, udomljavanja životinja, edukacije građana i sprječavanja napuštanja, odnosno za puno manje novaca je kvalitetnije i pravilnije provodila Zakon o zaštiti životinja, pomažući cijeloj zajednici. Primjer Zagreba pokazuje kako se je, za jednaki iznos uloženih novčanih sredstava od strane poreznih obveznika, prekidom ugovora s profitnom organizacijom i prelaskom skloništa pod gradsku ustanovu, dobila znatno veća efikasnost, veći broj zaposlenih, veći broj zbrinutih i udomljenih životinja, počela se provoditi edukacija i tako dalje. Primjer Grada Karlovca koji i dalje krši zakon i podupire netransparentan rad tvrtke CRPK d.o.o. kojoj je koncesijom povjerio poslove držanja i zbrinjavanja pasa s područja Karlovačke županije, pokazuje sve negativne aspekte ulaganja novca poreznih obveznika u profitne organizacije koje zbrinjavaju životinje. Za ilustraciju, iz dostavljenih podataka tvrtke CRPK d.o.o. u 'skloništu' u Utinji, 2012. godine od ukupno uhvaćenih 536 pasa, usmrćeno je čak 289 pasa, dok ih je 79 umrlo. Udomljeno je samo 159 pasa, i to prvenstveno zahvaljujući velikom angažmanu i trudu volontera, a ne 'skloništa'. Navedeno 'sklonište' višestruko je prijavljivano inspekcijama i već je 10 godina pod povećalom javnosti zbog grubih kršenja zakona i rada neusklađenog s propisima iz područja veterinarstva. Također, pod istragom inspekcija i medija je i Sklonište za životinje Pokupsko Cerje s kojim je Grad Velika Gorica imao potpisan ugovor o zbrinjavanju pasa. Iako sklonište dobiva mjesečno za svakoga psa iznos od 2000 kuna, psi se ne kastriraju jer vlasnik tvrdi da nema dovoljno novaca za to, zbog čega se razmnožavaju u skloništu; ne postoji informacijski centar niti je uložen ikakav trud oko oglašavanja pasa, vlasnik skloništa objašnjava da u skloništu nema izvješenih podataka o psima jer vlaga brzo uništi papir; radno vrijeme skloništa nije prilagođeno građanima; psi izlaze iz skloništa bolesni i preplašeni, a kujice skotne; broj udomljenih pasa je jako mali, a vlasnik skloništa odbija omogućiti volonterima udomljavanje pasa prije isteka roka od 60 dana govoreći: ''Radije ću ubiti psa, bolje mrtav u škrinji nego da je privremeno udomljen u loše uvjete.'' S druge strane, primjeri Čakovca i Varaždina pokazuju koliko učinkovitije i uz znatno manja sredstva neprofitne organizacije provode zakonske propise i uspješno udomljavaju životinje. Provođenje Zakona o zaštiti životinja znatno bi se olakšalo kada bi se napravio uvjet da skloništa moraju biti neprofitnog karaktera - udruge, ustanove, javne službe, dakle organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljenog posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca. U prilog tome govore i jednaka iskustva u drugim državama. Sve profitne organizacije koje se trenutačno bave tim poslom mogle bi i dalje nastaviti s radom ako to žele, samo što bi trebale osnovati neprofitnu organizaciju i nastaviti preko nje s radom. Zarađena sredstva morale bi ulagati u rad skloništa, čime bi se onemogućilo lako stvaranje profita od novca građana i na štetu životinja. 6. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Lokalne zajednice koje su ispoštovale Zakon, koji je na snazi od 2007. godine, s pravom su nezadovoljne što druge jedinice lokalne samouprave ne postupaju sukladno Zakonu i što nisu osnovale skloništa, a dosad su imale i više nego dovoljan rok. Predlaže se tekst: Članak 66. (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 19. postupa protivno odredbi članka 56. stavka 4. ovoga Zakona, ili 19. ne osnuje sklonište za životinje (članak 56. stavka 4.), Obrazloženje: Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave'' (članak 56., stavci 4. i 5.). Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno pronaći način prisile, odnosno propisati kaznene odredbe, kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Do sada se pokazalo da lokalne zajednice ne shvaćaju dovoljno ozbiljno provedbu Zakona, odnosno mnoge nisu niti krenule u ispunjavanje uvjeta koji su im propisani Zakonom o zaštiti životinja. Određivanje jasnih kaznenih odredbi znatno bi popravilo situaciju i lokalne zajednice krenule bi izvršavati ono što su već trebale ispuniti. Pokazalo se da se često ne radi o nedostatku novca, već jednostavno o zanemarivanju nečega zbog čega niti ne mogu biti kažnjene. Zakon tu mora biti jasniji i određeniji. Također, lokalne zajednice ne uviđaju da su one dužne provoditi zakonske odredbe - da se prema napuštenim životinjama trebaju odnositi kao i skrbnici prema svojim životinjama, da su one njihova odgovornost, da trebaju provoditi i programe kastracije itd. Često se opravdavaju ugovorom koji imaju s nekim od skloništa, bivših veterinarsko-higijenskih servisa, iako time ne ispunjavaju sve uvjete i obaveze koje im nalaže Zakon. Pred zakonom svi trebaju biti jednaki, kako svi građani, tako i gradonačelnici. Primjerice, Grad Split predlagao je izgradnju novog zoološkog vrta, za što su potrebna milijunska novčana sredstva, dok istodobno tako veliki grad do danas nije izgradio sklonište. U redu je da manja općina ima ugovor s nekim registriranim skloništem, ali Split je grad koji s prigradskim naseljima broji gotovo 300.000 stanovnika. Nadalje, Splitsko-dalmatinska županija je najveća županija u Republici Hrvatskoj i jedna od najgušće naseljenih, sa 16 gradova i 39 općina. Uzmimo u obzir i da se tijekom ljeta njezino stanovništvo zbog turizma barem dvaput poveća. Kako je moguće da cijeloj toj županiji nije potrebno ni jedno jedino sklonište za napuštene životinje?! Tko je nadležan i kako točno prisiliti Splitsko-dalmatinsku županiju da izvrši svoje zakonske obaveze? Ili makar jedan njezin grad? Zbog ovakvih slučajeva kojih je zaista mnogo diljem Republike Hrvatske, tražimo da se za ovu odredbu odredi kaznena odredba. 7. Udomljavanje životinja nakon pokusa Čl. 9. Zakona o zaštiti životinja glasi: (3) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje Prijedlog teksta: (3) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu, a nije ju moguće udomiti, pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje Obrazloženje: životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u nekim zakonodavstvima. Više informacija može se naći na web-stranici organizacije RSPCA: http://science.rspca.org.uk/sciencegroup/researchanimals/ethicalreview/functionstasks/housingandcare/rehoming i na http://www.beaglefreedomproject.org/right_to_release. To posebno vrijedi za pse i mačke koje se koriste u pokusima, ali i za sve ostale životinje. Dosad je ova inicijativa postala dijelom zakonodavstva u američkim saveznim državama Minnesoti (i uspješno se implementira), Kaliforniji, Connecticutu i Nevadi, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. Navedeni propisi zahtijevaju od laboratorija da svaku životinju mogu koristiti najviše dvije godine, a nakon toga da ju ponude skloništu ili organizaciji za spašavanje prije nego ih usmrte, tako dugo dok su dovoljno zdrave da mogu ići u novi dom. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. U prvom valu oslobođena su 64 psa iz laboratorija Adivus u indijskome gradu Bangaloreu. Do njihova puštanja na slobodu došlo je zahvaljujući novim smjernicama koje nalažu laboratorijima da daju na udomljavaju pse korištene u pokusima. Smjernice o ponovnom korištenju i rehabilitaciji pasa objavilo je Indijsko povjerenstvo za kontrolu i nadziranje testiranja na životinjama (CPCSEA) u listopadu prošle godine. Propisuje se da se psi mogu koristiti u pokusima maksimalno tri godine, a nakon toga moraju se rehabilitirati. Za vrijeme trajanja trogodišnjeg razdoblja testiranja strože će se nadzirati korištenje pasa: psi se mogu nanovo koristiti jedino ako za vrijeme prethodnog testiranja nisu patili od štetnih učinaka te njihova dobrobit nije bila ugrožena. Ponavljanje testiranja na pojedinom psu bit će moguće jedino uz prethodnu dozvolu CPCSEA-a. Psi na kojima se neće ponavljati testiranja također će se rehabilitirati i udomljavati. Organizacije za zaštitu životinja surađuju s laboratorijima kako bi se psi udomili. Stoga predlaže e da se udomljavanje životinja nakon pokusa također regulira ili ovom odredbom ili nekom drugom u dijelu Zakona koji se odnosi na provođenje pokusa na životinjama. 8. Obveza pružanja pomoći Članak 6. Zakona o zaštiti životinja glasi: Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći. Predlaže se tekst: Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći. Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Obrazloženje: Najčešći način na koji životinje stradaju jest na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Smatra se da bi, u cilju zaštite i sigurnosti građana, financiranje skupljanja i liječenja ozlijeđenih životinja trebale osigurati jedinice lokalnih samouprava, u suradnji s nekom od veterinarskih ambulanta/stanica. Opasno je da građani sami diraju ozlijeđene životinje koje mogu reagirati i agresivno zbog straha i šoka. Također, needucirana osoba može na taj način pogoršati ozljedu. Ako ozlijeđena životinja leži na cesti, postoji opasnost i od daljnjih prometnih havarija jer će većina ljudi pokušati zaobići životinju. Neophodno je to jasnije regulirati jer je paradoks da imamo službu koja će skupiti mrtvu životinju, onu koja će skupiti živu, ali ozlijeđene su izvan sustava, sve dok se spontano ne oporave ili ne umru. Vezano uz navedeno, čl. 56., st. 5. glasi: Obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave. Trebalo bi ga izmijeniti u: Obavljanje poslova zbrinjavanja napuštenih, izgubljenih i ozlijeđenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
136 Marija Habulinec Zorić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
137 Svjetlana Čolak NADZOR, Članak 78. Što je veterinarskim inspektorima koji ignoriraju podnošenje prijave o kršenju odredbi iz ovoga Zakona i ne izlaze na teren? Primljeno na znanje Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti
138 Sanja Borovnica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je ubijanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
139 Tea Palavršić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podupirem odredbu da se zabranjuje držati pse stalno vezane ili u malim skučenim prostorima iz članka 51. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
140 Dunja Farkaš PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
141 Matija Knez PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama 16. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 17. Obaveznu sterilizaciju i označavanje životinja u skloništima 18. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 19. Kažnjavanje jedinica lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa za životinje 20. Zabranu pokusa na životinjama 21. Trajno oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge za sve zlostavljače životinja i osobe koje su kažnjene zbog zanemarivanja svojih kućnih ljubimaca. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
142 Smiljena Baćac Turković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Potrebno je da se osnuje POLICIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA i da se kontrolira da li vlasnici pravilno brinu o svojim životinjama i da ih čipiraju...ako ih ne čipiraju i ako ih napuste i/ili zlostavljaju, obavezno ih treba kazniti i oduzeti im životinju...Podržavam prijedlog Zakona za zabranu držanja pasa stalno vezanih ili njihova držanja u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Hvala! Također podržavam: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL, sve ostalo su najobičniji šinteraji, tj mjesta, ukoliko se životinja ne udomi usmrćuje. Uvesti uz uvijete držanja kućnih ljubimaca i pogotovo za lovce i "skloništa", te kvazi uzgajivače propisati adekvatnu ishranu, jer se pse hrani šrotom tj mljevenom kuruzom. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja, 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu, ako je privremeno, propisati duljinu lanca i duljinu vremena 4. Uvesti obavezu cjepljenja i čipiranja mačaka, također no kill skloništa za mačke, kažnjavanje za napuštanje je nemoguće dok se ne zakonski propiše čipiranje 5. Zabraniti držanje životinja zbog krzna i kože, osim onih koje su već iskorištene za prehranu 6.Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom- 7. ZOO vrtove dozvoliti, samo ako se uvijeti za životinje stvore približno kao i onima u kojima žive na slobodi (temp, okoliš, vlaga zraka biljke, itd (npr. Polarni medvjed na suncu po ljeti) 8. Zabraniti Gatere. Mučenje je lijepa riječ, doslovno iživljavanje nad jadnom svinjom u žici i često polaka i užasna smrt, Hrpa ih ima ilegalnih. Apsolutno zabraniti Gatere! 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja koje mogu ozljediti životinju ili uzrokovati stres (utrke, borbe, turističke atrakcije npr magarce dozvoliti, ali regulirati jahanje, ili bilo što gdje životinja mora podnostiti teret, jer se često dogodi da sjedne osoba koja prelazi 100kg, npr zbog fotografije.) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma, vuča bilo kakvog večeg tereta od 50kg, kao i zaprege) regulirati koju maksimalnu težinu može nositi životinja (jahanje ili šetnja po prirodi sa teretom), uključujući i terapijsko jahanje, propisati vrijeme odmora ukoliko životinja nosi terete 10. Zabraniti korištenje davilica sa siljcima, ogrlica koje imaju bilo kakve šiljaste dijelove koje mogu ozlijediti ili narušiti zdravlje životinje, za ogrlice propisati minimalnu širinu, jer često lovci običnom špagom vežu pse, događalo se psima da udave jer zapnu u granje. 11. Zabraniti žigosanje kopitara. Postoje mikročipovi, ogrlice...... 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, Jako veliki problem su tzv štancaone, koji prodaju pse po par stotina kuna (i manje). Tu je jako veliki problem, jer zbog mizerne zarade radi višerostruku štetu psima, jer nema nikakve kontrole bolest, genetske prenosivosti vrlina i mana, uništavaju legalne uzgajiovačnice (ljude koji su posvetili puno vremena i ljubavi psima i uložili sredstva u posao), nanose izravnu štetu državi jer većina takvih pasa završi na ulici (dakle dvostruka), volontiram dugo godina i najveći problem je tzv stanceri pasa, tj nelegalne uzgajivačnice, psi se prodaju preko raznih oglasnika za 200-400kn ili manje. Primjer; Kada vlasnik psa, koji je želio rasnog psa, nakon što pas naraste uvidi da to nije ono što je želio, pas na ulici i nakon toga 60 dana ima da se posreći, ili smrt. Uništavanje pasmine, razmnožavaju se psi koji ne prolaze nikakve kontrole, drže u uvijetima koji su sve, samo ne humani, hrane sa šrotom tj mljevenom kuruzom. Tu je jedino riješenje drakonske novčane kazne koje su se u Hrvatskoj pokazale kao najbolje riješenje i najučinkovitije, a dio novaca preusmjeriti za no kill skloništa, inače nema svrhe cijeli zakon jer ako se životinja na kraju ubija, to se nemože nazvati zakon o dobrobiti životinja, jer zvuči u najmanju ruku "čudno" Za napuštanje ne samo propisati kaznu i životinju na kraju usmrtiti, već novčana kazna i uzdržavanje životinje u NO KILL skloništu do udomljenja, i plaćanje svih računa, uključujući cjepljenja obavezn i lječenja. Kazne za ne čipiranje min 50 000kn, PAS je PAS, često su neki psi diskriminirani zbog veličine, te im je zabranjen ulaz u javni prijevoz, zakonom na razini RH propisati uvijete prijevoza u javnom prijevozu. Takodjer pse pod opasne svrstati one pse koji su imali napad na čovjeka na javnoj površini (ne da pas u dvorištu npr ugrize lopova pa ga se tretira kao opasnog. PAS je PAS, sve ostalo je diskriminacija. 13. Strožije kazniti zoofiliju, zatvorska kazna plus kemijska kastracija za recediviste. 14. Postrožiti uvijete u kojima psi sudjeluju u lovu, drakonske kazne. 15. Lovcima propisati sudjelovanje na edukacijama, po uzoru na lječničku komoru, propisati i postrožiti oružije s kojim se smije usmrtiti životinju u lovu, krivolovce tretirati strože 16. Novčane kazne povećati bar za duplo. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer u velikoj većini imaju i bolje uvijete, dovoljno da imaju uvijete za držanje kao i "obični kućni ljubimci" inače se potiče ubijanje tj usmrćivanje indirektno, veliki korak nazad. Za počinitelje recediviste uvesti zatvorske kazne, ali i mogućnost da se zamjeni radom (tako da ne ide na trošak države, već da im je u interesu volontirati, ali u ustanovama ili udrugama za zaštitu ili pomoć životinjama, osim osuđenima za zoofiliju. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
143 Ivana Jagar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Predlažem zabranu uzgoja činčila za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, budući da su uzgajivači imali sasvim dovoljan period od 10 godina da se prilagode. Također, za zabranu sam tzv eutanazije životinja u skloništima. Eutanazija pretpostavlja pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke sve ostalo je ubijanje. Zabrana trajnog držanja psa na lancu, budući da to predstavlja mučenje životinje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
144 Sanja Bašić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Potpuno podržavam zabranu uzgoja životinja za prodaju krzna. Moja replika na druge komentare o zapošljavanju naših mladih i rastu zaposlenosti u ovoj industriji jest ta da ukidanje slobode živom biću i držanje u kavezu do trenutka usmrćivanja i to samo iz razloga kako bi osoba koja nema suosjećanja,a vrlo diskutabilno i racionalnog razmišljanja ,kupila to i stavila na sebe,je jednostavno neracionalna i nemoralna. Rast zaposlenosti ćemo dobiti kad upotrijebimo intelekt, a ne krvavimo ruke zarađujući na prodaji tuđeg života tj. leša. Isto tako, zalažem se za sve veće ograničenje uvoza krzna u Hrvatsku, sve do potpune zabrane. Primljeno na znanje Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
145 Sanja Bašić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Čl.5, st. 35. i 36. Ono što je napisano Pod zabranom držanja životinja u zatočeništvu-ne razumijem zašto bi i dalje zološki vrtovi bili izuzeti od tog pravila. Nipošto ne podržavam držanje divljih životinja u bilo kakvoj vrsti zatočeništva uključujuću zološke vrtove. To nije edukacija, to je zarobljeništvo. Zašto učimo djecu da gledaju divlje životinje u neprirodnim uvjetima, neprirodnom staništu i još k tome im na taj način pokazujemo kako je u redu držati živo biće u zatočeništvu? Postupno ukidanje zološkog vrta. Za životinje koje je nemoguće vratiti u prirodna staništa trebalo bi napraviti prirodne rezervate sa neograničenim kretanjem,a ne kaveze. I postupno zabraniti svaki novi uvoz divljih životinja te zatvarati zološki vrt u Zagrebu. Bila sam tamo jednom u životu kao dijete, nisam ništa vidjela osim životinja koje prazno gledaju u jednu točku i hodaju s jedne strane kaveza na drugi.To nije čak ni prirodno ponašanje životinje.Zar to je edukacija? Za mene je to jedino bila edukacija o degradaciji ljudske vrste koja ovako nešto financira i dozvoljava. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
146 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam odredbu stavka 4. o zabrani držanja pasa stalno vezanih ili u kavezima. Taj stavak treba tumačiti zajedno sa stavkom 1., koji određuje da životinju treba držati u skladu s njenim potrebama. Ne vjerujem da će se i lokalne jedinice upuštati u to da propisuju broj sati ili minuta. Praksa će se formirati ako bude bilo prijava i ako će susjedi biti voljni svjedočiti, jer ne može komunalni redar stalno nadzirati jednog psa. Bez toga se ionako neće moći utvrditi stvarno stanje, a bez toga nema ni kažnjavanja. Međutim velik napredak predstavlja to što će komunalni redar moći doći i više puta u kontrolu i tako utjecati na promijenjeno ponašanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
147 Ablativ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Kupiranje lovačkih pasa Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. Hrvatska je bila među prvim državama koja je zabranila uvoz određenih proizvoda od tuljana, zabranila je uzgoj životinja za krzno, sve to po pravnom načelu zaštite dobrobiti životinja, ali i protivnosti javnom moralu (zbog protivljenja građana takvoj trgovini i proizvodnji). U istom duhu može i treba biti napredna i kad se radi o lovačkim psima. Kad je zakonodavac propisao da je rezanje ušiju i repova psima zabranjeno, to je učinio u duhu temeljnog načela zaštite životinja, da im se ne nanosi bol i patnja, što naravno podrazumijeva da im se ne narušava tjelesni integritet osim kad je to opravdano zaštitom njihova zdravlja ili zaštitom ljudi ili drugih životinja. Iz te perspektive smatram da je nehumano i protivno svrsi ovog zakona dopustiti izuzetak koji ne služi životinjama, nego njihovim vlasnicima koji ih izlažu na izložbama i zainteresirani su i dalje provoditi kupiranje radi svoje zarade. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
148 Valentina Grgić Smoljo PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Moji komentari u vezi prijedloga izmjena Zakona: Zabrana ubijanja životinja u skloništima Članak 57. stavak 4.: Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti. Umjesto toga, predlažem.da članak glasi. Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana je nehumana, okrutna, nije u interesu zaštite životinja te se velika većina građana ove zemlje istoj protivi. Osim toga, na taj način se i razbacuju novci poreznih obveznika budući da se napuštena životinja morala cijepiti i čipirati, na što se troše novci poreznih obveznika, a koja je smisao trošenja tih sredstava ukoliko će se životinja nakon 60 dan usmriti? Nadalje, s obzirom na postojanje no kill skloništa koje vode neprofitne udruge koje imaju veliki uspjeh sa udomljavanjem životinja, a u radu kojih pomažu brojni volonteri jer podržavaju ne ubijanje životinja, proizlazi da jedino takva skloništa imaju podršku javnosti, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta niti motivirana da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Zato je ključno i najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već putem skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Nadalje, određivanje kratkog roka ne omogućuje udomljavanje životinje, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. ZABRANA UZGOJA ŽIVOTINJA RADI KRZNA Smatram da je odmah potrebno zabraniti uzgoj SVIH životinja radi krzna Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima ČINČILA odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Imali su 10 godina da prestanu s radom i smatram da im je dan i predugi period. Stoga je je krajnje vrijeme da se to besmisleno ubijanje životinja obustavi. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
149 Marija Buruš PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izjeme Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
150 Kristijan Lohert PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL, sve ostalo su najobičniji šinteraji, tj mjesta, ukoliko se životinja ne udomi usmrćuje. Uvesti uz uvijete držanja kućnih ljubimaca i pogotovo za lovce i "skloništa", te kvazi uzgajivače propisati adekvatnu ishranu, jer se pse hrani šrotom tj mljevenom kuruzom. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja, 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu, ako je privremeno, propisati duljinu lanca i duljinu vremena 4. Uvesti obavezu cjepljenja i čipiranja mačaka, također no kill skloništa za mačke, kažnjavanje za napuštanje je nemoguće dok se ne zakonski propiše čipiranje 5. Zabraniti držanje životinja zbog krzna i kože, osim onih koje su već iskorištene za prehranu 6.Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom- 7. ZOO vrtove dozvoliti, samo ako se uvijeti za životinje stvore približno kao i onima u kojima žive na slobodi (temp, okoliš, vlaga zraka biljke, itd (npr. Polarni medvjed na suncu po ljeti) 8. Zabraniti Gatere. Mučenje je lijepa riječ, doslovno iživljavanje nad jadnom svinjom u žici i često polaka i užasna smrt, Hrpa ih ima ilegalnih. Apsolutno zabraniti Gatere! 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja koje mogu ozljediti životinju ili uzrokovati stres (utrke, borbe, turističke atrakcije npr magarce dozvoliti, ali regulirati jahanje, ili bilo što gdje životinja mora podnostiti teret, jer se često dogodi da sjedne osoba koja prelazi 100kg, npr zbog fotografije.) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma, vuča bilo kakvog večeg tereta od 50kg, kao i zaprege) regulirati koju maksimalnu težinu može nositi životinja (jahanje ili šetnja po prirodi sa teretom), uključujući i terapijsko jahanje, propisati vrijeme odmora ukoliko životinja nosi terete 10. Zabraniti korištenje davilica sa siljcima, ogrlica koje imaju bilo kakve šiljaste dijelove koje mogu ozlijediti ili narušiti zdravlje životinje, za ogrlice propisati minimalnu širinu, jer često lovci običnom špagom vežu pse, događalo se psima da udave jer zapnu u granje. 11. Zabraniti žigosanje kopitara. Postoje mikročipovi, ogrlice...... 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, Jako veliki problem su tzv štancaone, koji prodaju pse po par stotina kuna (i manje). Tu je jako veliki problem, jer zbog mizerne zarade radi višerostruku štetu psima, jer nema nikakve kontrole bolest, genetske prenosivosti vrlina i mana, uništavaju legalne uzgajiovačnice (ljude koji su posvetili puno vremena i ljubavi psima i uložili sredstva u posao), nanose izravnu štetu državi jer većina takvih pasa završi na ulici (dakle dvostruka), volontiram dugo godina i najveći problem je tzv stanceri pasa, tj nelegalne uzgajivačnice, psi se prodaju preko raznih oglasnika za 200-400kn ili manje. Primjer; Kada vlasnik psa, koji je želio rasnog psa, nakon što pas naraste uvidi da to nije ono što je želio, pas na ulici i nakon toga 60 dana ima da se posreći, ili smrt. Uništavanje pasmine, razmnožavaju se psi koji ne prolaze nikakve kontrole, drže u uvijetima koji su sve, samo ne humani, hrane sa šrotom tj mljevenom kuruzom. Tu je jedino riješenje drakonske novčane kazne koje su se u Hrvatskoj pokazale kao najbolje riješenje i najučinkovitije, a dio novaca preusmjeriti za no kill skloništa, inače nema svrhe cijeli zakon jer ako se životinja na kraju ubija, to se nemože nazvati zakon o dobrobiti životinja, jer zvuči u najmanju ruku "čudno" Za napuštanje ne samo propisati kaznu i životinju na kraju usmrtiti, već novčana kazna i uzdržavanje životinje u NO KILL skloništu do udomljenja, i plaćanje svih računa, uključujući cjepljenja obavezn i lječenja. Kazne za ne čipiranje min 50 000kn, PAS je PAS, često su neki psi diskriminirani zbog veličine, te im je zabranjen ulaz u javni prijevoz, zakonom na razini RH propisati uvijete prijevoza u javnom prijevozu. Takodjer pse pod opasne svrstati one pse koji su imali napad na čovjeka na javnoj površini (ne da pas u dvorištu npr ugrize lopova pa ga se tretira kao opasnog. PAS je PAS, sve ostalo je diskriminacija. 13. Strožije kazniti zoofiliju, zatvorska kazna plus kemijska kastracija za recediviste. 14. Postrožiti uvijete u kojima psi sudjeluju u lovu, drakonske kazne. 15. Lovcima propisati sudjelovanje na edukacijama, po uzoru na lječničku komoru, propisati i postrožiti oružije s kojim se smije usmrtiti životinju u lovu, krivolovce tretirati strože 16. Novčane kazne povećati bar za duplo. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer u velikoj većini imaju i bolje uvijete, dovoljno da imaju uvijete za držanje kao i "obični kućni ljubimci" inače se potiče ubijanje tj usmrćivanje indirektno, veliki korak nazad. Za počinitelje recediviste uvesti zatvorske kazne, ali i mogućnost da se zamjeni radom (tako da ne ide na trošak države, već da im je u interesu volontirati, ali u ustanovama ili udrugama za zaštitu ili pomoć životinjama, osim osuđenima za zoofiliju. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
151 Zrinka Kalaica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izjeme Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
152 ines kolenko PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA -Zabranit usmrćivanje pasa nakon određenog broja dana u skloništu. -Zabranit uzgoj činčila za krzno,izašli smo iz kamenog doba. -Zabranit držanje bilo kojih životinja,najčešće pasa, na lancu,u boxevima,u malim,skućenim prostorima. -Zabranit korištenje konja za izvlačenje drva iz šume pod jadnom izlikom da bi strojevi oštetili okoliš. Životinje nisu naši robovi !!! -Zabranit borbe pasa,borbe bikova i konja. -Zabranit prodaju zečeva,kokica,patki,golubova i ostalih po raznim sajmovima kakav je u Velikoj Gorici.Drže ih na suncu bez vode, hlada i mogućnosti kretanja dok su sebi (prodavaći bez duše) to omogućili. -Životinje moraju imati pravo na kretanje... -Zabranit žigosanje pogotovo ako to sami niste probali. -Zabranit usmrćivanje i hvatanje glodavaca ljepilom. -Strogo zabranit postavljanje zamki za lov (tako huljski) -Zatvorit zauvijek zoološke vrtove jer obiteljski obilazak od par sati za obitelj je zabava,a za životinje doživotna agonija.(živi i pusti da žive).Mladima se šalje totalno kriva poruka da je porobljavanje u redu.(legalno ne znači dobro ). -Zabranit ponovno nabavljanje i držanje životinja kod ljudi koji su već pokazali da o istima ne znaju brinut.Internet je pun takvih slučajeva . -Očajno nam treba POLICIJA ZA ŽIVOTINJE !!! -Financijski pomagat veter.ambulante koje bi radile operacije i lječenja na životinjama koje su nađene na cesti,šumi ili bilo gdje drugdje,a da nemaju skrbnika (voloneri svih gradova to ne mogu financijski podnjet)Znači ako se dovede ranjena životinja neka se pomogne na gradskom nivou da grad plati račun. -Zabranit pokuse na životinjama -Skloništa moraju biti transparentna,mora se vidjet gdje je životinja nađena u kakvom stanju,biti poslikana,postavit podatke ak je primila cijepivo ili neku terapiju i redovito ih oglašavat (ako mogu volonteri,mogu i ustanove koje su za to zadužene). -Zabranit spolne odnose sa bilo kojom životinjom (uopće ne mogu vjerovat da se to ne podrazumjeva već se za to trebamo izborit....jad ! ) -Uvodit u javne ustanove (škole,vrtiće,bolnice)vegansku prehranu jer se ona temelji upravo na ovim načelima (ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTINJA )dakle zašto o određenima brinuti,a za ogromnu količinu drugih žmiriti i dopuštat da proživljavaju horor. -Zabranit cirkuse sa životinjama (one nisu na ovom svijetu da bi im se slomio duh batinama pa da bi glumile ljude,one imaju svoj život,poštujte ih ) Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
153 Ivana Buljubasic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, 3. zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu, 4. da se skrbnicima za devet pasa i više pasa ne uvjetuju zahtjevi kao za skloništa, odnosno prilagodba tih uvjeta za privremene skrbnike i sl. 5. zabranu trajnoga držanja pasa na lancu, 6. zabranz korištenja konja za izvlačenje drva, 7. zabranu žigosanja kopitara, 8. zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, 9. kontrolu razmnožavanja kućnih životinja, 10. registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca, 11. trajno oduzimanje životinje skrbnicima koji su zlostavljali, mučili, vezali životinje, 12. zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima i sličnim izvedbama, 13. neprofitni karakter skloništa za životinje, 14. kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa, 15. pozitivnu listu egzotičnih životinja, 16. zabranu utrka pasa, 17. zabranu kupiranja lovačkih pasa, 18. zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca, 19. udomljavanje životinja nakon pokusa, 20. reguliranje struka koje provode pokuse na životinjama, 21. obvezno oglašavanje napuštenih životinja iz skloništa i šinteraja radi udomljavanja 22. obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama i prekršajno i kazneno sankcioniranje za one koji se na to ogluše, 23. zaštitu glavonožaca, posebice onih koji se koriste u pokusima, 24. zabranu obrednoga klanja, 25. zabranu borbi i insceniranih sukoba i agresivnosti životinja, 26. zabranu držanja dupina u zatočeništvu, osim radi liječenja 27. zabranu spolnog općenje sa životinjama i sankcioniranje onih koji krše zabranu, 28. zabranu drobljenja živih pilića, 29. uvjetovanje uvrštavanja nezavisnog i neovisnog etičara u povjerenstava koja se bave bilo koji pitanjima životinja 30. davanje priklanog zemljišta za izgradnju neprofitnih skloništa za životinje, 31. zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja, 32. vrlo strogo kazneno sankconiranje za zlostavljače životinja te liječnički nadzor takvih ljudi. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
154 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 14. Čl. 14. st. 4. govori o dobrobiti životinja. Mogu li se ovdje navedeni obveznici osiguravanja dobrobiti životinja pozvati na čl. 11. st. 1. toč. 15. i životinje usmrtiti zbog njihove dobrobiti? Ovakvo određenje je prostor za manipulacije u praksi. Primljeno na znanje U članku 14. stavku 4. prvenstveno se misli na dobrobit životinja koju uzgajivač, dobavljač i korisnik mora osigurati u slučaju da se tijekom inspekcijskog nadzora utvrde nepravilnosti zbog kojih se zabranjuje rad do njihovog otklanjanja. Za otklanjanje nepravilnosti određuje se rok u kojem moraju biti otklonjene, a nakon navedenog roka veterinarski inspektor utvrđuje jesu li nepravilnosti otklonjene te, također, utvrđuje da li je životinjama bila osigurana dobrobit. U slučaju da je životinje potrebno usmrtiti zbog njihove dobrobiti isto se utvrđuje zapisnikom veterinarskog inspektora.
155 Roberta Subjak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja koje se uzgajaju radi krzna. Izričito sam PROTIV manipuliranja produživanjem prijelaznog roka koji je određen za prestanak uzgoja činčila te za njihovo zbrinjavanje u roku od godine dana… to je ogromna siva zona i ostavlja puno prostora improvizaciji. 2. Tražim zabranu ukidanja životinja u skloništima i još oštrije mjere i sankcije svim lokalnim zajednicama koje nisu ustrojile "no kill" skloništa. Plaćam porez i ne želim da se moj novac troši na ne nerad i nebrigu lokalnih zajednica koje nisu u stanju organizirati svoj posao. Ne želim da netko profitira ubijanjem životinja. Tražim da se jasno i transparentno na stranicama Ministarstva poljoprivrede objave podaci koliko lokalne zajednice plaćaju skloništima na godišnjoj osnovi. Odnosno, sva skloništa trebaju biti „no kill“. 3. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu što predstavlja psihičko i fizičko mučenje životinja i sankcioniranje osoba koje ne omogućuju dnevno kretanje životinji. Treba uvesti stroge kazne za zlostavljanje, zanemarivanje, napuštanje životinja i zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. 4.Tražim zabranu korištenja konja za izvlačenje drva čemu sam osobno svjedočila na Risnjaku gdje konje koriste za izvlačenje drva iz šuma. To je sramotno, iznad fizičkih mogućnosti jadnih životinja, pogotovo ako znamo da se u ostalim europskim zemljama koriste električne žičare. 5.Tražim zabranu žigosanja kopitara… to je okrutnost koja se ne smije opravdavati tradicijom. 6. Tražim zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom jer životinje pate i polaganu umiru u najokrutnijim bolovima. 7. Tražim zabranu prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. 8. Tražim propisivanje sterilizacije/kastracije kućnih ljubimaca kao trajan i siguran način razmnožavanja 9. Tražim registraciju uzgoja kućnih ljubimaca bez obzira na "broj rasplodnih ženki" jer to predstavlja sivu zonu uzgoja. Ne može netko neregistriran se baviti prodajom mladunčadi i na tome ostvarivati svoj profit. 10. Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima jer to predstavlja zlostavljanje i tjeranje na neprirodno ponašanje. 11. Zakonom bi trebalo propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 12. Tražim propisivanje kaznenih odredbi za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007., odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 13. Tražim da se u Zakonu jasnije definira članak zakona koji govori o utrci pasa radi poticanja klađenja radi ostvarivanja dobiti te lošeg postupanja s njima. 14. Tražim zabranu kupiranja uši i repova svih pasa, pa tako i lovačkih. 15. Tražim da Zakon propiše udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63 16. Tražim jasno propisanu zabranu obrednog klanja koje provode predstavnici vjerskih zajednica 17. Tražim zabranu drobljenja živih pilića i ostalih pernatih životinja jer je nedopustivo da je još uvijek dozvoljena maceracija (ubijanje zdravih muških pilića) 18. Tražim da se zakonom propiše zabrana držanja divljih životinja u privatnim "zološkim vrtovima" radi zabave (kao što to radi poduzetnik iz Like čuveni "Macola" u svom ugostiteljskom objektu) , odnosno treba uabraniti držanje divljih životinja kao kućnih ljubimaca kao i prodaja istih u bilo kojoj od trgovina. 19. Tražim reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora 20. Zabraniti lov u bilo kojem obliku. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca, bez rasprava. 21. Edukacija, edukacija i edukacija o potrebama životinja i kako prema njima postupati Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
156 Heather Irons PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Trazim: 1. Zabranu uzgoja životinja za krzno, 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana, 3. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 4. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 5. Zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom 6. Zabranu obrednog klanja 7. Zabranu drobljenja živih pilića 8. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 9. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 10. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 11. Zabranu kupiranja svih pasa 12. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team) 13. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 14. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. NE podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
157 Tatjana Glujić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Predlažem da se Zakon o zaštiti životinja i podzakonski akti temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. Stoga podržavam i tražim: 1. Zabranu uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team) 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u SVIM skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana. U jednom takvom u mom gradu pristup nezaposlenima je zabranjen, te se tim neprofesionalnim pristupom uvelike umanjuje šansa udomljenja pasa iz takvog "skloništa".. NE podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
158 ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Podržavamo točku 8. članka 66 i njemu u prilog prilažemo izračun troškova zbrinjavanja napuštenih životinja bez mjere obvezne sterilizacije i sa tom mjerom. U Hrvatskoj je u službeni upisnik pasa Lysacan upisano preko 350.000 pasa. To su psi koji su u skladu sa zakonom čipirani i cijepljeni. Reproduktivni potencijal pasa visok je i brojke nezbrinutih pasa se mogu udeseterostručiti u samo nekoliko godina. Broj nezbrinutih životinja osim njihovog reproduktivnog potencijala unutar populacije nezbrinutih pasa, povećavaju i parenja sa vlasničkim psima koji nisu pod nadzorom vlasnika (takozvani samošetači koji dio dana provode zatvoreni u dvorištu ili na lancu a dio dana se slobodno šeću bez nadzora vlasnika) i neplanirani okoti vlasničkih pasa koji se neželjene štenadi rješavaju izbacivanjem na ulicu. Udruge i skloništa godišnje zbrinu preko 10.000 “ničijih” pasa, a to je samo dio nezbrinutih životinja koje trenutno žive u Hrvatskoj. Kada bismo u izračun troškova uzeli samo zakonom i pravilnicima propisane mjere a to je čipiranje, cijepljenje protiv bjesnoće i tretiranje antiparaziticima dolazimo do troška od otprilike 300,00 kn po psu jednokratno (bez hvatanja, bez hrane, bez smještaja, bez ponavljanja cijepljenja i tretmana protiv parazita) odnosno na godišnjoj razini 3.000.000,00 kn samo na brojci od 10.000. Prosječan trošak kojeg jedinice lokalne samouprave plaćaju skloništima po psu je oko 1.600,00 kn što godišnje iznosi oko 16.000.000,00 kn (16 milijuna kuna) za sve troškove koji proizlaze iz zbrinjavanja pasa unutar zakonom propisanih 60 dana obaveznog zbrinjavanja nakon hvatanja. Brojka od 10.000 pasa o kojoj govorimo nije ukupan broj nezbrinutih pasa već samo broj pasa koji je zbrinut. Ostatak nezbrinutih pasa koji nije ušao u sustav zbrinjavanja i dalje predstavlja problem jedinica lokalne samouprave ali i cijele države. Kada bismo uzeli u obzir da je nakon zbrinjavanja 10.000 pasa u jednoj godini na području RH ostalo samo 1.000 nezbrinutih pasa (brojka od 1.000 je uzeta zbog lakšeg prikaza troškova, realna brojka je monogostruko veća) već u roku od godinu dana populacija nezbrinutih pasa porasla bi na 9.750 bez da je ijedan pas u razdoblju od tih godinu dana napušten ili izbačen dakle samo reprodukcijskim potencijalom nezbrinutih 1000 pasa u godini dana smo ponovno na brojci od 10.000 koliko ih godišnje zbrinu udruge i skloništa i čiji je trošak zbrinjavanja 16.000.000 kn. Kako smo došli do brojke od 9.750 pasa? Ako je od 1.000 trenutno nezbrinutih pasa spolni omjer 1:1 znači da imamo 500 ženki. Ako je 500 ženki okotilo samo jedno leglo u toj godini i da je prosječan broj štenaca u tom leglu 5 došli smo do brojke od 2.500 kojoj pridodajemo prvotnih 1.000 i sada smo na 3.500. Ako je od 2.500 novookoćenih pasa spolni omjer ponovno 1:1 imamo 1.250 novih ženki koje postižu svoju spolnu zrelost unutar mjerenih godinu dana i ako ponovno svaka od njih ima samo jedan okot sa samo 5 štenaca dobivamo novih 6.250 pasa te kada tome pridodamo 3.500 iz roditeljske i prve generacije potomaka dobivamo brojku od 9.750 pasa. Brojci od 9.750 pasa proizašlih iz prvotnih 1.000 (od prije nezbrinutih) pasa treba pridodati i brojku od novonapuštenih pasa i izbačenih kućnih legala, a onda tu brojku treba množiti sa prosječnih 1.600,00 kn koliko JLS plaća po zbrinutom psu . Ponovno ćemo za primjer uzeti brojku od 1.000 pasa i usporediti troškove nastale kastracijom tih pasa u usporedbi sa troškovima nastalima na 1.000 nekastriranih pasa. Udruge u pravilu dobivaju kastraciju po povoljnijim cijenama u odnosu na komercijalne i troškovi kastracije za udruge u pravilu iznose oko 450,00 kn. Dakle kada bismo računali troškove nastale zakonom i pravilnicima propisanim mjerama (čip, cjepivo protiv bjesnoće, knjižica, tretman protiv parazita) na 1.000 pasa i njihovim potomcima u godinu dana iznos bi bio slijedeći: 300.000,00 kn za originalnih 1.000 pasa plus 2.625.000,00 za 8.750 potomaka prvotne roditeljske generacije što sveukupno iznosi 2.925.000,00 odnosno 15.600.000,00 kn za prosječnu cijenu zbrinjavanja koju JLS plaćaju skloništima. Kada bi prvotnih 1.000 pasa uz zakonom propisano čipiranje, cijepljenje, izdavanje knjižice i tretiranje antiparaziticima bili i kastrirani trošak bi iznosio 750.000,00 kn odnosno 2.050.000,00. U slučaju kastracije nema sljedeće generacije te je trošak za prvih 1.000 pasa ujedno i konačan. Na primjeru od 1.000 pasa ulažemo dodatnih 450.000,00 kn u osnovni izračun troškova a time štedimo 2.175.000 kn u osnovnim troškovima (čip, bjesnoća, knjižica, antiparazitici) odnosno 13.550.000 u troškovima koje JLS isplaćuju skloništima za zbrinjavanje do 60 dana. Ovaj izračun baziran je samo na troškovima 1.000 pasa u jednoj godini. Obzirom da se godišnje zbrine oko 10.000 pasa troškove odnosno uštede treba pomnožiti sa 10 i treba uzeti u obzir da se s godinama broj pasa obzirom da su kastrirani i nema razmnožavanja smanjuje te se i time troškovi smanjuju. Ako uzmemo u obzir da je registrirano 350.000 pasa i da je pola od tog broja ženki, odnosno 175.000, i da samo 10% od tog broja jednom u životu ima neželjeno leglo sa samo 5 štenaca dolazimo do troška od 140.000.000,00 kn u zbrinjavanju neželjene štenadi. Zakonom obavezna kastracija za sve pse osim radnih psa i pasa sa uzgojnom dozvolom jedini je humani način kontrole populacije pasa, a uz to donosi i značajne dugoročne uštede za proračune JLS i cijele države. Kako bi se izbjeglo masovno izbacivanje ljubimaca po donošenju zakona o obaveznoj kastraciji nužno je da JLS sudjeluju u troškovima kastracije što kratkoročno predstavlja novi teret na proračun, ali dugoročno donosi uštedu od stotina milijuna kuna. Nadamo se da će izmjene Zakona o zaštiti životinja ići u smjeru uvođenja mjere obavezne sterilizacije pasa u smislu jedinog adekvatnog načina rješavanja problematike sve većeg broja napuštenih pasa u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
159 ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Ne postoji kaznena odredba ako JLS nije organizirala Sklonište te mnoge JLS izbjegavaju tu zakonsku obavezu pa smatramo da bi novi Zakon trebao uvesti kaznenu odredbu za JLS ako ista nema organizirano Sklonište. Primljeno na znanje Člankom 92. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (članak 64. stavak 1.) te ne osnuje sklonište (članak 64. stavci 2., 3. i 4.).
160 Jelena Blagović Pleše PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica; u određenom dijelu subvencija države 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 10. Zabraniti korištenje davilica za pse, 11. Zabraniti žigosanje kopitara 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama 13. Strožije kazniti zoofiliju Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer nečesto imaju i bolje - npr. ako osoba ima veliku površinu zemljišta (npr. imanje) i ima dovoljno prostora, a adekvatno se brine o životinjama... U PRIJEDLOG UVESTI NEKA SE USTROJI POLICIJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA ! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
161 Katarina Čoti PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica; u određenom dijelu subvencija države 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 10. Zabraniti korištenje davilica za pse, 11. Zabraniti žigosanje kopitara 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama 13. Strožije kazniti zoofiliju Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer nečesto imaju i bolje - npr. ako osoba ima veliku površinu zemljišta (npr. imanje) i ima dovoljno prostora, a adekvatno se brine o životinjama... U PRIJEDLOG UVESTI NEKA SE USTROJI POLICIJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA ! Pobogu, donesite više Zakon kako spada i napokon - počnimo ga koristiti, strožije kažnjavati i provoditi, zbog onih čiji smo GLAS! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
162 Nikolina Kraus PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica; u određenom dijelu subvencija države 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 10. Zabraniti korištenje davilica za pse, 11. Zabraniti žigosanje kopitara 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama 13. Strožije kazniti zoofiliju Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer nečesto imaju i bolje - npr. ako osoba ima veliku površinu zemljišta (npr. imanje) i ima dovoljno prostora, a adekvatno se brine o životinjama... U PRIJEDLOG UVESTI NEKA SE USTROJI POLICIJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA ! Pobogu, donesite više Zakon kako spada i napokon - počnimo ga koristiti, strožije kažnjavati i provoditi, zbog onih čiji smo GLAS! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
163 Nikolina Topić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Želim da se u zakon uvedu VISOKE KAZNE za svaki oblik zanemarivanja, iskorištavanja i zlostavljanja životinja. 2. Želim da se u zakon uvedu visoke novčane i zatvorske kazne za napuštanje životinja. 3. Želim da se u zakon uvede zabrana ubijanja životinja nakon 60 dana. 4.Želim da se u Hrvatskoj zabrani ubijanje životinja za uzgoj krzna. Želim da veterinarska inspekcija u potpunosti počne raditi svoj posao. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
164 VILIM KLEMEN PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA ZABRANA UZGOJA ČINČILA I SVIH DRUGIH ŽIVOTINJA ZA KRZNO Podržavam postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna i protivim se daljnjem produljenju roka za prestanak rada. Prijelazno razdoblje od 10 godina dalo je svim uzgajivačima sasvim dovoljno vremena za prenamjenu poslovanja. ZABRANA DRŽANJA I KORIŠTENJA SVIH ŽIVOTINJA U CIRKUSIMA Podržavam prijedlog zakona i protivim se iznimkama. ZABRANA DRŽANJA ŽIVOTINJA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA Podržavam i protivim se iznimkama ZABRANA TRAJNOG DRŽANJA PASA NA LANCU Podržavam prijedlog zakona, jer držanje pasa na lancu predstavlja mučenje životinje. ZABRANA UTRKA PASA Podržavam povratak stare odredbe ZABRANA KUPIRANJA LOVAČKIH PASA Podržavam predloženi prijedlog i ne slažem se s iznimkama ZABRANA KORIŠTENJA KONJA ZA IZVLAČENJE DRVA IZ ŠUME Podržavam zabranu i proširio bih je i na ostale životinje i ne slažem se s bilo kakvim iznimkama. OBAVEZNA STERILIZACIJA I OZNAČAVANJE U SKLONIŠTIMA Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca ODGOVORNO SKRBNIŠTVO ZA KUĆNE ŽIVOTINJE Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu ZABRANA DRŽANJA DUPINA U ZATOČENIŠTVU Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Protivim se eutanaziji životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Na kraju samo kratak osvrt na pojedine komentare koji određene prijedloge Zakona o zaštiti životinja dovode u kontekst gospodarske situacije u zemlji. Samo pogled u bližu prošlost kada je Zakon o zaštiti životinja bio na znatno nižim razinama od sadašnjeg, a nezaposlenost i životni standard barem jednako nezadovoljavajući kao danas, ukazuje da zadržavanje nehumanog odnosa prema životinjama (uzgoj radi krzna, izostanak obveze pružanja pomoći ozljeđenim životnjama) ima zanemariv utjecaj na gospodarsko stanje, a sigurno može dovesti do negativne percepcije zemlje kod ljubitelja životinja koji svoje ljubimce dovode na turistički odmor u Hrvatsku. Unapređenje postojećeg Zakona o zaštiti životinja po mom bi mišljenju predstavljao civilizacijski napredak, a nadam se da će se postupno napredak ostvariti i u gospodarstvu kroz otvaranje radnih mjesta u sektorima koji će omogućiti znatno veće zapošljavanje i prihode od poreza od uzgajališta životinja za krzno. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
165 Jelena Miša PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. No smatram da je DESET godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima za prilagodbu i prestanak uzgoja bio i više nego dovoljan te ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Smatram da se životinje, domaće ni divlje, ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. S obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Podržavam reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti životinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
166 Biljana Crevar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo tome. Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za osobe koje zlostavljaju životinje, uznemiravaju, zanemarivanje ili na bilo koji način onemogućavaju njihov rast i razvoj. 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
167 Natalija Svrtan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno 10 godina je više nego dovoljno vremena za prenamjenu poslovanja. Što je s uzgajivačima (a koji su u većini) koji jesu prenamijenili svoje poslovanje? U slučaju produžavanja roka, bivši uzgajivači su izravno prevareni što je izravna implikacija za tužbu. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Ni jedna vrsta životinja se ne smije zatočiti radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Ukoliko se dozvoli iznimka koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" omogućuje se iskorištavanje i zanemarivanje životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Ni jedna životinja se ne smije držati na lancu (ni kratko, jer se time opet omogućava vlastita interpretacija pojma "trajno"!) jer im to prouzrokuje fizičku i psihičku bol. Isto vrijedi za držanje u boksevima. Zabrana utrka pasa Utrke pasa su iznimno okrutne, a budući da ne podržavam bilo koji oblik crne ekonomije, ne podržavam ni ovaj! Zabrana kupiranja lovačkih pasa Nema razloga za rezanje ušiju ni repa. To je okrutna i sasvim nepotrebna praksa. Treba kazniti prije svega veterinare koji izvode ovakve zahvate. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Apsolutno zabraniti u svakom smislu, bez iznimke ovu praksu. Ukoliko je teren nedostupan mehanizaciji, a smatrate da je opravdano upregnuti živo biće, upregnite ljude. Nekoliko ljudi valjda može postići snagu koju ostvaruje konj. Ljudi ipak mogu pristati raditi ovaj posao, i mogu reći kada su prekoračili granice izdržljivosti, životinje, na žalost, nitko ne pita. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Apsolutno se protivim uzgoju. Napuštenih životinja ionako ima previše, i stvaraju opterećenje proračunu, a uzgajivači eksponencijalno pridonose povećanju ovog problema Svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Ukoliko nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Podržavam: - zabranu zoofilije. - zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. - zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. - zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. - zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova, pijetlova i sl.) - zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - zabranu ubijanja životinja u skloništima; obavezati skloništa na OGLAŠAVANJE za udomljavanje, tj., AKTIVNO udomljavanje - dati jasne naputke kako se to radi jer se oglušuju - kažnjavanje gradova zbog neosnivanja skloništa - davanje zemljišta za izgradnju skloništa - zabranu razmnožavanja kućnih životinja - trajno oduzimanje životinje u slučaju zanemarivanja - zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja - zabranu žigosanja - prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani - zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, zamkama koje ih ozlijeđuju, ili otrovima zbog kojih umiru u mukama; postoje humane zamke kojima ih je moguće humano premjestiti, a postoje u ultrazvučni uređaji koji ih drže na distanci - zabranu pokusa na životinjama - praksa naprednih država i naprednih tvrtki jest napuštanje ove okrutnosti jer svi novi znanstveni radovi neovisnih istraživačkih kuća ukazuju na neupotrebljivost rezultata pokusa provedenih na životinjama u ljudskoj primjeni, dok su rezultati alternativnih metoda relevantni - zaštitu glavonožaca - najnovija saznanja ukazuju na puno razvijeniji živčani sustav no što se to smatralo do nedavno - zabranu obrednoga klanja - ne podržavam postupke bilo koje vrste koji su rezultat fanatizma - zabranu drobljenja živih pilića - uvrštavanje osobe u u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede osobe koja svojom stručnošću može zastupati dobrobit životinja Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
168 Željko Maurović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Općenito smatram da ovaj Nacrt prijedloga zakona o zaštiti životinja nije razrađen kako treba, brzopleto je napisan, nedorečen, ostavlja preveliki prostor za tumačenje kako kome bude pasalo u pojedinim situacijama (koliko pas smije biti na lancu i kako dokazati da nije stalno vezan, koje su životinje podobne, a koje pogodne za držanje kao kućni ljubimci i zašto, zašto osoba koja odbije dati osobnu iskaznicu trgovcu, a naočigled ima 45 godina života ne smije kupiti životinju...tko će zaštiti radnika koji će poštivati ovaj zakon i pritom prekršiti tri druga... itd-ima toga poprilično, ), te će donijeti samo više problema, umjesto da se napravi ono što Hrvatskoj treba - zaštita prava životinja, ukidanje sive zone tržišta, briga o sklonjenim životinjima, a ne skloništima i sl. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
169 Željko Maurović ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. Pročitah komentar da se na jedan certifikat može prodati više životinja, od kojih i ona izlovljena u prirodi. Notorna glupost. Gdje možemo loviti pitome vretice? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
170 Željko Maurović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Uvjeti držanja životinjama u današnjim zoo dućanima, imajući pogotovo na umu da su te životinjice tamo u "prolazu" i ne borave u dućanu dugo, prečesto puta su bolji od uvjeta kod krajnjih "vlasnika"...i treba imati na umu da niti jedna životinja iz zoo dućana, nikada nije završila napuštena na cesti...to rade "odgovorni vlasnici koji idu na gosišnji odmor". Mislim da bi se trebalo pozabaviti tom problematikom - zaštitom životinja u domovima posjednika. Primljeno na znanje Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona.
171 Željko Maurović DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Zanima me: koji su to točno poslovi za koje se priznaje relevantno 10-godišnje iskustvo; što znači „priznati stručnjak“ i na koja točno područja se odnosi „relevantno radno iskustvo“, te po kojim kriterijima i na koji način ćete birati npr. uzgajivača u odbor? Primljeno na znanje Radno iskustvo se odnosi na poslove iz djelokruga odbora Povjerenstva za zaštitu životinja za priznate stručnjake koje će predložiti u pojedinim odborima navedene institucije odnosno udruge i drugi navedeni sudionici.
172 Viktoria Krčelić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim da se u Zakon uključi: - zabrana utrka pasa bez ikakvih iznimaka jer one samo otvaraju put iskorištvanju pasa radi financijske dobiti (izravne ili klađenjem na "crno") i samim time zlostavljanju životinja - zabrana kupiranja lovačkih pasa jer nema nikakvog medicinskog, praktičnog ili drugog opravdanog razloga da se za takve pse radi iznimka - zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl., bez ikakve sada navedene iznimke o vrsti terena. Nezamislivo je da se u 21. stoljeću navodi kako su konji neizostavni način za pristup nekim terenima, a sve kada bi to i bilo takvo, zar doista čovjek mora zaći u svaki kutak šume i rušiti iz njega stabla? Očuvajmo te dijeliće prirode ako i gdje još postoje jer i ovako svojim prisustvom sve više ugrožavamo staništa toliko brojnih životinjskih vrsta. - zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca - svatko tko je imalo proučio stvarnu pozadinu takvih natjecanja svjestan je da se konje zlostavlja i iskorištava do krajnjih granica, a isključivo radi ljudske "zabave" i profita. Kao drušvo trebali bismo se konačno izdići ih takvih neetičkih, zaostalih i sramostnih praksi te ih konačno prekinuti. - zabranu žigosanja kopitara - uz mikročipove koji se koriste za označavanje pasa, nevjerojatno je da se za konje i danas koristi žigosanje?! - zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja - borbe pasa nisu legalne, a čak i Španjolska ide ka zabranama borbi bikova. Zar je Hrvatska toliko zaostala u vremenu da huškanje bikova jednih na druge predstavlja kulturni i civilizacijski "ponos"?! - zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom jer se time omogućavaju stravične i potpuno nepotrebne patnje životinja koje je moguće izbjeći humanim hvatalicama - zabrana drobljenja živih pilića - nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata te ne postoji nikakav opravdani razlog da se ovakva okrutna praksa i dalje dopušta Podržavam: - prijedlog odredbe koja zabranjuje držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. - odredbu sa zabranom zoofilije - zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Živa bića ne bi uopće smjela biti prodavana, a kamoli maloljetnicima! - zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - prijedlog od dr. sc. Irene Petak, dipl. ing. biol. da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse (dokazano je da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde) i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu - prijedlog udruge Prijatelji životinja vezano za omogućavanje udomljavanja životinja nakon pokusa. Istovremeno, smatram bilo kakve pokuse na životinjama nehumanima i zastarjelim što pokazuju moderne istraživačke i znanstvene prakse u inozemstvu. Pozivam na ukidanje mogućnosti pokusa na životinjama u Hrvatskoj, a kao minimalnu mjeru, propisivanje obaveze davanja prava prvesntva upravo oblicima rada/istraživanja koji bi isključivali pokuse na životinjama. U slučajevima kada je već dostupna alternativa, ne bi se smjelo pribjegavati iskorištavanju životinja. Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Smatram da se dodatno treba uvesti obaveza sterilizacije svih pasa i mačaka osim ako njihovi skrbnici garantiraju siguran dom za njihove potomke. Nadalje, predlažem moratorij na bilo kakve uzgoje kućnih životinja dok se ne isprazne skloništa koja su puna napuštenih životinja koje traže dom. Smatram dobrim prijedlog odredbe koja definira ovlasti komunalnog redara da, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Nadalje ipak predlažem osnivanje posebnog odjela unutar veterinarske inspekcije (tzv. animal police) koji bi dodatno osiguravali provedbu Zakona o zaštiti životinja, a obradom slučajeva njegova kršenja, dodatno punili državni proračun na račun svih zlostavljača, ubojica i nemarnih udomitelja zbog kojih životinje pate i/ili umiru. Što se sklonšta za napuštenje životinje tiče, podržavam prijedloge koji navode: - propisavanje uvjeta da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera - kaznene odredbe za JLS u slučaju neosnivanja sklništa (što je sada slučaj u stvarnosti i zbog čega ogroman teret zbrinjavanja životinja snose sami građani i udruge) - uvrštavanje odredbe kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa JLS ili velikoga grada Smatram da se mora izmijeniti prijedlog odredbe koja navodi da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Potrebno je prvenstveno osigurati primjerene uvjete držanja i skrbi za pse, no u praksi ovako formulirana odredba će samo otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima što nije i ne bi smjela biti svrha ovog Zakona. Takva odredba je posebno problematična za dijelove Hrvatske gdje JLS nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa te privremeni udomitelji jedini rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Nadalje, problematična je sama formulacija uvjeta skloništa jer je to praktično nemoguće postići, a upitno je koliko i sva skloništa u Hrvatskoj zadovoljavaju sve uvjete, kamoli pojedinci koji privremeno spašavaju životinje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
173 Željko Maurović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. St 4 - ukoliko osoba koja kupuje životinju spada u očiglednu srednju ili čak stariju životnu dob, koja je osnova traženja osobne isprave na uvid, te nadalje - zašto osobi srednje životne dobi koja ne želi pokazati svoju osobnu iskaznicu uskratiti pravo na kupovinu živoitnje?! Ovo graniči sa zdravim razumom, jer komadić plastike/kartona, ne garantira da će se o životinji bolje brinuti! Primljeno na znanje Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona. Zahtjev za dokazivanje dobi putem javne isprave služi samo u svrhu da se životinje ne prodaju maloljetnim osobama te se navodi da prodavač može zatražiti takvu ispravu.
174 Željko Maurović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. St. 3 koji kaže da prodavač/voditelj skloništa ili osoba koja daje kuć.ljubimce na udomljavanje mora zatražiti od kupca ili udomitelja javnu ispravu kojom će dokazati dob i identificirati, protivna je nekolicini zakona! Naime, prema Zakonu o zaštiti podataka dio X, čl. 36,određena je novčana kazna u iznosu 20.000-40.000 kn, za svako neovlašteno uzimanje i prikupljanje osobnih podataka i davanje trećim osobama (u ovom slučaju treće osobe bili bi vi, odnosno vaši inspektori koji bi tražili uvid u evidenciju kupaca!). Dakle, vi predlažete da prodavači u specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce prilikom prodaje životinja, krše zakon i godišnju plaću stave na kocku ako ju samo 1x"ulove u prekršaju", odnosno u neovlaštenom uzimanju osobnih podataka?! Zakon o osobnoj iskaznici NN-62/15 koji je na snazi od 6/6/2015. godine, u dijelu IV, čl. 16 kaže: (1) Punoljetna osoba dužna je imati kod sebe osobnu iskaznicu i dati je na uvid osobama koje su na temelju posebnih propisa u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ovlaštene izvršiti uvid u osobnu iskaznicu radi utvrđivanja ili provjere identiteta nositelja osobne iskaznice. Moje je pitanje - tko će, kada i kako ovlastiti prodavače po zoo trgovinama da legitimiraju kupce i zapisuju njihova imena, prezimena, adrese...??? Niti jedan građanim nije dužan pokazati svoje dokumente neovlaštenim osobama, a samo ovlaštena osoba podatke smije uzeti i zapisati! Primljeno na znanje Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona te se istim zabranjuje prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. U tu svrhu prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa i mačke te voditelj skloništa ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb može od osoba kojima se prodaje ili daje životinja zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob te osobe. Prodavač ne zapisuje podatke iz javne isprave te ne vodi evidenciju kupaca kućnih ljubimaca.
175 Zrinka Jurišanec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Zalažem se za zabranu upotrebe životinja u cirkuske svrhe (kako divljih, tako i domaćih), zabranu priređivanja igara u kojima se životinje tjera da se bore jedna protiv duge do iznemoglosti i/ili do smrti (npr. borba pijetlova, borba bikova, vučenje klada pomoću konja), što služi isključivo za zabavu ljudi, a nanosi nepotrebnu bol drugom živom biću. Također, smatram da je potrebno zabraniti trajno držanje pasa na lancu, kao i ubijanje pasa i mačaka radi proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Isto tako, smatram da je potrebno zabraniti zajedničko držanje nezdružljivih životinja, jer to može dovesti do patnje (ozljeđivanje, neželjena trudnoća), pa i do smrti jedne od njih. Ponekad sam svjedokom prizoru u kojem su životinje privezane za motorna vozila i tako trče, sve iznemogle, a njihovi vlasnici još viču na njih kad posustanu ili posrnu. Smatram da ovu okrutnost, također, Zakonom treba zabraniti. U Zakon je uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šume. No problematična je, po mome mišljenju, iznimka za teško pristupačna područja. Na ovaj način otvara se mogućnost legalizaciji daljnjeg iskorištavanja konja (koji na ovaj način doživljavaju veliku bol, patnju, tjelesne ozljede pa i smrt), jer postoji mogućnost manevarskog prostora ili daljnjeg iskorištavanja životinja na ovaj način (budući da razne osobe različito tumače pojedine zakonske odredbe). Po mome uvjerenju potrebno je maknuti iz Zakona mogućnost ubijanja napuštenih životinja u skloništima nakon 60 dana, te obvezati jedinice lokalne samouprave na pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i skrb o napuštenim životinjama, kao i povećati ovlasti komunalnih redara na ovom području (mogućnost podnošenja kaznenih prijava i oduzimanje životinje). Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
176 Viktoria Krčelić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam i pohvaljujem članak: "(4) Zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora." Trajno držanje životoinja na lancu im uzrokuje fzičku i psihičku bol, a osoba koja na taj način drži životinje je daleko od odgovornog skrbnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
177 Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Ja se iskreno čudim kako ovakav prijedlog i postoji,sa toliko nedorečenosti,nema pozitivnih lista o kojima se toliko priča,sve je djelo ljudi koji nisu upućeni u akvaristiku i teraristiku i baziraju se na mačkama i psima.Ako se donosi zakon o terarističkim i akvarističkim (egzotičnim) kućnim ljubimcima,mislim da bi najkompetentniji za to bili prodavači ,uzgajivači i udruge da se izjasne o tome,a ne da taj zakon donose osobe kojima je u vidokrugu samo grad Zagreb i trg Bana Jelačića.Neki ljudi od toga žive i prehranjuju svoje obitelji,a par licemjernih pojedinaca svoje hirove stavljaju ispred toga.Ako ste ljubitelji životinja kako se već nazivate zabranite gosp.Todoriću ili Pipuniću klanje svinja,goveda,teladi.....ne možete i nikad nećete moći,ali tlačiti ljubitelje životinja i hobiste e to možete.Sram neka Vas bude,mi svoje ljubimce volimo ,ne koljemo ih i ne mučimo kako Vi to navodite...Koliko azila je pod Vama Ljubitelji Životinja????Odgovor NITI JEDAN,ako ste ljubitelji i brinete za skrb o životinjama,uhvatite se u koštac sa problemima,a ne izmišljanje tople vode koja je davno izmišljena.Ja imam ribe ,mačka i leopard gekone i o svima njima propisno brinem,jer su to moji ljubimci i hobi,ne moram okolo ići i tražiti životinje s kojima ću se naslikavat i iskakat s naslovnica novina,ja sam gospodo draga njima posvećen. Nadalje na Vašoj stranici je samo veganstvo,gospodo draga to je Vaš odabir,živimo u demokratskoj državi,bar je do danas takva,znači pojedinac ima pravo izbora,dajte ljudima da jedu meso,ako ste vi odabrali jesti zelenilo,nemojte to nametati drugima.Životinje su se stoljećima uzgajale za prehranu,a sad bi Vi to mijenjali i nametali svoje mišljenje.Dio komentara se odnosi na udrugu ,a dio na mene kao pojedinca,koji iskreno ne razumijem toliku brigu o životinjama,a ljudi nam u državi kopaju po kontejnerima,tko brine o tim ljudima,jeste li se ikad zapitali dok pišete ovakve prijedloge???Žalosno,pokazujemo se kao brižni,a zapravo gledamo samo sebe.... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
178 Silvija Križanec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA -Podržavam zabranu zoofilije. -Protivim se usmrćivanju napuštenih životinja nakon 60 dana u skloništima. -Trebalo bi zabraniti i borbe bikova, pijetlova, natjecanje konja u povlačenju trupaca. -Skloništa za životinje bi trebale voditi neprofitne udruge koje nemaju interesa u stvaranju profita. -Treba propisati kazne za jedinice lokalne samouprave ako ne izgrade skloništa u zakonskom roku. - Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete kao i skloništa. - Predlažem da država svima sufinancira kastracije/sterilizacije kućnih ljubimaca; ako ne barem nezaposlenima, umirovljenicima, skloništima i osobama koja imaju vrlo mala primanja. -Podržavam zabranu korištenja davilica za pse i svih ostalih sredstava koji im uzrokuju bol i patnju. -Treba zabranit žigosanje kopitara jer životinjama nanosi bol. -Treba zabraniti prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, restoranima i sl. - Treba zabraniti zamke za glodavce na bazi ljepila. -Treba zabraniti pokuse na životinjama, a životinje na kojima su vršeni pokusi treba udomiti a ne ubiti. -U zakon uvrstiti zaštitu beskralježnjaka -Zabraniti treba obredno klanje životinja. -protivim se svakom usmrćivanju životinja a ako je ono nužno sve ali baš sve životinje prije usmrćivanja treba omamiti i propisati kazne za one koji se toga ne pridržavaju. -Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija(ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije je nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata) -Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. -Treba zabraniti ubijanje pasa, mačaka u lovištima. -Lovci bi trebali ići na edukacije o zaštiti, ponašanju životinja. -Zabraniti lovni "turizam". -Zabraniti lov lukom i strijelom i svim drugim oružjem i oruđem koje životinji uzrokuje dugu patnju. -Krivolovcima propisati strože kazne. -Zabraniti prijevoz živih životinja. -Propisati da se smanje patnje životinja u uzgoju, transportu, klaonicama. -Zabraniti testiranje na svim životinjama. -Trebalo bi uvesti Policiju za životinje (policiju koja poznaje zakon o zaštiti životinja i njihovo ponašanje) -Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. -Svi ZOO vrtovi trebaju imati uvjete bar približno kao i ona u kojima žive na slobodi. -Zabraniti Gatere. - Zabraniti označavanje životnja koje im uzrokuje patnju i / ili nelagodu (krave, koze i sl. Čipirati) Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
179 Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Udruga ljubitelja i uzgajivača betta "Betta Svijet" uvjerena je da su svi prijedlozi ovog zakona izneseni u dobroj namjeri. U komentarima Pet Centar d.o.o. jasno je vidljivo koliko je prijedlog zakona nedorečen i koliko manipulacije može proizvesti nejasnim odredbama različitih članaka, tako da ih ovdje ne treba ponavljati. Stoga je udruga Betta Svijet strogo protiv ovakvog prijedloga zakona. Također, ljudi se iz Hrvatske masovno iseljavaju, jer nemaju mogućnosti za dostojanstvn život od svog rada.Odakle državi ili tjelima lokalne uprave novac za provođenje ovog zakona, kada ne mogu djeci srednjih škola omogućiti besplatne udžbenike i besplatan prijevoz do škole, Odakle novac za provođenje ovog zakona, kada roditelji nisu u mogućnosti djeci kupiti knjige koje djeci trebaju za školovanje, kada roditelji ne daju djeci da upišu srednju školu, jer nemaju novac za autobusnu kartu. Škole su nam poluprazne,.. Ostavimo ovaj prijedlog zakona za neka bolja vremena kada ćemo si kao društvo moći priuštiti držati psa ili mačku godinu i više dana u azilu i za to imati financijskih sredstava. Nemojmo stavljati prava činčila i drugih životinja prije prava naše djece!!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Vedran Slijepčević OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Predlažem da se ostane kupiranje repova u lovačkih pasa. Nekupirani rep kod nekih pasmina ptičara (njemački kratkodlaki ptičar, njemački oštrodlaki ptičar, vajmarski ptičar i sl.) uistinu nerijetko bude ozlijeđen prilikom lova jer njime intenzivno udaraju o tvrđu drvenastu vegetaciju. Terapija takvih ozljeda je komplicirana (nije jednostavno postaviti zavoj na završnoj trećini repa), a problem se vrlo jednostavno može prevenirati kupiranjem repa. Predlažem i dopuštanje kupiranje uški u radnih pasa pastirskih pasmina zbog nerijetkih sukoba s vukom prilikom kojih mogu pretrpjeti teže ozljede uški s razderotinama okolne kože, odnosno postojanje uški ih može koji put i koštati života. Primljeno na znanje primljeno na znanje
181 Silvija Križanec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Slažem se s odredbom da jedinice lokalne ili regionalne samouprave trebaju organizirati radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukaciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
182 Silvija Križanec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora Primljeno na znanje Primljeno na znanje
183 Irina Kavi PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. Ne dopustiti uzgajivačima činčila nastavak rada, ne odobriti "prijelazni period" jer su imali dovoljno vremena do sad da o svemu razmisle. Protiv sam usmrčivanja pasa u skloništima nakon 60 dana. Smatram da se Grad i Županija trebaju brinuti za pse lutalice i financirati skloništa po svim humanim i stručnim standardima. Mislim da problemi nastaju na toj razini, jer se oglušuju i izmotavaju, a psi lutaju gradivima i selima. Nesavjesni ljudi ih ostavljaju i odlaze dalje svojim automobilima i to je za svku osudu. Takve ljude bi trebalo hvatati i kažnjavati. Slažem se sa svim humanim komentarima i mislim da ne smijemo više prepustiti političarima da provode samovolju i nakon svakog izbora budu uhljebljeni bez obzira na nerad. Kada bi oni sami bili osviješteni, civiliziraniji, i nama i životinjama život bi bio podnošljiviji. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
184 Maja Adamić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu eutanazije pasa (i mačaka) u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja koje se uzgajaju radi krzna. Tražim zabranu testiranja na životinjama u svrhe kozmetičke industrije i sl. Zakonom bi trebalo propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Primljeno na znanje Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
185 Jelica Roland PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA - Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. - Tražim zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana i i obvezu oglašavanja za udomljavanje - Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima. - Tražim zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima. - Podržavam zabranu trajnoga držanja pasa na lancu. - Tražim zabranu utrka pasa. - Podržavam zabranu kupiranja lovačkih pasa. - Tražim potpunu zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. - Podržavam obaveznu sterilizaciji i označavanje u životinja skloništima. - Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. - Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. - Tražim zabranu uzgoja i prodaje egzotičnih životinja. - Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. - Tražim zabranu držanja dupina u zatočeništvu. - Podržavam zabranu zoofilije. - Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. - Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. - Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. - Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Podržavam trajno oduzimanje životinje i zabranu nabavljanja druge životinje za dokazane zlostavljače. - Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. - Tražim zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. - Podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. - Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. - Tražim zabranu obrednoga klanja. - Tražim zabranu žigosanja kopitara. - Tražim zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. - Tražim zabranu prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. - Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. - Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. - Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU. Primljeno na znanje Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
186 PET CENTAR d.o.o. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 72. Ovo je također jedan od članaka za čiju provedbu ministar ima rok od 3 godine donijeti provedbene propise iz st. (6), a u međuvremenu se otvara pravni vakuum i izrazita pravna nesigurnost za sve tržišne sudionike. Konkretno: - st. (1) Uvjeti za obavljanje djelatnosti maloprodaje ili veleprodaje trebaju biti transparentno propisani zakonom, a ne provedbenim propisima ministra u roku od 3 godine. - st. (6) posve je zbrkan, te nema ispravne poveznice s prethodnim stavcima ovog članka, što je rezultat očito naknadnog ubacivanja stavka (2) u vezi stručnog povjerenstva. Već smo istaknuli nejasnoću oko razdvajanja poglavlja koja reguliraju zaštitu kućnih ljubimaca, uključujući i tijekom uzgoja (Poglavlje VI) i zaštitu životinja „u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca“ (Poglavlje X). Ne vidimo prepreke da se predmetne odredbe ne objedine u istom poglavlju, s obzirom da se u oba poglavlja radi o kućnim ljubimcima. Primljeno na znanje Rok od tri godine za donošenje pod zakonskih akata je krajnji rok za njihovo donošenje, a potreban je zbog većeg broja pod zakonskih akata koji se trebaju donijeti. Dok se ne donese pravilnik, trgovine kućnih ljubimaca i veleprodaje mogu poslovati kao i do sada tj. bez posebnih uvjeta.
187 PET CENTAR d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. - st (1) – nejasno je kako interpretirati „u skladu s njihovim potrebama“; zakon treba utvrditi jasan cenzus i kriterije kada nastupa obveza osnivanja skloništa (npr. grad s više od ____ stanovnika ili neki drugi objektivni kriterij), tako bitna odredba ne bi se smjela ostaviti na teret (pr)ocjene jedinicama lokalne /područne samouprave! Također, kod članka 64. i 65. postoji neusklađenost, jer se može interpretirati da se uvjeti za osnivanje i rad skloništa, te osposobljavanja osoblja ne odnose na skloništa koja osniva i financira jedinica lokalne ili područne samouprave. Oba članka treba preformulirati i utvrditi jasne kriterije. Primljeno na znanje Jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u skladu sa svojim potrebama odlučuju o najprimjerenijim mjerama koje će primijeniti za smanjenje broja napuštenih i izgubljenih životinja te za skrb o njima. Svakako u obzir treba uzeti razlike između ruralnih i gradskih područja vezano za mjere kojima će se smanjiti odnosno zaustaviti napuštanje životinja te poticati odgovorno posjedovanje životinja. Člankom 64. koji je postao članak 63. Zakona određuje se obveze vezano za osnivanje za skloništa, dok se člankom 65. koji je postao članak 64. Zakona određuju obveze jedinica lokalne ili jedinica (područne) regionalne samouprave vezano za osnivanje skloništa i skrb o napuštenim životinjama.
188 Brkić Luka PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Nemam što nadodati. u potpunosti se slažem sa svim komentarima i nadam da će svim životinjama biti lakše nego do sada! Primljeno na znanje Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
189 PET CENTAR d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Obraćamo se jedinstveno u ime i uz suglasnost više poduzetnika čija aktivnost je pretežno ili uključuje i uzgoj i/ili trgovinu životinjama – kućnim ljubimcima. Uključeni gospodarstvenici su: - Pet centar d.o.o., trgovina - K.R.Vili d.o o. (Zoo Vili), trgovina - G.F.Hamster d.o.o., uzgajivač - Katarina Prgomet, uzgajivač - Tomislav Šarić, uzgajivač Prvo ističemo da se svi ovdje navedeni poslovni subjekti slažu s većinom komentara koje su već ranije u sklopu ove javne rasprave iznijeli pojedinci, udruge ili predstavnici udruga. Stoga ih ovom prilikom nećemo ponavljati, osim posebno naglasiti i naše izričito protivljenje odredbi čl. 67, st. 3 koja dopušta usmrćivanje životinja iz skloništa. U okviru javnog savjetovanja, slobodni smo izložiti naše viđenje samog zakonskog teksta za kojeg smatramo da je - u dijelu u kojem predlaže neke novine u odnosu na aktualni zakon - napisan površno i nejasno, te time ostavlja previše prostora za individualne interpretacije pojedinih institucija - pogotovo inspekcija i sl.; previše odredbi je ostavljeno na detaljnije propisivanje ministru mada ne postoji nikakva prepreka da se jasno definiraju bitne odredbe u samom zakonu. Stječe se dojam da je prijedlog zakona pisan bez dublje razrade, ideje o praktičnim posljedicama nekih nejasnih odredbi, provedbenim poteškoćama, a na kraju krajeva i sudovima koji će morati tumačiti zakon temeljem sudske prakse (što će produljiti trajanje sporova i prekršajnih postupaka, uzrokovati velike troškove i povećati pravnu nesigurnost gospodarstvenicima). Cilj zakonodavca trebaju biti jasni i jednostavni propisi, što kod ovog teksta nije slučaj, a što ćemo i razložiti stavku po stavku. Naposljetku, nejasno je zašto se žuri s donošem zakona (o žurbi zaključujemo iz površno napisanog teksta i nepostojanja razrade elementarnih kriterija za one na koje se zakon odnosi, kao i za stavljanje prijedloga u javnu raspravu u kolovozu i za vrijeme tehničke vlade i povrh svega raspuštenog zakonodavnog tijela!), ako praktički sve bitne odredbe ovise o provedbenim propisima koje je ministar obvezan donijeti u roku od tri godine (odredbe iz članka 5. stavka 4., članka 13. stavka 5., članka 14. stavka 5., članka 16. stavka 5., članka 17. stavka 6., članka 18. stavka 3., članka 19. stavka 3., članka 22. stavka 5., članka 24. stavka 5., članka 28. stavka 3., članka 30. stavka 4., članka 32. stavka 6., članka 33. stavka 4., članka 36. stavka 3., članka 38. stavka 4., članka 39. stavka 4., članka 53. stavka 2., članka 54. stavka 6., članka 56. stavka 6., članka 57. stavka 5., članka 58. stavka 5., članka 59. stavka 4. i članka 72. stavka 6. ), a nekoliko ključnih odredbi stupa na snagu tek daleke 2020 godine (čl. 57, 58 - o uzgoju, držanju i prodaji stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca). Pitamo se koja je svrha donositi danas propise koji imaju stupiti na snagu za više od 3 godine, odnosno anticipirati sada potrebe društva a u konačnici i EU legislativu za nekoliko godina unaprijed? Također su kroz prijedlog zakona izmiješane odredbe kroz poglavlja, pa je posve konfuzno na što se odnose koje odredbe; npr. poglavlje IV regulira držanje životinja koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje, a unutar poglavlja se reguliraju neka pitanja vezana uz držanje kućnih ljubimaca (Povjerenstvo i Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca). Nejasno je i zašto su razdvojena poglavlja VI (čl. 50-58) i X (čl. 72 i 73), s obzirom da se zaštita kućnih ljubimaca i zaštita životinja u „trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca“ usko isprepliću, pa tako i odredbe iz navedenih poglavlja koje trebaju biti objedinjene. Potom se unutar poglavlja VI koje regulira zaštitu kućnih ljubimaca pojavljuje odredba vezana uz uzgoj u svrhu proizvodnje (čl. 58, st 3) a svojim sadržajem pripada u poglavlje IV. Stavljamo prigovor i na termin „trgovine za prodaju kućnih ljubimaca“, s obzirom da takve trgovine ne postoje, nego eventualno specijalizirane trgovine za kućne ljubimce - koje prodaju i hranu i opremu za kućne ljubimce, a u pojedinim slučajevima i male životinje. Iz svega navedenog smatramo da je prijedlog zakona nomotehnički manjkav, što sve navodi na zaključak da će se događati problemi pri primjeni i provedbi ovog zakona u praksi. I naposljetku, ovaj prijedlog zakona uvodi niz alternativnih povjerenstava, odbora i radnih skupina, za posao za koji nadležna ministarstva ili druga javna tijela imaju zaposlene djelatnike koji već obavljaju iste poslove u okviru drugih zakona ili podzakonskih akata. Ne navodi se tko će, kako i koliko financirati sva ta novoosnovana tijela, čije se ovlasti pak isprepliću s postojećim upravnim tijelima i inspekcijama nadležnih ministarstava. Konkretne primjedbe po pojedinim odredbama teksta prijedloga zakona su kako slijedi: Čl. 37 Cijeli članak napisan je nejasno i s previše nepoznanica, npr: - u kojem roku Ministar osniva Povjerenstvo; - po kojim kriterijima će se birati članovi Povjerenstva i njegovih odbora (koliko članova iz udruga, koliko veterinara, koliko predstavnika koje institucije i slično?) i koji je postupak izbora (javnim natječajem, slobodnim prijavama i tko odlučuje o izboru ili slično?) - na koji se rok imenuje Povjerenstvo, kako se raspušta, koliko puta ista osoba može biti član Povjerenstva, kako i u kojem roku se nadomješta član koji je razriješen ili je odstupio? - može li ista osoba biti član oba odbora ili ne? Ako da, koji je smisao imati dva odbora? - koji su to točno poslovi za koje se priznaje relevantno 10-godišnje iskustvo; što znači „priznati stručnjak“ i na koja točno područja se odnosi „relevantno radno iskustvo“? - zašto je za članove odbora uvjet „najmanje 10 godina radnog iskustva na poslovima iz djelokruga Odbora“?; odredba je nepotrebno restriktivna. Smatramo da i netko s 3 ili 5 ili 8 godina iskustva može biti „priznati stručnjak“ za svoje područje, pa time i vrijedan član Povjerenstva/odbora, osobito u suvremenim okolnostima kada su kratki intervali modernizacije struke! - Koja je pravna snaga mišljenja koje daje Povjerenstvo, jesu li mišljenja obvezujuća ili ne, u kojem ih roku moraju dati, kako se donosi mišljenje ukoliko postoji nesuglasje između članova Odbora ...? - Koliko se često sastaje Povjerenstvo odnosno članovi svakog pojedinog odbora? - Tko i kako financira rad Povjerenstva i Odbora i nadzire njihov rad? U predloženoj formi ovaj je članak potpuno manjkav i neprikladan za jedan zakonski akt. Također smatramo da je Povjerenstvo, u smislu kako je predstavljeno prijedlogom ovog zakona, nepotrebno i komplicirano administrativno tijelo, te da se trošak takvog tijela ne može opravdati korišću, budući se za svaku od specifičnih potreba (npr. davanje mišljenja na prijedloge propisa i sl.) može po potrebi formirati radna skupina s relevantnim stručnjacima koja će dati mišljenja iz svoje domene rada. Ukoliko zakonodavac ipak odluči zadržati ove odredbe, onda apeliramo da se dorade na način koji će osigurati jasan i djelotvoran pravni okvir za rad Povjerenstva i odbora. Čl. 50 - st. (3) – Aktualni važeći zakon zabranjuje prodaju životinja maloljetnicima, s čime se svi slažemo. Nejasno je zašto se u prijedlog novog zakona uvodi obveza da prodavač „mora od osoba kojima se prodaje ili daje životinja u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob i kojom se identificira osoba.“ Navedena formulacija je posve nejasna: je li svrha osigurati da je osoba punoljetna, ili je svrha evidentirati identitet osobe? Zašto je obveza tražiti identifikaciju u slučajevima kada je očito da je osoba punoljetna? Predlažemo da se cijeli stavak (3) briše, jer nema nikakve svrhe (iz stavka (1) je obveza posve jasna i jednoznačna), a predstavlja nepotreban teret i otvara čitav niz pitanja vezanih uz zaštitu osobnih podataka, ovlasti trgovca (da traži i evidentira osobne podatke), koliziju ovakve odredbe s propisima koji reguliraju trgovinu, prava potrošača, zaštitu osobnih podataka itd. - st. (5) – Neophodno je jasno definirati unutar zakona koje točno podatke sadrži evidencija „o prodanim ili darovanim životinjama“, kako bi se izbjegli naknadni prijepori, neujednačena postupanja inspekcije i nametanje nepotrebnih troškova. Nejasno je li ova odredba povezana sa stavkom (3) na način da propisuje obvezu evidencije identiteta osoba koje su kupile životinju ili evidentiranje vrste i broja nabavljenih i prodanih životinja? Smatramo da je ostavljanje ovakvih nepoznanica u zakonu neprihvatljivo, otvara mogućnosti proizvoljne interpretacije, te odredbe članka 50. trebaju doradu ili brisanje. Čl. 51 Smatramo da je pogrešno ostaviti na dispoziciju jedinicama lokalne samouprave (st. 5) propisivanje: ---- uvjeta držanja kućnih ljubimaca (st. 1), s obzirom da su potrebe kućnih ljubimaca identične unutar cijele Hrvatske i mogu se jednoznačno i jasno zakonom ili pravilnikom definirati za sve građane i kućne ljubimce u Hrvatskoj ---- uvjete kretanja kućnih ljubimaca (st 3), jer npr. vlasnici putuju sa psima, te bi u praksi to značilo da moraju čitati službene glasnike svih općina kako bi provjerili što je u toj jedinici dopušteno, a što ne. Ovo je posve neprovedivo u praksi. ---- nejasno je što točno jedinica lokalne samouprave treba propisati vezano uz stavak (4) koji zabranjuje držanje pasa stalno vezanih ili u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora? Stavak (4) donosi jasnu zabranu i više ništa nije potrebno propisivati oko ove odredbe. Smatramo da je jedino ispravno utvrditi pravila i uvjete držanja i kretanja životinja identično za cijelu Hrvatsku, dakle na razini Zakona ili Pravilnika. Čl. 57 Ističemo da već postoje evidencije i registri i uzgajivača i uvoznika koji uzgajaju i/ili prodaju strane vrste kao kućne ljubimce, te je cijelo područje već regulirano zakonima i provedbenim propisima iz domene Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Primjerice, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode regulira kroz svoje zakonske akte i provedbene propise koje se strane životinjske vrste mogu stavljati na tržište R. Hrvatske a koje ne i pod kojim uvjetima, sve u skladu s regulativom i praksom EU. Posve je nejasna svrha preklapanja i kolizije odredbi nekoliko različitih zakona, što će stvoriti konfuziju na tržištu i u praksi, nepotrebne paralelne registre, evidencije, pravilnike, inspekcije, i u konačnici – troškove. Iz svega navedenog smatramo da je cijeli članak 57. posve nepotreban i bez ikakve regulatorne ili logičke svrhe. - st (1) potpuno je nejasno koje znanstvene spoznaje i po kojim kriterijima bi se uzimale u obzir radi utvđivanja primjerenosti određene strane vrste za kućnog ljubimca? Ovakva formulacija podložna je individualnim interpretacijama i stvara ogromnu pravnu nesigurnost, koja onemogućava planiranje poduzetničkih aktivnosti a poduzetnike iz Hrvatske stavlja u neravnopravan položaj na jedinstvenom EU tržištu. - st (2) je konfuzan jer navodi tko smije držati životinje iz st. (1) mada se očito misli na životinje koje se neće smjeti uzgajati i prodavati kao kućni ljubimci odnosno koje NEĆE biti pokrivene stavkom (1) ovog članka! Također je posve nejasno o kakvom se „ugovoru za prodaju životinja izvan područja RH“ radi i koja je njegova svrha u okviru jedinstvenog EU tržišta? Cijeli članak 57 (i povezano 58) sadrži odredbe koje su same po sebi nepotrebne, jer isto područje već reguliraju drugi zakoni i podzakonski akti. Čl. 58 Koja je svrha st (3) unutar poglavlja o kućnim ljubimcima, kada regulira pitanje oko uzgoja i držanja stranih životinjskih vrsta u svrhu proizvodnje? Držanje životinja koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje regulira poglavlje IV. Čl. 65 - st (1) – nejasno je kako interpretirati „u skladu s njihovim potrebama“; zakon treba utvrditi jasan cenzus i kriterije kada nastupa obveza osnivanja skloništa (npr. grad s više od ____ stanovnika ili neki drugi objektivni kriterij), tako bitna odredba ne bi se smjela ostaviti na teret (pr)ocjene jedinicama lokalne /područne samouprave! Također, kod članka 64. i 65. postoji neusklađenost, jer se može interpretirati da se uvjeti za osnivanje i rad skloništa, te osposobljavanja osoblja ne odnose na skloništa koja osniva i financira jedinica lokalne ili područne samouprave! Oba članka treba preformulirati i utvrditi jasne kriterije. Čl. 67 - st (2) – sklonište može prodavati životinje? Kako je to regulirano i pod čijim nadzorom? - st (3) – apsolutno treba brisati i civilizacijski je neprihvatljiva odredba - st (4) – iz ove odredbe proizlazi da NE POSTOJE drugačije osnovana skloništa osim onih koja su osnovana i/ili financirana od jedinica lokalne/područne/regionalne samouprave. Čemu onda uopće članak 64? Također, u smislu čl. 67 - koje su obveze skloništa osnovanih od strane bilo koje fizičke ili pravne osobe koja udovoljava uvjetima iz čl. 64 i ne financira se iz javnih izvora? Naposljetku, smatramo da treba propisati obvezu izvješćivanja iz stavka (4) ovog članka i prema javnosti, s obzirom da rad skloništa zapravo financiraju građani kroz jedinice lokalne/regionalne samouprave. Čl. 69. Odredbe ovog članka su ponovno u kontradikciji! Stavkom (1) se propisuje neka obveza, a onda se stavkom (2) nudi alternativa ako osnivači skloništa ne ispune jasno definiranu zakonsku obvezu iz prethodnog članka! Ovo je pravni nonsens, jer unutar istog zakona jedna odredba derogira drugu! Napominjemo da aktualni zakon koji je na snazi u čl. 58 (Pročišćeni tekst, NN 37/13) jasno formulira obvezu, pa je nejasno zašto se u prijedlog novog zakona uvode ovakve kontradiktorne odredbe. Nadalje, stavak (4) istog članka je deklarativne naravi, te ne postoje propisane metode i aktivnosti koje bi nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave morali provoditi u svrhu „razvijanja svijesti javnosti o zaštiti životinja“, shodno tome ne postoje niti kriteriji i mjerila ispunjenja te obveze pa onda niti sankcije za neispunjenje zakonske obveze (blanketna norma). Smatramo da st (4) ovog članka u ovom formatu nema nikakve svrhe i ne odgovara kriterijima za uvrštenje norme u legislativu. Čl. 70 – je u cijelosti nepotrebno kompliciranje, nejasan je ratio legis cijelog članka. Naime, člankom 66 su propisane aktivnosti i obveze skloništa, koje su vrlo jasne, a sve djelatnosti skloništa provode stručne osobe osposobljene u skladu s odredbama čl. 64. Dakle, aktivnosti radne skupine iz čl. 70 nemaju previše veze s radom i djelatnošću samog skloništa, jer se stavkom (3) ovoga članka navode isključivo deklarativne zadaće koordinacijske radne skupine poput „edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja“, „razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa“, „poticanje udomljavanja pasa iz skloništa“, „unaprijeđenje zaštite životinja“ i sl. Iako naravno pozdravljamo sve aktivnosti koje mogu unaprijediti svijest o potrebama i uvjetima držanja kućnih ljubimaca i općenito zaštiti životinja, smatramo da koristi od kreiranja još jednog administrativnog tijela neće opravdati potrebne troškove i da se deklarativno navedeni ciljevi mogu postići i postižu se aktivnostima u domeni Udruga i svih zainteresiranih pojedinaca, kako privatnih osoba tako i gospodarskih subjekata, koji kontinuirano rade na tim ciljevima i postižu rezultate. Koordinacijske radne skupine u pravilu nisu potrebne ako je zakonski okvir jasan i svakome su poznate obveze i dužnosti iz pojedinih domena. Dodatno, iz ovog je prijedloga zakona nejasno tko će financirati troškove radne skupine, tko će imenovati članove radne skupine i po kojim kriterijima, na koji rok, koliko će se često radna skupina sastajati i kome je odgovorna za svoj rad i troškove i sl. Ukoliko predlagač zakona ostaje pri stavu da je ovakva radna skupina potrebna, smatramo da je neophodno zakonskim okvirom definirati sve navedene elemente. Čl. 72 Ovo je također jedan od članaka za čiju provedbu ministar ima rok od 3 godine donijeti provedbene propise iz st. (6), a u međuvremenu se otvara pravni vakuum i izrazita pravna nesigurnost za sve tržišne sudionike. Već smo istaknuli nejasnoću oko razdvajanja poglavlja koja reguliraju zaštitu kućnih ljubimaca, uključujući i tijekom uzgoja (Poglavlje VI) i zaštitu životinja „u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca“ (Poglavlje X). Ne vidimo prepreke da se predmetne odredbe ne objedine u istom poglavlju, s obzirom da se u oba poglavlja radi o kućnim ljubimcima. Također, istaknuli smo već u uvodu ovog teksta naš prigovor na termin „trgovine za prodaju kućnih ljubimaca“, s obzirom da takve trgovine ne postoje, nego eventualno specijalizirane trgovine za kućne ljubimce - koje prodaju primarno hranu i opremu za kućne ljubimce, a u pojedinim slučajevima i male životinje. Konkretno vezano uz čl. 72: - st. (1) Uvjeti za obavljanje djelatnosti maloprodaje ili veleprodaje trebaju biti transparentno propisani zakonom, a ne provedbenim propisima ministra u roku od 3 godine. - st. (6) Posve je zbrkan, te nema ispravne poveznice s prethodnim stavcima ovog članka, što je rezultat očito naknadnog ubacivanja stavka (2) u vezi stručnog povjerenstva. ZAKLJUČAK: Donošenje zakona u ovakvom obliku otvorit će niz dvojbi, mogućnosti individualnih interpretacija pojedinih državnih institucija i javnih tijela te uzrokovati pravnu nesigurnost registriranim tržišnim sudionicima. Također restriktivni a u praksi neprovedivi propisi uzrokovati će jačanje crnog tržišta životinjama, što će za posljedicu imati pogoršanje uvjeta za same životinje te nedostatak bilo kakve zakonske kontrole i ugrožavanje zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja. S obzirom na sve navedeno, nadamo se da će zakonodavno tijelo razmotriti izložene primjedbe te vratiti prijedlog na ozbiljnu doradu. Primljeno na znanje Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
190 Prijatelji životinja OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Zabrana spolnog odnosa čovjeka i životinje Podržavamo odredbu u Prijedlogu Zakona kojom je zabranjen ''spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka'' (članak 5., stavak 2., točka 26.). Obrazloženje: Zoofilija ili sodomija predstavlja doživljavanje spolnog zadovoljstva prilikom spolnog odnosa sa životinjama. Ova nastranost u nekim europskim zemljama je zakonom jasno zabranjena i nužno je da i u Hrvatskoj ovaj aspekt zlostavljanja životinja bude zakonski reguliran. Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2006. godine, udruga Prijatelji životinja predlagala je da se spolno općenje sa životinjama zabrani Zakonom, no prijedlog je odbijen argumentacijom da ovaj problem nije izražen u Hrvatskoj u mjeri da bi se trebala propisati zakonska zabrana. Navedeno je kako su životinje u širem kontekstu zaštićene općenitom odredbom Zakona koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' (čl. 4., st. 2., tč. 12. Zakona o zaštiti životinja). Međutim, navedena odredba u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi jer će zoofili, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga nam je drago da je u Prijedlog Zakona uvrštena ova odredba kako bi se ova praksa jasno i nedvosmisleno zabranila Zakonom i kako bi se mogla sankcionirati. Vladajuća koalicija u Njemačkoj, usprkos očekivanom protivljenju zoofila, zabranila je krajem 2012. godine spolne odnose sa životinjama. Za osobe koje tjeraju životinju na ''aktivnost koja je netipična za tu vrstu'' predviđena je kazna do 25.000 eura. Ministrica poljoprivrede Ilse Aigner složila se da se zakonom zabrani da ljudi ''koriste životinje za vlastite seksualne aktivnosti ili seksualne radnje trećih osoba'', čime se također zabranjuje ''podvoditi'' životinje drugima. Spolni odnos sa životinjama zabranjen je u mnogim europskim zemljama. U Velikoj Britaniji zakon je promijenjen 2003., kada je maksimalna kazna doživotnog zatvora smanjena na dvije godine. U Francuskoj se zoofilija kažnjava s dvije godine zatvora i novčanom kaznom od 30.000 eura, a u Švicarskoj kazna može biti i do tri godine zatvora. Zoofilija je ilegalna i u Norveškoj od 2008., Belgiji od 2007., Nizozemskoj od 2010., Irskoj, Kanadi (maksimalno 10 godina zatvorske kazne), Australiji, Indiji i Švedskoj od 2014. godine. Ostale države koje su zabranile spolne odnose sa životinjama su: Ekvador (maksimalno osam godina zatvorske kazne), Etiopija, Gana (maksimalno tri godine zatvorske kazne), Hong Kong (maksimalno 10 godina zatvorske kazne i 50.000 dolara novčane kazne), Iran, Namibija, Novi Zeland, Poljska od 1997. (maksimalno tri godine zatvorske kazne, donacija u humanitarne svrhe za dobrobit životinja, zabrana do 10 godina držanja vlastitog kućnog ljubimca), Portugal, Singapur (maksimalno dvije godine zatvorske kazne, novčana kazna), Južnoafrička Republika, Trinidad i Tobago, Zambija (maksimalno pet godina), Malezija (maksimalno 20 godina zatvorske kazne i novčana kazna). S obzirom na to da je seksualno općenje sa životinjama prisutno i u Hrvatskoj, a pojedinci zainteresirani za ovu praksu razmjenjuju kontakte putem internetskih i tiskanih oglasnika, pozdravljamo uvrštavanje ove odredbe u Prijedlog Zakona o zaštiti životinja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
191 Ana Torić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Tražim zabranu eutanazije pasa (i mačaka) u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. 2. Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja koje se uzgajaju radi krzna. 3. Tražim zabranu ukidanja životinja u skloništima i još oštrije mjere i sancije svim lokalnim zajedncama koje nisu ustrojile "no kill" skloništa. Ne želim da se novac poreznih obveznika troši na ne nerad i nebrigu lokalnih zajednica, te da netko profitira ubijanjem životinja. Tražim da se jasno i trasparentno na stranicama Ministarstva poljoprivrede objave podaci koliko lokalne zajednice plaćaju skloništima na godišnjoj osnovi. 4. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu što predstavlja psihičko i fizičko mučenje životinja, te sankcioniranja neodgovornih vlasnika. 5.Tražim zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šume. 6. Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima i korištenje životinja za predstave s životinjama. 7. Zakonom bi trebalo propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera, odnosno da ih vode udruge, ustanove i javne službe. Nedopustivo je da itko nože profitirati na patnji životinja. 8. Tražim propisivanje kaznenih odredbi za jedinice lokalne/regionalne samouprave koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007., odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 9. Tražim zabranu kupiranja uši i repova svih (po tako i lovačkih pasmina) pasa. 10. Tražim da Zakon propiše udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63 11. Tražim jasno propisati zabranu obrednog klanja koje provode predstavnici vjerskih zajednica. 12. Tražim zabranu drobljenja živih pilića i ostalih pernatih životinja. 13. Tražim da se zakonom propiše zabrana držanja divljih životinja u privatnim "zološkim vrtovima" radi zabave. 14. Tražim zabranu testiranja na životinjama u svrhe kozmetičke industrije i sl. Ana Torić, Zagreb Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
192 Općina Bilje NADZOR, Članak 83. Neprovedivo i nedostatno odnosno, nije razmjerno ovlastima koje su prebačene na jedinice lokalne samouprave. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
193 Općina Bilje NADZOR, Članak 80. Riješiti pitanje troškova postupka kako je to već navedeno pod člankom 52. Primljeno na znanje Smještaj oduzete životinje i skrb o istoj provode se na trošak vlasnika.
194 Općina Bilje NADZOR, Članak 79. Primjedba kao pod člankom 74. Ovaj članak je neprovediv. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
195 Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Primjedba kao pod člankom 70. Koji su mehanizmi za provođenje Programa kontrole populacije napuštenih pasa koji stoje na raspolaganju županijama? Samo donošenje Programa i održavanje sastanaka Radne skupine je poticajno, no teško da će utjecati na samu primjenu zakona Primljeno na znanje Članak 71. Zakona postao je članak 73. Ovim se člankom određuje donošenje Programa kontrole populacije pasa koji se temelji na preporukama za kontrolu populacije pasa lutalica Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i obuhvaća prevenciju bolesti i veterinarsku skrb, primjeren smještaj, obazrivo postupanje sa životinjama i hranidbu te promidžbu odgovornog posjedovanja psa (što može značajno smanjiti broj napuštenih pasa i opasnost od zoonoza) čime se djeluje na razvijanje svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja, označavanje pasa te kontrola populacije pasa koja treba biti praćena promjenama u ponašanju ljudi kako bi bila učinkovita.
196 Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. Nelogično je da informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje organiziraju jedinice lokalne samouprave, koje samo plaćaju zbrinjavanje pasa lutalica, a ne zaprimaju prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama, nemaju pristup upisniku kućnih ljubimaca, niti vode evidenciju o životinjama, Dovoljno bi bilo propisati da jedinice lokalne samouprave moraju osigurati prostor na svojim službenim internetskim stranicama za objave u vezi životinja koje objavljuju skloništa. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak.
197 Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Uvažavajući potrebu unapređenja dobrobiti životinja, nažalost realnost je takva da jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno sredstava za izvršenje osnovnih potreba iz svog samoupravnog djelokruga sa sredstvima koja su joj dodijeljena za njihovo izvršenje. Imajući u vidu gubitke i reduciranja koja su lokalni proračuni pretrpjeli uslijed nedavne „porezne reforme“ koja se svela jedino na smanjenje prihoda lokalne samouprave, postavlja se pitanje održivosti samih jedinica lokalne samouprave ukoliko se uvjetuje izvršenje novih obveza bez osiguranja izvora prihoda za njihovo izvršenje, te se moramo jasno i odlučno usprotivit takvoj praksi. Tome u prilog, idu i odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi i Ustav RH po kojima će izvori financiranja lokalnih vlasti biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav ili zakon odnosno, prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Dodatno, lokalna samouprava u pravilu ostvaruje namjenske prihode za koje je već propisana namjena i način trošenja, a svrsishodnost trošenja podliježe fiskalnoj odgovornosti, pa i kaznenoj odgovornosti za čelnika koji je odobrio nenamjensko trošenje. Stoga, ukoliko se doista želi ostvariti sakupljanja napuštenih i/ili izgubljenih životinja na učinkovit način, neophodno je osim prenošenja ovlasti na jedinice lokalne samouprave prenijeti i sredstva odnosno, osigurati izvore za učinkovito provođenje dodijeljenih ovlasti jedinicama lokalne samouprave, u protivnom nije za očekivati da će se ostvariti svrha zakona radi koje se donosi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
198 Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Odreći se može samo vlasnik, a posjednik može napustiti posjed. Upitna je provedba ukoliko se posjeda odrekne nepošteni posjednik, a bez suglasnosti vlasnika. Na koji način će se utvrditi radi li se o poštenom posjedniku kojemu je vlasnik prenio pravo raspolaganja? Po prijedlogu odredba stavka 3. ovog članka. bi značilo da skloništa moraju (na čiji poziv? kada?) sakupiti napuštenu ili izgubljenu životinju o svom trošku, osim kada troškove doista izgubljenih ili napuštenih životinja snose jedinice lokalne samouprave, a ako se naknadno utvrdi posjednik, tada on podmiruje troškove. Kad su u pitanu psi lutalice u praksi bi to značilo da su skloništa dužna: 1. ukloniti pse lutalice sa ulica i javnih površina, 2. ustanoviti ima li pas poznatog posjednika, 3. držati psa najmanje 60 dana, 4. pokušati pronaći posjednika, 5. ukoliko imaju ugovor o financiranju rada sa jedinicom lokalne samouprave, izdati račun o izvršenoj usluzi zbrinjavanja pojedinog psa i dokaze da nisu pronašli posjednika, da su psa udomili ili eutanazirali, 6. izdani račun za izvršenu uslugu, ali samo zbrinjavanja/smještaja psa do 60 dana je sa zakonskim rokom plaćanja - valutom za JLS 30 dana. Međutim, u praksi se događaju problemi i postoji niz otvorenih pitanja, kao primjerice: Što ako kapacitet skloništa nije dostatan za skupljanje svih pasa lutalica? Jesu li skloništa odgovorna za štetu vlasniku vozila ako pas lutalica uzrokuje prometnu nezgodu , jer je u njihovoj ovlasti sakupljanje pasa lutalica? U pravilu, skloništa ne primaju pse lutalice ukoliko im se unaprijed ne plati njihovo zbrinjavanje, što je za njih razumljivo, no sa pozicija jedinica lokalne samouprave to je neprihvatljivo i nezakonito. Naime, JLS mogu platiti uslugu koju nabave u postupku javne nabave samo kada se kontrolom izvršenja ugovora utvrdi da je usluga pravilno, pravovremeno i potpuno izvršena, avansno plaćanje je isključeno, osim u strogo određenim iznimkama. Osim toga, izvršni čelnik JLS podložan je fiskalnoj i kaznenoj odgovornosti za svrsishodno trošenje proračunskih sredstava, a k tome zakonom propisani rok plaćanja za JLS iznosi 30 dana. Za ugovor sklopljen u postupku javne nabave, što je obveza JLS kod nabave usluga, pa i usluga zbrinjavanja pasa lutalica do 60 dana, vrlo je teško točno odrediti tehničku dokumentaciju za uslugu s puno nepoznanica, a postoji i realna mogućnost da procijenjena vrijednost nabave planirana u propisanom postupku, jednostavno nije dostatna, što zahtjeva provođenje procedure sklapanja dodatka ugovor o nabavi ili provođenja novog postupka nabave. Prethodno treba osigurati sredstva u Proračunu, a ako su sredstva nedostatna, prvo treba provesti proceduru rebalansa Proračuna za tu godinu, a nakon toga, izmijeniti Plan nabave. Sve navedeno odražava kompleksnost, dugotrajnost i stvarne probleme koji dovode do toga sustav zaštite napuštenih i izgubljenih životinja nikada nije zaživio u cijelosti. K tome jedinice lokalne samouprave nemaju osigurane izvore prihoda za te namjene, a realno gledajući, kod određivanja prioriteta važnije je osigurati sredstva za primjerice smještaj djece u vrtić, socijalne potrebe i sl. Još ako se uzme da je cijena dnevnog smještaja djeteta u vrtić, u pravilu, za polovinu manja od cijene zbrinjavanja jednog psa po danu u skloništu, nije teško razumjeti kako će gradski ili općinski vijećnici odlučiti o prioritetima. Primljeno na znanje Člankom 64. Zakona određeno je da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Ako nije osnovano sklonište u skladu s člankom 63. ovoga Zakona njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu s njihovim potrebama. Međutim, problem napuštanja pasa treba rješavati poticanjem odgovornog posjedovanja životinja što je, među ostalim, uloga koordinacijskih radnih skupina iz članka 70. Zakona. Samo će se poticanjem te (su)financiranjem mjera trajne sterilizacije pasa smanjiti broj napuštenih životinja te je učinkovitije djelovati u tom smjeru pa će se s vremenom smanjiti i pritisak na skloništa za životinje. Važnu ulogu ima i obveza da nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave razvijaju svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja, jer će se samo mijenjanjem ponašanja vlasnika životinja u smislu odgovornog posjedovanja životinja smanjiti broj napuštenih životinja.
199 Općina Bilje ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Samo posebnim zakonom ovlaštene osobe imaju ovlasti prikupljati osobne podatke u strogo određene svrhe i izvršiti uvid u osobne identifikacijske dokumente osoba, što svakako nije prodavač u trgovinama za kućne ljubimce i gore navedene osobe. Osim toga, treba imati u vidu da se pravo vlasništva ubraja u jedno od temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina (članak 48. Ustava Republike Hrvatske. Tako Ustav RH u članku 50. propisuje: “Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti.” Prema odredbi čl. 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima, a pod navedenim ograničenjem, vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari. U skladu s Ustavom RH, slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Europska pravna stečevina predstavlja pravni okvir unutarnjih propisa od punopravnog članstva u EU, dakle od 01. 07. 2013. godine. Ustav RH je najviši pravni akt, a svi zakoni moraju biti usklađeni s Ustavom, u protivnom, zakon u cjelini ili u određenom dijelu se ukida, što znači da te pravne norme više ne postoje. Povrh toga, iskazana praksa europske judikature jasno uklanja svako ograničenje tržišta, a navedena praksa po ovom prijedlogu Zakona nije nigdje zabilježena na ovaj način. Primljeno na znanje Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona te se istim zabranjuje prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. U tu svrhu prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa i mačke te voditelj skloništa ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb može od osoba kojima se prodaje ili daje životinja zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob te osobe. Prodavač ne zapisuje podatke iz javne isprave te ne vodi evidenciju kupaca kućnih ljubimaca. Navedena odredba donijeta je iz razloga da se osigura dobrobit kućnih ljubimaca za što je potrebno osigurati uvjete i skrb za te životinje te se time utječe na svijest javnosti, a osobito mladih o potrebi zaštite životinja.
200 Općina Bilje PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Predlaže se unijeti određenje da je dobrobit i briga o životinjama zaštićena vrednota u Republici Hrvatskoj obzirom da Ustav Republike Hrvatske određuje da je, između ostalog i životinjski svijet dobro od osobitog značaja za koji je zakonom određen interes Republike Hrvatske i ima njezinu osobitu zaštitu, pa se štiti odredbama važećeg Kaznenog zakona. Slijedom toga potrebno je izrekom propisati da je izgradnja objekta i uređaja namijenjenih dobrobiti životinja od interesa za Republiku Hrvatsku. U ovaj Zakon je potrebno uvrstiti njegova temeljna pravna načela koja bi omogućavala rješavanje životnih situacija kada ne postoji jasna, bezuvjetna i precizna pravna norma koja bi se primjenjivala na konkretan slučaj. Time bi se otklonile moguće dvojbe kod primjene Zakona, pri tome uvažavajući intenciju zakonodavca da ovim Zakonom uredi određeno područje i zaštiti određene vrijednosti. Primjer: - načelo univerzalnosti bola, - upućuje da je obveza je svakog da pored brige o očuvanju vrste, brine i o dobrobiti svake jedinke obzirom da životinje imaju osjete boli, panike stresa, straha i patnje, - načelo brige o životinjama – upućuje na dužnost i moralnu obvezu svakog da brine o dobrobiti životinja čiji opstanak neposredno ovisi o njemu, - načelo preventivne zaštite životinja – upućuje da svaka aktivnost u kojoj su uključene životinje, mora biti planirana i izvršena uz najmanji rizik po život i dobrobit životinje, upotrebom najboljih raspoloživih tehnologija, sredstava i opreme, - načelo sustavne zaštite životinja – upućuje na suradnju svih sustava (državna uprava, lokalna i regionalna samouprava, stručne i ovlaštene pravne osobe, nevladine udruge, udruge civilnog društva…) u osiguranju sustavne zaštitu životinja kroz izvršenje međusobno usklađenih planova i programa, - načelo prioriteta dobrobiti životinja – upućuje na brigu o dobrobiti životinja u svim aktivnostima u veterinarstvu, prometu, poljoprivredi, stočarstvu, istraživanju, sportu, rekreaciji i/ili u drugim oblastima povezanim sa životinjama, - načelo odgovornosti – upućuje da je svakodobni posjednik i/ili vlasnik životinje odgovoran za dobrobit životinje, njeno raspolaganje, zbrinjavanje, podmirenje troškova i štetu nanesenu drugima odnosno, da prilikom izvršavanja svojih ovlasti mora poštovati propise o zaštiti životinja, ali i da uživa zaštitu posjeda i/ili vlasničkopravnu zaštitu od nezakonite radnje trećih, te ima pravo zahtijevati od svih činidbu od interesa za dobrobit životinje. Primljeno na znanje Prijedlog da je dobrobit i briga o životinjama zaštićena vrednota u Republici Hrvatskoj nije razmatrana kroz normativne aktivnosti prilikom izrade ovoga Zakona te će se razmatrati kod budućih normativnih aktivnosti.
201 Alen Šeškar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Predlažem da se ugradi više odredaba preventivnog karaktera poput ovih koje navodim niz članke, uz obrazloženje potrebe za uvođenjem poreza. Naravno, iznijet je okvir i smjernice što bi trebalo naglasiti i ugraditi u članke unutar novog teksta zakona, pa je potrebno predloženi model tekstualno prilagoditi pisanom obliku zakona, dok neke mjere traže dodatnu izmjenu i dopunu još nekih važećih zakona RH. Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). Primljeno na znanje Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
202 TAMARA KLAIĆ-STETTER PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam prijedloge Prijatelja životinja, smatram da je Nacrt uveo djelomična poboljšanja u odnosu na sadašnji zakon, ali još uvijek nedovoljna, pa se čini kao da se interesi određenih skupina još uvijek stavljaju iznad interesa većine građana. Naročito je to vidljivo uvođenjem prijelaznog razdoblja za uzgajivače činčila. Njihov ekonomski interes odnosno kako to sami tvrde, njihova egzistencija ovisi o uzgoju činičila. Mnogi ljudi na žalost ne mogu osigurati egzistenciju niti svojim poštenim radom, a ovdje se eto traži od većine građana RH da toleriraju ekonomski interes manjine koja taj interes ostvaruje na način koji nema uporišta niti u interesu zajednice niti u etičkom i humanom poimanju svijeta oko nas. Konačno i sami uzgajivači naglašavaju da su njihovi kupci stranci, te da je u nekim zemljama uzgoj činičila legalan i dopušten. Kako je mnogo mladih sposobnih ljudi koji rade pošten i stručan posao moralo napustiti zemlju u potrazi za poslom, to ne vidim razloga da i oni uzgajivači činčila koji neće moći ostvariti svoj ekonomski interes u RH jednostavno odu trbuhom za kruhom tamo gdje smatraju da im za uzgoj činčila nitko neće prigovarati. Mislim da ukoliko većina ljudi ovdje smatra uzgoj činčila neprimjerenim i barbarskim, onda to treba poštovati. Mnoga zvanja i zanimanja su izumrla razvojem tehnologije, umjetnog materijala, masovne prozvodnje itd. Ljudi koji su ih obavljali su se morali preorijetirati na nešto drugo, pa će to učiniti i uzgajivači činčila. Ukoliko smatraju da je EU naklonjena uzgoju onda nek izaberu neku zemlju u kojoj će uzgajati činčile. Ja osobna želim da moja zemlja bude civiliziranija i bolja, humanija i vrijednija od većine ostalih u Evropskoj uniji. Smatram da se trebamo povesti za onima koji su bolji od nas, a ne za onim koji još uvijek tapkaju u mraku. Primljeno na znanje Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
203 Ines Šprljan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Ako se ovim zakonom ne zabrani usmrćivanje životinja u skloništima nakon 60 dana samo zato što postoje, propustit ćemo napravit korak naprijed da izađemo iz špilje u kojoj trenutačno živimo u pogledu tretiranja životinja. Povećana inteligencija i nadmoć nad ostalim vrstama trebala bi nam služiti za napredak, a ne srozavanje na najniže moguće grane. da ne duljim, kad se radi o problemu treba se krenuti od početka tj. prevencije, a ne rješavanja simptoma. Nalazimo se u začaranom krugu iz kojeg nikada nećemo izaći ukoliko ne dođe do korjenite promjene koja će za sobom pokrenuti lavinu događanja u pravom smjeru. Ako zabranimo usmrćivanje napuštenih životinja, morat ćemo se kao društvo bolje pozabaviti time da do napuštanja/prekomjernog razmnožavanja niti ne dođe povećavanjem svijesti o tome da su i životinje živa bića, a ne predmeti ostavljeni na obijesno ponašanje vrste koja je, kad ih je trebala sebi preodgojila iz vukova, a sad kad joj više ne trebaju odlučila hladnokrvno ubiti svaki "višak" onih životinja koje ne trebaju nikome. Životinje imaju i te kako puno za dati. Povoljan terapeutski i psihološki učinak na (normalne) ljude već je dokazan. Moramo naći načina ponašati se odgovorno u situaciji koju smo sami kao čovjek kreirali. Moramo naći načina kako životinje uspješno reintegrirati u današnje, moderno društvo i omogućiti im suživot s vrstom koja ih je za tu namjenu stoljećima odgajala. Nije nemoguće. Ali je očito još uvijek nemoguće kod nas. A mi bi kao htjeli biti Europljani. Možeš istjerat curu iz sela, ali selo iz cure nikad! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
204 Siniša Šinjori PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Ukratko - podržavam sve zahtjeve i prijedloge Udruge Prijatelja životinja. Nepotrebno iskorištavanje životinja, a samo zbog vlastitog profita ili užitka nije primjereno za civiliziranu državu kakvom se smatra Hrvatska. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
205 Marina Lang Perica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja koje se uzgajaju radi krzna. Sramotno je, da do danas to nije riješeno, već na mala vrata pokušavaju interesni lobiji u suradnji s krovnom poduzetničkom institucijom HGK osigurati svoj krvavi posao. Kako 1. siječnja 2017 ističe prijelazni rok ne vidim svrhu prolongiranja, jer ako su preko noći ulaskom u EU špediteri ostali bez posla, tako su se u 10 godina ovi tzv. krvnici koji ubijaju činčile, mogli i trebali prilagoditi. 2. Tražim zabranu ukidanja životinja u skloništima i još oštrije mjere i sancije svim lokalnim zajedncama koje nisu ustrojile "no kill" skloništa. Plaćam porez i ne želim da se moj novac troši na ne nerad i nebrigu lokalnih zajednica koje nisu u stanju organizirati svoj posao. Ne želim da netko profitira ubijanjem životinja. Tražim da se jasno i trasparentno na stranicama Ministarstva poljoprivrede objave podaci koliko lokalne zajednice plaćaju skloništima na godišnjoj osnovi. 3. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu što predstavlja psihičko i fizičko mučenje životinja. Sankcionirati osobe koje ne omogućuju dnevno kretenje životinji. 4.Tražim zabranu korištenja konja za izvlačenje drva čemu sam osobno svjedočila na Risnjaku gdje konje koriste za izvlačenje drva iz šuma. To je sramotno, iznad fizičkih mogućnosti jadnih životinja. Ne vidim problem da se obvezu šumarje kao i jednoj Austriji, Sloveniji ili Švicarskoj za izvlaćenje trupaca pomoću električnik žičara. 5.Tražim zabranu žigosanja kopitara, jer smatram da danas u 21. stoljeću ne možemo to nazvati "brendom" ili tradicijom. Možda bi bilo dobro probati žigosati osobe koje se za to zalažu pa da vidimo što će reći na to. 6. Tražim zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom jer životinje pate i polaganu umiru u najokrutnijim bolovima. 7. Tražim zabranu prodaje u trgovinama živih životinja namjenjenih ljudskoj prehrani kao što su ribe na ribljim tržnicama 8. Tražim propisivanje sterilizacije kućnih ljubimaca kao trajan i siguran način razmnožavanja 9. Tražim registraciju uzgoja kućnih ljubimaca bez obzira na "broj rasplodnih ženki" jer to predstavlja sivu zonu uzgoja. Ne može netko neregistriran se baviti prodajom mladunčadi i na tome ostvarivati svoj profit. 10. Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima bez obzira na kućne ili divlje životinje kao i korištenje životinja za predstave s životinjama, jer to predstavlja zlostavljanje i tjeranje na neprirodno ponašanje. 11. Zakonom bi trebalo propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. Kako sklonište uopće može biti profitno, kako netko može zarađivati odnosno ostvarivati profit na patnji životinja?! 12. Tražim propisivanje kaznenih odredbi za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007., odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezizig inspekcijskih tijela. 13. Tražim da se u Zakonu jasnije definira članak zakona koji govori o utrci pasa radi poticanja klađenja radi ostvarivanja dobiti te lošeg postupanja s njima. 14. Tražim zabranu kupiranja uši i repova svih pasa pa tako i lovačkih. 15. Tražim da Zakon propiše udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63 16. Tražim jasno propisati zabranu obrednog klanja koje provode predstavnici vjerskih zajednica 17. Tražim zabrabu drobljenja živih pilića i ostalih pernatih životinja. Sramotno je da je još uvijek dozvoljena maceracija odnosno ubijanje zdravih muških pilića. 18. Tražim da se zakonom propiše zabrana držanja divljih životinja u privatnim "zološkim vrtovima" radi zabave kao što to radi poduzetnik iz Like čuveni "Macola" u svom ugostiteljskom objektu. 19. Tražim da se zakonom zabrene borbe pasa, i ostalih životinja, kao što su bikovi, u nekim slavonskim ili dalmatinskim selima. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
206 Ines Šprljan OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. Članak 7, stavak 1: JASNO propisati koje su posljedice nepridržavanja zakona, tj. ukoliko osoba koja ozlijedi životinju toj istoj životinji ne pruži ili osigura pružanje pomoći. Za sve "bitno" u ovoj državi postoje propisane kazne putem kojih se regulira neželjeno ponašanje. Ovdje MORA postojati način na koji će osobe koje se ne pridržavaju odredbi zakona snositi posljedice svog čina. Točan iznos kazne, kao i kome se prekršitelji zakona u ovome slučaju prijavljuju. Članak 7, stavak 2: Ako nađem ozlijeđenu životinju i nije mi moguće utvrditi tko je odgovoran za ozljeđivanje životinje, moram točno znati kojoj službi jedinice lokalne samouprave se obratiti kako bi se životinji pružila zakonom zajamčena potrebna pomoć. Dakle, nedostaje točno propisan način na koji će jedinica lokalne samouprave omogućiti pomoć u slučajevima kada su životinje ozlijeđene, a nije moguće utvrditi tko je životinju ozlijedio. I opet - koje su sankcije za nepoštivanje zakona? Primljeno na znanje Člankom 88.vezano za stavak 1. točku 15. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kn kazniti za prekršaj pravna osoba ako životinji koju je ozlijedio ne pruži potrebnu pomoć (članak 7. stavak 1.), odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kn, fizička osoba će se kazniti novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn. Člankom 92. točkom 1. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako ne organizira pružanje potrebne pomoći životinjama protivno članku 7. stavkom 2. ovoga Zakona. Način pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama na svom području organiziraju jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama te isto uređuju svojim aktima.
207 Marina Lang Perica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Prijedlog Zakona kaže:"obučavati životinje za borbe , organizirati borbe životinja osim tradicionalnih natjecanja" . Štto je tu dobro u tradicionalnim natjecanjima. Pa živimo u 21 stoljeću. Ta tradicionalna natjecanja kao što su natjecanje konja u povlaćenju trupaca, borbe bikova ili natjecanje magarca zar mislite da životinja ne osjeća patnju i bol, pogotovo kada ga vlasnik koji je uložio novac i očekuje pobjedu tuče, zlostavlja ili uskraćuje vodu ili hranu nebili kod takve životinje pobudio agresivnost. To treba strogo kazniti i izbaciti iz zakona sve vrste "tradicionalnih natjecanja" Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
208 Prijatelji životinja ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca Članak 52. Prijedloga Zakona propisuje obavezu posjednika kućnih ljubimaca da kontroliraju razmnožavanje kućnih ljubimaca: ''Članak 52. (1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. (2) Posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije.'' Predlažemo izmjenu članka 52. na način da glasi: ''Članak 52. (1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom sterilizacijom i kastracijom. (2) Posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i mačaka i troškove njihove sterilizacije i kastracije.'' Obrazloženje: Najveći broj životinja u skloništima pripada neželjenoj mladunčadi kućnih životinja. Ako životinja nije namijenjena uzgoju, riskira se njezino nekontrolirano razmnožavanje, a praksa potvrđuje da gotovo nitko dosad nije snosio troškove zbrinjavanja neželjene mladunčadi svojeg kućnog ljubimca niti je sankcioniran zbog napuštanja životinja, čime se u Hrvatskoj svakodnevno krše odredbe Zakona o zaštiti životinja. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju velik financijski teret za lokalne zajednice i građane, pa neodgovorne skrbnike treba sankcionirati ako ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe. Jasnije postavljene zakonske odredbe pospješit će i provedbu Zakona. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine, podržali smo prijedlog Skloništa za napuštene životinje Prijatelji Čakovec. Aleksandra Hampamer, voditeljica Skloništa, predstavila je na jednom od sastanaka Povjerenstva prijedlog da se Zakonom propiše obavezna kastracija za sve pse (''osim radnih psa i pasa s uzgojnom dozvolom'') kao jedini humani način kontrole populacije pasa, koji usto donosi i značajne dugoročne uštede za proračune jedinica lokalne samouprave i cijele države. Takav prijedlog smatramo dugoročno najučinkovitijim rješenjem u problematici zbrinjavanja životinja. Zato predlažemo da se posjednicima kućnih ljubimaca odredi sterilizacija/kastracija kao glavno rješenje za osiguravanje kontrole razmnožavanja. Tako jasno formuliranom odredbom posjednicima kućnih ljubimaca otežava se izbjegavanje odgovornosti za razmnožavanje životinje o kojoj skrbe, s obzirom na to da ta životinja može pobjeći, izgubiti se ili biti ostavljena; ako nije kastrirana, velika je mogućnost da će se nekontrolirano razmnožavati na ulici. Tijekom rada Povjerenstva Ministarstvo je, osim razdvajanja mužjaka i ženki, predlagalo i kontracepciju kao jednu od metoda kontrole razmnožavanja. Ova metoda kod životinja može se primjenjivati isključivo kroz samo nekoliko ciklusa zaredom i zato je nepraktična i nepouzdana. Može se provoditi isključivo na ženkama, a pritom je neučinkovita ako se oralni kontraceptiv ne aplicira u točno određeno vrijeme spolnog ciklusa i s preciznim doziranjem, što se ne može provesti bez redovitog nadzora veterinara. Osim toga, postoji velik rizik za zdravlje životinje, odnosno pojavu infekcija maternice i vaginalnih infekcija, tumora, šećerne bolesti, problema s nadbubrežnom žlijezdom, jetrenih bolesti itd. Fizičke metode kontracepcije pokazale su se neprimjenjivima kod pasa i mačaka. Zbog brojnih nuspojava kontracepcija nije preporučljiva kao način kontrole razmnožavanja i ne bi se trebala niti propisivati Zakonom. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše sterilizacija/kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
209 Alenka Rogić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE U praksi ne postoji stvarni interes nadležnih tijela za sankcioniranje zlostavljanja životinja u bilo kojem obliku. Potrebno je povećati novčane iznose kazni, te kroz reorganizaciju tijela odgovornih za provedbu ovog zakona omogućiti njegovu stvarnu primjenu. Gotovo svatko tko se susreo sa primjerima zlostavljanja životinja i pokušao doći do pravde za te životinje zna da je Zakon o zaštiti životinja bio, a bojim se da će i ostati, najvećim dijelom doslovno mrtvo slovo na papiru, što je strašna sramota za ljude i ovu državu. Primljeno na znanje Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite.
210 Zdravko Moslavac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Moj komentar se odnosi na prijedlog zakona br.135/06 od 13 prosinca 2006 god. Tražim da se dozvoli uzgoj životinja za krzno(činćila) Totalno sam za uzgoj i svakom normalnom je to prihvatljivo, gospodo ljubitelji životinja ne znam zašto ste toliki licemjeri i tražite zabranu uzgoja ćinčila a masa vas nosi kožne torbice,remenje za hlače(naravno tko nosi hlače),kožne cipele i puuuno drugih stvarčica ,.Velika većina vas kada sjedne za stol prvo se hvata mesa ma od čega to bilo a tu izigravate ne znam što, Šta bi rekli da vaša dva susjeda imaju farme jedan zečeva a drugi ćinćila da li bi tražili zabranu za obadvije farme ? Zašto se ne bunite protiv lovaca koji ubijaju našu divljać koja onako lijepo trći po poljima(srne,zečevi,fazani, i dr. našu divljać a činćila nije ni životinja našeg podneblja )? pa zato što nemate muda zamjeriti se lovcima jer su jaki i močni a koliko imam saznanja činćila više i nema u prirodi(Andama), Ako je vlada RH izvozno orijentirana o čemu svi prićaju to bi trebalo dozvoliti jer je 100 % izvoz. Neki dan sam čitao na nekom našem portalu kako Francuska razmišlja o uzgoju pasa za kinesko tržište(kao hrana) i to je ok? Da završim ako nekoliko obitelji može živjeti od uzgoja i prodaje činćila pa bože dragi neka ih je i više u ova čudna vremena(teška). U budućnosti će tražiti zabranu uzgoja svinja,krava.ovaca,koza ,zeceva i tražiti da pasemo travu a onda će Zeleni pop... jer životinje nemaju šta jest,ma ljudi moji to je sve poludilo Ja sam za uzgoj svega što može prehraniti ljude i osigurati bilo kakvu egzistenciju u RH a ne da nam mladost odlazi van trbuhom za kruhom ,.a vi tzv. prijatelji životinja nemojte izmišljat i glumatat jer vas zaboli ona stvar za životinje. (zanima me a vjerojatno i masu drugih koliko životinja ste udomili ???) Primljeno na znanje Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
211 Mia Bartulica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam komentare Prijatelja životinja te Udruge za dobrobit i zaštitu mačaka Mijau, a dodatno bih istaknula sljedeće: 1. Potreba ukidanja odredbe o usmrćivanju nakon 60 dana - Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. 2. Subvencioniranje kastracije, čipiranja i cijepljenja - Država bi trebala potaknuti građane na adekvatnu brigu subvencioniranjem troškova čipiranja i kastracije čime bi se znatno smanjio broj odbačenih životinja, a samim time i njihova patnja te trošak njihovog kasnijeg zbrinjavanja. Svaka kuna potrošena u prevenciji neželjenih potomaka životinje višestruko će uštedjeti troškove kasnijeg zbrinjavanja njezinog neželjenog potomstva, a da ne govorimo o patnjama tih napuštenih i neželjenih životinja. 3. Zabrana držanja psa u sputanim uvjetima - Podržavam predloženu odredbu o zabrani držanja stalno vezanih pasa ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja. Stalno držanje pasa u tako ograničenim uvjetima predstavlja fizičko i psihičko mučenje. 4. Obveze lokalne samouprave / neprofitna skloništa - Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj bi način skloništa vodile one organizacije kojima je prvenstveno stalo do zaštite životinja te kvalitetno obavljena posla i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola. Time bi se osigurala dobrobit životinja kao i adekvatno trošenje proračunskog novca za razliku od trenutnog stanja sa skloništima koje vode profitne organizacije (koje još na kraju usmrćuju i savršeno zdrave i udomive životinje). Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine pa sve do danas nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon bez ikakvih posljedica za sebe, a nauštrb dobrobiti životinja o kojima su dužne skrbiti te je stoga nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave napokon ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Znatna sredstva kojima se danas financiraju skloništa koja usmrćuju životinje bila bi daleko bolje iskorištena za poticanje udomljavanja životinja iz skloništa, čipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te istinska skrb za životinje 5. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama - Zakonom o zaštiti životinja propisano je da svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći. Međutim, u praksi na ozlijeđenu životinju najčešće nailaze slučajni prolaznici koji nužno nemaju načina niti novaca za njezino liječenje i zbrinjavanje, a nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje bez osiguranja plaćanja troškova. Stoga je nužno da se Zakonom propiše da, ukoliko nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. 6. Kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja - potrebno je povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja te osigurati da se takvo ponašanje zaista i sankcionira, a ne da ostane mrtvo slovo na papiru te da neodgovorni pojedinci i dalje prolaze nekažnjeno 7. Zabrana uzgoja životinja za proizvodnju krzna - S obzirom da je u trenutno važećem Zakonu bilo predviđeno desetogodišnje prijelazno razdoblje do zabrane uzgoja smatram da su uzgajivači imali više nego dovoljno vremena da planiraju prestanak „proizvodnje“ te ne vidim potrebu za produžavanjem roka u kojem je dozvoljen uzgoj i čime se samo nepotrebno produžuje patnja životinja. Dodatno, produžavanjem roka posredno se kažnjava one uzgajivače koji su sukladno sa Zakonom završili uzgoj, a nagrađuje se one koji nisu planirali prestanak uzgoja u skladu sa Zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
212 Suzana Bahlen PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA • Ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. • Smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". • Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. • Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. • Smatram problematičnim iznimku korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši) za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Nužno je donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. • Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. • Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. • Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. • Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje. Smatram potrebnim da se Zakonom urede i sljedeća područja: • Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. • Smatram da se članak 80. treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. • Ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti životinja to ne bi smio dozvoljavati. • Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. • Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. • Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. • podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. • Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. • Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. • Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. • Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. • Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. • Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. • Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. • Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. • Zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona
213 Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Načelno: Zakonodavac je dužan donijeti propise koji će u kratkom vremenu dugoročno dati dobre rezultate. Zato apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da s Ministarstvom financija razmotri i predloži uvođenje poreza na pse kao jedine mjere koja će, na opću korist i dobro, dati dobre i brze rezultate. Obrazloženje: Podsjećamo zakonodavca na pozitivnu situaciju u zapadnoj Europi koja se je do prije 30-40 godina susretala s istim problemom svjesnog napuštanja životinja. Pozitivna situacija je rezultat samo jedne činjenice: riješen je uzrok nastanka problema, a nisu više rješavane posljedice. Uveden je porez na pse (uz obaveznu sterilizaciju). Uzrok napuštanja životinja leži u neodgovornom pojedincu, a najučinkovitije rješenje jest, kao što i za sve druge elemente, procese i sudionike života – oporezivanje. Ta se mjera u zapadnoj Europi pokazala učinkovitom gotovo 100% i napuštenih životinja nema, nema financijskih izdataka već naprotiv prihoda za lokalnu zajednicu. Uvođenjem simboličnog godišnjeg poreza na pse u Hrvatskoj (npr. u visini cijene cijepljenja protiv bjesnoće), uveo bi se i red na terenu. Sav porezni prihod bi trebao ići jedinicama lokalne samouprave koje bi bile visoko motivirane porez naplatiti, a rad komunalnog redara imao bi smisla na način da se ne naplaćuju kazne za prekršaje već da se kontrolira pozitivno stanje. Ima li učinkovitije mjere za uvođenje reda od porezne mjere (i sterilizacije)? Odgovor je: nema. Naprosto je činjenica da, na žalost, ništa nema veću moć edukacije osim 'udarca' po novčaniku. Pozdravljamo napore zakonodavca uvođenjem novih mjera navedenih u člancima 69., 70. i 71. (poticanje zaštite životinja, koordinacijske radne skupine i program kontrole populacije napuštenih pasa), ali niti jedna mjera neće biti tako učinkovita kao što bi to bila mjera uvođenja poreza na pse. Postavljamo vrlo važno pitanje zakonodavcu na koji se način misli u praksi realizirati glava III iz obrazloženja Zakona koja glasi Ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona u kojoj se navodi da će za provedbu Zakona JLS-i i županije morati sami osigurati financijska sredstva za slijedeće aktivnosti: poslovi skupljanja pasa, pružanje pomoći ozlijeđenim psima, nadzor uvjeta i načina držanja pasa i troškovi za rad organizacijskih radih skupina. Nije li učinkovitije i svrhovitije uvođenjem poreza na pse osigurati JLS-ima prihod od drugih načina i pokušaja koji jesu plemeniti i humani, ali znače povećanje obima poslova i nove troškove za već ionako financijskim izdacima opterećene JLS-e. Rezultat uvođenja poreza npr. u Njemačkoj i Austriji jest da se je uveo red, da napuštenih pasa više gotovo da i nema i da pse nabavljaju samo odgovorni vlasnici. Ponavljamo: nabavka psa je slobodna volja svakog pojedinca. Pojedinac mora biti učinkovitim propisima onemogućen činiti štetu lokalnoj zajednici svojim činom svjesnog napuštanja i odricanja od psa, a ne da se taj čin legalizira. Tu obavezu treba propisima učiniti učinkovito provedbenom, a to je najlakše, najbrže i najučinkovitije učiniti upravo porezom na pse. Što čini porez, kakvi su njegovi učinci? Porez bilo čega i bez obzira na visinu čini čovjeka pažljivim gospodarom, porez 'odbija' upravo neodgovorne vlasnike da nabave psa. Rezultat uvođenja poreza prvih godina bio bi veći broj napuštenih pasa, a zatim bi uslijedio red i u ovom području komunalne problematike jedinica lokalne samouprave. Bilo bi svrhovito načiniti pregled iskustava i usporedbu učinkovitosti rješavanja problematike napuštanja životinja zemalja EU koje su uvele porez na pse s onima koje to nisu. Financijski namet je dokazano najbolje korektivno sredstvo za neodgovorne građane koji ''pune'' skloništa. Ponavljamo, treba poći od premise da nikome nije nametnuto držanje psa već je to slobodna volja i izbor svakog građanina. Ako pojedincima humana načela već sama po sebi to ne nalažu, mi smo kao društvo i država tu da propisima i nametima reguliramo svako negativno ponašanje koje u konačnici ne šteti samo životinjama već i svim građanima jer isti putem poreza/prireza na dohodak indirektno preko JLS-a financiraju rad skloništa. Trenutno se neodgovorni vlasnici ničim ne sprječavaju niti ničim ne motiviraju da postupaju drugačije. Nesporna je činjenica da se bi uvođenjem poreza na pse većinom i uglavnom neodgovorni vlasnici 'riješili' svojih pasa, ali bi se situacija nakon prvih nekoliko godina 'smirila' i regulirala odnosno zaustavio bi se priljev pasa u skloništa. Udruga Spas imala je priliku 2007. godine posjetiti sklonište za napuštene životinje u Briselu i Berlinu. Podatak o samo 100 pasa (!!) u skloništu milijunskog Berlina koji broji stanovnika koliko i cijela Hrvatska - govori sve. Smatramo da porez na pse za početak treba biti simboličan te da prihod od poreza treba biti usmjeren na JLS-e što bi JLS-e maksimalno motiviralo da se uvede red, a komunalni redari bi vršili kontrolu koja im je i ovim Zakonom dodijeljena. Primljeno na znanje Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
214 Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Članak 66. stavak 1. točka 8. navodi da sklonište mora osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca. Predlaže se u poglavlje Pojmovi u članak 4. stavak 1. dodati novu točku odnosno pojam ''smještaj životinje u sklonište'' te ga opisati na način da taj termin podrazumijeva: boravak u nastambama skloništa, prehrana, veterinarska skrb, označavanje, sterilizacija, oglašavanje i udomljavanje. U protivnom se predlaže brisati navedenu točku 8. stavka 1. članka 66. jer skloništu nije moguće nametnuti obvezu sterilizacije za koju se zna da iziskuje izuzetno velika financijska sredstva koja niti jedno sklonište trajno ne može iznaći. Obrazloženje: Članak 65. stavak 3. navodi tko pokriva troškove smještaja životinje u skloništu. Ako se točno definira pojam smještaja koji podrazumijeva i sterilizaciju onda je nedvojbeno jasno da te troškove podmiruje JLS. Posredno će na taj načni i JLS-i biti visoko motivirani da se založe za uvođenje poreza na pse jer JLS-i nisu u mogućnosti mjesečno snositi velike troškove smještaja pasa u skloništu, pogotovo ako to podrazumijeva i sterilizaciju. Tako će i JLS-i putem komunalnih redara biti visoko motivirani provoditi kontrolu kućnih ljubimaca lokalno na terenu. Što će kontrola biti bolja, to će biti sve manje i manje potrebno izdvajati financijskih sredstava za pse/štence/nesterilizirane kuje pronađene na njihovom teritoriju. Uzrok problema odnosno počinitelj je neodgovoran pojedinac, žitelj te iste JLS. Primljeno na znanje Sterilizacija životinja u skloništima za životinje propisana je kao mjera koja će smanjiti broj napuštenih životinja te je kao takva mjera od velike preventivne važnosti. Člankom 65. Zakona propisano je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s pravnim ili fizičkim osobama koje su osnovale sklonište za životinje financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
215 Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Članak 65. u stavcima 1. i 2. navodi da ako nije osnovano sklonište, da njegovo osnivanje i rad organizira te financira jedna ili više JLS-a ili županija, a u stavku 3. navodi da troškove smještaja u sklonište snose JLS-i ili županija. Predlaže se u oba stavka umjesto ''ili'' staviti ''i'' odnosno obvezati i županije da se obavezno uključe i u osnivanje i u financiranje skloništa te u pokrivanje troškova smještaja životinja u sklonište. Obrazloženje: Riječ odnosno mogućnost ''ili'' ne obvezuje županije na bilo kakvo sudjelovanje. Financijska obveza motivira davatelja da vrši kontrolu i sudjeluje u rješavanju problema, a time će ne samo JLS-i već i županije biti motivirane da aktivno odrade obveze iz članaka 69., 70. i 71. (razvijati svijest javnosti, organizacija koordinacijskih radnih skupina, određivanje odgovorne osobe, donošenje Programa kontrole populacije napuštenih pasa). Činjenica jest da većina postojećih skloništa djeluje regionalno odnosno teritorijalno pripadaju određenoj županiji kojoj jest u cilju da problem napuštenih pasa bude riješen, a motivacija ide snažno kroz financijsku obvezu. Također je činjenica da bi takva obveza imala posebno smisla kada se radi o rješavanju problema napuštenih pasa u romskim naseljima za koja teret ne može i ne smije podnijeti samo dotična JLS na čijem području se nalazi romsko naselje. Primljeno na znanje Člankom 71. Zakona propisana je obveza osnivanja koordinacijskih radnih skupina na regionalnom nivou, a člankom 72. određuje se sastav i djelokrug navedene radne skupine koja, među ostalim ima ulogu odrediti i najprimjerenije mjere za provođenje odredbi propisa kojima se uređuje djelovanje iste s obzirom na problematiku na pojedinom području. Člankom 53. Zakona određeno je da ministar na području pojedinih jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave gdje se utvrdi veliki broj napuštenih pasa može naredbom propisati način i financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa na tom području.
216 Vaso Živković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Volim sve životinje, pa zašto bi činčile bile iznimka. Kome je palo na pamet da zabrani uzgoj činčila? Podržavam uzgoj činčila. Primljeno na znanje Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
217 Ljubica Marić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Nudite uzgoj svih životinja osim činčila. Je li to moralno? Ja sam za uzgoj činčila kao i ostalih životinja. Primljeno na znanje Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
218 Elena Nikolac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA - nadzor uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca prema općim aktima predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave Ako lokalna jedinica donese akt da je dozvoljen samo jedan kućni ljubimac što se tada može poduzeti? Nedostatak je toga što se ne bi smjelo ograničavati broj pasa nadalje: - troškove organizacije koordinacijske radne skupine čija je zadaća koordinacija u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinja. Ovo bi se trebalo provoditi u suradnji sa Udrugama za zaštitu životinja Primljeno na znanje Ovaj zakon ne ograničava broj pasa istoga posjednika. U koordinacijske radne skupine uključene su i organizacije za zaštitu životinja.
219 IVA MAVRINAC PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Poboljšati provedbu kazni maltretiranja i zanemarivanja životinja. Više ovlasti postojećim službama, brzi sudski postupak i velike novčane kazne. Primljeno na znanje Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. ovim Zakonom ne može se određivati brzina rješavanja predmeta na sudovima.
220 dasa seveljevic-jaran PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE iako je eutanazija životinja sa uznapredovalim znacima bolesti napredak u odnosu na smrt kao jedini ishod pokusa, ona nije dovoljna mjera zaštite dobrobiti životinja. zamjenski ishodi pokusa (surrogate endpoints), tj. klinički simptomi i biomarkeri u ranijim fazama progresije inducirane bolesti potvrđeni kao predskazivači sigurne smrti trebali bi se koristiti gdje god moguće radi poboljšanja dobrobiti životinja te kvalitete znanstvenih istraživanja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
221 Biserka Kovačić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Veterinarske stanice ili šinteraji više ne bi smjeli biti ubojice životinja. Veterinarske mogu liječiti ambulantno i hospitalizirati životinje, šinteraje svakako zatvoriti. Svaka županija bi trebala imati ovisno o veličini i broju pasa ili mačaka nekoliko no-kill azila , gdje bi se zaposlilo ljude a životinje zbrinjavale .Ne znam zašto se ljude ne potiče kastrirati mačke i pse , ne bi toliko životinja bili ostavljeni. Zašto se ne bi ugledali na Nizozemce , imaju zakon - ako susjedi vide da netko muči životinje pozivaju službu adekvatnu i oni oduzimaju ljubimca(?) i trajno zabranjuju toj osobi da ikad uzme bilo koju jer ako krši zabranu plaća gadnu kaznu. U gradovima roditelji uzimaju psiće zbog djece i čim malo odrastu bacaju ih po šumama, parkovima i cestama. Danas postoje kamere svugdje ,zašto se to ne bi pratilo i kaznilo, naravno po džepu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
222 Bruno Ivančan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Marina Ivančan Moji komentari odnose se na sve točke zakona Otkada je svijeta i vijeka životinje su služile čovjeku a sada bi se po mišljenju nekih to trebalo mijenjati(jer bi svi trebali postati vegetarijanci ili vegani) jer kao to je normalno. I kada je Bog stvarao svijet stvarao svijet prvo je stvorio čovjeka a zatim je stvorio životinje kako bi služile čovjeku. Mislim da se netko pokušava igrati Boga pa sad to hoće promjeniti. U svijetu (naročito u Hrvatskoj) ima puno gorih stvari od odnosa čovjeka prema životinjama pa ih nitko i ne pokušava i ne želi promjeniti! U Hrvatskoj se nažalost politika i pojedinci odnose gore prema nama MALIM,OBIČNIM LJUDIMA nego prema životinjama!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
223 Jelena Bandov PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Potrebno je drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. 2. U svim županijskim središtima potrebno je formirati službu za spašavanje i zaštitu životinja, takozvanu "Animal police", po uzoru na mnoge razvijene zemlje. Ta služba bi trebala imati neke ovlasti policije kako bi mogla kažnjaviti sve prijestupnike zakona o zaštiti životinja, oduzimati prijestupnicima zlostavljane i zanemarivane životinje te zbrinjavati ih u svojim postajama koje bi sadržavale stacionare i u kojima će im biti pružena sva potrebna veterinarska skrb sve do novog udomljenja. Policija za životinje redovito bi bila na terenu kako bi samoinicijativno i na dojave građana spašavala napuštene životinje i pružila im pomoć. 3. Ono što je najpotrebnije i što će se reflektirati na buduće naraštaje je temeljita edukacija o odnosu prema životinjama i okolišu. Građani nisu dovoljno educirani i osviješteni o tome kako treba postupati prema životinjama, o pitanjima etike i brige za životinje, o tome kako postupati kada se naiđe na napuštenu, zanemarivanu ili ozlijeđenu životinju te svoje neznanje i navike prenose na nove naraštaje. Mislim da je nužno da se u školama i vrtićima od najranije dobi u obliku obaveznog predmeta uči upravo o ovom segmentu. 4. Zakonom je potrebno propisati obavezno čipiranje svih pasa i mačaka koje čovjek ima u vlasništvu. Životinje koje borave vani obavezno bi trebalo sterilizirati radi sprječavanja nekontroliranog razmnožavanja. Isto tako bi država trebala subvencionirati čipiranje i steriliziranje s obzirom da to nisu mali troškovi. 5. Hrvatskoj su hitno potrebna takozvana "no kill" skloništa, skloništa u kojima se životinje nakon isteka roka ne usmrćivaju jer je usmrćivanje životinja iz tog razloga potpuno neetično. U svim postojećim skloništima potrebno je ukinuti rokove za usmrćivanje. 6. Treba strogo zabraniti vezanje životinje na lanac ako se već nalazi u ograđenom prostoru. Osim što je to mučenje životinje i ograničavnje njenog slobodnog kretanja, to potiče i agresivno ponašanje životinje. 7. Potrebno je zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. Često svjedočimo tome kako psi u te svrhe dane u ograđenim prostorima provode sami, bez ikakvog zaklona od vremenskih neprilika i vrućine, a često i vezani na lanac. 8. Potrebno je i ograničiti broj životinja koje fizička osoba smije imati u vlasništvu kako bi se spriječili slučajevi u kojima ljudi nagomilavaju životinje pa ih onda zanemaruju ili ne steriliziraju pa se one nekontrolirano razmnožavaju, 9. Fizičkim osobama potrebno je zabraniti da uzgajaju životinje samo radi stvaranja novih legla i prodaje istih. 10. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
224 Bruno Ivančan OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Moji komentari odnose se na sve točke zakona Od kada postoji svijet životinje su služile čovjeku i sad bi se to trebalo po mišljenju nekih mijenjati (jer bi svi trebali postati vegetarijanci ili vegani),kao to je normalno. I Bog kad je stvarao svijet prvo je stvorio čovjeka a zatim je stvorio životinje kako bi služile čovjeku.Mislim da se netko pokušava igrati Boga! Mislim da u svijetu(naročito u Hrvatskoj)ima puno gorih stvari od odnosa prema životinjama pa ih nitko i ne pokušava promjeniti. Marina Ivančan Primljeno na znanje Primljeno na znanje
225 Josip Mijatović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA https://s14.postimg.org/y51t8c641/001.jpg https://s14.postimg.org/si5gav3ld/002.jpg https://s14.postimg.org/agmbd29kh/003.jpg Primljeno na znanje Primljeno na znanje
226 Matija Moslavac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Protivnici uzgoja činčile su "lažni zaštitnici" jer ako treba zabraniti uzgoj činčile zašto onda nisu podigli svoj glas protiv uzgoja pilića, svinja, goveda i drugih farmskih uzgoja? Negdje treba staviti granicu pa će to biti činčila? Smiješno i vrlo plitko. Njihovi razlozi leže u interesima pojedinaca i grupa, i financijskim razlozima. Ak postoje farme raznih drugih životinja, postojat će i farma činčila. Za uzgajivače činčila je to životno opredjeljenje i posvećenje jednoj životnjskoj vrsti koje više ni nema u prirodi. Ako takav posao omogućuje otvaranje novih radnih mjesta kao i vraćanje ljudi iz inozemstva, zaključak je vrlo jasan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
227 Gordana Šolaja PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA - Tražim da se sve odredbe Zakona i podzakonskih akata temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. - Predlažem da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište. 2. Jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje programa iz stavka 1. 3. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. Dokazana uskrata od strane ljudi ima se novčano kazniti. 4. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama. 5. Počinitelje unatoč zabranama iz stavka 4. kažnjava se Kaznenim zakonom. - Podržavam prijedloge na dopune i izmjene Zakona koje je uputila Udruga za zaštitu mačaka "Mijau" iz Rijeke Primljeno na znanje Ovaj se Zakon odnosi na sve životinje kralježnjake pa tako i na mačke, uključujući slobodno živuće mačke. Podrobnije odredbe vezano za slobodno živuće mačke bit će još detaljnije uređene podzakonskim aktom koji se odnosi na uvjete kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
228 Iva Davorija ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Podržavam odredbu članka 52. stavak 2. koji se određuje da "posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona" kao i stavak 3. koji nalaže da ako "sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije". Primljeno na znanje Primljeno na znanje
229 Sandra Lukšić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Želim da se u potpunosti zabrani autanazija svih životinjskih vrsta, ukoliko to nije medicinski indicirano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
230 Ema Belančić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se: - zabrani uzgajanje životinja radi krzna i ostalih odjevnih predmeta - strogo kažnjavaju borbe pasa (bolji nadzor) - vlasnici koji zlostavljaju životinje strože kažnjavaju i da im se zabrani posjedovanje životinja Primljeno na znanje Primljeno na znanje
231 Ana Jurlina PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje nakon 60 dana! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
232 Bojana Smoljanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Potrebno je zabraniti uzgoj životinja radi krzna i općenito radi odjevnih predmeta. Potreban je veći nadzor po pitanju borbi pasa. Nadležne službe se ne bave dovoljno ovom temom, a borbe pasa su na žalost svakodnevna pojava u Hrvatskoj. Psi se sve više kradu zbog borbi, iste se organiziraju u gradovima a ne samo po selima i na mjestima van grada. Ovom problemu se premalo pažnje posvjećuje, nadležni okreću glave i ignoriraju. Apsolutno je potrebno ako treba i osnovati unutar komunalnog i inspekcija poseban tim ljudi ali koji će se zaista baviti ovim problemom, jer svi koji su se do sada bavili nisu ispunili ni 10% od potrebnog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
233 Dora Gemeri PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Želim da se u zakonu zabrani ubijanje životinja u skloništima nakon 60 dana te se u potpunosti slažem i podržavam prijedloge Prijatelja životinja i želim da se uvrste u novi zakon Primljeno na znanje Odgovor na primjedbu pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
234 Karolina Buzak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Postovani, zelim se ukljuciti u ovu javnu raspravu i dati svoje misljenje i koji prijedlog. Zivotinje su ziva bica, osjecaju bol i patnju i u skladu s tim protivim se ubijanju , maltretiranju, mucenju, sakacenju, izivljavanju nad istima. Zelim da se u zakonu zabrani mogucnost ubijanja zivotinja po isteku 60 dana. Zelim da se uvede animal police i da se postroze kazne onima koji muce, ubijaju i maltretiraju zivotinje. Zelim da se potice sterilizacija macaka i pasa i da cijena sterilizacije bude niza i samim time sterilizacija pristupacnija vlasnicima zivotinja. Zelim da se kaznjavaju oni koji stence i macice svojih ljubimaca razbacuju po ulici, sumama, pruzi i ostalim javnim povrsinama i prebacuju svoju brigu na druge. Zelim da se takoder roditelji djece koji maltretiraju i muce zivotinje kaznjavaju jer odgajaju buduce psihopate koji ce sa zivotinje prijeci na covjeka. Zelim da se takoder kazne oni koji po ulici paradiraju sa stencima i skupljaju novce ''za hranu i lijecenje istih pasa'' a svi znamo da iskoristavaju ta jadna bica i nakon hrpe prijava, nitko nista ne poduzima. Takoder zabraniti lovcima izivljavanje nad jadnim i nemocnim zivotinjama, ubijanje pasa i macaka jer su se udaljili od kuce vise od 300m, zabraniti drzanje divljih zivotinja, osim ako su na lijecenju ili samostalno ne bi prezivjele, takoder ne dozvoliti lov samostrijelom niti lukom! Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno! Zivotinje imaju jednako pravo na zivot kao i mi, oni koji su u stanju ozlijediti zivotinju u stanju su ozlijediti i covjeka i takve treba kaznjavati. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
235 Tomislav Lacković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. Također želim da se kazneno gone ljude koji su na tome zarađivali. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
236 GORDANA MUŠKA PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana.Protivim se davanjima većih ovlasti komunalnim redarima, treba uvesti policijski odred za zaštitu životinja, a komunalci neka se bave svojim poslom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
237 Ranka Grgić Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje u skloništu nakon 60 dana. Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja i želim da se isti uvrste u novi zakon. Primljeno na znanje Odgovor na primjedbu pogledati u odgovarajućem dijelu Zakona
238 Ivan Gedri PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 ili više dana. Smatram da novac koji je namijenjen za zaštitu napuštenih životinja mora biti utrošen za istu svrhu te navedeni novac ne smije ni u kom slučaju biti profit ili interes pojedinca ili skupine ljudi. Unaprijed hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
239 Irena Cosic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje nakon 60 dana! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
240 Tihana Pevec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Smatram da se obavezno treba zakonom zabraniti držanje pasa na lancu ili u zatvorenom prostoru iz kojeg se ne izvode van. I to bez 'osim ako', jer ako se npr. stavi da se pas smije držati na lancu ako dvorište nije ograđeno s time s nije ništa riješilo. Mislim da se treba zabraniti držanje životinja u cirkusima i u ugostiteljskim objektima radi zabave posjetioca. Trebalo bi postrožiti kazne za osobe koje bacaju petarde na životinje i pojačati nadzor u vrijeme dozvole korištenja pirotehnike. Isto tako, bilo kakvo zlostavljanje životinja na javnim površinama mora se moći dojaviti policiji koja može odmah izaći na teren i napisati kaznenu prijavu. U skloništima za životinje treba zabraniti usmrćivanje nakon 60 dana, a pogotovo ako ima mjesta u azilu. Sve napore treba usmjeriti u udomljavanje nezbrinutih životinja i u kontrolu razmnožavanja. Također, trebalo bi u svim gradovima sprovesti da se obavezno organiziraju skloništa jer ih mnogi još nemaju iako je to već u zakonu. Mislim da je jedna od najvažnijih stavki, za dobrobit kućnih ljubimaca, definiranje ovlasti komunalnih redara koji bi morali moći nadzirati uvjete držanja ljubimaca, imati čipočitače i imati protokol pisanja kaznenih prijava i prijava vet.inspekciji. Veoma je važno da se svi postojeći zakoni PROVODE, odnosno da se stvore protokoli po kojima će se provoditi, jer ne znam da je itko ikada dobio kaznu od 15000 kn za napuštanje ljubimca, a postojale su i fotografije i brojevi tablica kao dokazi. Mislim da treba uspostaviti 'Animal Police' koji bi imao ovlasti riješavati slučajeve zanemarivanja, zlostavljanja životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
241 Suzana Uzun PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam prijedloge Prijatelja životinja. Podržavam zabranu uzgoja životinja radi krzna i mislim da bi tu odluku trebalo provesti odmah bez dodatnog perioda prilagodbe. Također danas u doba naprednih tehnologija koristiti životinje u cirkusima je okrutno i bespotrebno. Podržavam udomljavanje životinja i akcije u tom smislu, a nikako eutanaziju nakon određenog vremenskog perioda. Odnos prema životinjama kao i prema svim živim bićima unapređuje odnos i čovjeka spram drugih ljudi. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
242 Nevenka Sučic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zalažem se protiv eutanazije pasa i mačaka u skloništima i azilima, svi azili i skloništa bi trebali no kill, inspekcije bi trebale bolje kontrolirati razmnožavanje životinja što pasa što mačka, uvesti obaveznu sterilizaciju po gradovima, svakako kontrolu čipiranja, jer veterinarske ambulante ne vrše kontrolu čipa pa se nezna na koga glasi čip, te kazniti svakog veterinara što ne vodi dobru evidenciju što se tiče čipiranja. Zabrana uzgoja životinja za krzno svih vrsta u ovom slučaju se to odnosi na činčile, pate u kavezima, jer i oni su živa bića i sve osjećaju. Ako u Zakonu stoji kažnjavanje za zlostavljanje životinje i kazna onda to treba sprovesti u praksi, zato bi trebalo, i potrebno je osnovati "Animal Police", da oni obavljaju taj posao jer od naših inspektora nema koristi. I neznam čemu ovaj Zakon ako se ne sprovodi. Zabrana da konji vuku velike klade na skupovima kao što je bilo u Ogulinu, to je isto tako zlostavljanje životinje, plemenite životinje. Kažnjavati obavezno djecu koja malteretiraju životinje na bilo koji način, jer danas sutra će biti još veći monstrumi. Trebalo bi odrediti jednog Suca koji bi bio samo za suđenje zlostavljača životinja. Kazne su velike ali nikada nisam čula da je netko platio kaznu što je napustio psa ili ga zlostavljao, gospodo punite proračun ili taj novac usmjerite na sterilizacije pasa i mačaka po gradovima, kako bi se smanjilo broj pasa i mačaka na ulicama. Zabrana držanja pasa na lancu te u boksovima, tada postaju agresivni i nesretni. Zabrana držanje drugih domaćih životinja u neprimjernim uvjetima, držati ih po EU standardima. Zabrana u klaonicama klati životinje na nehuman način. Zabrana prijevoza životinja na nehuman način, već po standardima EU. Kontrolirati skloniša, kako se odnose prema životinjama, da li ih adekvatno hrane i humano drže. Obavezno vršiti kontrolu i slat inspekciju u institucije koje se bave skupljanjem pasa (šinteraj). Zalažem se da se svakako osnuje "Animal Police" kao što je uređeno to u Zapadnim zemljama. Slažem se sa prijedlozima Prijatelja Životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
243 Brankica Srbić NADZOR, Članak 80. u stavci 1. oduzeta životinja se smješta u sklonište, ali dodati na čiji trošak -onoga koji izdaje naredbu ili vlasnika. U praksi sklonište do sada naplačuje se od vlasnika i u 90% slučajeva se nikad ne naplati jer većinom oduzuetih životinja osobe su socijalni slučajevi. Bilo bi realno da onaj tko naredi zbrinjavanje(ministarstvo ili komunalno redarstvo nekog grada /općine) i plati trošak. Primljeno na znanje Posjednik odnosno vlasnik životinje dužan je skrbiti o dobrobiti i zdravlju životinje te je, u slučaju prekršaja u skladu s odredbama ovoga Zakona dužan podmiriti nastale troškove. Način naplate troškova nije u nadležnosti ovoga Zakona te se istim ne određuje.
244 Brankica Srbić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. u stavci 8 dodati - osigurati trajnu sterilizaciju kućnih ljubimaca koji imaju udomitelja tj. udomitelj izabere psa, pas se sterilizira ako je u dobi života kad se to može napraviti (ne mlađi od 6 mj.) i ide u novi dom, a ako je mlađi od 6 mjeseci domljava se i udomitelja se obvezuje da to učini kad životinja navrši 6 mjeseci, jer čemu trošiti sredstva poreznih obveznika ako se pas ne udomi a nakon 60 dana se može uspavati. Primljeno na znanje Mjera trajne sterilizacije kao obveza skloništa za životinje provodi se u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa te poboljšava udomljavanje životinja iz skloništa s obzirom da je pas već steriliziran te novi vlasnik ne mora snositi troškove sterilizacije. Zakonom je određeno da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
245 bia gec NADZOR, Članak 79. komunalni redari moraju imati uređaj za očitanje čipa iz daljine, te dobiti jasne pisane upute o postupanju u nizu različitih situacija na koje na terenu nailaze. nadalje ako je pas na lancu ili u neadekvatnim uvjetima ili prijavljen kao agresivan, komunalni redar ne može osim špijuniranjem cjelodnevnim utvrditi koliko se psa šeta, da li napada prolaznike preko ograde i slično. za takvu procjenu potrebno je angažirati stručnu osobu kako bi i trećenje vlasnika bilo vjerodostojno. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
246 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Pozdravljamo članak 71 jer je na tragu našeg prijedloga iznesenog u komentarima kako JLS trebaju organizirati programe besplatnih kastracija vlasničkih pasa osoba manjih primanja kako bi se smanjila populacija napuštenih pasa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
247 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Pohvaljujemo članak 50. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
248 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Molimo da se i domaće životinje zabrane za držanje u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama. Naime, domaće životinje može se posjetiti na seoskim gospodarstvima, hipodromima, u skloništima i azilima te nema potrebe izvrgavati ih često nehumanim cirkuskim treninzima koji ionako ne prikazuju njihovo svojevrsno ponašanje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
249 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Pozdravljano sljedeći dio prijedloga Zakona: ovim Prijedlogom zakona zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
250 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Molimo da se rok u sljedećem dijelu teksta bude 1.1.2017., a ne 1.1.2018.g.: Istodobno, budući dana 1. siječnja 2017. godine stupa na snagu odredba kojom je zabranjeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna, za uzgajivače činčila koje se koriste u svrhu proizvodnje krzna, ovim Prijedlogom zakona utvrdit će se prijelazno razdoblje od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona tj. do 1. siječnja 2018. godine, a u kojem razdoblju uzgajivači činčila trebaju prestati s njihovom proizvodnjom te trebaju osigurati njihovu dobrobit. Naime, ženke činčila tjeraju se svakih 28 - 35 dana te se činčile obično pare tri puta godišnje. Produženjem roka s 1.1.2017. na 1.1.2018. samo se uzgajivačima činčila za proizvodnju krzna omogućuje povećanje broja životinja i osiguranje dodatnog prihoda. Kako ovaj prijedlog zakona još nije donešen, a vrijedi da 1.1.2017.g. na snagu stupa odredba kojom je zabranjeno uzgajanje životinja u svrhu proizvodnje krzna, uzgajivači činčila imali su cijelu 2016.g. za prestanak proizvodnje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
251 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Molimo uklanjanje sljedećeg dijela teksta: U cilju osiguranja uvjeta držanja za pse i primjerene skrbi o njima, osobama koje sakupljaju napuštene i izgubljene pse s namjerom da ih spase, a drže više od devet pasa koji više ne sišu ovim Prijedlogom zakona utvrđena je odredba da kao posjednici moraju udovoljiti uvjetima za sklonište za životinje. Naime, ovim se kažnjava humano postupanje pojedinaca koji ulažu veće financijske napore u veterinarsku skrb o takvim životinjama, pogotovo što ne postoji statistička podloga za ovo koja bi potvrdila kako humani pojedinci ugrožavaju zdravlje drugih životinja, ljudi i okoliša. Oportuno bi bilo razmisliti da se ugradi zakonska obveza koncesionara koje su odabrale JLS na besplatnu veterinarsku skrb o životinjama koje su pronašli i s ulice spasili pojedinci koji ih udomljavaju jer ti pojedinci zapravo smanjuju trošak boravka životinja u skloništima i time smanjuju troškove svojih JLS. Situacija na terenu podupire ovaj prijedlog jer pojedinci koji pronađu napuštene i izgubljene pse iste vode na očitanje čipa u najbližu veterinarsku stanicu i kad se utvrdi da on ne postoji i da je pas bio na javnoj površini postaju briga JLS sukladno važećem zakonu. Također, prijedlog da se propiše kako pojedinci koji pronađu i birnu o napuštenim psima trebaju imati besplatnu veterinarsku uslugu na trošak svoje JLS je u skladu s drugim prijedlogom ovog zakona o osnivanju koordinacijskih jedinica za edukaciju i riješavanje problema napuštenih životinja na području JLS. Zakonodavac bi trebao prepoznati i zakonom regulirati vrijedan rad humanih pojedinaca i nagraditi ih izgradnjom sustava podrške, a ne kažnjavati. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
252 Prijatelji životinja ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Trajna sterilizacija životinja u skloništima Udruga Prijatelji životinja podržava novu odredbu u Prijedlogu Zakona u kojoj se navodi da sklonište mora ''osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći posjednika i vratiti životinju'' (članak 66., stavak 1., točka 8.). Smatramo da će ova odredba imati dugoročno pozitivne učinke na smanjenje broja napuštenih životinja i njihova priliva u skloništa za nezbrinute životinje. Iako ih Zakon dosad nije na to obavezivao, no kill skloništa u Hrvatskoj već godinama imaju rutinsku praksu obavezne sterilizacije i kastracije životinja prije njihova udomljavanja, a takva praksa je i u gotovo svim skloništima u inozemstvu. Ako se udomljavaju štenci ili mačići, tada se s udomiteljem sklapa ugovor o obaveznoj sterilizaciji/kastraciji kada životinja dosegne određenu dob. Logično je i razumno udomljavati jedino sterilizirane, odnosno kastrirane životinje jer se na taj način prevenira problem budućih neželjenih legala štenaca i mačića koji će opet završiti u skloništu. Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu jedan je od primjera kako kvalitetno organizirati rad skloništa. Osim što se u Skloništu obavezno steriliziraju i kastriraju psi, obavlja se i kastracija muških i ženskih slobodnoživućih mačaka koje se nakon oporavka od kastracije vraćaju na hranilišta. No kill sklonište u Čakovcu, unatoč sterilizaciji svih pristiglih pasa u sklonište, i dalje ima velike probleme zbog golemog priljeva u sklonište pasa iz romskih naselja Međimurske županije, koje neodgovorni pojedinci iz Županije ostavljaju u romskim naseljima. Da ne provode obaveznu sterilizaciju i kastraciju svake životinje u skloništu, problem nezbrinutih pasa eskalirao bi i na državnoj razini. Pozitivan primjer je i osječko sklonište Udruge Pobjede, koje također provodi obaveznu sterilizaciju i kastraciju životinja. Iako se propisivanje zakonske obaveze sterilizacije životinja u skloništima može činiti nedjelotvorno jer ''skloništa'' koja usmrćuju pse dodatno profitiraju i na naplati troškova sterilizacije, ova odredba pozitivna je i dobrodošla izmjena u Prijedlogu Zakona. Naime, zakonska obaveza trajne sterilizacije životinja u skloništima prisilit će i skloništa koja usmrćuju životinje nakon 60 dana na ozbiljniji pristup i ulaganje većeg truda u udomljavanje životinja. Osim toga, tim skloništima nije u interesu obaveza kastracije jer će onda biti manje napuštenih životinja, a time za njih i manje zarade, što je još jedan važan razlog za propisivanje obavezne kastracije životinja u skloništima. Negativni primjeri profitnih skloništa koja usmrćuju životinje pokazali su da u ta skloništa dolaze skotne kujice, a da se životinje nekontrolirano pare i u samom skloništu jer se niti ne odvajaju po spolu niti steriliziraju. Ova skloništa, koja u svojoj osnovi to nisu jer im je cilj profitirati na patnji životinja, a ne kvalitetno i predano raditi na udomljavanju životinja, trebaju imati obavezu sterilizacije životinja pri dolasku u sklonište. Na taj način ionako preopterećene i financijski iscrpljene udruge i pojedinci koji spašavaju pse iz tih ''skloništa'', kojima istekne rok od 60 dana, imat će manje troškove i lakše će udomiti već steriliziranu/kastriranu životinju. Skloništa koja će morati uložiti sredstva u sterilizaciju životinje imat će i bolje rezultate udomljavanja jer udomitelji pri izboru životinje koju će udomiti uvijek radije biraju sterilizirane/kastrirane životinje. Dakle, sterilizirane, odnosno kastrirane životinje lakše pronalaze udomitelje te se obaveznom sterilizacijom/kastracijom sprječava stvaranje beskrajnog niza novih neželjenih i napuštenih životinja. Stoga pozivamo sve da podrže ovu odredbu Prijedloga Zakona. Više o razlozima zašto smatramo pozitivnom kontrolu razmnožavanja životinja propisivanjem obaveze sterilizacije u skloništima nalazi se na sljedećim poveznicama: - Problem ''skloništa'' u Utinji grada Karlovca: http://bit.ly/2bSZIYH - Neprovođenje sterilizacije i problemi sa ''skloništem'' u Pokupskom Cerju: http://bit.ly/2c5iCtx - Zagrebačko sklonište u Dumovcu i Udruga veterinara Didona u akciji za promicanje kastracije: http://bit.ly/2bP5ds2 - Problem pasa u romskim naseljima Međimurske županije: http://bit.ly/2byRDds. Primljeno na znanje Odgovore pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
253 Irena Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Molim Vas zabranite ubijanje životinja u Skloništima. Nikako nemojte dozvoliti da Skloništa na ubijanju životinja zarađuju. Skloništa bi trebala biti neprofitne organizacije, koje vode udruge iz ljubavi prema životinjama ili javne ustanove. Skloništima koja ubiju zdravog psa kojeg je netko htio udomiti - odmah oduzmite licencu i vlasnika/upravitelja tog skloništa kaznite kao zlostavljača. Nagradite skloništa financijski ovisno o uspješnosti i kvaliteti zbrinjavanja. Gradove koji ne osiguraju humano zbrinjavanje napuštenih životinja, uvedite sankcije i kazne, a pomozite gradovima koja imaju no-kill skloništa. Zabranite trajno držanje pasa na lancu. U ruralnim područjima naše zemlje - ljudi često nisu niti svjesni koliko je to okrutno. Kažnjavajte svaki oblik zlostavljanja životinja - fizičko maltretiranje, napuštanje, zanemarivanje. Založite se da se u obrazovanje djece uvrsti osvještavanje prava životinja i humanog postupanja prema životinjama. Vlasnicima koji zlostavljaju svoju životinju ili namjerno ili nepažnjom dozvole da njihova životinja ubije drugu životinju - oduzmite i trajno zabranite posjedovanje životinje. Kažnjavajte bacanje mačića i štenaca iz neželjenih legala, a subvencionirajte sterilizaciju i kastraciju životinja. Zabranite uzgoj životinja radi krzna, zabranite čupanje perja živoj peradi i slične okrutnosti. Ako smo ekonomski lošiji od većine zemalja u Europi, hajdemo biti humaniji od ostalih. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
254 Šime Validžić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje životinja i uništavanje prirode, kao što je stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i šumarstvo. Svjetska organizacija za poljoprivredu (FAO) jer prepoznala stočarstvo kao štetno za prirodu. Za one koje tvrde da ne mogu (ili ne žele) živjeti od hrane biljnog porijekla, doći će vrijeme kad će se meso dobivati od uzgojenih stanica a ne od životinja. Primljeno na znanje Uzgoj životinja koje se koriste u svrhu proizvodnje uređen je propisima Europske unije koje je Republika Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo. S obzirom na navedeno zabrana poticanja gospodarskih grana koje uključuju korištenje životinja nije predmet normativne aktivnosti ovoga Zakona te nije razmatrana kroz isti.
255 Lovorka Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA "Istodobno, budući dana 1. siječnja 2017. godine stupa na snagu odredba kojom je zabranjeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna, za uzgajivače činčila koje se koriste u svrhu proizvodnje krzna, ovim Prijedlogom zakona utvrdit će se prijelazno razdoblje od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona tj. do 1. siječnja 2018. godine, a u kojem razdoblju uzgajivači činčila trebaju prestati s njihovom proizvodnjom te trebaju osigurati njihovu dobrobit. Naime, po stupanju na snagu ovoga Prijedloga Zakona dio ženki činčila će biti u različitim fazama skotnosti te je potrebno utvrđenim prijelaznim razdobljem omogućiti da se ženke činčila okote i da mlade životinje dostignu zrelost koja je potrebna za njihovo korištenje i nakon toga prestanak njihove proizvodnje. Ženke činčila nose mlade 112 dana, a do dostizanja zrelosti životinja potrebno je najmanje 8 mjeseci tako da je predloženo prijelazno razdoblje optimalno za prestanak proizvodnje činčila koje se koriste u svrhu proizvodnje krzna." Ma mislim ovo je smiješno, kao da nije bilo 10-godišnje prijelazno razdoblje! Nadam se da tih dodatnih godinu dana ne znači samo "kupovanje vremena" za ukidanje odredbe o zabrani uzgoja životinja za krzno. U potpunosti podržavam sve prijedloge udruge "Prijatelji životinja", s naglaskom na zabrani usmrćivanja životinja u skloništima protekom roka od 60 dana. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
256 Bruno Bilandžija PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Slažem se i podupirem sve prijedloge udruge Prijatelja životinja! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
257 Ivana Pernat PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Protiv sam držanja pasa na lancu i u boksevima bez mogućnosti kretanja. Smatram kako se ne bi smio produžiti rok za zakonsku zabranu uzgoja životinja radi krzna. Također, pomisao na to da i dalje postoje kill skloništa me jako rastužuje. Životinjice zaslužuju pravo na život, zato smatram kako su "no kill" skloništa od izuzetne važnosti. Jedinice lokalne samouprave bi se trebale angažirati više po pitanju osnivanja takvih skloništa. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
258 Irena Mikhael PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Protiv sam produzenja roka za zakonsku zabranu uzgoja zivotinja radi krzna. O bilo kojoj da se vrsti radi. Jer, na prvom mjestu, svako bice pati u zatvorenom prostoru. Dalje, da i ne pricam. Uostalom, postoje brojni materijali, kao i umjetno krzno, tako da ovo nije neophodno, niti prihvatljivo, jer nema razloga za isto. Osim, da sacica ljudi zaradjuje na tudjoj patnji. Pustimo te prekrasne zivotinje u miru. Patnja nije potrebna niti jednom zivom bicu ! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
259 TAMARA KLAIĆ-STETTER PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja životinja. Osvrnula bi se na poglavlje o napuštenim životinjama, koje ne dovodi do poboljšanja sadašnjeg stanja. Nacrtom se uvodi: 1. - obveza posjednika više od 9 pasa (ne računaju se štenci koji sišu) da ispune uvjete kao za skloništa, čemu se protivim 2 -obveza kastracije pasa u skloništima (bez obzira što će psi neposredno biti usmrćeni u „skloništima“ koja provode usmrćivanje nakon 60 dana od dana hvatanja ako ne budu udomljeni ), čemu se također protivim 1.) Obveza ispunjavanja uvjeta za sklonište za sve koji posjeduju više od 9 pasa predstavlja diskriminaciju, jer dok vlasnici „skloništa“ vraćaju ulaganja temeljem ugovora o koncesiji sa jedinicom lokalne samouprave, dotle privremeni udomitelji moraju sami snositi sve ili većinu troškova. Pomanjkanje materijalnih uvjeti za skloništa kod privremenih udomljenja kompenzira se humanim uvjetima; brigom, pažnjom i ljubavlju. U profitnom „skloništu“ gdje se psi usmrćuju nakon 60 dana , psi su s v j e s n i usmrćivanja te su pod pod stalnim stresom. Prihvatljivo bi bilo uvesti vrstu„stručnog ispita“ kao npr. u Njemačkog (§ 11 Zakona o zaštiti životinja, ) odnosno znanje posjednika o problemima povezanim sa držanjem većeg broja pasa. Puno pasa kojima je istekao rok u „skloništu“ neće moći biti spašeni privremenim udomljenjem, jer pojedinci i udruge koji spašavaju pse od usmrćivanja u skloništu ili sa ceste neće moći ispuniti uvjete kao za sklonište. Nadalje, ljubitelji pasa koji imaju inače sve uvjete da zbrinu više od 9 odraslih pasa, morati će ispunjavati uvjete za skloništa ako ih žele trajno udomiti; da li će morati zaposliti ljude, osigurati karantenu i slično??. 2.) Uvođenje obveze kastracije pasa u „skloništima“ gdje se psi usmrćuju nakon 60 dana je van svake pameti i predstavlja još jedan dobrodošao izvor prihoda za njihove vlasnike. Tako će oni još jednom jednom trljati ruke, jer će sad osim troška hvatanja životinja (kad imaju i vet-hig servis), cijepljenja, čipiranja, troška usmrćivanja pasa i odvoza lešina, moći na teret jedinice lokalne samouprave odnosno poreznih obveznika naplatiti i kastraciju psa prije nego što ga usmrte. Bravo!! N i s u nažalost prihvaćeni slijedeći prijedlozi Prijatelja životinja 3. - neprofitnost skloništa za napuštene životinje, 4.- zabrana usmrćivanja skloništima 5, obveza kastracije pasa i mačaka kod vlasnika/posjednika 3) Očito da naš sustav „potiče poduzetništvo“, jer na očigled ide na ruku vlasnicima onih „skloništa“ koja su osnovana kao ekonomski orijentirane jedinice koje obavljaju gospodarsku djelatnost usmjerenu na dobit i usmrćuju pse nakon 60 dana. Primjereniji izraz za takve jedinice je „uklonilište“ a ne „sklonište“, jer u skloništu je životinja sigurna, a u objektima gdje se provodi usmrćivanje ona to nije. Osobno mi je jedan vlasnik takvog „skloništa“ rekao kako nije za kastracije, jer će onda biti manje lutalica, pa time i manje zarade. Većina vlasnika profitnih „skloništa“ gledaju na problem napuštenih životnja sa aspekta vlastite dobiti a ne zaštite životinja. Osim nehumane strane postojećeg stanja, postoji i financijski problem, jer jedinice lokalne samouprave neće više moći izdvajati sredstva za plaćanje takvih „skloništa“. Financiranje skloništa bi trebalo biti usmjereno na pokrivanje materijalnih troškova (plaće zaposlenika, trošak zbrinjavanja i liječenja pasa i slično, npr. Dumovec), a onaj dio koji se slijeva u dobit vlasnika skloništa trebao bi se preusmjeriti na pokrivanje, barem u dijelu, kastracija pasa i mačaka kod vlasnika odnosno posjednika. Tamo gdje udruge za zaštitu životinja imaju svoja skloništa, troše se mnogo manja sredstva, jer su to ljudi koji vole životinje, volontiraju, udomljavaju pse. 4) Usmrćivanje pasa je nehumano i protivi se željama većine građana Republike Hrvatske.Često upotrebljavan izraz „eutanazija“ nije prikladan, jer se u takvim „skloništima“ ne radi o usmrćivanju da bi se ublažila patnja i bol koju osjeća pas, nego se usmrćuju zdravi i mladi psi da bi se napravilo mjesta za nove koje je opet netko bacio na cestu. To je bure bez dna i perpetuum mobile, gdje se ne vidi ni kraj ni početak. Neodgovornost ljudi se nagrađuje, stradavaju nedužni psi, a kažnjavaju se ljudi koji žele spasiti životinju. Oni koji trebaju izglasati novi zakon trebaju razumjeti jednu stvar a to je, da se „skloništa“-uklonilišta financiraju iz n a š e g a ne njihovog novca, pa onda gospodo, uzmite u obzir naše zahtjeve i ukinite tu barbarsku i među građanima ove zemlje nepopularnu praksu usmrćivanja pasa u skloništima. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
260 TAMARA KLAIĆ-STETTER PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Pokusi na životinjama Uvođenje mogućnosti vršenja pokusa nja napuštenim životinjama!!!!! Pokusima na životinjama posvećeno je nekoliko opsežnih članaka u Nacrtu Zakona pa bi se na prvi pogled moglo zaključiti da je namjera zakonom odrediti stroge kriterije za provođenje pokusa (koji su po mom mišljenju, zbog postojanja alternativnih metoda, nepotrebno mučenje životinja, osobito kad sami sebi služe svrhom a to je čest pogotovo kad su u pitanju privlačne subvencije za „istraživače“. Čitanjem teksta Nacrta se zaključuje da su uvjeti, trajanje, objekti i izmjena prethodno dopuštenog projekta, u velikoj mjeri podložni diskrecionoj ocjeni nadležnog tijela. Osim toga važni dijelovi materije prepušteni su podzakonskim propisima i to pravilniku kojeg ima donijeti ministar. Osobito je „opasna“ terminologija „iznimno“, „u određenim slučajevima“, „može dopustiti“, „osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli odstupanje“, „osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli pokuse na napuštenim životinjama“ i slično. Na taj se način u konačnici poništavaju učinci onih zakonskih odredbi koje uvode ograničenja u odnosu na uvjete, način rada, vremensko trajanje i objekt pokusa i slično.. Primjera radi djelomično citiram tekst odredbe članka 19. Nacrta koji glasi: „2) Korisnik podnosi nadležnom tijelu u skladu s člankom 16. ovoga Zakona zahtjev za odobrenjem svake izmjene projekta, koja nije sukladna rješenju o odobrenju projekta iz članka 17. ovoga Zakona i koja može negativno djelovati na dobrobit životinja, o čemu nadležno tijelo donosi rješenje. (3) Uvjete za izmjenu projekta iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. „ "Nadležno tijelo“ člankom 4. stavak 1 točka 14. definirano je kao Ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, uprava za veterinarstvo. To znači da upravno tijelo bez kontrole i nadzora Etičkog povjerensta odlučuje o zahtjevu za odobrenje one izmjene projekta koja nije sukladna prethodno odobrenom projektu i „koja može negativno djelovati na dobrobit životinja“. Slične odredbe se nalaze i u ostalim odredbama koje se odnosne na pokuse na životinjama i to na način da dopuštaju odstupanja projekata ograničenja u zakonu, a ovlasti odlučivanja prenose na upravno tijelo koje odlučuje temeljem podzakonskog propisa -pravilnika ili temeljem vlastitog nahođenja, tzv. diskrecione ocjene. Odredbom članka 17. stavak 4 Nacrta ograničava se vrijeme trajanja projekta, ali se istovremeno odredbom stavka 5 istog članka dopušta da iznimno, nadležno tijelo može rješenjem produljiti rok iz stavka 4. ovoga članka najdulje do pet godina, po podnesenom zahtjevu korisnika. Kako nadležno tijelo prilikom produljivanja roka propisanog odredbom članka 17. stavak 5 Nacrta nije vezano nikakvim zakonskim ograničenjem, to je jasno da rješenje o produljenju roka trajanja projekta donosi po slobodnoj ocjeni koja nije podložna bilo kakvoj kontroli. Posebno je "zanimljiv" članak 23. Nacrta koji sadrži ogroman broj „iznimki“, odnosno slučajeva kad se prema (slobodnoj) ocjeni nadležnog tijela uopće ne primjenjuju zakonska ograničenja u odnosu na uvjete za provođenje pokusa, odnosno kad se temeljem diskrecione ocjene upravnog tijela dopuštaju pokusi na onim vrstama i čak na napuštenim životinjama i to na temelju diskrecione ocjene upravnog tijela. Citiram članak 23. stavak 2. Nacrta u dijelu u kojem se propisuju uvjeti za provođenje pokusa i stavka 3. kojim se propisuje na kojim je životinjama zabranjeno provođenje pokusa. Pokusi se provode- 2- -. „u prostorima korisnika, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli odstupanje na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja - na životinjama u općoj ili lokalnoj anesteziji, osim ako je isto neprihvatljivo s obzirom na svrhu pokusa te uz korištenje analgezije ili druge primjerene metode kojom će se patnja i tjeskoba životinja svesti na najmanju moguću mjeru -na laboratorijskim životinjama koje su uzgojene za korištenje u pokusima, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli odstupanje na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja“ !!!! Temeljem kojih to znanstvenih spoznaja i dokaza će to nadležno tijelo dozvoljavati odstupanje od zakononom propisanih zabrana određenih pokusa, kad već svi ti znanstveni dokazi i spoznaje postoje u trenutku odobravanja projekta pa čak i u trenutku donošenja zakona kojim su zabrane takvih pokusa propisane??? Naime, ukoliko se već samim zakonom temeljem dosada iznesenih znastvenih spoznaja i dokaza zabranjuju pokusi na svim onim životinjama koje nisu uzgojene za korištenje u pokusima, onda bi se naknadno dopuštena iznimka, po logici stvari, mogla temeljiti samo na onim znanstvenim dokazima i spoznajama koje bi nastupile naknadno, dakle nakon donošenja Zakona, pa i nakon odobravanja projekta. - „u skladu s načelom 3R „( ovdje je barem trebalo reći da se radi o principu replace, reduce, refine i konkretizirati na koji će se način provoditi) ...................................... Članak 23. (3) „ Zabranjeno je provođenje pokusa na ugroženim životinjskim vrstama, na primatima koji ne uključuju čovjeka, na životinjama koje su uzete iz prirode i na napuštenim životinjama, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli provođenje pokusa na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja, u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom. „ ( I ovdje vrijedi sve što je navedeno pod stavkom 2 ovog članka). Ovaj sramotni čin uvođenja mogućnosti korištenja napuštenih životinja za pokuse možda u dijelu objašnjava nespremnost da se zabrani ubijanja u skloništima za napuštene životinje, da se skloništima oduzmu profitabilni kao i da se konačno uvede obveza kastracije mačaka i pasa kod vlasnika kako bi im se smanjio broj. Odredbom članka 25. stavak 1. Nacrta dopušta se korištenje isključivo laboratorijskih životinja u znanstvene i obrazovne svrhe, ali se odredbom stavka 2 dopušta nadležnom tijelu „iznimno“ od stavka 1 odobriti korištenje i drugih vrsta životinja. Analogne odredbe nalaze se i u članku 29. Nacrta na način da se odrebom stavka 1. propisuje da se u obrazovne svrhe ne smiju se provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje, ali odredbe stavaka 2. 3. i 4. daju ovlast nadležnom tijelu da „iznimno“ takve pokuse dopusti. Temeljem gore izloženog, jasno je da je ova posebno osjetljiva materija tek u svojim pravnim okvirima stavljena u nadležnost zakonodavca, a da će mogućnosti brojnih odstupanja od prethodno odobrenih projekata i zakonskih ograničenja u praksi, bilo temeljem podzakonskog propisa bilo temeljem slobodne ocjene nadležnog tijela, dovesti u opasnost interese i dobrobit pokusnih životinja.Ovlasti nadležnog tijela da po diskrecionoj odstupa od zakonskih ograničenja donesenih u svrhu zaštite zivotinja kad smatra da je to potrebno izuzetno su široke, a kako u zakonu nema jasno izrađenih kriteriija po kojima bi se mogla ocijeniti pravilnost takvog odstupanja kad su u pitanju „iznimke“, i kad "smatra da je to potrebno" to je potpuno jasno da se takve odluke nadležnog tijela neće moći podvrći kontroli. Stoga smatram da se u cijeli postupak trebaju obvezno uključiti predstavnici udruga za zaštitu životinja te da imaju svog člana ne samo u Etičkom povjerenstvu već da imaju mogućnost kontrole cijelog odvijanja projekta, od njegovog početka pa do samog kraja. Također smatram da bi se u članku 23. Nacrta trebale izmijeniti odredbe članka 23. to tako što će se u stavku 1. točka 3., brisati tekst koji slijedi nakon riječi „ lokalnoj anesteziji“ , a u točki 4. ispustiti tekst koji slijedi nakon riječi „u pokusima“, a u stavku 3. tekst koji slijedi nakon riječi „napuštenim životinjama, u članku 25. brisati stavak 2 a u članku 29. stavak 2. 3. i 4. Isto tako smatram da bi se trebale brisati odredbe članka 19. stavak 2. o mogućnosti naknadnog odobrenja izmjena projekta koji su na štetu životinja, kao i odredba članka 17. stavak 5. o mogućnosti produljenja roka trajanja projekta na daljnjih pet godina. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
261 Ivan Dušan ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. U zakonu bi trebala biti odredba prema kojoj jedinice lokalne samuprave moraju na svoje Web stranice staviti kontakt broj osobe koja je u jednicini lokalne samouprave zadužena za brigu o napuštenim i izgubljenim životinjama, odnosno broj osobe kojoj se građani mogu obratiti ukoliko pronađu izgubljenu životinju. Ovo stoga što u praksi kad pronađete ili uočite napuštenu životinju većina ljudi ne zna kome se treba obratiti. Praktično i korisno. Primljeno na znanje Člankom 69. Zakona određeno je da nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Popis skloništa za životinje i kontakt podaci skloništa nalaze se na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60b .
262 Pavle Straćinski PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Poštovani, U potpunosi se slažem i podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine koji između ostalog promoviraju; -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno. -Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. -Zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu. -Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu. -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva. -Zabranu žigosanja kopitara. -Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. -Prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. -Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zanemarivanja i zlostavljanja životinja. -Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima. -Neprofitni karakter skloništa za životinje. -Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa. -Zabranu utrka pasa. -Zabranu kupiranja lovačkih pasa. -Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. -Udomljavanje životinja nakon pokusa. -Smanjenje broja struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. -Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima. -Obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama. -Zaštitu glavonožaca. -Zabranu obrednoga klanja. -Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja. -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. -Zabranu spolnog općenja sa životinjama tj. Zoofijije. -Zabranu drobljenja živih pilića. -Uvrštavanje predstavnika Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta kao člana Etičkog povjerenstva. -Davanje zemljišta za izgradnju skloništa. -Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Kao i; Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
263 Nevenka Marić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Izdvojila bih: 1. zabrana uzgoja životinja radi krzna 2. zabrana držanja životinja u neprikladnim uvjetima kao pasa na lancu ili općenito držanje životinja u skučenim prostorima ili nehigijenskim uvjetima tj. usvajanje primjenjivih instrumenata zakona te detektiranje takvih pojava u društvu i prikladno kažnjavanje neodgovornih. 3. Ukidanje mogućnosti eutanazije pasa nakon isteka 60 dana - jer pas nije proizvod s rokom trajanja! 4. Obaveza sterilizacije pasa i mačaka, ukoliko se ne radi o uzgoju, na način da se provodi organizirana edukacija vlasnika što bi trebalo bit podržano organizacijski (i po mogućnosti financijski) od strane nadležnih struktura gradova/države. 5. Obaveza organizirane edukacije mladih (od vrtića, u školama) o načinu ophođenja prema životinjama i svim bitnim temama vezano uz to - definirati i podržati zakonom. Dopustiti prisustvo pasa u nastavi u školama i drugim ustanovama (pogotovo kod nižih razreda) uz stručnu pratnju radi pozitivne interakcije i učinka na djecu... 6. Provoditi provjeru i onemogućiti (propisati kazne) neodgovornim vlasnicima držanje životinja samo radi štancanja štenaca i zarade od prodaje. Općenito svim dopuštenim sredstvima pojačati napore na edukaciji društva općenito i na podizanju razine svijesti i percepcije živih bića oko nas...pogotovo mladih na kojima svijet ostaje:) Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
264 Marina Melša PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Moje je mišljenje kako se zakon treba mijenjati i svaki članak u zakonu koji će štiti životinje je važan. Ipak, nabrojala bi neke koji se meni čine najvažnijima: 1. Zabrana držanja pasa na lancu 2. Zabrana uzgoja radi krzna 3. Povećati kazne za zlostavljanje i napuštanje i organizirati sustav koji će kazne provoditi 4. Zabraniti eutanaziju pasa u skloništima nakon 60 dana Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
265 Kristina Klaric PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam prijedloge Društva za zaštitu životinja, odnos prema životinjama je prvi pokazatelj kulture pojedinog društva. Posebno treba voditi računa o skloništima za životinje, oni ne smiju biti izvor profita za razne nesavjesne osobe, već trebaju biti javne ustanove. Novac poreznih obveznika kojima se skloništa financiraju trebaju biti isključivo u funkciji dobrobiti životinja, ovako je skloništima u interesu da životinju čim prije usmrte i povećaju profit. Treba obavezati vlasnike životinja ( psi, mačke) na obaveznu sterilizaciju ako nemaju prijavljen uzgoj, a za uzgoj trebaju postojati stroga pravila i kontrole kako bi se onemogućilo štancanje životinja koje drže u lošim uvjetima. Svakako postrožiti kontrole držanja kućnih ljubimaca , osnovati "animal police" , ili natjerati policiju da postupa po Zakonu i intervenira na poziv. Strogo zabraniti držanje pasa na lancu, u kavezima i slično , kao i bilo koju vrstu kupiranja ušiju, repova..... Postrožiti kazne za zlostavljače a posebno provoditi iste , ne dozvoliti da kao do sada budu samo na papiru. Zabraniti uzgoj životinja za krzno . Vezano za mogućnost držanja više od 9 pasa koji više ne sišu odrediti blaže uvjete, ima puno volontera koji spašavaju životinje iz azila pa ih udomljavaju i drže životinje u dobrim uvjetima sa veterinarskom skrbi. Smatram da tu ne bi trebalo biti ograničenja ako veterinari potvrde da se vodi dobra briga o životinjama te da se životinje redovito udomljavaju. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
266 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Novi Zakon je sigurno bolji od ovog koji je trenutno na snazi ali istovremeno ima nedostatke zbog kojih će i dalje ostati glavni uzroci nepostojanja sustava zaštite životinja u Hrvatskoj. 1. Propisane su kazne za neskupljanje napuštenih životinja ali opet ne i za neosnivanje skloništa. Zakon bez propisanih kaznenih odredbi je mrtvo slovo na papiru. 2. Skloništa i dalje nisu neprofitna, pa Hrvatska niti u budućnosti neće moći potpisati EU Konvenciju za zaštitu kućnih ljubimaca. Zaštita životinja se ostavlja u rukama privatnih poduzetnika, otvara se prostor za korupciju u javnim nabavama, omogućava se zlostavljanje životinja u takvim skloništima, jer je motiv otvaranja skloništa novac, a ne humanitarni rad. Motiv za humanitarni rad ne može biti vlastita zarada. Također, za stotine tisuća kuna poreznih obveznika koje se daju privatnim poduzetnicima, mogu se izgraditi skloništa koja će ostati u vlasništvu gradova, a mogu se u njima zaposliti građani. Tako da se dopuštanjem da skloništa budu profitna podržava sustav koji ionako ne funkcionira. 3. I dalje je dozvoljeno usmrćivanje životinja u skloništima, čime se nastavlja ignoriranje dobre prakse i uspješnog rada zagrebačkog skloništa, skloništa udruge Pobjede iz Osijeka koja s višestruko manjim sredstvima i bez usmrćivanja životinja uspješno udomljava životinje kao i primjeri mnogih drugih udruga. O razbacivanju novca poreznih obveznika ne treba niti govoriti – troši se na cijepljenje i čipiranje pasa, a sada će se i na kastraciju životinja koje će ionako biti usmrćene. Ovakav apsurd je nedopustivo ozakoniti. 4. Držanje više od devet pasa je moguće samo ako vlasnik svojih kućnih ljubimaca registrira sklonište. Ovakvo ograničavanje vlasništva je suprotno članku 48. Ustava RH, a otvara se prostor za zloupotrebu članka 50. Ustava. Napominjemo da je i jedan od američkih veleposlanika u RH udomio 9 pasa u Hrvatskoj, a po završetku mandata odveo ih je sa sobom u Ameriku. Bilo ih je 10 ali se jedna kujica na Badnjak utopila u bazenu. Hoćemo li i od diplomata tražiti da osnivaju skloništa u svojim vilama? 5. Uzgajivači s manje od tri rasplodne kuje moraju prijaviti legla ali ne moraju plaćati porez. Nejasno je po kojim se kriterijima izračunala zarada ovakvih uzgajivača. Poznato je da npr. kuja cane corso može okotiti i do 10 mladih, a cijene ovih pasa u oglasnicima dosežu iznose i od 8.000 kn. čime dvije kuje vlasniku mogu donijeti zaradu od 160.000 kn. Kakvi god bili kriteriji zbog kojih su oni oslobođeni plaćanja poreza, oni nisu pošteni. 6. I dalje se ne može trajno oduzeti zlostavljanu životinju. Je li u ovom članku Zakona primijenjen članak 48. Ustava, za razliku od ograničavanja vlasništva u članku o 9 pasa? Trajno oduzimanje zlostavljane životinje bi trebalo biti načelo Zakona o zaštiti životinja. I ne samo to, nego bi se trebala propisati trajna zabrana držanja životinja evidentiranim zlostavljačima. Poznato je da su zlostavljači ljudi koji su i sami bili zlostavljani, a već kao djeca zlostavljaju životinje dok kao odrasli ljudi zlostavljaju i ljude. Zlostavljača se kao ni pedofila ne može izliječiti ali ga se zakonima može onemogućiti u zlostavljanju ili mu barem ograničiti mogućnosti. Pa zar nije onda logično da mu se oduzme zlostavljana životinja i da ga se zabranom držanja nastoji onemogućiti u daljnjem zlostavljanju? 7. Zabrana izvlačenja trupaca iz šuma uz pomoć konja je zabranjena uz zadršku zbog koje se može zloupotrijebiti. Treba ili propisati konkretne okolnosti u kojima je izvlačenje dopušteno (nagib terena, gustoća šume i sl. - stručnjaci Hrvatskih šuma sigurno imaju znanja za dovršiti ovaj propis) ili u potpunosti zabraniti ovu praksu. Izvlačenje drva iz šuma uz pomoć konja nije strateška gospodarska djelatnost niti je presudna za održavanje šuma. 8. Nije zabranjeno natjecanje u povlačenju trupaca (tzv. šlajs). Nelogično je da se zabranjuje izvlačenje drva uz pomoć konja, a da se dozvoljava mučenje konja za zabavu i klađenje. Učesnici ovog natjecanja su za medije izjavili da je šlajs tradicija koja je nastala prije nekoliko godina okladom u gostionici. https://youtu.be/FDqDCv3zOkY 9. Zabrana uzgoja životinja za krzna ostaje na snazi ali je dozvola za uzgoj nakon 10 godina produžena još na jednu godinu kako bi tisuće činčila nekolicine uzgajivača mogle dovoljno narasti da bi ih se moglo ubiti i oderati za krzna tj. kako uzgajivačima ne bi propala zarada. Ova odredba je nakaradna u zakonu koji se zove Zakon o zaštiti životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
267 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. x Primljeno na znanje Nema komentara.
268 Željko Butorac NADZOR, Članak 79. Što napraviti kada se dogodi slučaj s psom (npr. psom lutalicom) poslije radnog vremena ili vikendom kada komunalni redar/ica ne rade, odnosno imaju svoje slobodno vrijeme? Primljeno na znanje Zakonom je određeno da je psa moguće vratiti vlasniku ako se utvrdi vlasnik ili je životinju moguće smjestiti u sklonište za životinje. Popis skloništa za životinje s kontakt podacima nalazi se na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60 .
269 Željko Butorac NADZOR, Članak 79. Na koji način će komunalni redar izvršavati očitavanje mikročipa i s kojim uređajem? Imao sam iskustva da sam doživio da me je pas ugrizao za vrijeme obavljanja službene dužnosti kao komunalnog redara. Vjerojatno postoje komunalni redari/ice koji se boje prići psu (pogotovu nekom većem psu). Što u tom slučaju činiti? Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
270 Andrea Bakanji PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Vezano uz uzgajivače činčila, slažem se, svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje, ali ja ne podržavam tu industriju. Priča se o tome da je njihov broj u opadanju, a uzgajivači kao rade na tome da im povećaju broj, ali zašto? Radi krzna. Pa recite vi meni, da li u današnje vrijeme postoji potreba da se nekoga mora ubijati da bi mi nosili krzno? Postoje drugi materijali, a i stvarno, recite mi dragi uzgajivači. koliko tih bundi prodate u Hrvatskoj? Nula, sve šibate van. O tome se radi. Dajte budite iskreni. To više nije potrebno! Jasno mi je da je to vama egzistencija, ali pogledajte koliko je drugih "zanimanja" nestalo, ovo jednostavno više nije u redu. Nitko nije protiv vas, nego protiv te beskorisne prakse ubijanja nedužnih životinja, da bi se netko zaogrnuo u njihovo mrtvo krzno. Primljeno na znanje Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
271 Andrea Bakanji PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Mi smo društvo kojemu je potreban konstantan nadzor, jer ljudi konstantno žele izigrati zakon. Nije u prirodi životinja, da se iz čistog mira idu boriti jedni sa drugima. To je ljudska izmišljotina i izopačenost. Životinje se bore kada su gladne, napadnute ili izazvane, ali ne iz dosade. Tako da se slažem sa Anđelom, i nisam za to da se dozvole borbe. Ako ljudi ne znaju nikako drugačije zaraditi, nego preko grbače drugih, onda se moraju zapitati zašto je tome tako. Ne borbama životinja! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
272 Andrea Bakanji PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Poštovani, mora se regulirati status životinja, koje žive vani, dakle ne žive u stanovima ili kućama, ali se ljudi za njih brinu. To je veliki problem, jer se smatraju "ničijima" pa se onda neki ljudi iživljavaju nad njima ili nad ljudima koji se brinu za njih. Svakako sam za registraciju hranilišta za mačke i za pse, tako da i te životinje imaju svoju sigurnost i svoja prava, koja im pripadaju. Ako mi možemo davati svoj teško zarađen novac da te životinje zbrinemo, da im omogućimo dostojanstven život, onda i ova zajednica, u ovom slučaju Država ili Ministarstvo poljoprivrede, treba uložiti jedan minimum napora, da izađe u susret i ljudima i životinjama, i da se potrudi da se zakoni provode i da te životinje imaju svoja prava i sigurnost. Sredstva koja država i ministarstvo ulažu za te životinje ne postoje! Želim da to shvatite i da vidite koliku pomoć imate od ljudi koji svakodnevno odvajaju svoje novce, vrijeme i ljubav za te životinje. A onda ih netko prijavi, i za 5 minuta dođe netko od vaših ljudi i želi uništiti ono što se stvara godinama. Budite tako ažurni kada su kazne u pitanju. Kazne protiv počinitelja, koji muče, zlostavljaju, truju i ubijaju životinje. Što je sa kućicama koje je g. Bandić obećao na hranilištima za mačke? Isto tako, tu najavljujete kazne, kada ćete vršiti testiranje preko DNA na izmetu od pasa. Sve je to ok, ali mislim da treba prvo raditi na tome, da se svi psi ćipiraju, tj. registriraju, cijepe, da se zna gdje su, kod koga su, da li se kvalitetno brinu o njima, da li ih puštaju van bez nadzora, što se često događa u manje ruralnim sredinama, gdje takvi psi na žalost znaju raditi nered, a njihov vlasnik za to ne odgovara. Odgovornost se traži, i to maksimalna. Provodite Zakone! Primljeno na znanje Članak 72. Ovoga Zakona određuje da tijela jedinica područne (regionalne) samouprave u svrhu ispunjavanja obveza djelatnosti skloništa moraju organizirati koordinacijske radne skupine čija zadaća je koordinacija u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinja što uključuje: - praćenje problematike zbrinjavanja napuštenih životinja na području njihove područne (regionalne) samouprave te donošenje mjera za smanjenje broja napuštenih pasa, poticanje označavanja životinja za koje ne postoji obveza označavanja, razvoj smjernica dobre prakse o primjerenom smještaju i skrbi za životinje, poticanje kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca, osobito pasa i mačaka, razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa, poticanje udomljavanja pasa iz skloništa, edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja i odgovornom posjedovanju životinja (označavanje životinja, cijepljenje protiv bjesnoće, smještaj i skrb za životinje, kontrola razmnožavanja životinja, zabrana napuštanja životinja), praćenje rada skloništa vezano za oglašavanje životinja za udomljavanje, provođenja mjera za osiguranje zdravlja i dobrobiti životinja te vođenja propisanih evidencija, predlaganje i sudjelovanje u izradi uvjeta za držanje kućnih ljubimaca, unaprjeđenje zaštite životinja, ovisno o problemima i interesima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Za postupanja protivna odredbama ovoga Zakona određene su prekršajne odredbe koje se nalaze u člancima 87.-93.
273 Kristina V PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Kao građanin RH, slažem se sa prijedlozima Prijatelja Životinja. Smatramo se dijelom EU, ali smo daleko od njihovih standarda. Kao država, nemoguće je krenuti naprijed ako podcijenjujemo ono što imamo. Nedužne životinje koje vape za našom pomoći ostaju ozlijeđene i napuštene od okrutne strane čovjeka. Pravu okrutnost koju prikazujemo samim pravom oduzimanjem nečijeg života. Psi budu svjesno ubijeni ili ako imaju imalo sreće, dožive smrt u kavezu koji je manji od dječjeg kreveta. Zahtjevamo pravdu i milost sami za sebe, a nismo ju istovremeno spremni pružiti. Prijedlozi koji su izneseni su valjani po svim standardima ljudskog vjerovanja koji zahtjevaju minimum morala, etike, te suosjećanja sa drugim bićima koji nas okružuju. Obzirom da neke udruge, nažalost, ne funkcioniraju kako bi trebale jer nisu pod određenim nadzorom koji je nužan za obavljanje određene djelatnosti. Pravno se koriste "iznimke" u zakonu. Smatram da bi udruge trebale biti pod određenim nadzorom ili video nadzorom i smatram da bi sve donacije trebale biti dostupne javnosti. Trebao bi se provesti nadzor nad svim registriranim udrugama koje se bave zaštitom određene vrste, ali ujedno na poziv oglušuju, te ne mare za hitan slučaj. Kastrirane mačke su nedugo nakon same kastracije bačene na cestu, odvojene od svoje mladunčadi netom nakon okota. Samim zahvatom odstranjen je prirodan nagon zaštite i refleksa. "Majke" kao takve viđam često ozljeđene i pregažene, znajući da su kastrirane, dok one koje nisu, postaju stare "kvartovske" mice, koje - I DALJE ŽIVE. Smatram da bi se trebalo naći barem privremeno sklonište za kastrirane životinje koje čekaju svog udomitelja, jer oduzevši im instinkt, oduzimamo im pravo i samu borbu za život. Stoga, životinja koja je zdrava, kastrirana i na cesti - osuđena na smrt, nije ništa manje vrijedna od bilo koje druge životinje. Kao katolička država, trebamo znati da je isti dah života dan njima kao što je i nama. Nadodala bih i da je od ključne važnosti osnovati Animal Police kako bi zaštitili nedužne životinje, i uvesti visoke novčane kazne za njihovo maltretiranje, a ne da čitamo po novinama kako psihopati prolaze nekažnjivo. Zabraniti sva testiranja na životinjama. Omoguciti adekvatna sklonista za napustene životinje, te uvesti kazne ako se životinja napusti, znači i registrirati sve vlasnike. "Uspješan zakon jest uspješna država." Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
274 Jadranka d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam prijedloge Društva za zaštitu životinja, odnos prema životinjama je prvi pokazatelj kulture pojedinog društva. Posebno treba voditi računa o skloništima za životinje, oni ne smiju biti izvor profita za razne nesavjesne osobe, već trebaju biti javne ustanove. Novac poreznih obveznika kojima se skloništa financiraju trebaju biti isključivo u funkciji dobrobiti životinja, ovako je skloništima u interesu da životinju čim prije usmrte i povećaju profit. Treba obavezati vlasnike životinja ( psi, mačke) na obaveznu sterilizaciju ako nemaju prijavljen uzgoj, a za uzgoj trebaju postojati stroga pravila i kontrole kako bi se onemogućilo štancanje životinja koje drže u lošim uvjetima. Svakako postrožiti kontrole držanja kućnih ljubimaca , osnovati "animal police" , ili natjerati policiju da postupa po Zakonu i intervenira na poziv. Strogo zabraniti držanje pasa na lancu, u kavezima i slično , kao i bilo koju vrstu kupiranja ušiju, repova..... Postrožiti kazne za zlostavljače a posebno provoditi iste , ne dozvoliti da kao do sada budu samo na papiru. Zabraniti uzgoj životinja za krzno . Vezano za mogućnost držanja više od 9 pasa koji više ne sišu odrediti blaže uvjete, ima puno volontera koji spašavaju životinje iz azila pa ih udomljavaju i drže životinje u dobrim uvjetima sa veterinarskom skrbi. Smatram da tu ne bi trebalo biti ograničenja ako veterinari potvrde da se vodi dobra briga o životinjama te da se životinje redovito udomljavaju. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
275 Katarina Ključarić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Čovjek se je tijekom povijesti osilio i sve na planeti podredio svojim potrebama i užicima. Tako je podjarmio biljke i životinje, pa čak i vlastitu vrstu. U cijelosti se slažem s Prijedlogom Zakona o zaštiti životinja i podržavam inicijativu da se čovjek što učinkovitijim zakonom stavi u dozvoljene okvire, kad je riječ o ugrožavanju prava životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
276 Dijana Pavešić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Poštovani, želim se uključiti u javnu raspravu i dati par prijedloga s napomenom da se u potpunosti slažem s prijedlozima udruge Prijatelja životinja. Zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima. Umjesto toga treba poticati sterilizaciju pasa i mačaka. Omogućiti vlasnicima cjenovno pristupačan zahvat sterilizacije kućnih ljubimaca. Zabraniti "eutanaziranje" zdravih i izlječivo bolesnih životinja. Razlozi kao što je starost životinje ili nemogućnost brige za životinju - nisu razlog za eutanaziju. Zabraniti lovcima ubijanje pasa i mačaka jer su se udaljili od kuće više od 300 m. Zabraniti grubo postupanje i mučenje životinja koje nam služe za hranu. Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Ovaj se Zakon ne primjenjuje na gospodarenje divljači.
277 Lidija Orešković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Prvo moram reći da u potpunosti podržavam prijedlog zakona Prijatelja životinja i da je to nešto što želim da se dogodi u našoj državi već odavno. Naime svagdje u svijetu, ne želim nabrajati primjere bilo bi predugačko, je postavljen standard o držanju i skrbi životinja. Takvi strogi zakoni nisu tu samo za životinje već i za ljude, jer znamo do kakvih posljedica dolazi zbog neodgovornosti, zdravstvenih i svih ostalih. Na svjest građana se ne može računati , mora se postaviti zakon koji će štiti živo biće od svakog oblika zlostavljanja, a čak i ako je u pitanju proizvodnja, bilo bi vrijeme da se okrenemo proizvodnji biljne hrane i svega ostalog, jer je to u interesu planete.Dajte da svjetlim primjerom ponesemo glas o našoj maloj ali velikoj predivnoj državi koja je još u položaju da spasi puno toga, to je najveće blago koje trebamo svi čuvati svakodnevno . Budimo uzor svijetu, istaknut ćemo se na najbolji mogući način. Nije potrebno da ovdje iznosim detalje o prijedlogu zakona, on je sastavljen i ja ga podržavam u potpunosti. Mi kao ljudska rasa stavili smo život svih živih bića u svoju nadležnost iako na to nemamo pravo , zato moramo snositi odgovornost. Primljeno na znanje primljeno na znanje
278 Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Niti jedno sklonište koje sam zvala da preuzme pronađenog psa se ne pridržava ovih propisa (broj 3). Besmisleno je, ako ne postoji kontrola skloništa. Primljeno na znanje Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona
279 Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Glede stavke 3, imala sam slučaj kad sam pronalazila pse na cesti i skloništa NISU htjela preuzeti psa iako je pas imao čip i znalo se tko bi morao preuzeti troškove na sebe. Primljeno na znanje Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Nalaznik životinje, ako može utvrditi vlasnika životinje, može životinju vratiti vlasniku i životinja se u tom slučaju ne treba smještati u sklonište za životinje.
280 marina ferenčić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Moj komentar se odnosi na držanje naupuštenih pasa i mačaka u skloništima. Iz osobnog iskustva znam da se velika većina skloništa uopće ne drži pravila i propisa koji su važili po starom zakonu te sam skeptik da će se to promijeniti. Rijetko koje sklonište čipira i liječi psa odmah po dolasku. Većina ih psa čipira tek kad se pojavi udomitelj, a o liječenju nema govora. Za sve je kriv nadzor, a u koji, koliko sam uspjela pročitati, ponovno nisu uvršteni aktivisti za zaštitu životinja. Svaka čast inspektorima i komunalnim redarima, no bez prisustva istinskih boraca za prava životinja, a koji i sami imaju kod kuće jednu ili više životinja i skrbe se za nju na dobar način, neće ponovno ništa funkcionirati. Može li se u zakon uvrstiti i te ljude kao pomoć nadzornim organima? Kontrola držanja pasa na privatnim posjedima je apsolutno nikakva i zbog toga se dešavaju situacije tisuće odbačenih i napuštenih štenaca i pasa svih dobi koje pronalazimo posvuda. U ruralnim sredinama je pas najčešće na lancu, nezaštićen od buha i vremenskih uvjeta, rijetko koji je čipiran i cijepljen protiv bjesnoće, a kamoli protiv zaraznih bolesti i liječen kad je to potrebno. U nadzor lokalne samouprave treba uključiti educirane i osviještene miroljubive osobe koje imaju volje i vremena u svojem okruženju raditi na osviješćivanju stanovništva i pomaganju savjetima. Sigurna sam da bi se mogao na nivou države osnovati fond na koji bi se moglo uplaćivati za namjenu kastracije i sterilizacije pasa i mačaka te svojevrsno skaldište hrane, a koji su potrebni jer brojne obitelji koje imaju ljubimce nemaju adekvatne hrane za njihovo pravilnu ishranu. Zdravstveno osiguranje ljubimaca Zašto država ne da poticaj i prijedlog zakona o zdravstvenom osiguranju ljubimaca i svih životinja. Vjerujem da bi svaki odgovorni vlasnik pristao na tu vrst zaštite, a država bi uvijek imala evidenciju. Preprodaja pasa Trenutni zakon dopušta da se izlazak psa iz skloništa naplaćuje proizvoljno. Ponavljam da pišem sve ovo iz osobnog iskustva. Brojna skloništa naplate držanje pasa, čip i cijepljenje i lokalnoj sampoupravi i udomiteljima. Posebno ističem da pojedina skloništa prodaju pse u strane države i to pristojno naplate. Da li to bilježe kao svoj prihod? Kako je to regulirano do sad, rade što i kako žele. Karantena u skloništima Voljela bih da svaka osoba koja sudjeluje u donošenju ovog Zakona uđe u sklonište barem jednom i pogleda prostorije tzv. karantene. To je nešto hladno betonsko mjesto, vlažno, srmdljivo, često kavez u kojem se pas ne može ni okrenuti - mučilište. Ono bi trebalo imati svrhu da se pas promatra, liječi ako je bolestan i adaptira na nove uvjete zatvorenog prostora. Opet ponavljam iskustveno - pas prolazi nepotrebnu traumu koja mu mijenja karakter često trajno. Zašto se ne propišu humani uvjeti i zahtjevi kako treba izgledati karantena za pse i mačke? Osoblje koje radi u skloništima Empatija prema životinjama i spremnost pomoći im mora biti pokretač osobe koja radi u azilu. To nije samo posao, to je način života. Toga u azilima često nedostaje. Treba postojati pravilnik i uvijeti tko može raditi u skloništu i kakav mora imati stav prema tamo zatvorenim životinjama. Osoba koja ne priznaje da je životinja biće s dostojanstvom, nema što tamo raditi. Srela sam u svojem radu mnoštvo neljudi i stravične nebrige prema tim napuštenim, jadnim bićima. Većina građana misli da su azili savršena mjesta i rajevi za pse. Treba taj stav promijeniti jer je lažna slika. Skloništa su geta. I zadnje mjesto na kojem pas želi biti je sklonište, samim tim što mu dolaskom tamo kroz 60 dana prijeti smrt. Prevedeno na ljudski jezik - sklonšta koja prakticiraju eutanaziju su zapravo logori smrti za one koji nisu dovoljno lijepi, dovoljno mladi i t d. Zar vas to ne asocira na fašizam i njihove logore? Mene da! Ukinuti ograničenje držanja pasa u azilima, poboljšati uvjete, educirati osoblje i sredinu u kojoj se nalazi azil. Nepotrebno je educirati urbane sredine - što rade pojedine udruge - treba edukaciju odvesti u ruralne sredine koje pojma nemaju o pravima životinja, azilima, sterilizacijama, liječenju. Bez osviještenosti građana u cijeloj zemlji teško će se nešto promijeniti. Ukoliko su potrebne kazne, zalažem se za njih. A isto tako i da se osobama koje su evidentirane kao zlostavljači životinja onemogući ponavljanje djela tj. držanje životinja. Osobno sam protivnik boksova i držanja pasa isključivo u njima, ne smatram ih nimalo humanim. Pas je navikao biti uz čovjeka kroz povijest. Slobodan. To mu se mora omogućiti. Biti uz vlasnika, a ne odvojen i ograničenog kretanja, uvijek sam, često gladan i bolestan. Pas je uz svojeg čovjeka u dobru i zlu. A ljudi svoje pse zbog banalnih razloga napuštaju... Kako mogu Bogu pred lice bez srama i straha? Kunu se u Boga i svoje vjerništvo, a licemjeri su. Jer Bog je rekao da o životinjama čovjek mora brinuti na odgovoran način... Čovjek koji se danas ne brine za životinju i ne pomogne onoj kojoj pomoć treba, sutra se neće pobrinuti ni za čovjeka. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
281 Josip Vinković OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Stavak 38. NEMA SMISLA. Primljeno na znanje Člankom 5. stavkom 2. točkom 38. Zakona zabranjeno je parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama s obzirom da neki uzgajivači pare npr. pse s vukovima i na takav način dolazi do stvaranja križanaca koji imaju karakteristike i vukova i pasa te kao takvi nisu primjereni za kućne ljubimce, a i opasni su za svoje vlasnike zbog karakteristika vuka koje su im prenijete u nasljeđe križanjem.
282 Matej Mamić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Odredbe novog zakona ključne su za smjer kojim ova država ide. Svakodnevno svjedočimo brojnim slučajevima mučenja, zanemarivanja i napuštanja životinja, a nitko u državi ne poduzima ništa konkretno pa se sve svodi na dobrotu malog postotka građana koji na takve situacije ne mogu zažmiriti i okrenuti glavu. U nekoliko točaka ću navesti što je sve nužno promijeniti: 1. Potrebno je drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. 2. U svim županijskim središtima potrebno je formirati službu za spašavanje i zaštitu životinja, takozvanu "Animal police", po uzoru na mnoge razvijene zemlje. Ta služba bi trebala imati neke ovlasti policije kako bi mogla kažnjaviti sve prijestupnike zakona o zaštiti životinja, oduzimati prijestupnicima zlostavljane i zanemarivane životinje te zbrinjavati ih u svojim postajama koje bi sadržavale stacionare i u kojima će im biti pružena sva potrebna veterinarska skrb sve do novog udomljenja. Policija za životinje redovito bi bila na terenu kako bi samoinicijativno i na dojave građana spašavala napuštene životinje i pružila im pomoć. 3. Ono što je najpotrebnije i što će se reflektirati na buduće naraštaje je temeljita edukacija o odnosu prema životinjama i okolišu. Građani nisu dovoljno educirani i osviješteni o tome kako treba postupati prema životinjama, o pitanjima etike i brige za životinje, o tome kako postupati kada se naiđe na napuštenu, zanemarivanu ili ozlijeđenu životinju te svoje neznanje i navike prenose na nove naraštaje. Mislim da je nužno da se u školama i vrtićima od najranije dobi u obliku obaveznog predmeta uči upravo o ovom segmentu. 4. Zakonom je potrebno propisati obavezno čipiranje svih pasa i mačaka koje čovjek ima u vlasništvu. Životinje koje borave vani obavezno bi trebalo sterilizirati radi sprječavanja nekontroliranog razmnožavanja. Isto tako bi država trebala subvencionirati čipiranje i steriliziranje s obzirom da to nisu mali troškovi. 5. Hrvatskoj su hitno potrebna takozvana "no kill" skloništa, skloništa u kojima se životinje nakon isteka roka ne usmrćivaju jer je usmrćivanje životinja iz tog razloga potpuno neetično. U svim postojećim skloništima potrebno je ukinuti rokove za usmrćivanje. 6. Treba strogo zabraniti vezanje životinje na lanac ako se već nalazi u ograđenom prostoru. Osim što je to mučenje životinje i ograničavnje njenog slobodnog kretanja, to potiče i agresivno ponašanje životinje. 7. Potrebno je zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. Često svjedočimo tome kako psi u te svrhe dane u ograđenim prostorima provode sami, bez ikakvog zaklona od vremenskih neprilika i vrućine, a često i vezani na lanac. 8. Potrebno je i ograničiti broj životinja koje fizička osoba smije imati u vlasništvu kako bi se spriječili slučajevi u kojima ljudi nagomilavaju životinje pa ih onda zanemaruju ili ne steriliziraju pa se one nekontrolirano razmnožavaju, 9. Fizičkim osobama potrebno je zabraniti da uzgajaju životinje samo radi stvaranja novih legla i prodaje istih. 10. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
283 Tijana Jurković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Moji komentari na Prijedlog Zakona o Zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Stručno mišljenje dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., o korištenju uređaja i naprava kojima se u obliku kazne utječe na kažnjavanje životinja može se pročitati ovdje: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_9797.pdf Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
284 Anđelo Pavišić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Gospodine Dušan, vaši argumeti su smiješni te apsolutno nehumani. Postoji nešto što se zove NO KILL azil. To je smještaj/sklonište (nazovite ga kako hoćete) koje zbrinjava napuštene pse/mačke itd. u cilju izbjegavanja i ovog roka od 60 dana za eutanaziju. Osobno smatram da je svijest naroda (pogotovo mladih) malo porasla i da taj vaš prijedlog na sreću ne bi nikada prošao. Kao moderna država ne smijemo pokazivati ovakve znakove neljudskosti, indiferentnosti na probleme koje smo sami stvorili ne izgradivši dovoljno adekvatnu pomoć i skrb za naše ljubimce. Morate shvatiti kako je napuštenih životinja sve više iz dana u dan, jer se svima slobodno dopušta nekontrolirani uzgoj i nema kazni ako se životinja napusti (pr. udruge svakodnevno objavljuju slike kako su mlade majke ostavljene kraj kontejnera/autoceste i sl. sa određenim brojem mladunaca... smatrate li da je potrebno ubiti te mladunce i majku koji nisu ni dobili šansu za život? Smatrate li da su veće smetnje za društvo ti jadni psići ili osoba koja ih je takve ostavila? Dobro promislite što pišete). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
285 Anđelo Pavišić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Gospodine Dušan, mislim da naveliko griješite sa takvim razmišljanjem. Osobno sam za zabranu svakakvog oblika borbi životinja i uzgoja istih u svrhu borbe. Takav oblik niskih strasti i zarade je naprosto odvratan, gnjusan i neljudski. Legalizirati to znači legalizirati čisto nasilje i poticaj agresivnog ponašanja životinja i okoline, a mislim kako to u modernoj RH stvarno nije potrebno. Ne možete usporediti profesionalne i amaterske turnire kojima se bave ljudi sa borbama životinja koje su u najmanju ruku gladijatorski nastrojene (možda čak i još gore od toga, jer životinja koja se bori vrlo vjerovatno završava smrtnim ishodom, dok je poraženi gladijator čekao odluku imperatora). Istražite malo po internetskim izvorima kojih je jako puno te se uvjerite kako svega par zemalja na svijetu ima legalizirane borbe životinja, što vam to govori? Hvala na razumijevanju. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
286 Ivana Surjan Mitrović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Ovo su moji komentari na Prijedlog Zakona: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu. Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
287 Ivana Trzun PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Smatram da se skloništa koja ubijaju, tj eutaniziraju, životinje trebaju OBAVEZNO i što prije ukinuti. Novac koji ta skloništa dobiju za eutanaziju treba se raspodijeliti na hranu, lijekove, cijepiva, kastraciju. Sramota je da se takvim "skloništima" daje novac za ubojstva malih, starih, zdravih ili bolesnih životinja umjesto da ih se liječi. Obavezno ukidanje uzgoja životinja za krzno, ne živimo u srednjem vijeku, krzno je nepotrebno uz toliko drugih materijala, životinje se nepotrebno muče i ubijaju radi njihovog krzna. Treba uvesti velike kazne za napuštanje životinja kada ljudi odlaze na more ili zbog bilo kojeg drugog razloga. Te kazne ne bi trebale postojati samo na papiru, nego se trebaju provesti u djelo. Isto tako uvesti velike kazne i novčane, pa čak i zatvorske za iživljavanje nad životinjama, za svaku namjernu bol i patnju koju je čovjek namjerno napravio životinji. Uvođenje strogih kazni i za držanje životinja u lošim uvjetima, zavezane lancem dugim 1 metar, uskracivanje vode i hrane i slicno. Svasta se treba promjeniti, životinje su potpuno zapostavljene, postojeci zakon mozda postoji na papiru ali je jadan i ne bih rekla da se provodi jer se danas na svakom čošku može pronaći jadna, ostavljena mačka ili pas za koju nikoga nije briga. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
288 Maja Cvitanić Mažuran PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA . Primljeno na znanje komentar nije upisan
289 Nino Orepić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA ovo su moji komentari na prijedlog zakona: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Potrebna je zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
290 Ana Mikin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Jasno je da je moguće uspješno riješiti problem napuštenih pasa bez provođenja eutanazije. O tome svjedoči niz pozitivnih primjera iz drugih zemalja Europe (i svijeta). Jednostavne mjere, među ostalim, uključuju provođenje no-kill politike u svim skloništima na nacionalnoj razini, uvođenje visokih kazni za napuštanje, mučenje ili ubijanje kućnih ljubimaca, provođenje kontinuiranih i sveobuhvatnih promotivnih kampanja za udomljavanje na nacionalnoj razini, uvođenje obaveznog mikročipiranja i sterilizacije/kastracije te provođenje oštrije kontrole uzgajivača i uzgajivačnica. Iste mjere predlažem i Ministarstvu da ih uvede. Sva skloništa trebala bi biti humana no-kill skloništa. Novac može i treba biti utošen s ciljem rješavanja problema napuštenih pasa, a ne s ciljem najlakšeg načina smanjivanja broja napuštenih kućnih ljubimaca (eutanazija). Također, skloništa su obvezna promovirati, odnosno poticati udomljavanje životinja pod svojom skrbi - no nigdje nije detaljno određeno na koje načine i u kojem opsegu - stoga skloništa nemaju nikakav sustav promocije i ne čine apsolutno ništa po tom pitanju (nemaju čak ni postavljene osnovne komunikacijske kanale poput web stranice i društvenih mreža) nego nakon isteka roka od 60 dana usmrte životinju i na to mjesto prime novu s istim rokom trajanja, za što dobivaju novce od nas, poreznih obveznika. Zahtjevam da se ti, naši novci utroše zaista za zbrinjavanje životinja u punom smislu te riječi, a ne za "rješavanje" istih. Smatram da je, također, potrebno napraviti detaljan pravilnik za sva skloništa s obvezama koje imaju prema životinjama pod svojom "skrbi", posebnice na temu uvjeta života u skloništu te promocije i poticanja udomljavanja. Također, potrebno je osigurati strogi nadzor nad skloništima i efikasan sustav kažanjavanja u slučaju kršenja zakonskih odredbi. Nužno je, naravno, i stvoriti efikasan sustav koji će provoditi zakon i kažnjavati one koji napuštaju, muče i ubijaju kućne ljubimce. Dodatno, kao etički i moralni problem vidim niz odredbi u postojećem Zakonu koje potiču i podržavaju okrutnost u odnosu spram životinja u Hrvatskoj, a protiv sam: uzgoja svih životinja za krzno (nakon čak 10 godina prijelaznog razdoblja zakon o zabrani uzgoja mora stupiti odmah na snagu), trajnog držanja pasa na lancu, korištenja konja za izvlačenje drva, žigosanja kopitara, hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama, utrka pasa, borbi životinja, držanja dupina u zatočeništvu, zoofilije, korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja, obrednog klanja, kupiranja svih pasa (uklj. lovačke), drobljenja pilića, kastracije muških praščića na živo, vršenja pokusa nad životinjama, cirkusa koji uključuju životinje, zoloških vrtova i svih drugih nehumanih i okrutnih praksi. U tom smislu, podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
291 Nataša Velenik ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Djelomično prihvaćen Člankom 92. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (članak 64. stavak 1.) te ne osnuje sklonište (članak 64. stavci 2., 3. i 4.). Jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave financiraju rad skloništa za životinje te su odgovorne za pravilno trošenje sredstava namijenjenih radu skloništa i zbrinjavanju životinja.
292 Vedrana Vekić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse i mačke (kako u skloništima tako i udomljenih pasa i mačaka) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
293 Anja Grbeš PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE U svrhu zaštite životinja: Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i protivim se prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Radi se ovdje o zakonu za zaštitu životinja, prema čemu bi isti trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. Već je prijelazni rok od 10 godina bio sramotan. 2. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odredbu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 15. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Osim navedenoga, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 2. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obavezna kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnja nabava životinja 10. . Zabrana žigosanja kopitara 11. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u trgovinama namijenjenima ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
294 Marinko Alić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67. (1) Svaka osoba koja uzme psa iz skloništa mora psa u roku od 24 sata prijaviti veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. Prijedlog: vremenski period za prijavu bi trebao biti 48 sati zbog vikenda, blagdana i sl. (2) Ako u roku od 14 dana od dana smještaja životinje u sklonište posjednik nije dostavio zahtjev za njezinim vraćanjem, sklonište postaje vlasnik životinje te je može udomiti, darovati ili prodati. Prijedlog: Ako u roku od 14 dana od dana smještaja životinje u sklonište i po obavijesti od strane skloništa za životinje, posjednik nije dostavio zahtjev za njezinim vraćanjem, sklonište postaje vlasnik životinje te je može udomiti, darovati ili prodati. (3) Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti. Prijedlog Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti, o trošku prijašnjeg posjednika Djelomično prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Člankom 70. Zakona određeno je da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo, a podaci su dostupni javnosti.
295 Marinko Alić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Članak 63. (1) Posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. U točci 1 definira se prvo „kućni ljubimac“, a kasnije se u definiciji prelazi na „psa“. Ili se točka 1 članka 63. odnosi na pse ili na kućne ljubimce- ili na svakog posebno, a po definiciji bi bilo najbliže životinja jer pod tim može biti pas, mačka, konj i sl. (2) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište), osim ako je životinju u tom roku vratio posjedniku. Ako se životinja vratila posjedniku, bez obzira na vrijeme pronalaska, posjednik je dužan obavijestiti sklonište za životinje, u koliko je prije toga isto obavijestio o nestanku životinje. Djelomično prihvaćen Vlasnik kućnog ljubimca treba obavijestiti sklonište za životinje o gubitku kućnog ljubimca, međutim, kako je obvezno označavanja samo pasa mikročipom, ima obvezu gubitak psa prijaviti veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa.
296 Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Skloništa bi izvještaj o radu trebala podnositi na način da su dostupna zainteresiranoj javnosti (putem web stranica skloništa, objava u narodnim novinama ili na drugi prikladan način) obzirom da se financiraju iz javnih sredstava. Oglašavanje životinja u skloništima treba biti zakonom propisano te treba voditi kontrolu oglašavanja životinja u skloništu obzirom da neka skloništa ne oglašavaju sve životinje ili ih oglašavaju na neprikladne načine što doprinosi visokom postotku usmrćivanja u skloništu (više od 40%) čime se novac ne troši efektivno niti racionalno (plaćanje za smještaj životinje 60 dana, a bez kvalitetnog oglašavanja je usmrćena 60. dan čime je to novac bačen u vjetar). Isplaćivanjem 30% manjeg iznosa od iznosa dogovorenog u ugovoru za svaku usmrćenu životinju financijski se destimulira usmrćivanje životinja, a potiče njihovo oglašavanje i udomljavanje. Djelomično prihvaćen Člankom 70. Zakona određeno je da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo, a podaci su dostupni javnosti.
297 Marinko Alić OPĆE ODREDBE, Članak 4. točka 8 organizirati utrke pasa Kod organizacije utrka pasa upitno je postojanost i opravdanost ovog članka iz dva razloga: - Psi u utrkama su dobro brinute životinje ( kao i konji), ne potiče im se agresija već se pomoću nagona potiče radna i moguća natjecateljska sposobnost - Stvarno potiču sportsku disciplinu, jer npr i u lovu psi trče ( seteri, goniči isl.) čak se izlažu i većim naporima od trkača jer ulaze u hladnu vodu, istrajno slijede divljač, ponekad se i bore sa njom i sl. Organizaciju utrke pasa trebalo bi staviti pod pojačan nadzor veterinarske službe, u interesu zaštite pasa, kao i postaviti granice u starosnoj dobi, broju utrka u danu, tjednu i sl. Djelomično prihvaćen Ovim Zakonom zabranjuju se utrke pasa koje se organiziraju u svrhu ostvarivanja dobiti. Međutim, u kinologiji postoji i kinološki sport pod nazivom Lure Coursing ili tzv. lov na umjetni mamac koji je priznat od Međunarodne kinološke federacije (FCI) pa tako i od Hrvatskog kinološkog saveza i odvija se u skladu s pravilnikom Međunarodne kinološke federacije (FCI) kojim su vrlo jasno propisana pravila za utrke pasa. Za svaku organiziranu utrku pasa koja se organizira u Republici Hrvatskoj organizatori od nadležnog tijela trebaju ishoditi dopuštenje za njezino održavanje pri čemu se kontrolira zdravlje i dobrobit životinja te tijekom tako organiziranih natjecanja ne dolazi do ugrožavanja zdravlja i dobrobiti pasa. Utrke pasa koje nije izdano dopuštenje nadležnog tijela ne mogu se održavati.
298 Marinko Alić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Prijedlog : 1. Definirati službenog psa: - vojska, policija i zaštitarske tvrtke 2. Kod sportske radne kinologije ne može biti prihvatljivo podizanje agresije ako se radi o sportu jer je sama činjenica bavljenje sportom u suprotnosti sa agresivnom životinjom ( psom), jer time se potiče i usaglašuje natjecanje u razini agresivnosti. Moguća definicija točke 4 članka 5: 4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih obučavati na agresivnost, osim pri školovanju službenih pasa i za potrebe očuvanja karakternih osobna kroz uzgoj sportskih radnih pasmina i lovne kinologije prema kinološkim standardima pod vodstvom osposobljenih osoba uz strogu primjenu pravilnika o opasnim psima kao oblika zaštite osoba i drugih životinja od moguće nekontrolirane agresije u provedbi istih. Djelomično prihvaćen Člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Zakona definirano je da su službene životinje one životinje koje imaju licenciju za rad i služe za obavljanje poslova pojedinih državnih tijela te se isto odnosi i na službenog psa. Točkom 29. istoga stavka ovoga članka definirano je da su radne životinje psi koji služe kao tjelesni čuvari i čuvari imovine, psi vodiči slijepih i oni koji služe za pomoć, psi tragači i psi koji služe obavljanju drugih poslova, kopitari i druge životinje kojima se čovjek služi za obavljanje drugih poslova, osim proizvodnje. Člankom 4. stavkom 2. točkom 4. Zakona određeno je da je zabranjeno huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih obučavati na agresivnost, osim pri školovanju službenih pasa i za potrebe sportske radne i lovne kinologije prema kinološkim standardima pod vodstvom osposobljenih osoba čime je dana mogućnost školovanja službenih pasa i pasa koji se školuju za potrebe sportske radne kinologije i pasa koji se obučavaju za lov. Pravilnik o opasnim psima propisuje obvezu školovanja pasa koji su proglašeni opasnima i njihovih vlasnika u skladu s odredbama navedenog Pravilnika i za potrebe provođenja odredbi istoga.
299 Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
300 Ana Anconelli PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. ČLANAK 88-- TRAJNA ZABRANA DRŽANJA ŽIVOTINJA ONOME KOJI IH ZLOSTAVLJA. I NARAVNO ODUZIMANJE ŽIVOTINJE KOJA JE ZLOSTAVLJANA. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
301 Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
302 Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
303 Liburnijsko društvo za zaštitu životinja Lunjo i Maza PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Liburnijsko društvo za zaštititu životinja Lunjo i Maza zalaže se za sljedeće: 1. Zakonom mora biti propisano da skloništa za životinje moraju biti ISKLJUČIVO neprofitnog karaktera. Sve ostale varijante podložne su zloupotrebama čemu, nažalost, svjedočimo iz dana u dan. 2. Unatoč Zakonu koji to jasno propisuje još od 2007. godine, ogroman broj lokalnih zajednica još uvijek nije niti pristupio izgradnji skloništa - nužno je uvesti KAZNE kako bi se ovaj Zakon konačno shvatio ozbiljno. 3. U slučaju da lokalne samouprave nisu u posjedu adekvatnog zemljišta na kojem bi se gradilo sklonište, za to zemljište trebala bi se pobrinuti Republika Hrvatska i besplatno ga ustupiti. 4. Zalažemo se za ukidanje odredbe kojom se propisuje da životinje po isteku roka od 60 dana mogu biti usmrćene. Time ne samo da ne rješavamo problem i ne pomažemo životinjama već samo potičemo one koji usmrćivanjem životinja u skloništima zarađuju izvrstan novac. 5. Skloništa moraju biti zakonom obvezana da aktivno, na svim raspoloživim platformama, oglašavaju životinje za udomljavanje. 6. Apsoultno se protivimo uzgoju životinja u svrhu proizvodnje krzna, sad i odmah! 7. Zakonom se mora urediti kontrola razmnožavanja kućnih životinja - skrbnici svoje ljubimce moraju kastriati jer je to jedini način za uspostavljanje kontrole razmnožavanja. 8. Svi uzgajivači kućnih ljubimaca moraju se registrirati bez obzira na broj rasplodnih ženki. 9. Protivimo se držanju i korištenju životinja u cirkusima. 10. Protivimo se držanju dupina u zatočeništvu. 11. Protivimo se trajnom držanju pasa na lancu ili u boxevima. 12. Protivimo se kupiranju lovačkih pasa. 13. Tražimo da se zakonom zabrani praksa drobljenja živih pilića 14. Tražimo zabranu obrednog klanja. 15. Tražimo zabranu borbi i natjecanja svih životinja u svrhu čovjekove "zabave", dakle, zabranu borbi bikova, natjecanju konja u povlačenju trupaca, utrke pasa.. 16. Zalažemo se za zakonsku obvezu pomoći ozljeđenim životinjama. Ukoliko nije moguće utvrditi tko je životinju ozljedio, pružanje pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokale samouprave. 17. Podržavamo prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
304 Kristina Podobnik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam prijedlog Svjetlane Čolak o potrebi uvođenja stavka koji bi se odnosio na ostavljanje životinja u automobilima na visokim temperaturama. U takvim slučajevima ovlastiti vatrogasce ili neku drugu nadležnu osobu na postupanje i bez odobrenja vlasnika vozila kako bi se životinju spasilo od izloženosti visokim temperaturama, toplinskom šoku i u krajnjim slučajevima, smrti. Također u tim slučajevima takvim vlasnicima ispostaviti kaznu za zanemarivanje i naplatiti intervenciju vatrogasaca. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
305 Andrea Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u potpunosti zabrani uzgajanje životinja radi krzna bez dodatnog prijelaznog razdoblja. Smatram da je prijelazno razdoblje od 10 godina bilo dovoljno da se uzgajivači krzna prilagode i opredijele za neku drugu djelatnost. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje napuštaju, muče ili ubijaju kućne ljubimce. Iako navedeno je već definirano u postojećem Zakonu o zaštiti životinja ono se u pravilu uopće ne provodi u stvarnom životu. Kako je moguće da je Zakonom o zaštiti životinja definirano da je zabranjena eutanazija vlasničkog psa bez valjanog razloga, a u skloništima se relativno zdravi psi redovito ubijaju nakon 60 dana? Dalke, zahtijevam da se u potpunosti zabrani ubijanje (eutanazija) životinja nakon 60 dana u svim skloništima (šinterajima). Želim efikasnju veterinarsku inspekciju,bolji nadzor nad skloništima koja se financiraju novcem poreznih obveznika, veći aganžman policije u slučajevima napuštanja, mučenja i usmrćivanja životinja. Želim obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pasa i mačaka u skloništima, ali i vlasničkih pasa i mačaka koja ne služe za daljni registrirani uzgoj. Želim da se stane na kraj razmnožavanju i prodaji pasa i mačaka od strane "štancera" koji nemaju registriranu uzgajivačnicu te time direktno oštečuju državu tj, državni proračun za neplaćanje poreza. Mišljenja sam da bi se porezna uprava trebala pozabaviti ovim problemom jer iznosi neplaćenog poreza od ovakve djelatnosti je zaista velika. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu, osnivanje policije za životinje, zabranu kupiranja svih pasa uključujući i lovačke. Želim bolje uvjete života životinja koje su namjenjene ljudskoj prehrani, zabrana drobljenja živih pilića, zabrana kastracije muških praščića na živo, zabrana vršenja pokusa nad životinjama, zabrana cirkusa koja uključuju životinje i zabrana zoloških vrtova. Sve jedinice lokalne samouprave moraju osnovat sklonište za pse i mačke, a u slučaju ne ispunjavanja ove obveze moraju postojati određene sankcije koje u postojećem zakonu ne postoje. Želim da Hrvatska kao članica Europske Unije napokon potpiše Europsku konvenciju o zaštiti životinja kako i jednoj suverenoj državi priliči. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
306 Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Pozitivan je pomak propisivanje zabrane držanja pasa stalno vezanima i bez slobodnog kretanja izvan prostora za držanje pasa no u praksi je kontrola provođenja zakona nemoguća stoga bi se držanje životinja vezanima trebalo zakonom ukinuti, a veličina i izgled prostora za držanje pasa (bokseva) propisati na način da veličina i izgled omogućavaju životinji slobodu kretanja i ispunjavanje svih potreba (zaštitu od vremenskih uvjeta, odvojen prostor za hranjenje, spavanje i obavljanje nužde, prostor za kretanje i mentalnu stimulaciju) čime će vlasnici veličinom i skupoćom izrade takvog prostora odustati od držanja životinja u takvim izdvojenim prostorima bez izvođenja van tih prostora. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
307 Andrea Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Želim da se u potpunosti zabrani uzgajanje životinja radi krzna bez dodatnog prijelaznog razdoblja. Smatram da je prijelazno razdoblje od 10 godina bilo dovoljno da se uzgajivači krzna prilagode i opredijele za neku drugu djelatnost. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje napuštaju, muče ili ubijaju kućne ljubimce. Iako navedeno je već definirano u postojećem Zakonu o zaštiti životinja ono se u pravilu uopće ne provodi u stvarnom životu. Kako je moguće da je Zakonom o zaštiti životinja definirano da je zabranjena eutanazija vlasničkog psa bez valjanog razloga, a u skloništima se relativno zdravi psi redovito ubijaju nakon 60 dana? Dalke, zahtijevam da se u potpunosti zabrani ubijanje (eutanazija) životinja nakon 60 dana u svim skloništima (šinterajima). Želim efikasnju veterinarsku inspekciju,bolji nadzor nad skloništima koja se financiraju novcem poreznih obveznika, veći aganžman policije u slučajevima napuštanja, mučenja i usmrćivanja životinja. Želim obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pasa i mačaka u skloništima, ali i vlasničkih pasa i mačaka koja ne služe za daljni registrirani uzgoj. Želim da se stane na kraj razmnožavanju i prodaji pasa i mačaka od strane "štancera" koji nemaju registriranu uzgajivačnicu te time direktno oštečuju državu tj, državni proračun za neplaćanje poreza. Mišljenja sam da bi se porezna uprava trebala pozabaviti ovim problemom jer iznosi neplaćenog poreza od ovakve djelatnosti je zaista velika. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu, osnivanje policije za životinje, zabranu kupiranja svih pasa uključujući i lovačke. Želim bolje uvjete života životinja koje su namjenjene ljudskoj prehrani, zabrana drobljenja živih pilića, zabrana kastracije muških praščića na živo, zabrana vršenja pokusa nad životinjama, zabrana cirkusa koja uključuju životinje i zabrana zoloških vrtova. Sve jedinice lokalne samouprave moraju osnovat sklonište za pse i mačke, a u slučaju ne ispunjavanja ove obveze moraju postojati određene sankcije koje u postojećem zakonu ne postoje. Želim da Hrvatska kao članica Europske Unije napokon potpiše Europsku konvenciju o zaštiti životinja kako i jednoj suverenoj državi priliči. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
308 Martina Demirović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 53. Što uopće znači "ili drugim mjerama držanja"? - definirati! Djelomično prihvaćen Članak 53. postao je članak 54. Zakona, a stavak 1. izmijenjen je na način da je određeno da se druge mjere odnose na držanje i kretanje kućnog ljubimca u svrhu osiguranja da životinja nije opasna za okolinu.
309 Martina Demirović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Pohvaljujem namjeru da se zabrani pse držati stalno vezane ili u boksevima no smatram da ovako formuliran tekst neće postići željeno i da ga treba doraditi. Neodređeno je što znači stalno vezane pa je moguće različito interpretirati ovu odredbu- smatram da treba zabraniti držati pse vezane na lancu ili u boksu uopće. na taj bi se način osiguralo da psi ne provode dane ili godine zavenani na lanac ili u malim boksevima tako što bi se izbjegla mogućnost slobodne interpretacije ove odredbe koju je sada moguće tumačiti i na način da je dovoljno da je pas odvezan jednom mjesečno ili jednom u pet godina pa da to znači da nije stalno vezan. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
310 Martina Demirović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
311 Izidora Mesec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Moramo uvesti ANIMAL POLICE- da se strogo kažnjavaju mučitelji i spašavaju mučeni, a ubijanje životinja u skloništima je sramota! Djelomično prihvaćen Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode veterinarska inspekcija i komunalno redarstvo te stočarska inspekcija u skladu s odredbama Zakona. Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
312 Monika Ivanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Općenito se protivim uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste te podržavam udomljavanje napuštenih životinja. Nastavno, protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. U skloništima je pri tom potrebno poticati udomljavanje, umjesto usmrćivanja. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
313 Sklonište Dumovec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Stavak 4 Pohvaljujemo zabranu držanja pasa stalno vezanih i smatramo da treba definirati što znači termin stalno vezani kao i definirati stavak 4 te spriječiti tumačenje ovog stavka svake JLS zasebno. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
314 Ana Mihalić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Smatram da nema nikakvog racionalnog opravdanja da se dodatno produljuje rok perioda prilagodbe uzgajivača činčila jer je 10 godina bilo i više nego dovoljno da se svi oni snađu i promijene svoj okrutan posao uzgajivača u nešto što neće uključivati zatočeništvo, patnju, bol i smrt nedužnih živih bića samo radi ekonomske dobiti odnosno radi krzna. Tražim zabranu uzgoja svih životinja za krzno ili bilo kakvu drugu ljudsku potrebu. Djelomično prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. Donošenje odredbe da se zabrani korištenje životinja za bilo kakvu ljudsku potrebu trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon.
315 Sklonište Dumovec OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Čl.5 st.2 točka 22 Podržavamo zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna i u novom zakonu i smatramo da je zakonski rok za prilagodbu bio sasvim dovoljan. Kako postoj opsežna dokumentacija koja dokazuje što znanost kaže o uzgoju životinja radi krzna i o nemogućnosti da se u uzgoju životinja za krzno osigura njihova dobrobit ( a koja je dostupna i dana na uvid Ministarstvu poljoprivrede i povjerenstvu za izradu Zakona o zaštiti životinja), a industrija krzna je propustila prilagoditi potrebne standarde, životinje u takvim uzgojima i dalje pate pa je i potreba da se ti uzgoji zabrane vrlo jasna i argumentirana. U čl.5 st.2 točka 24 Treba dodati – zabranjeno je držati medvjede (svi Ursidae), divlje mačke (Felidae) te Canidae Čl.5 st.2 točka 30 Treba dodati - bacanje petardi na životinje i u njihovoj neposrednoj blizini Čl.5 st.2 točka 32 Podržavamo zabranu korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma, ali se protivimo nastavku članka kojim se ta praksa dozvoljava u teško pristupačnim područjima. Današnja mehanizacija dopušta pristup svim područjima, a neka od njih bi i trebala ostati teško pristupačna upravo zbog zaštite i bioraznolikosti. Čl.5 st.2 točka 36 Kako i u ovom trenutku postoje manji broj divljih životinja (medvjeda) koji se drže privatno i ne izlažu se u javnosti tako bi ovom odredbom trebalo u potpunosti zabraniti držanje divljih životinja bez obzira na njihovo izlaganje u javnosti ili ne, sve dok se radi o privatnim i pravnim osobama koje nemaju registraciju za držanje. Djelomično prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. U članak 5. stavak 2. Zakona dodana je točka 40. kojom se određuje da je zabranjeno držati u zatočeništvu medvjede (svi Ursidae), osim u zoološkim vrtovima i skloništima za životinje, dok isto nije zabranjeno za divlje mačke (Felidae) te Canidae jer navedeni pojmovi obuhvaćaju veliki broj životinja koje je moguće držati kao kućne ljubimce. Sadašnja odredba kojom se zabranjuje bacanje petardi na životinje podrazumijeva da je isto i u blizini životinje. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma, (iznošenje-samarica i izvlačenje drva).
316 Kruna Tarle ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Lanac je za motor i za bicikl, a ne za psa. Tko zeli pruziti dom nekom psu neko to napravi kako treba ili neka ga radije nema. Drzati psa na lancu treba postati sramota, sto vec je u mnogim drzavama. Da to postane sramota prvo treba biti zabranjeno zakonom. To je minimum koji treba biti propisan. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. Potpuna zabrana držanja pasa na lancu je s obzirom na sadašnje uvriježene uvjete i način držanja pasa neprovediva, međutim, ova odredba će značajno poboljšati dobrobit životinja, a i povećati svijest kako vlasnika pasa tako i javnosti o potrebi pasa s obzirom na slobodno kretanje i uvjete držanja.
317 Kruna Tarle PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Obavezna kastacija u sklonistima je nesto sto je vec trebalo biti propisano, al isto tako smatram da bi kastracija trebala biti obvezna za sve, odnosno za sve koji ne planiraju potomke koje sigurno mogu zbrinuti. Smatram da obavezna kastracija moze riješiti mnoge zivotinje patnje i mnoge ljude brige oko napustenih zivotinja. Učinimo nesto konkretno sto ce napraviti revulucinarni pomak. Djelomično prihvaćen Ovim je Zakonom određeno da skloništa moraju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći vlasnika i vratiti životinju. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio deveti Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
318 Suzana Topić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Žao mi je da 2016. godine Hrvatska nazaduje u pogledu odnosa ljudi prema životinjama. Umjesto da širimo prostor slobode, prostor prava životinja, zbog interesa pojedinaca i skupina i njihove sprege s političarima, danas se moramo boriti za stupanje na snagu odredbi vezanih uz zabranu uzgoja životinja radi krzna. Hrvatska na taj način pokazuje nazadovanje u još jednom segmentu. Djelomično prihvaćen Ovaj Zakon je pisan na način da se životinjama tijekom korištenja osiguraju primjereni uvjeti života kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te da se osigura zdravlje i dobrobit životinja. Ovaj Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije kao i za donošenje pojedinih propisa od nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu se životinjama priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja. Donošenje odredbe da životinja kao živa jedinka ima svoja prava trenutačno nije razmatrana, jer se ne odnosi na predmetnu tematiku tj. ne odnosi se na zaštitu životinja tijekom korištenja. Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je da zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu 01. siječnja 2017. godine te je zabrana stupila na snagu u skladu s navedenim datumom.
319 Damir Grgić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Komentar na Nacrt prijedloga zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu. Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Potrebna je zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
320 Kruna Tarle ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Slažem se sa stavkom 4 ovog članka, odnosno sa zabranom držanja psa stalno vezanog, ali mislim da je treba proširiti: te da zabranjeno bude bilo kakvo držanje psa na lancu. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. Potpuna zabrana držanja pasa na lancu je s obzirom na sadašnje uvriježene uvjete i način držanja pasa neprovediva, međutim, ova odredba će značajno poboljšati dobrobit pasa, a i povećati svijest kako vlasnika pasa tako i javnosti o potrebi pasa s obzirom na slobodno kretanje i uvjete držanja.
321 Irena Špoljarić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Zalažem se za apsolutnu zabranu uzgoja svih životinja za krzno ili bilo koje druge ljudske potrebe. Uzgoj i korištenje životinjskog krzna sramotna je i moralno nedopustiva praksa zbog koje životinje postaju artefakt za pomodarstvo i masovnu zabavu nepromišljenih pojedinaca/ki. Uz stravično dug period prilagodbe koji je ustupljen uzgajivačima/cama činčila, smatram da je produljenje takvog roka dodatno podilaženje taštini nekolicine, uz istovremeno izrugivanje naivnosti svih onih koji su zakonski rok od 10 godina ispoštovali/e. Čvrsto smatram kako ekonomski interesi nekolicine građana/ki, koji/e svoj novac zarađuju na tuđoj boli, patnji i smrti, ni u kakvim uvjetima nisu opravdanje opstanka okrutne prakse uzgoja drugih živih bića za krzno. Smatram da niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje živih bića i uništavanje prirode. Djelomično prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu 01. siječnja 2017. godine. Donošenje odredbe da se zabrani korištenje životinja za bilo koje ljudske potrebe trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon.
322 Martina PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
323 Prijatelji životinja ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. Korištenje životinja za pokuse u obrazovne svrhe Članak 29. Prijedloga Zakona navodi: ''U obrazovne svrhe ne smiju se provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje.'' No u nastavku navodi iznimke i propisuje korištenje životinja za pokuse u obrazovne svrhe na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama te na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijima. Kao udruga smatramo da se pokusi na životinjama u obrazovne svrhe (kao i u sve ostale svrhe) trebaju zabraniti bez iznimke. Obrazloženje: Pokusi na životinjama predstavljaju lošu i zastarjelu ''znanost'', kakvoj nema mjesta u 21. stoljeću. Ako Hrvatska zaista želi napredovati u znanosti, tada se ne bi smjela oslanjati na korištenje životinja, nego na napredne zamjenske metode testiranja, koje daju sigurnije, pouzdanije i točnije rezultate. Znanstvenici kojima je cilj obilato proizvoditi znanstvene radove na štetu znanosti i životinja trebaju shvatiti da ovo stoljeće traži napuštanje barbarskih metoda iz 19. i 20. stoljeća. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Naši prijedlozi i mišljenje temelje se na odredbama Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (SL L 276, 20. 10. 2010.), koje se preuzimaju i provode kroz Zakon o zaštiti životinja, kao i na ostalim dokumentima EU-a koji naglašavaju korištenje životinja eventualno u specifičnim osposobljavanjima, dok za ostale obrazovne svrhe postoji cijela hijerarhija metoda koje treba razmotriti prije nego što se krenu koristiti žive životinje. Direktiva i ostali dokumenti idu u smjeru ograničenja korištenja životinja i njihove zamjene, u skladu s načelom 3R koje je ugrađeno i u Zakon o zaštiti životinja. To osobito vrijedi na preddiplomskim studijima za koje se može i mora osigurati i organizirati korištenje alternativa (koje se iz godine u godinu sve više razvijaju) jer obrazovanje na toj razini nije dovoljno specifično i usmjereno da bi opravdalo korištenje živih životinja. U nastavku navodimo dokumente koji podupiru navedeno: 1. Direktiva 2010/63 i vodiči: Direktiva 2010/63 ide u smjeru smanjenja i potpune zamjene korištenja živih životinja, kako u pokusima tako i u obrazovanju. Zakon treba osigurati osnove za pomake, a ne za očuvanje postojećeg stanja. Zadatak je sveučilišta da prate te trendove i prilagođavaju im se jer se neprestano kreiraju nove alternative. U Direktivi 2010/63, između ostaloga, navodi se: ''(10) … ova Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Također nastoji osigurati visoku razinu zaštite životinja koje se još uvijek moraju koristiti u postupcima. Ovu bi Direktivu trebalo redovito preispitivati u svjetlu razvoja znanosti i mjera za zaštitu životinja. (12) Životinje same po sebi imaju vrijednost koju je potrebno poštovati. Postoji također i etička zabrinutost javnosti u pogledu korištenja životinja u postupcima. Stoga bi životinje uvijek trebalo tretirati kao osjećajna bića i njihovu uporabu u postupcima trebalo bi ograničiti na područja koja mogu koristiti zdravlju ljudi, životinja i okolišu. Korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe trebalo bi stoga uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Korištenje životinja u znanstvene svrhe u drugim područjima koja su u nadležnosti Unije trebalo bi zabraniti.'' Upućujemo i na Radni dokument o razvoju zajedničkog okvira za obrazovanje i osposobljavanje radi ispunjenja zahtjeva na temelju Direktive: http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/education_training/hr.pdf. U dijelu ''Opravdanje za korištenje živih životinja u obrazovanju'' navodi se da ''u brojnim državama članicama korištenje životinja za te potrebe već je mnogo godina sve rjeđe. Ako se obrazovanje bez korištenja živih životinja može postići u nekim ustanovama (npr. na brojnim medicinskim fakultetima), postavlja se pitanje zašto se to isto ne može postići i drugdje.'' Nadalje, u dijelu ''Opravdanje za korištenje živih životinja u osposobljavanju'' navodi se da osposobljavanje u kojem se koriste žive životinje treba ograničiti na one osobe koje u svojoj karijeri dosegle razvojni stadij za koji se korištenje životinja smatra nužnim, a to su ''one koje će: raditi sa životinjama, koristiti životinje u znanstvenim projektima i trebati koristiti životinje za razvoj kirurških vještina za kliničke potrebe''. Dakle, u navedenom tekstu lakše se opravdava korištenje životinja za specifično osposobljavanje (istraživači na projektima) nego za obrazovanje (studenti na studiju), a kada se životinje i koriste za osposobljavanje, potrebno je ograničiti njihovo korištenje. U kontekstu toga ne može se opravdati korištenje životinja na preddiplomskim studijima na kojima se studenti nisu još usmjerili, neće u budućnosti nužno obavljati pokuse na životinjama i na kojima studenti ne uče dovoljno specifičnu materiju. Kao što je navedeno u Direktivi 2010/63: ''(39) Također je bitno zbog moralnih i znanstvenih razloga osigurati da je svako korištenje životinje pažljivo procijenjeno u smislu znanstvene i obrazovne utemeljenosti, upotrebljivosti i relevantnosti očekivanih rezultata takve upotrebe. Trebalo bi odvagati moguću štetu nanesenu životinji naspram očekivanih koristi projekta.'' Nadalje, u dokumentu na http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/education_training/hr.pdf, kao i na http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/project_evaluation/hr.pdf, kod zahtjeva i procjene projekata u pogledu korištenja životinja u obrazovanju i osposobljavanju stoji sljedeće: ''Općenito se primjenjuje pristup redoslijeda: upotreba drugih, neživotinjskih mogućnosti, rad na leševima te na kraju žive životinje. 1. Bez korištenja životinja • Teorija; • Pokazivanje zahvata/tehnika (ili fizioloških reakcija) upotrebom npr. slika, videozapisa, interaktivnih audiovizualnih alata; • Promatranje nadležne osobe kako izvodi zahvat uživo kao dio postojeće studije; • Vježba tehničkih/praktičnih vještina na ''simulatorima''. 2. Korištenje leševa 3. Korištenje živih životinja a. Neizlječive (anestezirane) životinje - Upotreba životinje za više od jedne tehnike preporučuje se jer je šteta za životinju ista. b. Korištenje svjesnih životinja''. Dakle, čak i u okviru specijaliziranog osposobljavanja postoji hijerarhija upotrebe životinjskih i neživotinjskih metoda na način da se redovito nastoji pronaći alternativa korištenju živih životinja. Iz tih razloga, sveučilišta trebaju početi osmišljavati alternativne pristupe jer vodič sugerira da u okviru obrazovanja: ''Potrebno je potvrditi da je izvršena temeljita pretraga kako bi se pronašle primjerene alternativne metode. Potrebno je istražiti niz dostupnih alternativnih metoda poučavanja (posebno pokuse na ljudima dobrovoljcima, metode učenja s pomoću videozapisa ili računala te in vitro i ex vivo istraživanja).'' 2. Drugi dokumenti koji sugeriraju korištenje alternativa: Europska konvencija o zaštiti kralježnjaka koji se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe postoji još od 1986. godine i već od tada predlaže korištenje alternativa. U članku 25., koji se odnosi na obrazovanje i osposobljavanje, piše: ''Postupci koji se provode u svrhu obrazovanja, osposobljavanja ili daljnjeg osposobljavanja u okviru profesije ili za druge poslove… ograničavaju se na one koji su apsolutno potrebni u svrhu predmetnog obrazovanja ili osposobljavanja i dopuštaju se samo ako se njihov cilj ne može postići jednako djelotvornim audiovizualnim ili drugim prikladnim metodama.'' (stavci 1. i 3.). U izvještaju s radionice koju je organizirao ECVAM (Europski centar za validaciju alternativnih metoda), ''Alternatives to the Use of Animals in Higher Education The Report and Recommendations of ECVAM Workshop 33'' navodi se o korištenju životinja u obrazovne svrhe: ''The following groups of alternatives have been identified: 1. models, mannequins and mechanical simulators; 2. films and interactive videos; 3. computer simulations and virtual reality systems; 4. self-experimentation and human studies; 5. plant experiments; 6. observational and field studies; 7. waste materials from slaughterhouses and fisheries; 8. in vitro studies on cell lines; 9. dead animals from a humane and ethical source (for example, animals which have died naturally or which have been killed humanely after scientific procedures); and 10. clinical practise. [use of animals] only acceptable when: a) animals are observed in their natural setting or during brief periods of captivity; b) animals are obtained from an ethical source, for example, dissection of animals that have died naturally or those which have been humanely killed for other reasons; c) learning occurs in the clinical setting, where only animals in need of veterinary medical assistance are subjected to invasive procedures; or d) learning occurs by closely supervised apprenticeship in the research laboratory (specifically for students entering fields where they will need to use laboratory animals). Animal use for training purposes, particularly those experiments that involve suffering, should be delayed until a student decides to pursue a research career which involves animal experimentation. Depending on the learning objectives, animal-free models have several advantages over animal experiments. 1. a specific animal experiment might only be offered once, whereas an alternative model can often be used over and over again without constraints on time and place of study; 2. alternative models can offer unambiguous and complete data, and so can avoid the negative learning experience of an "unsuccessful experiment"; 3. an alternative can have built-in selfassessment to allow students to gauge whether staged learning objectives have been achieved; and 4. alternatives which make use of modern audio-visual techniques offer the possibility of demonstrating phenomena that are normally unobservable in the equivalent animal experiment, such as animations of organ and cell functions and "flythroughs" of organ systems. Although in some cases the development of an alternative model can be expensive, it can often be used repeatedly. Overall, the alternative model is cheaper than purchasing and caring for large groups of animals. The use of an alternative can also often save time for both the tutor and the students.'' 3. Studije o učinkovitosti alternativa: U radu ''Humane teaching methods prove efficacious within veterinary and other biomedical education'' Andrewa Knighta navodi se: ''Twenty one studies of non-veterinary students in related academic disciplines were also published from 1968 to 2004. 38.1% (8/21) demonstrated superior, 52.4% (11/21) demonstrated equivalent, and 9.5% (2/21) demonstrated inferior learning outcomes using humane alternatives. Twenty nine papers in which comparison with harmful animal use did not occur illustrated additional benefits of humane teaching methods within veterinary and other biomedical education." U radu ''Alternatives to Animal Experimentation in Biomedical Education'' Franza P. Grubera i Davida G. Dewhursta, istaknuto je: ''In countries where animal testing in education is reduced to close to zero, there is no evidence that the students who are being trained are less capable or qualified. There are sufficient alternatives available at relatively low-cost and with proven educational efficacy to allow the vast majority of students who study biomedical science courses to qualify without using animal experiments. However, in many universities across Europe, there is still a resistance to adoption of such methods amongst faculty. The global situation is probably worse with animals still being used in high school teaching in some countries such as the USA.'' Više informacija o zamjenskim metodama testiranja kao superiornim metodama učenja nalazi se na http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_10691.pdf. Posebno se zalažemo za dio načela 3R koji se odnosi na zamjenu i smatramo da ga i zakonske odredbe koje se odnose na provođenje pokusa trebaju poticati u što većoj mjeri. Direktiva 2010/63 dopušta upotrebu tkiva ili organa usmrćenih životinja u znanstvene svrhe kako bi se koristili za razvoj metoda in vitro. Dakle, na sveučilištima se za fiziologiju, anatomiju i farmakologiju mogu koristiti organi i tkiva životinja koje su usmrćene i nije se njima nikako manipuliralo prije usmrćivanja. S druge strane, Direktiva i ostali dokumenti pokuse na životinjama kao dio nastave za obrazovanje osoba na diplomskim ili integriranim sveučilišnim studijima nastoje potpuno reducirati. Djelomično prihvaćen Korištenje životinja u obrazovne svrhe u skladu s člankom 29. Zakona odobrava se od nadležnog tijela ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja, a korisnik treba u zahtjevu za odobrenje projekta dokazati da je istražio baze dostupnih alternativnih metoda za korištenje u nastavi. Za potrebe preddiplomskih studija ne može se opravdati korištenje životinja jer se studenti na tim studijima nisu još usmjerili tako da ni ne mogu znati hoće li im u budućnosti biti potrebna znanja za rad na životinjama ili ne uče dovoljno specifičnu materiju. Članak 29. postao je članak 30. Zakona
324 Boris Kvaternik OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Uzgoj životinja za krzno ne smije se više nikada dopustiti u RH. U uzgoju životinja za krzno ne može se govoriti o zadovoljavanju njihovih minimalnih životnih uvjeta, etičkom postupanju i njihovoj dobrobiti. Svatko tko tvrdi drugačije je teški licemjer. Govoriti o dobrobiti životinja dok im se istovremeno spremate zbog zarade slomiti kralješnicu, elektrodama im kroz anus spržiti utrobu, podaviti ih plinom ili ih zatući palicom? Suludo. Kakva dobrobit je tu moguća? Mjerilo poštivanja dobrobiti za industrijske životinje trebalo bi biti sljedeće: ono što se zakonski svrstava kao mučenje, zapostavljanje, maltretiranje i protuzakonito eliminiranje životinje kada se radi o psima ili mačkama trebalo bi se u zakonskim odredbama preslikati na ostale vrste životinja. Koliko bismo tada imali životinja o čijim pravima ovaj zakon brine? Također, držanje u kavezima, kršenje njihovog prirodnog ponašanja, život u stalnoj skučenosti i stresu... Svaka čast, proizvođačima na "brizi za činčile". Uz to, koliko čujem, od svih tih silnih uzgajivača ostalo ih je 20-ak, ako i toliko. Dakle, ostali koji su izašli iz tog posla jer su poštivali zakonski donesenu zabranu i prijelazno razdoblje, oni su sada izvukli kraći kraj, a ovi drugi koji su svjesno išli protiv donesene zakonske odredbe, ignorirali postojanje zakonski donesenog prijelaznog razdoblja i općenito se ponašali kao da za njih zakon ne vrijedi, oni su sada tražili da se ne ugrožava njihova egzistencija sprečavanjem ovog prljavog biznisa? Degutantno. I protuzakonito. U najmanju ruku. Postoji toliko alternativa krznima. Krzno truje okoliš pri proizvodnji. Živa bića se muče, zatočavaju i masakriraju da bi netko mogao nositi bundicu po špici i biti primijećen? O čemu se tu uopće raspravljalo? To je suludo, cijeli taj prijedlog da se to ponovno dopusti. Hvala bogu da se to spriječilo. Ali prijelazno razdoblje NE SMIJE se produživati, već iovako nam se svima šačica ovih preostalih pohlepnih uzgajivača narugala i svjesno prekršila zakon. Sad bismo ih trebali za to nagraditi? Po kratkom postupku pogasiti bez milosti sve uzgajivačnice, i poslati njih ili na burzu rada ili u zatvor. Do kad će se svjesno i bahato kršenje zakonskih odredaba ovdje nagrađivati? Također, neviđena je rasprava da s