Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Katarina Ključarić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Čovjek se je tijekom povijesti osilio i sve na planeti podredio svojim potrebama i užicima. Tako je podjarmio biljke i životinje, pa čak i vlastitu vrstu. U cijelosti se slažem s Prijedlogom Zakona o zaštiti životinja i podržavam inicijativu da se čovjek što učinkovitijim zakonom stavi u dozvoljene okvire, kad je riječ o ugrožavanju prava životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Pavle Straćinski PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Poštovani, U potpunosi se slažem i podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine koji između ostalog promoviraju; -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno. -Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. -Zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu. -Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu. -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva. -Zabranu žigosanja kopitara. -Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. -Prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. -Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zanemarivanja i zlostavljanja životinja. -Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima. -Neprofitni karakter skloništa za životinje. -Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa. -Zabranu utrka pasa. -Zabranu kupiranja lovačkih pasa. -Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. -Udomljavanje životinja nakon pokusa. -Smanjenje broja struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. -Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima. -Obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama. -Zaštitu glavonožaca. -Zabranu obrednoga klanja. -Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja. -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. -Zabranu spolnog općenja sa životinjama tj. Zoofijije. -Zabranu drobljenja živih pilića. -Uvrštavanje predstavnika Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta kao člana Etičkog povjerenstva. -Davanje zemljišta za izgradnju skloništa. -Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Kao i; Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Ines Šprljan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Ako se ovim zakonom ne zabrani usmrćivanje životinja u skloništima nakon 60 dana samo zato što postoje, propustit ćemo napravit korak naprijed da izađemo iz špilje u kojoj trenutačno živimo u pogledu tretiranja životinja. Povećana inteligencija i nadmoć nad ostalim vrstama trebala bi nam služiti za napredak, a ne srozavanje na najniže moguće grane. da ne duljim, kad se radi o problemu treba se krenuti od početka tj. prevencije, a ne rješavanja simptoma. Nalazimo se u začaranom krugu iz kojeg nikada nećemo izaći ukoliko ne dođe do korjenite promjene koja će za sobom pokrenuti lavinu događanja u pravom smjeru. Ako zabranimo usmrćivanje napuštenih životinja, morat ćemo se kao društvo bolje pozabaviti time da do napuštanja/prekomjernog razmnožavanja niti ne dođe povećavanjem svijesti o tome da su i životinje živa bića, a ne predmeti ostavljeni na obijesno ponašanje vrste koja je, kad ih je trebala sebi preodgojila iz vukova, a sad kad joj više ne trebaju odlučila hladnokrvno ubiti svaki "višak" onih životinja koje ne trebaju nikome. Životinje imaju i te kako puno za dati. Povoljan terapeutski i psihološki učinak na (normalne) ljude već je dokazan. Moramo naći načina ponašati se odgovorno u situaciji koju smo sami kao čovjek kreirali. Moramo naći načina kako životinje uspješno reintegrirati u današnje, moderno društvo i omogućiti im suživot s vrstom koja ih je za tu namjenu stoljećima odgajala. Nije nemoguće. Ali je očito još uvijek nemoguće kod nas. A mi bi kao htjeli biti Europljani. Možeš istjerat curu iz sela, ali selo iz cure nikad! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Ranka Grgić Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje u skloništu nakon 60 dana. Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja i želim da se isti uvrste u novi zakon. Primljeno na znanje Odgovor na primjedbu pogledati u odgovarajućem dijelu Zakona
Dora Gemeri PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Želim da se u zakonu zabrani ubijanje životinja u skloništima nakon 60 dana te se u potpunosti slažem i podržavam prijedloge Prijatelja životinja i želim da se uvrste u novi zakon Primljeno na znanje Odgovor na primjedbu pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Ana Jurlina PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje nakon 60 dana! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Zrinka Jurišanec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Zalažem se za zabranu upotrebe životinja u cirkuske svrhe (kako divljih, tako i domaćih), zabranu priređivanja igara u kojima se životinje tjera da se bore jedna protiv duge do iznemoglosti i/ili do smrti (npr. borba pijetlova, borba bikova, vučenje klada pomoću konja), što služi isključivo za zabavu ljudi, a nanosi nepotrebnu bol drugom živom biću. Također, smatram da je potrebno zabraniti trajno držanje pasa na lancu, kao i ubijanje pasa i mačaka radi proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Isto tako, smatram da je potrebno zabraniti zajedničko držanje nezdružljivih životinja, jer to može dovesti do patnje (ozljeđivanje, neželjena trudnoća), pa i do smrti jedne od njih. Ponekad sam svjedokom prizoru u kojem su životinje privezane za motorna vozila i tako trče, sve iznemogle, a njihovi vlasnici još viču na njih kad posustanu ili posrnu. Smatram da ovu okrutnost, također, Zakonom treba zabraniti. U Zakon je uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šume. No problematična je, po mome mišljenju, iznimka za teško pristupačna područja. Na ovaj način otvara se mogućnost legalizaciji daljnjeg iskorištavanja konja (koji na ovaj način doživljavaju veliku bol, patnju, tjelesne ozljede pa i smrt), jer postoji mogućnost manevarskog prostora ili daljnjeg iskorištavanja životinja na ovaj način (budući da razne osobe različito tumače pojedine zakonske odredbe). Po mome uvjerenju potrebno je maknuti iz Zakona mogućnost ubijanja napuštenih životinja u skloništima nakon 60 dana, te obvezati jedinice lokalne samouprave na pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i skrb o napuštenim životinjama, kao i povećati ovlasti komunalnih redara na ovom području (mogućnost podnošenja kaznenih prijava i oduzimanje životinje). Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Anja Pejaković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Podržavam : -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno -Zabranu kupiranja lovačkih pasa -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. -Obavezno označavanje u skloništima ,ali NE i sterilizaciju osim ako VLASNIK to želi,dakle ne sterilizacija SVIH -Zabranu trajnog držanja pasa na lancu - Zabranu ubijanja u skloništima -Zabranu usmrćivanja ako ima mjesta u skloništu - Zabranu Žigosanja kopitara - Zabranu zamki s ljepilom -Zabranu prodaja u trgovinama živih riba -Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca -Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu -Zabranu zoofilije - Zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu - Zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja - Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - Obveza oglašavanja za udomljavanje -Trajno oduzimanja životinje (prilikom zlostavljanja i sl.) - Neprofitni karakter skloništa za životinje - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - Zabranu utrka pasa sa negativnim ciljem,mučenjem... - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa - Zabranu korištenja naprava za kaznjavanje napustenih zivotinja - Zabranu hvatanja i usmrcivanja glodavaca ljepilom -Udomljavanje nakon pokusa -Zabranu struka koje provode pokuse na zivotinjama - Obvezu pružanja pomoći -Zabranu obrednog klanja -Zabranu drobljenja zivih pilica -Članove povjerenstava - Zaštitu glavonožaca -Zabranu borbi bikova - Zabranu dupina u zatočeništvu -Zabrana maceracije -Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Predlažem : zabranu kontrole razmnožavanja životinja Smatram da je život život i da je on jednako vrijedan neovisno o vrsti živoga bića.Da životinje imaju sposobnost glasati i određivati zakone kako se ponašati prema nama,što mislite što bi željeli? Bi li te naše lijepe,jadne životinje bile okrutne poput ljudi koji ih želi ubiti? Bi li željele iskorištavati čovjeka radi vlastite dobiti unatoč tome što se čovjek pati,fizički iscrpljuje i zadobiva rane i boli ? Kada bi životinje imale savjest kao što imaju ljudi, bi li ga imale onda kada bi zanemarivale ljude ,ponižavale i podcjenjivale ? Taj pas,ta mačka,taj konj...Te sve životinje ste mogli biti upravo i VI! ,I JA ,i BILO TKO od nas! Nitko od nas nije sam stvorio pojam ŽIVOT.Zašto bi itko od nas imao pravo ugrožavati tuđi život? I životinje ŽIVE!Čemu to sve? Zar vam nije žao udariti tu malenu životinju koja je fizički slabija od vas ? Također,znam da su neke životinje ,primjerice kokoš ili svinja,tu da odhrane ljudsku populaciju jer je čovjećanstvu potrebno meso.To je uredu.No,one životinje,koje nisu tu da bi nas UISTINU ODHRANILE,zašto ih mučiti? Zašto mučiti i svinju ili kokoš ili ribu prije nego dođe vrijeme za objed? Zašto ne podijeliti komad kruha na dva djela prilikom sretanja gladnog čovjeka i gladnoga psa? Zašto zanemarivati? Zašto ne biti čovjek? Čemu mučenje životinja zbog njegovog ponašanja? Razumijem i podržavam vezanje ili cijepljenje BIJESNOG psa koji uistinu može ozlijediti,ali ne razumijem i ne podržavam zlostavljanje i mučenje zaigranog psa koji samo traži pažnju,igru ,društvo.Što on zna?On je samo razigran!Zar je to zaslužio? S druge strane,zar se ne može bez životinjskog krzna na odjeći?Zar nemamo što drugo obući ukoliko to ne činimo? Ne shvaćam zašto bi se sterilizirale sve životinje u skloništu.Ima ih svugdje,no smatram ukoliko bi se kastrirale sve po redu došao bi dan i kada se više nebi razmnožavale.Zar želite ugasiti tu ljepotu života?Zar niste nimalo sretni ukoliko vidite životinju pored sebe? Zar vam nije u srcu toplu kada je maca koja vas je srela puna radosti i ljubavi ukoliko bi se mazila baš s vama?Zar vam ne poprave dan? Zar se niste zapitali odakle i kako je nastao svijet odnosno život?Zar mislite da ste vlasnici životinja?Zar mislite da ste vlasnici drugoga života!??!?Ne!Niste!Postavite sebe u situaciji u kojoj je životinja koju zlostavljate i podcjenjujete!Zar bi vam bilo ugodno da vam to čini netko 10 puta veći i sposobniji od vas ? Imam još mnogo mišljenja o ovoj temi ,no za kraj ću reći samo jedno : Svaki ŽIVOT je ŽIVOT i svačiji ŽIVOT JEDNAKO VRIJEDI! Živjele životinje,igrale se ,uživale ,i imale svu ljubav ovoga svijeta.Pozdrav svim životinjama i ljudima sa savjesti koji ih vole i cijene kao što ih cijenim ja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Davor Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. OSTALE POZITIVNE ODREDBE: Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Zabrana žigosanja kopitara Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Udomljavanje životinja nakon pokusa Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Struke koje provode pokuse na životinjama Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Zaštita glavonožaca Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Robertina Rimay - Kahler PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. Poštovani, U potpunosti se slažem i podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine koji između ostalog promoviraju; -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno. -Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. -Zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu. -Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu. -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva. -Zabranu žigosanja kopitara. -Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. -Prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. - Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zanemarivanja i zlostavljanja životinja. -Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima. -Neprofitni karakter skloništa za životinje. -Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa. -Zabranu utrka pasa. -Zabranu kupiranja lovačkih pasa. -Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. -Udomljavanje životinja nakon pokusa. -Smanjenje broja struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. -Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima. -Obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama. -Zaštitu glavonožaca. -Zabranu obrednoga klanja. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja. -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. -Zabranu spolnog općenja sa životinjama tj. Zoofijije. -Zabranu drobljenja živih pilića. -Uvrštavanje predstavnika Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta kao člana Etičkog povjerenstva. -Davanje zemljišta za izgradnju skloništa. -Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Kao i; Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. Odbijen Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
Anamarija Vujaklija PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. Protiv eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana! Prihvaćen Prihvaćeno.
Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. x Primljeno na znanje Nema komentara.
Marijeta Podgoršek PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. Poštovani, želim se uključiti u javnu raspravu i dati par prijedloga s napomenom da se u potpunosti slažem s prijedlozima udruge Prijatelja životinja. - Zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima. Umjesto toga treba poticati sterilizaciju pasa i mačaka. - Omogućiti vlasnicima cjenovno pristupačan zahvat sterilizacije kućnih ljubimaca. - Zabraniti "eutanaziranje" zdravih i izlječivo bolesnih životinja. Razlozi kao što je starost životinje ili nemogućnost brige za životinju - nisu razlog za eutanaziju. - Zabraniti lovcima ubijanje pasa i mačaka jer su se udaljili od kuće više od 300 m. - Zabraniti grubo postupanje i mučenje životinja koje nam služe za hranu. - Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. - Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. - Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. - Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. Odbijen Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Dolores Bartolac PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 92. * Zalažem se za ukidanje 3. Stavka, čl. 67 koji omogućuje skloništima za životinje da po isteku roka od 60 dana od dolaska psa u sklonište eutaniziraju zdravu životinju. Sloništa bi se trebala zalagati za oglašavanje i udomljavanje pasa te trajnu sterilizaciju po dolasku u sklonište. Lokalna samouprava financira sterilizaciju, a psi se onda nakon 60 dana eutaniziraju što je u potpunosti besmisleno. Voditelji skloništa koji eutaniziraju životinje vješto izbjegavaju zakone i pronalaze načine kako dobro zaraditi na nedužnim životinjama, a lokalna samouprava ne nalazi učinkovito rješenje. * Zalažem se za strožu kontrolu uvjeta skloništa za životinje. * Zalažem se za izričitu zabranu korištenje konja kao radne snage za izvlačenje drva, bez iznimaka. Uz iznimke poput nedostupnosti terena, zabrana je podložna manipulaciji. * Zalažem se za zabranu držanja pasa na lancima * Zalažem se zabranu uzgoja životinja za proizvodnju krzna. * Zalažem se da eutanizaciju / usmrćivanje pasa i mačaka može vršiti jedino ovlašteni veterinar nakon procjene zdravstvenog stanja životinje. Odbijen Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Mae Isaksson PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 92. Napustene zivotinje Efektivni nacini da se rasterete proracuni JLS su preventivne mjere kako bi se broj pasa u sklonistima smanjio na minimum, a vlasnici sami novcano odgovarali za svoje pse, u tu svrhu bitno je da vecina pasa bude cipirana sto sada nije slucaj, te predlazem sljedece: - veterinarima treba dati mogucnost (i obavezu) da svakom psu primljenom na obradu, provjere cip i cjepivo za bjesnocu, te ukoliko isti nedostaju, automatski salju prijavu nadleznoj veterinarskoj inspekciji, ukoliko vlasik psa ne pristane da isto obavi odmah na licu mjesta - cijena cipiranja pasa i cjepljenja protiv bjesnoce mora biti pristupacnija, odnosno trebala bi pokrivati samo troskove materijala, kako ne bi vlasnicima pasa bila izgovor za necipiranje/necjepljenje Na ovaj nacin lakse bi se dolazilo do vlasnika pasa i teretilo njih da pokriju troskove zbrinjavanja psa do udomljenja. Slazem se sa prijedlogom da oni koji posjeduju vise od 9 pasa moraju udovoljiti uvjetima koje trebaju zadovoljiti sklonista, ali pod uvjetom da se i taj pravilnik izmjeni i pravila prilagode realnim potrebama zivotinja. Sadasnji pravilnik je pretjeran i neki navedeni uvjeti nepotrebni i tesko ostvarivi. Mozda treba po ugledu na razvijene zapadne zemlje omoguciti registraciju sklonista (za veci broj zivotinja, sa strozim uvjetima) i utocista (za manji broj zivotinja, sa blazim uvjetima). Na primjer u Njemackoj postoje mnogi takozvani “tierheim” koji su zapravo u sklopu obiteljskog imanja ili domacinstva, nemaju standard sklonista ali pruzaju zivotinjama zadovoljavajuce uvjete. Usmrcivanje zivotinja u sklonistima nakon 60 dana treba zabraniti. Ova mogucnost (koju neka sklonista obilato koriste) otvara vrata za namakanje ogromnog novca koji ide u dzepove privatnih sklonista, medjutim NE DOPRINOSI dugorocnom rjesenju problema. Bogatimo pojedince nasim novcem, a promjena nema! Nalazimo se u zatvorenom krugu u kojem je napustenih zivotinja sve vise, a pojedinci masno na njima zaradjuju, dok za sklonista koja uz zbrinjavanje zivotinja imaju i edukativne i preventivne sadrzaje, novaca nema. MI TREBAMO DUGOROCNO RJESENJE PROBLEMA kako bi troskovi povezani s napustenim zivotinjama s vremenom bili sve manji, a ne veci. Ubijanje zivotinja tome ne pridonosi. Odgovornost JLS-a Nije dovoljno donijeti zakon po kojem jedinice lokalne samouprave moraju organizirati i financirati skrb o napustenim zivotinjama. U sadasnjem zakonu to je lijepo sroceno ali nisu predvidjene nikakve kazne za one koji to ne ispostuju. Uz jednostavni izgovor da novaca nema, zakon se ignorira. Svi znamo da novaca ima samo ga treba pravilno preusmjeriti. Nuzno je predvidjeti kaznu za one gradove i opcine koji ne ispune ovu zakonsku regulativu. Takodjer treba zakonom odrediti rok do kojeg ce to biti izvrseno. Kucni ljubimci Sto se tice nadzora drzanja kucnih ljubimaca, neophodno je rastereteti veterinarske inspektore koji u sadasnjoj situaciji nemaju kapaciteta ni vremena za obavljanje ovih poslova. Nuzno je razdvojiti nadzor nad domacim zivotinjama (veterinarskoj i stocarskoj inspekciji) te nadzor nad kucnim ljubimcima (osnovati inspekciju dobrobiti zivotinja, ili je implementirati unutar gradskih I opcinskih sluzbi). Nije potrebno da inspektor dobrobiti zivotinja bude veterinar niti ima 5 godina radnog iskustva kao sto je slucaj sada, dovoljno je da ima visoko obrazovanje i polozi ispit kojim ce dokazati da ima potrebno znanje o zakonima i sposobnosti u ophodjenju s ljudima. Troskovi zivotinja u sklonistima visestruko nadmasuju troskove zaposljavanja ovih osoba. Osim toga ovo bi dugorocno dovelo do dovodjenja reda pa bi broj takvih inspektora (kao i trosak) s vremenom bio sve manji. Ni komunalni redari do sada, u vecini, nisu ovaj posao obavljali zadovoljavajuce. Problem manjih sredina je taj sto se ljudi medjusobno poznaju i ne zele se zamjerati. Problem vecih sredina je prezaposlenost i davanje prioriteta drugim problemima. Potrebna je nova instanca ciji ce primarni zadatak biti dobrobit kucnih ljubimaca. Uzgoj zivotinja za krzno Smatram da su uzgajivaci zivotinja za krzno imali itekako dovoljno vremena da se pripreme za zabranu uzgoja i da nije dopustivo da se taj rok produzi na jos godinu dana. Borbe bikova NISU nasa tradicija a sto se turizma tice donose vise stete nego koristi te smatram da ih treba zabraniti. Pozdravljam prijedlog da se zabrani vuca drva pomocu konja za vucu, no smatram da nije potrebno izuzece kad se radi o nepristupacnim terenima, zabrana treba biti potpuna. Odbijen Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Anja Grbeš PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Ukinuti stavak 1 čl. 91, uzgajivači su znali za prijelazno razdoblje, zašto ih nagraditi za nepoštivanje dosadašnjeg zakona i omogućiti im mučenje i ubijanje još jednu godinu?! Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Mateja Grbeš PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Predlažem da se ukine članka 91. stavak 1. koji daje uzgajivačima krzna još jednu godinu prijelaznog razdoblja. Smatram da je deset godina i više nego dovoljno te da ne postoji niti jedan razlog zašto bi se prethodno određeni rok produžio. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Kristina Podobnik PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Izbrisati stavak 1. članka 91. Za prijelazno razdoblje 10 godina je i više nego dovoljno da se ide u phase-out proizvodnje a ne da netko u zadnji čas traži prvo jedno produženje proizvodnje, zatim još jedno i tako dalje. Znalo se na vrijeme koje su zakonske odredbe i do kada je prijelazni rok. S obzirom da rok nije ispoštovan, stari zakon je još na snazi, je li se kaznilo uzgajivače koji nisu ispoštovali prijelazni rok i oglušili se o zakon? Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Članak 91. stavak 1. kojim se produljuje prijelazno razdoblje za uzgoj činčila. Predlaže se brisati taj stavak. Obrazloženje: Nije dopustivo da se nakon 10-godišnjeg prijelaznog razdoblja isto produljuje za još godinu dana. Postavlja se pitanje što je sa svim proizvođačima koji su se držali tog termina i pravovremeno smanjivali i ugasili svoju proizvodnju. Zar će zakonodavac omogućiti nelojalnu konkurenciju na tržištu upravo za one proizvođače koji se nisu držali propisa? Zakonski propisi vrijede jednako za sve, a rok od 10 godina je više nego dovoljan da se je na vrijeme moglo razmišljati o završetku uzgoja i mladim leglima. Nije dopustivo da zakonodavac podliježe pritiscima manjine i pogoduje im zbog isključivo njihove osobne financijske dobiti, a na štetu većine. Kakva se poruka šalje proizvođačima koji su završili s uzgojem?, da su pogriješili jer su se držali zakonskih propisa? Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Članak 91. Predlaže se dodati novi stavak kojim bi se, sukladno navedenom u primjedbi broj 8, definiralo prijelazno razdoblje od minimalno pet godina za posjednike s više od devet pasa. Obrazloženje: Posjednici s više od devet pasa su danas u Hrvatskoj većinom zaštitari životinja koji pomažu skloništima na način da privremeno skrbe o psima. Radi se najviše o zahtjevnim slučajevima ozlijeđenih i operiranih pasa, radi se o psima s posebnim potrebama (stari, slijepi, bolesni), o bređim kujicama i ostavljenim štencima koji svi nemaju dovoljno dobre mogućnosti oporavka, boravka, nadzora i njege u skloništu u kojem se nalazi veliki broj pasa. Stoga je potrebno takvim pojedincima, najčešće volonterima, entuzijastima i humanitarcima koji za svoje vrijeme i novac pomažu potrebitima, prijelaznim razdobljem omogućiti da pravovremeno udome i zbrinu sve pse iznad broja 9 koji se trenutno nalaze kod njih. Takve slučajeve od strane zakonodavca dovesti pred gotov čin nije korektno, prihvatljivo i pravedno. Odbijen S obzirom na odredbe članka 57. Zakona koji se odnosi na držanje više od devet pasa u svrhu udomljavanja nije potrebno propisivati prijelazne odredbe.
Silvija Križanec PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Ne podržavam prijedlog da se uzgajivačima krzna odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Darja Lončar Dušanović PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Boris Bakota PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. U čl. 91. st. 1. nužno je izbrisati mogućnost uzgoja činčila do 1. siječnja 2018. godine. Svi uzgajivači imali su desetogodišnje prijelazno razdoblje. Nema nikavih razloga produžiti im rok. U ocjeni stanja Prijedloga zakona govori se o fazama skotnosti. Uzgajivači su za to znali prije deset godina. Gdje je jamstvo da i sljedeće godine neće tražiti da im se odobri dodatna godina jer imaju skotne ženke? Nečije grubo zanemarivanje propisa sada bi bilo nagrađeno. Prijelazno razdoblje ističe krajem godine i to se ne smije mijenjati, jer se netko namjerno nije pripremio na nove okolnosti. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina! Također, tražim zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana! Prihvaćen Prihvaćeno
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Matilda Lazović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Poštovani,obavezno se treba uvrstiti u zakon ,da nema eutanazije 60 dana,nakon što životinja provede u skloništu.Zamolila bih Vas,da se počne provoditi zakon o držanju i napuštanju životinja isključivo pasa .Mislim,da je stvarno dosta neposluha,te neprovedbe zakona u Republici Hrvatskoj.Želim da Vi kao Ministarstvo obavljate posao za koji ste plaćeni od nas poreznih obveznika. Prihvaćen Prihvaćeno
Općina Bilje PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Sve gore navedene primjedbe stoje i pod ovim člankom, jer da bi se odgovorne osobe u jedinicama lokalne samouprave pozvalo na odgovornost za neorganiziranje pružanja potrebne pomoči životinjama i neorganiziranje skupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja, treba stvoriti uvjete da bi se mogla provoditi navedeni poslovi državne uprave prebačeni na lokalnu samoupravu, za to osigurati zakonske, kadrovske, financijske i sve druge mogućnosti te otkloniti svaku drugu , pa i kaznenu odgovornost istih tih osoba ukoliko postupe na naloženi način. Dodatno, člankom 65. stavak 1. i 2. je nešto drugo propisano: "Ako nije osnovano sklonište u skladu s člankom 64. ovoga Zakona njegovo osnivanje i rad organizira te financira jedna ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u skladu s njihovim potrebama....." "U slučaju iz stavka 1. ovoga članka obavljanje poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave". Dakle, u opisanom slučaju poslove skupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja dužne su financirati jedinice lokalne samouprave (općine i/ili gradovi) ili područne (regionalne). Tko? Što? Kako? Kada?U kojem omjeru? Odgovaraju li obje jedinice solidarno ili u kojoj mjeri? Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Kristina Podobnik PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. Za prekršaj iz točke 1. ovog članka uvesti i trajno oduzimanje životinje te zabranu daljnjeg držanja životinja. Prihvaćen Članak 88. postao je članak 91. Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. članka 91. Zakona počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.
Martina Demirović PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu MORA izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. Prihvaćen prihvaćeno
Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. Počinitelji djela opisanih u točci 1. i 2. trebali bi biti kazneno gonjeni te kažnjeni kaznom zatvora. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
Nataša Drame PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. Tražim izmjenu članak 88.-stavak 1 i točka 2 - za zlostavljaće trajna zabrana držanja živiotinja Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
Damira Marušić PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. Za prekršaj iz stavka 1, čl.1 trajno zabraniti držanje životinje Odbijen Visina kazne za navedeni prekršaj određena Zakonom je samo preporučena, a sud određuje konačnu kaznu.
Ana Anconelli PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. ČLANAK 88-- TRAJNA ZABRANA DRŽANJA ŽIVOTINJA ONOME KOJI IH ZLOSTAVLJA. I NARAVNO ODUZIMANJE ŽIVOTINJE KOJA JE ZLOSTAVLJANA. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
Marijeta Bradić PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Martina Demirović PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. Brisati točku 7, a točku 8 početi provoditi i kažnjavati. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Kristina Podobnik PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. Brisati točku 7. Početi provoditi točku 8 i prestati progledavati kroz prste onima koji ne ispunjavaju svoje obveze. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
EOS MATRIX d.o.o. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. točka 7.; Dvosjeki mač. U tom slučaju potrebno je da takvo sklonište – ispunjenje dodatnih uvjeta, ne bude za posjednika skuplje nego bez udovoljavanja uvijeta, u smislu da osim nabave propisane opreme i sl., nema dodatnih davanja i sl. Ujedno, kako je ovdje cilj dobrobit životinja, takve ljude mora financirati barem lokalna zajednica. BEZ TOGA TO NIJE MOGUĆE I OVOM SE ODREDBOM ZAPRAVO ŠKODI ŽVOTINJAMA. U protivnom, naime, ti psi idu na ulicu, odnosno skloništima monopolistima. Ujedno, potrebno je povećati broj pasa sa 9 na 15. Ima ljudi koji sve što imaju daju za pse – bolje im je tako nego da pate i budu ubijeni u nekom većem skloništvu koje udovoljava tim zahtjevima. S druge strane, ako postoje pravila za sloništa, njih se moraju držati i monopolisti. Sada se Pokupskom cerju gleda kroz prste. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Ines Šprljan PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. brisati stavak (7) Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Nataša Velenik PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. Točku 7. brisati. Svatko tko spašava životinje s ulice ima više od 9 pasa, a ima ih više samo zato jer se mnoge gore odredbe nisu poštovale. Znači zbog svih propusta ovog istog zakona sad najednom trebaju ispaštati opet životinje, a zakon se zove Zakon o zaštiti životinja. Odbijen Posjednici više od devet pasa koje drže u svrhu udomljavnja trebaju udovoljiti uvjetima u odnosu na uvjete držanja pasa i skrb o njima. Sklonište koje je povjerilo pse na čuvanje ima obvezu označiti pse, sterilizirati ih, voditi propisane evidencije i oglašavati pse u svrhu udomljavanja
Radan Skorić PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. Smatram da bi članak 85., stavak (3) trebalo preinačiti da glasi: "(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kn." Tj. da se izjednači s kaznom za pravnu osobu. Razlog je taj što fizičke osobe imaju veliku šansu da prođu neotkriveni ako prekrše ovaj zakon te zbog relativno niske kazne uglavnom odluče "riskirati" i prekršiti zakon. To je vrlo vidljivo svake godine u epidemiji napuštenih pasa u vrijeme odlaska na godišnje odmore čime ti vlasnici pasa ujedno pokazuju otvoreno nepoštivanje ovog zakona. Povećanje kazne bi moglo djelomično kompenzirati nisku stopu otkrivanja počinitelja među fizičkim osobama i promijeniti odluku nekih ljudi jer više neće htjeti "riskirati". Odbijen Određivanje jednake novčane kazne za pravne i fizička osobe pri počinjenju prekršaja nije razmjerno težini počinjenog prekršaja jer se time fizičke osobe puno strože kažnjavaju od pravnih osoba. Već propisane kazne od 15.000,00 do 30.000,00 kn za fizičke osobe su visoke i ne predstavljaju način rješavanja problema napuštanja pasa već je potrebno promijeniti ponašanje vlasnika pasa kao i zajednice u smjeru odgovornog posjedovanja psa.
Ablativ d.o.o. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. Predlažem izmjenu čl. 85. st. 1. toč. 2. tako da glasi: 2. organizira utrke pasa, sudjeluje u njima, posjećuje ih, oglašava ih ili u vezi s tim utrkama organizira klađenje ili sudjeluje u klađenju (članak 5. stavak 2. točka 8.) Predlažem dopunu članka 85. st. 1. toč. 1. tako da glasi: 1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.) Predlažem da se u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) Odbijen Prekršajnim odredbama Zakona određuju se kazne za postupanje protivno odredbama Zakona te se ne mogu uvoditi nove zabrane u Zakon.
Martina Demirović PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. Donesene odredbe provesti u praksi. Prihvaćen prihvaćeno
Boris Bakota PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. Članak 85. st. 1. toč. 45. propisuje kaznu nesuglasnu mogućnosti vlasnika odreći se svoje životinje (čl. 63. st. 5.). Odbijen Članak 85. Zakona postao je članak 88. Zakona. Zakonom je određena kazna za vlasnike životinja ako ne zbrinu mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca pri čemu se ostavljanje životinja u skloništu smatra napuštanjem životinja.
Ružica Vinčić PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Pohvalno je da se zlostavljaču životinja može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. Odbijen Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.
Davor Vinčić PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Pohvalno je da se zlostavljaču životinja može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. Odbijen Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.
Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Počinitelji odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi opisani točkama 1., 2., 5., 6., 7., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 18., 19., 21., 22., 23., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 37., 41., 42. stavka (1) trebali bi biti kazneno gonjeni te kažnjeni kaznom zatvora Odbijen Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu te komunalni redari. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona.
Martina Demirović PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Određenim kaznama nekad nekoga i kazniti. Ovako je to sve samo mrtvo slovo na papiru, što ostavlja dojam koliko su životinje važne u našem društvu i provođenju Zakona. Primljeno na znanje Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona.
Ablativ d.o.o. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Apsolutno podržavam mogućnost da se onome tko prekrši zakon može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. „(5) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 5., 6., 13., 15., 17., 18, 19. i 21. ovoga članka uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje“ No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. Djelomično prihvaćen Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.
Ines Šprljan PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. povisiti rok od godine dana na 5 godina: "(4) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 2., 11. 12., 22. i 37. ovoga članka počinjen u obavljanju gospodarske djelatnosti drugi put, pravnim i fizičkim osobama uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od godine dana." Odbijen Zabrana obavljanja gospodarske djelatnosti u trajanju od godinu dana učinkovita je mjera koja djeluje odvraćajuće od ponovnog počinjenja prekršaja.
Ivana Gladovic PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Veliki broj odredaba ovog članka trebao bi biti tretiran kao kazneno djelo, ili bi za iste barem trebale biti propisane puno ozbiljnije kazne (osobito primjerice za namjerno nanošenje patnje životinjama, odsijecanja dijelova tijela osjetljivih na bol i sl). u slučaju da se radi o pravnoj osobi trebalo bi propisati trajnu zabranu obavljanja djelatnosti, a sa fizičkim osobama koje namjerno ozljeđuju životinje potrebno je puno oštrije postupati nego što je to ovdje propisano. Naime samo takvo ponašanje pokazuje potpuni nedostatak empatije (osobito kod maloljetnika) a što je samo po sebi jedan od važnijih znakova patoloških poremećaja ličnosti koji su opasni ne samo za životinje nego za čitavo društvo. Isto tako, puno ozbiljnije i oštrije postupanje s ovakvim pojedincima je jedini način da se destimulira takvo ponašanje i kod drugih potencijalnih počinitelja. Odbijen Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite.
Nataša Velenik PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Ne slažem se da počinitelje ovih točaka samo novčano kazni, jer ne vjerujem u naplatu tih kazni. Smatram da se za takva zlodjela treba počinitelje kazneno goniti i kazniti kaznom zatvora. Smatram da su takvi pojedinci opasni za okolinu, i da nikakva novčana kazna neće ništa donijeti. Svjedoci smo svakodnevnih kršenja svih gore navedenih odredbi bez ikakvih posljedica. A zakon je postojao i prije. Bez većih kazni nažalost nema pomaka na bolje. Odbijen Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu te komunalni redari. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona.
Damira Marušić PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Konačno nekog i kazniti. Maksimalno kazniti.Predlažem da se prekršitelju koji i drugi puta prekrši točke 37, 39 i 40 trajno zabrani držanje životinje, Odbijen Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite.
Anđelo Pavišić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Poštovani. Smatram kako su kazne za pojedine činove dosta blage i neprimjerene. Pritom najviše naglašavam članak 84. U točkama koje se odnose na nanošenje boli, usmrćivanja životinja, bilo kojeg oblika maltretiranja i iživljavanja te ostalim strašnim aktima, prekršajne novčane kazne treba višestruko uvećati (te dobro razmislit o kaznenom gonjenju). Također predlažem da se svakoj osobi koja napravi neki od ovih akata odredi psihijatrijsko-psihološko vještačenje, da se procijeni ugrožava li ta osoba ljudske živote i je li opasna za okolinu. Objašnjenje leži u tome da smatram kako svatko tko hladno digne ruku na životinju (slabijeg aktera) u stanju je ponoviti tu istu radnju na životinji, a realna je prijetnja i za ljudske živote. Bi li kome bilo drago da mu susjed ima prekršajnu prijavu čl.84 stavka (1) točke 13. koja glasi '' Novčanom kaznom kaznit će se.... životinjama odsijeca dijelove tijela koji su osjetljivi na bol''... ili možda točke 14 koja govori ''Novčanom kaznom kaznit će se... ograničava kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah''? Baš zbog ovakvih slučajeva koji su realno zreli za psihijatrijsko zbrinjavanje predlažem uvođenje istog te oštrije kazne počiniteljima. Također, napraviti registar zlostavljača životinja! NADOPUNA: Čitam članak 88., stavak (1), točka 2 koja govori: ''Novčanom kaznom od 10 do 30 tisuća kuna...baca petarde na životinje ili druga pirotehniča sredstava (članak 5. stavak 1. točka 30.).''. Ako ne ništa, bar ovaj akt zaslužuje detaljnu psihijatrijsku obradu počinitelja te kaznu od par stotina tisuća kuna (da se mene pita, zaslužuje i zatvorsku kaznu)! Prihvaćen članak 84. postao je članak 87., a članak 88. je postao članak 91. Kazne propisane ovim Zakonom su odvračajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Odredbama ovoga Zakona ne može se odrediti psihijatrijsko liječenje obzirom da predmetna problematika nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Andrea Bakanji PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Poštovani, generalno, imamo dobre Zakone, ali ih se rijetko kada primjenjuje. Ja želim posebno naglasiti, da sam za osnivanje Policije za životinjska prava, dakle, to bi bili ljudi posebno obučeni za sva pitanja vezana uz životinje. To se možda čini kao dodatni trošak, ali je postala potreba, jer najčešće policija ne želi izaći na teren kod prijave slučaja zlostavljanja ili mučenja životinja. Kazne su premale, a i one se najčešće ne primjenjuju. Postoji još nešto što mislim da je od krucijalne važnosti, a to je da ne postoji niti jedan valjani razlog na ovom svijetu, da se otrov može slobodno prodavati u dućanima i da ga može kupiti tko želi. Kako drugačije objasniti činjenicu, da neki pojedinci kupe otrov i bacaju ga po parkovima, daju ih životinjama, a onda one umiru u najvećim bolovima i mukama. Pa tko je ikada za to odgovarao? Da li je to normalno i civilizirano ponašanje? Svakako treba uvesti posebne dozvole za kupnju otrova, on ne može biti u slobodnoj prodaji. Ja želim znati tko drži taj otrov u svojoj kući. Pa taj otrov može završiti bilo gdje! Zatim, u Čl. 84 stavak 13., ma molim vas, pa zar postoje dijelovi tijela životinja koji ih ne bole, ako im nanosite bol? To obavezno trebate ispraviti. Zatim, napuštene ili ulične životinje, to je pitanje koje zahtjeva veliku pažnju. Mi, koji vodimo računa o "ničijim" životinjama, životinjama koje su se rodile vani i žive vani, mi smo na sebe preuzeli troškove i odgovornost kastracije i sterilizacije, koje bi ova država trebala financirati, ali ok. Iz tog razloga, ne vidim otkuda nekome pravo da odlučuje o njihovoj sudbini, da ih se želi riješiti, ako nije pokazao niti minimum interesa da da makar 1 kunu za to da dostojanstveno žive. Treba postojati javni interes da se hranilišta za životinje urede, održavaju urednima i da se potiče ljude da se brinu kvalitetno za njih. Mi odrađujemo vaš posao, a neodgovorni ljudi izbacuju višak svojih mačaka i pasa i stvaraju nered i stres tim bićima. Želim da se jasno i glasno kaže tome dosta! Pa nisu životinje stvari da ih se može samo tako izbaciti. Kazne za usmrćivanje, napuštanje, mučenje, zlostavljanje, trovanje moraju biti astronomske! Jer naši ljudi vjeruju samo ako ih se opali po džepu! Što se tiče skloništa za životinje, prestanite podržavati kill skloništa, ona moraju nestati! To je postao Business, a to nema veze sa pravima životinja i sa kvalitetnim zbrinjavanjem životinja. Prihvaćen članak 84. postao je članak 87. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Odredbe ovoga Zakona se ne primjenjuju na uvjete stavljanje otrova na tržište te isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. Kazne propisane ovim Zakonom su odvračajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite.
IVA MAVRINAC PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Poboljšati provedbu kazni maltretiranja i zanemarivanja životinja. Više ovlasti postojećim službama, brzi sudski postupak i velike novčane kazne. Primljeno na znanje Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. ovim Zakonom ne može se određivati brzina rješavanja predmeta na sudovima.
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Obvezno postrožiti kažnjavanje zlostavljača životinja! Osim novčanih kazni, te kazni zatvora (koje se moraju početi provoditi i postrožiti), zlostavljače treba uputiti na psihijatrijsko liječenje, takvi su ljudi opasni za okolinu, kako za životinje tako i za ljude! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Alenka Rogić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE U praksi ne postoji stvarni interes nadležnih tijela za sankcioniranje zlostavljanja životinja u bilo kojem obliku. Potrebno je povećati novčane iznose kazni, te kroz reorganizaciju tijela odgovornih za provedbu ovog zakona omogućiti njegovu stvarnu primjenu. Gotovo svatko tko se susreo sa primjerima zlostavljanja životinja i pokušao doći do pravde za te životinje zna da je Zakon o zaštiti životinja bio, a bojim se da će i ostati, najvećim dijelom doslovno mrtvo slovo na papiru, što je strašna sramota za ljude i ovu državu. Primljeno na znanje Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite.
Ines Šprljan NADZOR, Članak 83. Članak 83, stavak 1: iznos novčane kazne odrediti ovim zakonom tako da XY zna točno koliko će ga povreda zakona koštati. Odbijen Ovaj Zakona određuje da predmetnu novčanu kaznu propisuju općim aktom predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave.
Općina Bilje NADZOR, Članak 83. Neprovedivo i nedostatno odnosno, nije razmjerno ovlastima koje su prebačene na jedinice lokalne samouprave. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
Općina Bilje NADZOR, Članak 82. Može li o žalbi odlučivati županijsko tijelo za drugostupanjske poslove komunalnog gospodarstva dok se ne izmjene ustrojstveni propisi, jer je njegova nadležnost kontrole rješenja upravnih odjela jedinica lokalne samouprave u kojima su komunalni redari službenici određena u stvarima vezanim uz komunalno gospodarstvo, što ovdje nije slučaj? Odbijen Ovim Zakonom se ne određuju ovlasti jedinica lokalne samouprave.
Marija Habulinec Zorić NADZOR, Članak 82. Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Prihvaćen Prihvaćeno
Marija Habulinec Zorić NADZOR, Članak 80. Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Boris Bakota NADZOR, Članak 80. Čl. 80. st. 3. obrisati u cijelosti. Prihvaćen Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan
Svjetlana Čolak NADZOR, Članak 80. Stavak 3. ovog članka brisati u potpunosti! Prihvaćen Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan
Općina Bilje NADZOR, Članak 80. Riješiti pitanje troškova postupka kako je to već navedeno pod člankom 52. Primljeno na znanje Smještaj oduzete životinje i skrb o istoj provode se na trošak vlasnika.
Martina Demirović NADZOR, Članak 80. st. 3. brisati Prihvaćen Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan
Antonija Pek NADZOR, Članak 80. Znači monstrum uzme psa i taj pas je teško zlostavljan od strane monstruma, netko ga prijavi i taj pas treba u sklonište odnosno kod drugog udomitelja. Ne uspije se pronaći adekvatan smještaj iz nepoznatkog razloga i taj pas se mora usmrtiti?! Ovo je totalno promašeno. Ima toliko drugih rješenja. Ako vlasnik monstrum mora platiti eutanaziju onda može plaćati i hotel za pse (ili mačke) dok se ne nađe adekvatan smještaj. Zašto bi životinja opet morala plaćati ljudsku glupost? Prihvaćen Odredba o mogućnosti usmrćivanja životinja je brisana.
Luka Heljic NADZOR, Članak 80. Trenutačna situacija je : ''Da bi se posjedniku trajno oduzela životinja mora se provesti poseban postupak pred Sudom, a pri pokretanju postupka mora se od suda zahtijevati zaštitna mjera trajnog oduzimanja u skladu s člankom 50. stavkom 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13), te se takva mjera određuje na najdulji period od 1. godine, što znači da ako i sud donese odluku o oduzimanju životinje može posjedniku donijeti zabranu držanja životinja u trajanju do 1 godine. Oduzeta životinja je predmet u postupku, te podliježe javnoj dražbi što dodatno otežava postupak.'' Dakle, trenutačni postupak oduzimanja životinja preko suda ograničava rad inspektorima i komunalnom redarstvu te zbog svoje složenosti, dugotrajnosti i obaveze vraćanja životinje posjedniku nakon maksimalno godine dana onemogućava učinkovitu pomoć životinji. Stoga predlažem da se istim člankom propiše i mogućnost trajnog umjesto privremenog oduzimanja životinje. Postoje slučajevi dugogodišnjeg zlostavljanja životinja (npr. pas sa zagnojenim vratom od lanca urezanog u meso, izgladnjivana životinja i sl.) kada je nužno da se omogući trajno oduzimanje životinje i mogućnost udomljavanja životinje k posjedniku koji joj može osigurati primjerene uvjete držanja. Prihvaćen članak 80. stavak 2. je sada postao članak 83. stavak 2. te je istim je određeno da privremeno oduzeta životinja može biti vraćena posjedniku ako su ispunjeni uvjeti za njezino daljnje držanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, a u protivnom može biti zbrinuta u skloništu ili smještena u primjereni smještaj ili po trajnom oduzimanju udomljena ili prodana.
Brankica Srbić NADZOR, Članak 80. u stavci 1. oduzeta životinja se smješta u sklonište, ali dodati na čiji trošak -onoga koji izdaje naredbu ili vlasnika. U praksi sklonište do sada naplačuje se od vlasnika i u 90% slučajeva se nikad ne naplati jer većinom oduzuetih životinja osobe su socijalni slučajevi. Bilo bi realno da onaj tko naredi zbrinjavanje(ministarstvo ili komunalno redarstvo nekog grada /općine) i plati trošak. Primljeno na znanje Posjednik odnosno vlasnik životinje dužan je skrbiti o dobrobiti i zdravlju životinje te je, u slučaju prekršaja u skladu s odredbama ovoga Zakona dužan podmiriti nastale troškove. Način naplate troškova nije u nadležnosti ovoga Zakona te se istim ne određuje.
Željko Butorac NADZOR, Članak 79. Na koji način će komunalni redar izvršavati očitavanje mikročipa i s kojim uređajem? Imao sam iskustva da sam doživio da me je pas ugrizao za vrijeme obavljanja službene dužnosti kao komunalnog redara. Vjerojatno postoje komunalni redari/ice koji se boje prići psu (pogotovu nekom većem psu). Što u tom slučaju činiti? Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
Željko Butorac NADZOR, Članak 79. Što napraviti kada se dogodi slučaj s psom (npr. psom lutalicom) poslije radnog vremena ili vikendom kada komunalni redar/ica ne rade, odnosno imaju svoje slobodno vrijeme? Primljeno na znanje Zakonom je određeno da je psa moguće vratiti vlasniku ako se utvrdi vlasnik ili je životinju moguće smjestiti u sklonište za životinje. Popis skloništa za životinje s kontakt podacima nalazi se na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60 .
bia gec NADZOR, Članak 79. komunalni redari moraju imati uređaj za očitanje čipa iz daljine, te dobiti jasne pisane upute o postupanju u nizu različitih situacija na koje na terenu nailaze. nadalje ako je pas na lancu ili u neadekvatnim uvjetima ili prijavljen kao agresivan, komunalni redar ne može osim špijuniranjem cjelodnevnim utvrditi koliko se psa šeta, da li napada prolaznike preko ograde i slično. za takvu procjenu potrebno je angažirati stručnu osobu kako bi i trećenje vlasnika bilo vjerodostojno. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
Marinko Alić NADZOR, Članak 79. Članak 79. (1) U provedbi nadzora iz članka 74. stavka 3. ovoga Zakona komunalni redar je ovlašten: - pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih nadzoru - ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci - uzimati izjave stranaka i drugih osoba - zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju - prikupljati dokaze na vizualni i drugi odgovarajući način - očitati mikročip - obavljati druge radnje u skladu sa svrhom nadzora - podnositi kaznenu prijavu ili optužni prijedlog. Komentar: Ovisno o ovlastima koje proizlaze iz Ustava i Zakona RH nitko nema pravo, osim sumnje na kazneno djelo ili ozbiljne životne ugroze neovlašteno ulaziti u nečiji posjed bez naloga ( što u točci 1 i 2. opasno ulazi u prava na vlasništvo, posjed i sl) i pri čemu bi ipak trebala biti prisutna Policija, kao što bi i osoba nad kojom se provode određene radnje u njegovom posjedu morala biti upoznata s njegovim pravima i razlozima boravka i remećenja njihovog posjeda. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
Martina Demirović NADZOR, Članak 79. Komunalni redar nikako nije stručna osoba koja može utvrditi radi li se o otklonjivom ili neotklonjivom bolu, osim ako se ne obuče za taj dio. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" NADZOR, Članak 79. Kako će komunalni redar bez potrebne edukacije procijeniti zdravstveno i psihološko stanje psa. Može li komunalni redar prepoznati znakove stresa ili straha kod pasa ili sukladno pasmini pasa prepoznati zadovoljavajuće ili zabrinjavajuće gojno stanje životinje? Umjesto komunalnog redara nadzor bi trebale provoditi za to educirane službe poput "animal police". Odbijen Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je među ostalim njegovim stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti
Općina Bilje NADZOR, Članak 79. Primjedba kao pod člankom 74. Ovaj članak je neprovediv. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
Boris Bakota NADZOR, Članak 79. Čl. 79. trebalo bi uskladiti s drugim propisima koji reguliraju rad komunalnih redara. Čl. 79. st. 2. zahtijeva od komunalnog redara da utvrdi kako primjerice životinja ima neotklonjivu bol. Kako prosječan komunalni redar (ili netko tko nije odgovarajuće školovan) može znati je li riječ o otklonjivom ili neotklonjivom bolu? Komunalni redar ovako bi mogao biti odgovoran ukoliko nije prepoznao neke simptome koji završe smrću životinje, a on nije postupao sukladno propisu. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
Svjetlana Čolak NADZOR, Članak 78. Što je veterinarskim inspektorima koji ignoriraju podnošenje prijave o kršenju odredbi iz ovoga Zakona i ne izlaze na teren? Primljeno na znanje Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti
Svjetlana Čolak NADZOR, Članak 78. Članak 78. stavak 3 - Ne možete u isti stavak članka staviti bol, panju, strah, ozljeđivanje životinje s držanjem u neprimjerenim uvjetima! Posjedniku koji drži životinju u neprimjerenim uvjetima možete upozoriti i/ili mu privremeno oduzeti životinju i narediti mjere za uklanjanje nepravilnosti u nekom vremenskom roku. Ako se ogluši na propisane mu mjere, trajno oduzeti životinju i postupiti prema Članku 78. stavak 5. (kazniti ga) i prema članku 80. stavak 2 (smještaj životinje po oduzimanju). U tom smislu stavak 3. Članka 80 treba brisati u potpunosti (usmrtiti životinju)! Posjedniku koji životinji nanosi bol i panju treba trajno oduzeti životinju, zavesti ga u registar zlostavljača i trajno mu zabraniti da posjeduje bilo kakvu životinju! Te dvije stvari treba jasno razdvojiti! Primljeno na znanje S obzirom da držanje životinja u neprimjerenim uvjetima može uzrokovati bol, patnju ili veliki strah kao i zbog neprimjerenog postupanja sa životinjom navedenom odredbom se omogućuje postupanje veterinarske inspekcije u skladu s odredbama Zakona.
Prijatelji životinja NADZOR, Članak 78. Oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge životinje Podržavamo nadopunu članka 78. Prijedloga Zakona prema kojem je nadležni veterinarski inspektor ovlašten ne samo ''posjedniku privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom'' nego i ''životinju koju posjednik drži u neprimjerenim uvjetima''. Ova nadopuna vrlo je važna zato što omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. Nadalje, podržavamo nadopunu članka 80., stavka 2. Prijedloga Zakona prema kojem se privremeno oduzeta životinja, ako se ne može vratiti posjedniku jer nije ispunio uvjete za njezino daljnje držanje, može zbrinuti ne samo u skloništu već može biti i ''smještena u primjereni smještaj ili po trajnom oduzimanju udomljena ili prodana''. Time se svodi na minimum mogućnost propisana stavkom 3., a ta je da životinja može biti usmrćena na trošak vlasnika ako ju nije moguće zbrinuti na spomenute načine. U članku 80., stavku 3. treba izmijeniti stavak koji se navodi u odredbi; vjerojatno je omaškom pogrešno napisano ''jedan od načina navedenih u stavku 1. ovoga članka'' jer se zapravo misli na načine koji su navedeni u stavku 2. Podržavamo i odlične nadopune članka 84. prema kojima se pravnoj i fizičkoj osobi, osim novčane kazne, može izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje, i to ako: - životinjama nanosi bol ili patnju ili ih ozljeđuje ili ih namjerno izlaže bolestima ili strahu - huška životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih dresira na agresivnost - obučava životinje za borbe, organizira borbe životinja ili sudjeluje u njima, posjećuje ih i oglašava te u vezi s tim organizira klađenje i sudjeluje u klađenju - životinjama odsijeca dijelove tijela koji su osjetljivi na bol - omamljuje, kolje ili usmrćuje životinje u ritualne svrhe - drži u zatočeništvu dupine i ostale morske sisavce iz porodice Cetacea - ubada, stiska, nateže ili savija dijelova tijela životinja ili vješa životinje ili udara, potapa ili guši životinje ili baca ili namjerno gazi životinje prijevoznim sredstvima - izlaže životinje vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima te drugim fizikalnim ili kemijskim djelovanjima - puca u životinje bez obzira na vrstu oružja ili sprave za pucanje. Pozitivno je što članak 84. propisuje i da se fizičkoj osobi, uz novčanu kaznu, može izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje, ako drugi put počini sljedeće prekršaje: - ne osigura hranjenje i napajanje životinja kako to propisuje 43. Prijedloga Zakona - ne osigura kućnim ljubimcima uvjete držanja u skladu s njihovim potrebama te drži i postupa s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja - drži pse stalno vezane ili ih drži u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Podržavamo logičnu odredbu u članku 88., a to je da se fizičkoj osobi koja spolno opći sa životinjom ili na drugi način zadovoljava spolne potrebe pomoću životinje, uz novčanu kaznu, može izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. Predlažemo da se u svim navedenim odredbama gdje se radi o oduzimanju životinje i zabrani držanja i nabavljanja druge životinje izraz ''može se izreći zaštitna mjera'' zamijeni s ''mora se izreći zaštitna mjera''. Naime, zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrane držanja i nabavljanja druge životinje izriče se ovim Prijedlogom Zakona za slučajeve kada su ugroženi zdravlje i život životinje te je nužno životinju oduzeti kako bi se spriječilo njezino daljnje zlostavljanje i ugrožavanje. Ako je zakonska odredba formulirana na način da se ''može'' izreći oduzimanje životinje i zabrana držanja i nabavljanja životinje, to daje mogućnost da se svaki slučaj kršenja navedenih odredbi ostavlja subjektivnoj procjeni veterinarskog inspektora. Djelomično prihvaćen Članak 78. je postao članak 81 ovoga zakona te su istim propisane ovlasti veterinarskih inspektora, koji su svi doktori veterinarske medicine te se smatra da imaju potrebno znanje.
Ana Mihalić NADZOR, Članak 78. Podržavam nadopunu članka 78. Prijedloga Zakona prema kojem je nadležni veterinarski inspektor ovlašten ne samo ''posjedniku privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom'' nego i ''životinju koju posjednik drži u neprimjerenim uvjetima''. Ova nadopuna vrlo je važna zato što omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Općina Bilje NADZOR, Članak 74. Postojeće komunalno redarstvo ne može provoditi navedeni nadzor. Vezano uz komunalne redare i njihovih ovlasti, treba reći kako Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj: 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15), nije izrijekom, kao ovlast komunalnog redara, propisano prikupljanje obavijesti. Javna ovlast prikupljanja obavijesti od osoba izvor je informacija koje mogu predstavljati dokaze dobivene iz personalnih izvora (tzv. personalni dokazi). Također, u vezi postupanja komunalnih redara kao ovlaštenih tužitelja u prekršajnim postupcima, potrebno je navesti kako je za njihovo postupanje Prekršajni zakon lex generalis, u odnosu na zasebne zakone (lex specialis), kojima se ustrojava, regulira njihov rad i ovlasti te se propisuju prekršaji iz domene njihovog nadzora. Komunalni redari su službenici u jedinicama lokalne samouprave - pravnim osoba s javnim ovlastima, ali nisu službenici državne uprava u užem smislu riječi. Prekršajnim zakonom propisano je provođenje izvida prekršaja i prikupljanje dokaza u provođenju nadzora tako da su ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je počinjen prekršaj, dužne poduzeti potrebne mjere da se, između ostalog, prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje prekršajnog postupka. Propisano je i da prikupljajući obavijesti u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ovlaštena osoba tijela državne uprave, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, a sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Osoba mora biti propisno upozorena o pravu na branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju, a ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata kako bi osumnjičenik mogao uzeti branitelja po vlastitom izboru ili odabrati istog s liste dežurnih odvjetnika. Također, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku. O ispitivanju osumnjičenika i svjedoka sačinjavaju se zapisnici koji se mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku. Forma i način prikupljanja dokaza od važnosti su za vođenje i ishod prekršajnog postupka. U smislu prethodno navedenog, za komunalne redare se kod prikupljanja obavijesti od osoba ne koristi termin ovlast, a što bi bilo preporučljivo ujednačiti u svim zakonskim tekstovima kako bi bilo nedvojbeno o čemu se u biti radi, odnosno da se propisuje ovlast, a ne pravo, dužnost ili posao pojedinog tijela, odnosno službenika. Zakonski tekstovi trebaju biti jasni (lex stricta) i određeni (lex certa) sukladno načelu zakonitosti, pa bi u tom smislu bilo preporučljivo napraviti terminološko usklađivanje i otkloniti normativnu neujednačenost. Isto tako, uputno je način prikupljanja obavijesti od osoba detaljnije razraditi, kao primjerice u odnosu na način prikupljanja obavijesti neposredno od osobe na koju se ti podaci odnose, ali i od drugih osoba za koje je vjerojatno da imaju saznanja o tim podacima, od maloljetnika, dok su subjekti koji na temelju zakona i u okviru svojih djelatnosti raspolažu osobnim izvornim podacima i obavijestima dužni na zahtjev ovlaštenog službenika dostaviti tražene osobne ili druge podatke i obavijesti, a što nije ovdje slučaj. Također, bilo bi preporučljivo u zakonu nabrojiti ovlasti na jednom mjestu pa ih potom razraditi u daljnjim odredbama. U tom smislu trebalo bi razmisliti o mogućim potrebama usklađivanja i tih dijelova zakonskih tekstova vezanih uz dane ovlasti sa ostalim propisima. Osim toga, izrijekom u zakonskom tekstu nije uopće propisano da komunalni redari imaju ovlast prikupljanja obavijesti, iako je iz daljnjeg teksta odgovarajućih zakona vidljivo da ta tijela u svojem radu tijekom obavljanja nadzora prikupljaju obavijesti od osoba. U tom smislu bi navedeno trebalo izrijekom i propisati pod ovlastima, kako bi to bilo jasno i nedvojbeno. Tu bi ovlast trebalo propisati zakonom za komunalne redare, ali i za čuvare prirode jer u odnosu na njih ona im uopće nije propisana kao zakonska ovlast iako im je krajnje neophodna u obavljanju poslova, kao što je ranije rečeno. Sve navedeno stoji pod pretpostavkom da je intencija zakonodavca, kako u osnovnim zakonima koji tretiraju komunalno redarstvo i zaštitu prirode, tako i u ovom Zakonu, dodijeliti navedene javne ovlasti komunalnim redarima. Ovu manjkavost normativnih rješenja svakako bi bilo preporučljivo što prije otkloniti, a svakako treba imati u vidu da su već posebnim zakonima iz područja graditeljstva, zaštite okoliša, prometa i dr. područja, na komunalne redare prebačene ovlasti koje po svom obimu nadilaze mogućnosti komunalnog redarstva kojima je osnovna funkcija po Zakonu o komunalnom gospodarstvu provođenje komunalnog reda. Imajući u vidu ograničenja lokalnih proračuna, vrlo teško bi bilo tražiti od jedinica lokalne samouprave da uposle dodatne komunalne redare, a po sili zakona moraju također uposliti i poljoprivredne i prometne redare te niz drugih službenika, sve bez osiguranih izvora dodatnih sredstava za te namjene. Prema tome, prebacivanje ovlasti na komunalne redare zahtjeva i osiguranje sredstava za jedinice lokalne samouprave kojima će se osigurati dodatni službenici za te namjene. Posebno bi trebalo urediti da ovlaštene veterinarske organizacije koje su dobile koncesijske ugovore za provođenje mjera cijepljenja protiv bjesnila i čipiranja na određenom području, a koje imaju pristup evidencijama Ministarstva o posjednicima pasa i raspolažu čitačima čipova moraju osigurati pomoć pri provođenju nadzora. Odbijen Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je među ostalim njegovim stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti.
Ablativ d.o.o. NADZOR, Članak 74. U stavku 3. pogrešno se upućuje na čl. 66. st. 4., a trebalo bi pisati "članka 65. stavka 4." Prihvaćen članak 74. ovoga zakona postao je članak 77. te je unesen ispravni navod u odnosu na načinjene izmjene
Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" NADZOR, Članak 74. Komunalni redari nisu educirani kako bi poznavali i prepoznavali potrebe kućnih ljubimaca te shodno tome nisu prikladni za obavljanje nadzora nad brigom o kućnim ljubimcima. Umjesto komunalnih redara nadzor nad dobrobiti o kućnim ljubimcima, ali i napuštenim životinjama trebale bi provoditi za to educirane službe poput "animal police" Odbijen Jedinice lokalne samouprave propisuju općim aktima poslove komunalnog redarstva koje obavljaju komunalni redari. Ovim je Zakonom određeno da provedbom općih akata (iz područja komunalnog redarstva) iz članka 50. stavka 5., članka 52. stavka 5. te članka 64. stavka 6. ovoga Zakona provode komunalni redari. Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je među ostalim njegovim stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR Ako vlasnici uzgajivačnica u skladu s odredbamo ovog Zakona trebaju biti osposobljeni za uzgoj i za to posjedovati određena znanja i dokument o osposobljenosti, zasigurno bi takve vidove edukacije i razinu znanja trebali imati i svi oni predstavnici tijela koa su uključena u provođenje nadzora i kontrole. Posebno to treba i navesti kod novih zakonskih rješenja poput nadležnosti komunalnih redara koji su jednom rečenicom ovlašteni za postupanje od nadzora nad provedbom općih akata, pa sve do nadzora uzgoja reguliranog Pravilnicima i Zakonima. Primljeno na znanje Jedinice lokalne samouprave propisuju općim aktima poslove komunalnog redarstva koje obavljaju komunalni redari te su odgovorne za njihovu edukaciju. Zakonom je određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR U svakom slučaju ovo su dobri prijedlozi za "lokalno" provođenje nadzora, što se tiće komunalnih redara, no ovlasti su velike, a nigdje niti jedne rijeći o osposobljenosti, stručnoj spremi i drugim vještinama i znanjima koje bi trebao imati nadležni komunalni redar (koji je usput rećeno u manjim sredinama "Marica za sve", pa eto im još i nadzor nad uzgojem kučnih ljubimaca. Primljeno na znanje Jedinice lokalne samouprave propisuju općim aktima poslove komunalnog redarstva koje obavljaju komunalni redari. Ovim je Zakonom određeno da provedbom općih akata (iz područja komunalnog redarstva) iz članka 50. stavka 5., članka 52. stavka 5. te članka 64. stavka 6. ovoga Zakona provode komunalni redari. Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je, među ostalim, stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR Uvesti policiju koja će se baviti samo dobrobiti životinja! Odbijen Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti.
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. Članak 73. točka (3) - "za pse mlađe od tri mjeseca broj mikročipa psa" jer se i psi mlađi od tri mjeseca mogu mikročipirati. Prihvaćen Članak 73. Zakona postao je članak 76. Zakona.
Zoo Hobby d.o.o. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. Stavka (1) - ne vidimo razlog ukidanja prodaje "pitome vretice" - sam naziv životinje "pitoma vretica" govori da su životinje iznimno pitome i isključivo u dućane dolaze iz registriranog uzgoja (cijepljene protiv bjesnoće i čipirane) i drže se u primjerenim nastambama za tvorove uz specijalnu hranu isključivo za njih. Prihvaćen Prihvaćeno
Željko Maurović ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. st 1 - Zašto zabraniti pitome vretice u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca?! Pitome vretice ("afrički tvorovi","pitomi tvorovi", "fereti") lat. Mustela putorius furo (engl. Ferret, njem. Frettchen) su domaći, a ne divlji kućni ljubimci. Prema nekim podacima, pripitomljeni su još prije nekoliko tisuća godina u drevnom Egiptu. U početku su se koristili za lov, no nedugo zatim, kada su ljudi zapravo shvatili koliko su ljupka i zabavna ova stvorenja, počeli su ih držati u svojim domovima kao kućne ljubimce. U specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce, pitome vretice dolaze iz uzgoja, cijepljeni i čipirani, ne izlovljeni u divljini. Čemu zabrana? Prihvaćen Prihvaćeno
Željko Maurović ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. Pročitah komentar da se na jedan certifikat može prodati više životinja, od kojih i ona izlovljena u prirodi. Notorna glupost. Gdje možemo loviti pitome vretice? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Marinko Alić ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. Članak 73. (1) Zabranjeno je prodavati pse, mačke i pitome vretice u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca. Prijedlog: Dozvoljeno je udomljavanje životinja kroz trgovine kućnih ljubimaca, iz registriranih skloništa životinja, uz predhodnu veterinarsku suglasnost od nadležnog veterinara o zdravstvenom stanju životinje koja se udomljuje Odbijen Zakonom je određeno da se životinje mogu udomljavati samo kroz skloništa za životinje koja moraju udovoljavati propisanim uvjetima.
Bojana Smoljanović ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. Trgovinama treba zabraniti prodaju svih vrsta životinja. Zoo shopovi ionako trenutno ne brinu dovoljno kvalitetno za životinje koje nude na prodaju a kontrola od strane inspekcija se ne obavlja ili se ne obavlja dovoljno dobro. Odbijen Ovim Zakonom se određuje način držanja životinja u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca, a nadzor nad provođenjem Zakona provodi veterinarska inspekcija u skladu s odredbama propisa iz područja veterinarstva.
Šime Validžić ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. Treba zabraniti prodaju svih životinja u trgovinama za prodaju "kućnih ljubimaca". Svaka trgovina egzotičnim životinjama treba biti zabranjena (čak i ako su iz uzgoja jer se na jedan certifikat o uzgoju može prodati i još koja životinja iste vrste ali koja je ulovljena iz prirode. Egzotičnim životinjama je mjesto u svom prirodnom staništu i sa pripadnicima svoje vrste osim ako je životinja samotnjak po prirodi). Odbijen Pogledati odgovor Bojani Smoljanović uz ovaj članak.
Sanja Bašić ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 72. Čl 72, st. 3 Što točno mislite pod osposobljavanjem,trebalo bi navesti točnu definiciju.Vidim po puno točaka da su neki stavci nedorečeni i mogu se shvatiti na više načina. Predlažem postupnu zabranu prodaje životinja u trgovinama gdje se djelatnici često mijenjaju te na taj način nemaju predanost i iskustvo u bavljenju tim poslom. Prodaju bi trebalo dozvoliti samo licenciranim dugogodišnjim uzgajivačima koji će prodavati samo osobama koji imaju uvjeta za adekvatno držanje životinje i koji su položili tečaj i predali dokaz o osposobljavanju o željenoj životinjskoj vrsti. Trebalo bi životinje držati u velikim prostranim nastambama,a ne malim terarijima i kavezima. Cilj je destimulacija kupnje životinja (preprodaje) kroz period od narednih 10 godina.ističem da su iznimka ugrožene vrste i sl. I tada postupno smanjivanje uvoza životinja namijenjenih prodaji do potpune zabrane. Smatram da životinjama nije mjesto u kavezu već u prirodi za koju su stvoreni i da ljudi ih ne bi smjeli pripitomljavati,umjetno uzgajati i time poticati kupnju tj preprodaju životinja.Tko smo mi da trgujemo drugim živim bićem?Da ne spominjem ptice koje su stvorene da lete,a ne da sjede u krletci ili lete po stanu. Djelomično prihvaćen Članak 72. stavak 3. Zakona postao je članak 74. i 75. Zakona. Člankom 75. stavkom 4. Zakona određuje se da način i program osposobljavanja pravilnikom propisuje ministar. Način držanja životinja u trgovinama kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaja pravilnikom propisuje ministar.
Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 72. Čl. 72. st. 3. nameće obvezu osposobljenosti - vrlo nejasna formulacija. Podsjećam da čl. 39. st. 1. kod životinja za proizvodnju daje mogućnost da se brinuti i osobe sa znanjem i iskustvom (još nepreciznije određenje). Zašto i ovdje ne postoji ta mogućnost? Zašto se prave razlike? Iako smatram da se sva ova određenje moraju jasnije utvrditi. Prihvaćen Članak 72. stavak 3. Zakona postao je članak 74. i 75. Zakona. Članak 75. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaja djelatnici koji rade sa životinjama moraju biti osposobljeni za brigu o životinjama ili posjedovati jednakovrijedno iskustvo odnosno znanje o držanju i brizi o životinjama.
PET CENTAR d.o.o. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 72. Ovo je također jedan od članaka za čiju provedbu ministar ima rok od 3 godine donijeti provedbene propise iz st. (6), a u međuvremenu se otvara pravni vakuum i izrazita pravna nesigurnost za sve tržišne sudionike. Konkretno: - st. (1) Uvjeti za obavljanje djelatnosti maloprodaje ili veleprodaje trebaju biti transparentno propisani zakonom, a ne provedbenim propisima ministra u roku od 3 godine. - st. (6) posve je zbrkan, te nema ispravne poveznice s prethodnim stavcima ovog članka, što je rezultat očito naknadnog ubacivanja stavka (2) u vezi stručnog povjerenstva. Već smo istaknuli nejasnoću oko razdvajanja poglavlja koja reguliraju zaštitu kućnih ljubimaca, uključujući i tijekom uzgoja (Poglavlje VI) i zaštitu životinja „u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca“ (Poglavlje X). Ne vidimo prepreke da se predmetne odredbe ne objedine u istom poglavlju, s obzirom da se u oba poglavlja radi o kućnim ljubimcima. Primljeno na znanje Rok od tri godine za donošenje pod zakonskih akata je krajnji rok za njihovo donošenje, a potreban je zbog većeg broja pod zakonskih akata koji se trebaju donijeti. Dok se ne donese pravilnik, trgovine kućnih ljubimaca i veleprodaje mogu poslovati kao i do sada tj. bez posebnih uvjeta.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Potpuna zabrana prodavanja životinja u dućanima. Odbijen Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije.
Bernard V. Franolic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Zabrana prodavanja živih bića u trgovinama i ništa drugo! Spominje li itko brojku koliko je životinja tzv. kućnih ljubimaca pomrlo na putu iz Južne Amerike ili nekog drugog egzotičnog dijela svijeta da bi se netko u Hrvatskoj dičio svojim slatkim "kućnim ljubimcima"? Ovo je trgovina malim robljem i kao takvu je treba staviti izvan zakona. Odbijen Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije.
Željko Maurović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Uvjeti držanja životinjama u današnjim zoo dućanima, imajući pogotovo na umu da su te životinjice tamo u "prolazu" i ne borave u dućanu dugo, prečesto puta su bolji od uvjeta kod krajnjih "vlasnika"...i treba imati na umu da niti jedna životinja iz zoo dućana, nikada nije završila napuštena na cesti...to rade "odgovorni vlasnici koji idu na gosišnji odmor". Mislim da bi se trebalo pozabaviti tom problematikom - zaštitom životinja u domovima posjednika. Primljeno na znanje Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Kao što sam već naveo,u ovom Zakonu ili u naj manju ruku Pravilnikom bi trebalo točno navesti koje su to životinje koje se mogu podvesti pod pojam "Kučni ljubimci" i pod kojim uvjetima se iste mogu prodavati u navedenim prostorima. Ne bi trebali uvjeti prodaje za sve kučne ljubimce biti isti, kao ni obveze uvoznika i prodavatelja. Koliko god da su osobe koje se prodajom istih bave educirane i voljne prenijeti svaku potrebnu informaciju o kučnom ljubimcu kojeg prodaju, nikako u istu kategoriju ne bi trebali ići skočimiš i tarantula. Djelomično prihvaćen Definicija kućnih ljubimaca određena ovim Zakonom je da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Kruna Tarle PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Uzgoj egzoticnih zivotinja treba biti zabranjen- kao i drzanje egzoticnih zivotinja. Njima je mjesto u prirodi, a ne da se s njima manipulira i trzi kako bi bili u ljudskim zatvorima. Neke drzave imaju popis nedozvoljenih zivotinja za prodaju i drzanje, mi to nemamo. Neke drzave uviđaju popis dozvoljenih zivotinja za prodaju kao najefikasniji način minimalne regulacije. Smatram da bi Hrvatska takav popis trebala čim prije, dok situacija ne postane gora nego sto je sada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Zrinka Košta PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Zabraniti prodaju svih životinja u trgovinama i na auto-pijacama. One nisu "kućni ljubimci". Njihovo držanje u kavezima u trgovinama, a za većinu njih zatočeništvo se nastavlja i nakon prodaje, u suštoj je suprotnosti sa svim njezinim potrebama. Ili ne budite licemjerni pa promijenite naziv ovoga dijela. Odbijen Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije.
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Sandra Jelovac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Potpuna zabrana prodavanja životinja u dućanima. Nisu stvari. Odbijen Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije.
Marija Habulinec Zorić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Antonija Pek PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Ovo bi trebalo biti potpuno ilegalno. Ti zečeki, hrčci, ribice i koješta drugo žive u krajnje nehumanim uvjetima. Odbijen Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije.
Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Primjedba kao pod člankom 70. Koji su mehanizmi za provođenje Programa kontrole populacije napuštenih pasa koji stoje na raspolaganju županijama? Samo donošenje Programa i održavanje sastanaka Radne skupine je poticajno, no teško da će utjecati na samu primjenu zakona Primljeno na znanje Članak 71. Zakona postao je članak 73. Ovim se člankom određuje donošenje Programa kontrole populacije pasa koji se temelji na preporukama za kontrolu populacije pasa lutalica Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i obuhvaća prevenciju bolesti i veterinarsku skrb, primjeren smještaj, obazrivo postupanje sa životinjama i hranidbu te promidžbu odgovornog posjedovanja psa (što može značajno smanjiti broj napuštenih pasa i opasnost od zoonoza) čime se djeluje na razvijanje svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja, označavanje pasa te kontrola populacije pasa koja treba biti praćena promjenama u ponašanju ljudi kako bi bila učinkovita.
Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Pozdravljamo članak 71 jer je na tragu našeg prijedloga iznesenog u komentarima kako JLS trebaju organizirati programe besplatnih kastracija vlasničkih pasa osoba manjih primanja kako bi se smanjila populacija napuštenih pasa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Ružica Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Pohvaljujem uvođenje Koordinacijskih radnih skupina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Davor Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Pohvaljujem uvođenje Koordinacijskih radnih skupina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Nataša Velenik ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Silvija Križanec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Slažem se s odredbom da jedinice lokalne ili regionalne samouprave trebaju organizirati radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukaciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Čl. 66. predviđa obveze skloništa. Tijela područne (regionalne) samouprave mogu imati obveze (čl. 65. st. 1.) samo ako sklonište nije osnovala neka druga pravna ili fizička osoba. Moguće je da županije tada ni ne moraju osnivati skloništa, pa nije jasno kakve oni obveze u tom slučaju moraju ispuniti? Još jedan nejasan, konfuzan i nedosljedan članak. Čl. 70. st. 2. ukoliko bi se koordinacijska radna skupina osnivala nejasno je zašto nije predviđeno da u njega bude uključen i pravnik koji je prvenstveno najprimjereniji i najpozvaniji tumačiti pravne propise. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak.
PET CENTAR d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Čl. 70 je u cijelosti nepotrebno kompliciranje, nejasan je ratio legis cijelog članka. Naime, člankom 66 su propisane aktivnosti i obveze skloništa, koje su vrlo jasne, a sve djelatnosti skloništa provode stručne osobe osposobljene u skladu s odredbama čl. 64. Dakle, aktivnosti radne skupine iz čl. 70 nemaju previše veze s radom i djelatnošću samog skloništa, jer se stavkom (3) ovoga članka navode isključivo deklarativne zadaće koordinacijske radne skupine poput „edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja“, „razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa“, „poticanje udomljavanja pasa iz skloništa“, „unaprijeđenje zaštite životinja“ i sl. Iako naravno pozdravljamo sve aktivnosti koje mogu unaprijediti svijest o potrebama i uvjetima držanja kućnih ljubimaca i općenito zaštiti životinja, smatramo da koristi od kreiranja još jednog administrativnog tijela neće opravdati potrebne troškove i da se deklarativno navedeni ciljevi mogu postići i postižu se aktivnostima u domeni Udruga i svih zainteresiranih pojedinaca, kako privatnih osoba tako i gospodarskih subjekata, koji kontinuirano rade na tim ciljevima i postižu rezultate. Koordinacijske radne skupine u pravilu nisu potrebne ako je zakonski okvir jasan i svakome su poznate obveze i dužnosti iz pojedinih domena. Dodatno, iz ovog je prijedloga zakona nejasno tko će financirati troškove radne skupine, tko će imenovati članove radne skupine i po kojim kriterijima, na koji rok, koliko će se često radna skupina sastajati i kome je odgovorna za svoj rad i troškove i sl. Ukoliko predlagač zakona ostaje pri stavu da je ovakva radna skupina potrebna, smatramo da je neophodno zakonskim okvirom definirati sve navedene elemente. Odbijen Članak 70. postao je članak 72. Zakona te se kroz isti osnivanjem koordinacijskih radnih skupina potiče djelovanje svih zainteresiranih kako pravnih tako i fizičkih osoba, osobito na području napuštenih životinja, s ciljem razvijanja svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja. Koordinacijske radne skupine organiziraju tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, a za rad istih nisu potrebna dodatna financijska sredstva. Koordinacijska radna skupina donosi poslovnik o svom radu te se istim uređuje način rada navedene radne skupine.
Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Pozdravljamo članak 70. Predlažemo da članovi radne skupine mogu biti i pojedinci koji u zajednici brinu o napuštenim životinjama koji se mogu prijaviti temeljem javnog poziva za članstvo u toj skupini, te da se definira kako 60% članova te radne skupine treba biti iz nevladinih organizacija za zaštitu životinja ili sastavljeno od pojedinaca koji brinu o napuštenim životinjama, a nisu članovi NGO-a. Tako će se osigurati veća prisutnost građana u takvim radnim skupinama koji na terenu svakodnevno brinu o napuštenim životinja, a time će prijedlozi tih skupina biti i kvalitetniji te će čelnike JLS potaknuti na njihovu implementaciju. To bi značilo i da treba definirati broj članova tih radnih skupina jer ovako se u njima mogu nalaziti samo oni kojima je u interesu ne poduzimanje promjena i smanjenje opsega posla koji već imaju. Odbijen Pogledati odgovor Pet centru d.o.o. uz ovaj članak.
Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Nejasna je namjera zakonodavca o ulozi područne (regionalne) samouprave. Želi li zakonodavac ovlast nadzora nad radom skloništa prebaciti na županije, tada je potrebno i utvrditi mehanizme kojima će se to postići. Naime, skloništa moraju izvršavati svoje obveze već po sili zakona (kako je navedeno u članku 66.), pa nije jasna uloga koordinacijskih skupina za provedbu zakona bez stvarnih mehanizama kojima će to postići. Ako je tome tako, treba doraditi zakon koji će pobliže odrediti provedbu zakona. Osim toga, u Glavi – Dio jedanaesti – Nadzor zakona obrađen je nadzor nad provedbom zakonskih odredbi. Odbijen Pogledati odgovor Pet centru d.o.o. uz ovaj članak.
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Koordinacijske radne skupine kao novina koja bi trebala pridonijeti primjeni odredbi o skloništima na lokalnoj razini je dobra. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Članak 70. stavak 4. navodi da radna skupina predlaže mjere za smanjenje broja napuštenih životinja, a stavak 5. da svaka županija treba odrediti osobu odgovornu za dobrobit životinja. Članak 71. navodi da su županije dužne donijeti programe kontrole populacije napuštenih pasa. Predlaže se brisanje stavaka 4. i 5. članka 40. i brisanje članka 71. Obrazloženje: Zakonodavac ima plemenite namjere, ali poboljšanje Zakona u ovom smjeru rezultirati će samo formaliziranjem, osnivanjem radnih tijela koja u naravi neće biti u mogućnosti realizirati programe i dokumente koji će se donijeti jer sam zakon za županije ne definira obvezu osiguranja financijskih sredstava. Obzirom na trenutnu situaciju u Hrvatskoj ovim člancima previše se ide u širinu (svijest javnosti, radne skupine, programi) koja neće dati rezultata i previše se financijski opterećuje JLS-e, a istovremeno se vlasnika životinje, koji de facto jest uzrok nastanka problema, čak potiče i zakonom omogućuje da se svjesno odrekne psa. Navodimo banalan primjer: svatko može ili ne mora biti vlasnik automobila, nitko nikoga ne prisiljava. Da država nije uredila sustav osiguranja, tehničke kontrole i oporezivanja, na cestama bi vladao kaos. Naprosto nije moguće očekivati od svakog pojedinca vlasnika automobila da bude odgovoran i apelirati na njegovu savjest da drži automobil u ispravom stanju. Zato postoji naveden sustav kontrole i plaćanja poreza čega rezultat je uređeno i zadovoljavajuće stanje na cestama. I za vlasnike pasa je moguće povući istu paralelu. Zakonodavac je dužan donijeti takove propise koji će u kratkom vremenu dugoročno dati dobre rezultate. Odbijen Pogledati odgovor Pet centru d.o.o. uz ovaj članak.
TAMARA KLAIĆ-STETTER ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Smatram komentar udruge SPAS iz Varaždina primjerenim jer ocrtava opasnost koja proizlazi iz članka 70 stavaka 4 i 5 i stavka 71. Ove odredbe same po sebi nisu loše ali bojim se da će opet biti previše sastanaka, rasprava i diskusija kao da se još ništa do sada nije naučilo. Bojim se da će na to otići previše novaca ili da će se financirati pogrešni pogrami. Nemam ništa protiv edukacija građana (ovdje mislim i na ruralno stanovništvo gdje su problemi osobito istaknuti), ali mislim da je bolje sredstva upotrijebiti na kastracije. Kastracije pasa vlasnika su neophodne i ovdje treba utrošiti raspoloživa financijska srestva. Edukacijski programi često su „gutali“ novčana sredstva a nisu donijeli baš previše rezultata. Što se tiče "podizanja svijesti", smatram da se svijest o društveno prihvatljivom ponašanju stvara dugotrajnim ponavljanjem ponašanja koje zakon nalaže kao obvezno odnosno dugotrajnim ponavljanim izbjegavanjem onakvog ponašanja koje je zakonom sankcionirano. Napušteni psi nisu pali s neba, niti mi imamo probleme pasa kao u Rumunjskoj gdje se oni razmnožavaju u dugotrajnom životu na ulici. U Hrvatskoj napušteni psi ne ostaju dugo na ulici, razmnožavanje uslijeđuje kod vlasnika pasa pa je ovdje potrebno djelovati u odgovarajućem pravcu. Stoga i program OIE koliko god je pohvalan, jednostavno više nije relevantan pogotovo ne za Republiku Hrvatsku. Ispitivanje uzroka rasta populacije pasa je potpuno suvišno, jer su udruge za zaštitu životinja a u međuvremenu i većina javnosti s time dobro upoznati. Ukoliko to samo želi, zakonodavac može jednom odredbom novog zakona zauvijek riješiti problem napuštenih pasa. Konačno sjećam se uvođenja visokih poreza na automobile bez katalizatora. Koliko dugo je trebalo da ti automobili nestanu sa ulica? Mislim da je to bilo vrlo brzo, i to bez apeliranja na svijest vlasnika automobila. Odbijen Pogledati odgovor Pet centru d.o.o. uz ovaj članak.
Marinko Alić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Članak 70. (1) Tijela jedinica područne (regionalne) samouprave u svrhu ispunjavanja obveza iz članka 66. ovoga Zakona moraju organizirati koordinacijske radne skupine. (2) Radne skupine iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od predstavnika područne (regionalne) samouprave, predstavnika skloništa ako postoji na području područne (regionalne) samouprave, predstavnika nevladinih organizacija za zaštitu životinja, predstavnika tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo, predstavnika tijela nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore i veterinarskog inspektora. Prijedlog: Radne skupine iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od predstavnika područne (regionalne) samouprave, predstavnika skloništa ako postoji na području područne (regionalne) samouprave, predstavnika nevladinih organizacija za zaštitu životinja, predstavnika tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo, predstavnika tijela nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore i veterinarskog inspektora, kao i predstavnika tvrtki iz djelokruga rada od koristi rješavanja navedenih problema ( tvrtke ili stručne osobe koje obavljaju školovanje pasa i sl, a posjeduju licencu nadležnog ministarstva ili tijela koje je pod igerencijama nadležnog ministarstva.) Odbijen Članak 70. postao je članak 72. Zakona. Člankom 72. stavkom 1. Zakona određeno je koji su predstavnici minimalno potrebni za rad koordinacijske radne skupine, a jedinice područne (regionalne) samouprave mogu u skladu s potrebama za rješavanje problematike iz djelokruga koordinacijske radne skupine imenovati i druge zainteresirane predstavnike koji mogu doprinijeti rješavanju postojeće problematike na pojedinom području, a prvenstveno smanjenju broja napuštenih životinja.
Marinko Alić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. Članak 69. (2) Ako osnivači skloništa iz stavka 1. ovoga članka ne organiziraju vlastiti informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje, podatke o životinjama dužni su osigurati preko informacijskog centra drugog skloništa te podatke o životinjama objavljuju na svojim mrežnim stranicama. Prijedlog: Ako osnivači skloništa iz stavka 1. ovoga članka nije u mogućnosti organizirati vlastiti informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje, podatke o životinjama dužni su osigurati preko informacijskog centra drugog skloništa te podatke o životinjama objavljuju na svojim mrežnim stranicama. Odbijen Članak 69. Zakona postao je članak 70. te je izmijenjen na način da će se podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo.
Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. Nelogično je da informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje organiziraju jedinice lokalne samouprave, koje samo plaćaju zbrinjavanje pasa lutalica, a ne zaprimaju prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama, nemaju pristup upisniku kućnih ljubimaca, niti vode evidenciju o životinjama, Dovoljno bi bilo propisati da jedinice lokalne samouprave moraju osigurati prostor na svojim službenim internetskim stranicama za objave u vezi životinja koje objavljuju skloništa. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak.
Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. Predlažemo da se u zakon ugradi obvezna suradnja skloništa na izgradnji jedinstvenog sustava informiranja javnosti o napuštenim životinjama dostupnim za udomljavanje. Dapače, bilo bi dobro da Ministarstvo poljoprivrede na isti način kako je izradilo upisnik pasa da izradi jedinstvenu platformu za oglašavanje udomljavanja napuštenih životinja. Domena udomi.hr je slobodna (za provjeru: https://www.regica.net/)! U takvu jedinstvenu platformu onda mogu sve veterinarske stanice i sva skloništa i sve udruge koje brinu o napuštenim životinajma unositi informacije o napuštenim životinjama dostupnim za udomljavanje i oglašavati izgubljene životinje koje se sad ionako mora prijaviti najbližoj veterinarskoj stanici. Prihvaćen Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak.
PET CENTAR d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. Odredbe ovog članka su u kontradikciji! Stavkom (1) se propisuje neka obveza, a onda se stavkom (2) nudi alternativa ako osnivači skloništa ne ispune jasno definiranu zakonsku obvezu iz prethodnog članka! Ovo je pravni nonsens, jer unutar istog zakona jedna odredba derogira drugu! Napominjemo da aktualni zakon koji je na snazi u čl. 58 (Pročišćeni tekst, NN 37/13) jasno formulira obvezu, pa je nejasno zašto se u prijedlog novog zakona uvode ovakve kontradiktorne odredbe. Nadalje, stavak (4) istog članka je deklarativne naravi, te ne postoje propisane metode i aktivnosti koje bi nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave morali provoditi u svrhu „razvijanja svijesti javnosti o zaštiti životinja“, shodno tome ne postoje niti kriteriji i mjerila ispunjenja te obveze pa onda niti sankcije za neispunjenje zakonske obveze (blanketna norma). Smatramo da st (4) ovog članka u ovom formatu nema nikakve svrhe i ne odgovara kriterijima za uvrštenje norme u legislativu. Odbijen Članak 69. stavci 1. do 3. Zakona postao je članak 70. Zakona te je izmijenjen na način da će se podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo. Članak 69. stavak 4. Zakona postao je članak 71. Zakona te se istim povećanjem svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja tijekom njihovog korištenja poboljšava provedba Zakona, a što je od osobitog značaja u području kontrole pasa lutalica kroz promoviranje odgovornog posjedovanja pasa što uključuje cijepljenje pasa, njihovo označavanje, kontrolu razmnožavanja, skrb za životinju i ne napuštanje životinja.
Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja DODATI stavke: - udruga bi bila financijski "nagrađena" iz sredstava prikupljenim porezom i kaznama po udomljenoj životinji, a imala bi to pravo tek po upisanom udomitelju kao posjedniku u jedinstvenom upisniku pasa. - udruge bi bile dužne prijaviti nadležnim tijelima svako zlostavljanje, zanemarivanje ili napuštanje životinja. Isto tako po prijavi nadležnim tijelima koja su rezultirala upisom životinje koja nije bila do sada prijavljena od strane njenog vlasnika (posjednika) kao poreznog obveznika, udruga ima pravo na naknadu. Odbijen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirat će se putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo.
Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. Čl. 68. st. 3. postavlja preveliki teret za neke pojedince koji pomognu napuštenim životinjama i trebalo bi ga izbrisati iz prijedloga. Ali ovakav prijedlog znači da i uzgajivači imaju istu obvezu, a što je pohvalno. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak
Martina Demirović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. Iz Čl. 68. St. 3 izbrisati "ili daljnjeg udomljavanja napuštenih i izgubljenih životinja" Odbijen Članak 68. Zakona je izmijenjen na način da 'pravne ili fizičke osobe ili udruge koje smještaju napuštene ili izgubljene pse u svrhu daljnjeg udomljavanja moraju udovoljavati uvjetima iz članka 63. ovoga Zakona.
Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. Sve udruge smještaju pse prilikom micanja životinja s ulice no smještaju li ih u objekte privremenog smještaja ili u privremene domove (stričeki i tete čuvalice, privatne osobe koje pružaju smještaj psima pod skrbi udruge) nemaju potrebu za udovoljavanju uvjeta iz članka 64. obzirom da se životinje ne smještaju na isti način kao u skloništu. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona
Udruga Pobjede ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. stavak 3. članka 68. glasi: (3) Pravne ili fizičke osobe ili udruge koje smještaju pse u svrhu prodaje ili daljnjeg udomljavanja napuštenih ili izgubljenih životinja moraju udovoljavati uvjetima iz članka 64. ovoga Zakona. Smatramo ovaj stavak suvišnim i predlažemo njegovo izbacivanje iz zakona. Neprecizan je, nedorečen i nije jasno kako bi se primjenjivao u praksi tj. što bi značio u praktičnoj primjeni. Znači li to da bi svaka osoba, pravna ili fizička, koju se zatekne da u posjedu ima psa (ili više njih) kojega namjerava prodati ili udomiti morala registrirati sklonište? Uzgajivači su osobe koje smještaju pse u svrhu prodaje- znači li to i da svaki uzgajivač mora registrirati sklonište? Zači li to da svaka osoba koja smjesti privremeno do udomljenja psa s ulice mora registrirati sklonište? Kako ovaj stavak nema praktičnu primjenu i stvara konfuziju nadamo se da ćete uvažiti naš prijedlog i sporni stavak izbaciti iz prijedloga zakona. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak
Udruga Pobjede ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Udruga Pobjede podržava stav da treba zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima. Pridružujemo se svim argumentima navedenim od strane udruge Prijatelji životinja i dodajemo: Osim što usmrćivanje životinja nije humano i civilizirano ono ni ne može biti dugoročno rješenje problema. Napore treba usmjeriti na prevenciju i promicanje udomljavanja i odgovornog skrbništva kao i sankcioniranje kršenja pozitivnih zakona i propisa s toga područja. Zbrinjavanje nezbrinutih životinja nije samo komunalno nego i civilizacijsko pitanje, a naš pristup tom problemu odražava vrijednosti društva u kojemu živimo. Osim toga, smatramo da pružanje usluge skloništa ne bi trebalo predstavljati priliku za zaradu. U takvom sustavu privatne tvrtke na račun poreznih obveznika ostvaruju znatnu dobit i to na uštrb životinja i njihove dobrobiti ali i poreznih obveznika. Zabranom usmrćivanja životinja u skloništima motiviralo bi se sva skloništa da ulože napore u njihovo oglašavanje i udomljavanje i rade na dobrobit i ljudi i životinja promičući udomljavanje i odgovorno skrbništvo. Nadamo se da ćete uvažiti glas i stav javnosti- velike većine hrvatskih građana i građanki- i zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima te na taj način novim zakonom omogućiti i potaknuti društvenu promjenu i provedbu pozitivnih politika koje će se temeljiti na humanosti, solidarnosti, odgovornosti i održivosti. Bio bi to korak naprijed u izgradnji društveno pravednih odnosa i društva utemeljenog na načelima suživota, nenasilja, solidarnosti i održivog razvoja. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Hana Dagostin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Eutanaziju pasa treba zabraniti jer je nehumana, nemoralna i potpuno nepotrebna. Financijska sredstva koja se troše na eutanaziju mogu se preusmjeriti na sterilizaciju ili oglašavanje tih pasa za udomljavanje. Skloništa za životinje trebaju i moraju biti samo "no kill" skloništa. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Viktoria Krčelić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Tražim da se teksta članka 67, stavak 3 izbaci dio "darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti." Životinjama iz skloništa se treba aktivno tražiti odgovorni udomitelj(i) što nažalost nije praksa već brojna skloništa isključivo radi vlastita profita radije usmrćuju napuštene životinje (iako ih zakon ne obvezuje na to, a čak i kada ima još mjesta u skloništima). Budući da postoje primjeri no-kill skloništa koja sjajno rade svo posao, nema nikakvog razloga da se tim primjerom ne povedu i ostala. Nadalje, životinje se iz skloništa nipošto ne bi smjele prodavati, a skloništa bi sama po sebi zakonski trebala biti obvezana na neprofitnost čime bi se smanjila mogućnost zlouporabe i zanemarivanja. Životinje ne bi smjele biti ni "darivane" (štogod to konkretno značilo), već isključivo udomljavane i to kod odgovornih udomitelja nakon prethodne provjere uvjeta koji im oni mogu osigurati. Jedino na taj način može se spriječiti ponovno napuštanje životinja. Nastavno na iste argumente, tražim i da se iz članka 67, stavak 2 izbaci dio "darovati ili prodati". Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Vlatka Balaš ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Odredbi o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana nema mjesta u Zakonu o ZAŠTITI životinja. Javljam se kao udomiteljica potpuno istraumatizirane, mlade i zdrave kujice iz Pokupskog Cerja, pokupljene 2 dana prije eutanazije, i samim time kao svjedokinja (iz prve ruke) nefunkcioniranja ovakvih "skloništa". Dozvola da mogu ubiti životinje čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti životinja to ne bi smio dozvoljavati. U potpunosti se zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana! Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Skloništa bi izvještaj o radu trebala podnositi na način da su dostupna zainteresiranoj javnosti (putem web stranica skloništa, objava u narodnim novinama ili na drugi prikladan način) obzirom da se financiraju iz javnih sredstava. Oglašavanje životinja u skloništima treba biti zakonom propisano te treba voditi kontrolu oglašavanja životinja u skloništu obzirom da neka skloništa ne oglašavaju sve životinje ili ih oglašavaju na neprikladne načine što doprinosi visokom postotku usmrćivanja u skloništu (više od 40%) čime se novac ne troši efektivno niti racionalno (plaćanje za smještaj životinje 60 dana, a bez kvalitetnog oglašavanja je usmrćena 60. dan čime je to novac bačen u vjetar). Isplaćivanjem 30% manjeg iznosa od iznosa dogovorenog u ugovoru za svaku usmrćenu životinju financijski se destimulira usmrćivanje životinja, a potiče njihovo oglašavanje i udomljavanje. Djelomično prihvaćen Člankom 70. Zakona određeno je da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo, a podaci su dostupni javnosti.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67. stavak 2. navodi da ako posjednik psa u roku od 14 dana nije skloništu dostavio zahtjev za vraćanjem psa, da sklonište postaje vlasnik životinje. Predlaže se izbaciti ovaj stavak. Obrazloženje: Obrazloženje je isto kao i za primjedbu broj 10. Nije dopustivo da se vlasnicima pasa omogući da na takav legalan način povećavaju broj pasa u skloništu. Postavlja se pitanje tko će financirati prehranu, liječenje, sterilizaciju takvog psa jer taj pas nije pronađen na teritoriju neke JLS koja zatim ima obvezu pokrivanja troškova smještaja i prehrane. Što je zakonodavac mislio postići ovom odredbom? Činjenica jest da naši građani nabavljaju kućne ljubimce bez da su prethodno dobro promislili o svim obvezama i davanjima te ih veliki postotak nakon kraćeg vremena shvati da ipak nemaju mogućnosti držanja psa. Takvima se znači želi omogućiti da 'slučajno' puste svojeg označenog psa i da nakon 14 dana ne potražuju svog psa natrag iz skloništa te se na legalan način riješe psa!?! A skloništa su dužna te pse zadržati dok istovremeno pucaju po šavovima zbog prevelikog broja pasa. Takvih neodgovornih pojedinaca ima na stotine. Dokazano nema učinka apelirati na svijest neodgovornih. Najbolji učinak bi pri nabavi kućnog ljubimca imao porez na pse jer bi tek to bio dovoljno dobar razlog da neodgovorni pojedinci prethodno razmisle o nabavi psa. Odbijen Člankom 65. Zakona određeno je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s fizičkim ili pravnim osobama koje su osnovale sklonište za životinje financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Vlasnicima životinja čije su životinje izgubljene treba omogućiti vraćanje životinja, a vlasnik je istu dužan tražiti.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67. stavak 3. navodi da se životinja iz skloništa može nakon 60 dana usmrtiti. Predlaže se brisanje navedenog stavka 3. Obrazloženje: Kao udruga za zaštitu životinja ne možemo nikako podržati usmrćivanje. Postavlja se pitanje zakonodavcu zašto kroz cijeli zakon nije naglasak stavljen na preventivu, na rješavanje uzroka nastanka problema, a ne na saniranje posljedica, u ovom stavku na potpuno neprihvatljiv način. Ako u ovom slučaju potpuno zanemarimo humana načela, još uvijek stoji pitanje zakonodavcu: zar je smisao zakona da potiče vlasnike da se odriču svojih kućnih ljubimaca, da se pune skloništa koja zbog prevelikog broja pasa više ne mogu funkcionirati te da se zatim ti isti psi usmrćuju kad je već u njih uloženo truda i novaca (intervencija prikupljanja, označavanje, cijepljenje, eventualno liječenje, prehrana u 60 dana i na kraju eutanazija). Ta je odredba istovremeno u suprotnosti s drugom odredbom Zakona koja definira da je zdravu životinju zabranjeno eutanazirati što se eutanazijom pasa nakon 60 dana de facto i radi. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Martina Demirović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Sklonište NE SMIJE životinje prodavati! Stavak 3 u potpunosti izbaciti i zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima, već ih konačno početi dostojanstveno tretirati, budući da su žrtve ljudskog nemara i loših i neprovođenih zakona. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
jasenka hanžek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se za brisanje stavke 3. članka 67. Protivim se ubijanju zdravih životinja. Skloništa moraju aktivnije raditi na udomljavanju i sterilizaciji životinja . Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Molimo brisanje stavka 3 članka 67 jer nije u duhu Zakona o zaštiti životinja, odredbi o čipiranju, cijepljenju i kastraciji, odredbi da JLS novac poreznih obveznika troši na veterinarsku skrb i brigu o napuštenim životinjama i jer taj stavak omogućuje i dalje praksu ubijanja životinja za koje je JLS dala novac poreznih obveznika kako bi se o njima adekvatno brinulo. Također, taj stavak propagira eutanaziju napuštenih životinja, a ne udomljavanje koje bi ovaj zakon propagirao brisanjem ovog članka i uvođenjem obveze da sva skloništa postanu "no kill" skloništa. Također, propagira nepodizanje stanadarada brige o napuštenim životinjama u postojećim skloništima koja ne ulažu prihode u izgradnju novih bokseva, adaptaciju postojećih, odvajanje životinja prema spolu, edukaciju i socijalizaciju tih životinja te poduzimanje svih mjera kako bi se takve životinje udomile. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Prijatelji životinja ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Usmrćivanje životinja u skloništima Postojeća odredba o usmrćivanju životinja u skloništima u još uvijek aktualnom Zakonu o zaštiti životinja u ovom Prijedlogu Zakona, nažalost, izmijenjena je samo kozmetički. Naime, riječ ''vlasnik'' zamijenjena je riječju ''posjednik'' i dodani su glagoli ''darovati ili prodati''. Sada ta odredba glasi: ''Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti.'' (članak 67., stavak 3.). Udruga Prijatelji životinja predlaže da članak 67., stavak 3. glasi: ''Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku ostaje u skloništu do udomljenja.'' Obrazloženje: Ova odredba u Zakonu o zaštiti životinja izaziva zgražanje javnosti već godinama. Tijekom trajanja ove javne rasprave ankete na vodećim hrvatskim portalima pokazale su da se velika većina javnosti snažno protivi usmrćivanju životinja u skloništima. Na portalu Večernjeg lista, na pitanje ''Treba li zabraniti eutanaziju pasa u skloništima nakon 60. dana?'' 93,57 % građana glasalo je za zabranu: http://www.vecernji.hr/ankete/treba-li-zabraniti-eutanaziju-pasa-u-sklonistima-nakon-60-dana-1668 (rezultati ankete na dan 6. 9. 2016.). Također, na portalu index.hr, na pitanje ''Treba li zakonom zabraniti ubijanje napuštenih pasa i mačaka?'' 90 posto građana smatra da treba: http://www.index.hr/tema/euro-2016/zanima-nas-va%C5%A1e-mi%C5%A1ljenje-treba-li-zakonom-zabraniti-ubijanje-napu%C5%A1tenih-pasa-i-ma%C4%8Daka-916627 (rezultati ankete na dan 6. 9. 2016.). Kao udruga već godinama zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe. 60 dana trebao bi biti minimum za držanje psa u skloništu, a ne njegov maksimum, što bi velik broj profitnih skloništa, koja imaju lošu komunikaciju s javnošću i građanima zainteresiranima za udomljavanje, itekako potaknulo na pojačano oglašavanje pasa i akcije za privlačenje građana u sklonište. Smatramo da bi ukidanje roka od 60 dana povećalo protočnost životinja kroz sklonište i rad na prevenciji s obzirom na to da bi skloništa bila prisiljena raditi na marketingu, odnosno programima udomljavanja i edukacije. Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Pri provedbi odredbe o 60 dana usmrćuju se zdrave, a često i mlade životinje. Dakle, nije riječ o eutanaziji nego o usmrćivanju neželjenih životinja umjesto ulaganju u njihovu kastraciju i udomljavanje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već kroz primjere skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Određivanje kratkog roka ne omogućava udomljavanje životinja, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme. I psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju pa udomljavanja stagniraju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge, ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Paradoksalno je da neka profitna skloništa usmrćuju pse nakon 60 dana čak i ako je sklonište poluprazno, a sve zbog nezainteresiranosti da ulože bilo kakav trud u oglašavanje i udomljavanje životinje. Za razliku od njih, neprofitna skloništa ulažu sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja. Također, odredba koja omogućava usmrćivanje životinja nakon 60 dana potiče profitna skloništa na općeniti nemar prema zdravlju životinja u skloništu, koje ionako namjeravaju usmrtiti. U praksi se događa da udomitelji ne mogu niti vidjeti životinje, već sam voditelj skloništa proizvoljno bira koje će (zdrave) životinje ''pokazati'' zainteresiranim udomiteljima, kao što je to čest slučaj koji građani prijavljuju npr. u radu ''skloništa'' u Pokupskom Cerju. Pritom se novac poreznih obveznika troši upravo na ono čemu se građani protive – na usmrćivanje zdravih životinja. S druge strane, velika novčana sredstva koja profitna skloništa dobivaju od jedinica lokalne samouprave za zbrinjavanje životinja ne ulažu se u povećanje standarda brige o napuštenim životinjama, njihovu socijalizaciju te pojačan rad na oglašavanju životinja i popularizaciji udomljavanja. Za razliku od takvih skloništa, čiji voditelji čekaju 60. dan kako bi usmrtili psa, no kill skloništa troše dobivena sredstva razumno i s ciljem povećanja dobrobiti i zaštite životinja te njihova udomljavanja. Stoga tražimo potpunu zabranu usmrćivanja životinja u skloništima i uvažavanje našeg prijedloga za članak 67., stavak 3. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
EOS MATRIX d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Sada postoji „eutanazija“ nakon što pas bude 60 dana u skloništu i po istoga ne dođe vlasnik. Još je jedan kumulativni uvijet da „eutanazija“ bude dozvoljena, a to je da skonište u kojem se nalazi pas, nema više smještajnih kapaciteta. Međutim, neka skloništa, a u prvom redu Pokupsko Cerje, ne poštuju navedeno (iskreno, javnosti se prezentiraju priče kako Cerje svako malo posjeti veterinarska inspekcija i da nikada još nisu naišli niti na jedan prekršaj, no SVIMA je i više nego jasno kako se inspekcija u tim situacijama navede na postupke koji takoer nisu u skladu sa zakonom. Jednom riječju – korupcija). Ne poštuju jer iako postoje smještajni kapaciteti, oni ne primjenjuju taj kriterij, već samo rok od 60 dana. Ujedno, krše zakon time što ne dozvoljavaju udomljavanje pasa. Sve su brojniji svjedoci koji su htjeli udomiti psa, no sklonište im je, iako za to nema nikakve pravne osnove, psa odbilo dati, a ujedno je postavljalo i neke uvjete koje uopće nije smjelo postavljati. Ujedno, što je eutanazija? Eutanazjia je postupak dobrovoljnog usmrćivanja nekoga, tko boluje od neizlječive bolesti te joj je svrha da takvoj osobi skrati muke. Dakle, ono što rade kill skloništa, nije eutanazija već ubijanje zdravih pasa, a ako i bolesnih, svakako pas koji ne bouju od neizlječive bolesti. To je – ubojstvo. Građani su od svih životinja, najosjetljivi po pitanju pasa. Čovjek sa psima ima posebnu vezu. No od svih životinja, upravo se i jedino, baš na te životinje, koje imaju dokazane osjećaje te vezu sa čovjekom, primjenjuje usmrćivanje. U poetnim odredbama, ovaj zakon govori o brizi za životinje i pomoć istima. Usmrćivanje nije briga, niti pomoć Ne usmrćuje se višak goluba ili kornjača. Usmrćujuse legalno, jedino psi. Kakav paradoks. Ovim je zakonom potrebno zabraniti ubijanje pasa i u okolnostima skloništa, dakle, u potpunosti. Pogotovo zbog isteka roka od svega, 60 dana, a koji je rok, nevjerojatno kratak. Dakle, usmrćivanje je potrebno zabraniti, i to bez iznimke. Potrebno je umjesto sa 100 eur, koliko je navodno cifra za eutanaziju, pse sterilizirati, organzirati masovnu sterilizaciju pasa u Hrvatskoj. Time će se kroz nekoliko psećih generacija riješiti velik dio problema. Ujedno, lokalna zajednica mora financirati takve sterilizacije te skloništa koja su jedino, no kill; financirati izgradnju, smještajne kapacitete, opremu, ljude, veterinare, lijekove. Ujedno, u slučaju premalog broja sklonita – premalo kapaciteta za smještaj svih pasa lutalica, dok im se steričizacijom drastično ne smanji broj, potrebno je na većem broju lokacija postaviti pseće kućice, toplinski izolirane te hranu i vodu.Ukoliko usmrćivanje ipak ostane, što nikako ne bi smjelo, onda se isto ne smije nikako financirati, tj.mora ostati na trošak takvog „skloništa“ koje je kill. Time će se smanjiti nezakonita eutanazija jer Cerje i slični, od toga više neće imati koristi. „eutanazija“ je nažalost, jako dobar business. Ljudi su sve svjesniji ovoga problema, doći će do ozbiljnih prosvjeda koje se neće moći zaustaviti. Svako ubojstvo pasa i druge vrste, zlostavljanje, mučenje, prebijanje, napuštanje, zanemarivanje, nepomaganje životinji u opasnosti i boli, potrebno je najstrože kažnjavati – propisati prekršajnu odgovornost te visoke kazne – minimalno 20.000 kn po pojedinom slučaju, kažnjavanja je potrebno doista u raksi i provoditi. Kazna za sklonište koje usmrti psa, od 100.000 kn na više. Osim navedene prekršajne odgovornosti koju bi u navedenom smislu trebao definirati ovaj Zakon, sve navedeno potrebno je regulirati paralelno i kaznenim zakonom. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
EOS MATRIX d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zbog ovoga ćete imati revoluciju. Prvo: potrebno je apsolutno zabraniti ovakvo usmrćivanje. Drugo, ako ne, dodati dodatne konkretne i jasne –nedojbene uvijete jer se sve ovdje navedeno može lako zloupotrijebiti i zloupotrebljava se. Primjerice, sklonište nema više niti jedan smještajni kapacitet i nije izgledno da će isti imati u roku 30 dana. Treće: 60 dana je PREKRATAK rok. Ist je potrebno produljiti na minimano 360 dana. Jasno vam je da je ovo društveno nedrživo jer ovdje zapravo ne pričamo o golubovima i miševima, već upravo o psima. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predlažem da se izbriše stavak 3., tj. da se zabrani usmrćivanja životinja u skloništima zbog proteka nekog roka. Pozitivan primjer Zagreba apsolutno dokazuje da je to moguće. Ako konačno sve jedinice lokalne i područne samouprave ispune svoje obveze, umjesto da prebacuju svoje obveze (trošak) na susjede koji su savjesniji, razmjeri problema naglo bi se bitno smanjio, ako ne i potpuno riješio. Uostalom, uz dobru organizaciju može se postići i znatna podrška građana i volonterskim radom i donacijama. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Josip Vinković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. stavak 3... Osjetljiva stvar. Čini mi se da nam je postalo bitnije da se izdvajaju sredstva za skrb životinja nego za skrb ljudi. 60 dana je dugo. Mi nismo država koja ima sredstva da osigura toliku skrb o svim napuštenim životinjama. Ako nakon 30 dana životinja nije udomljena, neće ni nakon 60 ni nakon 100. jednostavno, ima JAKO puno životinja koje su u skloništima i nikome ne trebaju. Ljudi nemaju sredstava ni za brigu o sebi, a teško za sve te životinje. Zato ih puno završi na ulici. Treba smanjiti rok na 30 dana. Odbijen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ivan Dušan ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. U članku 67 stavak 3 zakona rok bi se trebao skratiti na 30 ili na 15 dana kako bi se skratio rok od ulaska životinje u sklonište do njezina usmrćivanja, a u cilju smanjivanja troškova čuvanja i brige o napuštenim i izgubljenim životinjama. Ujedno smatram da nije u redu da se jedinice lokalne samouprave opterećuju dodatnim oko osnivanja skloništa za napuštene životinje (članak 65 zakona). Po meni napuštene i izgubljene životinje treba odmah usmrtiti. Prema tome umjesto članka 65 predlažem da se u jedinicama lokalne samouprave koje nemaju sklonište za napuštene i izgubljene životinje, te životinje nose u veterinarsku stanicu (ili ih pokupljaju djelatnici veterinarske stanice, odnosno za to posebno obučeni komunalni redari) koja odmah nakon prikupljanja usmrćuju te životinje (na trošak jedinice lokalne samouprave) To je puno jednostavnije i jeftinije od osnivanja skloništa za životinje. To će natjerati vlasnike životinja da više paze na svoje životinje. Jedinice lokalne samouprave financiraju porezima svi građani Republike Hrvatske, ako netko izgubi kućnog ljubimca i ostane bez njega to je problem te osobe, nije u redu da se porezima koje plaćaju svi građani financira čuvanje i hranjenje nečijih životinja. Ako udruge koje se bave zaštitom životinja žele osnovati sklonište za životinje i sami ga plaćati to je ok, ali nije u redu da to ide na trošak svih građana RH. Napuštene životinje treba u što kraćem roku eutanizirati. Odbijen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Marinko Alić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67. (1) Svaka osoba koja uzme psa iz skloništa mora psa u roku od 24 sata prijaviti veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. Prijedlog: vremenski period za prijavu bi trebao biti 48 sati zbog vikenda, blagdana i sl. (2) Ako u roku od 14 dana od dana smještaja životinje u sklonište posjednik nije dostavio zahtjev za njezinim vraćanjem, sklonište postaje vlasnik životinje te je može udomiti, darovati ili prodati. Prijedlog: Ako u roku od 14 dana od dana smještaja životinje u sklonište i po obavijesti od strane skloništa za životinje, posjednik nije dostavio zahtjev za njezinim vraćanjem, sklonište postaje vlasnik životinje te je može udomiti, darovati ili prodati. (3) Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti. Prijedlog Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti, o trošku prijašnjeg posjednika Djelomično prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Člankom 70. Zakona određeno je da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo, a podaci su dostupni javnosti.
Damir Fatušić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. 3.stavak Članka 67. ovog zakona trebao bi biti potpuno uklonjen. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Jelena Čikor ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se da se potpuno zabrani eutaniziranje životinja u skloništima. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Valerija Acić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja u skloništima po isteku 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Sanja Bašić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Potpuno se protivim eutanaziji nakon isteka roka od 60 dana. Zašto se životinju mora kazniti zbog neodgovornog vlasnika? Vlasnik je taj koji se treba kazniti što je napustio životinju,a nije se ni potrudio pronaći joj novog udomitelja. Nove udomitelje tim životinjama traže volonteri koji su na izmaku snaga i novaca dok se debelo financiraju voditelji tih skloništa koji zaista rade minimalan posao,a to je oglašavanje na web stranici i obavezno čipiranje i cijepljenje životinje. Vi time zapravo dodatno kažnjavate napuštene životinje koje su već kažnjene samim time što su napuštene. Predlažem da se ovakve stanice pretvore u ustanove sa djelatnicima koji će se školovati za rad sa ovakvim životinjama, savjesno raditi na njihovom oglašavanju i kontroli udomljenja. Predlažem obavezan tečaj tj osposobljavanje za sve osobe koje žele udomiti bilo kakvu životinjsku vrstu u RH, a ne da svaka neznalica ima životinju. Predlažem i otvaranje jedinstvenog registra i čak crnog registra u kojem će biti navedene osobe koje nisu udovoljile uvjetima za držanje i udomljavanje ili kupnju životinje.Na taj način se sanira uzrok (nesavjesni vlasnik životinje) i smanjuju se i idealno spriječavaju posljedice (napuštanje životinje). Djelomično prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Vođenje registra o osobama koje nisu udovoljile uvjetima za držanje životinja nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te se kroz isti niti ne može razmatrati.
IVA MAVRINAC ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. ukinuti mogućnost usmrćivanja nakon 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Marko Plašć ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. U članku 67 stavak 3 htio bih da se ukine rok za eutanaziju od 60 dana i da se životinje nikako ne ubijaju u "klaonicama" kao što neki od azila rade i mlate lovu .Gledaju kako bi masno zaradili na bezpomoćnim životinjama.Čovjek nije ništa bolji od bilo kojeg bića na zemlji i tko je on da osudi životinju na smrt. Nadležni bi trebali bolje i strože provoditi nadgledanje nad azilima a ne da nadležni i inspencija čuju na televizji kako se postupa sa životinjama u azilu Hvala Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ivana Petrak ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ida Cvetković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Protivim se st. 3 članka 67 odnosno usmrćivanju životinja nakon 60 dana te se zalažem za potpunu zabranu eutanazije. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Vesna Bilanovic ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67. stavak 3. mora glasiti: Životinja iz skloništa koja se ne vrati registriranom skrbniku ne smije se usmrtiti već se sklonište mora o njoj skrbiti do udomljenja. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Bojana Smoljanović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zabraniti usmrćivanje životinja nakon 60 dana. Životinja u skloništu mora ostati do udomljenja bez obzira na vremenski period koji prođe od dolaska u sklonište do samog udomljenja. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Mark Spajic ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Protivim se usmrcivanju zivotinja nakon 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Tajana Židov ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Želim da se zakonom ukine eutanazija životinja u skloništima po isteku od 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Lara Milovanović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Ukinuti u potpunosti odredbu čl.67. st.3 o usmrćivanju životinja po isteku vremenskog roka zadržavanja u skloništu. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Stela Baričević ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Tražim da se ukine članak 3. stavka 67. u kojem je određeno da životinje koje su u skloništu duže od 60 dana bez mogućnosti udomljavanja moraju biti eutanazirane. Tražim da se: da se uvede Policija za životinje da se zabrani testitranje na životinjama da se zabrani držanje životinja na lancu da se kažnjava napuštanje i zlostavljanje kućnih ljubimaca kao što je već propisano zakonom, ali zakon se ne provodi da se zabrani uzgoj životinja za krzno da se zabrani iskorištavanje životinja u svrhu zabave (cirkus) tražim isto tako: zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom zabranu obrednog klanja zabranu drobljenja živih pilića. Tražim puno strože kazne za počinitelje djela, i strogo provođenje Zakona, tj, česte i nepotkupljive inspekcije, kako bi te jadne životinje imale nekakvu šansu. Djelomično prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Marija Gašparić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Luka Heljic ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već putem skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Stavka broj 3 se pod hitno mora maknuti iz zakona. Legalna bi trebala biti samo No Kill skloništa. Svakodnevno gledam vijesti kako još *umetni ime psa* ima samo 1/2/3 dana života. To nije moralno i definitivno se krši sa ranijim stavkama i članicma ovog zakona. Pola ove zemlje je nenaseljeno ili napušteno, zašto država ne pokloni posjede udrugama da naprave skloništa gdje bi napuštene životinje mogle slobodno živjeti i možda pronaći nove udomitelje? Za Josipa Vinkovića: potpuno si neupućen u tematiku, sudeći po tvom komentaru. Udomila sam mačku koja je jednu godinu tražila svoj novi dom. Ako se životinja adekvatno oglasi - udomit će se. Danas je sve u marketingu, koliko god to nekima bilo neshvatljivo. Zapadne, napredne, humane i civilizirane države rasturaju u udomljavanju jer se jednoj životinji posvete i naprave atraktivnu kampanju gdje naravno to sve završi udomljavanjem. Ovdje je zadnji domet staviti na neku obskurnu stranicu 2 riječi o životinji, užasnu sliku i vrtit palčeve. To se tako ne radi. Također, ova zemlja ima dovoljno novaca za adekvatno zbrinjavanje životinja. Ako se može na političare i menađere trošiti nevjerojatan novac može se i na živote nevinih bića. Stvar je prioriteta. Jasno je koji su prioriteti vladajućih u ovoj zemlji. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Goran Jurković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Ne može se usmrtiti životinju samo zato što je određeni broj dana provela u skloništu. To onda nije sklonište nego koncentracijski logor. Životinje su živa bića koja imaju osjećaje, pravo na život, i pravo da ih se ne izlaže boli. To bi trebale biti početne točke u formiranju zakona o ZAŠTITI životinja. A ovakav kakav je, ovaj prijedlog zakona je velika sramota za svaku civiliziranu zemlju. Pa i za onu koja se to tek trudi postati. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Goran Jurković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. U vezi toga da je stvar "osjetljiva": :) Stvar uopće nije osjetljiva, nego ovakva kakva je nije dobra. Ako se krene od toga da životinja ima pravo na život, onda odredba o 60 dana jednostavno ne može postojati u zakonu. Zakoni bi trebali služiti kao osnova za ispravno djelovanje. Ali i kao osnova za mijenjanje i održavanje svijesti ljudi, pogotovo kad ona još ne postoji ili nije dovoljno razvijena. Ako zakon kaže da se "životinja može usmrtiti nakon 60 dana", što to govori o vrijednosti života kao takvog? Kakva poruka se time šalje? Da je u redu oduzeti život samo zato što "nema mjesta"? Da je u redu potopiti mačiće ili psiće jer zakon jasno kaže da ih se nakon 60 dana u skloništu ionako može ubiti? Da li bi takav članak zakona bio prihvatljiv za ljude, ako recimo u nekom prihvatilištu za beskućnike nema mjesta? Ako ne bi, onda je sljedeće logično pitanje: U čemu je zapravo *bitna* razlika između ta dva oblika života - konkretno, npr. ljudskog i psećeg - s obzirom na *njihovo pravo* na postojanje? Postavljanjem roka - bilo kojeg roka, nije uopće bitno da li je to 30, 60 ili 500 dana - se šalje jasna poruka da je životinjski život zapravo beznačajan. A iz toga onda proizlazi i napuštanje, i zlostavljanje i potapanje u vodi. Jer, bez obzira što postoje konkretni dijelovi zakona koji kažu da je kažnjivo napustiti, zlostavljati ili ubiti životinju, ovakvim člankom se zapravo šalje kontradiktorna poruka. A cijela poruka na kraju zapravo glasi: da, ne smijete ubiti životinju. Ne smijete ju ni napustiti. Ali ako baš niste sigurni što biste, i koliko taj život uopće vrijedi... pa, samo pogledajte članak 67. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Anđelo Pavišić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Gospodine Dušan, vaši argumeti su smiješni te apsolutno nehumani. Postoji nešto što se zove NO KILL azil. To je smještaj/sklonište (nazovite ga kako hoćete) koje zbrinjava napuštene pse/mačke itd. u cilju izbjegavanja i ovog roka od 60 dana za eutanaziju. Osobno smatram da je svijest naroda (pogotovo mladih) malo porasla i da taj vaš prijedlog na sreću ne bi nikada prošao. Kao moderna država ne smijemo pokazivati ovakve znakove neljudskosti, indiferentnosti na probleme koje smo sami stvorili ne izgradivši dovoljno adekvatnu pomoć i skrb za naše ljubimce. Morate shvatiti kako je napuštenih životinja sve više iz dana u dan, jer se svima slobodno dopušta nekontrolirani uzgoj i nema kazni ako se životinja napusti (pr. udruge svakodnevno objavljuju slike kako su mlade majke ostavljene kraj kontejnera/autoceste i sl. sa određenim brojem mladunaca... smatrate li da je potrebno ubiti te mladunce i majku koji nisu ni dobili šansu za život? Smatrate li da su veće smetnje za društvo ti jadni psići ili osoba koja ih je takve ostavila? Dobro promislite što pišete). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Radan Skorić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Podržavam prijedlog udruge prijatelji životinja da se tekst članka 67, stavak 3 preinači u "Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja." Često se može čuti da se vrijednost društva mjeri prema tome kako se odnosi prema svojim najslabijim članovima. Dozvoljavanje usmrćivanja životinja koje su u situaciju u kojoj se nalaze dovedene isključivo kao posljedica ljudskog djelovanja ne daje dobru sliku o Republici Hrvatskoj. Smatram da Republika Hrvatska kao jedna moderna Europska država, članica Europske Unije, ima na raspolaganju dovoljna sredstva da se brine o napuštenim životinjama na jedan humani način i time naglasi vrijednost života u svim njegovim oblicima. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
bia gec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. tražim ukidanje stavke 3. članka 67. zaštita napuštene životinje nije njeno usmrćivanje. Suradnja sa azilima u EU omogućuje udomljavanje pasa i mačaka koje ne mogu naći vlasnika kod nas. edukacija, promoviranje udomljavanja ispred kupnje ljubimca, te čak i dodatni porezi na na kupljenog ljubimca i još mnoge druge aktivnosti otvaruju vrata uspostavi zakona koji ne dozvoljava zaštitu životinja njihovim ubijanjem. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ines Šprljan ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67 stavak 3: OBRISATI: Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ines Šprljan ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67 stavak 1: produljiti rok s 24h na 72h Odbijen U svrhu praćenja prometa pasa zadržava se odredba da svaka osoba koja udomi psa iz skloništa mora psa u roku od 24 sata prijaviti veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje Upisnika kućnih ljubimaca
Nela Erdelji ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Protivim se usmrćivanju životinja nakon 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Čl. 67. st. 3. izbrisati iz prijedloga Zakona. Riječ je o prijedlogu Zakona o zaštiti životinja. O kakvoj je zaštiti tiječ kada se životinje usmrćuju nakon 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Tea Palavršić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. obavezno treba najhitnije promjeniti članak 67 te zabraniti da se u bilo kojem vremenskom periodu životinje u skloništu usmrćuju.to je nedopustivo. treba ih dati na usvajanje i pronaći privremenu te trajnu skrb koliko god to dugo trajalo, i da su u tom periodu životinji osigurani svi uvjeti življenja propisanim ostalim člancima ovoga zakona. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Željko Maurović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Protivim se st.2 - u dijelu koji kaže da sklonište životinju može PRODATI. Skloništa ne mogu i ne smiju biti profitne organizacije niti se baviti trgovinom! Protivim se st.3 - smisao spašavanja i smještaja životinja u sklonište je besmislen ukoliko je dozvoljeno iste usmrtiti nakon 60 dana. Tada skloništa nisu niti potrebna, osim da bi ista ubirala donacije i ostvarivala profit. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. - udomitelji bi trebali zadovoljavati osnovne propisane standarde za držanje psa, što procijenjuje udruga za zaštitu životinja - uvjeti, smještaj, okolina - vlasnik je dužan u roku 24 sata prijaviti nestanak psa nadležnoj veterinarskoj stanici sa svim relevantnim podacima ili dežurnu službu za prikupljanje pasa (šintar) - pronađen pas, poznatog vlasnika (čipiran), privremeno se smješta u nadležnu veterinarsku stanicu, uz kontrolni pregled, poziva se vlasnika, naplaćuje smještaj životinje po danu do dolaska vlasnika ili od njega ovlaštene punoljetne osobe. Ako se vrijeme odaziva vlasnika produlji više od 5 dana, pas se smješta u azil, a vlasnik je podložan plaćanju kazne za privremeno napuštanje životanje i cijenu smještaja, izrečene od strane veterinara ili veterinarske inspekcije. Odbijen Člankom 63. Zakona određeno je da posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Rad veterinarskih organizacija ili ambulanti veterinarske prakse određen je Zakonom o veterinarstvu te prostori istih ne mogu biti korišteni za smještaj i držanje napuštenih životinja.
građanin 1 ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predlažem da se izmijeni članak 3. u smisli da se životinja iz skloništa može usmrtiti nakon 30 dana. Ukoliko je moguće utvrditi vlasnika životinje, neka snosi troškove smještaja, usmrćivanja i zbrinjavanja ostataka. Odbijen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Alenka Rogić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. NE usmrćivanju životinja u skloništima nakon 60 dana. Osobama koje uzmu psa iz skloništa produžiti rok (iz praktičnih razloga, neradnih dana i sl.) za prijavu psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti na tri dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Nada Fatušić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Želim da se ukine stavak 3. članka 67. Zakona, jer se ne slažem da se životinje eutanaziraju nakon 60 dana boravka u skloništu. Ne želim da se uopće ubijaju životinje iz skloništa. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ivana Latković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. PROTIVIM se EUTANAZIJI pasa i životinja u skloništu nakon isteka od 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ružica Špiranec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Protivim se eutanaziji životinja u skloništima nakon 60 dana i smatram da bi životinje u skloništima trebale ostati do udomljavanja. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Tatjana Zajec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Protivim se eutanaziji životinja u skloništima nakon isteka 60 dana, jer skloništa koja rade na udomljavanju svojim primjerom pokazuju da je taj rok aposlutno nepotreban i nehuman, a pridnosi neradu skloništa koja sklapaju ugovore s JLS i čekaju da istekne rok od 60 dana. Za to vrijeme svi ostali rade njihov posao i oglašavaju životinje za udomljavanje (građani, udruge za zaštitu životinja i sl.) što je zakonska obveza samih skloništa. Ne postoji niti kontrola niti postoje info centri koje zakon propisuje, a ne postoje niti kaznene odredbe za nepoštivanje zakona u takvim slučajevima. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Člankom 70. Zakona određeno je da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo, a podaci su dostupni javnosti.
Davor Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predlažem da se izbriše stavak 3., tj. da se zabrani usmrćivanja životinja u skloništima. Podržavam prijedloge udruge Prijatelji životinja za sustavan, novi, humaniji pristup rješavanju problema napuštenih životinja. Prije svega bi sustavna i dosljedna primjena zakona, u skladu s njegovom temeljnom svrhom zaštite dobrobiti životinja, na neprofitnoj osnovi, mogla dati puno bolje rezultate. Stoga predlažem da se u zakon unesu odredbe kojima se propisuje: - da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja obavlja kao neprofitna djelatnost, - da se iz zakona izbriše odredba da se životinje u skloništima mogu usmrtiti nakon 60 dana, - da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca, osim u slučajevima kad se vlasnik registrira za obavljanje uzgoja - da se propišu kazne za jedinice lokalne ili područne samouprave koje nisu ispunile obvezu osnivanja skloništa, da kazna bude primjerena da ih i motivira na ispunjenje zakonske odredbe, - da se predvidi obveza države da donira zemljište jedinicama lokalne ili područne samouprave za izgradnju skloništa, kako bi time pridonijela sustavnom i što skorijem rješavanju stanja koje mnogi građani smatraju neprihvatljivim. Djelomično prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Ena Juričić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Iva Ćurković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se da se stavak 3. članka 67. izbriše u potpunosti jer smatram da je ubijanje zdravih životinja u skloništima nakon 60 dana nehumano.Trebalo bi se više raditi na akciji udomljavanja takvih životinja a ne ih usmrćivati nakon 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ružica Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predlažem da se izbriše stavak 3., tj. da se zabrani usmrćivanja životinja u skloništima. Podržavam prijedloge udruge Prijatelji životinja za sustavan, novi, humaniji pristup rješavanju problema napuštenih životinja. Prije svega bi sustavna i dosljedna primjena zakona, u skladu s njegovom temeljnom svrhom zaštite dobrobiti životinja, na neprofitnoj osnovi, mogla dati puno bolje rezultate. Stoga predlažem da se u zakon unesu odredbe kojima se propisuje: - da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja obavlja kao neprofitna djelatnost, - da se iz zakona izbriše odredba da se životinje u skloništima mogu usmrtiti nakon 60 dana, - da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca, osim u slučajevima kad se vlasnik registrira za obavljanje uzgoja - da se propišu kazne za jedinice lokalne ili područne samouprave koje nisu ispunile obvezu osnivanja skloništa, da kazna bude primjerena da ih i motivira na ispunjenje zakonske odredbe, - da se predvidi obveza države da donira zemljište jedinicama lokalne ili područne samouprave za izgradnju skloništa, kako bi time pridonijela sustavnom i što skorijem rješavanju stanja koje mnogi građani smatraju neprihvatljivim. Djelomično prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Maja Drach ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predlažem brisanje stavka 3. članka 67. jer se njime dozvoljava eutanazija zdravih životinja svih životnih dobi, uključujući i vrlo mlade životinje. Eutanazija također predstavlja određeni trošak (veterinari naplaćuju u prosjeku 300kn za eutanaziju pasa i mačaka) pa predlažem preusmjeravanje sredstava koja se koriste za financiranje usmrćivanja životinja na njihovo oglašavanje kako bi pronašle udomitelje. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Nataša Jackson ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Prije svega izdvajam clanak 67. zbog kojeg mi je ukazano na ovu jedinstvenu priliku da se kao gradjani izjasnimo za ono u sto cvrsto vjerujemo i prema cemu zivimo: trazim da se bezuvjetno ukine zakon po kojemu se u sklonistima ubijaju zivotinje po isteku 60 dana. Nije prihvatljiv ni rok u trajanju bilo kojeg duzeg razdoblja; stovise, jedini standard mora biti prihvacanje svih zivotinja u potrebi, pruzanje sve potrebne njege, s krajnjim ciljem trajnog zbrinjavanja, upravo kao kod ljudi. Krajnje je vrijeme da se zivotinje pocne tretirati uz dozu postovanja, skrupuloznosti, pozrtvovnosti, skrbi, visoke razine zastite i savjesti cega su dostojna jedino ziva bica - SVA ziva bica. Bitno je da zakon daje do znanja da to prepoznaje. Stoga se pridruzujem iscrpno detaljiziranim zahtjevima gradjana u prethodnim komentarima: u njima je pokriveno sve sto se moglo pokriti. Naglasavam da cvrsto podrzavam sve dosad objavljene prijedloge u komentarima po svim predlozenim clancima. Stoga i izrazito zahtijevam njihovo detaljno iscitavanje i sagledavanje, te njihovo ukljucivanje u zakon od strane nadleznih za pisanje istog, uz napomenu da se radi o volji savjesnih, moralno vodjenih i principijelno izjasnjenih gradjana, dakle zastupnika po inicijativi nebrojenih ostalih pojedinaca vodjenih istim vrijednostima ali slabije izrazenog pismenog izricaja, i naposlijetku apeliram na ukljucivanje razuma pri donosenju krajnjeg oblika zakona kao odrednice zdravog ponasanja i odnosa unutar drustva - sve kao odraz sve prisutnijeg i sve intenzivnijeg globalnog stremljenja ka postivanju svih oblika zivota, ne samo pasivnom nego i (pro)aktivnom. Dosad napisano i sprovodjeno nije bilo dovoljno: glas za kvalitetu zivota zivotinja, a time i kvalitetu funckionalnosti drustva, mora biti glasniji, zakon precizniji po odredbama, te uniformniji i ostriji po sankcijama prema svakome tko ga krsi. Hvala na razmatranju gore navedenog i svega ukazanog od strane mojih sugradjana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Snježana Belfinger ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Mateja Delić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se za brisanje stavka 3 članka 67., odnosno smatram da je potrebno uvesti zabranu usmrćivanja životinja u skloništima. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Sklonište Dumovec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Čl.67. st.2 i 3 Smatramo da treba ukinuti stavak 3 i izbrisati riječ prodati iz stavka 2. Smisao svakog skloništa je humano postupanje bez obzira na koga se odnosi ta riječ, a uvijek se odnosi na živa bića. Skloništa koja su svoj rad posvetila pomoći životinjama udomljavaju ih, protive se trgovanju njima kao i sudjelovanju u usmrćivanju. Svoje napore bi cijela zajednica trebala posvetiti prevenciji napuštanja životinja, kontroli njihova ilegalnog prelaska preko granica Republike Hrvatske, a iz okolnih zemalja regije, te kontroli razmnožavanja. Samo multifunkcionalni pristup pridonijet će rješavanju problema napuštenih životinja dok eutanazije ne rješavaju ništa i brojni su znanstveni dokazi o beskorisnosti kontrole i menadžmenta populacije na takav nehuman način. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Zrinka Košta ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. st (3) Izbaciti odredbu o usmrćivanju napuštene životinje u skloništu; ona ne smije platiti svojim životom za čini neodgovornoga čovjeka. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Damira Marušić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Izbaciti stavak 3 iz zakona. Svi azili / skloništa u Hrvatskoj trebali bi biti NO KILL azili. Ljude treba educirati o važnosti kastracije kućnih ljubimaca kako pasa , tako i mačaka, a novac koji se daje brojnim skloništima koja nakon 60 dana usmrćuju pse treba preusmjeriti u kvalitetno oglašavanje istih , u uvođenje obavezne sterilizacije i edukacije o važnosti iste. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Ivana Gladovic ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Smatram da je ovakvo zakonsko rješenje u potpunosti neprihvatljivo- osobito na ovako nedefiniran način. Prije svega je sasvim nejasno kako i tko utvrđuje da životinju "nije moguće dalje držati, udomiti itd.". Na temelju kojih kriterija se utvrđuje da životinju nije moguće udomiti? Upravo zbog ovako nejasnih odredaba veliki broj skloništa ne čini ništa da bi se životinje uspješno udomile već samo čeka da prođe zakonski rok a onda ih usmrćuje. Ukoliko je već ocjena zakonodavca da se skloništima mora ostaviti takva mogućnost (a smatram potpuno neprihvatljivim da jedno civilizirano društvo u ovom stoljeću nije sposobno pronaći bolje rješenje za ovaj problem od usmrćivanja potpuno zdrave životinje) onda je barem potrebno skloništima nametnuti puno veće, jasno definirane obaveze i kriterije za utvrđivanje da životinju "nije moguće udomiti". Također bi takvu okolnost trebalo u tom slučaju barem utvrditi neko nezavisno tijelo, a ne samo sklonište koje to čini bez ikakve kontrole bilo koga. Ovako nejasna i nedefinirana odredba nije ništa drugo nego stvaranje prostora za najrazličitije vrste manipulacija i kršenja zakona i kao takva ne smije ostati dio prijedloga ovako važnog propisa. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Anja Grbeš ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predmetni zakon se zove Zakon o ZAŠTITI životinja, a isti propisuje "odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti ..." Cilj zakona je u samoj suprotnosti sa zakonskom odredbom koja dozvoljava da se zdrava životinja može usmrtiti nakon 60 dana ako joj nije nađen posjednik ili smještaj. Ovakva zakonska odredba je sramotna, zapravo je apsurdno da se ovakva odredba nalazi u Zakonu o ZAŠTITI životinja. Nejasno je na koji se način predmetni zakon misli zaštiti životinje ovakvom užasnom odredbom. Više vremena, volje i novca je potrebno uložiti u edukaciju ljudi i sterilizaciju/kastraciju životinja, a ne probleme koje imamo s prevelikim brojem napuštenih životinja rješavati njihovim ubijanjem. Dakle, stavak 3 u potpunosti izbrisati. Također, rok od 60 dana za udomiti životinju je preoptimističan, s obzirom da su gotovo svi azili u RH prekrcani. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Božica Klarić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, ni u kom slučaju se ne usmrćuje, nego se trajno ili privremeno udomljava kod novog vlasnika, i to bez ikakvog vremenskog roka. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Klara Tabak ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Apsolutno se protivim da rok od 60 dana ostane u zakonu i da se nakon istog životnije i dalje usmrćuju jer smo ponovno na nuli i ništa se neće promijeniti. Ukoliko i analiziramo navedeni članak, točkiu 3. smatram potpuno nerazumljivom iz razloga što je nedefinirano što točno znači-nije moguće dalje držati? Zakonom bi trebalo navedenu nemogućnost potpuno razraditi i objasniti s obzirom da jako puno skloništa i objekata koji su nadležni za zbrinjavanje napuštenih životinja i dalje usmrćuje nakon roka od 60 dana pod izlikom da životinju nije moguće držati. što to uopće znači? svaka životnija je u konačnici udomljiva, i stari i bolesni psi i mačke, samo je potrebno puno više raditi na njihovim oglašavanjima i trudu na udomljenju, što većina ne radi kako treba. Već se protekom 60 dana opravdavaju kako određenu životinju nisu mogli udomiti u određenom roku. Da ne govorim o tome koliko skloništa i veterinarskih objekata za svaku napuštenu životinju dobije novaca od lokalne samouprave, i umjesto da s isti utroši na sterilizaciju, čipiranje, oglašavanje i informiranje ljudi, najlakše je životinju eutanizirati. Svakako očekujem da se ova odredba ukine ili regulira na način koji će u konačnici jadnim životinjama ići u korist, a ne da se na njima zarađuje. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Nataša Velenik ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67. stavka 3 - u potpunosti neprihvatljivo. Tko se usuđuje odrediti datum koliko ta životinja ima pravo živjeti. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Mateja Grbeš ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predlažem ukidanje Članka 67. stavak 3. kojim se omogućuje ubijanje zdravih životinja u skloništima Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Nataša Velenik ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Uključiti jedinice lokalne samouprave i natjerati ih zakonom da se konačno počnu brinuti o svojim napuštenim životinjama. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Damira Marušić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Članak 66.(3) -Skloništa u Hrvatskoj uglavnom zbrinjavaju samo pse, tj.nemaju uopće mogućost prihvata mačaka. Jako je veliki broj napuštenih, odbačenih, bolesnih mačaka koje nemaju gdje i koje se nekontrolirano množe. Prijedlog: Osnovati skloništa (azile) , isključivo NO KILL za bolesne / ozlijeđene mačke / mačiće gdje bi se one mogle sigurno smjestiti, oporaviti i po oporavku kvalitetno oglašavati i udomljavati. Osigurati cijepiva protiv zaraznih bolesti koje se vrlo brzo mogu u azilu proširiti. Članak 66 (7). Uz čipiranje i cijepljenje, najvažnije je osigurati obaveznu kastraciju / sterilizaciju maca u skloništu, jer je jednostavno bez toga nemoguće kontrolirati širenje mačje populacije. Slobodnoživuće nace uhvatiti, sterilizirati i vratiti na njihovo područje. Primljeno na znanje U skloništa se smještaju napuštene i izgubljene životinje neovisno o njihovu zdravstvenom stanju. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Sklonište Dumovec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Čl.66 st.1 točka 6 Označavanje neoznačenih životinja dovoljno je napraviti nakon izlaska iz izolacije nakon 10 dana ili i ranije, ako je pronađen vlasnik i životinja izlazi iz skloništa. Niti jedna životinja u tom slučaju ne napušta sklonište neoznačena no smatramo da označavanje životinja koje su tek došle u izolaciju i mogu biti pronađene u lošem zdravstvenom stanju, kondiciji ili ranjene, nije potrebno niti uputno s obzirom na ranije navedeno. Čl.66 st.1 točka 8 Smatramo jako dobrom ovu točku članka i pohvaljujemo njeno uvrštavanje u prijedlog zakona. Prihvaćen Članak 66. Zakona je izmijenjen tako da se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište.
Ana Mihalić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Podržavam nadopunu u odredbi koja se odnosi na djelatnost skloništa, a prema kojima sklonište mora ''tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine''. To je jedini način na koji se životinje mogu udomiti, ako su kvalitetno oglašene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Alenka Rogić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Odredbu o označavanju pronađenih pasa u roku od 24 sata u praksi je teško ili nemoguće provesti. Predlažem da se rok produži na tri dana. Prihvaćen Člankom 66. Zakona se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište.
ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Podržavamo točku 8. članka 66 i njemu u prilog prilažemo izračun troškova zbrinjavanja napuštenih životinja bez mjere obvezne sterilizacije i sa tom mjerom. U Hrvatskoj je u službeni upisnik pasa Lysacan upisano preko 350.000 pasa. To su psi koji su u skladu sa zakonom čipirani i cijepljeni. Reproduktivni potencijal pasa visok je i brojke nezbrinutih pasa se mogu udeseterostručiti u samo nekoliko godina. Broj nezbrinutih životinja osim njihovog reproduktivnog potencijala unutar populacije nezbrinutih pasa, povećavaju i parenja sa vlasničkim psima koji nisu pod nadzorom vlasnika (takozvani samošetači koji dio dana provode zatvoreni u dvorištu ili na lancu a dio dana se slobodno šeću bez nadzora vlasnika) i neplanirani okoti vlasničkih pasa koji se neželjene štenadi rješavaju izbacivanjem na ulicu. Udruge i skloništa godišnje zbrinu preko 10.000 “ničijih” pasa, a to je samo dio nezbrinutih životinja koje trenutno žive u Hrvatskoj. Kada bismo u izračun troškova uzeli samo zakonom i pravilnicima propisane mjere a to je čipiranje, cijepljenje protiv bjesnoće i tretiranje antiparaziticima dolazimo do troška od otprilike 300,00 kn po psu jednokratno (bez hvatanja, bez hrane, bez smještaja, bez ponavljanja cijepljenja i tretmana protiv parazita) odnosno na godišnjoj razini 3.000.000,00 kn samo na brojci od 10.000. Prosječan trošak kojeg jedinice lokalne samouprave plaćaju skloništima po psu je oko 1.600,00 kn što godišnje iznosi oko 16.000.000,00 kn (16 milijuna kuna) za sve troškove koji proizlaze iz zbrinjavanja pasa unutar zakonom propisanih 60 dana obaveznog zbrinjavanja nakon hvatanja. Brojka od 10.000 pasa o kojoj govorimo nije ukupan broj nezbrinutih pasa već samo broj pasa koji je zbrinut. Ostatak nezbrinutih pasa koji nije ušao u sustav zbrinjavanja i dalje predstavlja problem jedinica lokalne samouprave ali i cijele države. Kada bismo uzeli u obzir da je nakon zbrinjavanja 10.000 pasa u jednoj godini na području RH ostalo samo 1.000 nezbrinutih pasa (brojka od 1.000 je uzeta zbog lakšeg prikaza troškova, realna brojka je monogostruko veća) već u roku od godinu dana populacija nezbrinutih pasa porasla bi na 9.750 bez da je ijedan pas u razdoblju od tih godinu dana napušten ili izbačen dakle samo reprodukcijskim potencijalom nezbrinutih 1000 pasa u godini dana smo ponovno na brojci od 10.000 koliko ih godišnje zbrinu udruge i skloništa i čiji je trošak zbrinjavanja 16.000.000 kn. Kako smo došli do brojke od 9.750 pasa? Ako je od 1.000 trenutno nezbrinutih pasa spolni omjer 1:1 znači da imamo 500 ženki. Ako je 500 ženki okotilo samo jedno leglo u toj godini i da je prosječan broj štenaca u tom leglu 5 došli smo do brojke od 2.500 kojoj pridodajemo prvotnih 1.000 i sada smo na 3.500. Ako je od 2.500 novookoćenih pasa spolni omjer ponovno 1:1 imamo 1.250 novih ženki koje postižu svoju spolnu zrelost unutar mjerenih godinu dana i ako ponovno svaka od njih ima samo jedan okot sa samo 5 štenaca dobivamo novih 6.250 pasa te kada tome pridodamo 3.500 iz roditeljske i prve generacije potomaka dobivamo brojku od 9.750 pasa. Brojci od 9.750 pasa proizašlih iz prvotnih 1.000 (od prije nezbrinutih) pasa treba pridodati i brojku od novonapuštenih pasa i izbačenih kućnih legala, a onda tu brojku treba množiti sa prosječnih 1.600,00 kn koliko JLS plaća po zbrinutom psu . Ponovno ćemo za primjer uzeti brojku od 1.000 pasa i usporediti troškove nastale kastracijom tih pasa u usporedbi sa troškovima nastalima na 1.000 nekastriranih pasa. Udruge u pravilu dobivaju kastraciju po povoljnijim cijenama u odnosu na komercijalne i troškovi kastracije za udruge u pravilu iznose oko 450,00 kn. Dakle kada bismo računali troškove nastale zakonom i pravilnicima propisanim mjerama (čip, cjepivo protiv bjesnoće, knjižica, tretman protiv parazita) na 1.000 pasa i njihovim potomcima u godinu dana iznos bi bio slijedeći: 300.000,00 kn za originalnih 1.000 pasa plus 2.625.000,00 za 8.750 potomaka prvotne roditeljske generacije što sveukupno iznosi 2.925.000,00 odnosno 15.600.000,00 kn za prosječnu cijenu zbrinjavanja koju JLS plaćaju skloništima. Kada bi prvotnih 1.000 pasa uz zakonom propisano čipiranje, cijepljenje, izdavanje knjižice i tretiranje antiparaziticima bili i kastrirani trošak bi iznosio 750.000,00 kn odnosno 2.050.000,00. U slučaju kastracije nema sljedeće generacije te je trošak za prvih 1.000 pasa ujedno i konačan. Na primjeru od 1.000 pasa ulažemo dodatnih 450.000,00 kn u osnovni izračun troškova a time štedimo 2.175.000 kn u osnovnim troškovima (čip, bjesnoća, knjižica, antiparazitici) odnosno 13.550.000 u troškovima koje JLS isplaćuju skloništima za zbrinjavanje do 60 dana. Ovaj izračun baziran je samo na troškovima 1.000 pasa u jednoj godini. Obzirom da se godišnje zbrine oko 10.000 pasa troškove odnosno uštede treba pomnožiti sa 10 i treba uzeti u obzir da se s godinama broj pasa obzirom da su kastrirani i nema razmnožavanja smanjuje te se i time troškovi smanjuju. Ako uzmemo u obzir da je registrirano 350.000 pasa i da je pola od tog broja ženki, odnosno 175.000, i da samo 10% od tog broja jednom u životu ima neželjeno leglo sa samo 5 štenaca dolazimo do troška od 140.000.000,00 kn u zbrinjavanju neželjene štenadi. Zakonom obavezna kastracija za sve pse osim radnih psa i pasa sa uzgojnom dozvolom jedini je humani način kontrole populacije pasa, a uz to donosi i značajne dugoročne uštede za proračune JLS i cijele države. Kako bi se izbjeglo masovno izbacivanje ljubimaca po donošenju zakona o obaveznoj kastraciji nužno je da JLS sudjeluju u troškovima kastracije što kratkoročno predstavlja novi teret na proračun, ali dugoročno donosi uštedu od stotina milijuna kuna. Nadamo se da će izmjene Zakona o zaštiti životinja ići u smjeru uvođenja mjere obavezne sterilizacije pasa u smislu jedinog adekvatnog načina rješavanja problematike sve većeg broja napuštenih pasa u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Gordana Mikelin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Poštovani,molim Vas ukinite Zakon koji dopušta ubijanje životinje nakon roka od 60dana ako ista nije udomljena, jer takva skloništa imaju i te kakvu korist od takvog Zakona a novac koji im dajete uložite u otvaranje novih skloništa kojih je ionako premalo obzirom na broj napuštenih životinja Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Niti jedno sklonište koje sam zvala da preuzme pronađenog psa se ne pridržava ovih propisa (broj 3). Besmisleno je, ako ne postoji kontrola skloništa. Primljeno na znanje Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona
Brankica Srbić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. u stavci 8 dodati - osigurati trajnu sterilizaciju kućnih ljubimaca koji imaju udomitelja tj. udomitelj izabere psa, pas se sterilizira ako je u dobi života kad se to može napraviti (ne mlađi od 6 mj.) i ide u novi dom, a ako je mlađi od 6 mjeseci domljava se i udomitelja se obvezuje da to učini kad životinja navrši 6 mjeseci, jer čemu trošiti sredstva poreznih obveznika ako se pas ne udomi a nakon 60 dana se može uspavati. Primljeno na znanje Mjera trajne sterilizacije kao obveza skloništa za životinje provodi se u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa te poboljšava udomljavanje životinja iz skloništa s obzirom da je pas već steriliziran te novi vlasnik ne mora snositi troškove sterilizacije. Zakonom je određeno da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Marinko Alić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Članak 66. (1) Sklonište mora: Uz točke 1- 10 11. izvršiti provjeru karaktera životinje koja se daje na udomljavanje, kao i moguću procijenu veličine šteneta pri udomljavanja, da budući posjednik ima predodžbu prema veličini i karakteru pri čemu bi se izbjeglo moguće ponovno napuštanje iste. Primljeno na znanje Detaljne uvjete za smještaj, osposobljenost osoblja koje sakuplja životinje i brine se o njima u skloništu, postupanje sa životinjama, rad skloništa te način vođenja upisnika skloništa pravilnikom propisuje ministar.
EDITA POSZER ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Nije mi prihvatljiv prijedlog iz čl. 17. da se životinja nakon 60 dana provedenih u skloništu uspava. Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja DODATI stavke: - slobodnoživuće mačke uloviti, cijepiti, sterilizirati (kastrirati) i vratiti u sredinu gdje su pronađene - zabraniti eutanaziju zdravih pasa lutalica u azilima ili slobodnoživućih mačaka - izbaciti član zakona koji to omogućava nakon 60 dana u azilu, osim ako veterinar procijeni da je jedinka neizlječiva ili da jako pati te da im se liječenjem neće poboljšati život - uhvaćeni pas bez vlasnika (lutalica), smjestiti u azil uz pregled, cjepljenje i sterilizaciju (kastraciju), čipiranje, te nakon 15 dana (za karantenu) obavijestiti lokalne udruge za zaštitu životinja koje djeluju na lokalnoj razini o mogućnosti pronalaženja potencijalnih udomitelja. Udruge između sebe dogovaraju operativu i suradnju sa ostalim udrugama na području RH. Napomena: nagrada udrugama iz proračuna se ostvaruje tek po udomljenoj životinji, upisa u registar poreznog obveznika Djelomično prihvaćen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Treba poraditi na načinu provedbe, u protivnom ove zakonske odredbe neće zaživjeti. Prihvaćen Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona.
Prijatelji životinja ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Podržavamo nadopune u odredbi koja se odnosi na djelatnost skloništa, a prema kojima sklonište mora ''tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine'' (članak 66., stavak 1., točka 9.). Naime, kao udruga često dobivamo žalbe od volontera da psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje. Nijedna životinja nije neudomljiva, pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Najčešća varijanta oglašavanja, mutna fotografija na oglasnoj ploči lokalne veterinarske stanice, teško će moći udomiti štene, a kamoli odrasloga psa ili mačku. Naravno da će na taj način skloništa biti pretrpana - ljude treba oglašavanjem, akcijama i edukacijom potaknuti da dolaze u sklonište. Skloništa koja aktivno oglašavaju, jednako aktivno i udomljavaju, kako štence tako i starije pse, ozlijeđene i invalidne životinje jednako kao i zdrave. S obzirom na to da je Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi propisano da su pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skloništima dužne tražiti posjednike životinja putem sredstava javnog priopćavanja, svakako je dobro da se u Zakonu o zaštiti životinja razjasne djelatnosti skloništa. Time se precizira da nije dovoljno da skloništa koja npr. vode veterinarske stanice oglašavaju životinje samo na svojoj oglasnoj ploči, već da moraju oglašavati životinje i putem sredstava javnog priopćavanja. Prihvaćen Prihvaćeno
Prijatelji životinja ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Trajna sterilizacija životinja u skloništima Udruga Prijatelji životinja podržava novu odredbu u Prijedlogu Zakona u kojoj se navodi da sklonište mora ''osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći posjednika i vratiti životinju'' (članak 66., stavak 1., točka 8.). Smatramo da će ova odredba imati dugoročno pozitivne učinke na smanjenje broja napuštenih životinja i njihova priliva u skloništa za nezbrinute životinje. Iako ih Zakon dosad nije na to obavezivao, no kill skloništa u Hrvatskoj već godinama imaju rutinsku praksu obavezne sterilizacije i kastracije životinja prije njihova udomljavanja, a takva praksa je i u gotovo svim skloništima u inozemstvu. Ako se udomljavaju štenci ili mačići, tada se s udomiteljem sklapa ugovor o obaveznoj sterilizaciji/kastraciji kada životinja dosegne određenu dob. Logično je i razumno udomljavati jedino sterilizirane, odnosno kastrirane životinje jer se na taj način prevenira problem budućih neželjenih legala štenaca i mačića koji će opet završiti u skloništu. Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu jedan je od primjera kako kvalitetno organizirati rad skloništa. Osim što se u Skloništu obavezno steriliziraju i kastriraju psi, obavlja se i kastracija muških i ženskih slobodnoživućih mačaka koje se nakon oporavka od kastracije vraćaju na hranilišta. No kill sklonište u Čakovcu, unatoč sterilizaciji svih pristiglih pasa u sklonište, i dalje ima velike probleme zbog golemog priljeva u sklonište pasa iz romskih naselja Međimurske županije, koje neodgovorni pojedinci iz Županije ostavljaju u romskim naseljima. Da ne provode obaveznu sterilizaciju i kastraciju svake životinje u skloništu, problem nezbrinutih pasa eskalirao bi i na državnoj razini. Pozitivan primjer je i osječko sklonište Udruge Pobjede, koje također provodi obaveznu sterilizaciju i kastraciju životinja. Iako se propisivanje zakonske obaveze sterilizacije životinja u skloništima može činiti nedjelotvorno jer ''skloništa'' koja usmrćuju pse dodatno profitiraju i na naplati troškova sterilizacije, ova odredba pozitivna je i dobrodošla izmjena u Prijedlogu Zakona. Naime, zakonska obaveza trajne sterilizacije životinja u skloništima prisilit će i skloništa koja usmrćuju životinje nakon 60 dana na ozbiljniji pristup i ulaganje većeg truda u udomljavanje životinja. Osim toga, tim skloništima nije u interesu obaveza kastracije jer će onda biti manje napuštenih životinja, a time za njih i manje zarade, što je još jedan važan razlog za propisivanje obavezne kastracije životinja u skloništima. Negativni primjeri profitnih skloništa koja usmrćuju životinje pokazali su da u ta skloništa dolaze skotne kujice, a da se životinje nekontrolirano pare i u samom skloništu jer se niti ne odvajaju po spolu niti steriliziraju. Ova skloništa, koja u svojoj osnovi to nisu jer im je cilj profitirati na patnji životinja, a ne kvalitetno i predano raditi na udomljavanju životinja, trebaju imati obavezu sterilizacije životinja pri dolasku u sklonište. Na taj način ionako preopterećene i financijski iscrpljene udruge i pojedinci koji spašavaju pse iz tih ''skloništa'', kojima istekne rok od 60 dana, imat će manje troškove i lakše će udomiti već steriliziranu/kastriranu životinju. Skloništa koja će morati uložiti sredstva u sterilizaciju životinje imat će i bolje rezultate udomljavanja jer udomitelji pri izboru životinje koju će udomiti uvijek radije biraju sterilizirane/kastrirane životinje. Dakle, sterilizirane, odnosno kastrirane životinje lakše pronalaze udomitelje te se obaveznom sterilizacijom/kastracijom sprječava stvaranje beskrajnog niza novih neželjenih i napuštenih životinja. Stoga pozivamo sve da podrže ovu odredbu Prijedloga Zakona. Više o razlozima zašto smatramo pozitivnom kontrolu razmnožavanja životinja propisivanjem obaveze sterilizacije u skloništima nalazi se na sljedećim poveznicama: - Problem ''skloništa'' u Utinji grada Karlovca: http://bit.ly/2bSZIYH - Neprovođenje sterilizacije i problemi sa ''skloništem'' u Pokupskom Cerju: http://bit.ly/2c5iCtx - Zagrebačko sklonište u Dumovcu i Udruga veterinara Didona u akciji za promicanje kastracije: http://bit.ly/2bP5ds2 - Problem pasa u romskim naseljima Međimurske županije: http://bit.ly/2byRDds. Primljeno na znanje Odgovore pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Udruga Pobjede ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Predlažemo: - izmjenu članka 66. na način da on glasi: (1) Sklonište mora: 1. osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja 2. osigurati trajnu sterilizaciju primljenih životinja, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći posjednika i vratiti životinju 3. osigurati označavanje primljenih neoznačenih pasa 4. tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine 5. osigurati označavanje, registraciju i trajnu sterilizaciju primljenih mačaka 6. voditi evidencije o pronađenim životinjama i njihovom udomljavanju, prodaji ili usmrćivanju. (2) Sklonište iz stavka 1. koje je osnovala jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili ima potpisan ugovor o pružanju usluge skloništa s jednom ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, uz točke iz stavka 1 ovoga članka mora i: 1. primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama 2. organizirati samostalno ili u suradnji s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave sakupljanje i prijevoz izgubljenih i napuštenih životinja do skloništa 3. osigurati smještaj izgubljenih i napuštenih životinja 4. osigurati smještaj životinja iz članka 80. stavka 1. ovoga Zakona 5. osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa 6. Osigurati označavanje, registraciju i trajnu sterilizaciju pronađenih mačaka (3) Sklonište iz stavka 2. ovoga članka mora provoditi propisane mjere sukladno uvjetima financiranja iz javnih izvora i uvjetima ugovora s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave. (4) Osim mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka sklonište mora provoditi mjere koje odredi veterinarska inspekcija i surađivati s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Obrazloženje: OPĆENITO: Ili je potrebno jedinicama lokalnih/područnih samouprava jasno definirati što su sve dužne financirati i u kojem obimu ili je potrebno zakonom osigurati financiranje iz drugih javnih sredstava. Ako to nije na takav način definirano i regulirano onda je jedino moguće sklonište obvezati da provodi one mjere i u onom opsegu za koji ima osigurane javne izvore financiranja, jer u suprotnom opet se obveza obavljanja javnog servisa i to o vlastitom trošku prebacuje na privatne pravne ili fizičke osobe. Predloženom preformulacijom ovoga članka osigurava se da su svim skloništima propisani uvjeti koji se tiču načina držanja i postupanja sa životinjama u skloništu kao i vođenja potrebnih evidencija, dok je s druge strane skloništima koja imaju osigurane javne izvore financiranja propisano na koji način moraju obavljati javni servis. Predloženi stavak 3. treba osigurati provedbu propisanih mjera u opsegu i količini za koju su osigurani izvori financiranja od jedinica lokalne/područne samouprave. Primjerice: Grad/općina/županija može sa skloništem ugovoriti zbrinjavanje određenog broja pasa na godišnjoj razini, no ako se pokaže da je potreba veća tj. da je broj napuštenih i izgubljenih životinja veći ne može se samo prebaciti odgovornost na sklonište da o vlastitom trošku zbrinjava tu razliku životinja. U tom slučaju ili će jedinice lokalne/područne samouprave osigurati dodatna sredstva ili sklonište neće biti obavezno zbrinjavati nove životinje i moći će eventualno to činiti dobrovoljno. OZNAČAVANJE U ROKU 24h: smatramo nepotrebnim propisati označavanje pasa u roku od 24 sata. Ne nalazimo objašnjenja i nije nam jasna intencija uvjetovanja tako kratkog roka za označavanje primljenih pasa. s druge strane brojne su negativne posljedice takve odredbe: primjerice, česti su slučajevi da u sklonište dolaze ozlijeđeni ili teško ozlijeđeni psi u prometnim nesrećema čije je preživljavanje upitno i kojima je potrebno prije svega pružiti prvu pomoć. čipiranje takvih životinja u prva 24 sata osim što je nepotrebna trauma za već traumatiziranu životinju predstavlja i nepotreban rizik dodatnog troška ako je sudbina teško ozlijeđene životinje neizvjesna i postoji mogućnost da ne preživi. Smatramo dovoljnim zakonom propisati obvezu označavanja pasa u skloništima a pravilnikom propisati da to bude po prolasku propisane karantene. TRAJNA STERILIZACIJA MAČAKA: Iako držimo da su mačke slobodnoživuće i urbane životinje koje se puno lakše od pasa prilagođavaju životu u gradu i među ljudskom populacijom općenito te kako bi za mačke trebalo provoditi programe sterilizacije i puštanja na slobodu a u skloništa zbrinjavati samo ozlijeđene, bolesne i nesamostalne mačke/mačiće, smatramo nužnim propisati i trajnu sterilizaciju mačaka za skloništa kojima je odobren smještaj mačaka. Nemoguće je u skloništu imati populaciju mačaka i držati ih u njihovom prirodnom okruženju i uvjetima, a bez da su trajno sterilizirane osigurati kontrolu širenja njihove populacije. Pridružujemo se podršci nove odredbe koja propisuje trajnu sterilizaciju pasa u skloništima uvažavajući svu argumentaciju navedenu od strane udruge Prijatelji životinja Prihvaćen Prihvaćeno
Martina Demirović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Posjednik ima rok od 3 dana da prijavi da mu je životinja nestala, tj. životinja se smatra napuštenom, ako se u roku od 3 dana ne utvrdi posjednik. Onda odredba o čipiranju u roku 24 sata po ulasku u sklonište nema nikakvog smisla. Životinja se treba čipirati po izlasku iz karantene ili u trenutku kada posjednik dođe po svoju izgubljenu životinju. Važno je da životinja ne smije iz skloništa izaći nečipirana. Prihvaćen Članak 66. Zakona je izmijenjen tako da se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Članak 66. stavak 1. točka 6. navodi da sklonište treba osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 24 sata od dolaska u sklonište. Predlaže se rok povisiti na tri dana. Obrazloženje: Nema potrebe prisiljavati skloništa na jednodnevni rok imajući u vidu da se psi zaprimaju dnevno odnosno i neradnim danom, praznikom i blagdanom, a veterinarske ambulante u te dane ne rade. Svako sklonište naprotiv želi da zaprimljen pas bude što prije označen i evidentiran jer samo tako može voditi evidenciju i u konačnici naplatiti troškove smještaja. Rok od tri dana smatra se prihvatljivim. Prihvaćen Člankom 66. Zakona se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Članak 66. stavak 1. točka 8. navodi da sklonište mora osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca. Predlaže se u poglavlje Pojmovi u članak 4. stavak 1. dodati novu točku odnosno pojam ''smještaj životinje u sklonište'' te ga opisati na način da taj termin podrazumijeva: boravak u nastambama skloništa, prehrana, veterinarska skrb, označavanje, sterilizacija, oglašavanje i udomljavanje. U protivnom se predlaže brisati navedenu točku 8. stavka 1. članka 66. jer skloništu nije moguće nametnuti obvezu sterilizacije za koju se zna da iziskuje izuzetno velika financijska sredstva koja niti jedno sklonište trajno ne može iznaći. Obrazloženje: Članak 65. stavak 3. navodi tko pokriva troškove smještaja životinje u skloništu. Ako se točno definira pojam smještaja koji podrazumijeva i sterilizaciju onda je nedvojbeno jasno da te troškove podmiruje JLS. Posredno će na taj načni i JLS-i biti visoko motivirani da se založe za uvođenje poreza na pse jer JLS-i nisu u mogućnosti mjesečno snositi velike troškove smještaja pasa u skloništu, pogotovo ako to podrazumijeva i sterilizaciju. Tako će i JLS-i putem komunalnih redara biti visoko motivirani provoditi kontrolu kućnih ljubimaca lokalno na terenu. Što će kontrola biti bolja, to će biti sve manje i manje potrebno izdvajati financijskih sredstava za pse/štence/nesterilizirane kuje pronađene na njihovom teritoriju. Uzrok problema odnosno počinitelj je neodgovoran pojedinac, žitelj te iste JLS. Primljeno na znanje Sterilizacija životinja u skloništima za životinje propisana je kao mjera koja će smanjiti broj napuštenih životinja te je kao takva mjera od velike preventivne važnosti. Člankom 65. Zakona propisano je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s pravnim ili fizičkim osobama koje su osnovale sklonište za životinje financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Članak 65. u stavcima 1. i 2. navodi da ako nije osnovano sklonište, da njegovo osnivanje i rad organizira te financira jedna ili više JLS-a ili županija, a u stavku 3. navodi da troškove smještaja u sklonište snose JLS-i ili županija. Predlaže se u oba stavka umjesto ''ili'' staviti ''i'' odnosno obvezati i županije da se obavezno uključe i u osnivanje i u financiranje skloništa te u pokrivanje troškova smještaja životinja u sklonište. Obrazloženje: Riječ odnosno mogućnost ''ili'' ne obvezuje županije na bilo kakvo sudjelovanje. Financijska obveza motivira davatelja da vrši kontrolu i sudjeluje u rješavanju problema, a time će ne samo JLS-i već i županije biti motivirane da aktivno odrade obveze iz članaka 69., 70. i 71. (razvijati svijest javnosti, organizacija koordinacijskih radnih skupina, određivanje odgovorne osobe, donošenje Programa kontrole populacije napuštenih pasa). Činjenica jest da većina postojećih skloništa djeluje regionalno odnosno teritorijalno pripadaju određenoj županiji kojoj jest u cilju da problem napuštenih pasa bude riješen, a motivacija ide snažno kroz financijsku obvezu. Također je činjenica da bi takva obveza imala posebno smisla kada se radi o rješavanju problema napuštenih pasa u romskim naseljima za koja teret ne može i ne smije podnijeti samo dotična JLS na čijem području se nalazi romsko naselje. Primljeno na znanje Člankom 71. Zakona propisana je obveza osnivanja koordinacijskih radnih skupina na regionalnom nivou, a člankom 72. određuje se sastav i djelokrug navedene radne skupine koja, među ostalim ima ulogu odrediti i najprimjerenije mjere za provođenje odredbi propisa kojima se uređuje djelovanje iste s obzirom na problematiku na pojedinom području. Člankom 53. Zakona određeno je da ministar na području pojedinih jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave gdje se utvrdi veliki broj napuštenih pasa može naredbom propisati način i financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa na tom području.
Martina Demirović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Zakonodavac bi trebao strogo propisati rokove za izgradnju skloništa za nezbrinute životinje jedinicama lokalne ili regionalne samouprave. Prihvaćen Člankom 95. Zakona određeno je da su jedinice lokalne samouprave obvezne osnovati sklonište u skladu s člankom 64. stavkom 2., 3. i 4. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja 2018. godine
Udruga Pobjede ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Članak 65. vrlo je nejasno formuliran i zbog toga podložan različitim tumačenjima i interpretacijama. Trebalo bi biti nedvojbeno i nedvosmisleno definirano da su jedinice lokalne samouprave dužne financirati obavljanje poslova sakupljanja i smještaj napuštenih životinja sa svog zemljopisnog područja. Predlažemo: - nadopunu stavka 1. članka 65. na način da on glasi: (1) Ako nije osnovano sklonište u skladu s člankom 64. ovoga Zakona njegovo osnivanje i rad organizira te financira jedna ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u skladu s njihovim potrebama odnosno Grad Zagreb. Ukoliko je osnovano sklonište u skladu s člankom 64. ovoga Zakona jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave mogu s takvim skloništem sklopiti ugovor o pružanju usluge skloništa. Obrazloženje: smatramo da se ovakvom formulacijom jasnije definiraju mogućnosti i prava jedinica lokane i/ili područne samouprave- koje mogu osnivati vlastita skloništa ili uslugu povjeriti postojećim registriranim skloništima. - izmjenu stavka 2. članka 65. na način da on glasi: (2) Obavljanje poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave. Obrazloženje: Financiranje obavljanja poslova sakupljanja napuštenih životinja u svakom je slučaju bez iznimke obveza jedinica lokalne ili područne samouprave, a ne samo "u slučaju iz stavka 1. ovoga članka" kako se sugerira. Ovako formuliran stavak nema smisla i otvara brojna pitanja i prostor za različite interpretacije i manipulacije, primjerice: A što u drugim slučajevima, koji nisu slučaj iz stavka 1. tj. kada sklonište već postoji? U tim slučajevima druge pravne i fizičke osobe koje imaju registrirana skloništa moraju same financirati obavljanje tih poslova?(!) Vjerujemo da nije bila namjera prebaciti obvezu financiranja tih poslova s JLS-ova na privatna/nedržavna skloništa, nego da se radi o nenamjernoj nespretnoj formulaciji. zato vas molimo da uvažite naš prijedlog i izbacite dio koji JLS-ovima ograničava tu obvezu samo na slučaj iz stavka 1. istoga članka. - izmjenu stavka 3. članka 65. na način da on glasi: (3) Troškove smještaja napuštenih ili izgubljenih životinja tijekom roka iz članka 67. stavka 3. ovoga Zakona snose jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave na čijem je području pronađena životinja, a ako je posjednik poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove smještaja i veterinarske zaštite. Obrazloženje: Kao i u prethodnom članku vezanom za poslove sakupljanja napuštenih životinja isto vrijedi i za troškove smještaja napušenih i izgubljenih životinja. Jedinice lokalne i/ili područne samouprave u svakom su slučaju, bez iznimke, dužne snositi troškove smještaja napuštenih i izgubljenih životinja pronađenih na njihovim područjima, a same mogu odabrati hoće li to činiti u vlastitom skloništu ili će sklopiti ugovor o pružanju usluge skloništa s drugim skloništem. Ovako formuliran stavak, kao i onaj prethodni, nema smisla i također otvara brojna pitanja i mogućnost krive interpretacije i manipulacije. primjerice: A što sa skloništima s kojima nisu sklopile ugovor? Jedinicama lokalne samouprave potrebno je propisati obvezu financiranja troškova hvatanja i smještaja napuštenih životinja na njihovom zemljopisnom području- na taj način ne ostavlja se mogućnost interpretacije da je drugo sklonište koje nema sklopljen ugovor s jedinicom lokalne samouprave također dužno o vlastitom trošku zbrinjavati životinje s istog područja- što bi opet značilo prisilu da privatne pravne i fizičke osobe obavljaju posao javnog servisa o vlastitiom trošku. Kako bi se takva interpretacija onemogućila molimo da uvažite ovaj prijedlog. Prihvaćen Ovim je Zakonom određeno da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Zatim, ako sklonište nije osnovala pravna ili fizička osoba njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu sa svojim potrebama. Jedinica lokalne samouprave, također, može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba i koje je od jedinice lokalne samouprave udaljeno do 50 km vožnje cestovnim prijevoznim sredstvom. Iznimno, životinju se može smjestiti u sklonište koje je udaljeno više od 50 km od jedinice lokalne samouprave u kojoj je životinja nađena, ako u skloništu udaljenom do 50 km nema mjesta. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome. Člankom 66. Zakona je propisano da sklonište čiji rad financira jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave mora primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama, organizirati samostalno ili u suradnji s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave sakupljanje i prijevoz izgubljenih i napuštenih životinja do skloništa, osigurati smještaj izgubljenih i napuštenih životinja i osigurati smještaj životinja iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona. Sva skloništa za životinje moraju osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja, osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište, osigurati označavanje i registraciju mačaka, osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći vlasnika i vratiti životinju, tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine, voditi evidencije o pronađenim životinjama i njihovom udomljavanju ili usmrćivanju te voditi evidenciju osoba iz članka 57. ovoga Zakona.
Udruga Pobjede ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Udruga Pobjede također podržava prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da se u članak 65. Prijedloga Zakona doda novi stavak koji bi glasio: ''U slučaju iz stavka 1. kada je jedinica područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada investitor izgradnje skloništa za životinje, RH daje odgovarajuće zemljište bez naknade jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, uz uvjete da je isto predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom i da jedinica područne (regionalne) samouprave preuzme obvezu rada skloništa najmanje 10 godina od dana ishođenja uporabne dozvole.'' Slažemo s argumentacijom navedenom u obrazloženju koje je dano u komentaru udruge Prijatelji životinja Odbijen Ovim Zakonom se propisuje zaštita dobrobiti životinja tijekom korištenja, međutim ne utječe se na pitanja u nadležnosti drugih tijela. Jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave trebaju postupati u skladu s posebnim propisima kojima se regulira dodjela državnog zemljišta.
Prijatelji životinja ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Tijekom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine ponovno smo ukazali na nužnost propisivanja kaznene odredbe za kršenje članka 65. Prijedloga Zakona, koji se odnosi na obavezu osnivanja skloništa za životinje. Lokalne zajednice koje su ispoštovale Zakon, koji je na snazi od 2007. godine, s pravom su nezadovoljne što druge jedinice lokalne samouprave ne postupaju sukladno Zakonu i što nisu osnovale skloništa, a dosad su imale i više nego dovoljan rok. Stoga predlažemo da članak 84. glasi: ''(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: xx postupa protivno odredbi članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, ili xx ne osnuje sklonište za životinje (članak 65., stavak 1.).'' Obrazloženje: Prijedlog Zakona o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave'' (članak 65., stavci 1. i 2.). Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno pronaći način prisile, odnosno propisati kaznene odredbe, kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pitanje nepoštovanja obaveze osnivanja skloništa za životinje jedno od najčešćih pitanja koje dobivamo kao udruga koja vodi Mrežu za zaštitu životinja. To osobito vrijedi zato što su jedinice lokalne samouprave dosad imale i više nego dovoljan rok te su neke od njih ispoštovale Zakon, a druge nisu. Do sada se pokazalo da lokalne zajednice ne shvaćaju dovoljno ozbiljno provedbu Zakona, odnosno mnoge nisu niti krenule u ispunjavanje uvjeta koji su im propisani Zakonom o zaštiti životinja. Određivanje jasnih kaznenih odredbi znatno bi popravilo situaciju i lokalne zajednice krenule bi izvršavati ono što su već trebale ispuniti. Pokazalo se da se često ne radi o nedostatku novca, već jednostavno o zanemarivanju nečega zbog čega niti ne mogu biti kažnjene. Zakon tu mora biti jasniji i određeniji. Također, lokalne zajednice ne uviđaju da su one dužne provoditi zakonske odredbe - da se prema napuštenim životinjama trebaju odnositi kao i skrbnici prema svojim životinjama, da su one njihova odgovornost, da trebaju provoditi i programe kastracije itd. Često se opravdavaju ugovorom koji imaju s nekim od skloništa, bivših veterinarsko-higijenskih servisa, iako time ne ispunjavaju sve uvjete i obaveze koje im nalaže Zakon. Pred zakonom svi trebaju biti jednaki, kako svi građani, tako i gradonačelnici. Primjerice, Grad Split predlagao je izgradnju novog zoološkog vrta, za što su potrebna milijunska novčana sredstva, dok istodobno tako veliki grad do danas nije izgradio sklonište. U redu je da manja općina ima ugovor s nekim registriranim skloništem, ali Split je grad koji s prigradskim naseljima broji gotovo 300.000 stanovnika. Nadalje, Splitsko-dalmatinska županija je najveća županija u Republici Hrvatskoj i jedna od najgušće naseljenih, sa 16 gradova i 39 općina. Uzmimo u obzir i da se tijekom ljeta njezino stanovništvo zbog turizma barem dvaput poveća. Kako je moguće da cijeloj toj županiji nije potrebno ni jedno jedino sklonište za napuštene životinje?! Tko je nadležan i kako točno prisiliti Splitsko-dalmatinsku županiju da izvrši svoje zakonske obaveze? Ili makar jedan njezin grad? Zbog ovakvih slučajeva kojih je zaista mnogo diljem Republike Hrvatske, tražimo da se za ovu odredbu odredi kaznena odredba. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine u Ministarstvu poljoprivrede dobili smo odgovor da Ministarstvo nije nadležno za rad jedinica lokalne samouprave i da im zato ne može propisivati kaznene odredbe. Na pitanje tko im onda može propisati kaznene odredbe i kako to da u Zakonu postoji odredba za koju nije propisana kaznena odredba, nismo dobili odgovor. Prihvaćen Člankom 92. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (članak 64. stavak 1.) te ne osnuje sklonište (članak 64. stavci 2., 3. i 4.).
Prijatelji životinja ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojemu bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine udruga Prijatelji životinja podržala je prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Ponavljamo još jednom ovaj prijedlog i tražimo očitovanje o mogućnosti da se propiše Zakonom o zaštiti životinja. Prijedlog je da se u članak 65. Prijedloga Zakona doda novi stavak koji bi glasio: ''U slučaju iz stavka 1. kada je jedinica područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada investitor izgradnje skloništa za životinje, RH daje odgovarajuće zemljište bez naknade jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, uz uvjete da je isto predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom i da jedinica područne (regionalne) samouprave preuzme obvezu rada skloništa najmanje 10 godina od dana ishođenja uporabne dozvole.'' Obrazloženje predstavnika Grada: ''Izneseni prijedlog temelji se na sljedećim razlozima: 1. Prema načelu supsidijarnosti, središnja vlada ne može se miješati u ono što je u nadležnosti lokalnih i područnih vlasti. Jedinice lokalne i područne samouprave imaju pravo na vlastite prihode, a središnja država je dužna pomagati jedinice lokalne samouprave (županije i veliki gradovi su sastavni dio lokalne samouprave). Izmjenama propisa u prošlosti došlo je do stavljanja novih nadležnosti lokalnim samoupravama, ali im za to nisu osiguravana potrebna financijska sredstva. 2. Davanje/poklon zemljišta (a uobičajeno je to poljoprivredno zemljište koje je temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu vlasništvo RH) RH pomaže regionalnoj samoupravi koja na taj način dobiva i konkretnu pomoć od strane središnje države. U sklopu razvoja i rada skloništa pitanje zemljište je jako bitno, ali predstavlja tek dio troška lokalne samouprave (npr. trošak građevinske dokumentacije, izgradnje i svih nadzora, komunalnog opremanja parcele – prilazni put, električna energija, plin, voda; opremanja s opremom za obavljanje djelatnosti itd.), ali je bitno da budući investitor (lokalna samouprava) dobije i pomoć od središnje države, makar i u ovom naturalnom obliku. U prijedlogu je pomoć namijenjena isključivo lokalnim vlastima uz utvrđivanje određenih uvjeta za darovanje. Na taj način izbjegavaju se mogućnosti špekulacija vezanih uz zemljište/a (preprodaje, prekid rada skloništa i njegova ''prenamjena'' u drugu namjenu itd.) s obzirom na to da zemljište na kojemu se gradi buduće sklonište nije komunalno uređeno (najčešće) te je u naravi oranica, pašnjak ili neplodno zemljište (katastarski). Za planiranu izgradnju i stavljanje u funkciju potrebno je niz znatnih financijskih ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Komunalnim uređenjem infrastrukture, okolne parcele postaju pogodne za korištenje i za druge namjene (gospodarstvo, mješovita namjena, stambena namjena). Iz tih razloga u prijedlogu se navodi i svojevrstan 'osigurač' za korištenje zemljišta u skladu s ugovorom kojim se reguliraju imovinsko-pravni odnosi. Rok i njegova dužina mogu varirati. Ako uzmemo kao kriterij garanciju zgrade, tada je rok 10 godina, toliko su rokovi garancije (građevinski) na bitne elemente zgrade (krov, zidovi, itd.), ali ne bi bilo pogrešno staviti rok od 20 godina, s obzirom na to da se računovodstveno zgrada amortizira stopom od 5 % godišnje, što znači da će zgrada novog skloništa stavljenog u funkciju danas biti amortizirana kroz 20 godina. 3. Postojeći sustav skloništa u RH uglavnom ima jedan značajan problem – privatni sektor, ako se odluči na investiranje sredstava u izgradnju skloništa, očekuje i povrat investicije (zato se i formiraju trgovačka društva). Istovremeno postojeća regulativa (Zakon o proračunu, Zakon o javnoj nabavi) propisuju javnom naručitelju (gradovi, županije) da se za usluge (ako je vrijednost usluge viša od 200.000 kn) raspisuje otvoreni postupak javne nabave male vrijednosti. Iz tih razloga teško je vjerovati da će privatni poduzetnici ulagati značajna sredstva u opremu, infrastrukturu i osoblje, ako su svjesni da sljedeću proračunsku godinu ne moraju nužno pružati uslugu, a samim time njihova investicija predstavlja negativno poslovanje uz značajan financijski gubitak. Zbog toga je predloženo rješenje, kojim se lokalnim samoupravama osigurava zemljište, u biti mjera kojom se olakšava izgradnja skloništa (financiranog sredstvima proračuna, javno-privatnim partnerstvom ili drugim izvorima financiranja), bez obzira na to hoće li ih lokalne samouprave voditi same, putem neprofitnih organizacija (ustanove) ili vlastitih trgovačkih društava (tada je moguće izuzeće u smislu Zakona o javnoj nabavi) ili će se osigurati pružatelj usluge putem javne nabave najboljem ponuditelju.'' Navedeni prijedlog podržavamo i smatramo važnim uvrstiti ga u Zakon. Izgradnja skloništa predstavlja velik trošak jedinicama lokalne samouprave s obzirom na troškove izgradnje infrastrukture i potrebne građevinske dokumentacije. Stoga bi im pomoć države davanjem zemljišta bez naknade za gradnju skloništa itekako mnogo značila. Osiguravanjem zemljišta država bi olakšala izgradnju skloništa za životinje i potaknula lokalne samouprave da grade skloništa na vlastitom zemljištu umjesto da sklapaju ugovore s veterinarskim stanicama. Takva mogućnost bila bi za njih dugoročno financijski povoljnija i učinkovitija za provedbu Zakona. Odbijen Ovim Zakonom se propisuje zaštita dobrobiti životinja tijekom korištenja, međutim ne utječe se na pitanja u nadležnosti drugih tijela. Jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave trebaju postupati u skladu s posebnim propisima kojima se regulira dodjela državnog zemljišta.
Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Uvažavajući potrebu unapređenja dobrobiti životinja, nažalost realnost je takva da jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno sredstava za izvršenje osnovnih potreba iz svog samoupravnog djelokruga sa sredstvima koja su joj dodijeljena za njihovo izvršenje. Imajući u vidu gubitke i reduciranja koja su lokalni proračuni pretrpjeli uslijed nedavne „porezne reforme“ koja se svela jedino na smanjenje prihoda lokalne samouprave, postavlja se pitanje održivosti samih jedinica lokalne samouprave ukoliko se uvjetuje izvršenje novih obveza bez osiguranja izvora prihoda za njihovo izvršenje, te se moramo jasno i odlučno usprotivit takvoj praksi. Tome u prilog, idu i odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi i Ustav RH po kojima će izvori financiranja lokalnih vlasti biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav ili zakon odnosno, prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Dodatno, lokalna samouprava u pravilu ostvaruje namjenske prihode za koje je već propisana namjena i način trošenja, a svrsishodnost trošenja podliježe fiskalnoj odgovornosti, pa i kaznenoj odgovornosti za čelnika koji je odobrio nenamjensko trošenje. Stoga, ukoliko se doista želi ostvariti sakupljanja napuštenih i/ili izgubljenih životinja na učinkovit način, neophodno je osim prenošenja ovlasti na jedinice lokalne samouprave prenijeti i sredstva odnosno, osigurati izvore za učinkovito provođenje dodijeljenih ovlasti jedinicama lokalne samouprave, u protivnom nije za očekivati da će se ostvariti svrha zakona radi koje se donosi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
EOS MATRIX d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Istina je da se izdvajaju značajna sredstva, no navedene jedinice su te koje ih izdvajaju, samo u dijelu slučajeva. Većina udruga financira se samo – od donacije, aukcija i sl. Potrebno je stoga osiguirati obvezno financiranje svake registrirane udruge. Većina sredstava koje jedinice izdvajaju, zloupotrebljavaju se u svrhu eutanazija – usmrćivanja. Primjer: potrebno je u tom smislu provjeritiPokupsko Cerje. Eutanazija se uopće ne smije financirati, ukoliko ista uopće opstane obzirom na revolt javnosti. Djelomično prihvaćen Ovim je Zakonom određeno da životinje u skloništu ostaju do udomljenja. Člankom 65. Zakona određeno je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s osobama iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome.
Ivan Dušan ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. U zakonu bi trebala biti odredba prema kojoj jedinice lokalne samuprave moraju na svoje Web stranice staviti kontakt broj osobe koja je u jednicini lokalne samouprave zadužena za brigu o napuštenim i izgubljenim životinjama, odnosno broj osobe kojoj se građani mogu obratiti ukoliko pronađu izgubljenu životinju. Ovo stoga što u praksi kad pronađete ili uočite napuštenu životinju većina ljudi ne zna kome se treba obratiti. Praktično i korisno. Primljeno na znanje Člankom 69. Zakona određeno je da nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Popis skloništa za životinje i kontakt podaci skloništa nalaze se na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60b .
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Jedinice lokalne samouprave svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. U prijelaznim odredbama trebalo bi odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa. Trebalo bi propisati kazne ako to ne učine. Prihvaćen Prihvaćeno
Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Zakonom zabraniti skloništa koja ubijaju životinje, a pritom dobivaju enormne financijske potpore sa svih strana! U vijestima je, ne jednom, bilo sklonište Pokupsko Cerje koje je zlostavljalo životinje. Prihvaćen Člankom 67. Zakona određeno je da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Čl. 65. st. 1. postavlja obvezu JLP(R)S osnivanja i financiranja skloništa ukoliko ono već nije osnovano sukladno čl. 64. Nejasno je utvrđena obveza. Jesu li to općine i gradovi svako za sebe ili županija za sve gradove i općine na svojemu podrućju? Ovako se svako može pozivati na odgovornost onoga drugog. Ukoliko ne postoji jasno utvrđena obveza, neće se moći ni sankcionirati one koji se ogluše na svoju obvezu. Također, što ukoliko neki gradovi i općine na području neke županije osnuju skloništa, a neki ne? Treba li tada županija samo za te općine i gradove? Ne bi li tada odgovrni gradovi i općine bili kažnjeni? Čl. 65. st. 2. propisuje financijske obveze JLP(R)S, ali samo za skloništa koja su oni i osnovali. Na taj način bila bi kažnjena sva skloništa koja su osnovale druge pravne i fizičke osobe, najčešće udruge građana i volonteri koji skrbe o dobrobiti životinja i nemaju stalnoga izvora prihoda. Čl. 65. st. 3. određuje pravo na refundaciju troškova smještaja ili veterinarske zaštite imaju samo ona skloništa koja su JLP(R)S osnovale ili koje financiraju. Zašto i druga neprofitna skloništa ne bi imala isto to pravo. Riječ je o narušavanju ustavne jednakosti. Ukoliko je sklonište registrirano i obavlja svoju djelatnost sukladno svim propisima, ne smije biti stavljeno u nepovoljni položaj u odnosu na druga skloništa. Čl. 65. st. 4. propisuje da predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave (općina ili gradova) uređuje općim aktom način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama. Riječ je o još jednoj dvojbenoj formulaciji. Republika Hrvatska ima 555 opina i gradova. Svi mogu potpuno slobodno uređivati način postupanja i teorijski je moguće da se svaki od druga u potpunosti i razlikuje. Također je moguće da neka županija osnuje skloništa za sve općine i gradove na svom području, a da im tada općine i gradovi propisuju na koji će način postupati. Općine i gradovi mogli bi županijama propisati i nerazumno zahtjevne načine postupanja, a da pri tomu županija nema nikakvog utjecaja na te odredbe. Neke županije imaju i više od trideset jedinica lokalne samouprave i neshavtljivo je očekivati da bi sklonište u istim radnjama (spašavanje, liječenje itd.) trebalo postupati na različite načine. Previše formalnoga otežavanja u radu, a i u praksi bi zaposlenici nekoga skloništa prvo morali provjeriti granice nekog područja i onda proučiti jedan od tridesetak propisa. Opći akt trebale biti donijeti ili županije (za svoje područje) ili ministar. Grad Zagreb jedinica je područne (regionalne) skupštine i po ovom određenju ne bi mogao donijeti opći akt o načinu postupanja. Primljeno na znanje Ovim je Zakonom određeno da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Zatim, ako sklonište nije osnovala pravna ili fizička osoba njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu sa svojim potrebama. Jedinica lokalne samouprave, također, može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba i koje je od jedinice lokalne samouprave udaljeno do 50 km vožnje cestovnim prijevoznim sredstvom. Iznimno, životinju se može smjestiti u sklonište koje je udaljeno više od 50 km od jedinice lokalne samouprave u kojoj je životinja nađena, ako u skloništu udaljenom do 50 km nema mjesta. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome. Navedena odredba da način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave postoji u Zakonu o zaštiti životinja koji je na snazi od 2006. godine te do sada nije bilo problema vezano za primjenu općih akata jedinica lokalne samouprave.
ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Ne postoji kaznena odredba ako JLS nije organizirala Sklonište te mnoge JLS izbjegavaju tu zakonsku obavezu pa smatramo da bi novi Zakon trebao uvesti kaznenu odredbu za JLS ako ista nema organizirano Sklonište. Primljeno na znanje Člankom 92. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (članak 64. stavak 1.) te ne osnuje sklonište (članak 64. stavci 2., 3. i 4.).
PET CENTAR d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. - st (1) – nejasno je kako interpretirati „u skladu s njihovim potrebama“; zakon treba utvrditi jasan cenzus i kriterije kada nastupa obveza osnivanja skloništa (npr. grad s više od ____ stanovnika ili neki drugi objektivni kriterij), tako bitna odredba ne bi se smjela ostaviti na teret (pr)ocjene jedinicama lokalne /područne samouprave! Također, kod članka 64. i 65. postoji neusklađenost, jer se može interpretirati da se uvjeti za osnivanje i rad skloništa, te osposobljavanja osoblja ne odnose na skloništa koja osniva i financira jedinica lokalne ili područne samouprave. Oba članka treba preformulirati i utvrditi jasne kriterije. Primljeno na znanje Jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u skladu sa svojim potrebama odlučuju o najprimjerenijim mjerama koje će primijeniti za smanjenje broja napuštenih i izgubljenih životinja te za skrb o njima. Svakako u obzir treba uzeti razlike između ruralnih i gradskih područja vezano za mjere kojima će se smanjiti odnosno zaustaviti napuštanje životinja te poticati odgovorno posjedovanje životinja. Člankom 64. koji je postao članak 63. Zakona određuje se obveze vezano za osnivanje za skloništa, dok se člankom 65. koji je postao članak 64. Zakona određuju obveze jedinica lokalne ili jedinica (područne) regionalne samouprave vezano za osnivanje skloništa i skrb o napuštenim životinjama.
Davor Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. JLS svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. Treba odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa i propisati kazne ako to ne učine. Prihvaćen Prihvćeno
Ružica Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. JLS svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. Treba odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa i propisati kazne ako to ne učine. Prihvaćen Prihvaćeno
TOMISLAVA FRKOVIĆ - BEGO ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Zakonodavac bi trebao strogo propisati rokove za izgradnju skloništa za nezbrinute životinje jer mnoge lokalne samouprave svojim nemarom i bahatošću zanemaruju svoje obveze po tom pitanju. Konkretno, živim u jednoj od najbogatijih općina - Župa dubrovačka, a u susjedstvu mi je jedan od najbogatijih gradova - Dubrovnik. Bahati gradonačelnik Dubrovnika i načelnik spomenute općine nisu u punih 20 godina samostalne Hrvatske unatoč velikim proračunima izgradili skloništa za nezbrinute životinje. Štoviše, volonteri koji brinu o tim životinjama (među njima i ja i moje kćeri) iz svog džepa plaćaju sterilizacije i hranu za takve životinje. Ima nas ovdje puno, ali smo na izmaku snaga i financijskih sredstava. Naši prijedlozi lokalnim bahatim vlastodršcima ne nailaze na razumijevanje već na podsmjeh i izrugivanje. Dakle, strogo, zakonom propisati rokove, pogotovo gradovima i općinama koje imaju dostatna proračunska sredstva. Dok se takva skloništa ne izgrade, propisati općinama i gradovima da snose troškove sterilizacije i čipiranja mačaka i pasa i to svake životinje koju volonteri donesu u veterinarsku stanicu. Propisati zakonom cijenu sterilizacije (jer sadašnje cijene su pretjerane, primjerice 800 kn za ženku psa, 400 kuna za ženku mačke), te obvezu veterinarskih stanica da takve sterilizacije provode. Naime, nedopustivo je da sućutni pojedinci snose takve troškove, a da se proračunska sredstva općina i gradova namijenjena za tu svrhu nenamjenski troše. I mi ljubitelji napuštenih životinja smo porezni obveznici koji u te iste proračune plaćamo (htjeli ili ne htjeli) mnogobrojne poreze. Djelomično prihvaćen Člankom 95. Zakona određeno je da su jedinice lokalne samouprave obvezne osnovati sklonište u skladu s člankom 64. stavkom 2., 3. i 4. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja 2018. godine. Člankom 65. Zakona određeno je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s osobama iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Formiranje cijena usluga veterinarskih organizacija pa tako i cijene sterilizacije ne može biti određeno ovim Zakonom.
Ivana Gladovic ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Smatram da bi način postupanja s napušenim životinjama trebao biti unificiran i propisan zakonom a ne prepušten jedinicama lokalne samouprave. Primljeno na znanje Odredbama ovoga Zakona propisana je obveza jedinica lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave vezano za skrb o napuštenim životinjama. Međutim, zbog različitosti koje postoje u Republici Hrvatskoj s obzirom na klimatska područja pa i na razlike u ruralnim odnosno gradskim područjima, predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave propisuju općim aktima način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama. Člankom 72. Zakona je određen sastav i djelokrug koordinacijske radne skupine te ista ima važnu ulogu u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse i svakako će značajno utjecati na provedbu odgovarajućih propisa kao i podizanje svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja.
Nataša Velenik ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Djelomično prihvaćen Člankom 92. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (članak 64. stavak 1.) te ne osnuje sklonište (članak 64. stavci 2., 3. i 4.). Jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave financiraju rad skloništa za životinje te su odgovorne za pravilno trošenje sredstava namijenjenih radu skloništa i zbrinjavanju životinja.
Davor Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Ružica Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. U članku 64. dodati odredbe da se zbrinjavanje obavlja kao neprofitna djelatnost. Potrebno je i odrediti da su jedinice ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužne osnovati sklonište ili financirati već postojeće sklonište. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Kruh Vuk ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. sve navedeno je mrtvo slovo na papiru, u Kutini je sklonište za životinje dobilo Rješenje izdano od Ministarstva poljoprivrede iako ne ispunjava više članaka iz Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi. Rješenje je izdano iako je sklonište udaljeno od prve kuće samo 50 metara, u rješenju navode mjerenje buke koje se provodilo bez prisutstva životinja, a kada je dokazano da mjerenje prelazi granice onda isto Rješenje ne žele ukinuti. Posebno je zanimljivo je sklonište dobilo rješenje bez građevinske dozvole, tj dobili su i rješenje o uklanjanju bespravno sagrađene ograde. Ovo je samo mali primjer da je ovaj zakon neprimjenjiv kao i Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi. jer se štite privatni interesi i laka zarada, a briga za životinje i ljude je na zadnjem mjestu. Predlaže se jasno definiranje uvjeta za dobivanje Rješenja za osnivanje skloništa te provođenje i odgovornost nadležnih tijela. Odbijen Detaljne uvjete za osnivanje skloništa, osposobljenost osoblja koje sakuplja životinje i brine se o njima u skloništu, postupanje sa životinjama, rad skloništa te način vođenja upisnika skloništa pravilnikom propisuje ministar.
Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. Ugraditi sljedeće stavke: - veće zajednice, poput gradova i županija dužne su osnovati dežurne veterinare i dežurnu službu za prikupljanje pasa (šintare) - županija je dužna sagraditi azile za smještaj pasa lutalica, te osigurati uvjete za rad (struja i voda) - režije i rad azila bi se financirao iz spomenutih poreza i kazni, a bila bi pod upravom veterinarske stanice - azile za smještaj pasa lutalica treba graditi izvan naseljenih mjasta i to najbliže 1 km zračne udaljenosti od tabele koja označava početak ili kraj nekog naseljenog mjesta ili najudaljenije zgrade za stanovanje od centra naseljenog mjesta Odbijen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirat će se putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo. Detaljne uvjete za osnivanje skloništa, osposobljenost osoblja koje sakuplja životinje i brine se o njima u skloništu, postupanje sa životinjama, rad skloništa te način vođenja upisnika skloništa pravilnikom propisuje ministar.
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Kristina Podobnik ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Zbrinjavanje životinja treba se obavljati isključivot kao neprofitna djelatnost jer je to jedini način da se osigura ispunjenje javnog interesa a ne profitnog interesa. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Poduzetnička inicijativa i sloboda tržišta je nešto što treba podržati, međutim u sadašnjoj situaciji kada je ovo područje neuređeno, podkapacitirano i s nerzvijenim tržištem, valja razmisliti o potrebi cjelovitog i strukturnog rješenja. Uzimajući u obzir da je primjerice cijena školskog obroka za učenike oko 15,00 kuna ili smještaj vrtićkog djeteta oko 30,00 kuna po dana, a da skloništa naplaćuju i do 60,00 kuna pa i više za smještaj psa po danu, pitanje je li opravdano omogućiti ostvarivanje takvog ekstra profita ili je potrebna intervencija države, barem dok se ne stvore realni uvjeti za zdravu tržišnu konkurenciju. Prebacivanje troškova zbrinjavanja pasa lutalica na jedinice lokalne samouprave u ovakvoj situaciji dovodi do nesvrsishodnog trošenja proračunskih sredstava koja su u konačnici sredstva svih građana namijenjenih za zadovoljavanje njihovih osnovnih potreba na lokalnoj razini i pored toga, povećava koruptivnu percepciju građana bilo da su skloništa u vlasništvu privatnih poduzetnika ili neprofitnih udruga. Razumljiva je i borba za tržište između privatnog poduzetništva i udruga građana sa no-kill skloništima, koja se svakako trebaju podržati radi dobrobiti životinja, ali ovo područje je nužno temeljito urediti, jer u protivnom sve ide na štetu životinja, a i svih drugih. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Prijatelji životinja ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Neprofitni karakter skloništa za životinje Članak 64., stavak 1. Prijedloga Zakona glasi: ''Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba.'' Udruga Prijatelji životinja predlaže izmjenu ove odredbe na način da glasi: ''(1) Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba. (1a) Sklonište mora biti neprofitnog karaktera.'' Obrazloženje: Skloništa vođena od strane profitne organizacije za cilj imaju uzeti što je više moguće sredstava od gradova s kojima imaju ugovor i što manje sredstava uložiti u dobrobit životinja i provedbu zakonskih odredbi, kako bi njihovo poslovanje bilo profitabilno. Takva skloništa posluju na principima poduzetništva i ostvarivanja dobiti na štetu životinja o kojima vode minimalnu skrb, računajući da će ih ionako usmrtiti nakon 60 dana. Sve to rezultira većim troškovima za građane, manjom skrbi za životinje i manjim udomljavanjem životinja, te nepravilnom provedbom Zakona o zaštiti životinja. Kao udruga već dugi niz godina dobivamo pritužbe građana i drugih udruga za zaštitu životinja da velika većina voditelja skloništa ozbiljno zanemaruje zdravlje i dobrobit životinja radi vlastitih financijskih interesa. To potkrepljuju i brojne prijave tih ''skloništa'' i njihovih voditelja veterinarskim inspekcijama i Ministarstvu poljoprivrede. S obzirom na to da je u Prijedlog Zakona uvrštena odredba da sklonište mora ''osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći posjednika i vratiti životinju'' (članak 66., stavak 1., točka 8.), još se više nameće nužnost da skloništa budu vođena na neprofitnoj osnovi. Naime, sredstva koja skloništa dobiju za zbrinjavanje životinja od jedinica lokalne samouprave trebaju biti utrošena na propisanu skrb o životinjama i ostale nužne materijalne troškove za vođenje skloništa, dok bi se sva dobit skloništa trebala koristiti za pokrivanje troškova obavezne sterilizacije životinja u skloništima. Problematično je što se rad profitnih skloništa povjerava privatnim poduzetnicima koje na otvaranje i rad skloništa motivira zarada, a ne briga o zaštiti životinja. Zato se rad takvih skloništa često povezuje s lošom skrbi za životinje i njihovim zlostavljanjem, kao i netransparentnim financijskim poslovanjem. Dobar primjer je grad Osijek u kojemu je gradska uprava sklopila ugovor s profitnom organizacijom kojoj je temeljem ugovora višestruko porasla dobit, grad je izgubio ogromnu količinu uloženog novca svojih građana, a učinilo se iznimno malo glede zbrinjavanja životinja i provedbe Zakona o zaštiti životinja. S druge strane, u istome gradu djeluje neprofitna organizacija koja dobiva višestruko manja sredstva od grada i odrađuje nekoliko puta veći posao glede zbrinjavanja, oglašavanja, udomljavanja životinja, edukacije građana i sprječavanja napuštanja, odnosno za puno manje novaca kvalitetnije i pravilnije provodi Zakon o zaštiti životinja, pomažući cijeloj zajednici. Primjer Zagreba pokazuje kako se je, za jednaki iznos uloženih novčanih sredstava od strane poreznih obveznika, prekidom ugovora s profitnom organizacijom i prelaskom skloništa pod gradsku ustanovu, dobila znatno veća efikasnost, veći broj zaposlenih, veći broj zbrinutih i udomljenih životinja, počela se provoditi edukacija i tako dalje. Primjer Grada Karlovca koji i dalje krši zakon i podupire netransparentan rad tvrtke CRPK d.o.o. kojoj je koncesijom povjerio poslove držanja i zbrinjavanja pasa s područja Karlovačke županije, pokazuje sve negativne aspekte ulaganja novca poreznih obveznika u profitne organizacije koje zbrinjavaju životinje. Za ilustraciju, iz dostavljenih podataka tvrtke CRPK d.o.o. u ''skloništu'' u Utinji, 2012. godine od ukupno uhvaćenih 536 pasa, usmrćeno je čak 289 pasa, dok ih je 79 umrlo. Udomljeno je samo 159 pasa, i to prvenstveno zahvaljujući velikom angažmanu i trudu volontera, a ne ''skloništa''. Navedeno ''sklonište'' višestruko je prijavljivano inspekcijama i već je 10 godina pod povećalom javnosti zbog grubih kršenja zakona i rada neusklađenog s propisima iz područja veterinarstva. Također, pod istragom inspekcija i medija je i Sklonište za životinje Pokupsko Cerje s kojim je Grad Velika Gorica imao potpisan ugovor o zbrinjavanju pasa. Iako sklonište dobiva mjesečno za svakoga psa iznos od 2000 kuna, psi se ne kastriraju jer vlasnik tvrdi da nema dovoljno novaca za to, zbog čega se razmnožavaju u skloništu; ne postoji informacijski centar niti je uložen ikakav trud oko oglašavanja pasa, vlasnik skloništa objašnjava da u skloništu nema izvješenih podataka o psima jer vlaga brzo uništi papir; radno vrijeme skloništa nije prilagođeno građanima; psi izlaze iz skloništa bolesni i preplašeni, a kujice skotne; broj udomljenih pasa je jako mali, a vlasnik skloništa odbija omogućiti volonterima udomljavanje pasa prije isteka roka od 60 dana govoreći: ''Radije ću ubiti psa, bolje mrtav u škrinji nego da je privremeno udomljen u loše uvjete.'' Umjesto financiranja privatnih poduzetnika golemim novčanim iznosima koje plaćaju porezni obveznici, za jedinice lokalne samouprave bilo bi daleko isplativije izgraditi skloništa koja će ostati vlasništvo gradova i koja jedino i funkcioniraju u provedbi Zakona o zaštiti životinja. Postojeći sustav profitnih skloništa neisplativ je i financijski i sa stajališta zaštite životinja i provođenja zakona. S druge strane, primjeri Čakovca i Varaždina pokazuju koliko učinkovitije i uz znatno manja sredstva neprofitne organizacije provode zakonske propise i uspješno udomljavaju životinje. Kada skloništa vode udruge za zaštitu životinja dobivena sredstva troše se racionalno jer takva skloništa vode pojedinci kojima je stalo do dobrobiti životinja i koji aktivno rade na njihovu zbrinjavanju i udomljavanju. Provođenje Zakona o zaštiti životinja znatno bi se olakšalo kada bi se napravio uvjet da skloništa moraju biti neprofitnog karaktera - udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljenog posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca. U prilog tome govore i jednaka iskustva u drugim državama. Sve profitne organizacije koje se trenutačno bave tim poslom mogle bi i dalje nastaviti s radom ako to žele, samo što bi trebale osnovati neprofitnu organizaciju i nastaviti preko nje s radom. Zarađena sredstva morale bi ulagati u rad skloništa, čime bi se onemogućilo lako stvaranje profita od novca građana i na štetu životinja. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Udruga Pobjede ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Udruga Prijatelji životinja predlaže izmjenu stavka 1. članka 64. na način da glasi: (1) Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba. (1a) Sklonište mora biti neprofitnog karaktera. Udruga Pobjede u potpunosti podržava ovakav prijedlog. Obrazloženje: Kao neprofitna udruga koja je 2011. registrirala i od tada vodi sklonište a od osnutka 2009. intenzivno se na terenu bavi zbrinjavanjem nezbrinutih i napuštenih životinja, problemima sustava i politika prema napuštenim i nezbrinutim životinjama, podržavamo prijedlog udruge Prijatelji životinja i smatramo da je potrebno uvažiti sve navedene argumente i uvesti ovakvu izmjenu u zakon kako bi stvorili preduvjete za kreiranje i provedbu pozitivnih politika i preventinog i održivog djelovanja na području zaštite i zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja. Sustav u kojemu bi skloništa bila neprofitna značio bi efikasnije, ekoničnije i održivije rješenje problema napuštenih životinja, što nedvojbeno dokazuje i naš vlastiti primjer iz prakse- Grad Osijek izdvajao je višestruko više sredstva za usluge skloništa dok je tu uslugu obavljalo sklonište privatne veterinarske stanice u odnosu na sredstva koja izdvaja sada kada uslugu pruža naša udruga. Unatoč tome, broj zbrinutih pasa znatno je veći, broj udomljenih pasa višestruko je veći a usmrćenih pasa nema. Građani su senzibiliziraniji, aktivno su uključeni i doprinose, udomljavanje je sve popularnije, volontiranje također... Sve to osim dobrobiti životinja i ekonomičnijem sustavu doprinosi i jačanju društvenog kapitala i promicanju pozitivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Udruga Pobjede ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Predlažemo preformulaciju stavka 3 članka 63. tako da on glasi: (3) Sklonište MOŽE osigurati sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja i njihov smještaj o vlastitom trošku ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona. Obrazloženje: Nemoguće je da zakonodavac obveže privatnu pravnu ili fizičku osobu da o vlastitom trošku obavlja uslugu javnog servisa.(?) Samo državna tijela, institucije ili jedinice lokalnih samouprava mogu i moraju biti obvezni osigurati i financirati javni servis. Protupravno i protuustavno je nametati drugim osobama obvezu pružanja javnog servisa o vlastitom trošku. Ukoliko jedinice lokalnih samouprava nisu osnovale sklonište ili nemaju ugovor niti s jednim skloništem sklonište ne smije i ne može biti dužno pružati uslugu javnog servisa o vlastitom trošku. Sklonište eventualno MOŽE (a ne MORA) osigurati sakupljanje i smještaj napuštenih životinja o vlastitom trošku ukoliko nema sklopljen ugovor s jedinicom lokalne samouprave. Na taj način jasno se daje do znanja da su JLS-ovi dužni financirati sakupljanje i smještaj napuštenih i izgubljenih životinja sa svojih područja a ostavlja se mogućnost i registriranim skloništima koja nemaju sklopljene ugovore s JLS-ovima da dobrovoljno tj. o svome trošku obavljaju tu djelatnost. Prihvaćen Prihvaćeno
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Članak 63. stavak 3. u poglavlju Sakupljanje napuštenih i izgubljenih životinja: stoji ''Sklonište mora osigurati skupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja i njihov smještaj o svom trošku, osim u slučaju iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona.'' Predlaže se izbaciti taj stavak. Obrazloženje: U zakonu je definiran termin koja životinja se smatra izgubljenom, a koja napuštenom. Izgubljena je ona koja je odlutala i posjednik ju traži. Napuštena je ona koja je svjesno napuštena ili je napuštena zbog više sile s napomenom da smo prethodno dali prijedlog da se odricanje briše iz članka 4. stavka 1. točke 15. Činjenica jest da svaka pronađena životinja teritorijalno nekamo 'pripada', a svaki teritorij podrazumijeva određenu JLS koja je zakonom obvezana ili imati sklonište ili sklopiti ugovor o sakupljanju pasa što znači da su troškovi za pronađene pse pokriveni. Zato nije jasno kako bi skloništa i iz kojih sredstava (''o svojem trošku'') sakupljala životinje i koje su to još moguće životinje za sakupiti ako nisu iz članka 65. stavka 3.? Nije jasno što je zakonodavac točno mislio postići ovom odredbom. Nije jasno kako se može sklonište ovim stavkom obvezati da mora osigurati skupljanje napuštenih životinja o svom trošku jer nije jasno koje životinje uopće sklonište može preuzeti ako to nisu životinje s područja JLS-a navedene u članku 65. stavku 3. Činjenica jest da svaka životinja bude pronađena na teritoriju neke JLS, a zakon propisuje da svaka JLS mora ili osnovati sklonište ili sklopiti ugovor. Na koju se mogućnost mislilo pod navodom da sklonište mora pokupiti životinju o svom trošku? Prihvaćen Članak je izmijenjen na način da se člankom 64. Zakona određuje da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave financira osnivanje i rad skloništa za životinje. Jedinica lokalne samouprave može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba. Člankom 65. Zakona određuje se da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja sa skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba financiraju jedinice lokalne samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Članak 63. stavak 5. navodi da se ''životinja ne vraća posjedniku ako se posjednik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju''. Predlaže se izbaciti taj stavak jer se obzirom na već navedene činjenice u prethodnim primjedbama. Obrazloženje: Činjenica jest da se na taj način potiče namjerno ostavljanje pasa i namjerno odricanje od vlasništva nad psom. To nije odgovorna mjera. Apeliramo na zakonodavca da prihvati činjenicu iz svakodnevne prakse koja glasi: udrugama za zaštitu životinja i skloništima dnevno se javljaju neodgovorni pojedinci, dojučerašnji vlasnici, koji se bez prihvatljivih razloga odriču svojih pasa i na taj način prouzrokuju probleme cijeloj zajednici. Upravo ovim stavkom takvo neodgovorno ponašanje će se ozakoniti i prouzročiti pogoršanje već ionako teškog stanja – povećati će se broj napuštenih pasa. Neodgovoran pojedinac je po svojoj naravi i prirodi takav da neće uvažiti apel skloništa da pokuša zadržati psa. Takav pojedinac će se okoristiti ovom odredbom i doći pred vrata skloništa koje će znači biti dužno zaprimiti psa jer se ga on evo i pismeno odriče ili ga evo svjesno napušta. Što je zakonodavac želio postići? Zar se ovom odredbom želi povećati broj napuštenih pasa i pasa u skloništima? Odbijen Definicija napuštene životinje je da je to životinja koju je vlasnik svjesno napustio, kao i životinja koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode te životinja koje se vlasnik svjesno odrekao. Člankom 88. stavkom 3. Zakona određeno je da će se za napuštanje domaće životinje, kućnog ljubimca ili uzgojene divlje životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka kazniti fizička osoba novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn te se isto primjenjuje i u slučaju kad se posjednik odrekne životinje ili kad se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju.
Općina Bilje ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Odreći se može samo vlasnik, a posjednik može napustiti posjed. Upitna je provedba ukoliko se posjeda odrekne nepošteni posjednik, a bez suglasnosti vlasnika. Na koji način će se utvrditi radi li se o poštenom posjedniku kojemu je vlasnik prenio pravo raspolaganja? Po prijedlogu odredba stavka 3. ovog članka. bi značilo da skloništa moraju (na čiji poziv? kada?) sakupiti napuštenu ili izgubljenu životinju o svom trošku, osim kada troškove doista izgubljenih ili napuštenih životinja snose jedinice lokalne samouprave, a ako se naknadno utvrdi posjednik, tada on podmiruje troškove. Kad su u pitanu psi lutalice u praksi bi to značilo da su skloništa dužna: 1. ukloniti pse lutalice sa ulica i javnih površina, 2. ustanoviti ima li pas poznatog posjednika, 3. držati psa najmanje 60 dana, 4. pokušati pronaći posjednika, 5. ukoliko imaju ugovor o financiranju rada sa jedinicom lokalne samouprave, izdati račun o izvršenoj usluzi zbrinjavanja pojedinog psa i dokaze da nisu pronašli posjednika, da su psa udomili ili eutanazirali, 6. izdani račun za izvršenu uslugu, ali samo zbrinjavanja/smještaja psa do 60 dana je sa zakonskim rokom plaćanja - valutom za JLS 30 dana. Međutim, u praksi se događaju problemi i postoji niz otvorenih pitanja, kao primjerice: Što ako kapacitet skloništa nije dostatan za skupljanje svih pasa lutalica? Jesu li skloništa odgovorna za štetu vlasniku vozila ako pas lutalica uzrokuje prometnu nezgodu , jer je u njihovoj ovlasti sakupljanje pasa lutalica? U pravilu, skloništa ne primaju pse lutalice ukoliko im se unaprijed ne plati njihovo zbrinjavanje, što je za njih razumljivo, no sa pozicija jedinica lokalne samouprave to je neprihvatljivo i nezakonito. Naime, JLS mogu platiti uslugu koju nabave u postupku javne nabave samo kada se kontrolom izvršenja ugovora utvrdi da je usluga pravilno, pravovremeno i potpuno izvršena, avansno plaćanje je isključeno, osim u strogo određenim iznimkama. Osim toga, izvršni čelnik JLS podložan je fiskalnoj i kaznenoj odgovornosti za svrsishodno trošenje proračunskih sredstava, a k tome zakonom propisani rok plaćanja za JLS iznosi 30 dana. Za ugovor sklopljen u postupku javne nabave, što je obveza JLS kod nabave usluga, pa i usluga zbrinjavanja pasa lutalica do 60 dana, vrlo je teško točno odrediti tehničku dokumentaciju za uslugu s puno nepoznanica, a postoji i realna mogućnost da procijenjena vrijednost nabave planirana u propisanom postupku, jednostavno nije dostatna, što zahtjeva provođenje procedure sklapanja dodatka ugovor o nabavi ili provođenja novog postupka nabave. Prethodno treba osigurati sredstva u Proračunu, a ako su sredstva nedostatna, prvo treba provesti proceduru rebalansa Proračuna za tu godinu, a nakon toga, izmijeniti Plan nabave. Sve navedeno odražava kompleksnost, dugotrajnost i stvarne probleme koji dovode do toga sustav zaštite napuštenih i izgubljenih životinja nikada nije zaživio u cijelosti. K tome jedinice lokalne samouprave nemaju osigurane izvore prihoda za te namjene, a realno gledajući, kod određivanja prioriteta važnije je osigurati sredstva za primjerice smještaj djece u vrtić, socijalne potrebe i sl. Još ako se uzme da je cijena dnevnog smještaja djeteta u vrtić, u pravilu, za polovinu manja od cijene zbrinjavanja jednog psa po danu u skloništu, nije teško razumjeti kako će gradski ili općinski vijećnici odlučiti o prioritetima. Primljeno na znanje Člankom 64. Zakona određeno je da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Ako nije osnovano sklonište u skladu s člankom 63. ovoga Zakona njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu s njihovim potrebama. Međutim, problem napuštanja pasa treba rješavati poticanjem odgovornog posjedovanja životinja što je, među ostalim, uloga koordinacijskih radnih skupina iz članka 70. Zakona. Samo će se poticanjem te (su)financiranjem mjera trajne sterilizacije pasa smanjiti broj napuštenih životinja te je učinkovitije djelovati u tom smjeru pa će se s vremenom smanjiti i pritisak na skloništa za životinje. Važnu ulogu ima i obveza da nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave razvijaju svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja, jer će se samo mijenjanjem ponašanja vlasnika životinja u smislu odgovornog posjedovanja životinja smanjiti broj napuštenih životinja.
Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. IZMJENITI i/ili DODATI stavke: - vlasnik je dužan u roku 24 sata prijaviti nestanak psa nadležnoj veterinarskoj stanici sa svim relevantnim podacima ili dežurnu službu za prikupljanje pasa (šintar) - pronađen pas, poznatog vlasnika (čipiran), privremeno se smješta u nadležnu veterinarsku stanicu, uz kontrolni pregled, poziva se vlasnika, naplaćuje smještaj životinje po danu do dolaska vlasnika ili od njega ovlaštene punoljetne osobe. Ako se vrijeme odaziva vlasnika produlji više od 5 dana, pas se smješta u azil, a vlasnik je podložan plaćanju kazne za privremeno napuštanje životanje i cijenu smještaja, izrečene od strane veterinara Odbijen Člankom 63. Zakona određeno je da posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Rad veterinarskih organizacija ili ambulanti veterinarske prakse određen je Zakonom o veterinarstvu te prostori istih ne mogu biti korišteni za smještaj i držanje napuštenih životinja.
Marinko Alić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Članak 63. (1) Posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. U točci 1 definira se prvo „kućni ljubimac“, a kasnije se u definiciji prelazi na „psa“. Ili se točka 1 članka 63. odnosi na pse ili na kućne ljubimce- ili na svakog posebno, a po definiciji bi bilo najbliže životinja jer pod tim može biti pas, mačka, konj i sl. (2) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište), osim ako je životinju u tom roku vratio posjedniku. Ako se životinja vratila posjedniku, bez obzira na vrijeme pronalaska, posjednik je dužan obavijestiti sklonište za životinje, u koliko je prije toga isto obavijestio o nestanku životinje. Djelomično prihvaćen Vlasnik kućnog ljubimca treba obavijestiti sklonište za životinje o gubitku kućnog ljubimca, međutim, kako je obvezno označavanja samo pasa mikročipom, ima obvezu gubitak psa prijaviti veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa.
Bojana Smoljanović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Prijava nestanka mora se obaviti unutar 1 do 2 dana i skloništima i veterinarskoj praksi, pogotovo jer je i dalje velik broj pasa i mačaka nečipirano i bez brze prijave nestanka izuzetno je teško pronaći vlasnika. Odbijen Pogledati odgovor Alenu Šeškaru uz ovaj članak.
Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Glede stavke 3, imala sam slučaj kad sam pronalazila pse na cesti i skloništa NISU htjela preuzeti psa iako je pas imao čip i znalo se tko bi morao preuzeti troškove na sebe. Primljeno na znanje Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Nalaznik životinje, ako može utvrditi vlasnika životinje, može životinju vratiti vlasniku i životinja se u tom slučaju ne treba smještati u sklonište za životinje.
Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Čl. 63. st. 3. određuje da sklonište o svom trošku osigurava sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja. Ovakvu odredbu nužno je izbrisati. Zašto bi skloništa koje JPL(R)S nisu osnovala ili s njima potpisali ougovor o financiranju bili dužni preuzeti ulogu javnoga servisa. Ovakvo bi JPL(R)S mogle otkazati ugovore o financiranju već postojećih skloništa, a istodobno ne bi bile dužne ni osnovati sklonište, budući da ono već postoji. Tko bi tada financirao ta skloništa? Prihvaćen Prihvaćeno
Tea Palavršić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Predlažem da se za članak 63 smanji vremenski period od 3 dana na 1 dan Odbijen Vlasnici mogu nestanak kućnog ljubimca prijaviti i ranije, a u roku od tri dana njegov nestanak moraju prijaviti skloništu za životinje.
Iva Ćurković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. čl.63.st.5 Smatram da bi trebala postojati određena novčana kazna za posjednika koji je samo napustio životinju bez da joj je pronašao drugi dom. Prihvaćen Člankom 88. stavkom 3. Zakona određeno je da će se za napuštanje domaće životinje, kućnog ljubimca ili uzgojene divlje životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka kazniti fizička osoba novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn te se isto primjenjuje i u slučaju kad se posjednik odrekne životinje ili kad se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju.
Zrinka Košta ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. st (3) Kako država/ministarstvo može uvjetovati obavljanje javne djelatnosti (a skrb o napuštenim životinjama to jest) skloništima? Izlazak na teren po izgubljenu životinju, veterinarski pregled, mikročipiranje, cijepljenje, kastracija, smještaj....sve to iziskuje financijska sredstva i ukoliko sklonište nema sklopljen ugovor o obavljanju iste djelatnosti s općinom ili županijom, ne smije se uvjetovati obavljanje javnih djelatnosti o trošku skloništa. Ova će stavka postići kontraefekt - skloništa koja nemaju ugovor s općinama zatvoriti će se, a na ulicama će ostati na tisuće životinja. Prihvaćen Prihvaćeno
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Sandra Jelovac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Zabrana eutanazije nakon 60 dana, osnivanje isključivo no kill skloništa, uz obaveznu kastraciju i čipiranje životinja. Životinje koje nisu kod prijavljenih uzgajivača bi trebale biti sterilizirane/kastrirane. Trebale bi se uvesti kazne za napuštanje ljubimaca i nečipiranje te bi se to trebalo bolje kontrolirati. Zakon bi trebao omogućiti oduzimanje životinje vlasniku koji se ne brine za nju (bilo da je riječ o držanju u neadekvatnim uvjetima ili zlostavljanju), Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Kruna Tarle PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Obavezna kastacija u sklonistima je nesto sto je vec trebalo biti propisano, al isto tako smatram da bi kastracija trebala biti obvezna za sve, odnosno za sve koji ne planiraju potomke koje sigurno mogu zbrinuti. Smatram da obavezna kastracija moze riješiti mnoge zivotinje patnje i mnoge ljude brige oko napustenih zivotinja. Učinimo nesto konkretno sto ce napraviti revulucinarni pomak. Djelomično prihvaćen Ovim je Zakonom određeno da skloništa moraju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći vlasnika i vratiti životinju. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio deveti Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Kruna Tarle PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Svi gradovi i općine koji nisu napravili sklonište, odnosno napravili sve prema zakonu da riješe problem napuštanja i zbrinajvanja životinja, trebaju biti kažnjene. Situacija je podjednako teška svima u Hrvatskoj, ako mogu jedni mogu i drugi. Da svi jednako ulože truda i novaca već bi se itekako vidio rezultat. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Kruna Tarle PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Smatram da skloništa trebaju biti bez ostvarivanja profita, da na njima nitko ne bi smio graditi vikendice i kupovati automobile. Zakon bi trebao ograničiti osnivanje skloništa samo na neprofitni sektor. Primljeno na znanje Jedinice lokalne samouprave dužne su organizirati sklonište ili sklopiti ugovor sa skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba u skladu s ovim Zakonom. Troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s pravnim ili fizičkim osobama financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. S obzirom da jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave financiraju zbrinjavanje životinja u skloništu odgovorne su za pravilno trošenje sredstava namijenjenih radu skloništa i zbrinjavanju životinja.
Milena Maričić Mojsov PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Ne slažem se sa usmrćivanjem zdrave životinje nakon 60 dana. U Hrvatskoj imamo svega 6 NO KILL skloništa, a sve ostalo su ŠINTERAJI u kojima rade ljudi koji ne vole životinje i nije ih briga za njih. Životinje se ne oglašavaju kako treba, ne mogu se dobiti osnovni podaci o njima, ako se i nađe udomitelj ili privremeni smještaj, poglavito psi izlaze u lošijem stanju nego kad su zaprimljeni. Gotovo svi imaju proljev, puni su parazita, manjak kilaže, psihički u lošem stanju. Štenci ugibaju od bolesti (parvo)jer nisu adekvatno smješteni, kuje ostaju skotne jer nitko ne vodi brigu. Tražite da ljudi koji imaju na skrbi više od 9 pasa imaju ljude koji su osposobljeni za vođenje takvog smještaja. Ne vidim nigdje u zakonu da se isto traži i za skloništa-šinteraje !? Gdje odlaze novci koje šinteraju dobivaju od lokalne samouprave ? Na životinje sigurno nisu utrošeni. Veterinarske inspekcije uglavnom ne rade svoj posao jer se sve svodi na " ruka ruku mije" ili su povezani rodbinskim i inim vezama. Ako se obratite etičkom povjerenstvu sa prigovorom na rad šinteraja, ne dobivate nikakav odgovor. Čemu ili komu služe ti ljudi ? Novi zakon, bolji zakon ako i bude napisan, biti će mrtvo slovo na papiru ako se ne bude mjenjala svijest ljudi koji napuštaju životinju, edukacija od vrtičke dobi,kažnjavanje sa tih famoznih 15.000 kuna za napuštanje, mislim da još nitko nije kažnjen u ovih par godina :). Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Izidora Mesec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Moramo uvesti ANIMAL POLICE- da se strogo kažnjavaju mučitelji i spašavaju mučeni, a ubijanje životinja u skloništima je sramota! Djelomično prihvaćen Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode veterinarska inspekcija i komunalno redarstvo te stočarska inspekcija u skladu s odredbama Zakona. Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Razumijem potrebu svih nas koji se bavimo uzgojem malih životinja da humano komentiramo odredbe kojima se određuje postupanje sa životinjama koje završe u skloništu za životinje. No doista postavljam sebi i drugima pitanje koliko nas je spremno udomiti kućne ljubimce kojima prijeti usmrćenje zbog zakonom određenog roka koji su proveli u skloništu. O novcu koji se u iste svrhe koristi neću govoriti, no cifre su strašne, a siromaštvo sve prisutnije. Bojim se da naša pomalo lažna humanost može uzrokovati opću pojavu pasa lutalica (naravno i drugih životinja). Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Vedran Morin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Molio bih da se sagleda i razmotri prijedlog zakona kojim bi se napuštanje životinje kažnjavalo financijski te pravno. Naime, svjedok sam kako je osoba koja je zanemarila životinju i napustila ju na godinu dana, a danas zbog toga što joj životinja zakonski pripada, pravnim putem ju potražuje natrag, čak bez ikakve namjere da pokrije troškove. Nitko toj jadnoj životinji sada ne jamči sigurnost, već postoji opasnost da se upravo stoga jer vlasnik polaže zakonsko pravo na tu životinju, ona opet jednoga dana može ostati zanemarena i napuštena. Ukoliko bude potrebe mogu se pozvati na sudski proces koji se uskoro planira pokrenuti od strane zakonske vlasnice koja potražuje pravnim putem psa kojega je napustila prije 12 mjeseci. U ovom slučaju ne igra ulogu briga o životinji, već vlastita zadovoljština pojedinca, a žrtva je nažalost životinja. Djelomično prihvaćen Zakonom je zabranjeno napuštanje životinja koje posjednik drži pod nadzorom te je isto kažnjivo u skladu s člankom 88. Zakona pa se za fizičku osobu propisuje kazna od 15.000,00 do 30.000,00 kn.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Zabrana ubijanja napuštenih životinja u skloništima po isteku 60 dana. Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
Alenka Rogić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Ako postoji zakonska odredba kojom je čipiranje pasa obavezno, zašto se u praksi ne provodi i zašto po tom pitanju ne postoji kontrola posjednike pasa? Sve je predviđeno, ali se u praksi ne provodi, a da se provodi drastično bi se smanjio broj napuštenih životinja i svi problemi koji time nastaju. Odbijen Obvezno označavanje pasa mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja propisano je Zakonom o veterinarstvu (Narodne novine, broj 82/13 i 148/13) te je isto obveza vlasnika psa, a za neoznačavanje pasa na propisani način određena je prekršajna odredba člankom 162. Zakona o veterinarstvu.
Hana Božičević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Želim da se ukine usmrćivanje napuštenih životinja i da se novac usmjeri na edukaciju ljudi, bolje provođenje mjera protiv neodgovornih vlasnika a i gradenje azila sa stručnim osobljem. Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
Ivana Brkljačić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Želim da se zakonom zabrani ubijanje napuštenih životinja u skloništima po isteku 60 dana. Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
Ema Belančić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Želim da se: - Zakonom zabrani eutanazija životinja u skloništima - poboljšaju uvjeti za životinje u skloništima - strogo kažnjava nemar i napuštanje životinja Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
Alen Šeškar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Predlažem da se ugradi više odredaba preventivnog karaktera poput ovih koje navodim niz članke, uz obrazloženje potrebe za uvođenjem poreza. Naravno, iznijet je okvir i smjernice što bi trebalo naglasiti i ugraditi u članke unutar novog teksta zakona, pa je potrebno predloženi model tekstualno prilagoditi pisanom obliku zakona, dok neke mjere traže dodatnu izmjenu i dopunu još nekih važećih zakona RH. Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). Primljeno na znanje Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Udruga Pobjede PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Važećim je zakonom neprecizno definirano i nejasno formulirano reguliranje prava i obveza skloništa obzirom na izvore financiranja i obveze jedinica lokalnih samouprava prema skloništima i zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja. Primjerice: u praksi postoje primjeri gdje na području iste lokalne samouprave postoji više registriranih skloništa a samo jedno je ugovoreni pružatelj usluge skloništa. Skloništu koje nema „koncesiju“ i osigurane javne izvore financiranja ne može se nametnuti obveza obavljanja javnog servisa o vlastitom trošku, a važeći zakon moguće je i tako interpretirati. U ovome pak prijedlogu zakona ovakva formulacija u članku 63, stavku (3) jasno sugerira da se na nedržavne institucije- druge pravne i fizičke osobe tj privatna skloništa- prebacuje obaveza pružanja i financiranja javnog servisa što je protupravno i protuustavno. Skloništa, ako nisu osnovana od strane javnih/državnih institucija, ni u kojem slučaju ne mogu biti dužna pružati uslugu javnog servisa o vlastitom trošku. Uzevši u obzir odredbu članka 63. stavka (3), članak 65. stavak (1) moguće je tumačiti na način da ukoliko postoji registrirano (privatno) sklonište jedinice lokalne samouprave nisu dužne osnovati ali niti financirati sklonište tj. skupljanje i smještaj izgubljenih i napuštenih životinja, nego će u tom slučaju to raditi već registrirana skloništa o vlastitom trošku, kako sugerira članak 63. stavak (3) (!?) U nadi da se radi samo o nespretnoj formulaciji molimo da uvažite sljedeće: Potrebno je jasno, precizno i nedvosmisleno propisati jedinicama lokalne samouprave obvezu osiguravanja sakupljanja i smještaja napuštenih i izgubljenih životinja pronađenih na zemljopisnom području koje obuhvaćaju. JLS-ovima je tako jasno propisano što su dužne financirati a dan im je izbor hoće li samostalno osnovati sklonište ili će sklopiti ugovore o pružanju usluge skloništa s već postojećim skloništima. Tek tada moguće je skloništima koja se financiraju iz javnih izvora propisati obvezu skupljanja i zbrinjavanja životinja tj. pružanja usluge JAVNOG servisa. Pri tome se nikako ne smije zaboraviti u obzir uzeti i ugovorene uvjete, količine i vrstu životinja jer u praksi su mogući slučajevi da JLS-ovi financiraju skloništa ali s nedostatnim sredstvima ili da financiraju sakupljanje i smještaj određenog broja (i vrste) životinja a da je potreba tj. broj životinja koje treba zbrinuti veći od financiranog/ugovorenog. Ni u tim slučajevima ne smije se i ne može nametnuti skloništima da o vlastitom trošku djeluju kao javni servis nego mogu biti dužna obavljati uslugu javnog servisa samo ako za to imaju osigurane javne izvore financiranja. Komentare na ostale članke ovoga dijela zakona kao i konkretne prijedloge izmjena pojedinih članaka dati ćemo pod konkretnim člancima. Prihvaćen Prihvaćeno
Hana Dagostin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Protiv sam usmrćivanje životinja u skloništima i zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Eutanaziju pasa treba zabraniti jer je nehumana, nemoralna i potpuno nepotrebna. Financijska sredstva koja se troše na eutanaziju mogu se preusmjeriti na sterilizaciju ili oglašavanje tih pasa za udomljavanje. Skloništa za životinje trebaju i moraju biti samo "no kill" skloništa. Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
Alen Šeškar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO DEVETI Posjed pasa ili mačke znači odgovornost prema životinji, ali još veću odgovornost prema ostalim čimbenicima društva, stoga za sljedeći prijedlog teksta zakona predlažem model godišnjeg oporezivanja vlasnika po broju pasa, a u cilju sprečavanja nakupljanja i zlostavljanja životinja od strane neodgovornih osoba kao i financijsku potporu legalnim skloništima za životinje, koja će postati stvarna skloništa, bez eutanazije sa naglaskom udomljavanja, a predložene mjere će naveliko smanjiti rastuće tenzije među građanima, uvesti reda i većim dijelom rasteretiti proračun lokalne samouprave, gradova i županija. Određivanjem poreza i primjerenih kazni uvodimo red i riješavamo dosta nepravilnosti, od lažnih ljubitelja, ilegalnih "uzgajivača" i prodavača, kupovanja štenadi za zabavu djeci, pa do neodgovornih vlasnika po stambenim zgradama, ulicama i predgrađu gradova. Od poreza i kazni, koji bi pripao lokalnoj upravi, namjenski financirati azile, parkove za istrčavanje, kupališta za pse, groblja, veterinare i šinteraje angažiranih po dojavi od strane lokalne uprave ili građana (nešto poput dežurne službe), kao i nagrade udrugama za zaštitu životinja po udomljenom i/ili prijavljenom psu. Izuzeti bi bili službeni psi, vodiči, tragači, spasioci, isl. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (čipiranje, ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje pasa nadležnim tijelima). Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). Stoga, bi cilj ovoga zakona trebao biti spriječavanje i sankcioniranje neodgovornih pojedinaca prema životinjama i društvu, a ne izvršavati represije nad životinjama, za čije patnje i sudbinu je jedino kriva osoba i/ili društvo. Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
TAMARA KLAIĆ-STETTER PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO DEVETI U cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja životinja. Osvrnula bi se na poglavlje o napuštenim životinjama, koje ne dovodi do poboljšanja sadašnjeg stanja. Nacrtom se uvodi: 1. - obveza posjednika više od 9 pasa (ne računaju se štenci koji sišu) da ispune uvjete kao za skloništa, čemu se protivim 2 -obveza kastracije pasa u skloništima (bez obzira što će psi neposredno biti usmrćeni u „skloništima“ koja provode usmrćivanje nakon 60 dana od dana hvatanja ako ne budu udomljeni ), čemu se također protivim 1.) Obveza ispunjavanja uvjeta za sklonište za sve koji posjeduju više od 9 pasa predstavlja diskriminaciju, jer dok vlasnici „skloništa“ vraćaju ulaganja temeljem ugovora o koncesiji sa jedinicom lokalne samouprave, dotle privremeni udomitelji moraju sami snositi sve ili većinu troškova. Pomanjkanje materijalnih uvjeti za skloništa kod privremenih udomljenja kompenzira se humanim uvjetima; brigom, pažnjom i ljubavlju. U profitnom „skloništu“ gdje se psi usmrćuju nakon 60 dana , psi su s v j e s n i usmrćivanja te su pod pod stalnim stresom. Prihvatljivo bi bilo uvesti vrstu„stručnog ispita“ kao npr. u Njemačkog (§ 11 Zakona o zaštiti životinja, ) odnosno znanje posjednika o problemima povezanim sa držanjem većeg broja pasa. Puno pasa kojima je istekao rok u „skloništu“ neće moći biti spašeni privremenim udomljenjem, jer pojedinci i udruge koji spašavaju pse od usmrćivanja u skloništu ili sa ceste neće moći ispuniti uvjete kao za sklonište. Nadalje, ljubitelji pasa koji imaju inače sve uvjete da zbrinu više od 9 odraslih pasa, morati će ispunjavati uvjete za skloništa ako ih žele trajno udomiti; da li će morati zaposliti ljude, osigurati karantenu i slično??. 2.) Uvođenje obveze kastracije pasa u „skloništima“ gdje se psi usmrćuju nakon 60 dana je van svake pameti i predstavlja još jedan dobrodošao izvor prihoda za njihove vlasnike. Tako će oni još jednom jednom trljati ruke, jer će sad osim troška hvatanja životinja (kad imaju i vet-hig servis), cijepljenja, čipiranja, troška usmrćivanja pasa i odvoza lešina, moći na teret jedinice lokalne samouprave odnosno poreznih obveznika naplatiti i kastraciju psa prije nego što ga usmrte. Bravo!! N i s u nažalost prihvaćeni slijedeći prijedlozi Prijatelja životinja 3. - neprofitnost skloništa za napuštene životinje, 4.- zabrana usmrćivanja skloništima 5, obveza kastracije pasa i mačaka kod vlasnika/posjednika 3) Očito da naš sustav „potiče poduzetništvo“, jer na očigled ide na ruku vlasnicima onih „skloništa“ koja su osnovana kao ekonomski orijentirane jedinice koje obavljaju gospodarsku djelatnost usmjerenu na dobit i usmrćuju pse nakon 60 dana. Primjereniji izraz za takve jedinice je „uklonilište“ a ne „sklonište“, jer u skloništu je životinja sigurna, a u objektima gdje se provodi usmrćivanje ona to nije. Osobno mi je jedan vlasnik takvog „skloništa“ rekao kako nije za kastracije, jer će onda biti manje lutalica, pa time i manje zarade. Većina vlasnika profitnih „skloništa“ gledaju na problem napuštenih životnja sa aspekta vlastite dobiti a ne zaštite životinja. Osim nehumane strane postojećeg stanja, postoji i financijski problem, jer jedinice lokalne samouprave neće više moći izdvajati sredstva za plaćanje takvih „skloništa“. Financiranje skloništa bi trebalo biti usmjereno na pokrivanje materijalnih troškova (plaće zaposlenika, trošak zbrinjavanja i liječenja pasa i slično, npr. Dumovec), a onaj dio koji se slijeva u dobit vlasnika skloništa trebao bi se preusmjeriti na pokrivanje, barem u dijelu, kastracija pasa i mačaka kod vlasnika odnosno posjednika. Tamo gdje udruge za zaštitu životinja imaju svoja skloništa, troše se mnogo manja sredstva, jer su to ljudi koji vole životinje, volontiraju, udomljavaju pse. 4) Usmrćivanje pasa je nehumano i protivi se željama većine građana Republike Hrvatske.Često upotrebljavan izraz „eutanazija“ nije prikladan, jer se u takvim „skloništima“ ne radi o usmrćivanju da bi se ublažila patnja i bol koju osjeća pas, nego se usmrćuju zdravi i mladi psi da bi se napravilo mjesta za nove koje je opet netko bacio na cestu. To je bure bez dna i perpetuum mobile, gdje se ne vidi ni kraj ni početak. Neodgovornost ljudi se nagrađuje, stradavaju nedužni psi, a kažnjavaju se ljudi koji žele spasiti životinju. Oni koji trebaju izglasati novi zakon trebaju razumjeti jednu stvar a to je, da se „skloništa“-uklonilišta financiraju iz n a š e g a ne njihovog novca, pa onda gospodo, uzmite u obzir naše zahtjeve i ukinite tu barbarsku i među građanima ove zemlje nepopularnu praksu usmrćivanja pasa u skloništima. 5.) obvezna kastracija pasa i mačaka kod vlasnika Jedino humano rješenje za smanjenje populacije napuštenih pasa i mačaka je kastracija pasa kod vlasnika i posjednika.Tako će se u konačnici smanjiti priljev napuštenih životinja te uštedjela golema sredstva. Odredbe članka 52. više zvuče kao edukacijski letak a manje kao slovo zakona čak i usprkos odredbe o prekršajnoj odgovornosti iz članka 87 stavak 1. točka 45. Nadzor nad obvezom vlasnika da zbrinu potomstvo svojih pasa i mačaka nije moguće efikasno provesti. Kao i do sada „zbrinjavanje“ mladunčadi će se vršiti ostavljanjem potomstva po parkovima, u šumi ili uz cestu, a kako napušteni štenci nisu čipirani, to se kao i do sada neće moći utvrditi od kuda potječu. Isto tako velik broj štenaca koji budu brzio udomljeni dok su mali, često završi na ulici kad narastu u „prave“ , a novi udomitelji odluče da im pas nije potreban. Upravo zbog toga su većina pasa koji završe u skloništu vrlo mladi psi koji nisu čipirani. Neophodno je uvesti obvezu vlasnika da kastriraju svoje pse ili još bolje „motivirati“ porezom na nekastrirane pse, naročito kuje, a siromašnim vlasnicima omogućiti besplatne ili povoljne kastracije njihovih kućnih životinja. Vlasnici pasa iz registranog uzgoja mogu se te obveze osloboditi. . Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 62. Smatramo da bi u članak 62. bilo korisno ubaciti i Zabranu prošnje uz pomoć životinjama jer smo često svjedoci da pojedinci prose po ulicama za štence, ranjene pse, stare pse, a da ti psi istovremeno borave u malim kavezima, puni nametnika, izvrgnuti raznim vremenskim uvjetima te velikoj buci i stresu, a sredstva koja su na taj način prikupljenja ne koriste se za njihovu dobrobit. Odbijen Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, postupanje s kućnim ljubimcima i kretanje kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.
Tatjana Zajec ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Smatram da ne smije dopustiti držanje i nastupanje domaćih životinja u cirkusima, jer one ne mogu pokazati vrsti svojstveno ponašanje koje je istovjetno onom u prirodi, ako se stalno voze, utovaruju i istovaruju. Takve radnje domaćim životinjama predstavljaju jednak stres kao i bilo kojim drugim vrstama životinja i ne postoji mogućnost omogućavanja 5 sloboda na takav način. Osim toga ne postoji kontrola rada odgovornih osoba s tim životinjama kao što ne postoji niti obveza određene razine osposobljavanja za rad s njima. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Silvija Križanec ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. životinje se ne bi smjele držati izlagati u cirkusima radi "zabave" Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Tea Palavršić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. predlažem da se iz članka 61. izbaci dio koji se dopušta držanje i nastupanje domaćih životinja u cirkusima i cirkuskim predstavama u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak
Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Čl. 61. treba zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, ali i zabraniti nastupe stranih cirkusa u Republici Hrvatskoj. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Ružica Vinčić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Davor Vinčić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Iva Ćurković ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Protivim se bilo kakvom držanju i nastupanju životinja u cirkusu,neovisno o tome jesu li to divlje ili pripitomljene životinje. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Ana Karamarko ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Potrebno je zabraniti korištenje i nastupanje SVIH životinja bez iznimke (bilo da je riječ o divljim ili domaćim životinjama) i bez opravdanja (poput neadekvatnog o prikazivanju vrsti svojstvenog ponašanja). Već postojeće zabrane cirkusa sa svim životinjama u zemljama EU-a i u svijetu pokazuju da bi i Hrvatska trebala slijediti tu pozitivnu praksu. Budući da je svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje torturi dresiranja u svrhu redovitih predstava, stalno seljenje i transport te tjeranje na nastupe i neprirodno ponašanje, jasno je da ni jednoj životinji nije mjesto u cirkusu niti bi to Zakon trebao dopuštati. Životinje nisu zabavljači i ne bi se smjele eksploatirati za privlačenje potrošača i ostvarivanje bilo čijeg profita. U prilog tome govori i podatak da su 32 grada Hrvatske već zabranila gostovanje cirkusa sa svim životinjama. Gostovanja svih cirkusa u Hrvatskoj koji su u svojem programu imali životinje dokazala su vidljivu nedostatnu brigu za životinje, životinje s ranama, iznemogle, gladne i žedne, koje su držali u svim vremenskim uvjetima, bez obzira koliko oni bili (ne)prikladni za njihove etološke potrebe. Životinje u cirkusima većinu svojih života drže u lancima ili zatvorene u malim prostorima ili pak u prijevoznim vozilima. Hrana i voda su im uskraćivani da bi se izbjegao nered. Okovane, zatvorene, izgubljene, a često i pod sedativima, 90 % svojega vremena čekaju dresuru ili izvođenje predstave. Često se primjenjuju bičevi, električne palice i drugi 'alati' da bi ih se natjeralo na izvođenje predstave. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Sanja Bašić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Zalažem se za zabranu nastupanja domaćih životinja u cirkusima. Trebalo bi prestati iskorištavati životinje u komercijalne svrhe. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Bojana Smoljanović ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Potrebno je zabraniti držanje svih vrsta životinja u cirkusima i za potrebe cirkusa. Potrebno je zabraniti svim cirkusima koji drže životinje da dolaze u Hrvatsku. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Nataša Janjić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Zabraniti dolazak u Hrvatsku cirkusima sa životinjama. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Viktoria Krčelić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Podržavam zabranu držanje i domaćih životinja u cirkusima, no smatram da treba izostaviti i iznimku u ''svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu''. Životinje se ne bi smjele transportirati i iskorištavati radi cirkuskih ili dugih predstava te bilo kojeg drugog oblika "zabave". To samo otvara put zanemarivanju i zlostavljanju životinja. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Udruga Pobjede ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. (2) Životinjama nije mjesto u cirkusu. Zabrana bi trebala vrijediti za sve životinje općenito jer dio cirkusa divlje će životinje zamijeniti domaćim za koje su uvjeti života u cirkusu jednako protuprirodni i na njihovu štetu kao i kod divljih životinja. Ako je cilj podizati razinu svijesti o važnosti zaštite i suživota sa životinjama cirkusi koji eksploatiraju životinje u svrhu zabave šalju potpuno krivu poruku i primjer, prvenstveno djeci i mladima. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Prijatelji životinja ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Zabrana držanja i korištenja životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja iz 2006. godine zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama'' (čl. 53., st. 1.). Pozdravljamo pozitivan pomak u ovom Prijedlogu Zakona, gdje se u članku 61. utvrđuje zabrana držanja životinja u cirkusima i njihova korištenja u cirkuskim predstavama, osim domaćih životinja ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu''. Ovako formuliran članak važan je korak prema trajnoj zabrani držanja i korištenja svih vrsta životinja u cirkusima. Činjenica je da su i domaće životinje izložene transportu, izlaganju i držanju u cirkusima radi ljudske ''zabave'', zbog čega se zalažemo i smatramo nužnom zabranu nastupa i držanja SVIH vrsta životinja u cirkusima. Nastupi i držanje divljih životinja kao što su deve i ljame, s kojima neki cirkusi dolaze u Hrvatsku, već su zabranjeni postojećim Zakonom o zaštiti životinja. Primjer besmislenih trikova koje životinje moraju izvoditi su one iz nastupa Cirkusa Safari koji od 2014. godine nastupa po cijeloj Hrvatskoj. Cirkus Safari iskorištava više od trideset domaćih životinja koje su podvrgnute treningu i natjerane na izvođenje suludih točaka, poput npr. one gdje se na dvije krave, koje stoje na povišenom postolju, položi daska na koju se penju pse i koze, skačući jedna drugoj na leđa. Građani su vrlo oštro reagirali na te besmislene nastupe i tjeranje životinja na neprirodno ponašanje. Drago nam je da je Ministarstvo prepoznalo da je takvim postupanjem ugrožena dobrobit životinja i donijelo odredbu u članku 61. Ova odredba onemogućit će cirkusima koji dolaze u Hrvatsku da zlorabe Zakon i tumače ga kako im se prohtije, a sve s ciljem da profitiraju na patnji životinja. Diljem svijeta zabranjeni su cirkusi s divljim životinjama, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj. No, isto tako mnoge države napravile su korak naprijed i zabranile cirkuse sa svim životinjama (divljima i domaćima), kao što su članice EU-a: Cipar, Grčka, Malta i oko 200 lokalnih vlasti u Ujedinjenome Kraljevstvu. Također, zabranile su ih i: Bosna i Hercegovina, neke od 22 države SAD-a, 28 općina u Kanadi, Bolivija, Brazil (Rio de Janeiro, São Paulo, Pernambuco, Paraiba, Rio Grande do Sul, Espiritu Santo, Mato Grosso do Sul, Alagoas i velik broj zabrana u gradovima unutar još četiri brazilske države), Santiago u Čileu. Već postojeće zabrane cirkusa sa svim životinjama u zemljama EU-a i u svijetu pokazuju da i Hrvatska treba slijediti tu pozitivnu praksu. Budući da je svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na nastupe i neprirodno ponašanje, podvrgavanje torturi dresiranja u svrhu redovitih predstava te stalno seljenje i transport, jasno je da ni jednoj životinji nije mjesto u cirkusu niti bi to Zakon trebao dopuštati. Životinje nisu zabavljači i ne bi se smjele eksploatirati za privlačenje potrošača i ostvarivanje bilo čijeg profita. U prilog tome govori i podatak da su 32 grada Hrvatske već zabranila gostovanje cirkusa sa svim životinjama. Gostovanja svih cirkusa u Hrvatskoj koji su u svojem programu imali životinje dokazala su vidljivu nedostatnu brigu za životinje, životinje s ranama, iznemogle, gladne i žedne, koje su držali u svim vremenskim uvjetima, bez obzira koliko oni bili (ne)prikladni za njihove etološke potrebe. Cirkusi uključuju stresan, težak i mučan život za životinje koje su prisiljene podnositi okrutne dresure i izvođenje za njih besmislenih točaka, česta i duga putovanja od grada do grada, od države do države, nastupe pred gomilom ljudi i cjeloživotno služenje od 20 do 30 godina za zabavu ljudi, što životinjama nije ni zabavno niti bi odabrale takav život. Životinje u cirkusima većinu svojih života drže u lancima ili zatvorene u malim prostorima ili pak u prijevoznim vozilima. Hrana i voda su im uskraćivani da bi se izbjegao nered. Okovane, zatvorene, izgubljene, a često i pod sedativima, 90 % svojega vremena čekaju dresuru ili izvođenje predstave. Često se primjenjuju bičevi, električne palice i drugi ''alati'' da bi ih se natjeralo na izvođenje predstave. Kada je riječ o domaćim životinjama u cirkusima, npr. konjima i ponijima koji su vrlo društvene životinje, nakon iskrcavanja iz prikolica i transportera često ih drže u šatorima, odvojene pregradama od ostalih, što im ne dopušta druženje ili uzajamno njegovanje. Konji su često vezani ili smješteni u male obore kad ne nastupaju ili ne uvježbavaju nastup. Ako imaju prostora za kretanje, taj prostor je obično vrlo malen - mala je vjerojatnost da će se konji u tom prostoru doista kretati ili galopirati. Kod konja kao i kod ostalih životinja u cirkusu primijećeni su i potvrđeni poremećaji u ponašanju. Kada više nisu korisne, domaće životinje u cirkusu, koje su trpjele omalovažavanje i uskraćivanje cijelog svojeg života, obično su poslane u klaonicu ili su napuštene. Iako posjetiteljima cirkus s domaćim životinjama izgleda prihvatljivije od cirkusa s divljim životinjama, jasno je da i domaće i kućne životinje korištene u svrhu zabavljanja masa jednako pate kao i divlje životinje jer ih se tjera na neprirodno ponašanje, drži ih se u neadekvatnim uvjetima, trpe zatočeništvo, teške uvjete dugih putovanja i transporta te je odnos prema njima daleko od ''zabavnog''. Životinjama nije mjesto na parkiralištima i sličnim prostorima neprimjerenim za njihov život. Često su životinje uskraćene za hranu i pri samom smještaju, ali i u svrhu dresure i poticaja na izvedbu točke. Samo pozitivna stimulacija i nagrađivanje neće prisiliti životinje da slušaju naredbe i izvode složene točke karakteristične za cirkuske predstave - dan za danom, stotine puta godišnje. Ako životinja u određenom trenutku nije voljna ili sposobna izvesti točku za koju je dresirana, primijenuje se cijeli sustav kažnjavanja. Cirkusi koji drže životinje nisu očuvanje vrsta ili edukacija. Nisu ni zabava jer gledati tuđu patnju, gledati besmislenost pokreta izazvanih udarcima i boli nikako ne mogu biti zabava. Kao udruga prepoznajemo i cijenimo talent cirkuskih zabavljača koji svojim dojmljivim akrobacijama privlače publiku i zarađuju novac, no životinje niti trebaju niti žele raditi, a njihovo iskorištavanje u cirkusima odraz je civilizacijske i etičke neosviještenosti. Prijedlog naše udruge je da se nedvosmisleno zabrane nastupi i držanje u cirkusima svih vrsta životinja. Više informacija nalazi se na sljedećim poveznicama: - Hrvatski gradovi koji su zabranili cirkuse sa životinjskim točkama: http://bit.ly/2bWR5gJ - Domaće životinje u cirkusu: http://bit.ly/2c1LAvG. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Kristina Podobnik ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Iz čl. 61. izbaciti stavak 2 jer niti divlje niti domaće životinje ne trebaju biti u cirkusima, to je maltretiranje životinja radi ljudske razonode na jeftinoj razini (karnevlaskoj). Već sami konstanti transport je stresan za životinje. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Damira Marušić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Zabrana držanja svih životinja u cirkusima. Bilo divlje , ili domaće. I domaće se životinje na taj način maltertiraju radi ljudske razonode. Odbijen Člankom 61. Zakona zabranjeno je držanje životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama osim držanja i nastupanja domaćih životinja u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. S obzirom da se životinje, osim životinja uzetih iz prirode i divljih životinja ako takvo korištenje zahtijeva premještanje iz njihovog životnog prostora, mogu koristiti za smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja nema razloga ne dopustiti nastupanje tih životinja i u cirkusima.
Mihaela Jandrić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Ana Mihalić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Pridružujem se prijedlogu udruge Prijatelja životinja da se nedvosmisleno zabrane nastupi i držanje svih vrsta životinja u cirkusima. Vjerujem da je krucialno zabraniti bilo kakve nastupe bilo kakvih životinja bez iznimke. Hrvatska bi se trebala pridružiti i ostalim zemljama u Europi koje su već zabranile cirkuse sa životinjama. Dopuštanjem cirkuske prakse sa životinjama uče se najmlađi od mladih dana kako su životinje ovdje da nas zabavljaju i da budu kroćene te da nemaju vlastitih sloboda, a stvarnost koje te životinje proživljavaju iza pozornice daleko su strašnije. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Kruna Tarle ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Tražim zabranu držanja SVIH životinja za potrebe cirkusa, kako divljih, tako i domaćih, bez iznimke. Životinje ne spadaju u cirkus, to je zastarjela praksa koju djeca ne bi trebala gledati. Odbijen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
Viktoria Krčelić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Podržavam prijedlog Udruge za kulturu i sport Pozitivna sila; životinjama nije mjesto ni u kakvim cirkusima ili predstavama, bez obzira o kakvoj vrsti životinja se radilo. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona.
Martina Demirović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Zabrana nastupa cirkusima koji koriste BILO KOJU životinju u svojim nastupima. Odbijen Člankom 61. Zakona zabranjeno je držanje životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama osim držanja i nastupanja domaćih životinja u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. S obzirom da se životinje, osim životinja uzetih iz prirode i divljih životinja ako takvo korištenje zahtijeva premještanje iz njihovog životnog prostora, mogu koristiti za smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja nema razloga ne dopustiti nastupanje tih životinja i u cirkusima.
Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila, čiji se ogranak ROOM 100 bavi produkcijom i distribucijom predstava suvremenog cirkusa te edukacijom publike o povijesti, razvoju, žanrovima i značaju cirkuske umjetnosti, smatra da stavak 2. članka 61. treba brisati, to jest, da se niti jedna vrsta životinje ne treba izuzeti iz članka 61. Trenutna praksa pokazala je da gostujući cirkusi (ne postoje domaće tradicionalne cirkuske skupine koje rade u šatorima i koriste životinje u svojim predstavama) tumače pojam "domaće životinje" iz stavka 2. članka 61. kao domaće životinje u njihovoj zemlji podrijetla što za posljedicu ima prikaz predstava s devama, ljamama i sličnim životinjama koje su sve samo ne domaće životinje za hrvatske građane. Smatramo da niti jedna životinja ne smije biti podvrgnuta uvjetima cirkuskog života. Česta putovanja i promjene mjesta i uvjeta stanovanja, prisilni trenizi i izvedbe, izloženost velikoj buci i masi ljudi neizbježna su stvarnost cirkuskih životinja. Znanstvena istraživanja su pokazala da će takav život vjerojatno imati štetan utjecaj na dobrobit životinja (Harris S, Iossa G & Soulsbury CD (2006) A review of the welfare of wild animals in circuses). Odbijen Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona.
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Odbijen Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Ena Juričić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Podržavam prijedlog Udruge za kulturu i sport Pozitivna sila za brisanje stavka 2. članka 61., odnosno smatram da se niti jedna vrsta životinje ne treba izuzeti iz članka 61. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona.
Sandra Jelovac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Zabrana nastupa cirkusima koji koriste životinje u svojim nastupima. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona.
Marija Habulinec Zorić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Odbijen Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Odbijen Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Monika Ivanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Smatram potrebnim zabraniti držanje svih životinja u cirkusima ili drugim objektima koji služe za zabavu. Nastavno, potrebno je uvesti najstrože kazne za one koji koriste životinje za borbe ili natjecanja, bilo iz zabave ili u svrhu pribavljanja financijske koristi i trajno zabraniti takvima držanje bilo kakvih životinja kršiteljima istog. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demerović. Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Zrinka Košta PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Zabraniti korištenje svih životinja u cirkuskim predstavama. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demerović.
Kruna Tarle PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Cirkusi nisu za životinje i treba zabraniti cirkusima da drže bilo kakve životinje, kako divlje- tako i domaće. Nismo u srednjem vijeku da gledamo mučenje životinja kao nešto zabavno. Bez obzira radilo se o kravi ili lavu, u cirkusima im nije mjesto, a niti djeci u publici. Djeci treba edukacija da takvo nesto nije prihvatljivo, a zabavljati ih lako mogu spretni ljudi. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demerović.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Ovo područje je dobro obrađeno osim dijela navoda iz stavka 5. članka 62. koji u zadnjem dijelu govori da Zahtjev za izdavanje suglasnosti sadrži....................podatak o dosadašnjem načinu držanja i korištenja životinja, svrsi korištenja i mjestu održavanja snimanja, izložbe, smotre, natjecanja, predstave ili drugog načina predstavljanja životinja.... i sada dolazi sporni dio..., te dokaz o osposobljenosti osobe koja radi sa životinjama.Ovaj posljednji uvjet nećemo moći još jedno izvjesno vrijeme ispuniti svi mi koji se bavimo uzgojem ali i organizacijom smotre, izložbe, snimanja i natjecanja u kojima sudjeluju male životinje (kućni ljubimci), jer koliko mi je poznato nadležno Ministarstvo poljoprivrede još nije pokrenulo postupak provođenja edukacije i izdavanja certifikata o istoj osposobljenosti. Prihvaćen U članku 62. stavku 5. Zakona brisan je dio koji se odnosi na dostavu dokaza o osposobljenosti osobe koja radi sa životinjama.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! Odbijen Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. Zoološki vrtovi u Republici Hrvatskoj najčešće ne udovoljavaju čl. 60. st. 1. toč. 1. Ovo će se određenje vrlo teško provesti u praksi. Brisanje čl. 60. st. 3. toč. 2. Nadležno je tijelo dužno smjestiti životinje. Zoološki vrtovi međusobno već razmjenjuju životinje i potreban je samo trud da bi se sve životinje razmjestile. Čl. 60. st. 4. nejasno određuju što u slučajevima kada se zoološki vrt zatvara zbog stečaja ili likvidacije - u tim slučajevima teško će biti osigurana financijska sredstva. Odbijen Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja. Obveza je zooloških vrtova da nad¬ležnom tijelu predlože plan osiguranja dobrobiti životinja uključujući i njihovo zdravlje i/ili zbrinjavanje, ako više nema uvjeta za njihovo daljnje držanje i u slučaju zatvaranja zoološkog vrta.
Bojana Smoljanović ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. Većina zooloških vrtova nema dovoljno dobre uvjete za držanje divljih životinja, nastambe su premale i premalo je sadržaja u istima. Zoološke vrtove treba zatvoriti, te ako je cilj očuvanje ugroženih vrsta, nebi smjelo biti zarade na njima (naplaćivanje ulaznica za njihovo gledanje i sl.). Humanije bi bilo imati nešto slično rezervatima koji se nalaze van centra grada / gradova i gdje bi životinje bile držane samo zbog očuvanja vrste, u boljim uvjetima i na većem i prirodnijem terenu. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 59. Zakona. Nadzor nad radom zooloških vrtova u skladu sa propisima provode veterinarski inspektori i inspektori zaštite prirode vezano za provedbu propisa iz područja zaštite prirode.
Sanja Bašić ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. Predlažem postupno zatvaranje legalnih zatvora tj. ZOO i ako je ugrožena vrsta otvaranje rezervata. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 59. Zakona.
Tea Palavršić ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. Članak 59 ovog zakona se treba u potpunosti izmjeniti u smislu da se zabrani držanje svih životinja u zatočeništvu odnosno u zološkim vrtovima. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak
Iva Ćurković ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. Protivim se bilo kakvom držanju životinja u zatočeništvu i njihovog korištenja kao izložbenih primjeraka. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak
Nataša Velenik ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. U potpunosti se protivim postojanju zooloških vrtova i držanju životinja u kavezima i neprikladnim uvjetima. Odbijen Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja.
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Zrinka Košta PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Životinjama nije mjesto u zoološkim vrtovima, već u njihovim prirodnim staništima. Gdje god ona bila diljem naše prekrasne majke Zemlje. Jer veća bi sramota trebala biti zatočavati ih, nego nikada ih ne vidjeti - na razumijem zašto bih uopće morala vidjeti uživo životinju koja živi na nekom drugom kraju svijeta. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović.
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Ukinute Zoološke vrtove, pogotovo one improvizirane gdje se divlje životinje drže u skučenim i neprikladnim ograđenim prostorima poput Macole! Užas! Tim životinjama je mjesto u šumi, na slobodi, a ne u zatvoru! Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović.
Bernard V. Franolic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Čemu zatvori za one kojima pripada sloboda? Koliko ćemo još razloga iznaći da ozakonimo porobljavanje? Zoološkim vrtovima mjesto je u prošlosti. Sjetite se samo Splita, sramote Hrvatske i ljudskoga roda. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović.
IVA MAVRINAC PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Ukinuti zoološke vrtove u RH. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović.
Martina Demirović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Zoološki vrtovi uče ljude da je prihvatljivo držati životinje u zatočeništvu, gdje se dosađuju do ludila, u skučenu su prostoru, osamljene i daleko od svojih prirodnih staništa. Veliko NE, i nadam se da u bliskoj budućnosti neće više postojati. Odbijen Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja.
Udruga Pobjede PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Zoološki vrtovi zatvori su za životinje. U stremljenjima i nastojanjima da organiziramo društvo koje će njegovati vrijednosti nenasilja, slobode, suživota i solidarnosti, za takve relikte prošlosti nema mjesta. Oksimoron je povezivati zoološke vrtove i zaštitu životinja ili edukaciju. Ono što djeca uče promatrajući ovakvo uređenje odnosa je da je u redu porobljavati divlje životinje i lišavati ih slobode radi ljudske zabave i razonode. Što je uopće moguće i naučiti o nekoj vrsti promatrajući je u zatočeništvu. Puno su važnije vrijednosti koje će djeca naučiti posjećujući zoološke vrtove nego puke informacije i činjenice o pojedinoj vrsti životinja. Oblik zooloških vrtova koji bi ispunjavao svoju edukativnu svrhu bio bi prostor organiziran kao sklonište za životinje koje je trebalo zbrinuti- ranjene, mladunčad, napuštene i sl. Kroz takvo bi se uređenje promicale vrijednosti solidarnosti, slobode, suživota i zaštite životinja koje želimo usaditi svojoj djeci. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović.
Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 58. U akvaristici su na području RH najzastupljenije su riblje vrste koje rađaju žive mlade kao što su guppy, švert, molly platy. Kod ovih riba primjena ovog članka zakona dovela bi do totalnog kolapsa u nadležnom tijelu i nadležnom veterinarskom uredu te bi samim time ovaj zakon bio neprovediv... Upotrebom termina invazivne riblje vrste, u potpunosti se isključuju ove vrste, jer niti jedna od njih ne bi preživjela zimu... I na kraju, sve se svodi na gomilu administracije, muke, čekaja na telefonskoj liniji, vrćenja u krug... Akvaristika je hobi i ljudi bi u njoj trebali uživati, a ne ispunjavati gomilu nepotrebne papirologije za svaku ribicu koju imaju, a kupili su je u obližnjem akvarističkom dućanu koji sasvim legalno prodaje ribice i svu potrebnu opremu za njih... Potpuno nepotrebno, nepimjereno, nepripremljeno... Čemu sve ovo? Prihvaćen Članak 58. Zakona je brisan.
Željko Maurović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. čl. 57 - o uzgoju stranih životinjskih vrsta postoji zakon i pravilinik, koji je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a u skladu sa provedenim znanstvenim studijama. Ministarstvo zaštite okoliša izdaje dopuštenja za uzgoj stranih vrsta koje se smiju stavljati na tržište RH, a u skladu sa regulativom i praksom Europske Unije. Kako vi namjeravate pobijati njihova dopuštenja izdana na temelju provedenih znanstvenih studija i zašto? Prema kojim kriterijima biste odredili podobnost papigice tigrice za uzgoj i držanje kao kućnog ljubimca...pogotovo kada se sjetite da papigicu tigricu ljudi drže kao ljubimce od 19-og stoljeća...do danas...Odnosno, koji je kriterij za određivanje primjerenosti bilo koje živoitnje za držanje kao kućnog ljubimca? Nejasno je, i nedorečeno, i podložno tumačenju "kako kome paše", a zakon ne smije biti takav! Nejasan mi je st.2 - iz napisanog proizlazi da trgovci smiju držati strane životinjske vrste samo ako ih prodaju van države RH?! RH nalazi se u jedinstvenom EU tržištu, nema granica za trgovinu. st 5 - ne možete donijeti zabranu o uzgoju/držanju/prodaji stranih životinjskih vrsta prije negoli uopće i sami znate o kojim se životinjama radi! No važnije od toga je - o tome morate upoznati javnost prije donošenja bilo kakvog zakona, a kamoli zakona o zabrani bilo kojeg tipa! Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Ivana Ćatipović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Otvoreno se protivim člancima 57. i 58. ovog zakona. Hobisti i uzgajivači savjesno drže životinje i trude se osigurati istima najbolje moguće uvjete. Kako to inače biva, zabranama se ne postiže ništa dobro, naprotiv, dobiva se kontraefekt. Samim donošenjem zakona još više se otvaraju vrata crnog tržišta i lake zarade ljudima koji u većini slučajeva ni ne znaju o samoj životinji te im je primarni cilj zarada. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Čl. 57. st. 1. govori o znanstvenim spoznajama utemeljenim na znanstvenim mišljenjima. Kako se i sam bavim znanstvenim radom ne mogu prihvatiti ovakvo zakonsko određenje. Znanstvena mišljenja koja se temelje na istim činjenicama vrlo se često razlikuju, a samim time razlikuju se i spoznaje. Potrebno je jasnije određenje. Ovakvo određenje podložno je različitim tumačenjima u praksi. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Dean Del Bianco ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Članak 56, članak 57 i članak 58 su doslovno zastrašujući i, jednostavno neprihvatljivi. Po njima, a nisam pravni stručnjak, ispada da će zakonom biti zabranjeno posjedovanje, legalna(naglašam ovo, kasnije cu objasniti zasto) kupovina te legalno drzanje zivotinja koje se vec stoljecima drze i prodaju kao kucni ljubimci. Zakon ce prakticno uništiti 2 prekrasna hobby-ja koja se kolokvijalno nazivaju Akvaristika i Teraristika. Veliki se broj ljudi njima bavi, to im je ljubav i strast. Zabranama nikada nista dobroga kroz cijelu povijest nije postignuto. Treba razmisljati o edukaciji, naravno, to je puno puno teži put....ali, jedino znanje i edukacija može pomoći. Teško je prirodu svesti u okvire nekog zakona, a hobby-sti se upravo to trude, sto je vise moguce zivotinju drzati u uvjetima u kojima ona u prirodi zivi. Krajnji cilj hobby-ste bi bas to trebalo biti..i, nitko nam ne moze osporiti ljubav prema zivotinjama. Nitko nema to pravo da se dovede u situaciju da o tome sudi. Ljudi koji su dugo vremena u tom hobby-ju svakodnevno uce i upoznavaju svoje ljubimce, svakodnevno prate znanstvene studije i uvijek su u potrazi za najnovijim otkricima kako bi, upravo tako! svom ljubimcu omogucili sto je vise moguce ugodan zivot, doveli ga do situacije da se pari...jer, znate to, nadam se, parenje zivotinja je moguce samo i ukoliko se zivotinja osjeca dobro i sigurno, blizu ili isto svojim prirodnim okolisem. Sve cete nam to uskratiti? Zakonom cete sve to zabraniti? Moramo svi skupa biti svjesni da su upravo hobby-sti uspijeli spasiti puno vrsta od njihovog prirodnog izumiranja(naravno...opet prouzrokovanog ljudskim djelovanjem!!) Ovim zakonom ce svega toga nestati, nestati ce na zalost i mogucnost edukacije...kojom ce se ljudima, djeci..razbijati mitovi o opasnostima zmija(uzimam kao primjer) te ce, slijedeci puta kada u prirodi sretnu neku od domacih (ZASTICENIH!!!!) zmija, umjesto da je (kao sto se inace desava) instiktivno umlate....mozda ce se, educirani, samo malo skloniti i dozvoliti zivotinji da pronadje svoje skloniste. Sto ce se dobiti ovim i ovakvim zakonom?? Naravno, ljudi koji vole taj hobby sigurno nece nestati, pojaviti ce se naravno crno trziste od kojeg(nota bene!!!) drzava nece imati koristi (placanje PDV-a na prodaju). Desavati ce se neodgovorni uzgajivaci(pazljivo biram rijeci...ne smatram ih takvima) koji ce te i takve zivotinje nekriticki svima i svakome prodavati samo i iskljucivo radi zarade, u pravilu sa pogresnim savjetima o kvalitetnom zivotu zivotinje. Slazem se, toga naravno i danas postoji, neodgovorni, pa i 'legalni' trgovci ce isto tako nekriticki prodati tu i takvu zivotinju bilo kome. To ce se opet rijesavati edukacijom. Na zalost, kao i na svim ostalim podrucjima, vlada pokazuje onu zastrasujucu cinjenicu, strah od pametnih i educiranih ljudi.....a, jedino je edukacija i znanje spas od svega! Oni trunku odgovorniji trgovci ce izgubiti mogucnost edukacije, jer...te i takve, nazovimo exoticne, zivotinje nece moci imati u svojim trgovinama, nece vise moci pozivati vrtice, skole..zainteresirane pojedince kako bi im ispricali pricu o nacinu zivota pojedine vrste, nece je imati priliku dotaknuti, vidjeti u zivo. Ostaju nam Zooloski vrtovi, ima li neki u RH koji ce Vam recimo, dozvoliti, pod strogom kontrolom i postujuci sve sigurnosne i higjenske potrebe, koji ce Vam dozvoliti da dijete takne pitone. Ja za to neznam, ne tvrdim..ali mislim da nema. Upravo ce taj dodir i susret uz pojasnjenje kako zmije funkcioniraju i 'razmisljeju' sprijeciti to dijete da prilikom susreta u prirodi umlati neduznu zivotinju. Uvijek ce postojati neodgovorni pojedinci, neodgovorni trgovci i neodgovorni uzgajivaci....ali, oni jednostavno ne smiju biti razlog za restriktivne zakone. Jednostavno ne smiju! Edukacijom ce svaki hobby-sta, odgovorni trgovac sprijeciti mijesanje riba u akvariju koje ne idu zajedno, objasniti ce njihovo ponasanje. Svaki ce hobby-sta, odgovorni trgovac objasniti zainteresiranima osnovne potrebe bilo koje vrste, bilo akvarijske ili terarijske..i to samo za dobrobit zivotinja. Edikacija i odgovornost! time se mozemo boriti protiv ignorancije i neodgovornosti, kako pojedinaca, tako i trgovaca, uzgajivaca. Ako nekom zainteresiranom objasnite uvjete koja pojedina zivotinja iziskuje..ako i naleti na neodgovornog uzgajivaca, znanjem i edukacijom znati ce prepoznati da se od tog i takvog uzgajivaca ne treba uzimati zivotinja. EDUKACIJA!!!! ovim i ovakvim zakonom jednostavno ce dobrim i dragim ljudima nestati mogucnost vlastitog razvoja, vlastitog hobby-ja.....dobrim i dragim ljudima nestati ce mogucnost edukacije zainteresiranih(nikada to nece biti svi..ali, odgovorno tvrdim, interes za hobby akvaristika i teraristika je godinama vrlo velik!!!) Ja Vas molim, evo..iskreno Vas molim, nemojte nam zabraniti jos ono malo sto nam niste uzeli i zabranili..a, puno nas to iskreno i duboko voli...rekao bi...zivi! Molim vas. I, jos cu Vas nesto zamoliti, nadjite si adekvatnog sugovornika, savjetnika koji istinski i duboko poznaje taj prekrasni hobby svijet...Luka Oman, uz svo duzno postovanje..o akvaristici i teraristici ne moze nista ni pametno ni kvalitetno, smisleno reci. Unaprijed Vam puno puno hvala..i, molim Vas..imajte malo zdravog razuma...molim Vas!¨Ekstremizmi, nikada i nigdje u povijesti nisu nikada nista dobroga donijeli. Kvalitetna rijesenja uvijek proizlaze iz razgovora, slusanja sa razumijevanjem i postovanjem sugovornika, I na kraju, tko ce definirati sto znaci egzoticna zivotinja...naime, uzimam slucajni primjer, Labrador...pas koji je postao ustaljena vrsta kod nas koji porijeklo vuče iz regije St. John's u Newfoundlandu...rekao bi ja, dosta egzoticno??? Aljaški Malamut...isto tako, priznata rasa, postoje registrirane uzgajivacnice..nije li i ona dosta, kao vrsta, egzoticna, naime..potjece sa Aljaske, nama nimalo blizu..i, rekao bi..poprilicno egzoticnog mjesta. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Zoo Hobby d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Stavka (2) - nadodali bi da se životinje mogu držati u osim u već navedenim ustanovama i u: Specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce (Pet Shop). Ovo pišemo jer se u članku implicira da će se zabraniti sve strane vrste ( a to su sve akvarijske tropske ribice i reptili ) za koje svake godine uredno mi naša sestrinska firma Accredo d.o.o. ishodujemo dozvolu od ministarstva zaštite okoliša, koje na osnovu saznanja i znanstvenih proučavanja istu i izdaje.Naglašavam da za sve egzotične životinje kao i za akvarijske ribe imamo specijalne nastambe i akvarije koje sadrže sve potrebno za držanje istih. Isto tako sve egzotične životinje kao i akvarijske ribe dolaze iz uzgoja. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Toni Marušić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Otvoreno se protivim člancima 57. i 58. ovog zakona. Alternativa ovome bi bila veća kontrola vlasnika, podrijetla životinja i edukacija. Trenutno stanje u terarističkom hobiju je da je skoro 100% životinja iz kontroliranog uzgoja, te životinje su generacijama u zatočeništvu i ne predstavljaju nikakvu opasnost za okolinu ni ljude. Stupanjem ovoga zakona na snagu označilo bi početak masovnom crnom tržištu koje bi postalo veći problem nego dosadašnja situacija, svi smo svjedoci da potpuna zabrana nečega nije donila ništa dobro...naprotiv. Rješenje je bolja organizacija i malo više rada institucija, kojima to očito ne paše i pokušavaju sa što manje rada učiniti značajne promjene. Sav trud i ljubav nas hobista na koje štetno utječe ovaj zakon propada, svi naši pokušaji da kontroliranim uzgojem i edukacijom ljudi očuvamo vrste u prirodi također propadaju. Svi vi pobornici ovoga zakona pozdravite šverc životinja iz divljine i susjednih država i jako loše postupanje prema njima zbog brze zarade jer nas to sve očekuje. Podsjetimo se situacije u Floridi gdje je zabilježen dramatičan porast divljih populacija aligatora kada su se otvorile prve farme istih, ideja iza toga je očuvanje kroz edukaciju, suprotno od zabrana... Cijenim ideje ovih članaka u smislu ljubavi prema životinjama jer je i sam imam na izvoz ali zabrana nije rješenje, upravo suprotno. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Matija Mesic ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Smatram spornim članak 57., točku (2) koji kaže: „Životinje iz stavka 1. ovoga članka (tj. sve strane vrste, op.a.) mogu držati zoološki vrtovi, korisnici koji koriste životinje u znanstvene svrhe, skloništa za životinje, trgovci životinjama koji imaju sklopljen ugovor za prodaju životinja iz stavka 1. ovoga članka izvan područja Republike Hrvatske samo radi provoza kroz Republiku Hrvatsku.“ Dakle, „skloništa za životinje“ mogu držati strane vrste, a registrirani uzgajivači, vlasnici trgovina i hobisti ne smiju? Znači ljudi koji su utrošili desetke godina vremena, energije i ljubavi u svoj hobi i/ili posao – da ne govorim o ogromnim količinama novca – ljudi koji kompetentno i potpuno legalno drže, uzgajaju i prodaju strane vrste (govorim primarno o akvarijskim i terarijskim životinjama, pticama i ostalim malim životinjama koje uobičajeno držimo kao kućne ljubimce) bit će stavljeni izvan zakona, ostavljeni bez egzistencije i prisiljeni da potraže kruh u drugim zanimanjima (ili državama?) dok „skloništa za životinje“ koja bez izuzetka drže navedene životinje u uvjetima koji znače njihovu polaganu i mučnu smrt u njihovoj skrbi mogu držati strane vrste? Uistinu, onaj tko je pisao ovaj nacrt Prijedloga zakona ne samo da ne poznaje realnu situaciju, već je i slijep na posljedice koje će ovaj dio zakona (članci 57. i 58.) imati na širu javnost, kao i same životinjske vrste obuhvaćene istim. Napominjem da u Hrvatskoj ima preko 300.000 registriranih držatelja spornih (stranih) životinjskih vrsta koji su klijentela velikom broj trgovina koje prodaju hranu i opremu potrebnu za njihovo pravilno držanje. Razvidno je da bi sporni članci nacrta ovog Zakona doveli između ostaloga i do upropaštavanja još jedne privredne grane u Hrvatskoj koja generira značajan promet čime itekako pune gradski i državni proračun. Siguran sam da se ovim člancima zakona neće polučiti nikakav pozitivan efekt (pretpostavljam „zaštita životinjskih vrsta“?) pogotovo kada znamo da velik broj vrsta koje držimo kao kućne ljubimce ugrožen ili istrijebljen u svojim prirodnim staništima (zbog uništavanja staništa usljed prenamjene u poljoprivredne površine, izgradnju infrastrukturnih objekata poput prometnica i sl.) i opstaje isključivo zbog napora zooloških vrtova, predanih uzgajivača i hobista koji ih već desetljećima uzgajaju. Preko 99% svih vrsta kućnih ljubimaca koje se nude na tržištu je posljedica uzgoja, a ne izuzimanja iz njihovih prirodnih staništa – zabrana njihovog držanja u Hvatskoj, a ni šire, neće dakle imati baš nikakav efekt na očuvanje tih vrsta u njihovim prirodnim staništima. - točka 4. - zabranjeno razmnožavanje (?!) - upravo se razmožavanjem u zatočeništvu i edukacijom dolazi do očuvanja vrsta i njihovog genetskog materijala što hobisti rade svojim sredstvima a ne sredstvima drugih poreznih obveznika. U svakom slučaju uzgajivači se trebaju registrirati i zadovoljiti određene tehničke uvjete, ali zabrane neće donijeti ništa dobro. Spominju se nekakve "pozitivne liste" koje će ministar propisati? "Radne skupine" iz svih područja koje se bave životinjama su radile na prijedlogu ovog zakona? Po ovome što tu piše očigledno je da u tim skupinama nije bilo nikoga ko se bavi sa "stranim vrstama", egzotičnim životinjama, akvaristikom ili teraristikom. Kako onda može od tih ljudi netko i biti kompetentan slagati bilo kakvu "pozitivnu listu? (?!) I zadnje i najzanimljivije...javnu raspravu da li zabraniti držanje životinja ili ne ..vodi i moderira gospodin Luka Oman? Sprdačina. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Petra Stojaković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. NE SLAŽEM SE NITI POD RAZNO SA ČLANCIMA 57. i 58. Ide na štetu hobistima i uzgajivačima koji savjesno drže svoje životinje osigurali su im najbolje moguće uvjete i paze kome će životinju dati u ruke (ako se ista naravno može držati u rukama a da joj se pri tome ne ugrožava život). Vrste egzotičnih životinja koje držimo (uključujem i sebe iako nemam trenutno nikakvu terarističku životinju ali imam ribe koje se smatraju egzotičnima) nisu uzete iz prirode nego su uzgojene u propisanim uvjetima (govorim o kontroliranom uzgoju a ne o štancerima jer oni ni ne zaslužuju status uzgajivača niti hobista) ,dakle navodi da egzotične životinje spadaju u divljinu..oprostite na izrazu tu teoriju okačite mačku o rep...kad smo već kod mački, onda i pse i mačke vratiti u divljinu i prirodu jer su i oni iz divljine . Prije svega potrebno je definirati što je i na što se sve odnosi pojam EGZOTIČNA životinja/kućni ljubimac. Jer,ako gledamo realno,doma ćemo moći držati samo mrave i žohare,koji su u biti terarističke životinje,u biti svi smo mi teraristi samo što neki nisu toga svjesni (a dam se kladiti da je 90% vas pofurilo kipućom vodom mravinjak,zgazilo n broj mrava i zatuklo xyz muhi u ljetnim periodima što znači da bi sami sebe morali kazniti). Sad da se prihvatim akvaristike, dakle,ako držim ribe i uzgajam ih radi svojega gušta i njihove ljepote,po prijedlogu ovog zakona to će mi biti zabranjeno. A sad,obzirom da većina akvarista ima živorotke,kako vi to mislite kontrolirati? Kao što je već spomenuto,da li vi znate koliko se puta samo mjesečno živorotke kote? Da li znate da ženka Guppya (Poecilia reticulata) ne treba mužjaka nakon što je jednom oplodi? Već se može okotiti još barem 2 puta? Da li znate koliko puta ikrašice mogu položiti jajašca? Tko je toliko kompetentan tko može biti postavljen u Odbor koji će određivati koje vrste se mogu držati u akvaristici i teraristici? Koliko je ta osoba stekla iskustva u držanju svih tih životinja? Koliko ima znanja o činjenicama i uvjetima koje svaka vrsta zahtjeva,kakav životni prostor i uvjeti su im potrebni? Ako mu je izvor Google i knjige uzgajivača,mogu vam odmah reći .. to su osnove i smjernice koje se mijenjaju i ne mogu se odnositi na sve životinje,jer niti jedna životinja nema isto ponašanje nego samo slično. Naša je zajednica velika i međusobno si pomažemo savjetima i svatko svojim iskustvom nauči nešto novo,ali zajedno stojimo u tome da ćemo u odabranom ljubimcu uživati i osigurati mu najbolju moguću njegu i život dok je kod nas. Što se tiče prodaje/držanja životinja u dućanu trebaju žešće kontrole i kazne,ALI ne svi (nisam pristrana ni subjektivna nego realna). Kontrolu trebaju trgovački lanci,velike trgovine koje imaju veliki protok životinja, jer manji dućani koji eventualno imaju 2-3 poslovnice će i paziti na životinje koje drže jer se boje za svaku kunu koju trebaju zaraditi,dok velike lance zaboli ona stvar ako krepa pun tank discusa ili pun terarij sirijskih hrčaka ili kaj je agama (Pogona Vitticeps) anoreksična jer ima parazite. Dok će mali dućan osim što će se adekvatno pobrinuti za životinju,pobrinuti se da ne ode u ruke nekom npr. djetetu koje ne zna kaj bi pojelo za doručak ali baš je 100% siguran da hoće kornjaču ili zmiju za ročkas koje eto..mogu nadživjeti njegovu praunučad,pa kad mu dojadi završiti će u prvoj šumi ili potoku. Treba uvesti reda ali pri tome se ne moraju srušiti ljudski snovi i ljubav prema hobiju,RAZMISLITE o tome što će se desiti ako se stavke usvoje,kamo ćete sa svim tim "egzotama"? Pretpostavljam da ćete smjestiti neke..a neke ćete u nedostatku prostora poslužiti drugima za obrok...a nije li to ono čemu se vi protivite? Spomenuti ću da će i onda tek početi masovno uvažanje "na crno" i što ste time postigli ? AMA BAŠ NIŠTA! Slažem se da treba više kontrole,slažem se da nismo svi isti,slažem se da SVATKO ima pravo na svoje mišljenje,ali ako mi POŠTUJEMO vas i vaše izbore i vaše interese i hobije,POŠTUJTE i VI naše! NE PODRŽAVAM : - eutanaziju niti u kojem obliku OSIM ako je životinja teško bolesna ili ozlijeđena i ne može joj se pomoći da preživi - testiranje životinja - držanje divljih životinja osim ako se drže do ozdravljenja ili nisu sposobne samostalno preživjeti I još nešto.... Tražim bolje i detaljnije preglede pri odlukama kome se dodjeljuju financije gradova kada su u pitanju životinje,veliki plakati i reklame koje koštaju i plaćaju se tim novcem mogu se iskoristiti za kupovanje potrepština za nezbrinute životinje,mogu se iskoristiti za otvaranje novih ili proširivanje postojećih skloništa za životinje,postavljanje krova pod kojim se mogu sakriti od sunca i kiše,plaćanje nakupljenih troškova kod veterinara itd. To je daleko korisnije od billboard-a koji će za par tjedana isprati kiša. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima i dijelovima Zakona.
Petra Stojaković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Prijatelji životinja ----> trla baba lan... Pokvarena ploča kad moram tako reći. Sve vaše činjenice i argumenti su copy paste članaka i rasprava koji su odavno pali u vodu i pazite , sad su pod kontrolom CITES-a. Čemu sad potezanje stare priče i dodavanje novih restrikcija koje su potpuno nebulozne?! Govorim dakako o čl.57 i čl.58 vezano za egzotične (?još nema definicije kakvi su to ljubimci?) ljubimce . Da li znate da je kada je zabranjen uvoz crvenouhih kornjača baš te godine podivljala potražnja za istom? Ili da li znate da je tada i povećana populacija istih u Maksimirskim jezerima? Čudna podudarnost... Divlje životinje u divljinu,divljim životinjama uništava se stanište..Pa dobro da li to radimo MI osobno? Ako po vašem mišljenju da,onda to radite i VI! Jer ne pošumljavaju se šume,ne isušuju se močvare i ne oru se livade da bi se uzelo životinje iz staništa,nego da bi se proširio prostor na kojem će živjeti ljudi,da LJUDI. Prirodna staništa se uništavaju radi napretka,radi golf terena za bogate,radi polja na kojima će se sijati sva ta silna zelenjava koju jedemo,i vi i mi,dići će se i još koja tvornica i klaonica.Sve u ime čovječanstva. A ne radi uzimanja životinja iz prirodnih staništa. Usput rečeno,da li ste primjetili da većina akvarista i terarista međusobno razmjenjuje žive organizme ? A to ..udomite napuštenu životinju,neki nemaju uvjeta ,neki su alergični na dlaku,neki imaju uvjete ali ne mogu jer rad pa bi ljubimac bio sam doma a pas i mačka zahtijevaju brigu i društvo ( mislim da smo svi vidjeli hrpu filmića po youtubeu kako psi znaju "pospremiti" stan kada vlasnika nema kod kuće) ne možete tako biti nerealni i očekivati da će svaki čovjek udomiti psa ili mačku zato jer želi ljubimca. Sto ljudi sto ćudi. I da...ponavljam sebe a i druge cijenjene kolege,u kojem skloništu se mogu naći egzotične životinje? Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. moram opet replicirati...svaka egzotična životinja prolazi kroz karantenu što se tiče akvaristike tu su Glaser i Hustinx neprikosnoveni i imaju stručnjake koji rade na tome,zoonoza je u biti nešto što se može dobiti i od životinja koje su generacijama već na našem teritoriju.Prije 28.g. osobno sam prebolio mononukleozu koju sam dobio od mačke dakle nije egzotična životinja...radim na farmi svinja dakle leptospiroza,tuberkuloza....su isto zoonoze od kojih mogu oboliti,dakle opet je ovo bilo bi kad bi bilo,po tome bi ljudi još jahali na konjima i magarcima,a ne se vozili na biciklama,motorima ili u automobilima....Da li vi kao udruga zastupate interese životinja ili nečeg drugog tj neke financijske pozadine?Udruga Diskusari po ovom pitanju ima puno toga za reći,ali vidim da Vi mlatite praznu slamu sa nekim zakonima drugih država.Da li mi možete točno navesti broj oboljelih od zoonoze u Hrvatskoj koje su dobivene od akvarijskih riba i koliki je to trošak bio za Državu.Da li možete izvući podatak koliko je ljudi ugrizao poskok i koliko je to koštalo državu?Da su ljudi bili upoznati sa zmijama i njihovim ponašanjem i reakcijama smatram da bi i tih slučajeva bilo daleko manje.Molim Vas da se ne upuštate dalje u raspravu u kojoj baratate podatcima koji se Nas uopće ne tiču niti uspoređivati pandemiju ptičje gripe sa uvozom par Papiga..Molim Vas da se ovaj dosta bitan Nacrt zakona izradi kako treba,a ne guranjem podataka koji ne odgovaraju činjeničnom stanju.Ovakvi podatci koji su izneseni i uštede u zdravstvu jednostavno ne stoje... Da ne naklapam o drugim vrstama držat ću se vrste koju i sam držim i jako puno znam o njima.Dakle diskusima se bavim od davne 1992. akvaristikom od 1991.Znači nakon kratkog staža u akvaristici odlučio sam se za kraljeve akvarija.Prije 3.g. uspjeli smo i udrugu osnovati koja širi znanje i pomaže novim članovima u savjetovanju kako i što.Diskusi su inače omnivorne ribe koje spadaju u red ciklida,nisu opasni za našu domicilnu floru i faunu i ne boluju od bolesti koje su zoonoze i koje mogu ugroziti čovjekovo zdravlje.U prirodi žive u toploj vodi 28-32C i avaristi ih i drže u tim uvijetima.Zahtjevaju 40l vode po odraslom primjerku što je također moguće ispoštovati.Dakle zaokružili smo ovime sve ono što je navedeno da bi se trebalo ispoštivati.Ne grize,ne bode i nije agresivna vrsta.Dakle ne stvara prijetnju iako je egzotična vrsta.Volio bih da se negdje može pronači informacija o bijeloj listi životinja,jer govoriti generalno nikad nije dobro. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Što više čitam komentare kolega terarista i akvarista koji se javljaju u ovoj temi mislim da je očito da je ovo totalno krivi prijedlog zakona i da smo u biti manje više svi se dotakli iste problematike koja nije uključena u nacrt novog zakona.Kako vidim neke kolege su navele ime gosp.Luke Oman-a ne poznajem dotičnog gospodina i nije mi poznat u akvarističkim krugovima,dakle u pravu sam bio da je nacrt pisan od osobe ili osoba koje nisu u doticaju sa ovim hobijima.Akvaristi i terarirsti brinu o svojim ljubimcima,jer iskreno nisam vidio niti jednog guštera,ribicu,zmiju u skloništima ili prihvatilištima za životinje. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. opet moram replicirati,ovo nije rješenje,znači ja moram udomiti psa ili mačku,a volim akvarijske ribice ili guštere,jer je psa ili mačku netko napustio????Kako sam naveo u azilima još nisam susreo egzotičnu vrstu,o čemu ovdje lupetate??? Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Nadodao bi da mi kao udruga djelujemo na spašavanju vrsta koje u prirodi izumiru.Xingu diskusi izumiru i nema ih ,a mi kao udruga radimo na očuvanju vrste,širimo spoznaje i savjetujemo naše članove.Ove stavke zakona pišu ljudi koji nemaju veze sa akvaristikom i teraristikom.Naprosto neke egzotične vrste u prirodi izumiru,pogotovo vrste oko Belo Montea,da li ste možda ušli u tu problematiku???Mislim da nemate baš neke ideje o čemu pričam.Svaki hobi koji djeluje kroz nekakvo udruženje ima smisla i daleko plemenitiji cilj,od lupetanja bez veze...Da li ste kontaktirali udruženja akvarista i terarista za pomoć pri izradi ovoga nacrta?Da li ste upoznati sa problematikom?Da li znate koliko puta se živorotke kote tokom kalendarske godine?Mislim da sam Vam time dao nekoliko dana da pregledate google i potražite odgovore.Dakle problematika akvaristike i teraristike su daleko šire da bi stale u dva članka zakona.Nadam se da će se o ovome očitovanje izvršiti na način da se naprave izmjene,jer kao ovakve ne vode ničemu,a najmanje dobrobiti životinja. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Filip Mak ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Kao prvo nadam se da netko ovo čita, e ako čita onda ovako : PROTIVIM SE Članku 57. i Članku 58. jer smatram da nije uredu da nas koji se bavimo AKVARISTIKOM i TERARISTIKOM ovako oštetite jer svatko od nas koji se time bavimo proučavamo te životinje, dajemo im dobre uvjete za život, širimo dalje stečeno znanje o njima i nikome ne činimo zlo niti nikoga ne oštećujemo i mi kao takvi širimo najviše svijest o tim životinjama koje imamo i što je najvažnije rušimo zastarjele mitove o istim i ljudima te životinje pokazujemo kakve su zapravo i upravo s time mi kao ljudi koji se bavimo s akvaristikom i teraristikom najviše štitimo te životinje. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Ivana Latković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Ne podržavam Članak 57. i 58. jer ide na štetu strastvenim hobistima i uzgajivačima koji savjesno drže svoje životinje. Oni im osiguravaju najbolje moguće uvjete i paze kome će životinju dati u ruke. Vrste egzotičnih životinja koje držimo odnosno koje se uzgaju nisu uzete iz prirode nego su uzgojene u propisanim uvjetima (govorim o kontroliranom uzgoju a ne o štancerima jer oni ni ne zaslužuju status uzgajivača niti hobista). Prije svega potrebno je definirati što je i na što se sve odnosi pojam EGZOTIČNA životinja/kućni ljubimac. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Vinko Šoljan ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Članak 57. je suviše restriktivan i direktan je udar na teraristiku i akvaristiku. Ljubitelji životinja stalno pričaju o nekavoj pozitivnoj listi (što je EU praksa i smjer u kojem se ide), ali ovo je puno restriktivnije od toga! Ovim se člankom (st.2 i 3) za fizičke osobe u potpunosti isključuje mogućnost nabave i držanja čak i vrlo uobičajenih/udomaćenih vrsta u teraristici (npr. kraljevski piton, kukuruzna zmija, leopar gekon, bradata agama, itd.), koje su na svim postojećim pozitivnim listama u EU. Isto se odnosi i na akvaristiku. Također se isključuje mogućnost uzgoja i razmnožavanja tih životinja, što je direktan udar na uzgajivače i vrlo šteti hobiju i ekonomiji (umjesto u HR ljudi će kupovati životinje po Europi). Evolucijski gledano, te vrste itekako prosperiraju zahvaljujući selektivnom uzgoju u zatočeništvu, jer se ne dira u divlju populaciju, a npr. današnja populacija i raznolikost morfova kraljevskih pitona i kukuruznih zmija u prirodi ne bi nikada ni postojala! Ljudi koji vole reptile pružaju im itekako dobru skrb i uvjete za život. Teraristika omogućuje ljudima da dođu u kontakt sa životinjama koje nikada ne bi vidjeli u prirodi (a nekih uskoro u prirodi više neće ni biti, i to ne zahvaljujući teraristici, nego uništavanju prirode od strane čovjeka), nauče više o njima i razbiju predrasude te se prema njima odnose s poštovanjem. Pogledajte samo Hrvatsku i predrasude prema zmijama kod većine ljudi. Podržavam izradu pozitivne liste stranih životinja, ali ona mora biti donijeta u suradnji sa stručnjacima i uzgajivačima iz područja teraristike i akvaristike. Također u st 2. Čl. 57. mora biti dodana i mogućnost držanja životinja s pozitivne liste i fizičkim osobama, a u st.4. mogućnost da licencirani uzgajivači mogu razmnožavati životinje s pozitivne liste. U protivnom ovaj će Zakon potpuno uništiti teraristiku i akvaristiku i Hrvatskoj. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Vinko Šoljan ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Članak 57. vrlo je nejasno i nesuvislo sročen jer se u st.1 uspostavlja tzv. pozitivna lista stranih životinja koje su primjerene za kućne ljubimce (dakle tu bi trebale biti sve uobičajene terarijske i akvarijske vrste, papige, itd., kao što je već predloženo u nekim EU zemljama), a onda se u st.2., 3. i 4. zabranjuje njihovo držanje i razmnožavanje. Ovo je ili krivo prevedeno iz nekog stranog zakona ili jednostavno loše napisano. Ono što se vjerojatno htjelo postići je da se u st.1. uspostavi pozitivna lista a u st.2., 3 i 4. regulira tko smije držati i uzgajati životinje koje nisu na toj listi. Stavke 2 i 3 treba preformulirati da bude jasno da se radi o životinjama iz st.1 koje nisu primjerene za ljubimce, odnosno nisu na pozitivnoj listi: npr. (2) Životinje iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu primjerene za kućne ljubimce, mogu držati zoološki vrtovi, korisnici koji koriste životinje u znanstvene svrhe, skloništa za životinje, trgovci životinjama koji imaju sklopljen ugovor za prodaju životinja iz stavka 1. ovoga članka izvan područja Republike Hrvatske samo radi provoza kroz Republiku Hrvatsku. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, uz posjednike iz stavka 2. ovoga članka, životinje iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu primjerene za kućne ljubimce, mogu držati i posjednici koji za vlastite potrebe drže životinje i koji mogu dokazati da su posjedovali životinje prije stupanja na snagu popisa iz stavka 5. ovoga Zakona, a životinje mogu držati do uginuća. Ako čl.57. ostane o trenutnom obliku, on bez obzira na donošenje pozitivne liste može (i hoće) biti interpretiran kao da je zabranjenno držanje bilo koje strane životinjske vrste za kućnog ljubimca, što je definitivno presedan u EU. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
goran mizerak ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Prije svega pozdravljam inicijativu da se "konačno" donesu zakonske odredbe o zaštiti,držanju i uzgoju kučnih ljubimaca opčenito,kao i zaštiti prirode,te razvrstavanju IAS,CITES,ugroženih životinjskih vrsta i pasmina,te životinja koje su prikladne za hobiste i samu industriju i trgovinu koja ju sljedi zajedno sa poreznim aparatom koji živi od toga sa svima nama. Pa predlažem da ne izgubimo još 20-ak godina rasprava što i kako jer očito nam zakonski akti ne leže jer smo svi u sprezi sukoba interesa i intersnih skupina. Jednostavno da se prepišu zakonske odredbe npr. jedne uspješne EU članice kao što je Njemačka,Austrija i sl. te da ubrzamo kompletan proces i počnemo ga primjejivati još jučer. No samo ču podsjetiti da zakon i zakonske regule kao što znamo iz naše prakse u HR proizlazi da umjesto jednog bora nenadano iznikne niotkud šuma striborova......zašto? - zakon mora biti jasan,nedvosmislen i nema i ne smije ga nitko tumačiti na dva ili više načina ili kako nekom u tom trenutku odgovara -mora biti jasan svakom čitatelju i korisniku koji nije pravne struke -zakon se mora provoditi aktivno-ne čekati da netko odradi posao za vas-nas (zviždači)-koje onda umjesto da platite za odrađeni posao-stvorite mu probleme-to se gospodo ne radi! -zakon mora osiguravati dobrobit za sve sudionike(ljude,životinje,prirodu uopče) -onaj ko se ogriješi o pravilnik zakona mora biti strogo kažnjen kao opomena sebi i društvu-nema iznimke -zakon mora biti tako osmišljen da je na dobrobit svih,a to znači da Hrvatski korisnik ima jednake uvjete i prava kao i npr. Njemački korinik zakonskih odredbi. -Zakon ne smije raditi bitne razlike između članica EU i regije opčenito jer na taj način otvaramo vrata sivoj zoni to jest nelegalnoj trgovini uopče,a na štetu svih korisnika uklučujuči i proračun HR zbog navedenog crnog tržišta,a na štetu onih koji su zakon usvojili tj. provode ga u svojim posovnim subjektima. Za takav propust od strane zakondavca za ne štičenje subjekta koji zakon poštuje i provodi, zakonodavac je dužan onima kojima je šteta nanesena isti i namiriti,financijski naravno! BIT nije mi jasnošto to udruga koja "želi zaštiti kučne ljubimce" od kučnih ljubitelja istih u stvari želi napraviti! Pa zar oni nisu ljubitelji životinja u pravom smislu da žele uživati i promatrati ih u njihovom prirodno stvorenom habitatu u svojoj neposrednoj blizini ili zaista imaju toliko novaca da kada žele pogledati npr. podvodni biotop Rio Negra uplate 30 dana turizma da to vide?! Na kraju krajeva ko je to nadležan i uzima sebi pravo da osporava prirodnu sinergiju čovjeka i životinje! Na kraju tko je toliko providan"potkožen znanstvenim spoznajama" što je dobro,a što nije za neku pojedinu vrstu i onoga pojedinca tko je drži čak u boljim uvjetima nego u prirodi. Meni se čini da se želi uništiti sinergija čovjeka,životinje i prirode ,za životinje napraviti dodatne manje rezervate koji su to več odavno postali ali ne za boljitak istih več za one koji ih toliko vole da ih lakše ulove puškom jer sad znaju da im je habitat stručno zaštičen od bježanja! Mislim da i dalje idemo u krivom smjeru i da zakonske odredbe propisuju oni koji očito nemaju neku buduču viziju toga što traže! Razvijeni su to riješili-prepišimo od njih da ne gubimo vrijeme-topla voda je odavno izmišljena-primimo se posla gospodo- posla i provedbe bar nedvosmislenih HR zakonskih akata !! Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
PET CENTAR d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Ističemo da već postoje evidencije i registri i uzgajivača i uvoznika koji uzgajaju i/ili prodaju strane vrste kao kućne ljubimce, te je cijelo područje već regulirano zakonima i provedbenim propisima iz domene Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Primjerice, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode regulira kroz svoje zakonske akte i provedbene propise koje se strane životinjske vrste mogu stavljati na tržište R. Hrvatske a koje ne i pod kojim uvjetima, sve u skladu s regulativom i praksom EU. Posve je nejasna svrha preklapanja i kolizije odredbi nekoliko različitih zakona, što će stvoriti konfuziju na tržištu i u praksi, nepotrebne paralelne registre, evidencije, pravilnike, inspekcije, i u konačnici – troškove. Iz svega navedenog smatramo da je cijeli članak 57. posve nepotreban i bez ikakve regulatorne ili logičke svrhe. - st (1) potpuno je nejasno koje znanstvene spoznaje i po kojim kriterijima bi se uzimale u obzir radi utvđivanja primjerenosti određene strane vrste za kućnog ljubimca? Ovakva formulacija podložna je individualnim interpretacijama i stvara ogromnu pravnu nesigurnost, koja onemogućava planiranje poduzetničkih aktivnosti a poduzetnike iz Hrvatske stavlja u neravnopravan položaj na jedinstvenom EU tržištu. - st (2) je konfuzan jer navodi tko smije držati životinje iz st. (1) mada se očito misli na životinje koje se neće smjeti uzgajati i prodavati kao kućni ljubimci odnosno koje NEĆE biti pokrivene stavkom (1) ovog članka! Također je posve nejasno o kakvom se „ugovoru za prodaju životinja izvan područja RH“ radi i koja je njegova svrha u okviru jedinstvenog EU tržišta? Cijeli članak 57 (i povezano 58) sadrži odredbe koje su same po sebi nepotrebne, jer isto područje već reguliraju drugi zakoni i podzakonski akti. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. U potpunosti podržavamo Udrugu ljubitelja Diskusa u ovoj replici. Nestankom staništa pojednih ribljih endemskih vrsta, vrsta se očuvala jedino u akvarijima različitih zaljublenjika u te vrste riba. Primjerice, jezero Malawi u Africi je skoro ostalo bez svojih endemskih vrsta ciklida zbog dovođenja nilskih grgeča, koji su ekonomski isplativiji za ribolov. Pojedine od tih endemskih vrsta očuvane su samo upornim radom akvarista uklučenih u jedan od programa zaštite te pojedine riblje vrste. Ovdje nije riječ o bilo kakvoj trgovini životinjskim vrstama nego o strogo nadziranom programu zaštite riblje vrste kroz znanstveni program. Ovakovih primjera ima jako puno, i ne moramo daleko ići od središta Zagreba da bi uočili te stvari. Prije 30ak godina zlatni karas je bio česta riba na ovim područjima, ali danas ga se jako teško nalazi zbog pojave babuški. Znači li to da moramo dopustiti da zlatni karas izumre, jer eto nije ni pas ni mačka? Na Tajlandu postoji jako puno vrsta iz porodice betta koje će kroz 10 do 15 godina vjerojatno biti ugrožene vrste zbog ljudskog djelovanja na njihova staništa.... Prema iznesenom stavu Viktoria Krčelić vrlo brzo bi se velik broj životinjski vrsta sa liste ugroženih prebacio na listu izumrlih. Uvjeren sam da to nije mišljenje javnosti i da je to samo stav pojedinca koji nije u potpunosti promislio o onom o čemu piše Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Također, što je sa sudjelovanjem u svjetskim progaramima kao što je CARES "C.A.R.E.S. was built on the principle of allowing everyone, whether they are a beginner or advanced hobbyist, to be given a chance to play a role, be a part, and feel as if they are making a difference in the positive future of at risk fishes. In recent years, conservationists and scientists have come to realize that captive maintenance and procreation of species at risk, both within the country of origin and outside of the country of origin, has become the quintessential answer for both short-term and long-term preservation goals. This has been successfully undertaken by aquariums and zoos; however, these facilities lack the necessary space and staff to come to the aid of all of the species in need of immediate help. It became apparent that this is a role in which we as hobbyists, with our combined total of thousands of tanks and shared experiences, can make a significant difference" izvor: http://www.cichlidae.com/section.php?id=209 Ovakvi restriktivni zakoni mogu dovesti do onegućavanja pomoći pojedinim vrstama kojima je hitno potrebna pomoć da bi preživjele... Ako netko sudjeluje u ovakvom globalnom projektu spašavanja pojedine vrste, po ovom prijedlogu zakona će dobiti kaznu, a istovremeno će ga zvati sa nekog sveučilišta na kojem mu žele dodjeliti nagradu za životno djelo... Nisu samo psi i mačke životinje, ima toga puno više, tako da se ne može predlagati zakon koji se odnosi na životinje a da se ne obuhvati puno veća slika, pa onda primjeni na neku sredinu i prilagodi uvjetima i potrebama Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Pojam strane životinjske vrste ne znači apsolutno ništa u kontekstu kućnih ljubimaca. Ono što je nekom od predlagatelja zakona strano, nekom drugom može biti jako poznato. Nekome tko se bavi akvaristikom riblje vrste tipa betta splendens, discus, guppy ili ancistrus su vrste koje bolje poznaje od različitih pasmina pasa. Također, neke pasmine pasa nisu autohtone za ovo područje kao primjerice njemački ovčar, francuski buldog itd. Zar će se ministar morati oglašavati oko svake vrste životinja zbog nejasnog termina "Strane životinje"... Predlažem da, kada se priča o akvaristici i teraristici korištenje termina invazivne vrste, ali da prije toga predlagatelj zakona unaprijed definira listu vrsti koje smatra invazivnim, kako bi mogli konkretno raspravljati. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Dario Čeple ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Otvoreno se protivim članku 57. i 58. jer šteti hobistima i uzgajivačima!A ako se izglasa zakon najviše će štetiti životinjama kojima u ovome slučaju pokušavate zaštititi.Životinje su ne rijetko u puno boljim uvjetima nego u prirodi,mnoge vrste su i očuvane zahvaljujući hobistima i uzgajivačima koji sigurno poznaju bolje te ribe nego stručnjaci koji pokušavaju progurat ovaj zakon,Ovo sve govorim sa stajališta registriranog uzgajivača koji na kraju krajeva sigurno ne bih bio da ne volim ta prekrasna stvorenja!!! Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Dino Titlic ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. NE SLAŽEM SE NITI POD RAZNO SA ČLANCIMA 57. i 58 Svi teraristi koje ja poznajem drže svoje životinje u vrhunskim uvjetima, te nema smisla da se teraristima zabranjuje njihov hobi dok pojedini vlasnici mačaka i pasa svoje ljubimce ostavljaju po ulici, nije bas da po ulici viđamo krokodile kako šetaju, već pse i mačke. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Irena Špoljarić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Gledala sam neke napise po novinama o tome da će se zabraniti egzoticne životinje, a sada, čitajući sam prijedlog vidim da je to samo manipulacija javnosti. Iz prijedloga kojeg podržavam se vidi da će se tek donijeti lista životinja koje ce biti dozvoljeno držati, što je odlicno. to neće utjecati na životinje koje neće biti na pozitnoj listi (odnosno koje se neće smijeti prodavati), a koje već netko ima, već se neće smijeti prodavati nove životinje koje nisu na listi. To znači da, nažalost, sama lista neće utjecati na silne trgovce živim bićima koji će i dalje moći zarađivati na njihovoj patnji. Odbijen Članak 57. Zakona je brisan.
Aljoša Duplić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Vezano uz strane vrste kao kućne ljubimce u ovom članku ili članku 50. bilo bi dobro obavezati trgovca da kupca/budućeg vlasnika sa maksimalnom veličinom životinje, životnim vijekom i potrebama životinje te da se istu ne smije puštati u prirodu. St.1. molim dopuniti s formulacijom uz prethodnu suglasnost upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirode. Primljeno na znanje Članak 57. Zakona je brisan.
Sonja Kranjčec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Ovaj članak ima toliko rupa, toliko je nedorečen, da nema uopce dvojbi da sam PROTIV NJEGA. A i ne sjećam se da sam vidjela neuhranjene 'strane životinjske vrste' , na lancima, maltretirane i slično. Koja je točno razlika između psa, koji zbog svojih anatomskih anomalija pati, bori se da dođe do zraka i slično ( pritom mislim da brahiocefalične pasmine, kao što su mopsevi i ti svi 'moderni' psi) i kojega bi svi bez problema imali kao kućnog ljubimca i jednog pitona? Zar takve modifikacije, uzgoji i slično sa takvim psima nisu mučenje? Uzgajivači koje znam su 'stranim vrstama' bolji vlasnici nego 80% ljudi životinjama čije se držanje smatra normalnim. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Josip Miljković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. U potpunosti se protivim članku 57. i članku 58. Sudjelovao sam u javnoj raspravi ovog zakona i totalno sam razočaran u nestručnost vođenja te rasprave, izbjegavanje odgovora na postavljena pitanja, nemogucnost postavljanja pitanja, te odugovlacenje pitanja i odgovora koji su njima pasali. Zakon je toliko površno, nestručno i nedovršeno napisan kao da su ga pisali programeni ili tajnice koje nemaju apsolutno nikakve veze sa životinja. Na javnoj raspravi su naveli da zakon rade po naprednijim zemljama kao što su Nizozemska ili Belgija što apolutno nije točno jer u tim zeljama se dopušta držanje egzotičnih životinja, ali uz posebne uvjete. Donošenjem ovog zakona bi se dogodile samo negativne stvati u RH kao što je npr. povecano ilegalno tržište egzotičnih životinja, preko 1000 ljudi bi ostalo bez posla (radnici pet shopova, veterinari koji se bave egzotičnim životinja, uzgajivači, proizvodaci opreme za egzotične životinje... ) što je u današnjoj situacji u RH nedopustivo. Da ovaj zakon ima nekog smisla puno prije bi ga uvele i naprednije zemlje od nas. Ljudi koji drže egzotične životinje ih ne drže iz razloga što ih ne vole nego su upravo oni najveći ljubitelji tih životinja i pokušavaju ih držati u što boljih uvjetima s kojima oponašaju uvjete u prirodi što je s današnjom opremom u potpunosti izvedivo. Također smatram da zakon treba uredi na nacin da se poboljša kontrola držanja i uzganja tih životinja ali ih nikako ne zabraniti, te smatram da to trebaju raditi ljudi koji su stručni te sposobni za to. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Toma Makjanić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Protivim se članku 57. i smatram da se egzotični ljubimci trebaju i dalje uzgajati i držati kao kućni ljubimci. Akvaristi i teraristi su veliki znalci i ljubitelji istih životinja i uvijek rade sve u najboljem interesu istih. Oni su ti koji štite te životinje držeći ih u idealni uvjetima, prenose znanje sa kolege na kolegu i educiraju širu javnost preko raznih radionica i izložbi sličnog karaktera. Treba ih podržavati, a ne im braniti da rade ono u čemu su najbolji, a to je zaštita njihovih ljubimaca. Uzgojem u zatočeništvu direktno smanjujemo broj životinja koje se love u divljini i uvoze kao kućni ljubimci. Samim time smatram da trebate podržavati uzgoj u zatočeništvu, a nikako ni pod razno zabranjivati isti. Ovaj prijedlog zakona je apsolutno nedorečen i nejasan da više od ovog ne bih komentirao. Iskreno se nadam da ovo nije neka zezancija jer ovakav zakon ne postoji nigdje na svijetu i ne vidim nikakav smisao u istome. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Marko Tomac ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Ne slažem se s ovim prijedlogom zakona o ograničavanju i zapravo zabrani držanja egzotičnih kućnih ljubimaca, odnosno svih stranih životinjskih vrsta. Ne slažem se iz nekoliko razloga: 1. Po vašoj definiciji, jedan python regius, odnosno kraljevski piton koji je jedna od najneopasnijih vrsta zmija, se ne bi smio držati jer je, po definiciji, strana vrsta, ali zato uzgajati i držati poskoke bilo bi sasvim normalno. Vrlo kontradiktorno u najmanju ruku. 2. Većina prijatelja životinja tvrdi da bi bilo u redu uzgajati vrste životinja koje su izumrle samo ako bi ih vratili natrag u prirodno stanište. Da li je tim "prijateljima životinja" jasno da nekima od tih vrsta koje teraristi uzgajaju su prirodna staništa na tisuće kilometara daleko i da je ta "misija" gotovo nemoguća? 3. Prije nekoliko dana sam "sudjelovao" na javnoj raspravi u europskom domu u vezi ovih drastičnih izmjena zakona i razočarao sam se u te takozvane "prijatelje životinja", prvenstveno zbog konstantnog izbjegavanja ove konkretne teme, ostavljanja premalo vremena za raspravu, te izbjegavanja davanja odgovora na pitanja koja im nisu odgovarala, dok su puštali svoje sljedbenike da ometaju raspravu, te ih na kraju i pohvalili za to. Razočaran sam i u nestručnost i neinformiranost u dobrobit i ponašanje životinja, te u samo znanje zoologije (iako su neki od tih ljudi diplomirani veterinari) ljudi koji su nam te promjene predstavili. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Ana Mihalić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Podržavam stavove Prijatelja životinja. Budući da se trenutno ne može potpuno zabraniti trgovina i držanje egzotičnih životinja što bi bilo idealno bila bi barem dobra regulacija držanja egzotičnih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja. Odbijen Članak 57. Zakona je brisan.
Andrea Bračko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Komentar u ime Ustanove zoološki vrt grada Zagreba - Svaka udruga zooloških vrtova ima svoje uzgojne programe npr. Europsko udruženje zooloških vrtova i akvarija (EAZA) – EEP (European Endangered Species Programmes) i ESB (European StudBook); ESF (European studbook foundation); WAZA (Svjetsko udruženje zooloških vrtova i akvrija) – ISB (International StudBook)… Kako ne postoji obaveza zooloških vrtova da budu članovi određenih udruga postavlja se pitanje što je sa vrtovima koji nisu članovi udruženja? - Nije moguće sa sigurnošću znati koje vrste i u kojem vremenskom razdoblju mogu postati dio budućih programa razmnožavanja budući da se situacija u prirodi mijenja iz dana u dan. Stoga zaustavljanje razmnožavanja vrsta koje nisu u sklopu trenutnih programa ugrožava buduće programe razmnožavanja i same vrste koje će zbog toga nestati iz zooloških vrtova a potencijalno i iz prirode. - Zoološkim vrtovima je važno razmnožavati životinje, čak iako su izvan službenih uzgojnih programa kako bi se populacije u zoo vrtovima očuvale. Posebice je to važno ukoliko se u budućnosti dogodi da jedna od tih vrsta postane ugrožena. Primjenom ovog članka bilo bi onemogućeno pokretanje novih uzgojnih programa koji se često moraju pokrenuti u vrlo kratkom vremenskom roku s obzirom na nagle i brze promjene situacije u prirodnim staništima određenih životinjskih vrsta (prirodne katastrofe, ratovi, itd.) - Zoološki vrtovi mogu svoju djelatnost usmjerenu na zaštitu vrsta (predstavljanja i zaštite životinja i njihovih staništa s ciljem promicanja zaštite životinja i prirode kroz edukaciju, istraživanje i rekreaciju) obavljati kroz programe, ali i van njih. Npr. u sklopu Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija (EAZA) ustanovljene su stručne skupine (Taxon Advisory Groups) koji izrađuju regionalne planove i daju preporuke za držanje određenih vrsta uz objašnjenje zašto i kako se te vrste trebaju držati. Oni određuju da li je potrebno da preporučene vrste postanu dio nekog od programa ili će ispunjavati neku od drugih funkcija kao flagship vrste (ambasadori za zaštitu staništa), vrste za edukaciju (vrste koje demonstriraju morfološke, ekološke ili taksonomske karakteristike ili ponašanje), vrste za istraživanje ili pak vrste – modeli (prikladnih kao model rješavanja problema managementa vrste koja se trenutno ne drže ili se drže u vrlo malim brojevima) Predlažem ukloniti "u programu očuvanja vrsta" Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Neven Vrbanić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Novi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA ima puno dobrih strana i svakako je puno toga napravljeno u interesu zaštite životinja, ali isto tako puno stvari je nedorečeno i površno prezentirano. Mišljenja sam da bi ubuduće više strana trebalo biti uključeno u radnu skupinu, pritom prvenstveno mislim na udruge i ljude kojih se taj zakon dotiče. Prije nekoliko dana sudjelovao sam na javnoj raspravi na kojoj nije bilo vremena za raspravu o određenim stvarima pa bih ovim putem iskoristio priliku reći nešto o tome. Riječ je prvenstveno o članku naslova“Strane životinjske vrste kao kućni ljubimci”. Na javnoj raspravi pozivalo se na zakon u Belgiji i Nizozemskoj kao dvije (jedine) zemlje koje su to “uredile” na način kako ovaj zakon predlaže. Nizozemska je u veljači 2015. uvela pozitivne liste (dakle liste životinja koje se smiju držati) za sisavce, a očekuje se da bi uskoro to trebala napraviti i za ribe, ptice i gmazove. U Nizozemskoj se životinje koje nisu na popisu, a već ih ljudi imaju mogu držati dok ne uginu, ali se ne smiju razmnožavati. Neovisno o toj pozitivnoj listi, i tamo se može tražiti dozvola za držanje životinja koje nisu na toj pozitivnoj listi, ali je potrebno dokazati da osoba posjeduje znanje o toj vrsti kao i da će se one držati u odgovarajućim uvjetima. U Belgiji su pak istu takvu pozitivnu listu s 42 sisavca donijeli Dekretom 2001. godine, međutim završila je na Sudu Europske unije u Luxembourgu zbog toga što je bilo sporno predstavlja li takva mjera zapravo ograničavanje trgovine između država članica. Sud je 2009. presudio da nije riječ o ograničavanju trgovine, ali je Dekret svejedno nezakonit jer nije bio utvrđen postupak naknadnog dodavanja vrsta na tu listu. Belgija je nakon presude donijela novi dekret s istim popisom od 42 sisavca, ali je dodala i aneks u kojem su detaljno navedeni uvjeti dodavanja vrsta na tu listu, čime je zapravo postupila po presudi suda, tako da je taj dekret sada ipak na snazi. Međutim, tim je dekretom propisan i postupak po kojem se za životinju koja nije na toj pozitivnoj listi može tražiti odobrenje. Ukoliko netko želi držati životinje koje nisu na pozitivnoj listi mora dokazati da zna sve o potrebama te vrste te da ima odgovarajuću opremu, terarije i sl. Dakle i u Belgiji i Nizozemskoj ukoliko osoba “dokaže da posjeduje znanje o toj vrsti kao i da će je držati u odgovarajućim uvjetima” MOGUĆE je držati životinje i razmnožavati. Tako da ako već kopiramo zakon od nekoga onda bar da se to napravi kako spada i u potpunosti. Moram priznati da sam ostao malo zatečen stavom ljudi koji su vodili javnu raspravu jer se nekoliko puta čula izjava kako “u Hrvatskoj imamo problem s egzotičnim životinja” te kako se “milijuni eura vrte u trgovini egzotičnih životinjama”. Dugo se bavim egzotičnim životinjama, da budem konkretan gmazovima i mogu reći da sam dobro upoznat sa situacijom na Hrvatskom tržištu i teško mi je shvatiti koji su to problemi o kojima se priča? Hrvatski hobisti (jer uistinu ne znam koji to ljudi koji zarađuju milijune na egzotičnim životinjama (?!)), prvenstveno drže i eventualno uzgajaju životinje koje već od prije potječu iz uzgoja, dakle ne iz divljine, iz ljubavi prema njima. Drže ih u jako dobrim uvjetima, što je i regulirano od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP), ministarstva zaduženog za zaštićene i CITES životinje. Na javnoj raspravi također je bilo napomenuto kako se “mora regulirati” držanje egzotičnih životinja jer do sada “se to ne radi”, što nije točno. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode od 2007. vodi evidenciju o ljudima koji drže egzotične životinje i ljudima koji eventualno imaju uzgoj. Tako da ne vidim razlog zašto se namjerno barata pogrešnih informacijama. Isto tako još 2007. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je Pravilnik o uvjetima držanja i načinu obilježavanja zastićenih životinja po kojem većina hobista i drži životinje, jer svi mi koji smo tamo uvedeni već godinama smo podložni inspekcijskom nadzoru od strane MZOIP-a. To nimalo ne mislim u lošem kontekstu jer većina nas se niti skriva niti drži životinje u neadekvatnim uvjetima. Uostalom evidencija koju MZOIP-a provodi je dobrovoljna. Svakako se slažem da je i dalje potrebno provoditi kontrolu i voditi evidenciju ljudi koji drže egzotične životinje, ali zabrana ne vodi nikamo. Odnosno, vodi u to da će sve zajedno otići u ilegalu, tj. da će ljudi i dalje držati takve životinje samo na crno i van kontrole što je svakako opasnije i posljedice mogu biti ozbiljnije. Nekoliko godina radim i kao konzultant za MZOIP po pitanju ilegalne prekogranične trgovine egzotičnih životinja i držim radionice za prekogranične inspekcije i carinu i jako sam dobro upoznat s problematikom crnog tržišta tj. ilegalne trgovine životinja. I da, to je problem na svjetskom nivou. Ali isto tako mora se shvatiti da se većina ljudi koji drže i vole egzotične životinje bore protiv toga te upravo svojim stavom, pa čak i uzgojem pojedinih vrsta doprinose njihovoj zaštiti i smanjenju ilegalne trgovine. Trend u hobizmu je da se izbjegavaju ilegalne, divlje životinje te da su uzgojene životinje dostupne. Zabranjivanje uzgoja samo potiče ilegalnu trgovinu i crno tržište. ENDCAPov (koalicija za zaštitu divljih i egzotičnih životinja) izvještaj podnesen EU Komisiji, Parlamentu i Vijeću vezano uz tu tematiku jasno navodi kako je 1990. broj zastupljenih uzgojenih egzotičnih životinja koje se drže bio svega 7%, dok je 2006. taj broj narastao na 77%. Što je svakako ogroman napredak. Mislim da je vrijeme da se ljubitelje, držatelje i uzgajatelje egzotičnih životinja prestane gledati kao negativce jer se oni itekako zalažu za dobrobit životinja. Već godinama radim izložbe gmazova kako bi ljudima približio svijet tih neobičnih (ali vrlo često negativno percipiranih) bića jer mišljenja sam da je kroz edukaciju (prvenstveno djece) to jedino i moguće. U Hrvatskoj i dalje prevladava stav “kad vidiš zmiju, ubij ju” koji se jedino može s mladim naraštajem kroz godine promijeniti. Kroz edukaciju se mogu ispraviti negativni i krivi stavovi po pitanju gmazova. Mislim da je to jedini pravi put da se zaštite takve životinje. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
Ružica Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Samo zato što se nekom sviđa imati kornjaču jer s njom ima manje posla nego s psom, ne može biti argument za to da je opravdano držati kornjače kao kućne ljubimce. Radi se o zakonu koji treba štiti interese životinja kao osjećajnih bića, a njihov je interes da žive u prirodi i prirodno. Druga je situacija s psima i mačkama, koji su se odavno vezali uz čovjeka bez prisile. Primljeno na znanje Članak 57. Zakona je brisan.
Viktoria Krčelić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Stranim i egzotičnim vrstama životinja je mjesto isključivo u njihovim prirodnim staništima (koja su u rastućoj opasnosti zbog sve izraženijeg ljudskog utjecaja). Životinje ne postoje radi ljudske zabave i profita te treba poticati isključivo udomljavanje ionako prevelikog broja napuštenih životinja, kojima je dom potreban kako bi preživjele, naspram poticanja kupnje i prodaje živih bića. Svjedočimo ionako prevelikom broju napuštenih kućnih životinja poput pasa i mačaka, doista nema nikakve potrebe da se broj napuštenih životinja širi i na egzotične, strane vrste. Odbijen Članak 57. Zakona je brisan.
Vlatka Balaš ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Pridružujem se stavovima Prijatelja životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Odbijen Članak 57. Zakona je brisan.
Prijatelji životinja ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Strane životinjske vrste kao kućni ljubimci Podržavamo jako važne nove članke u Prijedlogu Zakona, članke 57. i 58. kojima se uređuje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci. Prema definiciji u članku 4. Prijedloga Zakona strane životinjske vrste su ''životinjske vrste koje prirodno ne obitavaju na području Republike Hrvatske''. U obrazloženju razloga uvođenja ovih članaka navodi se da ''strane životinjske vrste kao kućni ljubimci mogu predstavljati opasnost za zdravlje drugih životinja, ljudi i okoliš te mogu prenositi zarazne bolesti, što posljedično može dovesti do velikih ekonomskih šteta''. Činjenica je da postoji više od 200 milijuna kućnih ljubimaca u Europi, uključujući sisavce, ptice, gmazove, ribe i vodozemce. Međutim, mnoge vrste, naročito egzotične životinje imaju složene potrebe i traže specijaliziranu i često dugogodišnju predanu skrb, prehranu i smještaj, što je teško zadovoljiti te stoga nisu prikladne za život u zatočeništvu (npr. kornjače i papige mogu živjeti barem 40-50 godina). To može dovesti do ozbiljnih problema za dobrobit životinja, kao što su zanemarivanje životinja i teški napori ponovnog udomljavanja, patnja zbog neadekvatnih uvjeta držanja (pogrešna prehrana i upotreba umjetnog svjetla/grijanja, problemi s ponašanjem), nedostatak veterinara specijaliziranih za bolesti stranih životinjskih vrsta i zoonoze koje prenose, a zbog svega toga životinje pate i prerano umiru. Također, hvatanje divljih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima, uništavanje njihova prirodnog staništa i uvođenje invazivnih vrsta značajni su čimbenici koji dovode do gubitka biološke raznolikosti u svijetu. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES) regulira trgovinu ugroženim vrstama divljih životinja preko dozvola ili izravnih zabrana na temelju statusa zaštite. Unatoč tim trgovinskim ograničenjima, postoje brojni dokazi da uvoz egzotičnih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima ugrožava opstanak nekih divljih populacija. Uzgoj životinja u zatočeništvu također nije idealno rješenje: pravo podrijetlo teško se može provjeriti i može biti rupa u zakonu za ilegalnu trgovinu. Neke vrste mogu imati utjecaj na lokalnu bioraznolikost kada ih skrbnici puste ili kada pobjegnu u divljinu. Neke životinje ne mogu opstati u stranoj klimi, a mogu umrijeti i od gladi ili cestovnog prometa. No, neke strane vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa, izazivati križanje vrsta ili se nadmetati s autohtonim vrstama oko hrane ili gnijezda, prijeteći im time izumiranjem. Držanje egzotičnih životinja kao kućnih ljubimaca predstavlja opasnost i za javno zdravstvo i sigurnost. Oko 72 % zoonoza koje se pojavljuju potječe od divljih životinja. Neke od najozbiljnijih zoonoza su one povezane s nepripitomljenim, egzotičnim ili uvezenim životinjama. Poznato je da su legalna i ilegalna trgovina divljim pticama odigrale značajnu ulogu u globalnom širenju ptičje gripe, što je 2007. godine rezultiralo zabranom uvoza divljih ulovljenih ptica u EU. Određene strane životinjske vrste mogu predstavljati sigurnosni rizik za ljude zbog svoje predatorske, agresivne ili otrovne prirode. Vrste kao što su zmije otrovnice, pitoni, krokodili, velike mačke i primati mogu ozlijediti ljude otrovom, ugrizom ili grebanjem. Odrasle životinje mogu biti vrlo jake i predstavljati rizik, osobito za malu djecu. Trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima može imati ozbiljne negativne posljedice zbog širenja bolesti na druge životinje. Treba uzeti u obzir i troškove za hvatanje i iskorjenjivanje invazivnih vrsta, liječenje ljudi zbog zoonoza, borbu protiv ilegalne trgovine i klanje tisuća ''domaćih'' životinja kako bi se spriječilo širenje bolesti. Europska komisija procjenjuje troškove kontrole i štete od invazivnih vrsta u EU-u na 12 milijarda eura godišnje (konzervativna procjena). Dodatni troškovi proizlaze iz protuzakonite trgovine i liječenja bolesti koje uzrokuju divlje životinje. Postoji nekoliko načina za reguliranje držanja i prodaje stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca. Tzv. Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta), kakva postoji u nekim europskim zemljama, najučinkovitiji je, koncizan, transparentan, provediv i ekonomski ostvariv način. To je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje stranih životinjskih vrsta koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Pokrenuli su ju na znanstvenim temeljima nizozemski Centar za spašavanje egzotičnih životinja AAP i organizacija Eurogroup for Animals, u suradnji s partnerima diljem Europe, te informiraju tvorce politike i javnost o prednostima popisa dopuštenih vrsta u zakonodavstvu država članica EU-a, nudeći praktična rješenja i savjete o njegovoj izradi i provedbi. Unutar Europske unije nadležnost donošenja zakona o tematici egzotičnih kućnih ljubimaca pripada državama članicama. Kao što je dokumentirano u članku organizacije Eurogroup ''Analysis of national legislation related to the keeping and sale of exotic pets in Europe'' (2013), gdje takvi zakoni postoje, oni su vrlo raznoliki. Zakonske odredbe mogu zabraniti držanje nekih vrsta životinja (Negativna ili crna lista) ili dopustiti držanje samo nekih vrsta (Pozitivna ili bijela lista). Pozitivna lista je poželjnija u odnosu na negativnu zbog svoje jednostavnosti: sažet popis životinja koje se mogu držati daje jasnoću skrbnicima i ustanovama za provedbu te stvara vladama manje regulatorne birokracije. Time se smanjuju administrativni troškovi i stvara se manje sudskih neriješenih predmeta koji nastaju radi odlučivanja o pitanjima dobrobiti životinja, kada skrbnici kućnih ljubimaca podnose žalbe. Osim toga, koncept Pozitivne liste već je dobio potporu Europskog suda pravde. Negativne liste trebaju biti stalno ažurirane, što je spor i otežavajući proces, budući da se nove vrste proučavaju kako bi ih držali kao kućne ljubimce, stanje zaštite vrsta postaje kritično ili se događaju incidenti s vrstama, koje su prijetnja zdravlju ljudi i životinja te okolišu. Zbog tih razloga, negativne liste uvijek će zaostajati za novim trendovima držanja egzotičnih kućnih ljubimaca i promjenama u trgovini te stvoriti lažan osjećaj prihvatljivosti glede sigurnosti i dobrobiti držanja određenih vrsta. U Belgiji, Pozitivna lista za sisavce bila je u raspravi od 1989. godine, a uvedena je Kraljevskom uredbom iz 2001. godine. Uredba je osporavana na sudu kao zapreka trgovini između država članica EU-a. U lipnju 2008. godine Europski sud pravde presudio je da belgijska Pozitivna lista nije u sukobu s propisima o slobodnoj trgovini EU-a dokle god je temeljena na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima te je pokrenut postupak kojim stranke traže uključivanje vrsta na listu (presuda Andibel). Konačna Kraljevska uredba iz 2009. godine sadrži iste 42 vrste na listi i uključuje Aneks kriterija prema kojem vrste mogu biti procijenjene za uključivanje na listu. Belgijska ministrica zdravstva Laurette Onkelinx ocjenjuje uvođenje Pozitivne liste kao izuzetno pozitivno: ''Belgijsko iskustvo pokazalo je da uvođenje pozitivne liste dovodi do jasnoga smanjenja broja životinja, vrsta koje nisu na listi, koje završavaju u skloništima ili centrima za spašavanje. Postoji vrlo snažna potpora javnosti ovom propisu koji omogućava strogu društvenu kontrolu. To zauzvrat jamči učinkovitu provedbu, bez potrebe za dodatnim ulaganjima u sklopu javnih službi.'' Sirpa Pietikäinen, članica Europskog parlamenta iz Finske navodi da njje svaka životinja pogodna da živi kao kućni ljubimac: ''Kako bi se spriječila nepotrebna patnja divljih životinja, europske zemlje trebaju stvoriti pozitivne liste vrsta koje su dopuštene za držanje na temelju kriterija koji uvažavaju dobrobit životinja, ljudsko zdravlje i sigurnost, rizike invazivnih vrsta, očuvanje vrsta i dostupnost znanja o brizi i potrebama vrste.'' U Nizozemskoj je od veljače 2015. godine stupila na snagu Pozitivna liste za sisavce, a u pripremi su i Pozitivne liste za ribe, ptice i gmazove. Članak 57. propisuje da će popis stranih životinjskih vrsta koje se mogu držati kao ljubimci donijeti ministar pravilnikom. Također, pojedinci koji sada drže za kućne ljubimce strane životinjske vrste koje neće biti na popisu dopuštenih vrsta, mogu ih držati do prirodne smrti životinje. Za provedbu ovih novih odredaba i prikupljanje stručnih znanstvenih mišljenja propisano je i realno vremensko razdoblje jer članci 57. i 58. stupaju na snagu tek 2020. godine. Zbog ovih potvrđeno dobrih primjera u Europi, čija se iskustva mogu primijeniti i u Hrvatskoj, smatramo da odredbe članaka 57. i 58. kvalitetno uređuju pitanje o stranim životinjskim vrstama koje se mogu ''uzgajati, držati i prodavati kao kućni ljubimci na temelju znanstvenih spoznaja koje se donose u obliku znanstvenih mišljenja, a kojima se dokazuje da je određena životinjska vrsta primjerena za kućnog ljubimca te da je moguće osigurati uvjete držanja takve životinje''. Više informacija o problematici povezanoj s držanjem i trgovinom stranim životinjskim vrstama može se pročitati na sljedećim poveznicama: - Trgovina egzotičnim životinjama: http://bit.ly/2c2GmDs - Zatočene divlje i egzotične životinje: http://bit.ly/2c2FXBi - Pozitivna lista u Nizozemskoj: http://bit.ly/1xf32xq. Odbijen Članak 57. Zakona je brisan.
Sanja Bašić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Kako je interesantno da najviše komentara na čl 57 daju upravo trgovci životinjama kao što je Pet centar. A u tim istim centrima sa natrpanim životinjama u kavezima,uđe dijete sa majkom i zaželi npr hrčka. Prodavač im objasni kako rukovati sa životinjom(kao da je stvar,a ne životinja) i oni kupe hrčka i odu. Za dva dana se vrate po novog hrčka i taj isti prodavač ga upita što je bilo sa prethodnim,a mama odgovori da je dijete prejako stislo hrčka koji se ugušio zbog toga.I prodavač nema izbora nego im prodati novoga.Ovo je priča vašeg prodavača.Zar za to se zalažemo? Da svatko,ali ama baš svaka neznalica može doći u trgovinu i kupiti životinju i raditi sa njom što god zaželi bez ikakvih sankcija.Predlažem zabranu prodaje životinja u ovakvim centrima i propisani zakon gdje će se malim ili egzotičnim vrstama isključivo baviti licencirane osobe koje se time bave dugi niz godina i koje će voditi posebne evidencije kome su prodali životinju.Osoba koja je kupac bi trebala završiti ili položiti tečaj o osposobljavanju za životinju koju izabere, dati dokaz da ima opremu i adekvatan smještaj gdje će je držati. Na taj način će se destimulirati prodaja živih životinja u trgovinama i s godinama opadati. Načelno nisam za nikakav uvoz i prodaju životinja jer smatram da smo dovoljno štete napravili pripitomljavanjem životinja kojima je mjesto isključivo u prirodi. izuzetak su ugrožene vrste i sl. Svjesna sam da se ne može preko noći potpuno zabraniti ovako nešto,ali se može jako dobro i pametno regulirati ako postoji volja. Odbijen Članak 57. Zakona je brisan.
Bojana Smoljanović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Strane i egzotične životinje nebi smjele biti držane kao kućni ljubimci. Takvim životinjama je mjesto u prirodi i prirodnim staništima.Trgovina egzotičnih životinja mora se zabraniti. Odbijen Pogledati odgovor Šimi Validžiću uz ovaj članak.
Ana Karamarko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Nikako nije u skladu s idejom zaštite životinja, njihovom dobrobiti i, u konačnici, s voljom građana da postoje Kill-skloništa i da je moguće usmrćivanje zdravih životinja po isteku 60 dana. Tekst zakona treba glasiti: životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Ana Karamarko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Ukidanje roka od 60 dana povećalo protočnost životinja kroz sklonište i rad na prevenciji s obzirom na to da bi skloništa bila prisiljena raditi na marketingu, odnosno programima udomljavanja i edukacije. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Šime Validžić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. U brojnim komentarima se spominje da su mnoge vrste egzotičnih životinjska opstale zahvaljujući hobistima. Ako su ti hobisti uključeni u nekakav program razmnožavanja životinja u svrhu očuvanje vrste i mogu to dokazati onda se takva mogućnost može propisati. Svaki uzgoj životinja koji nema u planu da se životinje vrate u svoje izvorno prirodno stanište nije očuvanje vrste. Naravno, samo bi ovlaštene i stručne osobe trebale imati pravo vraćati životinje u prirodu. Ako ne postoji namjera vraćanja neke životinje ili njezinih potomaka u svoje prirodno stanište, onda je taj genetički materijal izgubljen sa stajališta očuvanja vrste. Uz to, zaštita vrste ne podrazumijeva samo očuvanje genetičkog materijala nego i prirodnog načina života, prirodnih zajednica i ekosustava te vrste. Odbijen Članak 57. Zakona je brisan.
Šime Validžić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Treba zabraniti bilo kakvu trgovinu divljim i egzotičnim životinjama kao "kućne ljubimce" (jer je njima mjesto u svom prirodnom staništu i s pripadnicima svoje vrste). Treba biti dopušteno nastaviti držati svaku takvu životinju ako je moguće dokazati da je nabavljena prije stupanja na snagu ovog Zakona i to do njezine prirodne smrti. Ako postojeći skrbnik nije u stanju nastaviti držati takvu životinju, treba s njom postupiti prema članku 49., stavcima 1., 2. i 4. ovog Zakona. Uzimanje životinja iz prirode treba biti strogo zabranjeno osim ako je to jedini način da se spasi vrsta od izumiranja. Odbijen Članak 57. Zakona je brisan. Zabrana uzimanja životinja iz prirode uređena je posebnim propisima te se ne uređuje ovim Zakonom.
Boris Kvaternik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Svakako treba bolje regulirati uvoz i trgovinu egzotičnim životinjama u Hrvatskoj,ca Pozitivna lista je trenutno najelegantnije rješenje. U Hrvatskoj se trenutno drži velik broj egzotičnih životinja koje ne podnose život u kavezu, kao ni u našoj klimi. Time se izravno krši čl. 4. do sada važeće verzije Zakona jer ih se prisiljava na život u neprirodnim uvjetima, stres, i neprirodno ponašanje. U takvim uvjetima, egzotične životinje predstavljaju opasnost i za svoju ljudsku okolinu, Odbijen Članak 57. Zakona je brisan.
Marija Krakan ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Svjesni smo važnosti rješavanja problematike napuštenih životinja te nam je cilj zakonskim odredbama potaknuti udomljavanje i odgovornu skrb za životinje (mikročipiranje, kastracija itd.) kako bismo dobrim primjerom radili i na prevenciji. Povezano s tim, smatramo da je nužno povećati životinjama u skloništima, osobito u onima koja usmrćuju životinje nakon 60 dana (a to je većina njih), priliku za udomljavanje. Stoga predlažemo da se u članak 57. doda stavak: Životinju se ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 56. Zašto se u čl. 56. st. 3. ne ponavlja određenje čl. 39. st. 1. Ovdje se postavljaju teži kriteriji. Osoba mora biti osposobljena. Zašto nije dovoljno samo znanje ili iskustvo? Prijedlog zakona primjenjuje različite kriterije kada je riječ o životinjama koje se koriste za proizvodnju i onih koji privremeno skrbe o kućnim ljubimcima. Oba su posla profitabilna i nejasno je različito tretiranje zaposlenoga osoblja. Djelomično prihvaćen Članak 56. postao je članak 58. Zakona te je izmijenjen na način da se umjesto osposobljenosti može priznati jednako vrijedno iskustvo, odnosno znanje o držanju i skrbi za životinje.
Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. U potpunosti izbrisati čl. 55. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Majda Marčeta ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Ključni su uvjeti u kojima se drže životinje, a ne njihov broj. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Članak 55. utvrditi uvjete držanja, a ne broj pasa koje netko može imati. Kujica može ošteniti i 10 ili 15 štenaca i kad prestanu sisati još nisu za udomljavanje, ali su prisutni kod jednog posjednika. Time će on kršiti ovaj Zakon. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Alenka Rogić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Smatram da ovaj članak treba izbaciti. Presudni trebaju biti uvjeti u kojima se psi drže, a ne broj pasa. Ako netko ima više pasa, što da učini? Da ih ostavi u skloništima? Što se time postiglo? Netko je možda privremeni udomitelj i time olakšava rad postojećim skloništima. Ovdje se otvaraju brojna pitanja i pojednostavljeno navesti članak kojim se posjedniku zabranjuje držanje više od devet pasa kontraproduktivno je za sve strane kojih se tiče držanje, zbrinjavanje i dobrobit pasa u svakom smislu Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim člankom se ne ograničava broj pasa koje netko može držati već se određuje da se za držanje više od devet pasa mora udovoljavati uvjetima za njihovo držanje.
Ivana Živko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Članak 55. Prijedloga Zakona glasi: ''Posjednik koji drži više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 64. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim i službenim životinjama i uzgojima pasa iz članka 54. ovoga Zakona.'' Taj članak treba u potpunosti izbaciti. Budući da u državi nema dovoljno skloništa, pojedinci požrtvovno skupljaju pse s ulice i brinu se za njih do udomljavanja. Neki od njih imaju mjesta za pet, neki za devet pasa, neki za deset, neki za 20 ili više. Većina njih ima bolje uvjete nego neka skloništa. Ako se broj pasa ograniči na devet, ljudi koji brinu od više od devet pasa morat će im brzo naći nove smještaje što nije uvijek moguće. Osim toga na ulicama će se naći više pasa jer oni koji ih privremeno udomljavaju zbog ograničenog broja neće smjeti primati više pasa. Skloništa su s druge strane puna i niti ona nemaju mjesta. Također ključni su uvjeti u kojima ljudi drže te pse, a ne njihov broj. Te uvjete treba kontrolirati, ali ako ljudi mogu i imaju mjesta za držanje više pasa to im se ne smije ograničavati. Može se dogoditi i da uzmu skotnu kuju koja će oštetniti više mladunaca i ti će se ljudi ubrzo naći u prilici da se kod njih bude nalazilo više pasa. Zašto kažnjavati ljude koji požrtvovno brinu o napuštenim psima i sprečavati ih da rade nešto plemenito dok u državi i dalje nema dovoljno skloništa za životinje. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Antonija Pek ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Ovaj članak nije korektan prema udrugama za zaštitu životinja. Zbrinjavanje životinja nije adekvatno riješeno (vlada SDP-a je na Twitteru i Facebooku uporno odgovarala kako zakoni za zaštitu životinja postoje, ali se NE provode. Zašto se ne provode? Tko je odgovoran za to? Ako to odgovori izvršna vlast onda nemamo o čemu pričati i cijeli ovaj dokument je samo mrtvo slovo na papiru.) i udruge su prva i zadnja linija borbe za prava životinja. Vjerujem da su potrebna značajna sredstva za osnivanje skloništa, a udruge žive od dobrovoljnih donacija i ne vidim to kao opciju za njih. Odbijen Članak 55. postao je članak 57. Zakona te je isti izmijenjen na način da posjednik koji drži više od devet pasa starijih od šest mjeseci u svrhu udomljavanja mora udovoljiti uvjetima kao sklonište za životinje u odnosu na uvjete držanja pasa i skrb o njima. Posjednik može u svrhu udomljavanja držati samo pse koje mu je povjerilo na čuvanje sklonište, s kojim ima sklopljen ugovor o tome, a sklonište označava pse, sterilizira ih, vodi propisane evidencije i oglašava pse u svrhu udomljavanja. Navedena odredba je donijeta zbog osiguranja dobrobiti životinja kroz osiguranje primjerenog smještaja, hranidbe i postupanja sa životinjama. Također, na takav se način osigurava i kontrola prometa životinjama kao i obvezno označavanje životinja te obvezna trajna sterilizacija. U suprotnom, ako se ne može osigurati dobrobit napuštenih i izgubljenih životinja u skladu s odredbama Zakona, iste se izlažu stresu, patnji pa i mogućnosti uginuća što je postupanje suprotno odredbama ovoga Zakona. Ovim Zakonom propisuju se odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti. Zakonom o zaštiti životinja se ne uređuju prava životinja.
Ines Šprljan ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. I ja glasam za izbacivanje ovog članka. Presudan nije broj nego adekvatno postupanje i uvjeti držanja pasa. Pozdravljam i napisano u komentaru ispod: Nelogično je kažnjavati pojedince koji se jedini u svojoj zajednici ponašaju odgovorno i vrijedno rade na zbrinjavanju životinja dok se, s druge strane, ne sankcioniraju jedinice lokalne samouprave koje svjesno ne poštuju i ne provode za njih obvezujuće zakonske odredbe. U tom smislu podržavamo prijedlog Baranjske razvojne agencije Grada Belog Manastira o propisivanju obveze koncesionarima, koje su odabrale jedinice lokalne samouprave, na besplatnu veterinarsku skrb o životinjama koje su pronašli i s ulice spasili pojedinci koji ih udomljavaju jer ti pojedinci zapravo smanjuju trošak boravka životinja u skloništima i time smanjuju troškove svojih jedinica lokalne samouprave. Na to se nadovezuje i prijedlog da se pojedincima koji brinu o pronađenim napuštenim psima omogući besplatna veterinarska usluga na trošak jedinica lokalne samouprave. Ti pojedinci ulažu svoje vrijeme i vlastita financijska sredstva na liječenje, cijepljenje, mikročipiranje, kastraciju, prehranu i ostalu svakodnevnu skrb o psu te mu aktivno traže udomitelje. Time besplatno obavljaju posao jedinica lokalne samouprave, zbog čega je nužno propisati mogućnost za njih besplatnih veterinarskih usluga na teret JLS-a. Odbijen Pogledati odgovor Alenki Rogić uz ovaj članak.
Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. - u stambenim zgradama do 6 stanova, vlasnik stana, može držati samo jednog psa, a godišnje traži za držanje psa suglasnost svih suvlasnika zgrade (stanara), uz suglasnost može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. - u neboderima ( zgrada sa više od 6 stana i 3 kata) traži godišnju suglasnost od stanara na istom katu, katu ispod i iznad, te plaća zajedničku potrošnju vode (ako postoji) za osobu više. Uz saglasnost više od polovice vlasnika stanova može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. Ovdje zaustavljamo samovolju i gomilanja životinja neodgovornih osoba narušavajući kvalitetu života ostalih stanara u stambenim zgradama i sprečavamo pojavu zaraze. - u prigradu, gradski prsten, ograničiti broj pasa prema površini nekretnine na kojoj se nalazi zgrada za stanovanje, primjerice, do 1000 m2 do 2 psa, pa tako povisiti za jednog svakih 600 m2 okućnice. Mačke su izuzete. Odbijen Ovim Zakonom se propisuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja tijekom korištenja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjete koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima i drugim predstavama, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe, a ne određuje se broj životinja koje netko može držati.
Kristina Podobnik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Ovaj članak potrebno je izbaciti jer su privremeni udomitelji često zadnja slamka spasa za pse kojima prijeti bezrazložna autanazija, a kasnije se uspješno udome. S obzirom na stanje "na terenu" što se tiče napuštenih pasa, ovakva zakonska mjera bi još više otežala pronalaženje humanog, odgovornog i dugoročnog rješenja u vidu sterilizacije i udomljavanja. Tim više što su uvjeti kojima bi trebalo udovoljiti sklonište (a vrlo često u praksi jedva da i skloništa zadovoljavaju te uvjete, ako i zadovoljavaju, i svejedno im je omogućen daljnji rad bez sankcija) teško ostvarivi za ljude koji u svojim domovima pružaju privremeni smještaj napuštenim i životno ugroženim životinjama iz kill skloništa. Privremeno udomljavanje je dobra praksa nastala na terenu i potrebno ju je zadržati i ohrabrivati dok se ne steknu uvjeti u kojima će no kill skloništa i programi sterilizacije i udomljavanja funkcionirati kako je zamišljeno, a JLS-ovi napokon ispuniti svoje zakonske odredbe po ovom pitanju. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Prijatelji životinja ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Članak 55. Prijedloga Zakona glasi: ''Posjednik koji drži više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 64. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim i službenim životinjama i uzgojima pasa iz članka 54. ovoga Zakona.'' Udruga Prijatelji životinja pohvaljuje inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovaj prijedlog smatramo neprihvatljivim jer u praksi može se dogoditi da neka osoba ima veliko imanje i bolje uvjete za držanje npr. 15 pasa nego netko drugi za tri psa. Kada se radi o dobrobiti životinje, u ovom slučaju trebala bi biti presudna mogućnost osiguravanja adekvatnih uvjeta držanja. Ovo je osobito važno zato što se ovako predloženom odredbom otežava rad privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa. Nelogično je na ovaj način pooštravati uvjete pojedincima i udrugama koje spašavaju životinje dok, s druge strane, mnoge lokalne zajednice nisu uopće niti krenule provoditi zakonske odredbe koje se odnose na osnivanje skloništa i zbrinjavanje životinja, pa su jedino pojedinci i udruge oni koji odrađuju njihov posao, i to dobrovoljno i volonterski, ulažući vlastita financijska sredstva, trud i vrijeme u zbrinjavanje životinja, a što je obaveza jedinica lokalne samouprave. Stoga će ovako predložena odredba značajno otežati zbrinjavanje životinja koje provode privremeni udomitelji i udruge bez skloništa jer je teško zadovoljiti sve te uvjete koji se inače propisuju skloništima koja zbrinjavaju veći broj životinja. Nelogično je kažnjavati pojedince koji se jedini u svojoj zajednici ponašaju odgovorno i vrijedno rade na zbrinjavanju životinja dok se, s druge strane, ne sankcioniraju jedinice lokalne samouprave koje svjesno ne poštuju i ne provode za njih obvezujuće zakonske odredbe. U tom smislu podržavamo prijedlog Baranjske razvojne agencije Grada Belog Manastira o propisivanju obveze koncesionarima, koje su odabrale jedinice lokalne samouprave, na besplatnu veterinarsku skrb o životinjama koje su pronašli i s ulice spasili pojedinci koji ih udomljavaju jer ti pojedinci zapravo smanjuju trošak boravka životinja u skloništima i time smanjuju troškove svojih jedinica lokalne samouprave. Na to se nadovezuje i prijedlog da se pojedincima koji brinu o pronađenim napuštenim psima omogući besplatna veterinarska usluga na trošak jedinica lokalne samouprave. Ti pojedinci ulažu svoje vrijeme i vlastita financijska sredstva na liječenje, cijepljenje, mikročipiranje, kastraciju, prehranu i ostalu svakodnevnu skrb o psu te mu aktivno traže udomitelje. Time besplatno obavljaju posao jedinica lokalne samouprave, zbog čega je nužno propisati mogućnost za njih besplatnih veterinarskih usluga na teret JLS-a. Pojedinačni slučajevi ''sakupljača'' pasa koji o tim psima ne skrbe, ne udomljavaju ih, ne cijepe niti mikročipiraju te time ugrožavaju i dobrobit životinja i zdravlje ljudi i dalje se mogu sankcionirati drugim odredbama zakona. Članak 51. Prijedloga Zakona, koji propisuje uvjete držanja kućnih ljubimaca, definira postupanje prema kućnim ljubimcima, a neadekvatno postupanje zabranjeno je i odredbama iz članka 5. Želimo ukazati i na nelogičnost da se iz ovako predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Time im se izravno pogoduje jer će mnogi od njih i dalje moći držati ženke i štence u uvjetima koje nitko ne kontrolira. S druge strane, nastradat će pojedinci koji u svojem domu žele pružiti privremeni smještaj psima koje u skloništima čeka usmrćivanje, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Člankom 55. kažnjavaju se udruge i humani pojedinci za svoje djelovanje na terenu i zakonodavac ne bi trebao kažnjavati rad ljudi koji ukazuju na nefunkcioniranje sustava brige o napuštenim životinjama (zbog čega isti humani pojedinci i pronalaze napuštene životinje i brinu o njima kako ne bi bile ubijene ili se međusobno ubile u skloništu) već bi trebao predložiti sustav koji im je podrška. Kao što je: propisivanje obveze čipiranja, cijepljenja, kastracije, oglašavanja i udomljvanja svih napuštenih životinja i to u tiskanim, radijskim, internetskim medijima i na mjestima za javno oglašavanje; ukidanje roka od 60 dana kao roka za udomljavanje nakon kojeg slijedi eutanazija; propisivanje JLS-e koje imaju obvezu brinuti o napuštenim životinjama da dio sredstava izdvajaju za besplatne kastracije vlasničkih pasa ljudi slabijeg imovinskog statusa; propisivanje JLS-e osnivanje koordinacijskih tijela koje čine prvenstveno članovi lokalne zajednice koji brinu o napuštenim životinja te propisivanje obveze pružanja besplatne veterinarske skrbi životinjama koje napuštene pronađu i o kojima brinu humani članovi zajednice; propisivanje JLS obveze uređenja najmanje jednog igrališta za pse; propisivanje obvezne suradnje JLS s drugim JLS u obveznoj izgradnji skloništa za napuštene životinje kojim upravljaju udruge koje brinu o napuštenim životinjama ili konzorciji koje čine udruge koje brinu o napuštenim životinjama i veterinarske ambulante. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Općina Bilje ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Izdvojiti uzgajivače registrirane pri HKS-u i FCI-u u smislu rečenog pod napomenama uz članak 54. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Ponovno pozitivni pomak s dobrom namjerom zaštite životinja i njihove dobrobiti no u praksi iznimno nepovoljan za udruge za zaštitu životinja koje nemaju sklonište. Sakupljači životinja u pravilu ne čipiraju svoje životinje, a naivno je vjerovati da postoje osobe koje će ići od vrata do vrata i popisivati broj životinja. Udruge pak redovno čipiraju životinje o kojima skrbe stavljajući ih u objekte privremenog smještaja kućnih ljubimaca ili kod "stričeka i teta čuvalica" (osobe koji su privremeni udomitelji životinje, odnosno pružaju smještaj životinji o kojoj udruga skrbi), a broj životinja o kojima udruge skrbe često su veće od 9 životinja čime se udruge onemogućava u spašavanju što pak dovodi do preopterećenja skloništa ili povećanog broja nezbrinutih životinja na ulici. Umjesto propisivanja maksimalnog broja životinja što u nepovoljan položaj osim udruga stavlja i osobe koje financijski i prostorno mogu i žele skrbiti o više od 9 životinja (vlasnici rančeva, farmi, izletišta...) trebalo bi propisati minimalne financijske odnoso zdravstvene i prostorne uvjete za držanje vlasničkih životinja (vodeći računa o potrebama životinja različitih vrsta i pasmina). Ovim člankom se na žalost potiče nečipiranje životinja što ne doprinosi zaštiti i dobrobiti životinja. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Članak 55.navodi da posjednik s više od 9 pasa mora osnovati sklonište. Predlaže se svakako vezano uz taj članak 55., u članku 91. (poglavlje Prijelazne i završne odredbe) definirati prijelazno razdoblje. Predlaže se da prijelazno razdoblje bude najmanje pet godina. Obrazloženje: Više od devet pasa posjeduje vjerojatno nekolicina vlasnika pasa u Hrvatskoj koji nemaju financijska sredstva za sterilizaciju kuja odnosno ne vrše kontrolu razmnožavanja, a u velikoj većini više od devet pasa posjeduju zaštitari životinja koji pomažu skloništima na način da privremeno skrbe o psima. Radi se najviše o zahtjevnim slučajevima ozlijeđenih i operiranih pasa, radi se o psima s posebnim potrebama (stari, slijepi, bolesni), o bređim kujicama i ostavljenim štencima koji svi nemaju dovoljno dobre mogućnosti oporavka, boravka, nadzora i njege u skloništu u kojem se nalazi veliki broj pasa. Stoga je potrebno takvim pojedincima, najčešće volonterima, entuzijastima i humanitarcima koji za svoje vrijeme i novac pomažu potrebitima, prijelaznim razdobljem omogućiti da pravovremeno udome i zbrinu sve pse iznad broja 9 koji se trenutno nalaze kod njih. Takve slučajeve od strane zakonodavca dovesti pred gotov čin nije korektno, prihvatljivo i pravedno. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Martina Demirović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Izbrisati Članak 55. Nepravedan i u praksi će samo otežati onima koji volonterski pomažu napuštenim životinjama privremeno brinući o njima u svojim domovima. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
jasenka hanžek ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Nepotreban članak. Predložen bez poznavanja stvarnog života.. Tko ne voli životinje ne mora imati ni jednu. Ako imam mogućnosti i želju kojim mi pravom smijete ograničavati baš na devet ljubimaca. A tu su i pojedinci , volonteri ,koji se brinu o napuštenim životinjama i kojim se ogranićava rad tim uvjetom .Nepotreban ćlanak. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Udruga Pobjede ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. Ipak, ovako predloženom odredbom otežava se rad privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa. Nelogično je na ovaj način pooštravati uvjete pojedincima i udrugama koje spašavaju životinje dok, s druge strane, mnoge lokalne zajednice nisu uopće niti krenule provoditi zakonske odredbe koje se odnose na osnivanje skloništa i zbrinjavanje životinja, pa su jedino pojedinci i udruge oni koji odrađuju njihov posao, i to dobrovoljno i volonterski. Stoga će ovako predložena odredba značajno otežati zbrinjavanje životinja koje provode privremeni udomitelji i udruge bez skloništa. Smatramo da je dovoljno propisati i kontrolirati da posjednici većeg broja pasa moraju omogućiti smještaj pasa u skladu s njihovim potrebama jednako kao i bilo koji drugi posjednik kućnog ljubimca. Zašto bi netko morao udovoljiti uvjetima propisanima za skloništa ako ima primjerice 10 pasa na velikom ranču, kojima su osigurani svi potrebni uvjeti… Nelogično je i da se iz ovako predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Time im se izravno pogoduje jer će mnogi od njih i dalje moći držati ženke i štence u uvjetima koje nitko ne kontrolira. S druge strane, nastradat će pojedinci koji u svojem domu žele pružiti privremeni smještaj psima koje u skloništima čeka usmrćivanje, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Đuro Živko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Članak 55. Poštovani, osobno sam pronašao 4 odbačena štenca i niti jedno registrirano sklonište nije prihvatilo te štence. na kraju štenci su dobili dom kod privatnog posjednika koji je u tom trenutku imao 18 pasa. Drago mi je da su sva 4 štenca spašena i dobila odličnu skrb. U slučaju da posjednik smije držati samo 9 pasa, spomenuti štenci u registriranom azilu ne bi bili primljeni ili bi bili ubijeni. Zato predlažem da se Člankom 55 ne ograničava broj pasa za posjednike, već da se gleda kvaliteta udomljavanja. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim člankom se ne ograničava broj pasa koje netko može držati već se određuje da se za držanje više od devet pasa mora udovoljavati uvjetima za njihovo držanje.
Ana Mihalić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Podržavam prijedlog udruge Prijatleja životinja o devet pasa i uvjetima kao za skloništa. Iz predloženih odredbi izuzimaju se uzgajivači pasa koji zarađuju novac na temelju uzgoja i od njih se ne traži da udovolje sve uvjete kao za skloništa. Istovremeno na taj način stradaju ljudi koji žele pružiti privremeni smještaj psima koji bi inače čekali smrt nakon 60 dana u skloništima. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Ana Anconelli ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. IZBRISATI ČLANAK 55. VOLONTERI ČESTO PRIMAJU PSE NA "PRIVREMENI" SMJEŠTAJ I TO IM SE MORA OMOGUĆITI. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Udruga Pobjede ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. (1) Stava smo da iz ovog članka treba izbaciti odredbu koja omogućava neregistriranu djelatnost uzgajivačima s manje od tri rasplodne kuje. Na taj bi način fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnost uskladile s odredbama Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanjanja neregistrirane djelatnosti te bi svi subjekti na tržištu imali istovjetno poslovno okružje. Kao udruga koja vodi sklonište za pse možemo posvjedočiti kako je jedan od glavnih uzroka napuštanja i nekontroliranog porasta populacije pasa upravo neregulirano crno/sivo tržište a ovakva odredba samo će doprinijeti njegovu jačanju. Ovakva odredba ostavlja i prostor za zlouporabu i manipulaciju zakonom- primjerice višečlana obitelj može imati i nekoliko uzgoja s dvije kuje i neće imati obvezu registracije. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Martina Demirović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Neovisno o broju rasplodnih ženki svaki uzgajivač se mora registrirati! Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Članak 54. stavak 1. glasi: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.'' Predlaže se izbaciti dio teksta koji glasi ''s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja''. Obrazloženje: Kao udruga za zaštitu životinja koja ujedno vodi i sklonište za napuštene životinje možemo prema prijavama građana i vlastitim intervencijama na terenu posvjedočiti vrlo česti slučaj da su upravo posjednici s do tri rasplodne ženke najveći 'proizvođači' problema za cijelu zajednicu. Zašto ih se 'štiti'?, postavlja se pitanje zakonodavcu zašto takvi uzgoji ne bi trebali biti registrirani?? Nisu dužni biti prijavljeni, nitko za njih ne zna, nitko ih ne kontrolira niti ima osnove za kontrolu. Takvim posjednicima u interesu je samo prodaja i profit i ne mare za dobrobit kujice koja je izvrgnuta neprestanom parenju, bređosti, boravku u neprimjerenim uvjetima. Prodaja se vrši na crno i preko interneta, a kupci su naši građani kojima je previše skupo platiti čistokrvnog labradora s papirima pa će zato kupiti labradora bez papira i mnogostruko jeftinije. To nije u skladu niti s tržišnim natjecanjem jer je 'uredan' i prijavljen registriran vlasnik u stvari kažnjen sa svim davanjima, porezima i možda čak ostvaruje manju dobit od pojedinaca koji rade 'na crno'. Upravo je sada trenutak i mogućnost da se zakonom propiše obveza ishođenja rješenja o registraciji uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji za sve uzgajivače. Vučemo banalnu paralelu za primjer: Svaka tvrtka je obveznik plaćanja neke vrste poreza. Da li je u redu da tvrtka koja ima do 3 zaposlena ne bude registrirana i ne plaća davanja…? Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Članak 54. stavak 5. glasi: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinje moraju se evidentirati kod nadležnog veterinarskog ureda prije prodaje životinja, a o evidenciji se izdaje potvrda.'' Predlaže se izbaciti taj stavak Obrazloženje: Obzirom na gore navedeno obrazloženje u primjedbi broj 6 za izmjenu članka 54. stavka 1. ovaj stavak treba izbaciti. Nije jasno zašto zakonodavac ide u smjeru koji omogućava lakše izigravanje zakona umjesto da propiše obvezu registracije za sve uzgajivače. Uz već spomenuto kršenje zakona na štetu pasa, ujedno se omogućava postojanje svojevrsne sive zone na štetu tržišnog natjecanja i u korist pojedinaca koji rade 'na crno'. Evidencija kod nadležnog veterinarskog ureda prije prodaje nije isto što i obveza ishođenja rješenja o registraciji!! Dio teksta koji glasi ''tri rasplodne ženke iste vrste životinje'' može se protumačiti i na način da obveznik registracije nije posjednik npr. pet različitih vrsta/pasmina pasa ako od svake vrste ima po tri ženke. Znači da može kao neregistriran razmnožavati i prodavati štence od 15 rasplodnih kuja!! Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Iako je registracija uzgoja s manje od 3 rasplodne ženke pozitivan pomak (obizrom na broj "uzgajivača" koji nekontrolirano razmnožavaju) u svrhu sprečavanja napuštanja životinja kao i dobrobiti životinja nužno je da se svi koji se bave uzgojem registriraju pri nadležnom tijelu zaduženom za ragistraciju uzgoja te da se ovisno o vrsti i pasmini životinja zakonom propiše minimalna i maksimalna dob korištenja za uzgoj te broj legala u rasplodnom periodu. Također u svrhu sprečavanja korištenja životinja za financijsku korist pritom zanemarujući dobrobit životinja u kontrolu prodaje životinja trebalo bi se uključiti i Ministarstvo financija kontrolom plaćanja poreza na dobit od prodaje životinja Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Općina Bilje ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Vezano uz uzgoj pasa - Hrvatski kinološki savez (HKS) krovna je hrvatska kinološka organizacija na nacionalnom nivou. Osnovan je 1891. godine zbog društvene potrebe za stručnom i sustavnom brigom o psima. Danas je čine 135 članica, kinološke udruge i pasminski klubovi iz svih krajeva Hrvatske. Po kinološkim pitanjima jedina predstavlja Republiku Hrvatsku pri međunarodnoj kinološkoj federaciji – FCI- u. HKS djeluje kao neprofitna i nevladina udruga čiji je osnovni cilj promocija kinologije kroz uzgoj čistokrvnih pasa, priprema i organizacija međunarodnih aktivnosti sa ostalim kinološkim savezima u svijetu, čuvanje psećeg zdravlja i briga za poboljšanje odnosa ljudi i pasa, te afirmacija i zaštita prava njenih članova. HKS izdaje međunarodno priznate rodovnice i brine se o izobrazbi kinoloških sudaca u skladu s pravilima međunarodne kinološke federacije – FCI- em. Nadalje, kroz poziciju krovne nacionalne udruge brine se o čistokrvnim psima u Hrvatskoj, uz unapređenje kinološke kulture, morala i etike, razvija svoju međunarodnu prepoznatljivost kroz visokovrijedne projekte primjenom najbolje svjetske i europske svjetske prakse uz očuvanje regionalnih osobitosti i jedan je od regionalnih centara za kinologiju, i po potrebi djeluje kao „most suradnje“ zemalja Europske unije i regije i tako jača suradnju sa državnim institucijama, gospodarstvom i turizmom. Već registrirani uzgajivači u međunarodnim registrima uzgoja, članovi HKS-a sa međunarodno zaštićenim i priznatim uzgajivačicama za određene pasmine pasa po međunarodnim standardima, uz poštivanje svih međunarodnih propisa o uzgoju, etici, uvjetima i evidenciji visoko selektiranih jedinki određene pasmine i koji promovirajući RH redovito ostvaruju vrhunske svjetske rezultate, nikako se ne mogu tretirati na isti način kao i neregistrirani uzgajivači kućnih ljubimaca namijenjenih isključivo prodaji (komercijalni uzgoj bez poštivanja bilo kakvih pravila uzgoja, praćenja ili označavanja s ciljem ostvarivanja profita). Naime, za vrhunski međunarodno registriran uzgoj čistokrvnih pasa i unapređenje pasmine sa standardiziranom i određenom namjenom potreban je višegodišnji strogo kontroliran uzgoj s većim broj uzgojnih jedinki, što zahtjeva velika materijalna ulaganja. Međutim, po logici stvari i ovi uzgajivači se neminovno mogu povremeno pojaviti kao prodavači jedinki koje ne ostavljaju u uzgojnom programu kada dio selektiranih pasa prodaju na tržištu (iako im to nije prioritet, a niti ne ostvaruju profit obzirom na iznimno visoka ulaganja), no i dalje prate sve jedinke iz svog uzgoja. Općepoznata je stalna borba s takozvanim preprodavačima i masovnim neregistriranim uzgojem isključivo za prodaju, gdje se masovno prodaju neregistrirani, nezaštićeni i često premladi psi needuciranim kupcima po povoljnim cijenama, koji kada ne ispune očekivanja kupaca, vrlo učestalo masovno završavaju u skloništima za životinje i na ulicama kao psi lutalice. Prilikom normiranja uzgoja valjalo bi voditi računa o navedenom. Prema tome, u zakonski prijedlog bi bilo uputno unijeti izuzetke za registrirane uzgajivače pri Hrvatskom kinološkom savezu i pri Međunarodnoj kinološkoj federaciji za uzgoj čistokrvnih pasmina pasa, jer su podložni nadzoru tih organizacija i sankcijama ukoliko krše njihove propise, sve do brisanja iz registra uzgajivača. S druge strane, potrebno je destimulirati i ograničiti nekontrolirani uzgoj i neodgovornu preprodaj pasa te educirati buduće kupce odgovornom ponašanju pri kupnji pasa koji isključivo zadovoljavaju njihove potrebe. Također, uputno je stoga, i u stručna povjerenstvo uključiti međunarodno priznate registrirane uzgajivače sa višegodišnjim iskustvom, kinološke sudce i/ili vođe uzgoja pri HKS-u za lovne, službene i sportske pse. Odbijen Ovaj Zakon se primjenjuje na dobrobit životinja, među ostalim, i pri uzgoju životinja i to kako životinja za proizvodnju tako i kućnih ljubimaca. Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više vrsta rasplodnih ženki moraju biti registrirani od nadležnog tijela te udovoljavati uvjetima koje ministar propisuje pravilnikom. Vlasnici kućnih ljubimaca s jednom ili dvije rasplodne ženke moraju biti evidentirani u središnjem Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi Uprava, prije prodaje životinja, a svrha evidentiranja vlasnika kućnih ljubimaca je omogućiti posjednicima manjeg broja životinja ravnopravno sudjelovanje na tržištu tj. prodaju uzgojenih životinja s obzirom da se Zakonom određuje da se mogu prodavati samo životinje iz registriranih odnosno evidentiranih uzgoja. Svi registrirani i evidentirani uzgoji podliježu nadzoru veterinarske inspekcije.
Prijatelji životinja ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Uzgoji kućnih ljubimaca U Prijedlogu Zakona o zaštiti životinja izmijenjena je odredba koja se odnosi na uzgoje kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. U članku 54., stavku 1. navodi se: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.'' U stavku 5. članka 54. dodaje se: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja moraju se evidentirati kod nadležnog veterinarskog ureda prije prodaje životinja, a o evidenciji se izdaje potvrda.'' Udruga Prijatelji životinja predlaže da članak 54. glasi: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.'' Obrazloženje: Iako je, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' ovim Prijedlogom propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Udruga Prijatelji životinja potpuno se protivi uzgoju i prodaji životinja te njihovom iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati životinje, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Nema pravnog temelja da to budu samo oni koji imaju tri ili više ''rasplodnih ženki'' jer netko može imati npr. dvije ''rasplodne ženke'' psa, svaka ženka može godišnje imati dva legla s prosječno pet štenaca, što je dvadeset pasa godišnje na kojima neregistrirani uzgajivač ubire profit koji se nigdje ne bilježi i, što je još važnije, ne podliježe uvjetima koje propisuje Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. Stoga je jasno da uzgoji s manje od tri ''rasplodne ženke'' mogu utjecati na tržište, kao i na dobrobit životinja, te bi nadzor i registracija takvih uzgoja pridonijeli konkretnoj kontroli i zaštiti životinja, ali i utjecali na smanjenje napuštenih životinja. Odredba koja obavezuje uzgajivače koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' da se evidentiraju kod veterinarskog ureda prije prodaje životinja znači jedino prijavu legla, ali ti uzgajivači i dalje ne moraju plaćati porez, što je potpuno nelogično. Naime, godišnja zarada uzgajivača određenih skupih pasmina na dvije ''rasplodne ženke'', koje imaju velik broj štenaca, može premašivati 100.000 kuna. Nerazumno je da su takvi uzgajivači, samo zato što nemaju tri nego npr. dvije ''rasplodne ženke'', oslobođeni plaćanja poreza. Zakonski propisi određuju jednake tržišne uvjete za sve, neovisno o broju ''rasplodnih ženki'' ili bilo koje druge vrste trgovine koja se ne odnosi na živa bića. Apsurdno je da se npr. oni koji proizvode rakiju za vlastite potrebe moraju registrirati, a ako to ne učine, plaćaju novčanu kaznu u iznosu od dvije do deset tisuća kuna, dok se ne traži registracija za prodaju živih bića i zarađivanju na njihovu rasplođivanju, a time niti točno određeni uvjeti pod kojima je takav uzgoj dopušten. Neupitno je da neregistrirani uzgajivači krše odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Zakon definira poreznog obveznika kao fizičku osobu koja ostvaruje dohodak. Uzgajivači općenito, a osobito oni s manje od tri ženke, često su neregistrirani, a ubiru profit nekoliko puta godišnje te na taj način oštećuju državu za pozamašnu svotu novca. Time krše i Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji sankcionira slučajeve kada pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar, odnosno kada obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima te kada nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti. Prekršajne su sankcije za navedeno novčani iznos od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, ali je sankcioniranje ovakvih uzgajivača svedeno na vrlo rijetke slučajeve. Tzv. ''čistokrvni psi bez papira'' svakodnevno se javno oglašavaju, čime se ugrožava dobrobit životinja i krše zakoni. Koliko su takvi slučajevi česti možemo vidjeti na primjeru internetskog oglasnika Njuškala. U kategoriji ''Kućni ljubimci'' na dan pregleda (siječanj 2016.) u kategoriji životinja za parenje nudila su se 874 oglasa, a u kategoriji ''Psi - prodaja pasa'' čak njih 1422. Pritom naglašavamo činjenicu da uz navedene oglase, koji su većinom oni od neregistriranih uzgajivača, postoji i zasebna kategorija za registrirane uzgajivačnice – ''Psi s rodovnicom''. Riječ je, dakle, o velikom području koje nije adekvatno pokriveno Zakonom. Zakon mora biti jednak za sve te treba zabraniti bilo kakvo oglašavanje za prodaju ako životinje nisu iz registriranog uzgoja i svi trebaju biti registrirani na jednak način. Stoga tražimo da se Zakonom o zaštiti životinja propiše obaveza registracije svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Kristina Podobnik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Svaka osoba koja uzgaja kućne ljubimce namjenjene prodaji, bez obzira na broj rasplodih ženki, treba biti obavezno registiran kao uzgajivač. Također, osoba koja drži muškog psa za rasplod, treba biti registrirana kao držatelj rasplodnog mužjaka, u protivnom bi trebala biti obvezna sterilizacija muškog psa. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Predlažem da se čl. 54. izmijeni tako da se ne pravi razlika između uzgajivača kućnih ljubimaca s obzirom na broj rasplodnih ženki. Također smatram nepravilnim da se u st. 3. poziva na uvjete iz stavka 1., kad se u st. 1. uopće ne spominju uvjeti, nego samo rješenje o registraciji. U reguliranu poslovnih djelatnosti nije neuobičajeno, kad to priroda poslovanja odnosno zakonom štićeni interesi dopuštaju, propisati nešto manje obveze malim poduzetnicima. No smatram da je to neprimjereno kad se radi o uzgoju životinja. Budući da se radi o uzgoju osjećajnih bića, i da se kod propisivanja njihova držanja i uzgoja treba voditi računa o zaštiti njihova života, zdravlja i dobrobiti (čl. 13. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, čl. 1. Zakona), kao i da i njihovi budući posjednici imaju opravdan interes nabaviti zdravu i adekvatno socijaliziranu životinju, smatram da nema opravdanja da uvjeti za uzgoj budu jednaki za sve, neovisno o broju ženki. Osim toga jednostavno je na temelju ovako propisanog dvojnog režima izbjegavati primjenu obveze registracije. U istom kućanstvu može biti više punoljetnih osoba, koje će svaka na svoje ime držati dva psa, i evidentirati za uzgoj na temelju predloženog stavka 5. članka 54., iako bi bilo u skladu sa namjerom zakonodavca da se u tom slučaju moraju registrirati. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Predlažem da se čl. 54. izmijeni tako da se ne pravi razlika između uzgajivača kućnih ljubimaca s obzirom na broj rasplodnih ženki. Također smatram nepravilnim da se u st. 3. poziva na uvjete iz stavka 1., kad se u st. 1. uopće ne spominju uvjeti, nego samo rješenje o registraciji. Predlažem da čl. 54. glasi: Članak 54. (1) Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka. (2) Uzgajivači kućnih ljubimaca moraju osigurati odgovarajući način držanja kućnih ljubimaca i skrb o njima. (3) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo, koje čine dva službenika nadležnog tijela, sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, veterinarske struke i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a koje imenuje ministar. (4) Nadležno tijelo vodi upisnik uzgoja iz stavka 1. ovoga članka te ga objavljuje na svojim mrežnim stranicama. (5) Uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. S obzirom na gore predloženu promjenu st. 6. (uvjeti za uzgoj kućnih ljubimaca) postaje st. 5., pa i u prekršajnoj odredbi u čl. 85. st. 1. toč. 47. treba izmijeniti broj stavka. 47. uzgaja kućne ljubimce namijenjene prodaji protivno članku 54. stavcima 2. i 5. ovoga Zakona Također bi u tom slučaju trebalo obrisati toč. 4. u čl. 87. st. 1. koja glasi: 4. ne evidentira uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja protivno članku 54. stavku 5. ovoga Zakona Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. DODATI stavke: - uzgoj i prodaju ljubimaca dozvoliti (koncesija) samo registriranim uzgajivačima i trgovinama, kako čistokrvnih pasa tako i mješanaca te će tako uz kontrolu razmnožavanja i prodaje društvo imati dodatnu dobit od poreza. Kod okota legla u uzgoju, veterinar evidentira štence, a kod prodaje ih čipira, upisuje kupca u upisnik, čime počinje porezna obveza kupca - koncesija prava na uzgoj i prodaju bi imala rok od 5 godina, a nakon toga je potrebno zatražiti novu uz pregled prostora i uvjeta držanja životinja, kako je propisano zakonom. Odbijen Člankom 45. Zakona o veterinarstvu (Narodne novine, br. 82/13 i 148/13) propisano je da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja. Psi označeni mikročipom upisuju se u Upisnik kućnih ljubimaca koji vodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, a upisivanje pasa u upisnik obveza je veterinarske organizacije i ambulante veterinarske prakse koje su za to ovlaštene. S označavanjem pasa mikročipom RH je započela 2004. godine, a od 2011. godine je označavanje pasa mikročipom obvezno. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Marinko Alić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Članak 54. (1) Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo. Problem: - većina osoba koje imaju više ženki od tri, a koriste ih u uzgoju za prodaju prebaciju vlasništva na druge osobe pri čemu izbjegavaju odrednice ovog zakona. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Ana Karamarko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Postojeći tekst trebalo bi izmijeniti: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima/registraciji koje donosi nadležno tijelo.'' Dio Čl 54 St 1 koji kaže "s tri i više rsplodnih ženki iste vrste" SUVIŠAN je i SELEKTIVAN i potrebno ga je izbaciti Odbijen Članak 54. postao je članak 55. Zakona vezano za registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji dok je u članku 56. određena obveza vlasnika kućnih ljubimaca s manje od tri rasplodne ženke da se evidentiraju pri nadležnom tijelu u Upisniku kućnih ljubimaca, a prije prodaje životinja. Propisano je i evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja iz razloga da se svima koji žele prodati životinju omogući sudjelovanje na tržištu, s obzirom da se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, životinje ne mogu prodavati ako ne potječu iz registriranog odnosno evidentiranog uzgoja. Obveza evidentiranja vlasnika kućnih ljubimaca s manje od tri rasplodne ženke prije prodaje životinja omogućuje bolju provedbu ovoga Zakona jer psi prije prodaje moraju biti označeni. Vlasnici kućnih ljubimaca koji nisu namijenjeni prodaji ne podliježu odredbama ovoga članka. Svi registrirani uzgoji i evidentirani vlasnici podliježu nadzoru veterinarske inspekcije
Nataša Velenik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Sklonište Dumovec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Svi ugoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji trebaju biti registrani kod nadležnog tijela, a da bi se spriječilo njihovo napuštanje i ilegalna prodaja. U skloništa dolaze legla i čistovkrvnih kućnih ljubimaca kao i križanih s jednom od čistokrvnih životinja, a posjednike je nemoguće pronaći i svi troškovi njihova zbrinjavanja idu na skloništa i JLS. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Kruna Tarle ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Ne vidim razloga da se uzgojivacem smatraju samo oni koji imaju tri ženke u uzgoju. Svi jednako neovisno o broju jadnih zivotinja koje uzgajaju trebaju biti registireani po istom prinicipu i za sve trebaju vrijediti jednaka pravila i pravilnici koji su za to propisani. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Članak 54. točka (1) trebala bi glasiti Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja nadležnog tijela o obavljanju navedene djelatnosti. Prema Zakonima RH ne postoji djelatnost koja nije oporeziva pa tako niti uzgoj i prodaja životinja na čemu se stječe dobit. Svaki promet roba (pa tako i životinja) je oporeziv Zakonom o porezu na dohodak, Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. S toga je ova odredba, smatramo, suprotna navedenim Zakonima. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Tatjana Zajec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Svaki uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji treba imati rješenje o registraciji uzgoja, jer se životinje napuštaju bez obzira na broj uzgojnih ženki i zasigurno je to jedan od razloga velikog broja napuštenih legala štenadi uz njihovo krijumčarenje i ulazak preko granica Republike Hrvatske, a iz okolnih zemalja regije. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Majda Marčeta ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Obavezna registracija za sve uzgajivače bez obzira na broj rasplodnih ženki. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Željko Maurović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. st 1 - Uzgajivač sam i smatram da je uzgoj = uzgoj, bez obzira ima li netko 1, 2 ili 53 rasplodne ženke. Svi koji se žele baviti uzgojem trebaju zatražiti regostraciju uzgoja, jer je "sive zone" puno Njuškalo! Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Čl. 54. ne treba praviti razliku između uzgajivača obzirom na broj rasplodnih ženki. Svi uzgajivači moraju dobiti rješenje o registraciji uzgoja. Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Tea Palavršić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Predlažem promjenu članka 54 na način da se neovisno o broju rasplodnih ženki svaki uzgajivač mora registrirati jer na ovaj način se pridonosi izrabljivanju životinja koje se prodaju za kućne ljubimce u neprikladnim uvjetima i bez ikakvog nadzora Odbijen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
Marinko Alić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 53. Članak 53. (1) Posjednik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Prijedlog- dopuna:- za određene pasmine sukladno Pravilnikom koji propisuje ministar, mora se provesti testiranje u svrhu potvrde provedbe gore navedenih radnji (2) Uvjete i način držanja opasnih pasa pravilnikom propisuje ministar. Prijedlog: Uvjete i način držanja opasnih pasa i pasmina ( i križanaca s nekim pasminama) kod kojih je očekivano agresivno ponašanje pravilnikom propisuje ministar. Odbijen Članak 53. postao je članak 54. Zakona te se istim određuje postupanje vlasnika životinje s ciljem da se osigura da životinja nije opasna za okolinu, a što se može odnositi i na druge kućne ljubimce osim pasa. Navedenom odredbom se djeluje i preventivno kad bi životinja zbog svojih karakteristika mogla postati opasna za okolinu zbog izražavanja vrsti svojstvenog ponašanja. Opasan pas definiran je Pravilnikom o opasnim psima (Narodne novine, broj 117/08) na način da se ni jedna pasmina ne prepoznaje kao opasna.
Martina Demirović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 53. Što uopće znači "ili drugim mjerama držanja"? - definirati! Djelomično prihvaćen Članak 53. postao je članak 54. Zakona, a stavak 1. izmijenjen je na način da je određeno da se druge mjere odnose na držanje i kretanje kućnog ljubimca u svrhu osiguranja da životinja nije opasna za okolinu.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Članak 52. stavak 1. navodi da posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja. Predlaže se taj stavak izmijeniti i obvezati vlasnike kućnih ljubimaca na obveznu kastraciju odnosno sterilizaciju kućnih ljubimaca uz razumno prijelazno razdoblje od npr. 5 odnosno maksimalno 10 godina. Obrazloženje: Kao udruga za zaštitu životinja koja vodi i sklonište za napuštene životinje, iz svakodnevnih iskustava i prakse možemo potvrditi da je obavezna sterilizacija jedina mjera koja bi (uz porez na pse) mogla dati brze pozitivne rezultate. Postavlja se pitanje zakonodavcu zašto se sada kada se stvara novi Zakon, ne iskoristi mogućost i uvede ova obaveza koja je dokazano jedino učinkovita. Upravo su neodgovorni pojedinci koji su vlasnici nesteriliziranih kuja - uzrok nastanka problema, upravo su vlasnici pasa ujedno i 'stvaratelji' napuštenih životinja. Zakonodavac možda i ne zna kako izgleda crna strana svakodnevnice u skloništu koje iz godine u godinu nakon razdoblja parenja zaprima legla i legla odbačenih štenaca. To su stotine i stotine pasa na koje se potroše silna financijska sredstva da bi se situacija slijedeće godine od strane istih vlasnika – ponovila. Činjenica jest da nije moguće apelirati na svijest vlasnika da ne pare svoje kuje ili da ih bolje paze ili da kako to zakon kaže 'osiguraju kontrolu razmnožavanja' što god da to značilo. Činjenica jest da je jedina učinkovita mjera propisivanje obvezne sterilizacije što se je u zapadnoj Europi pokazalo kao učinkovito. Sva skloništa trenutno u Hrvatskoj imaju toliko pasa, da se svi ti psi ne mogu udomiti u slijedećih nekoliko godina pa čak da niti jedan novi pas ne bude zaprimljen. Skloništa su puna. Možda zakonodavac ne zna, ali potencijalni udomitelji većinom traže male i 'atraktivne' pse, a veliki, crni mužjaci, stari i neatraktivni psi, hendikepirani i bolesni ne budu nikad udomljeni. Apelira se na zakonodavca da uvede obveznu sterilizaciju s prijelaznim razdobljem kao humanu metodu smanjenja broja populacije napuštenih pasa te da istovremeno (primjedba broj 16) izbaci nehumanu metodu usmrćivanja napuštenih pasa nakon 60 dana. Nije li apsurdno da su zakonske odredbe Zakona o zaštiti životinja protivne jedne drugima, da se ne koristi mogućnost odabira humane metode gdje se to može? Koga se želi zaštiti?, neodgovornog pojedinca ili cijelu zajednicu? Da li se smatra da je obavezna sterilizacija neprimjerena? To je humana metoda. Da li se smatra da bi se time 'opteretilo' vlasnike pasa koji su ničim prisiljeni nabavili psa? Pa upravo vlasnici nesteriliziranih kuja opterećuju sve nas, lokalnu sredinu, cijelo društvo! Zato treba takve situacije propisom regulirati. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca Premda odredbe iz čl. 52. i 71. Prijedloga zakona koje se odnose na kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca na prvi pogled izgledaju pozitivno, u praksi teško da mogu rezultirati ozbiljnijim rezultatima u skorije vrijeme. Mnogi psi na selu slobodno šeću i u pravilu nisu sterilizirani, vjerojatno ih ima i dosta koji nisu čipirani. Odredba iz čl. 52. da posjednici moraju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih pasa nije ni do sada dala rezultata, pa nije za očekivati ni da će to biti slučaj ubuduće. Dokazivanje tko je vlasnik psa, ako on nije čipiran, a pogotovo da su određeni mladunci potomci njegova psa, još je teže. Računati na susjede kao svjedoke također bi u mnogim slučajevima bilo problematično. Odredba čl. 71., tj. obveza jedinica područne samouprave da donesu Program kontrole populacije napuštenih pasa, ne rješava problem neodgovornih vlasnika (ne odnosi se uopće na pse koji imaju vlasnika i kod njega su), a kad se uzme u obzir koliko mladunaca svaka kujica može imati tijekom 10 ili više godina, problem je očigledan. Toleriranjem takve prakse, a nadležne inspekcije se njome očito ne bave dovoljno, samo dovodi do stradavanja i patnje mnogih mladunaca, koje vlasnici nelegalno usmrćuju ili odbacuju, odnosno do stalnog rasta broja napuštenih pasa. I članak važećeg Zakona o zaštiti životinja nameće posjednicima iste obveze da kontroliraju razmnožavanje svojih ljubimaca i da zbrinu mladunčad, a očito se na tome premalo radilo i u smislu edukacije, tj. podizanja svijesti građana. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Predlažem da se čl. 52. st. 1. dopuni da glasi: "(1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom osigurati sterilizacijom najkasnije u roku od 6 mjeseci od kad nabave životinju." Mogući opravdani izuzetak mogao bi biti slučaj kad bi zahvat bio prerizičan zbog zdravstvenog stanja životinje. Za povredu obveze iz stavka 1. čl. 52. nije predviđena prekršajna odgovornost. Zato u čl. 85. st. 1. predlažem dopunu toč. 45. da glasi: "45. ne osiguraju kontrolu razmnožavanja životinja pod svojim nadzorom sterilizacijom protivno članku 52. stavku 1. ili ne zbrinu mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca protivno članku 52. stavku 2. ovoga Zakona" Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Prijatelji životinja ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca Članak 52. Prijedloga Zakona propisuje obavezu posjednika kućnih ljubimaca da kontroliraju razmnožavanje kućnih ljubimaca: ''Članak 52. (1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. (2) Posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije.'' Predlažemo izmjenu članka 52. na način da glasi: ''Članak 52. (1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom sterilizacijom i kastracijom. (2) Posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i mačaka i troškove njihove sterilizacije i kastracije.'' Obrazloženje: Najveći broj životinja u skloništima pripada neželjenoj mladunčadi kućnih životinja. Ako životinja nije namijenjena uzgoju, riskira se njezino nekontrolirano razmnožavanje, a praksa potvrđuje da gotovo nitko dosad nije snosio troškove zbrinjavanja neželjene mladunčadi svojeg kućnog ljubimca niti je sankcioniran zbog napuštanja životinja, čime se u Hrvatskoj svakodnevno krše odredbe Zakona o zaštiti životinja. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju velik financijski teret za lokalne zajednice i građane, pa neodgovorne skrbnike treba sankcionirati ako ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe. Jasnije postavljene zakonske odredbe pospješit će i provedbu Zakona. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine, podržali smo prijedlog Skloništa za napuštene životinje Prijatelji Čakovec. Aleksandra Hampamer, voditeljica Skloništa, predstavila je na jednom od sastanaka Povjerenstva prijedlog da se Zakonom propiše obavezna kastracija za sve pse (''osim radnih psa i pasa s uzgojnom dozvolom'') kao jedini humani način kontrole populacije pasa, koji usto donosi i značajne dugoročne uštede za proračune jedinica lokalne samouprave i cijele države. Takav prijedlog smatramo dugoročno najučinkovitijim rješenjem u problematici zbrinjavanja životinja. Zato predlažemo da se posjednicima kućnih ljubimaca odredi sterilizacija/kastracija kao glavno rješenje za osiguravanje kontrole razmnožavanja. Tako jasno formuliranom odredbom posjednicima kućnih ljubimaca otežava se izbjegavanje odgovornosti za razmnožavanje životinje o kojoj skrbe, s obzirom na to da ta životinja može pobjeći, izgubiti se ili biti ostavljena; ako nije kastrirana, velika je mogućnost da će se nekontrolirano razmnožavati na ulici. Tijekom rada Povjerenstva Ministarstvo je, osim razdvajanja mužjaka i ženki, predlagalo i kontracepciju kao jednu od metoda kontrole razmnožavanja. Ova metoda kod životinja može se primjenjivati isključivo kroz samo nekoliko ciklusa zaredom i zato je nepraktična i nepouzdana. Može se provoditi isključivo na ženkama, a pritom je neučinkovita ako se oralni kontraceptiv ne aplicira u točno određeno vrijeme spolnog ciklusa i s preciznim doziranjem, što se ne može provesti bez redovitog nadzora veterinara. Osim toga, postoji velik rizik za zdravlje životinje, odnosno pojavu infekcija maternice i vaginalnih infekcija, tumora, šećerne bolesti, problema s nadbubrežnom žlijezdom, jetrenih bolesti itd. Fizičke metode kontracepcije pokazale su se neprimjenjivima kod pasa i mačaka. Zbog brojnih nuspojava kontracepcija nije preporučljiva kao način kontrole razmnožavanja i ne bi se trebala niti propisivati Zakonom. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše sterilizacija/kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Molimo izmjenu: U slučaju pasa i trošak njihove kastracije. Odbijen Pojam sterilizacija obuhvaća postupke kontrole razmnožavanja životinja koji se odnose i na mužjake i na ženke, a s obzirom na metode sterilizacije uključuje i kastraciju.
Općina Bilje ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Jedinice lokalne samouprave po ovom prijedlogu osiguravaju zbrinjavanje pasa lutalica a praksa je da se zbrinjavanje pasa lutalica ugovara na godišnjoj razini u pravilu, u paušalnom iznosu na bazi procijenjenog broja pasa iz prethodnih godina. Mjere oduzimanja psa od poznatog posjednika poduzima veterinarska inspekcija. Zakonom o općem upravnom postupku koje primjenjuje i veterinarska inspekcija propisano je da se u postupku odlučuje i o troškovima izvršenja. Radi otklanjanja dvojbi, a kako registrirana skloništa ne preuzimaju pse bez ugovora ili narudžbenica, uputno bi bilo propisati način postupanja: ukoliko posjednik ne postupi po naredbi veterinarske inspekcije o zbrinjavanju mladunčadi u određenom roku, veterinarski inspektor će poduzeti mjeru privremenog/trajnog zbrinjavanja u registrirano sklonište, a u slučaju pasa i sterilizacije, sve o trošku posjednika. Djelomično prihvaćen Kad je vlasnik poznat podmiruje troškove zbrinjavanja životinja u skloništu. Ako veterinarski inspektor utvrdi da je životinjama ugrožena dobrobit provest će mjere u skladu s ovim Zakonom.
Iva Davorija ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Podržavam odredbu članka 52. stavak 2. koji se određuje da "posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona" kao i stavak 3. koji nalaže da ako "sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije". Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. DODATI stavak: - ako vlasnik ženke pasa, slučajno ili namjerno dozvoli gravidnost i okot (štence), dužan je sve štence predočiti veterinaru, čipirati i platiti porez po jedinki. (To znači i veću odgovornost vlasnika ženke i manja mogućnost nekontroliranog okota i/ili napuštanja štenaca.) Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Bojana Smoljanović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Potrebna je obavezna kastracija (zakonom propisana) prvenstveno pasa i mačaka kao kućnih ljubimaca (osim u slučaju registriranih i kontroliranih uzgajivačnica). Hrvatska ima ionako prevelik broj napuštenih životinja, skloništa, azili i udruge su prepune, vrlo je malo no kill skloništa i kastracija bi morala biti zakonski obavezna i u slučaju kršenja zakona kažnjiva. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Antonija Pek ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Stavku broj 1 treba detaljnije definirati. OBAVEZNA kastracija bi jednim dijelom riješila napuštanje životinja po kontejnerima, šumama, nekontrolirano razmnožavanje itd. Tko ne obavi kastraciju treba platiti visoku kaznu. Budući da su takvi zahvati jako skupi s obzirom na standard ove zemlje država bi mogla prvih 5 godina potpuno ili djelomično subvencionirati kastracije, a kasnije naplaćivati visoke kazne za sve koji se ogluše o zakon. Odbijen Članak 52. Zakona postao je članak 53. Zakona te je određeno da se kontrola razmnožavanja životinja provodi različitim mjerama kao npr. sterilizacijom životinja, a može se provoditi i odvajanjem ženki i mužjaka u vrijeme kad su ženke spremne za pripust kao i drugim mjerama te je isto odgovornost vlasnika životinje. Stoga nije primjereno propisati obveznu sterilizaciju za sve pse s obzirom da se cilj može postići i drugim mjerama. Svakako treba uzeti u obzir i obveze koordinacijskih radnih skupina iz članka 70. Zakona koje osnivaju područne (regionalne) jedinice samouprave te koje, između ostaloga, potiču kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca, osobito pasa i mačaka te edukativno djeluju vezano za zaštitu životinja i odgovorno posjedovanje životinja (označavanje pasa, cijepljenje protiv bjesnoće, smještaj i skrb za životinje, kontrola razmnožavanja životinja, zabrana napuštanja životinja) te na takav način utječu na povećanje svijesti kako vlasnika pasa tako i javnosti o potrebi kontrole razmnožavanja životinja i odgovornosti vlasnika. U članak 53. dodan je stavak 5. kojim se određuje ako se na području pojedinih jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave utvrdi veliki broj napuštenih pasa, način i financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa na tom području naredbom može propisati ministar.
Brankica Srbić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. posjednici kućnih ljubimaca koji nemaju registriranu uzgajivačnicu obavezno kastrirati i kroz lysacan veterinar ih mora upisati i upozoriti nadležnog veterinarskog inspektora za svakog koji ne želi kastrirati Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Brankica Srbić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. te osobe koje ne žele kastrirati kazniti novčanom kaznom ili im uvesti porez na nekastrirane životinje Odbijen Člankom 88. stavkom 1. točkom 44. Zakona određene su prekršajne odredbe ako vlasnik ne zbrine mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca što je postupanje protivno članku 53. stavku 2. ovoga Zakona te će se fizička osoba kazniti novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
TAMARA KLAIĆ-STETTER ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Odličan komentar udruge SPAS iz Varaždina koji vjerno odražava svakodnevicu u Republici Hrvatskoj. Odredba članka 52. ne obećava nikave promjene sadašnjeg stanja, jer i zakon koji je još na snazi "savjetuje" posjednicima da spriječavaju nekontrolirano razmnožavanje kućnih ljubimaca ali u praksi to jednostavno ne funkcionira. Tko može na štenacima ostavljenim uz cestu iliu šumi zaključiti tko im je majka odnosno koji je to neodgovorni vlasnik postupio protivno zakonu i kako mu dokazati da je to učinio? Bojim se da će i uz novu odredbu zakona zajednica kao i dosada plaćati troškove smještaja ili će udruge i pojedinci na vlastiti trošak uz gomilu pasa za koje se već brinu , biti prisiljeni pobrinuti se i za podmladak kućnog ljubimca čiji vlasnik smatra da je njegovo temeljno pravo ne kastrirati psa ili mčku koju posjeduje. Osobito smatram da bi to vrijedilo za ženke čija bi obveza kastracije morala biti propisana zakonom ako nisu namijenjene kontroliranom i registriranom uzgoju. Inače smatram da bi uvođenje poreza na nekastriane pse bilo još bolja solucija, jer se radi o preventivnoj mjeri koja je generalnog karaktera. Što znači da je jeftinija i efikasnija dok su kazne sukcesivnog i singularnog karaktera. U praksi to znači da treba pokrenuti represivni aparat da bi se kaznilo pojedinca a to može biti dugotrajno i skupo. Uvođenjem poreza na nekastrirane kuje kao modificirane opcije općenitog poreza na pse koji je za našu zemlji neprihvatljiva solucija, doći će u roku od jedne do dvije godine do znatnog smanjenja u porastu populacije kućnih životinja. Konačno, jednostavnom se računicom može doći do brojke u porastu populacije pasa kad se primjerice imaju dva legla godišnje npr. po pet pasa te su (hipotetski) svi mladunci ženke, koje su za 6 mjeseci spolno zrele, dolazimo do brojke od 925 pasa- samo od jedne kuje za dvije godine!!!(mozda sam fulala za oko pet pasa plus minus) Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Čl. 52. u potpunosti je suprotan čl. 63. st. 5. On dopušta posjedniku odreći se ili napustiti životinju bez ikakvih posljedica. Čl. 52. st. 3. govori o troškovima vlasnika, ali ga čl. 63. st. 5. ispričava od odgovornosti. Osobno podržavam odgovornost vlasnika i utvrđivanje financijskih obveza i posljedica, ali je nevjerojatno da su zakonske odredbe međusobno proturječne. Prihvaćen Članak 63. Zakona postao je članak 69. te se istim u stavku 4. određuje da se životinja ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Navedena odredba donijeta je iz razloga dobrobiti životinja te će se takva životinja smatrati napuštenom životinju u skladu s definicijom napuštene životinje iz ovoga Zakona, a vlasnik će biti odgovoran za napuštanje iste.
Tatjana Zajec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Kako je na ovakav način napisan članak u dosadašnjoj praksi bio u potpunosti neprovediv i nije bilo moguće kontrolirati posjednike koji su i doveli do situacije u kojoj postoji mladunčad koja se ne može zbrinuti, ta su prekobojna legla pala na teret skloništima za životinje bez ikakve mogućnosti da posjednici snose troškove zbrinjavanja, jer se posjednik ne zna tako su i skloništa sama snosila troškove zbrinjavanja. Upisi nekastriranih ženki trebali bi biti omogućeni u bazu podataka Lysacan jednako kao i obveza upisa npr. opasnog psa i onda se kontrola može provoditi kao u nekim zemljama EU. Tad je posve moguće uvesti i obvezu kastracija nekastriranih životinja u određenom roku uz iznimke propisane zakonom (npr. uzgojne jedinke i sl.). Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Članak 52. propisuje "ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije." Smatramo da je takva odredba Zakona potpuno neprovediva jer posjednici koji ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca iste će izbaciti na cestu, šumu, livadu te se nikad neće saznati čiji su to mladunci. Stoga smatramo da bi mjera obvezne sterilizacije za sve pse osim radnih pasa i onih s uzgojnom dozvolom bila jedina mjera koja bi donijela dugoročne rezultate u kontroli populacije pasa te zaustavljanju sve većeg broja napuštenih životinja u RH. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Sklonište Dumovec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Stavak 1, 2 i 3 Točno definirati na koji način posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom, jer je u ovom trenutku nemoguće provesti ovako definiran članak i skloništa za životinje su prepuna legala pasa i mačaka, a ne postoji način da se sazna tko im je bio posjednik kao i da posjednici snose troškove zbrinjavanja već to rade sama skloništa te JLS. Potrebno je omogućiti upis svake nekastrirane ženke u bazu podataka Lysacan i pratiti ih kao što je omogućeno s upisom opasnih životinja. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Sandra Radosavljević ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Potrebno je da se uvede obaveza kastracije/sterilizacije. Pri čipiranju veterinar bi trebao uvest psa u bazu i ako se vlasnik ne misli baviti uzgojem, tj. nema registriranu uzgajivačnicu ili ne bude u narednih 12 mjeseci imao prijavljeno leglo Kinološkom savezu da mu se propiše novčana kazna (puno viša od cijene sterilizacije), za ne steriliziranje/kastriranje psa. Azili i skloništa su prepuni i potrebno je nekontroliranom razmnožavanju stati na kraj, niti jedna izlika nije dovoljno opravdavajuća da se to ne obavi, osim ako baš veterinar ne izda potvdu u kojoj piše da bi se tim operativnim zahvatom moglo ugroziti život i zdravstveno stanje psa. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Damira Marušić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. U članku 53 spominje se ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca da će snositi troškove njihovog zbrinjavanja. Bojim se da će se mnogi riješiti mladunčadi tako da ih izbace na ulicu, stoga bi trebalo uvesti obaveznu sterilizaciju pasa koji se ne koriste za uzgoj / radnih pasa. Također spominje se da će snositi troškove zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove sterilizacije. Zašto se ne spominju u mačke ? Problem mačje hiperpopulacije je ogroman. Trebalo bi uvesti obaveznu kastraciju /sterilizaciju za sve vlasnike mačaka koji se ne bave uzgojem maca i to odmah po spolnoj zrelosti ženke / mužjaka. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Nataša Velenik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Uvesti ne samo kontrolu već i obaveznu sterilizaciju/kastraciju ukoliko se vlasnik neće brinuti o potomcima svog kućnog ljubimca, već će ih ostaviti u šumi, u tuđem dvorištu u kanti za smeće u zatvorenoj najlon vrećici. Vjerovatno je sve to nabrojano puno humanije od same sterilizacije jer ona je kao "neprirodna". Problem sve većeg broja napuštenih mladunčadi pasa i mačaka je u potpunosti izvan kontrole i dok se to strogo ne definira zakonom, kaznama ukoliko se isti ne provodi ništa se neće promijeniti. Samo beskrajna muka i umiranje životinja i sizifov posao nekolicine da ih spasi. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Ružica Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Podržavam prijedlog da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Davor Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Podržavam prijedlog da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca. Odbijen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
Davor Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Čl. 51. Podržavam zabranu da se pse drži stalno na lancu ili u kavezu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Ružica Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam zabranu da se pse drži stalno na lancu ili u kavezu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Zoran Stanko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. U najvećoj mjeri podržavam stavak 4. ovog članka. Time bi se napokon barem malo približili standardu kakav ima Austrija gdje je držanje pasa na lancu zabranjeno. Ogroman broj ljudi u zabačenim selima drži ps na lancu samo kako bi služili za tjeranje lisica (čitaj - alarm za nepozvane goste) No, ovo bi moglo donijeti nove probleme s napuštenim životinjama jer će mnogo 'vlasnika' početi puštati svoje pse i time stvarati nove probleme. Rješenje za sve to je naravno čipiranje i steriliziranje gdje bi u jednu ruku znali tko je vlasnik 'odbjegle' životinje, a u drugu ne bi bilo novih štenaca. Često sam imao neugodnih iskustava a i svjedočio sam situacijama da se pse drži na lancu kraćem od jednog metra! Moja najveća bojazan je ta da bi se nakon stupanja na snagu ovog članka u mnogim selima usmrćivali psi jer vlasnici u strahu od kazne bi to vidjeli kao najjednostavnije rješenje (a ne npr postavljanje ograda, zatvaranja prostora i sl.) Nadam se da će se ovim zakonom uvelike poboljšati status svih životinja i da će se smanjiti broj nemilih scena koje svakodnevno izlaze na vidjelo. Primljeno na znanje Jedinice lokalne samouprave općim aktima propisuju uvjete i način držanja kućnih ljubimaca pa i s obzirom na to kad se i gdje mogu puštati psi koji se drže vezani. Svakako treba uzeti u obzir i obveze koordinacijskih radnih skupina iz članka 70. Zakona koje osnivaju područne (regionalne) jedinice samouprave te koje, između ostaloga, predlažu i sudjeluju u izradi uvjeta za držanje kućnih ljubimaca.
Hana Bobinac ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Sklonište Dumovec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Stavak 4 Pohvaljujemo zabranu držanja pasa stalno vezanih i smatramo da treba definirati što znači termin stalno vezani kao i definirati stavak 4 te spriječiti tumačenje ovog stavka svake JLS zasebno. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
Kruna Tarle ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Slažem se sa stavkom 4 ovog članka, odnosno sa zabranom držanja psa stalno vezanog, ali mislim da je treba proširiti: te da zabranjeno bude bilo kakvo držanje psa na lancu. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. Potpuna zabrana držanja pasa na lancu je s obzirom na sadašnje uvriježene uvjete i način držanja pasa neprovediva, međutim, ova odredba će značajno poboljšati dobrobit pasa, a i povećati svijest kako vlasnika pasa tako i javnosti o potrebi pasa s obzirom na slobodno kretanje i uvjete držanja.
Kruna Tarle ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Lanac je za motor i za bicikl, a ne za psa. Tko zeli pruziti dom nekom psu neko to napravi kako treba ili neka ga radije nema. Drzati psa na lancu treba postati sramota, sto vec je u mnogim drzavama. Da to postane sramota prvo treba biti zabranjeno zakonom. To je minimum koji treba biti propisan. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. Potpuna zabrana držanja pasa na lancu je s obzirom na sadašnje uvriježene uvjete i način držanja pasa neprovediva, međutim, ova odredba će značajno poboljšati dobrobit životinja, a i povećati svijest kako vlasnika pasa tako i javnosti o potrebi pasa s obzirom na slobodno kretanje i uvjete držanja.
Ana Mihalić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam predloženu odredbu kojom je zabranjeno ''držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora''. Vjerujem da je ovakva odredba važan preduvjet za držanje kućnih ljubimaca budući da je ograničavanje kretanja te fizička bol konstantnog pritiska okova nepotrebna i svakako treba biti kažnjivo jer bi u suprotnom moglo prouzročavati cijele životne vijekove životinja provedenih u takvim stravičnim ograničenjima. Prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
Tatjana Zajec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Pohvaljujem veliki iskorak u ovom prijedlogu zakona, a koji zabranjuje trajno držanje pasa vezanima no vrlo jasno treba razlučiti što točno znači odredba stalno vezan i odrediti minimalne uvjete za držanje te onemogućiti tumačenje ove odredbe zakona prema vlastitom nahođenju svake lokalne samouprave zasebno. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
Saša Vasiljević ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam Čl 4. Članak 5 koji se odnosi na odredbe članka 3 bi trbalo urediti na teritoriju cijele RH u smislu da se jasno odredi držanje i izvođenje u javnost opasnih pasmina. Često su u potpunosti bez nadzora (uzice i brnjice) i česti su napadi na ljude i druge životinje. Zakonodavstva drugih zemalja su tu jasnija, uz destimulirajuće poreze koji odvraćaju potencijalne vlasnike od posjedovanja opasnih pasmina i rigorozne kazne za ne pridržavanje zakona . Pojedine pasmine su većem dijelu Europe u potpunosti zabranjene. Osobe sa ruba društva često imaju takve pse zbog svog posla i ometanja policijskog postupanja pri čemu životinje pate .Ti porezi idu i do 1000 EUR. Mislim da bi trebalo slične stvari uvesti i kod nas uz prihvaćanje onih ljubimaca koji su već u vlasništvu , pri tome mislim na određeni prelazni period . Takve odredbe bi odvratile nabavke opasnih pasmina koji se neodgovorno drže . A i punile proračun . https://petolog.com/articles/banned-dogs/ http://www.ansbach.army.mil/documents/RestrictedDogBreeds.pdf http://blog.dogsbite.org/2013/06/how-germany-regulates-dangerous-dog.html Isto tako bi trebalo sankcionirat običaj da veterinar proglasi mješanca neke od navedenih pasmina ne-opasnim. Dosta puta se pas proglasi mješancem pa ne treba nositi brnjicu . Odbijen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
PET CENTAR d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Smatramo da je pogrešno ostaviti na dispoziciju jedinicama lokalne samouprave (st. 5) propisivanje: ---- uvjeta držanja kućnih ljubimaca (st. 1), s obzirom da su potrebe kućnih ljubimaca identične unutar cijele Hrvatske i mogu se jednoznačno i jasno zakonom ili pravilnikom definirati za sve građane i kućne ljubimce u Hrvatskoj ---- uvjete kretanja kućnih ljubimaca (st 3), jer npr. vlasnici putuju sa psima, te bi u praksi to značilo da moraju čitati službene glasnike svih općina kako bi provjerili što je u toj jedinici dopušteno, a što ne. Ovo je posve neprovedivo u praksi. ---- nejasno je što točno jedinica lokalne samouprave treba propisati vezano uz stavak (4) koji zabranjuje držanje pasa stalno vezanih ili u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora? Stavak (4) donosi jasnu zabranu i više ništa nije potrebno propisivati oko ove odredbe. Smatramo da je jedino ispravno utvrditi pravila i uvjete držanja i kretanja životinja identično za cijelu Hrvatsku, dakle na razini Zakona ili Pravilnika. Odbijen Smatramo da je važno da jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama trebaju odrediti uvjete držanja kućnih ljubimaca s obzirom na specifične zemljopisne i druge uvjete (gradski/ruralni) koji su vrlo različiti u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13).
Tea Palavršić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podupirem odredbu da se zabranjuje držati pse stalno vezane ili u malim skučenim prostorima iz članka 51. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Svjetlana Čolak ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Dodati stavak koji se odnosi na ostavljanje životinja, najčešće pasa u automobilima na visokim temperaturama. U tom smislu treba odrediti postupanja (zvati redara, policiju, ..?) za osobu koja naiđe na takvu situaciju i odrediti ovlasti pozvanih. Djelomično prihvaćen Člankom 5. stavkom 2. točkom 13. Zakona zabranjeno je izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu vrstu ili nedostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, ozljede, strah ili smrt te se isto ne treba propisivati ovim člankom Zakona. S obzirom da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca općim aktima propisuju jedinice lokalne samouprave, prilikom utvrđivanja postupanja protivno ovoj odredbi poziva se komunalnog redara koji će dalje provesti postupak. Državna uprava za zaštitu i spašavanje je na svojim mrežnim stranicama, među ostalim informacijama, objavila informaciju da se broj 112 može nazvati ako se uoče i druge pojave koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili životinja ili ugrožavaju imovinu, okoliš i kulturna dobra.
Majda Marčeta ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Svakako je dobra odredba o zabrani trajnog držanja pasa vezanima, s time da mislim da će doći do problema u praksi s obzirom na prepuštanje jedinicama lokalne samouprave uređenja ove materije. Bilo bi dobro utvrditi barem konkretne minimalne kriterije koje bi svaki opći akt morao uključivati. Djelomično prihvaćen Smatramo da jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama trebaju odrediti uvjete držanja kućnih ljubimaca s obzirom na specifične zemljopisne i druge uvjete (gradski/ruralni) koji su vrlo različiti u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13).
Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Čl. 51. st. 4. opisuje neetično postupanje prema psima i ono je zasigurno u suprotnosti s njihovom dobrobiti. Potrebno je u potpunosti zabraniti držanje pasa na lancu ili u boksevima. Određenje stalno vezan potpuno je nejasno. Psa je moguće dnevno odvezati na jednu sekundu i pas već nije stalno vezan. Ukoliko ga se odveže i jednom, primjerice svakih pet godina ne može se govoriti o stalno vezanom psu. Određenje koje će stvoriti različitu praksu. Čl. 51. st. 5. uvjete i način držanja treba propisati ministar. Republika Hrvatska ima 555 općina i gradova i Grad Zagreb. Postojat će 556 različitih rješenja. Potpuno je nejasno zašto bi to propisivala svaka općina ili grad? Odbijen Vezano za držanje pasa stalno vezanih pogledati odgovor Željku Mauroviću uz ovaj članak. Jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama trebaju odrediti uvjete držanja kućnih ljubimaca s obzirom na specifične zemljopisne i druge uvjete (gradski/ruralni) koji su vrlo različiti u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13).
Darja Lončar Dušanović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam zabranu stalnog držanja pasa na lancu ili u boksu jer to predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje. kretanja. Prihvaćen Prihvaćeno
Silvija Križanec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Željko Maurović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Što znači - zabranjeno je držati pse stalno vezane? Kako namjeravate dokazati je li pas stalno vezan ili je privezan netom prije dolaska inspektora na teren!? Ovo treba bolje definirati, jer će biti nedokazivo i nekažnjivo za one koji će i dalje držati pse stalno vezane. Odbijen Ovim Zakonom se propisuju obveze posjednika/vlasnika životinja vezano za način držanja životinja što obuhvaća uvjete koje je potrebno osigurati životinjama s obzirom na vrstu i kategoriju životinja te način postupanja sa životinjama što uključuje kretanja životinja te, u smislu ovoga Zakona, držanje životinja stalno privezanih ili u odvojenim prostorima za držanje životinja. Odgovornost je posjednika/vlasnika da osigura životinji najmanje propisane uvjete, a u slučaju postupanja protivno odredbama ovoga Zakona primjenjuju se prekršajne odredbe određene ovim Zakonom. Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona provode veterinarski inspektori dok nadzor nad provođenjem općih akata (način postupanja s divljim životinjama pronađenim izvan prirodnog staništa, uvjete i način držanja kućnih ljubimaca uključujući vezanje pasa te način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama) provode komunalni redari. Inspekcijski nadzor provodi se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona.
Dragica Kovačević ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam prijedlog novog Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. pogotovo dio koji navodi kako je zabranjeno držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Ppćenito sam mišljenja da se kazne ne provode te nisu dovoljno visoke. Na kraju se sve svodi na dobru volju pojedinaca što nije dovoljno. Djelomično prihvaćen Članak 51. postao je članak 52. Zakona. Ovakvim prijedlogom zakona neposredno se utječe i na povećanje svijesti javnosti o načinu primjernog držanja životinja i njihovim potrebama. Zakonom su propisane i prekršajne odredbe u slučaju postupanja protivno odredbama Zakona koje su vrlo visoke, međutim za puno provođenje odredbi Zakona potrebno je razvijati svijest javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja.
Ines Šprljan ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Pozdravljam i još jednom podvlačim važnost uvođenja ove odredbe kako bi se s vremenom mijenjala svijest ljudi o tome što je prihvatljivo ponašanje prema životinjama, a što nije i da psi ne trebaju služiti kao dvorišni alarm za prolaznike. Prihvaćen Prihvaćeno
Bojana Smoljanović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam trajnu zabranu stalnog držanja pasa na lancu i stalno držanje životinja u boksovima. Mora im se omogućiti dovoljno prostora za kretanje i mogućnost zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, snijeg, velike vrućine) kao i uvijek dostupnu vodu i hranu. Prihvaćen Prihvaćeno
Nataša Janjić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Prihvaćen Prihvaćeno
Ida Cvetković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Zabrana trajnoga držanja psa na lancu. Prihvaćen Prihvaćeno
Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. - u stambenim zgradama do 6 stanova, vlasnik stana, može držati samo jednog psa, a godišnje traži za držanje psa suglasnost svih suvlasnika zgrade (stanara), uz suglasnost može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. - u neboderima ( zgrada sa više od 6 stana i 3 kata) traži godišnju suglasnost od stanara na istom katu, katu ispod i iznad, te plaća zajedničku potrošnju vode (ako postoji) za osobu više. Uz saglasnost više od polovice vlasnika stanova može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. (Komentar: tako zaustavljamo samovolju i gomilanja životinja neodgovornih osoba narušavajući kvalitetu života ostalih stanara u stambenim zgradama i sprečavamo pojavu zaraze). - u prigradu, gradski prsten, ograničiti broj pasa prema površini nekretnine na kojoj se nalazi zgrada za stanovanje, primjerice, do 1000 m2 do 2 psa, pa tako povisiti za jednog svakih 600 m2 okućnice. Mačke su izuzete. Odbijen Ovim Zakonom se propisuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja tijekom korištenja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjete koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima i drugim predstavama, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe, a ne određuje se broj životinja koje netko može držati.
Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. DODATI stavak: - veterinar je dužan prijaviti (vlasnika, posjednika) nadležnim tijelima, ako je životinja dovezena na pregled i/ili liječenje zanemarena i zlostavljana, nije cijepljena, čipirana i uvedena u upisnik Prihvaćen U slučaju kada ovlašteni veterinar prilikom obavljanja veterinarskog pregleda i kontrole utvrdi postupanje protivno odredbama Zakona, o tome izvještava veterinarskog inspektora.
Iva Davorija ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam odredbu članka 51. stavak 4. kojom je zabranjeno "držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora" Prihvaćen Prihvaćeno
Općina Bilje ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Odredbe u ovom članku su nejasne, neprecizne i u koliziji što može dovesti do dvojbi u primjeni. Naime, u stavku 1. propisana je obveza osiguranja uvjeta držanja primjerenih potrebama kućnog ljubimca, pa slijede zabrane u stavcima 2, 3. i 4. vezane uz uvjete držanja kućnih ljubimaca, da bi se na kraju propisivanje uvjeta držanja kućnih ljubimca, ustvari, prepustilo lokalnoj samoupravi i to po zabranama iz stavka 2, 3. i 4. i uz dodatne iznimke, bez jasnog razgraničenja nadležnosti po pojedinom aspektu, što bi posebno moglo utjecati i na postupanje i penalizaciju nedozvoljenog ponašanja, te različite pravne i sudske prakse. Predlaže se pojasniti namjeru zakonodavca i preciznije propisati ovlasti koje se prenose lokalnoj samoupravi. Odbijen Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13).
Prijatelji životinja ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavamo predloženu odredbu kojom je zabranjeno ''držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora'' (članak 51., stavak 4.). Smatramo ovakvu odredbu vrlo važnim preduvjetom za držanje kućnih ljubimaca. I sami smo tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja predlagali isto, na temelju znanstvenih spoznaja i brojnih pritužbi građana i udruga za zaštitu životinja: http://bit.ly/2buORV5. 2015. godine Grad Zagreb, u izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama grada Zagreba, propisao je: ''Pas se ne smije držati tako da je trajno vezan ili trajno smješten u ograđenom prostoru za pse.'': http://bit.ly/1Cu7Rtc. Odredba iz članka 51. Prijedloga Zakona važna je jer se kao odredba krovnog Zakona o zaštiti životinja odnosi na cijelu Hrvatsku. Osim pasa, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje, što je regulirano člankom 41. Prijedloga Zakona. Psi na lancu nisu dovoljno zaštićeni člankom 4. Zakona o zaštiti životinja i člancima koji se odnose na zaštitu kućnih životinja. Psi, osobito u manjim, ruralnim sredinama, nerijetko se drže vezani na lancu koji ih sputava u kretanju i prisiljava da život provedu u bijednim uvjetima, nemoćni da se zaštite od vremenskih nepogoda, zlostavljanja i udaraca ljudi, često jedu i obavljaju nuždu na istome mjestu, a brojni su slučajevi da im se lanac ureže u vrat: http://bit.ly/2bxro2C. Psi na lancu potpuno su zanemareni, a njihove prirodne potrebe se ignoriraju. Osim što im držanje na lancu uzrokuje fizičku bol te psihičke poremećaje i patnju, može izazvati i agresivno ponašanje. Nadalje, takvi psi su potencijalno opasni i u smislu održavanja javnoga zdravlja; najčešće nemaju osiguranu veterinarsku skrb, nisu cijepljeni protiv zaraznih bolesti i bjesnoće, a ni mikročipirani. Činom trajnog vezivanja psa ili bilo koje druge životinje na lanac posjednik pokazuje nebrigu za životinju u smislu omogućavanja njoj prikladnog života (a svaka životinja treba kretanje), pa se od takvoga ne može očekivati ni da ispuni svoje obveze vezano uz zdravstvenu zaštitu. Kuje zavezane na lancu često ostaju skotne, ponekad i više puta godišnje, a njihov podmladak pretvara se ili u potencijalno opasne pse lutalice ili ih češće ubijaju na najbrutalnije načine – utapanjem, odnošenjem na nenaseljeno područje i slično, čime se dalje krši Zakon o zaštiti životinja, s obzirom na to da je vlasnik odgovoran za kontrolu razmnožavanja životinje. Takvi štenci, ako i prežive, u pravilu nisu ni cijepljeni, ni mikročipirani. Držanje pasa na lancu u potpunosti je zabranjeno u Austriji, a u SAD-u držanje pasa na lancu zabranile su sljedeće savezne države: California, Indiana, Oregon, Connecticut, Louisiana, Rhode Island, Delaware, Maryland, Texas, District of Columbia, Maine, Vermont, Hawaii, Massachusetts, Virginia, Illinois, Michigan, West Virginia, Nevada, North Carolina. Još je više od 40 gradova i mjesta u SAD-u donijelo zabranu držanja pasa na lancu. Za kršenje zakona, odnosno držanje zavezanih pasa propisane su kazne od 100 do 5000 dolara te kazna zatvora do četiri godine ako se radi o većem broju vezanih životinja (Izvor: ''Table of State Dog Tether Laws'' by Rebecca F. Wisch, Michigan State University College of Law, 2014 - https://www.animallaw.info/topic/table-state-dog-tether-laws). Ovom hvalevrijednom odredbom u Prijedlogu Zakona izbjeći će se da se psi po automatizmu vežu za lanac, što je rutinska praksa u Hrvatskoj. Time će se povoljno utjecati i na svijest posjednika pasa i potaknuti ih na ograđivanje prostora (cijelog dvorišta ili izrade boksa, ako ne postoje uvjeti za ograđivanje dvorišta) radije nego na držanje psa na lancu. Također, pojedinci koji ne mogu/ne žele osigurati ni minimalne uvjete za držanje psa neće biti motivirani za buduće držanje novih životinja, što će se u konačnici pozitivno odraziti na ukupnu zaštitu životinja u Hrvatskoj. Ističemo da je držanje pasa na lancu jedan od najčešćih razloga zgražanja turista i njihova viđenja Hrvatske kao zaostale zemlje, što svakako ne bi trebala biti zemlja koja je članica EU-a. Stoga postoji jasna potreba da se regulira držanje pasa i da se komunalnom redarstvu i inspekciji omogući djelovanje kada zateknu psa koji se i godinama trajno drži na lancu iako ima hranu, vodu i krov nad glavom. Svima je jasno da je to zlostavljanje i zakonodavac to ne bi smio dopustiti. Ovu odredbu u Prijedlogu Zakona podržava velika većina javnosti koja je kroz potpisivanje peticije za zabranu držanja pasa na lancu od 2006. godine do danas, stalnu edukaciju, kampanju ''Život na lancu nije život'' i druge javne akcije visoko senzibilizirana za ovaj problem. Više informacija koje podržavaju prijedlog zabrane držanja stalno vezanih pasa nalazi se na sljedećim poveznicama: - Psi na lancu: http://bit.ly/2bLSpA1 - Kampanja ''Život na lancu nije život'': http://bit.ly/2bD99KA - Gnojne pseće rane od lanaca: http://bit.ly/2bDb1my - Peticija za zabranu držanja pasa na lancu: http://bit.ly/1d6iAwK. Prihvaćen Prihvaćeno
Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam odredbu stavka 4. o zabrani držanja pasa stalno vezanih ili u kavezima. Taj stavak treba tumačiti zajedno sa stavkom 1., koji određuje da životinju treba držati u skladu s njenim potrebama. Ne vjerujem da će se i lokalne jedinice upuštati u to da propisuju broj sati ili minuta. Praksa će se formirati ako bude bilo prijava i ako će susjedi biti voljni svjedočiti, jer ne može komunalni redar stalno nadzirati jednog psa. Bez toga se ionako neće moći utvrditi stvarno stanje, a bez toga nema ni kažnjavanja. Međutim velik napredak predstavlja to što će komunalni redar moći doći i više puta u kontrolu i tako utjecati na promijenjeno ponašanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Josip Vinković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Stavak 4 - daj molim te... Nemamo svi tisuću kvadrata dvorišta pa da slobodno trčkaraju... 20 kvardata boksa mu je dosta. Odbijen Članak 51. postao je članak 52. Zakona. Ovom odredbom se osigurava potreba životinje za iskazivanjem vrsti primjerenog ponašanja, a za pse je to kretanje u skladu s potrebama pasmine te socijalizacija s drugim psima i drugim životinjama te ljudima. Pri tome nije potrebno imati vlastiti prostor dovoljno velik za kretanje psa već se psi mogu kretati i na područjima na kojima je isto dopušteno općim aktima jedinica lokalne samouprave.
Kristina Podobnik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam prijedlog Svjetlane Čolak o potrebi uvođenja stavka koji bi se odnosio na ostavljanje životinja u automobilima na visokim temperaturama. U takvim slučajevima ovlastiti vatrogasce ili neku drugu nadležnu osobu na postupanje i bez odobrenja vlasnika vozila kako bi se životinju spasilo od izloženosti visokim temperaturama, toplinskom šoku i u krajnjim slučajevima, smrti. Također u tim slučajevima takvim vlasnicima ispostaviti kaznu za zanemarivanje i naplatiti intervenciju vatrogasaca. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
Prijatelji životinja ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Porez na pse Podržavamo prijedlog uvođenja tzv. poreza na pse, iako nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede nego Ministarstva financija. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog dr. vet. med. Jurice Ambrožića, predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo: ''Tako npr. u Austriji i Njemačkoj postoji takav porez, ali porez naplaćuje porezna uprava. Mišljenja sam da pitanje financiranja i naplate poreza nije nadležnost Ministarstva poljoprivrede (nego Ministarstva financija) te ga nije moguće uvesti temeljem Zakona o zaštiti životinja. Stoga predlažem poticanje izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem postizanja financijske održivosti sustava koji je lokalnim vlastima stavljen u nadležnost, pri čemu im za to nije osiguran prihod tj. financijska sredstva. U praksi RH, sličan bi primjer bio poreza na motorna vozila koji je prihod regionalnih vlasti (županija), ali se naplaćuje putem porezne uprave. Naime nije moguća naplata bez baza/podataka MUP-a o vlasnicima motornih vozila i porezne uprave. Mišljenja sam da je potrebno 'kopirati' takav primjer, gdje bi služila postojeća baza Ministarstva poljoprivrede; pri razrezu poreza moglo bi se napraviti više razreda poput: životinje udomljene iz skloništa imale popust ili oslobođenje od plaćanja, psi vodiči slijepih ili pomagači osobama s invaliditetom bi bili također oslobođeni itd... Na taj način bi i država dala značajan poticaj udomljavanju životinja iz skloništa (što daje pozitivan učinak na rad skloništa), a samim time bi ova mjera imala i pozitivan učinak na dobrobit životinja. Na kraju ovim se trošak rada skloništa stavlja na teret vlasnika kućnih ljubimaca, a ne svih poreznih obveznika što mislim da je također pravično. No kako ta sredstva (namjenska) možda neće biti dovoljna, uvijek je vjerojatna i potreba dostavljanja sredstva iz drugih izvora, jer rad skloništa daje pozitivan doprinos kvaliteti života u urbanim i ruralnim sredinama u RH. Porez je obavezan za vlasnike kućnih ljubimaca i uzgajivače životinja (budućih kućnih ljubimaca), a sredstvima koja su na taj način prikupljena financira se rad skloništa kojima se na taj način osigurava financijska stabilnost i održivost. Istovremeno takav 'porez', nije nepoznat u zapadnim zemljama, jer se i na taj način osigurava dio potrebnih financijskih sredstava za održavanje sustava i djelatnost zbrinjavanja životinja.'' Smatramo da bi uvođenje takvog poreza dovelo do bolje kontrole mikročipiranja pasa, a time i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja napuštanja pasa i veće odgovornosti i skrbi za pse. Zalažemo se da pritom vrijede olakšice, povlastice i oslobođenje od poreza za udomljene i kastrirane pse (npr. da oni koji udome psa iz skloništa ne moraju platiti porez prvih pet godina, oni koji kastriraju psa plaćaju pola poreza za pse), kao i da se oslobode od plaćanja poreza skloništa i skrbnici koji zbrinjavaju velik broj pasa. Iznos ''poreza'' trebao bi biti simboličan, a opet dovoljan da potakne na odgovornu skrb za psa. Prikupljena sredstva mogu koristiti jedinice lokalne samouprave za unapređenje zaštite životinja. Stoga pozivamo Ministarstvo poljoprivrede da kroz suradnju s Ministarstvom financija pomogne u realizaciji ovog korisnog prijedloga. Odbijen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Pozitivan je pomak propisivanje zabrane držanja pasa stalno vezanima i bez slobodnog kretanja izvan prostora za držanje pasa no u praksi je kontrola provođenja zakona nemoguća stoga bi se držanje životinja vezanima trebalo zakonom ukinuti, a veličina i izgled prostora za držanje pasa (bokseva) propisati na način da veličina i izgled omogućavaju životinji slobodu kretanja i ispunjavanje svih potreba (zaštitu od vremenskih uvjeta, odvojen prostor za hranjenje, spavanje i obavljanje nužde, prostor za kretanje i mentalnu stimulaciju) čime će vlasnici veličinom i skupoćom izrade takvog prostora odustati od držanja životinja u takvim izdvojenim prostorima bez izvođenja van tih prostora. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
Martina Demirović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Pohvaljujem namjeru da se zabrani pse držati stalno vezane ili u boksevima no smatram da ovako formuliran tekst neće postići željeno i da ga treba doraditi. Neodređeno je što znači stalno vezane pa je moguće različito interpretirati ovu odredbu- smatram da treba zabraniti držati pse vezane na lancu ili u boksu uopće. na taj bi se način osiguralo da psi ne provode dane ili godine zavenani na lanac ili u malim boksevima tako što bi se izbjegla mogućnost slobodne interpretacije ove odredbe koju je sada moguće tumačiti i na način da je dovoljno da je pas odvezan jednom mjesečno ili jednom u pet godina pa da to znači da nije stalno vezan. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
Udruga Pobjede ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Pohvaljujemo namjeru da se zabrani pse držati stalno vezane ili u boksevima no smatramo da ovako formuliran tekst neće postići željeno i da ga treba doraditi. Neodređeno je što znači stalno vezane pa je moguće različito interpretirati ovu odredbu- smatramo da treba zabraniti držati pse vezane na lancu ili u boksu uopće. na taj bi se način osiguralo da psi ne provode dane ili godine zavenani na lanac ili u malim boksevima tako što bi se izbjegla mogućnost slobodne interpretacije ove odredbe koju je sada moguće tumačiti i na način da je dovoljno da je pas odvezan jednom mjesečno ili jednom u pet godina pa da to znači da nije stalno vezan. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
Viktoria Krčelić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam i pohvaljujem članak: "(4) Zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora." Trajno držanje životoinja na lancu im uzrokuje fzičku i psihičku bol, a osoba koja na taj način drži životinje je daleko od odgovornog skrbnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Udruga Pobjede ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. (5) Podržavamo prijedlog da se uvede još jedan stavak: Pri oglašavanju i prodaji životinja za dalju prodaju oglašivač/prodavatelj mora objaviti podatke o svojem identitetu: broj iz upisnika nadležnog tijela, tvrtku i sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili ime i prezime naručitelja, OIB i njegovo prebivalište, odnosno boravište. Svjedoci smo da je crno tržište životinja koje se prodaju putem raznih oglasnika i sl. sveprisutno u RH. Na ovaj bi se način reguliralo oglašavanje i prodaju kućnih ljubimaca. Samim tim će se olakšati postupanje inspekcijama – nedostatak broja ukazuje na neregistrirano obavljanje djelatnosti protivnom ovom i drugim propisima, ali će se pomoći i uzgajivačima koji rade i žele raditi u skladu s propisima te ih zaštiti od nelojalne – neregistrirane konkurencije. Ovime se usklađuje Zakon o zaštiti životinja sa odredbama Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Djelomično prihvaćen Člankom 76. Zakona određeno je da pri oglašavanju pasa u svrhu prodaje ili promjene vlasništva prodavač mora osigurati, a oglašivač mora objaviti oznaku uzgoja registriranih ili oznaku vlasnika životinja evidentiranih u skladu s člancima 55. i 56. ovoga Zakona te broj mikročipa psa i broj mikročipa majke psa.
Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Pohvaljujemo članak 50. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Prijatelji životinja ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Prodaja i udomljavanje životinja maloljetnicima Podržavamo izmjene u članku 50. Prijedloga Zakona vezano uz prodaju ili darovanje kućnih ljubimaca. Već ranije izmjenama Zakona zabranjena je ''prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama'', što je hvalevrijedna odredba. Ovim Prijedlogom Zakona donesene su nove pozitivne odredbe: ‘’(2) Zabranjeno je davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. (3) Prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa, mačke ili pitome vretice te voditelj skloništa za životinje ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb moraju od osoba kojima se prodaje ili daje životinja u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob i kojom se identificira osoba. (4) Ako osoba kojoj se prodaje ili daje životinja iz stavka 3. ovoga članka odbije pokazati ispravu iz stavka 3. ovoga članka kućni ljubimac se ne smije prodati ili dati. (5) Osobe iz stavka 3. ovoga članka o prodanim ili darovanim životinjama vode evidenciju.’’ Ove odredbe utjecat će na odgovorniji odnos prema kućnim ljubimcima i prevenirati njihovo napuštanje. Maloljetne osobe ne mogu preuzeti odgovornost za udomljenu ili kupljenu životinju, pa će se ovim odredbama spriječiti npr. bacanje kupljene ribice nakon kratkog vremena u wc-školjku ili izbacivanje psa na ulicu jer maloljetna osoba nema više interesa i vremena za njega. Ove odredbe su i edukativne jer potiču na razmišljanje da životinja nije igračka koja se odbacuje kada dosadi i da postoje barem minimalni propisani uvjeti pod kojima se ona može udomiti ili kupiti. Davanje javne isprave na temelju koje se identificira dob osobe u trgovinama za kućne ljubimce ne predstavlja nikakav problem jer se od osoba za koje se sumnja da su maloljetnici jednako traži i u trgovinama kada žele kupiti cigarete ili alkohol. Također, ove odredbe povoljno će utjecati na stvaranje reda na sivom tržištu gdje se nekontrolirano i bez ikakve evidencije i kontrole prodaju kućni ljubimci. Primljeno na znanje primljeno na znamje
Općina Bilje ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Samo posebnim zakonom ovlaštene osobe imaju ovlasti prikupljati osobne podatke u strogo određene svrhe i izvršiti uvid u osobne identifikacijske dokumente osoba, što svakako nije prodavač u trgovinama za kućne ljubimce i gore navedene osobe. Osim toga, treba imati u vidu da se pravo vlasništva ubraja u jedno od temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina (članak 48. Ustava Republike Hrvatske. Tako Ustav RH u članku 50. propisuje: “Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti.” Prema odredbi čl. 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima, a pod navedenim ograničenjem, vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari. U skladu s Ustavom RH, slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Europska pravna stečevina predstavlja pravni okvir unutarnjih propisa od punopravnog članstva u EU, dakle od 01. 07. 2013. godine. Ustav RH je najviši pravni akt, a svi zakoni moraju biti usklađeni s Ustavom, u protivnom, zakon u cjelini ili u određenom dijelu se ukida, što znači da te pravne norme više ne postoje. Povrh toga, iskazana praksa europske judikature jasno uklanja svako ograničenje tržišta, a navedena praksa po ovom prijedlogu Zakona nije nigdje zabilježena na ovaj način. Primljeno na znanje Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona te se istim zabranjuje prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. U tu svrhu prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa i mačke te voditelj skloništa ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb može od osoba kojima se prodaje ili daje životinja zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob te osobe. Prodavač ne zapisuje podatke iz javne isprave te ne vodi evidenciju kupaca kućnih ljubimaca. Navedena odredba donijeta je iz razloga da se osigura dobrobit kućnih ljubimaca za što je potrebno osigurati uvjete i skrb za te životinje te se time utječe na svijest javnosti, a osobito mladih o potrebi zaštite životinja.
Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja DODATI stavak: - u slučaju poklanjanja, prodaje ili uginuća životinje obaveza je vlasnika psa obavijestiti veterinara, da ispita okolnosti uginuća, a u slučaju poklanjanja ili prodaje da izvrši "prijepis" vlasnika. Kod uginuća upiše okolnosti pri čemu prestaju obveze vlasnika kao poreznog obveznika. Odbijen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Željko Maurović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. St. 3 koji kaže da prodavač/voditelj skloništa ili osoba koja daje kuć.ljubimce na udomljavanje mora zatražiti od kupca ili udomitelja javnu ispravu kojom će dokazati dob i identificirati, protivna je nekolicini zakona! Naime, prema Zakonu o zaštiti podataka dio X, čl. 36,određena je novčana kazna u iznosu 20.000-40.000 kn, za svako neovlašteno uzimanje i prikupljanje osobnih podataka i davanje trećim osobama (u ovom slučaju treće osobe bili bi vi, odnosno vaši inspektori koji bi tražili uvid u evidenciju kupaca!). Dakle, vi predlažete da prodavači u specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce prilikom prodaje životinja, krše zakon i godišnju plaću stave na kocku ako ju samo 1x"ulove u prekršaju", odnosno u neovlaštenom uzimanju osobnih podataka?! Zakon o osobnoj iskaznici NN-62/15 koji je na snazi od 6/6/2015. godine, u dijelu IV, čl. 16 kaže: (1) Punoljetna osoba dužna je imati kod sebe osobnu iskaznicu i dati je na uvid osobama koje su na temelju posebnih propisa u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ovlaštene izvršiti uvid u osobnu iskaznicu radi utvrđivanja ili provjere identiteta nositelja osobne iskaznice. Moje je pitanje - tko će, kada i kako ovlastiti prodavače po zoo trgovinama da legitimiraju kupce i zapisuju njihova imena, prezimena, adrese...??? Niti jedan građanim nije dužan pokazati svoje dokumente neovlaštenim osobama, a samo ovlaštena osoba podatke smije uzeti i zapisati! Primljeno na znanje Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona te se istim zabranjuje prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. U tu svrhu prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa i mačke te voditelj skloništa ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb može od osoba kojima se prodaje ili daje životinja zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob te osobe. Prodavač ne zapisuje podatke iz javne isprave te ne vodi evidenciju kupaca kućnih ljubimaca.
Željko Maurović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. St 4 - ukoliko osoba koja kupuje životinju spada u očiglednu srednju ili čak stariju životnu dob, koja je osnova traženja osobne isprave na uvid, te nadalje - zašto osobi srednje životne dobi koja ne želi pokazati svoju osobnu iskaznicu uskratiti pravo na kupovinu živoitnje?! Ovo graniči sa zdravim razumom, jer komadić plastike/kartona, ne garantira da će se o životinji bolje brinuti! Primljeno na znanje Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona. Zahtjev za dokazivanje dobi putem javne isprave služi samo u svrhu da se životinje ne prodaju maloljetnim osobama te se navodi da prodavač može zatražiti takvu ispravu.
Željko Maurović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. st 5 - evidencija prodanih ili darovanih životinja...kao uzgajivač protivim se ovome, jer će oduzeti dragocjeno vrijeme djelatnicima u dućanima, a koje bi smatram, bilo pametnije zadržati da se posvete dobrobiti životinja, promjeni vode u posudama/pojilicama, dodavanju hrane, čišćenju nastambi u kojima borave i sl, nego na ispunjavanje nepotrebne papirologije, a pogotovo s obzirom na to da se evidencija lako izvuče s kartica ulaz/izlaz... Prihvaćen Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona. Stavak 5. je brisan.
PET CENTAR d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. - st. (3) – Aktualni važeći zakon zabranjuje prodaju životinja maloljetnicima, s čime se svi slažemo. Nejasno je zašto se u ovaj prijedlog novog zakona uvodi dodatna obveza da prodavač „mora od osoba kojima se prodaje ili daje životinja u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob i kojom se identificira osoba.“ Navedena formulacija je posve nejasna: je li svrha osigurati da je osoba punoljetna, ili je svrha evidentirati identitet osobe? Zašto je obveza tražiti identifikaciju u slučajevima kada je očito da je osoba punoljetna? Predlažemo da se cijeli stavak (3) briše, jer nema nikakve svrhe (iz stavka (1) je obveza posve jasna i jednoznačna), a predstavlja nepotreban teret i otvara čitav niz pitanja vezanih uz zaštitu osobnih podataka, ovlasti trgovca (da traži i evidentira osobne podatke), koliziju ovakve odredbe s propisima koji reguliraju trgovinu, prava potrošača, zaštitu osobnih podataka itd. - st. (5) – Neophodno je jasno definirati unutar zakona koje točno podatke sadrži evidencija „o prodanim ili darovanim životinjama“, kako bi se izbjegli naknadni prijepori, neujednačena postupanja inspekcije i nametanje nepotrebnih troškova. Nejasno je li ova odredba povezana sa stavkom (3) na način da propisuje obvezu evidencije identiteta osoba koje su kupile životinju ili evidentiranje vrste i broja nabavljenih i prodanih životinja? Smatramo da je ostavljanje ovakvih nepoznanica u zakonu neprihvatljivo, otvara mogućnosti proizvoljne interpretacije, te odredbe članka 50. trebaju doradu ili brisanje. Djelomično prihvaćen Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona. Zahtjev za dokazivanje dobi putem javne isprave služi samo u svrhu da se životinje ne prodaju maloljetnim osobama te se navodi da prodavač može zatražiti takvu ispravu. Stavak 5. članka 51. Zakona je brisan.
Tatjana Zajec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Pohvaljujem ovaj članak kao početak brige o prodanim i udomljenim životinjama te načinu da se stane na kraj krijumčarenju te sivom tržištu. Kako u Republici Hrvatskoj već godinama rade skloništa za životinje koja bez problema udomljuju životinje s ugovorima o udomljavanju te niti jedna osoba ne odbije dati na uvid osobne dokumente tako i ne postoji razlog da se isto ne provodi i u trgovinama koje životinje prodaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Zoo Hobby d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Ne slažemo se da se životinje ne mogu prodavati osobama starijim od 16 godina tim više što osoba s navršenih 15 godina ima pravo i može stupiti u radni odnos. Time smatramo ako zakon odobrava da se osoba može zaposliti onda može i samostalno kupiti životinju i brinuti se o njoj. Stavak (5) - vezano za evidenciju - Kakvu evidenciju treba voditi, tko ju propisuje, zašto je propisuje? Što će biti s X prodanih ribica (zlatna ribica, Guppy, švert.......) ne vidimo potrebu da se vode evidencije za prodaju malih životinja poput ptica, glodavaca, ribica i reptila. Po zakonu nam kupac nije dužan dati na uvid osobne podatke (osobnu iskaznicu) da se uvjerimo u istinitost podataka u koliko nije prisutna službena osoba. Odbijen Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona te se istim zabranjuje prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. U tu svrhu prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa i mačke te voditelj skloništa ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb može od osoba kojima se prodaje ili daje životinja zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob te osobe. Prodavač ne zapisuje podatke iz javne isprave te ne vodi evidenciju kupaca kućnih ljubimaca. Navedena odredba donijeta je iz razloga da se osigura dobrobit kućnih ljubimaca za što je potrebno osigurati uvjete i skrb za te životinje te se time utječe na svijest javnosti, a osobito mladih o potrebi zaštite životinja.
Kruna Tarle ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Podržavam zabranu kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. Primljeno na znanje primljeno na znanje
Sklonište Dumovec ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Pozitivna je odredba kojom se uvodi red u tržište kućnim ljubimcima te zabrana njihove prodaje ili udomljavanja maloljetnim osobama. Jednako je tako važna odredba kojom se traži javna isprava od osobe koja kućnog ljubimca kupuje ili udomljuje i pokazuje odgovornost prema nabavi kućnog ljubimca. Te će odredbe zasigurno prevenirati dijelom i napuštanje životinja i olakšati rad skloništima i JLS. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
Monika Ivanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA U potpunosti podržavam sve prijedloge Udruge Prijatelja životinja, a posebice potpunu zabranu uzgoja činčila radi krzna, po uzoru na mnoge zemlje koje su to trajno zabranile. Ujedno podržavam zabranu i iskorištavanje svih drugih životinja radi krzna i kože. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Smatram važnim početi primjenjivati već postojeće kazne za napuštanje životinja, ne primjereno držanje, zanemarivanje, a za zlostavljanje, mučenja, ubijanje, neovisno o tome radi li se o maloljetniku ili o punoljetnoj osobi. Pri tome je potrebno uvesti adekvatne kazne (puno strože kažnjavati mučenje, ubijanje, zlostavljanje, zanemarivanje životinja i uvesti mogućnost oduzimanja životinje i trajnu zabranu držanja istih, kod kršenja ovog zakona, po uzoru na mnoge države). Potrebno je općenito uvesti službe za spašavanje i zaštitu životinja kao kontrolu držanja životinja te pored veterinarske inspekcije i komunalnih redara (čiji se nadzor dosad nije pokazao kao adekvatan) u zaštitu i nadzor uključiti nevladin sektor kad god je to moguće. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje. Osigurati informiranje i školovanje skrbnika, pri čemu je posebnu pažnju potrebno usmjeriti na obveznu zdravstvenu zaštitu životinja, bilo kućnih ljubimaca ili drugih životinja, kako se ne bi događalo da životinje ugibaju u bolovima jer skrbnici ne prepoznaju bolesti ili im iz bilo kojeg razloga nisu osigurali adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Ako skrbnik nije u mogućnosti osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu, potrebno je osigurati druge mogućnosti (poput preuzimanja skrbi od strane licenciranih udruga i sl.). Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Sandra Radosavljević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Predlažem sljedeće odredbe: Da se ne kažnjava vlasnika psa za napad u na nepoznatu osobu, unutar njegovog ograđenog dvorišta,npr. na provalnike ili osobe koje na neki drugi način utječu na sigurnost vlasnika i ukućana vlasnika psa. Da se zabrani lovcima pucanje na odvezanog psa, ako se nije udaljio više od 500 metara od svog vlasnika. Isto tako da vlasnik može biti siguran da može sa svojim psom otići na svoju parcelu, a da ne mora razmišljati dali će od nekud lovac zapucati. U biti treba zabraniti bilo kakav oblik usmrćivanja pasa, bez da se najprije ne provede istraga kojom se utvrđuje kako je došlo do incidenta, te se psu odredi obavezno školovanje i polaganje ispita socijalizacije. U većini slučajeva kriv je vlasnik, tj. loš odgoj psa. Predlažem uvođenje potpune zabrane za ubijanjem pasa i mačaka u skloniština nakon 60 dana, Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Marija Habulinec Zorić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA U ovom Zakonu ili drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona (Pravilnicima) potrebno je jasno nabrojati što to sve spada u kućne ljubimce. Na žalost zbog sada već česte pojave odbacivanja kućnih ljubimaca kojeg su se posjednici zasitili, imamo pojavu križanaca u okruženju u kojem živimo. Dakle u dobroj mjeri se utječe na našu biološku raznolikost, a da ne govorimo o opasnosti pojedinih "kućnih ljubimaca" koji i kada se drže pod kontrolom nisu potpuno bezopasni. Naročito bi trebalo pooštriti propise kada su u pitanju razne egzotične životinje koje ne pripadaju europskoj flori i fauni. Odbijen Zakonom je određeno da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje te da se kućnim ljubimcima moraju osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama. Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama te je propisano da se kućne ljubimce ne smije napustiti. Prekršajnim odredbama Zakona određene su kazne ako se utvrdi napuštanje kućnog ljubimca.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Propise vezane uz uvjete i način držanja kućnih ljubimaca nikako ne bi trebala donositi tijela jedinica lokalne samouprave, već bi se trebalo raditi o jednom temeljnom aktu (Pravilniku) za područje cijele Republike Hrvatske. Odbijen Zakonom je određeno da se kućnim ljubimcima moraju osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama. Ovim Zakonom se propisuju uvjeti za uzgoje s tri i više rasplodnih ženki u svrhu prodaje, međutim, za kućne ljubimce vlasnika koji ih ne drže u svrhu prodaje, uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, osim za kućne ljubimce koji u skladu s posebnim propisima o zaštiti prirode pripadaju zaštićenim vrstama. S obzirom na geografsku i klimatsku raznolikost Hrvatske i uvjeti držanja životinja su različiti te jedinice lokalne samouprave vezano za navedeno mogu najbolje odrediti najpovoljnije uvjete držanja za životinje na svojem području.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Ovdje također nije obrađeno jedno cijelo poglavlje naslova "Uzgoj kućnih ljubimaca namjenjenih prikazu na smotrama, izložbana, i sportskim natjecanjima. Kao što sam već nekoliko puta naveo, uzgajatelji malih životinja (kućnik ljubimaca) koji su evidentirani kroz 76 udruga članica Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja, bave se uzgojem malih životinja kako bi iste mogli pokazati na smotrama, izložbama, sportskim priredbama i takmićenjima. Tu su i svi uzgajatelji športskih golubova (listonoša, letača i visokoletača) koji su organizirani kroz svoje udruge građana i krovne saveze, a svrha njihovog uzgoja je iskljućivo vezana uz športska natjecanja sa golubovima. Kako se u ovom dijelu Zakona pa i na drugim mjestima spominje samo komercijalni uzgoj kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji, potrebno je u Zakon uvrstiti navedene pojmove i cijelo poglavlje koje bi upravo obrađivalo navedenu tematiku nekomercijalnog uzgaja kućnih ljubimaca sa kojima se posjednici natjeći ili iste izlaži na navedenim manifestacijama. Potrebu ovog dodatnog rasčlanjivanja vidim i u članku 54. ovog Zakona koji govori da uzgoji kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji s tri i više jedinki ženki iste vrste životinja ne mogu započeti djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo. Ključna riječ u ovom dijelu je "Djelatnost", dakle jasno je vidljivo da se ovdje ne radi o hobističkom nekomercijalnom uzgoju kojim se upravo bave naši članovi koji uzgajaju da bi se sa uzgojenim primjercima natjecali a ne iste prodavali.U tom poglavlju potrebno je u cijelosti obraditi uvjete uzgoja malih životinja ( kučnih ljubimaca) uzgojenih radi sudjelovanja sa istima na smotrama, izložbama, priredbama i sportskim i drugim natjecanjima. Također je potrebno da u zakonski propisanom roku (uglavnom je to rok od 6 mjeseci do tri godine) Ministar donese Pravilnik o uvjetima uzgoja kućnih ljubimaca uzgojenim radi sudjelovanja istih na smotrama, priredbama, takmičenjima i športskim natjecanjima. Odbijen Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, osim za kućne ljubimce koji u skladu s posebnim propisima o zaštiti prirode pripadaju zaštićenim vrstama.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Područje uvoza i držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca previše je šturo obrađeno. Uvoz stranih životinjskih vrsta koje ne potjeću sa europskog kontinenta treba maksimalno ograničiti, a uvoznike obvezati na dodatne mjere zaštite ljudi i životinja koji bi provodili upravo uvoznici i vlasnici različitih trgovina koje se bave prometom te grupe kućnih ljubimaca. Dakle kontrolu ne bi provodila samo nadležna tijela, što je i ovako teret za državu, već bi dobar dio obveze nadzora što se to zbiva sa npr. udavom koji je deda iz Virovitice kupio svom unuku zaljubljenom u životinje. Odbijen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Alen Šeškar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Posjed pasa ili mačke znači odgovornost prema životinji, ali još veću odgovornost prema ostalim čimbenicima društva, stoga za sljedeći prijedlog teksta zakona predlažem model godišnjeg oporezivanja vlasnika po broju pasa, a u cilju sprečavanja nakupljanja i zlostavljanja životinja od strane neodgovornih osoba kao i financijsku potporu legalnim skloništima za životinje, koja će postati stvarna skloništa, bez eutanazije sa naglaskom udomljavanja, a predložene mjere će naveliko smanjiti rastuće tenzije među građanima, uvesti reda i većim dijelom rasteretiti proračun lokalne samouprave, gradova i županija. Time uvodimo red i riješavamo dosta nepravilnosti, od lažnih ljubitelja, ilegalnih "uzgajivača" i prodavača, kupovanja štenadi za zabavu djeci, pa do neodgovornih vlasnika po stambenim zgradama, ulicama i predgrađu gradova. Od poreza i kazni, koji bi pripao lokalnoj upravi, namjenski financirati azile, parkove za istrčavanje, kupališta za pse, groblja, veterinare i šinteraje angažiranih po dojavi od strane lokalne uprave ili građana (nešto poput dežurne službe), kao i nagrade udrugama za zaštitu životinja po udomljenom i/ili prijavljenom psu. Izuzeti bi bili službeni psi, vodiči, tragači, spasioci, isl. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (čipiranje, ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje pasa nadležnim tijelima). PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja Odbijen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Alen Šeškar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO ŠESTI Posjed pasa ili mačke znači odgovornost prema životinji, ali još veću odgovornost prema ostalim čimbenicima društva, stoga za sljedeći prijedlog teksta zakona predlažem model godišnjeg oporezivanja vlasnika po broju pasa, a u cilju sprečavanja nakupljanja i zlostavljanja životinja od strane neodgovornih osoba kao i financijsku potporu legalnim skloništima za životinje, koja će postati stvarna skloništa, bez eutanazije sa naglaskom udomljavanja, a predložene mjere će naveliko smanjiti rastuće tenzije među građanima, uvesti reda i većim dijelom rasteretiti proračun lokalne samouprave, gradova i županija. Određivanjem poreza i primjerenih kazni uvodimo red i riješavamo dosta nepravilnosti, od lažnih ljubitelja, ilegalnih "uzgajivača" i prodavača, kupovanja štenadi za zabavu djeci, pa do neodgovornih vlasnika po stambenim zgradama, ulicama i predgrađu gradova. Od poreza i kazni, koji bi pripao lokalnoj upravi, namjenski financirati azile, parkove za istrčavanje, kupališta za pse, groblja, veterinare i šinteraje angažiranih po dojavi od strane lokalne uprave ili građana (nešto poput dežurne službe), kao i nagrade udrugama za zaštitu životinja po udomljenom i/ili prijavljenom psu. Izuzeti bi bili službeni psi, vodiči, tragači, spasioci, isl. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (čipiranje, ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje pasa nadležnim tijelima). Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). Stoga, bi cilj ovoga zakona trebao biti spriječavanje i sankcioniranje neodgovornih pojedinaca prema životinjama i društvu, a ne izvršavati represije nad životinjama, za čije patnje i sudbinu je jedino kriva osoba i/ili društvo. Odbijen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Branka Tomaš ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
Općina Bilje ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. Nije prihvatljivo postupanje s divljim životinjama staviti u nadležnost lokalne samouprave i time staviti normiranje ove oblasti u lokalne poslove tako da se otvara mogućnost različitog pristupa ovisno o svakoj JLS kada je životinjski svijet dobro od interesa za RH i ne postoje značajne posebnosti lokalnog karaktera kad je u pitanju postupanje s ozlijeđenim divljim životinjama. Odbijen Jedinice lokalne samouprave su u skladu s posebnim propisima iz područja lovstva ovlaštene za donošenje programa kojim se uređuje način postupanja s divljim životinjama pronađenim na svojem području. Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
Kristina Podobnik ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. Umjesto usmrćivanja pronađenih i/ili ozljeđenih divljih životinja treba potencirati zbrinjavanje takvih divljih životinja u skloništima za divlje životinje. Trenutno su skloništa za divlje životinje gotovo nepostojeća u Hrvatskoj i jasno je da je u slučaju ozljeđene divlje životinje velika nespremnost lovoovlaštenika i zoološkog vrta za zbrinjavanje, stoga preostaje usmrćivanje životinje što ne bi trebalo biti ponuđeno kao opcija jer je najlakša i zahtjeva najmanje angažmana društva na svim razinama. Potrebno je zaštitu divljih životinja podići na državnu i regionalnu razinu jer kako je rečeno, to je javno dobro Republike Hrvatske (između ostalog). Rješenje je osnivanje ambulantno-prihvatnih centara na regionalnoj razini za divlje životinje. Također, izraz "van prirodnog staništa" je dvojben jer što se smatra prirodnim staništem divlje životinje? Često se zaboravlja da upravo ljudske prometnice i aktivnosti prolaze kroz staništa životinja kao i da se gradovi i naselja šire u divljinu i oduzimaju stanište životinjama, stoga je svako mjesto na kojem se životinja zatekne (osim ako je egzotična ili nenativna vrsta) prirodno stanište životinje. Primljeno na znanje Ovim se člankom određuje način zbrinjavanja divljih životinja na način da im se osigura oporavak i vraćanje u prirodno stanište u kojem mogu preživjeti, ako je isto moguće. Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
Udruga Pobjede ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. Općenito: Smatramo da treba omogućiti i udomljavanje divlje životinje koju nije moguće vratiti u prirodu- pri tome vodeći računa o potrebama, dobrobiti i zaštiti životinje kao i sigurnosti ljudi, drugih životinja i prirode. Prihvaćen Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
Aljoša Duplić ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. U st. 1. nije jasno pod kojim uvjetima se divlju životinju vraća u prirodu? Što znači formulacija ako je to moguće? U st. 2. zašto lovoovlašteniku nuditi bilo koju vrstu kralješnjaka koja nije na popisu divljači? St.5. Ne može rješavanje problematike stranih vrsta biti na jedinicama lokalne samouprave, one za to nemaju niti kapaciteta, niti znanja. Radi se često o vrlo specifičnim aktivnostima i metodama. Odbijen Vraćanje divlje životinje u prirodno stanište osigurava se ako je životinja sposobna preživjeti u prirodnom staništu, koje može biti dio lovišta ili ne. Jedinice lokalne samouprave su u skladu s posebnim propisima iz područja lovstva ovlaštene za donošenje programa kojim se uređuje način postupanja s divljim životinjama pronađenim na svojem području. Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
Kruna Tarle ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. Zakon ne smije dopuštati ubijanje pasa u skloništu po isteku roka od 60 dana, želim da takva "eutanazija" bude zabranjena jer ne samo da je apsolutno nehumana, već je i poznato kako neka skloništa koriste ovu mogućnost za vlastiti profit. Pas nije stvar i ne može imati rok trajanja. Umjesto toga, svako sklonište treba imati info-centar te treba raditi na udomljavanju pasa. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
Aljoša Duplić ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. st. 1. što su to radnje? obuhvaća li to i promet, vjetroelektrane, hidroelektrane….? Što prema ovoj definiciji sa žabama koje u vrijeme razmnožavanja masovno prelaze s jedne strane ceste na drugu? Odbijen Ovim se odredbama uređuje dobrobit životinja u okviru primjene ovoga Zakona te se istima ne utječe na primjenu propisa iz drugih područja. Članak 47. postao je članak 48. Zakona
Aljoša Duplić ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. U st. 1. što su to radnje? obuhvaća li to i promet, vjetroelektrane, hidroelektrane….? Što prema ovoj definiciji sa žabama koje u vrijeme razmnožavanja masovno prelaze s jedne strane ceste na drugu? Odbijen Ovim se odredbama uređuje dobrobit životinja u okviru primjene ovoga Zakona te se istima ne utječe na primjenu propisa iz drugih područja. Članak 47. postao je članak 48. Zakona.
Udruga Pobjede ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. (1) 3. Potrebno je dodatnim propisom ili pravilnikom precizno definirati što znači iznimno opravdano i na koji je to način regulirano. Isto se odnosi i na stavak (2) u kojemu se izuzimaju znanstveno opravdani postupci. nije jasno na koji je način to regulirano, što to precizno znači, tko takve odluke donosi i odobrava postupke i sl. Odbijen Pogledati odgovor Lani Vojković uz Dio peti Zakona. Članak 47. postao je članak 48. Zakona.
Kristina Podobnik ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. U točki 1. stavka 1. preformulirati u "svim djelovima staništa" jer nije definirano koje se stanište ili djelovi ne smatra bitnim za opstanak vrste a i divlje životinje bi trebale imati omogućen pristup vodi i cijelom svom staništu uz evenutualne, strogo propisane iznimke. Proširiti točku 4. stavka 1. ovog članka da glasi "svako uznemiravanje životinja i drugi zahvati sa štetnim posljedicama" Odbijen Ovom odredbom se životinjama u prirodnim staništima omogućava obavljanje fizioloških funkcija (hranjenje, napajanje, izražavanje vrsti svojstvenog ponašanja, razmnožavanje) te, stoga nije potrebno određivati koja veličina staništa životinjama treba biti na raspolaganju, ako su zadovoljene njihove potrebe. Zabranom provođenja drugih zahvata sa štetnim posljedicama životinje su zaštićene od postupaka koji ih mogu onemogućiti u obavljanju fizioloških finkcija. Članak 47. postao je članak 48. Zakona.
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na članke iz Dijela petoga Zakona o zaštiti životinja pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Monika Ivanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA Potrebno je informirati javnost o negativnim posljedicama uzimanja (divljih) životinja iz njihovih prirodnih staništa te za isto propisati adekvatne kazne (pogotovo kada se to čini za zabavu – primjerice, vađenje morskih životinja iz mora i/ili uzimanje s plaže za potrebe fotografiranja i slično). Odbijen Uzimanje divljih životinja iz prirode uređeno je posebnim propisima iz područja lovstva odnosno zaštite okoliša.
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na članke iz Dijela petoga Zakona o zaštiti životinja pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA Zbog zaštitte prirodne raznolikosti potrebno je zabraniti križanje jedinki iz prirode sa jedinkama uzgojenim u uzgajivačnicama. Radi se o čestom postupku kojem pribjegavaju uzgajatelji ptica pjevica (tzv. bastardiranje) križanje divljih ptica sa pojedinim pasminama ptica. Odbijen Zaštita bioraznolikosti uređena je posebnim propisima iz područja zaštite prirode
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA Protiv hvatanja i usmrćivanja životinja bez iznimki. Nikakvo znanstveno istraživanje ne može biti opravdano. Osigurati bolje ograde uz ceste, kako životinja ne bi mogla uopće doći van svog prirodnog staništa. Odbijen Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13) kojim je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva 2010/63/EU Europskoga parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe, obrazloženo je da se životinje trebaju koristiti u pokusima samo u područjima koja mogu koristiti zdravlju ljudi, životinja i okolišu. Korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe trebalo bi stoga uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na članke iz Dijela petoga Zakona o zaštiti životinja pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Udruga Pobjede DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 45. Općenito: Predlažemo dodati i odredbe o vođenju evidencija o broju liječenih, uginulih i usmrćenih životinja i način njihova vođenja i čuvanja. Odbijen Vođenje evidencija o broju liječenih, uginulih i usmrćenih životinja i način njihova vođenja i čuvanja vodi se u skladu s posebnim propisima iz područja veterinarstva.
Udruga Pobjede DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 44. (3) Predlažemo dodati na kraju: "sukladno njihovim fiziološkim i etološkim potrebama te dobrom praksom i znanstvenim saznanjima." Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 43. Tko propisuje vrstu, kakvoću i količinu hrane? Praksa je puna suprotnosti namjeri ovoga članka. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. Čl. 41. st. 3. i st. 4. u suprotnosti je s čl. 38. st. 1. Niti jednoj životinji nije svojstveno ponašanje biti privezanom. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
Udruga Pobjede DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. Članak 41. općenito: Potrebno je precizno definirati dodatnim propisom ili pravilnikom fiziološke i etološke potrebe pojedinih vrsta i uvjete koje im se mora osigurati obzirom na te potrebe. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
Udruga Pobjede DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. (1) Riječ "nepotrebno" je suvišno, jer sugerira postojanje potrebne patnje (boli, ozljeda i straha). Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
Matea Penić Sirak DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. članak 41. stavak 3. 'stalno' vezane nije jasno definirano koje je vremensko ili opisno ograničenje u kojem pas može i ne smije biti vezan (12/24h?) Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Sanja Bašić DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. Čl.41,st.2 Trebalo bi odrediti točne kriterije dobre prakse i saznanja za svaku vrstu inače se ovaj stavak može tumačiti po slobodnoj volji. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
Martina Demirović DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 40. Ne vidim svrhu dijela rečenice "ako je potrebno", jer je itekako potrebno i obvezujuće životinji koja pokazuje znakove bolesti, iscrpljenosti ili je ozlijeđena, osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu. Opet ostavljate paletu izbora uzgajivačima, kojima je samo profit važan. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 39. U st. 1. čl. 39. potrebno je obrisati tekst nakon - osposobljenih osoba. Čemu osposobljavanje, ako netko uvijek može reći da ima iskustva ili znanja. Svatko ima visoko mišljenje o svom znanju i iskustvu. Riječ je o previše nejasnom određenju koje će u praksi stvarati velike probleme. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. Čl. 38. st. 1. vrlo je utopijskoga karaktera. Ovime se u praksi zabranjuje vezivanje krava, stavljanje svinja u male kaveze i sl., budući da njima to sigurno nisu svojstvena ponašanja. Primjera u praksi gdje se životinje drže u nesvojstvenom ponašanju izuzetno je puno. Često takvu praksu možemo vidjeti i u medijima. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Nataša Velenik DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Nataša Velenik DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. Smatram da treba u potpunosti ZABRANITI uzgoj životinja u svrhu proizvodnje bilo kakve vrste. Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Odbijen Zakon o zaštiti životinja daje okvir za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo pravne stečevine Europske unije o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje s kojima je nacionalno zakonodavstvo u potpunosti usklađeno. Informacije o propisima o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje nalaze se na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede te im je moguće pristupiti preko poveznice: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=61 . Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Sanja Bašić DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. Smatram da bi trebalo destimulirati velika gospodarstva i stimulirati mala npr OPG gospodarstva jer je životinjama svakako prirodnije živjeti u prirodi sa zaklonom nego u gospodarskim objektima gdje se rijetko,a negdje i nikada ne puštaju van u svoja prirodna staništa. Isto tako treba točno definirati za svaku vrstu životinje koje je to njima svojstveno prirodno ponašanje i prirodno stanište. Treba zatim odrediti čim više prirodna staništa i nastambe koje će zadovoljavati te uvjete. Mislim da bi se trebale uvesti restrikcije u prodaji mesa. Previše mesa kojemu ističe rok u prodavaonicama i sl se jednostavno-baca. Meso nije salata koju odrežemo i koja naraste ponovno, za meso je potrebno ubiti živo biće. Isto tako predlažem da se stimulira vegeterijanska proizvodnja hrane. Predlažem i tzv "humano usmrćivanje". Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. Uredbom Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja utvrđuju se pravila za usmrćivanje životinja koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili ostalih proizvoda, kao i za usmrćivanje životinja radi depopulacije i sličnih postupaka. Uredbom su propisane metode usmrćivanja životinja na način da se životinje poštede svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja ili povezanih postupaka.
Alojzije Orešković DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. Predlažem, da se unese u zakon: kategorija uzgoja i držanja pasa. Naime osobe koje drže pse za uzgoj bi se vodile kao obrtnici, a koji bi kao takvi bili evidentirani kod Ministarstva poljoprivrede i u lokalnoj veterinarskoj službi, a koja bi vodila nadzor, recimo dva puta godišnje stanje pasa, dali su kuje skotne ili imale pomladak. Vlasnici toga „obrta“ po svakom psu voditi poseban karton (knjigu) rasploda, broju štenaca, kome su prodani, tko je novi vlasnik (prije toga da su čipirani). Vlasnici obrta za uzgoj pasa na njih bi plaćali dodatni „namet“ , jer je njihova djelatnost isto tako zakonom oporeziva po dobiti. Vlasnici pasa koji ne žele pse za rasplod, obavezno kastrirati nakon životne dobi pasa kad je to moguće, a najkasnije nakon godinu dana. Ovim mojim prijedlogom bi se na taj način smanjio nekontroliran uzgoj pasa, njihovo „odbacivanje“, te stvaranje pasa lutalica, a koji se poslije nekontrolirano razmnožavaju i time nama kao društvu stvaraju dodatne probleme. Djelomično prihvaćen Zakonom je određeno da se uzgoji s tri i više rasplodnih ženki registriraju pri nadležnom tijelu dok se uzgoji s jednom ili dvije rasplodne ženke evidentiraju prije prodaje životinja. Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno za određivanje poreza te se isto ne može propisivati ovim Zakonom.
Šime Validžić DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. Niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje životinja i uništavanje prirode, kao što je stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i šumarstvo. Svjetska organizacija za poljoprivredu (FAO) jer prepoznala stočarstvo kao štetno za prirodu. Za one koje tvrde da ne mogu (ili ne žele) živjeti od hrane biljnog porijekla, doći će vrijeme kad će se meso dobivati od uzgojenih stanica a ne od životinja. Odbijen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
Martina Demirović DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. U odbore bi trebali biti imenovani priznati stručnjaci iz područja zaštite i prava životinja kao i stručnjaci iz područja bioetike, jer oni mogu raspravljati o zaštiti i pravima životinja. Uzgajivači kao i udruge farmera, uzgajivača, savezi uzgajivača ili trgovine kućnim ljubimcima nisu kompetentni davati mišljenja iz tog područja, jer su u sukobu interesa i žive od iskorištavanja životinja koje ovaj zakon treba zaštiti. Odbijen Ovim Zakonom se životinjama tijekom korištenja osiguravaju primjereni uvjeti držanja kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te dobrobit životinja. Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije vezano za zaštitu životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje kao i za donošenje propisa od nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu životinjama se priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja tijekom njihovog korištenja bilo kao proizvodnih životinja bilo kao kućnih ljubimaca. Članovi Povjerenstva za zaštitu životinja trebaju biti svi dionici na koje se odnosi Zakon o zaštiti životinja i odgovarajući pod zakonski akti, a koji u područjima svojih interesa prate razvoj znanstvenih i stručnih spoznaja na području dobrobiti životinja te daju prijedloge za poboljšanje zaštite životinja u djelokrugu ovoga Zakona. Predstavnici udruga za zaštitu životinja također su uključeni u Povjerenstvo te mogu svojim prijedlozima ukazati na svoje područje interesa.
Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Članak 37. stavak 4. i stavak 5. – navode se članovi odbora za zaštitu farmskih životinja i kućnih ljubimaca Predlaže se u oba odbora dodati još jednog člana koji bi pokrivao područje etike i humanosti, predstavnika iz područja visokog obrazovanja. Obrazloženje: Uvažavajući ostale struke i znanstvena područja, činjenica jest da stručnjak iz područja etike nedostaje, a cijeli Zakon počiva upravo za području zaštite životinja te nosi i naziv Zakon o zaštiti životinja. Djelomično prihvaćen U odborima Povjerenstva za zaštitu životinja su predloženi predstavnici iz područja visokog obrazovanja koji će s obzirom na djelokrug pojedinog odbora svojim iskustvom i stručnošću doprinijeti dobrobiti životinja u okviru djelokruga Zakona o zaštiti životinja kojim se životinjama tijekom korištenja osiguravaju primjereni uvjeti držanja kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te dobrobiti.
Udruga Pobjede DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. (3) 7. i 8. Predstavnici udruga farmera i uzgajivača ne bi trebali biti članovi odbora za zaštitu farmskih životinja jer ih to izravno dovodi u sukoba interesa obzirom da zastupaju interese proizvođača čiji je prvi prioritet profit, a što može ići na štetu dobrobiti i zaštite životinja. Odbor treba biti sačinjen od neovisnih stručnjaka koji će mišljenja i odluke donositi iz neutralne pozicije. Pri tome se u obzir mogu uzimati mišljenja predstavnika farmera ili uzgajivača. Isto vrijedi i za odbro za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja a odnosi se na- udruge i saveze uzgajivača, zooloških vrtova i trgovina kućnim ljubimcima. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak.
Kristina Podobnik DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Iz stavka 4 izbaciti pod 4. udruge uzgajivača. Prisutnost predstavnika saveza uzgajivača je dovoljna i stavljanjem i predstavnika udruge i saveza uzgajivača se pojačava jedno te isto stajalište u povjerenstvu jer je za pretpostaviti da će udruga i savez uzgajivača imati isto stajalište o npr. činčilama. Odbijen S obzirom da sve udruge uzgajivača ne moraju biti članovi saveza uzgajivača potrebno im je omogućiti sudjelovanje u Povjerenstvu za zaštitu životinja.
Općina Bilje DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Neophodno je u Povjerenstvo za zaštitu životinja uključiti predstavnike jedinica lokalne samouprave obzirom na dodijeljene joj ovlasti da svojim općim aktima uređuje ovo područje na lokalnoj razini, sve u cilju iznalaženja optimalnih rješenja i provođenja najbolje prakse. Odbijen Predstavnici jedinica lokalnih samouprava uključeni su u koordinacijske radne skupine iz članka 70. Zakona u kojima će doprinijeti uređenju područja s obzirom na povjerene im poslove i ovlasti.
Kruna Tarle DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Ne vidim razloga da se uzgojivacem smatraju samo oni koji imaju tri ženke u uzgoju. Svi jednako neovisno o broju jadnih zivotinja koje uzgajaju trebaju biti registireani po istom prinicipu i za sve trebaju vrijediti jednaka pravila i pravilnici koji su za to propisani. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
Sklonište Dumovec DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Podržavamo osnivanje povjerenstava no smatramo da bi u odbore trebali biti imenovani priznati stručnjaci iz područja zaštite i prava životinja kao i stručnjaci iz područja bioetike, jer oni mogu raspravljati o zaštiti i pravima životinja. Uzgajivači kao i udruge farmera, uzgajivača, savezi uzgajivača ili trgovine kućnim ljubimcima nisu kompetentni davati mišljenja iz tog područja, jer su u sukobu interesa i žive od iskorištavanja životinja koje ovaj zakon treba zaštiti. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak.
Iva Ćurković DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Smatram da u Odboru ne bi trebali biti predstavnici koji svojim poslovima zarađuju na životinjama jer tada sigurno neće imati isključivo dobrobit životinja na umu. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak.
Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Čl. 37. st. 3. određuje 10 godina radnog iskustva. Udruge za zaštitu životinja su osnivane u novije vrijeme i većinom se oslanjaju na rad volontera. Čini se da bi 10 godina radnog iskustva bila prikladna prepreka udrugama da imenuju svoje predstavnike. Također 1 predstavnik udruga, dok jednoga daju farmeri, a jednoga uzgajivači. Postoji brojčana nejednakost predstavnika. U rad oba Odbora (toč. 3. i 4.) nužno je uključiti i pravnika. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak.
Željko Maurović DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Zanima me: koji su to točno poslovi za koje se priznaje relevantno 10-godišnje iskustvo; što znači „priznati stručnjak“ i na koja točno područja se odnosi „relevantno radno iskustvo“, te po kojim kriterijima i na koji način ćete birati npr. uzgajivača u odbor? Primljeno na znanje Radno iskustvo se odnosi na poslove iz djelokruga odbora Povjerenstva za zaštitu životinja za priznate stručnjake koje će predložiti u pojedinim odborima navedene institucije odnosno udruge i drugi navedeni sudionici.
Tatjana Zajec DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Kako je ovo Zakon o zaštiti životinja i trebao bi štititi prava životinja, a ne privatne interese određenih interesnih skupina, tako i u Odbor za zaštitu farmskih životinja ne bi smjeli biti imenovani predstavnici udruga farmera i uzgajivača jednako kako i u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja ne bi smjeli biti imenovani predstavnici udruga ili saveza uzgajivača ili trgovina kućnim ljubimcima. To su skupine koje žive od životinja i zasigurno nisu kvalificirani da daju mišljenja o pravima životinja ili njihovoj zaštiti. Neprihvatljivo je da nema predstavnika etičara koji su školovani i zasigurno kvalificirani da daju mišljenja o nečijim pravima i zaštiti! Smatram ovo najvažnijim dijelom zakona, jer će utjecati na sva dalje izmjene koje bi trebale ići u smjeru zaštite i razmišljanja o pravima životinja, a ovo je jedini zakon u Republici Hrvatskoj koji bi trebao štititi životinje. Odbijen Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak.
PET CENTAR d.o.o. DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Cijeli članak napisan je nejasno i s previše nepoznanica, npr: - u kojem roku Ministar osniva Povjerenstvo; - po kojim kriterijima će se birati članovi Povjerenstva i njegovih odbora (koliko članova iz udruga, koliko veterinara, koliko predstavnika koje institucije i slično?) i koji je postupak izbora (javnim natječajem, slobodnim prijavama i tko odlučuje o izboru ili slično?) - na koji se rok imenuje Povjerenstvo, kako se raspušta, koliko puta ista osoba može biti član Povjerenstva, kako i u kojem roku se nadomješta član koji je razriješen ili je odstupio? - može li ista osoba biti član oba odbora ili ne? Ako da, koji je smisao imati dva odbora? - koji su to točno poslovi za koje se priznaje relevantno 10-godišnje iskustvo; što znači „priznati stručnjak“ i na koja točno područja se odnosi „relevantno radno iskustvo“? - zašto je za članove odbora uvjet „najmanje 10 godina radnog iskustva na poslovima iz djelokruga Odbora“?; odredba je nepotrebno restriktivna. Smatramo da i netko s 3 ili 5 ili 8 godina iskustva može biti „priznati stručnjak“ za svoje područje, pa time i vrijedan član Povjerenstva/odbora, osobito u suvremenim okolnostima kada su kratki intervali modernizacije struke! - Koja je pravna snaga mišljenja koje daje Povjerenstvo, jesu li mišljenja obvezujuća ili ne, u kojem ih roku moraju dati, kako se donosi mišljenje ukoliko postoji nesuglasje između članova Odbora ...? - Koliko se često sastaje Povjerenstvo odnosno članovi svakog pojedinog odbora? - Tko i kako financira rad Povjerenstva i Odbora i nadzire njihov rad? U predloženoj formi ovaj je članak potpuno manjkav i neprikladan za jedan zakonski akt. Također smatramo da je Povjerenstvo, u smislu kako je predstavljeno prijedlogom ovog zakona, nepotrebno i komplicirano administrativno tijelo, te da se trošak takvog tijela ne može opravdati korišću, budući se za svaku od specifičnih potreba (npr. davanje mišljenja na prijedloge propisa i sl.) može po potrebi formirati radna skupina s relevantnim stručnjacima koja će dati mišljenja iz svoje domene rada. Ukoliko zakonodavac ipak odluči zadržati ove odredbe, onda apeliramo da se dorade na način koji će osigurati jasan i djelotvoran pravni okvir za rad Povjerenstva i odbora. Odbijen Pogledati odgovor Željko Mauroviću uz ovaj članak. Rad pojedinih odbora Povjerenstva za zaštitu životinja uređuje se poslovnikom koji se donosi na prvoj sjednici odbora.
Lana Vojkovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Robert Blažević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Zalažem se za uzgoj činčila. Jer uzgoj činčila je težak i naporan rad, pa ako ljudi žele raditi, zašto im braniti. Odbijen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Ljubica Marić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Protiv sam bilo kojeg vremenskog ograničavanja uzgoja činčila. Odbijen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Mattea Grgic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Sandra Jelovac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Zalažem se za prestanak uzgoja činčila ili bilo koje druge životinje radi krzna, bez odgode provedbe toga zakona. 10 godina je ionako predug vremenski period prilagobe. Prihvaćen Prihvaćeno
Marija Habulinec Zorić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Marija Habulinec Zorić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Izidora Mesec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Ubojstvo životinje je ubojstvo, a ne modni trend. Dostupna nam je odjeća i obuća koja odgovara svim potrebama i ukusima, te je stoga ubijanje životinja u te svrhe bez imalo smisla, logike i morala. Primljeno na znanje primljeno na znanje
Monika Ivanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama i ugostiteljskim objektima, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina i ugostiteljskih objekata. Odbijen Zakonodavstvom Europske unije dopušteno je trgovanje živim proizvodima ribarstva, a uvjeti se postavljaju u odnosu na sigurnost hrane, ne dovodeći u pitanje propise o dobrobiti životinja. Ako bi se nacionalnim propisom to zabranilo, bili bi stroži od EU propisa i ograničili bi subjekte u poslovanju s hranom, a i potrošače s obzirom da je u drugim zemljama članicama EU takva prodaja dopuštena. Svakako je potrebno osigurati uvjete za kisikom i prostorom pri držanju živih riba u spremnicima u svrhu prodaje za hranu
Patrik Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
Ivana Barić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Zalažem se za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. S obzirom da postoje bezbrojne alternative krznu i koži neživotinjskog porijekla, ta je okrutna "djelatnost" potpuno besmislena. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Hana Dagostin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Zalažem se za prestanak uzgoja činčila ili bilo koje druge životinje radi krzna, bez odgode provedbe toga zakona. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
Šime Validžić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje životinja i uništavanje prirode, kao što je stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i šumarstvo. Svjetska organizacija za poljoprivredu (FAO) jer prepoznala stočarstvo kao štetno za prirodu. Za one koje tvrde da ne mogu (ili ne žele) živjeti od hrane biljnog porijekla, doći će vrijeme kad će se meso dobivati od uzgojenih stanica a ne od životinja. Primljeno na znanje Uzgoj životinja koje se koriste u svrhu proizvodnje uređen je propisima Europske unije koje je Republika Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo. S obzirom na navedeno zabrana poticanja gospodarskih grana koje uključuju korištenje životinja nije predmet normativne aktivnosti ovoga Zakona te nije razmatrana kroz isti.
Udruga Pobjede ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. (2) Uz stručnjake iz različitih područja prirodnih znanosti i predstavnika udruga za zaštitu životinja u povjerenstvu bi trebao biti i priznati stručnjak etičar (društveno-humanističke znanosti). Predstavnici industrije ne bi trebali biti u etičkom povjerenstvu. To otvara mogući sukob interesa- profit od industrije nasuprot dobrobiti i zaštiti životinja. Odbijen Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 35. postao je članak 36. Zakona.
Udruga Pobjede ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. (3) 9. Predlažemo dodavanje još jedne točke kako bi se osigurao napredak u zaštiti životinja i realiziralo nastojanja da se usvajaju alternativne metode koje ne uključuju životinje: "10. Etičko povjerenstvo aktivno prati razvoj alternativnih pristupa i najnovijih znanstvenih spoznaja u svrhu osiguranja podataka metodama koje ne uključuju korištenje životinja u pokusima ili koriste manji broj životinja ili koji uključuju manje bolne postupke. O tome sačinjava izvješće koje podnosi nadležnom tijelu i ministru do kraja ožujka tekuće godine za proteklu godinu." Odbijen Praćenje razvoja alternativnih pristupa je svakako važno za članove Etičkog povjerenstva te im služi pri procjeni projekata i davanju mišljenja na opravdanost i opseg projekata. S obzirom da je Komisija kroz Direktivu 2010/63/EU osnovala EURLECVAM kojemu je osnovna zadaća poticanje razvoja i praćenje razvoja alternativnih metoda informacije se mogu pratiti kroz stranice Komisije. Kroz godišnje izvješće koje sastavlja Etičko povjerenstvo mogu se uvrstiti i informacije o alternativnim pristupima. Članak 35. postao je članak 36. Zakona.
Prijatelji životinja ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. Članovi povjerenstava Ne slažemo se da se u članak 35. Prijedloga Zakona, kao člana Etičkog povjerenstva za zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe doda i predstavnika industrije; da se u članak 37. Prijedloga Zakona u Povjerenstvo za zaštitu životinja, Odbora za zaštitu farmskih životinja dodaju i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, udruge farmera i uzgajivača te da se u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja, uvrste predstavnici Hrvatske gospodarske komore, udruga i saveza uzgajivača i trgovina kućnim ljubimcima. Obrazloženje: Članovi Etičkog povjerenstva daju mišljenja i prijedloge o pitanjima etike i zaštite životinja vezano uz odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na provođenje pokusa na životinjama. Kako je predstavnicima industrije cilj ostvarivanje profita, ne smatramo primjerenim da budu članovi Etičkog povjerenstva, s obzirom na to da se njihovi ciljevi u velikoj mjeri kose s ciljem rada Etičkog povjerenstva. Stoga predstavnici industrije mogu eventualno priložiti svoje mišljenje, ali ne biti uključeni u rad kao članovi Povjerenstva. U Povjerenstvu za zaštitu životinja, Odboru za zaštitu farmskih životinja, već su prisutni predstavnici tri komore i smatramo nepotrebnim da se dodaje i predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore. Objašnjenje koje smo dobili na sastancima Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine, da se to traži ''jer je isto traženo 2013. godine kod prošle izmjene Zakona'' nije argument za predloženu izmjenu. Također, predlažemo da predstavnici udruga farmera i uzgajivača daju svoje mišljenje o određenim temama, ali ne i da budu članovi ovog povjerenstva, s obzirom na to da je njihov ekonomski interes u koliziji s interesom zaštite životinja te se u tom smislu ne mogu očekivati mišljenja usmjerena na poticanje dobrobiti i zaštite životinja koje su predmet njihova iskorištavanja. Jednako smatramo da je i uvrštavanje predstavnika Hrvatske gospodarske komore, udruga i saveza uzgajivača i trgovina kućnim ljubimcima u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja, u suprotnosti s njihovim mogućim doprinosom zaštiti životinja jer navedene struke ostvaruju profit na uzgoju i prodaji životinja. Ako je već uvršten predstavnik Hrvatske gospodarske komore kao član ovoga povjerenstva, tada nema potrebe uvrštavati predstavnike drugih interesnih skupina čiji interes nije zaštita životinja ni unapređenje Zakona. Ako bi se u Prijedlog Zakona dodavali novi članovi povjerenstava, predlažemo da to bude predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Etičkom povjerenstvu, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, te predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu u Povjerenstvu za zaštitu životinja. S obzirom na prirodu rada ovih povjerenstava, smatramo da bi predloženi predstavnici mogli dati najkompetentnija stručna mišljenja i prijedloge. U Povjerenstvu za zaštitu životinja bi također, s obzirom na svoje znanje i kompetencije, bio prikladan i ranije spomenuti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta. Također, logično je i da se u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja, uvrsti predstavnik skloništa za napuštene i nezbrinute životinje, s obzirom na to da se bavi zaštitom životinja i da je to veliko područje koje se tiče zaštite kućnih ljubimaca te smatramo da bi u Povjerenstvu nužno trebao biti predstavnik voditelja skloništa. Razumijemo i slažemo se da se u rad na izmjenama Zakona o zaštiti životinja uključe sve zainteresirane strane, pa tako i predstavnici struka koje su ovim Prijedlogom Zakona uvrštene za članove navedenih povjerenstava, no na način da ih se pita za mišljenje, a ne da svi budu uključeni u rad kao članovi povjerenstava koja odlučuju o zaštiti i dobrobiti životinja. Smatramo da bi članovi povjerenstava u člancima 35. i 37. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja trebale biti kompetentne osobe za problematiku zaštite životinja u pojedinim područjima kojima se bave, a ne da se uvrštavaju predstavnici struka kojima povećanje zaštite životinja nije u interesu jer je suprotno ciljevima njihova profitnog poslovanja te bi onda i njihovi prijedlozi na sastancima povjerenstava išli prije u smjeru smanjenja nego povećanja zaštite životinja. Predlažemo i da se sastanci povjerenstava snimaju i javno objavljuju, kao što je to slučaj sa sjednicama Sabora. Vjerujemo da bi to pridonijelo kvalitetnijoj pripremi izlaganja članova povjerenstava u smjeru unapređenja zaštite životinja kroz zakonodavni okvir, što je i cilj rada povjerenstava u ovom Prijedlogu Zakona. Odbijen U Etičko povjerenstvo je potrebno imenovati i članove industrije jer se na takav način može značajno utjecati na poštivanje odredbi propisa o zaštiti životinja koje se koriste u pokusima, a isti svojim znanjem mogu doprinijeti radu Etičkog povjerenstva. Industrija u velikoj mjeri poštuje odredbe propisa o zaštiti životinja s obzirom da raspolaže potrebnim resursima te može uložiti u objekte i skrb o životinjama kao i u edukaciju i osposobljavanje osoblja. Predstavnici industrije posjeduju veliko znanje o specifičnostima projekata koji se provode za potrebe industrije te tako mogu značajno pridonijeti razumijevanju korištenja životinja u tom području. Za rad u Etičkom povjerenstvu članovi istoga biraju osobe koje mogu svojim znanjem i iskustvom unaprijediti rad Etičkog povjerenstva, a što dokazuju svojim znanstvenim doprinosom u području rada na pokusnim životinjama. Upravo predstavnici svih dionika uključenih u korištenje životinja u pokusima trebaju biti članovi Etičkog povjerenstva jer svojim raznovrsnim i specifičnim znanjima mogu pridonijeti poboljšanju provedbi odredbi Direktive 2010/63/EU. U rad Etičkog povjerenstva je također uključen i predstavnik nevladinih organizacija koji svojim radom daje doprinos u području praćenja alternativnih metoda što je svim sudionicima vrlo dragocjeno prilikom procjene projekata i donošenja mišljenja. Kako će se razvijati alternativne metode tako će se sve više smanjivati broj životinje korištenih u pokusima i za potrebe obrazovanja, a što je i konačni cilj ove Direktive. Zajedničkim radom i razmjenom mišljenja dionika iz različitih područja povećava se zajedničko znanje i donose se informirane odluke te se tako i doprinosi provedbi same Direktive, dok bi se odbacivanjem pojedinih dionika istima uskratilo dodatne informacije i smanjilo njihovo znanje i zainteresiranost za primjenu Direktive. Industrija je zainteresirana za razvoj pouzdanih alternativnih metoda istraživanja i za prestanak korištenja životinja u pokusima te u tu svrhu izdvaja značajna sredstva koja su pokretač razvoja u tom području. Kako sjednice povjerenstava nisu otvorene za javnost, a osobito ne Etičkog povjerenstva koje je obvezno čuvati tajnost podataka vezano za korisnike i poslovne podatke u skladu s Direktivom 2010/63/EU tako se ni snimke sjednica ne mogu objavljivati u javnosti. Rad povjerenstava se ne očituje samo kroz zakonodavstvo već i na druge načine kojima se može unaprijediti zaštita životinja kao npr. izrade preporuka, mišljenja i slično. Članak 35. postao je članak 36. Zakona.
Ana Mihalić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. Podržavam prijedlog udruge Prijatelja životinja o članovima povjerenstva. Članovi povjerenstva za zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe ne bi smjeli biti nitko od predstavnika industrije čiji se ciljevi kose s ciljem rada Etičkog povjerenstva. Odbijen Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 35. postao je članak 36. Zakona
Ranko Stojković ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 34. Brisati riječi pravna ili fizička osoba i zamijeniti ih riječima uzgajivač, dobavljač ili korisnik Odbijen Pravna ili fizička osoba odnosi se na osobe registrirane za djelatnost provođenja edukacije koje odredi nadležno tijelo te ako ispunjavaju uvjete glede stručnog osoblja, prostora i opreme te osiguraju program osposobljavanja osoblja. Članak 34. postao je članak 35. Zakona
Ranko Stojković ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 33. Brisati riječi pravnih ili fizičkih osoba i zamijeniti ih riječima uzgajivača, dobavljača ili korisnika Odbijen Riječi „pravnih ili fizičkih osoba“ nije moguće zamijeniti riječima „uzgajivača, dobavljača ili korisnika“ s obzirom da se odredba odnosi se na korisnike koji koriste životinje u projektima, koji usmrćuju životinje u svrhu korištenja njihovih organa, tkiva i trupova te one koji proizvode biološke pripravke. Članak 33. postao je članak 34. Zakona
Ranko Stojković ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 33. U stavku 2. brisati riječi ili fizičke Prihvaćen Članak 33. postao je članak 34. Zakona
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 33. Nadopuna članka 33., s novim stavkom 3. pri čemu stavak 3. i 4. postaju 4. i 5.: (3) Osposobljavanje drugih osoba za izvođenje kirurških zahvata na određenom životinjskom modelu mogu provoditi pravne ili fizičke osobe registrirane za djelatnost provođenja edukacije koje odredi nadležno tijelo te ako ispunjavaju uvjete glede stručnog osoblja, prostora i opreme i osiguraju program osposobljavanja osoblja. (Obrazloženje: Ove uvjete jedino mogu ispuniti Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i ustanove istog ranga na području EU, odnosno ustanove koje zapošljavaju specijaliste kirurgije veterinarske medicine, koje provode veterinarsku praksu (registrirana veterinarska organizacija, npr. veterinarska klinika) temeljem čega posjeduju adekvatan prostor i opremu (kirurške dvorane i instrumente za životinje). Takva ustanova jedino je sposobna ponuditi adekvatan program osposobljavanja. Stupanj osposobljavanja mora ovisiti o profesiji i životinjskom modelu. Stoga, za očekivati je postojanje različitih modula osposobljavanja koje mora ponuditi gore predviđena institucija.) Prihvaćen Članak 33. postao je članak 34. Zakona
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. Izmjena članka 32., stavka 1.: Oblikovanje, planiranje, osmišljavanje i provođenje projekata te mogu provoditi osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem koji tijekom visokoškolskog obrazovanja stječu potrebna znanja iz područja korištenja pokusnih životinja, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama i ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu s člankom 33. ovoga Zakona. (Obrazloženje: Odgovorne osobe za provedbu pokusa (projekta) definirane su ovim zakonom i pripadajućim aktom te predlažemo umetanje riječi "provođenje" radi jasnoće članka. Provođenje je ključan dio realizacije pokusa koji smije provoditi osoba koja ispunjava uvjete ovog zakona. Predlažemo nadopunu članka kako bi se naglasilo pravo koje pripada jedino strukama koje tijekom obrazovanja stječu ista znanja. Iz posljednjeg stavka ovog članka proizlazi kako će se ministar pomoću pravilnika naknadno utvrditi minimalne uvjete koje mora zadovoljiti osoba iz ovog stavka zbog čega bi moglo doći do prolongiranja donošenja budućih odobrenja za provođenje pokusa (projekta). Mišljenja smo da bi kroz to razdoblje osobe drugih struka, koje nikada nisu bile u prilici to pravo i ostvariti, mogle nakon ispunjenja ostalih uvjeta za rad s pokusnim životinja (položeni tečaj) steći bolju pravnu poziciju i na taj način utjecati na uvrštavanje u popis struka kojima se to dopušta unatoč činjenici što plan i program studija ne uključuje rad s laboratorijskim životinjama.) Komentar na članka 32., stavka 4.: Kako se u ovom stavku govori o iznimnim okolnostima, smatramo da treba nadopuniti Obrazac koji se podnosi nadležnom tijelu (Zahtjev za odobrenje projekta) u dijelu Priloga gdje bi trebalo dodati jednu novu točku sljedećeg sadržaja "Obrazloženje ako kirurške zahvate u pokusu ne izvode doktori veterinarske medicine". Izmjene članka 32., stavka 4., točke 1.: - kirurške zahvate na životinjama u blagim i nepovratnim pokusima koje zbog objektivnih razloga nije u mogućnosti provesti doktor veterinarske medicine mogu provoditi i doktori medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije, magistar biologije i to na: mišu, štakoru, zamorcu, zlatnom hrčku, kineskom hrčku, mongolskom skakaču, kuniću, žabi i zebrici ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu prema članku 33.. stavak 3. (Obrazloženje: Prijedlog izmjena omogućuje svima sa završenim fakultetom izvođenje kirurških zahvata. Predlažemo da to mogu provoditi, osim doktora veterinarske medicine, jedino osobe navedenih struka nakon završenog tečaja za rad na životinjama i tečaja za osposobljavanje izvođenja kirurških zahvata na određenom životinjskom modelu. U članku 33. predlažemo novi stavak temeljem kojeg bi se omogućilo osposobljavanje u Hrvatskoj od strane kompetentnih institucija koje ispunjavaju uvjete glede kirurških dvorana, opreme i instrumenata te specijalista područja veterinarske kirurgije.) Izmjene članka 32., stavka 4., točke 2.: - kirurške zahvate na životinjama koje zbog objektivnih razloga nije u stanju izvesti doktor veterinarske medicine mogu provoditi doktori medicine i to na: svinji i ovci ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu. prema članku 33.. stavak 3. (Obrazloženje: Prijedlog izmjena omogućuje svima sa završenim fakultetom izvođenje kirurških zahvata. Predlažemo da to mogu provoditi osim doktora veterinarske medicine jedino osobe navedenih struka po završenom tečaju za rad na životinjama i tečaju za osposobljavanje izvođenja kirurških zahvata na određenom životinjskom modelu. U članku 33. predlažemo novi stavak temeljem kojeg bi se omogućilo osposobljavanje u Hrvatskoj od strane kompetentnih institucija koje ispunjavaju uvjete glede kirurških dvorana, opreme i instrumenata te specijalista područja veterinarske kirurgije.) Izmjene članka 32., stavka 5.: (5) U slučaju kada kirurški zahvat iz stavka 4. podstavaka 1. i 2. ovoga članka ne provodi doktor veterinarske medicine, kirurški zahvat se provodi pod neposrednim nadzorom imenovanog veterinara koji je član kirurškog tima i kojeg imenuje korisnik. (Obrazloženje: Predlažemo točnije definiranje oblika nadzora od strane imenovanog veterinara registriranog korisnika. Nadopunom ovog stavka osigurava se stalni nadzor veterinara tijekom izvođenja zahvata što je po našem sudu jedan od ključnih elementa za ispunjenje svrhe ovog zakona a to je dobrobiti pokusnih životinje. Drugim riječima rečeno, predloženom formulacijom nadležnost veterinara bila bi samo načelna te se od njega ne bi zahtijevalo da bude prisutan pri kirurškom zahvatu. Primjerice, tijekom svakog kirurškog zahvat moguće su stanovite komplikacije koje mijenjaju daljnji tijek postupanja sa životinjom i pri čemu treba žurno donijeti odluku o danjem postupanju. Smatram da takvu odluku može donijet jedino imenovani veterinar koji sagledava životinju u cijelosti te nije fokusiran jedino i isključivo na izvođenje kirurškog zahvata. Dakako da mi je dobro poznato kako se takve situacije moraju predvidjeti i prije izdavanja rješenja za odobrenje projekta kroz definiranje kritičnih točka pokusa no stajališta sam da se neke situacije ne mogu predvidjeti tek tako te da jedino imenovani veterinar može i mora donijeti takvu odluku. Dobavljači i uzgajivači ne smiju i ne mogu obavljati kirurške zahvate (pokus može provoditi jedino registrirani korisnik zato ne vidim razlog za dobavljačem i uzgajivačem) stoga predlažemo da se oni uklone iz teksta ovog stavka. Ovdje se namjerno zvanje piše kao doktor veterinarske medicine dok osoba koja ima dužnost propisana zakonom kao imenovani veterinar. Putem programa i načina osposobljavanja treba predvidjeti mogućnost priznavanja osposobljenosti za izvođenje kirurških zahvata za osobe koje to znanje posjeduju temeljem usavršavanja u nekim drugim institucijama izvan područja Republike Hrvatske. Predlažemo osnivanje stručnog tijela kojeg bi činili eminentni stručnjaci iz područja veterine i medicine koji su pritom specijalisti kirurgije te koje bi donosilo odluku o osposobljenosti za izvođenje kirurških zahvata na životinjskom modelu.) Izmjene članka 32., stavka 6.: Minimalne uvjete koje mora zadovoljiti osoba iz stavka 1. ovoga članka i program te način osposobljavanja iz stavaka 1. i 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. (Obrazloženje: Vjerojatno se radi se o pogrešci! Program osposobljavanja neophodan je za provedbu odredba stavka 1. i 4.) Prihvaćen Članak 32. postao je članak 33. Zakona.
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. Radi jasnoće zakonskih odredaba predlažemo da se zvanja usuglase sa službenom klasifikacijom danom putem Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 087/2009). Prihvaćen Članak 32. postao je članak 33. Zakona.
Prijatelji životinja ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. Kirurški zahvati na životinjama tijekom pokusa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine puno se raspravljalo o zahtjevu jedne članice Povjerenstva da se poveća broj struka koje provode pokuse i kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa, čemu se izričito protivimo. Smatramo jako lošim za zaštitu životinja koje se koriste u pokusima da izmjene članka 32. Prijedloga Zakona omogućavaju svima sa završenim fakultetom, bez obzira na struku, da oblikuju, planiraju i osmišljavaju projekte u kojima će se koristiti životinje (pa čak i osobama sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem), kao i da provode kirurške zahvate na životinjama ''ako su osposobljeni za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu''. Predlažemo da navedene odredbe glase: ''Članak 32. (3) Kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa mogu provoditi veterinari ako su osposobljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka: - kirurške zahvate na životinjama mogu provoditi i liječnici specijalisti kirurgije, i to na: mišu, štakoru, zamorcu, zlatnom hrčku, kineskom hrčku, mongolskom skakaču, kuniću, žabi i zebrici ako su osposobljeni za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu.’’ Obrazloženje: Podsjećamo na to da u Prijedlogu Zakona ''kirurški zahvati za potrebe provođenja pokusa na životinjama (u daljnjem tekstu: kirurški zahvat) su operativni postupci i instrumentalne tehnike pri kojima se obavlja rez na koži, sluznicama ili vezivnom tkivu'' (članak 4., stavak 1., točka 8.). Radi se o zahvatima koji zahtijevaju adekvatno stručno znanje. Stoga smatramo da nije dovoljno samo osposobljavanje za rad sa životinjama i za kirurške zahvate na određenom životinjskom modelu, već je nužno znanje o kirurgiji stečeno na ranije završenom studiju. Odredba o izvođenja kirurških zahvata na životinjama isključivo od strane veterinara i liječnika bila je u radnoj verziji Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti životinja 2006. i smatramo da je trebala ostati dio Zakona. Naime, nedopustivo je da kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa obavljaju pripadnici struka koji nemaju stručne naobrazbe o kirurgiji. Smatramo da kirurške zahvate na životinjama smije obavljati isključivo veterinarska struka i eventualno liječnici specijalisti kirurgije. U slučaju (kojem se protivimo), da se ovim Prijedlogom Zakona dopusti svim strukama obavljanje kirurških zahvata na životinjama, podržavamo prijedlog Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da se članak 32., stavak 5. izmijeni na način da se precizira obaveza prisutnosti imenovanog veterinara pri obavljanju kirurških zahvata koji ne provodi veterinar, a zbog mogućih komplikacija tijekom zahvata. Slažemo se i da nema logike da veterinara imenuje uzgajivač ili dobavljač jer oni nemaju stručnog znanja o obavljanju pokusa i kirurških zahvata na životinjama tijekom pokusa niti provode pokuse. Prihvaćen Članak 32. postao je članak 33. Zakona.
Ranko Stojković ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. U stavku 1.- brisati riječ prediplomskim Prihvaćen Članak 32. postao je članak 33. Zakona.
Nataša Jovanov Milošević ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. prijedlog izmjene teksta: (3) Kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa mogu provoditi doktori veterinarske i humane medicine ako su osposobljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. Prihvaćen Članak 32. postao je članak 33. Zakona.
Maja Lazarus ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. U stavku 1 dodati "poslijediplomskim doktorskim studijem" tako da stavak glasi: "Oblikovanje, planiranje i osmišljavanje projekata mogu provoditi osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem ili poslijediplomskim doktorskim studijem, a s obzirom na područje...." Prihvaćen Članak 32. postao je članak 33. Zakona.
Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. Potrebno je izbrisati st.4. u čl. 32. Čl. 32. st. 5. potrebno je izbrisati. Ukoliko je veterinar već prisutan, budući da provodi nadzor kirurškoga zahvata, opravdano je zapitati se zašto ga onda ne bi i provodio? Ovakvim određenjem nestručne osobe provode kirurške zahvate i potpuno je nejasan razlog uvrštavanja ove odredbe. Odbijen Ako se radi o specijaliziranim kirurškim zahvatima kao npr. iz neurokirurgije potrebno je dopustiti da ih mogu obaviti i doktori medicine, ako su osposobljeni za rad na životinjama. U tom slučaju je potreban doktor veterinarske medicine za nadzor. Članak 32. postao je članak 33. Zakona.
Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 31. Čl. 31. potrebno je odrediti da nužne dijelove zapisnika propisuje ministar. A st. 3. vrijeme čuvanja zapisnika produžiti na barem 10 godina zbog važnosti kasnijih provjeravanja i zdravlja ljudi. Odbijen Zapisnici se, na razini objekta korisnika, vode o tijeku provođenja projekta te prate sadržaj projekta i stoga njihov sadržaj i način vođenja nije potrebno propisivati. S obzirom da se dokumentacija o pokusima čuva najmanje pet godine, a u navedenu dokumentaciju se ubrajaju i zapisnici, isti se također mogu čuvati najmanje pet godina. Članak 31. postao je članak 32. Zakona.
Udruga Pobjede ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 31. Članak 31. Predlažemo dodavanje stavka (4) sadržaj i način vođenja zapisnika iz stavka 1. ovog članka pravilnikom propisuje ministar. Odbijen Zapisnici se, na razini objekta korisnika, vode o tijeku provođenja projekta te prate sadržaj projekta i stoga njihov sadržaj i način vođenja nije potrebno propisivati. Članak 31. postao je članak 32. Zakona
Natalija Svrtan ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 30. Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno 10 godina je više nego dovoljno vremena za prenamjenu poslovanja. Što je s uzgajivačima (a koji su u većini) koji jesu prenamijenili svoje poslovanje? U slučaju produžavanja roka, bivši uzgajivači su izravno prevareni što je izravna implikacija za tužbu. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Ni jedna vrsta životinja se ne smije zatočiti radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Ukoliko se dozvoli iznimka koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" omogućuje se iskorištavanje i zanemarivanje životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Ni jedna životinja se ne smije držati na lancu (ni kratko, jer se time opet omogućava vlastita interpretacija pojma "trajno"!) jer im to prouzrokuje fizičku i psihičku bol. Isto vrijedi za držanje u boksevima. Zabrana utrka pasa Utrke pasa su iznimno okrutne, a budući da ne podržavam bilo koji oblik crne ekonomije, ne podržavam ni ovaj! Zabrana kupiranja lovačkih pasa Nema razloga za rezanje ušiju ni repa. To je okrutna i sasvim nepotrebna praksa. Treba kazniti prije svega veterinare koji izvode ovakve zahvate. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Apsolutno zabraniti u svakom smislu, bez iznimke ovu praksu. Ukoliko je teren nedostupan mehanizaciji, a smatrate da je opravdano upregnuti živo biće, upregnite ljude. Nekoliko ljudi valjda može postići snagu koju ostvaruje konj. Ljudi ipak mogu pristati raditi ovaj posao, i mogu reći kada su prekoračili granice izdržljivosti, životinje, na žalost, nitko ne pita. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Apsolutno se protivim uzgoju. Napuštenih životinja ionako ima previše, i stvaraju opterećenje proračunu, a uzgajivači eksponencijalno pridonose povećanju ovog problema Svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Ukoliko nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Podržavam: - zabranu zoofilije. - zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. - zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. - zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. - zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova, pijetlova i sl.) - zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - zabranu ubijanja životinja u skloništima; obavezati skloništa na OGLAŠAVANJE za udomljavanje, tj., AKTIVNO udomljavanje - dati jasne naputke kako se to radi jer se oglušuju - kažnjavanje gradova zbog neosnivanja skloništa - davanje zemljišta za izgradnju skloništa - zabranu razmnožavanja kućnih životinja - trajno oduzimanje životinje u slučaju zanemarivanja - zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja - zabranu žigosanja - prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani - zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, zamkama koje ih ozlijeđuju, ili otrovima zbog kojih umiru u mukama; postoje humane zamke kojima ih je moguće humano premjestiti, a postoje u ultrazvučni uređaji koji ih drže na distanci - zabranu pokusa na životinjama - praksa naprednih država i naprednih tvrtki jest napuštanje ove okrutnosti jer svi novi znanstveni radovi neovisnih istraživačkih kuća ukazuju na neupotrebljivost rezultata pokusa provedenih na životinjama u ljudskoj primjeni, dok su rezultati alternativnih metoda relevantni - zaštitu glavonožaca - najnovija saznanja ukazuju na puno razvijeniji živčani sustav no što se to smatralo do nedavno - zabranu obrednoga klanja - ne podržavam postupke bilo koje vrste koji su rezultat fanatizma - zabranu drobljenja živih pilića - uvrštavanje osobe u u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede osobe koja svojom stručnošću može zastupati dobrobit životinja. Odbijen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Vezano za zabranu provođenja pokusa na životinjama pogledati odgovor Mihaeli Jandrić uz članak 22. Zakona. Članak 30. postao je članak 31. Zakona.
Udruga Pobjede ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. (2) Komentar uz riječ "Iznimno": Stava smo da ne postoje iznimke koje su neophodne za obrazovanje, a koje životinjama uzrokuju bol, patnju, ozljedu i smrt. Takva praksa ne potiče razvoj alternativnih metoda i usvajanje etičkih principa koji bi trebali biti dio znanstvene zajednice. Ukoliko se ovaj članak ipak nađe u novom zakonu držimo da je nužnu prilikom odobrenja ovakvih projekata uzeti u obzir i mišljenje Etičkog povjerenstva, koje će biti obvezujuće. Odbijen Korištenje životinja u obrazovne svrhe u skladu s člankom 29. Zakona odobrava se od nadležnog tijela ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja, a korisnik treba u zahtjevu za odobrenje projekta dokazati da je istražio baze dostupnih alternativnih metoda za korištenje u nastavi. Nadležno tijelo za sve projekte izdaje rješenje ne temelju mišljenja Etičkog povjerenstva. Članak 29. postao je članak 30. Zakona
Prijatelji životinja ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. Korištenje životinja za pokuse u obrazovne svrhe Članak 29. Prijedloga Zakona navodi: ''U obrazovne svrhe ne smiju se provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje.'' No u nastavku navodi iznimke i propisuje korištenje životinja za pokuse u obrazovne svrhe na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama te na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijima. Kao udruga smatramo da se pokusi na životinjama u obrazovne svrhe (kao i u sve ostale svrhe) trebaju zabraniti bez iznimke. Obrazloženje: Pokusi na životinjama predstavljaju lošu i zastarjelu ''znanost'', kakvoj nema mjesta u 21. stoljeću. Ako Hrvatska zaista želi napredovati u znanosti, tada se ne bi smjela oslanjati na korištenje životinja, nego na napredne zamjenske metode testiranja, koje daju sigurnije, pouzdanije i točnije rezultate. Znanstvenici kojima je cilj obilato proizvoditi znanstvene radove na štetu znanosti i životinja trebaju shvatiti da ovo stoljeće traži napuštanje barbarskih metoda iz 19. i 20. stoljeća. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Naši prijedlozi i mišljenje temelje se na odredbama Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (SL L 276, 20. 10. 2010.), koje se preuzimaju i provode kroz Zakon o zaštiti životinja, kao i na ostalim dokumentima EU-a koji naglašavaju korištenje životinja eventualno u specifičnim osposobljavanjima, dok za ostale obrazovne svrhe postoji cijela hijerarhija metoda koje treba razmotriti prije nego što se krenu koristiti žive životinje. Direktiva i ostali dokumenti idu u smjeru ograničenja korištenja životinja i njihove zamjene, u skladu s načelom 3R koje je ugrađeno i u Zakon o zaštiti životinja. To osobito vrijedi na preddiplomskim studijima za koje se može i mora osigurati i organizirati korištenje alternativa (koje se iz godine u godinu sve više razvijaju) jer obrazovanje na toj razini nije dovoljno specifično i usmjereno da bi opravdalo korištenje živih životinja. U nastavku navodimo dokumente koji podupiru navedeno: 1. Direktiva 2010/63 i vodiči: Direktiva 2010/63 ide u smjeru smanjenja i potpune zamjene korištenja živih životinja, kako u pokusima tako i u obrazovanju. Zakon treba osigurati osnove za pomake, a ne za očuvanje postojećeg stanja. Zadatak je sveučilišta da prate te trendove i prilagođavaju im se jer se neprestano kreiraju nove alternative. U Direktivi 2010/63, između ostaloga, navodi se: ''(10) … ova Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Također nastoji osigurati visoku razinu zaštite životinja koje se još uvijek moraju koristiti u postupcima. Ovu bi Direktivu trebalo redovito preispitivati u svjetlu razvoja znanosti i mjera za zaštitu životinja. (12) Životinje same po sebi imaju vrijednost koju je potrebno poštovati. Postoji također i etička zabrinutost javnosti u pogledu korištenja životinja u postupcima. Stoga bi životinje uvijek trebalo tretirati kao osjećajna bića i njihovu uporabu u postupcima trebalo bi ograničiti na područja koja mogu koristiti zdravlju ljudi, životinja i okolišu. Korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe trebalo bi stoga uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Korištenje životinja u znanstvene svrhe u drugim područjima koja su u nadležnosti Unije trebalo bi zabraniti.'' Upućujemo i na Radni dokument o razvoju zajedničkog okvira za obrazovanje i osposobljavanje radi ispunjenja zahtjeva na temelju Direktive: http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/education_training/hr.pdf. U dijelu ''Opravdanje za korištenje živih životinja u obrazovanju'' navodi se da ''u brojnim državama članicama korištenje životinja za te potrebe već je mnogo godina sve rjeđe. Ako se obrazovanje bez korištenja živih životinja može postići u nekim ustanovama (npr. na brojnim medicinskim fakultetima), postavlja se pitanje zašto se to isto ne može postići i drugdje.'' Nadalje, u dijelu ''Opravdanje za korištenje živih životinja u osposobljavanju'' navodi se da osposobljavanje u kojem se koriste žive životinje treba ograničiti na one osobe koje u svojoj karijeri dosegle razvojni stadij za koji se korištenje životinja smatra nužnim, a to su ''one koje će: raditi sa životinjama, koristiti životinje u znanstvenim projektima i trebati koristiti životinje za razvoj kirurških vještina za kliničke potrebe''. Dakle, u navedenom tekstu lakše se opravdava korištenje životinja za specifično osposobljavanje (istraživači na projektima) nego za obrazovanje (studenti na studiju), a kada se životinje i koriste za osposobljavanje, potrebno je ograničiti njihovo korištenje. U kontekstu toga ne može se opravdati korištenje životinja na preddiplomskim studijima na kojima se studenti nisu još usmjerili, neće u budućnosti nužno obavljati pokuse na životinjama i na kojima studenti ne uče dovoljno specifičnu materiju. Kao što je navedeno u Direktivi 2010/63: ''(39) Također je bitno zbog moralnih i znanstvenih razloga osigurati da je svako korištenje životinje pažljivo procijenjeno u smislu znanstvene i obrazovne utemeljenosti, upotrebljivosti i relevantnosti očekivanih rezultata takve upotrebe. Trebalo bi odvagati moguću štetu nanesenu životinji naspram očekivanih koristi projekta.'' Nadalje, u dokumentu na http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/education_training/hr.pdf, kao i na http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/project_evaluation/hr.pdf, kod zahtjeva i procjene projekata u pogledu korištenja životinja u obrazovanju i osposobljavanju stoji sljedeće: ''Općenito se primjenjuje pristup redoslijeda: upotreba drugih, neživotinjskih mogućnosti, rad na leševima te na kraju žive životinje. 1. Bez korištenja životinja • Teorija; • Pokazivanje zahvata/tehnika (ili fizioloških reakcija) upotrebom npr. slika, videozapisa, interaktivnih audiovizualnih alata; • Promatranje nadležne osobe kako izvodi zahvat uživo kao dio postojeće studije; • Vježba tehničkih/praktičnih vještina na ''simulatorima''. 2. Korištenje leševa 3. Korištenje živih životinja a. Neizlječive (anestezirane) životinje - Upotreba životinje za više od jedne tehnike preporučuje se jer je šteta za životinju ista. b. Korištenje svjesnih životinja''. Dakle, čak i u okviru specijaliziranog osposobljavanja postoji hijerarhija upotrebe životinjskih i neživotinjskih metoda na način da se redovito nastoji pronaći alternativa korištenju živih životinja. Iz tih razloga, sveučilišta trebaju početi osmišljavati alternativne pristupe jer vodič sugerira da u okviru obrazovanja: ''Potrebno je potvrditi da je izvršena temeljita pretraga kako bi se pronašle primjerene alternativne metode. Potrebno je istražiti niz dostupnih alternativnih metoda poučavanja (posebno pokuse na ljudima dobrovoljcima, metode učenja s pomoću videozapisa ili računala te in vitro i ex vivo istraživanja).'' 2. Drugi dokumenti koji sugeriraju korištenje alternativa: Europska konvencija o zaštiti kralježnjaka koji se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe postoji još od 1986. godine i već od tada predlaže korištenje alternativa. U članku 25., koji se odnosi na obrazovanje i osposobljavanje, piše: ''Postupci koji se provode u svrhu obrazovanja, osposobljavanja ili daljnjeg osposobljavanja u okviru profesije ili za druge poslove… ograničavaju se na one koji su apsolutno potrebni u svrhu predmetnog obrazovanja ili osposobljavanja i dopuštaju se samo ako se njihov cilj ne može postići jednako djelotvornim audiovizualnim ili drugim prikladnim metodama.'' (stavci 1. i 3.). U izvještaju s radionice koju je organizirao ECVAM (Europski centar za validaciju alternativnih metoda), ''Alternatives to the Use of Animals in Higher Education The Report and Recommendations of ECVAM Workshop 33'' navodi se o korištenju životinja u obrazovne svrhe: ''The following groups of alternatives have been identified: 1. models, mannequins and mechanical simulators; 2. films and interactive videos; 3. computer simulations and virtual reality systems; 4. self-experimentation and human studies; 5. plant experiments; 6. observational and field studies; 7. waste materials from slaughterhouses and fisheries; 8. in vitro studies on cell lines; 9. dead animals from a humane and ethical source (for example, animals which have died naturally or which have been killed humanely after scientific procedures); and 10. clinical practise. [use of animals] only acceptable when: a) animals are observed in their natural setting or during brief periods of captivity; b) animals are obtained from an ethical source, for example, dissection of animals that have died naturally or those which have been humanely killed for other reasons; c) learning occurs in the clinical setting, where only animals in need of veterinary medical assistance are subjected to invasive procedures; or d) learning occurs by closely supervised apprenticeship in the research laboratory (specifically for students entering fields where they will need to use laboratory animals). Animal use for training purposes, particularly those experiments that involve suffering, should be delayed until a student decides to pursue a research career which involves animal experimentation. Depending on the learning objectives, animal-free models have several advantages over animal experiments. 1. a specific animal experiment might only be offered once, whereas an alternative model can often be used over and over again without constraints on time and place of study; 2. alternative models can offer unambiguous and complete data, and so can avoid the negative learning experience of an "unsuccessful experiment"; 3. an alternative can have built-in selfassessment to allow students to gauge whether staged learning objectives have been achieved; and 4. alternatives which make use of modern audio-visual techniques offer the possibility of demonstrating phenomena that are normally unobservable in the equivalent animal experiment, such as animations of organ and cell functions and "flythroughs" of organ systems. Although in some cases the development of an alternative model can be expensive, it can often be used repeatedly. Overall, the alternative model is cheaper than purchasing and caring for large groups of animals. The use of an alternative can also often save time for both the tutor and the students.'' 3. Studije o učinkovitosti alternativa: U radu ''Humane teaching methods prove efficacious within veterinary and other biomedical education'' Andrewa Knighta navodi se: ''Twenty one studies of non-veterinary students in related academic disciplines were also published from 1968 to 2004. 38.1% (8/21) demonstrated superior, 52.4% (11/21) demonstrated equivalent, and 9.5% (2/21) demonstrated inferior learning outcomes using humane alternatives. Twenty nine papers in which comparison with harmful animal use did not occur illustrated additional benefits of humane teaching methods within veterinary and other biomedical education." U radu ''Alternatives to Animal Experimentation in Biomedical Education'' Franza P. Grubera i Davida G. Dewhursta, istaknuto je: ''In countries where animal testing in education is reduced to close to zero, there is no evidence that the students who are being trained are less capable or qualified. There are sufficient alternatives available at relatively low-cost and with proven educational efficacy to allow the vast majority of students who study biomedical science courses to qualify without using animal experiments. However, in many universities across Europe, there is still a resistance to adoption of such methods amongst faculty. The global situation is probably worse with animals still being used in high school teaching in some countries such as the USA.'' Više informacija o zamjenskim metodama testiranja kao superiornim metodama učenja nalazi se na http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_10691.pdf. Posebno se zalažemo za dio načela 3R koji se odnosi na zamjenu i smatramo da ga i zakonske odredbe koje se odnose na provođenje pokusa trebaju poticati u što većoj mjeri. Direktiva 2010/63 dopušta upotrebu tkiva ili organa usmrćenih životinja u znanstvene svrhe kako bi se koristili za razvoj metoda in vitro. Dakle, na sveučilištima se za fiziologiju, anatomiju i farmakologiju mogu koristiti organi i tkiva životinja koje su usmrćene i nije se njima nikako manipuliralo prije usmrćivanja. S druge strane, Direktiva i ostali dokumenti pokuse na životinjama kao dio nastave za obrazovanje osoba na diplomskim ili integriranim sveučilišnim studijima nastoje potpuno reducirati. Djelomično prihvaćen Korištenje životinja u obrazovne svrhe u skladu s člankom 29. Zakona odobrava se od nadležnog tijela ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja, a korisnik treba u zahtjevu za odobrenje projekta dokazati da je istražio baze dostupnih alternativnih metoda za korištenje u nastavi. Za potrebe preddiplomskih studija ne može se opravdati korištenje životinja jer se studenti na tim studijima nisu još usmjerili tako da ni ne mogu znati hoće li im u budućnosti biti potrebna znanja za rad na životinjama ili ne uče dovoljno specifičnu materiju. Članak 29. postao je članak 30. Zakona
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. Izmjena članka 29., stavak 2. koji glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo može odobriti projekte ako se provode na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama i ako su neophodni za osposobljavanje za stjecanje, održavanje ili unaprjeđivanje strukovnih vještina osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama te ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja te da projekt provodi osoba osposobljena u skladu s člankom 32. stavkom 1. ovoga Zakona. (Obrazloženje: Predlažemo da se riječ „obrazovanje“ zamijeni s „osposobljavanje za stjecanje, održavanje ili unapređivanje strukovnih vještina“ čime se koristi istovjetni tekst iz nadležne direktive 2010/63 članak 5. stavak f). Smatramo da uvjeti pod kojima se može provesti osposobljavanje osoba koje su završile studij i na taj način unapređuju svoje vještine moraju biti isti kao i za druge osobe u obrazovnom procesu. Drugim riječima rečeno, za osposobljavanje osoba sa završenim studijem, jednako kao i kod osoba koje tek studiraju, potrebno je ispuniti iste uvjete glede broja životinja po skupini (jedna životinja za jednu skupina) i osposobljenosti edukatora koji mora završiti odgovarajući tečaj.) Traže se preinake članka 29., stavka 4