Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
2 Ablativ d.o.o. NADZOR, Članak 74. U stavku 3. pogrešno se upućuje na čl. 66. st. 4., a trebalo bi pisati "članka 65. stavka 4." Prihvaćen članak 74. ovoga zakona postao je članak 77. te je unesen ispravni navod u odnosu na načinjene izmjene
3 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Koordinacijske radne skupine kao novina koja bi trebala pridonijeti primjeni odredbi o skloništima na lokalnoj razini je dobra. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
4 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Jedinice lokalne samouprave svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. U prijelaznim odredbama trebalo bi odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa. Trebalo bi propisati kazne ako to ne učine. Prihvaćen Prihvaćeno
5 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Podržavam zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Ekonomski interesi nekolicine građana koji su na tome zarađivali ne mogu biti u prednosti pred interesima činčila kao divljih životinja da ne budu držane u kavezima cijelog svog kratkog života i zatim ubijene strujom, a za jedan kaput potrebno je 200 činčila. Žalosno je da smo došli u ovu situaciju da produžuje rok onima koji nisu htjeli poštovati Zakon i da je Ministarstvo htjelo iz ove zabrane izuzeti činčile, jedine koje se u Hrvatskoj uzgajaju za krzno. Tako bi odredba koju je samo Ministarstvo prije 10 godina predložilo Saboru zapravo bila mrtvo slovo na papiru, izrugivanje građanima koji su jasno izrazili svoj stav i zaštiti životinja općenito. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
6 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Podržavam zabranu čupanja perja živoj peradi. Ne razumijem zašto je potreban dodatak "protivno odredbama ovog Zakona" odnosno gdje se u Zakonu u nekom drugom članku to iznimno dopušta. Perje se čupa peradi za tekstilnu industriju, dakle radit će se o peradi u uzgoju. Ako je cilj predlagatelja zakona da se takva praksa u proizvodnji zabrani, predlažem da toč. 28. glasi samo: "28. čupanje perja živoj peradi " Prihvaćen Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak.
7 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Ukrašavanje prostora životinjama Protivim se izlaganju životinja u ugostiteljskim i drugim poslovnim objektima. Te životinje izlažu se radi zarade (atraktivnosti lokacije), a nisu ljubimci, pa je za očekivati da većina neće dobiti odgovarajuću skrb. Predlažem da toč. 34. glasi: 34. držanje životinja u ugostiteljskim, trgovačkim i drugim poslovnim objektima u svrhu ukrašavanja prostora Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
8 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predlažem da se izbriše stavak 3., tj. da se zabrani usmrćivanja životinja u skloništima zbog proteka nekog roka. Pozitivan primjer Zagreba apsolutno dokazuje da je to moguće. Ako konačno sve jedinice lokalne i područne samouprave ispune svoje obveze, umjesto da prebacuju svoje obveze (trošak) na susjede koji su savjesniji, razmjeri problema naglo bi se bitno smanjio, ako ne i potpuno riješio. Uostalom, uz dobru organizaciju može se postići i znatna podrška građana i volonterskim radom i donacijama. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
9 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
10 Ablativ d.o.o. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Apsolutno podržavam mogućnost da se onome tko prekrši zakon može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. „(5) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 5., 6., 13., 15., 17., 18, 19. i 21. ovoga članka uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje“ No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. Djelomično prihvaćen Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.
11 Ablativ d.o.o. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. Predlažem izmjenu čl. 85. st. 1. toč. 2. tako da glasi: 2. organizira utrke pasa, sudjeluje u njima, posjećuje ih, oglašava ih ili u vezi s tim utrkama organizira klađenje ili sudjeluje u klađenju (članak 5. stavak 2. točka 8.) Predlažem dopunu članka 85. st. 1. toč. 1. tako da glasi: 1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.) Predlažem da se u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) Nije prihvaćen Prekršajnim odredbama Zakona određuju se kazne za postupanje protivno odredbama Zakona te se ne mogu uvoditi nove zabrane u Zakon.
12 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam odredbu stavka 4. o zabrani držanja pasa stalno vezanih ili u kavezima. Taj stavak treba tumačiti zajedno sa stavkom 1., koji određuje da životinju treba držati u skladu s njenim potrebama. Ne vjerujem da će se i lokalne jedinice upuštati u to da propisuju broj sati ili minuta. Praksa će se formirati ako bude bilo prijava i ako će susjedi biti voljni svjedočiti, jer ne može komunalni redar stalno nadzirati jednog psa. Bez toga se ionako neće moći utvrditi stvarno stanje, a bez toga nema ni kažnjavanja. Međutim velik napredak predstavlja to što će komunalni redar moći doći i više puta u kontrolu i tako utjecati na promijenjeno ponašanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
13 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Predlažem da se čl. 54. izmijeni tako da se ne pravi razlika između uzgajivača kućnih ljubimaca s obzirom na broj rasplodnih ženki. Također smatram nepravilnim da se u st. 3. poziva na uvjete iz stavka 1., kad se u st. 1. uopće ne spominju uvjeti, nego samo rješenje o registraciji. Predlažem da čl. 54. glasi: Članak 54. (1) Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka. (2) Uzgajivači kućnih ljubimaca moraju osigurati odgovarajući način držanja kućnih ljubimaca i skrb o njima. (3) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo, koje čine dva službenika nadležnog tijela, sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, veterinarske struke i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a koje imenuje ministar. (4) Nadležno tijelo vodi upisnik uzgoja iz stavka 1. ovoga članka te ga objavljuje na svojim mrežnim stranicama. (5) Uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. S obzirom na gore predloženu promjenu st. 6. (uvjeti za uzgoj kućnih ljubimaca) postaje st. 5., pa i u prekršajnoj odredbi u čl. 85. st. 1. toč. 47. treba izmijeniti broj stavka. 47. uzgaja kućne ljubimce namijenjene prodaji protivno članku 54. stavcima 2. i 5. ovoga Zakona Također bi u tom slučaju trebalo obrisati toč. 4. u čl. 87. st. 1. koja glasi: 4. ne evidentira uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja protivno članku 54. stavku 5. ovoga Zakona Nije prihvaćen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
14 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Predlažem da se čl. 54. izmijeni tako da se ne pravi razlika između uzgajivača kućnih ljubimaca s obzirom na broj rasplodnih ženki. Također smatram nepravilnim da se u st. 3. poziva na uvjete iz stavka 1., kad se u st. 1. uopće ne spominju uvjeti, nego samo rješenje o registraciji. U reguliranu poslovnih djelatnosti nije neuobičajeno, kad to priroda poslovanja odnosno zakonom štićeni interesi dopuštaju, propisati nešto manje obveze malim poduzetnicima. No smatram da je to neprimjereno kad se radi o uzgoju životinja. Budući da se radi o uzgoju osjećajnih bića, i da se kod propisivanja njihova držanja i uzgoja treba voditi računa o zaštiti njihova života, zdravlja i dobrobiti (čl. 13. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, čl. 1. Zakona), kao i da i njihovi budući posjednici imaju opravdan interes nabaviti zdravu i adekvatno socijaliziranu životinju, smatram da nema opravdanja da uvjeti za uzgoj budu jednaki za sve, neovisno o broju ženki. Osim toga jednostavno je na temelju ovako propisanog dvojnog režima izbjegavati primjenu obveze registracije. U istom kućanstvu može biti više punoljetnih osoba, koje će svaka na svoje ime držati dva psa, i evidentirati za uzgoj na temelju predloženog stavka 5. članka 54., iako bi bilo u skladu sa namjerom zakonodavca da se u tom slučaju moraju registrirati. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
15 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Predlažem da se čl. 52. st. 1. dopuni da glasi: "(1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom osigurati sterilizacijom najkasnije u roku od 6 mjeseci od kad nabave životinju." Mogući opravdani izuzetak mogao bi biti slučaj kad bi zahvat bio prerizičan zbog zdravstvenog stanja životinje. Za povredu obveze iz stavka 1. čl. 52. nije predviđena prekršajna odgovornost. Zato u čl. 85. st. 1. predlažem dopunu toč. 45. da glasi: "45. ne osiguraju kontrolu razmnožavanja životinja pod svojim nadzorom sterilizacijom protivno članku 52. stavku 1. ili ne zbrinu mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca protivno članku 52. stavku 2. ovoga Zakona" Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
16 Ablativ d.o.o. ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca Premda odredbe iz čl. 52. i 71. Prijedloga zakona koje se odnose na kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca na prvi pogled izgledaju pozitivno, u praksi teško da mogu rezultirati ozbiljnijim rezultatima u skorije vrijeme. Mnogi psi na selu slobodno šeću i u pravilu nisu sterilizirani, vjerojatno ih ima i dosta koji nisu čipirani. Odredba iz čl. 52. da posjednici moraju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih pasa nije ni do sada dala rezultata, pa nije za očekivati ni da će to biti slučaj ubuduće. Dokazivanje tko je vlasnik psa, ako on nije čipiran, a pogotovo da su određeni mladunci potomci njegova psa, još je teže. Računati na susjede kao svjedoke također bi u mnogim slučajevima bilo problematično. Odredba čl. 71., tj. obveza jedinica područne samouprave da donesu Program kontrole populacije napuštenih pasa, ne rješava problem neodgovornih vlasnika (ne odnosi se uopće na pse koji imaju vlasnika i kod njega su), a kad se uzme u obzir koliko mladunaca svaka kujica može imati tijekom 10 ili više godina, problem je očigledan. Toleriranjem takve prakse, a nadležne inspekcije se njome očito ne bave dovoljno, samo dovodi do stradavanja i patnje mnogih mladunaca, koje vlasnici nelegalno usmrćuju ili odbacuju, odnosno do stalnog rasta broja napuštenih pasa. I članak važećeg Zakona o zaštiti životinja nameće posjednicima iste obveze da kontroliraju razmnožavanje svojih ljubimaca i da zbrinu mladunčad, a očito se na tome premalo radilo i u smislu edukacije, tj. podizanja svijesti građana. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
17 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Zabrana usmrćivanja pasa u skloništima Predlažem da se u čl. 11. st. 1. toč. 7. obriše tekst „te ako je protekao rok iz članka 67. stavak 3.“, tako da toč. 7. glasi: (1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 7. u slučaju iz članka 49. stavka 3. i članka 60. stavka 3. ovoga Zakona Prihvaćen Prihvaćeno.
18 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Zabrana usmrćivanja pasa iz skloništa U vezi sa zbrinjavanjem napuštenih pasa i mačaka podržavam prijedloge udruge Prijatelji životinja za sustavan, novi, humaniji pristup rješavanju problema, osobito u cilju sprječavanja njegove daljnje eskalacije. Prije svega bi sustavna i dosljedna primjena zakona, u skladu s njegovom temeljnom svrhom zaštite dobrobiti životinja, na neprofitnoj osnovi, mogla dati puno bolje rezultate, što već pokazuju primjeri nekih skloništa u Hrvatskoj, kao što je npr. zagrebački Dumovec. Radi se o djelatnosti od javnog interesa, obavljanje koje po svojoj prirodi ne bi smjelo biti motivirano profitom. Radi se o živim, osjećajnim bićima, koje u skloništu završe zbog neodgovornih ljudi, a ne svojom krivnjom. Stoga predlažem da se u zakon unesu odredbe kojima se propisuje: - da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja obavlja kao neprofitna djelatnost, - da se iz zakona izbriše odredba da se životinje u skloništima mogu usmrtiti nakon 60 dana, - da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca, osim u slučajevima kad se vlasnik registrira za obavljanje uzgoja - da se propišu kazne za jedinice lokalne ili područne samouprave koje nisu ispunile obvezu osnivanja skloništa, da kazna bude primjerena da ih i motivira na ispunjenje zakonske odredbe, - da se predvidi obveza države da donira zemljište jedinicama lokalne ili područne samouprave za izgradnju skloništa, kako bi time pridonijela sustavnom i što skorijem rješavanju stanja koje mnogi građani smatraju neprihvatljivim, Što se tiče neusmrćivanja, primjer Zagreba apsolutno dokazuje da je to moguće. Ako konačno sve jedinice lokalne i područne samouprave ispune svoje obveze, umjesto da prebacuju svoje obveze (trošak) na susjede koji su savjesniji, razmjeri problema naglo bi se bitno smanjio, ako ne i potpuno riješio. Uostalom, uz dobru organizaciju može se postići i znatna podrška građana i volonterskim radom i donacijama. Premda odredbe iz čl. 52. i 71. Prijedloga zakona koje se odnose na kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca na prvi pogled izgledaju pozitivno, u praksi teško da mogu rezultirati ozbiljnijim rezultatima u skorije vrijeme. Mnogi psi na selu slobodno šeću i u pravilu nisu sterilizirani, vjerojatno ih ima i dosta koji nisu čipirani. Odredba iz čl. 52. da posjednici moraju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih pasa nije ni do sada dala rezultata, pa nije za očekivati ni da će to biti slučaj ubuduće. Dokazivanje tko je vlasnik psa, ako on nije čipiran, a pogotovo da su određeni mladunci potomci njegova psa, još je teže. Računati na susjede kao svjedoke također bi u mnogim slučajevima bilo problematično. Odredba čl. 71., tj. obveza jedinica područne samouprave da donesu Program kontrole populacije napuštenih pasa, ne rješava problem neodgovornih vlasnika (ne odnosi se uopće na pse koji imaju vlasnika i kod njega su), a kad se uzme u obzir koliko mladunaca svaka kujica može imati tijekom 10 ili više godina, problem je očigledan. Toleriranjem takve prakse, a nadležne inspekcije se njome očito ne bave dovoljno, samo dovodi do stradavanja i patnje mnogih mladunaca, koje vlasnici nelegalno usmrćuju ili odbacuju, odnosno do stalnog rasta broja napuštenih pasa. I članak važećeg Zakona o zaštiti životinja nameće posjednicima iste obveze da kontroliraju razmnožavanje svojih ljubimaca i da zbrinu mladunčad, a očito se na tome premalo radilo i u smislu edukacije, tj. podizanja svijesti građana. Prihvaćen Prihvaćeno.
19 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Žigosanje životinja Predlažem da se u čl. 9., toč. 1. st. 1. briše tekst „protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva“ tako da glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje životinja Predlažem da se u čl. 9., st. 2. toč. 1. briše 4. alineja koja glasi „u svrhu označavanja životinja“. Nije prihvaćen Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona.
20 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Žigosanje životinja Smatram da je u svakom slučaju neprihvatljivo označavanje koje je za životinju bolno, a ono kojim joj se uništava dio tkiva sigurno jest, i treba ga zabraniti. Sada kada se predlažu nova zakonska rješenja radi bolje zaštite životinja, predlažem da se žigosanje životinja izričito zabrani: - bilo ovim zakonom, kojim bi automatski stavili izvan snage propisi nižeg ranga (pravilnici) koji takvo žigosanje dopuštaju, ali ga ne propisuju kao obavezni način označavanja - ili istovremenim donošenjem izmjene Zakona o veterinarstvu. Osim toga u čl. 9. nije jasan smisao stavka 2. toč. 1. alineja 4. St. 1. toč. 1. istoga članka zabranjuje uništavanje dijelova tkiva, uključujući i svako označavanje koje je protivno Zakonu o veterinarstvu i pravilnicima o označavanju životinja donesenim na temelju tog zakona. Dakle ta točka već izuzima od zabrane označavanje na opisani način koje je dopušteno na temelju Zakona o veterinarstvu. Nije mi jasno u svrhu kojih to označavanja je ponovno propisano izuzimanje u st. 2. toč. 1. alineja 4. (uz anesteziju). Nije prihvaćen Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona.
21 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. Apsolutno podržavam novu odredbu o obvezi jedinica lokalne samouprave da osiguraju pružanje pomoći. To će ih, nadam se, potaknuti i da ozbiljnije shvate svoje obveze iz ovog zakona koje se tiču skloništa, kontrole razmnožavanja, nadzora nad poštivanjem zakona i sl. Prihvaćen Prihvaćeno
22 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. U st. 1. i 2. čl 6. predlažem izmjenu: (1) Posjednik ne smije: 1. privremeno ostaviti bez odgovarajuće skrbi ili napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje koje drži pod nadzorom U vezi s time također bi bila potrebna izmjena u čl. 85. st. 1. u toč. 11. i 12., tako da glase: 11. privremeno ostavi bez odgovarajuće skrbi ili napusti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka (članak 6. stavak 1. točka 1.) Nije prihvaćen Skrb za životinje koje su držane pod nadzorom čovjeka određena je u pojedinim poglavljima ovoga Zakona, a u prekršajnim odredbama se određuju kazne za postupanje protivno odredbama o osiguranju skrbi za životinje držane pod nadzorom čovjeka te iste nije potrebno ponovo navoditi.
23 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. Nije prihvaćen Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona
24 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa - prijedlog za apsolutnu zabranu Predlažem da se brišu riječi „osim lovačkih pasa“ u čl. 5. st. 2. toč. 37. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima Predlažem da se čl. 87. st. 1. toč. 2. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 2. izlaže pse s kupiranim ušima i repovima (članak 5. stavak 2. točka 37.) Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
25 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. Hrvatska je bila među prvim državama koja je zabranila uvoz određenih proizvoda od tuljana, zabranila je uzgoj životinja za krzno, sve to po pravnom načelu zaštite dobrobiti životinja, ali i protivnosti javnom moralu (zbog protivljenja građana takvoj trgovini i proizvodnji). U istom duhu može i treba biti napredna i kad se radi o lovačkim psima. Kad je zakonodavac propisao da je rezanje ušiju i repova psima zabranjeno, to je učinio u duhu temeljnog načela zaštite životinja, da im se ne nanosi bol i patnja, što naravno podrazumijeva da im se ne narušava tjelesni integritet osim kad je to opravdano zaštitom njihova zdravlja ili zaštitom ljudi ili drugih životinja. Iz te perspektive smatram da je nehumano i protivno svrsi ovog zakona dopustiti izuzetak koji ne služi životinjama, nego njihovim vlasnicima koji ih izlažu na izložbama i zainteresirani su i dalje provoditi kupiranje radi svoje zarade. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
26 Ablativ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Kupiranje lovačkih pasa Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. Hrvatska je bila među prvim državama koja je zabranila uvoz određenih proizvoda od tuljana, zabranila je uzgoj životinja za krzno, sve to po pravnom načelu zaštite dobrobiti životinja, ali i protivnosti javnom moralu (zbog protivljenja građana takvoj trgovini i proizvodnji). U istom duhu može i treba biti napredna i kad se radi o lovačkim psima. Kad je zakonodavac propisao da je rezanje ušiju i repova psima zabranjeno, to je učinio u duhu temeljnog načela zaštite životinja, da im se ne nanosi bol i patnja, što naravno podrazumijeva da im se ne narušava tjelesni integritet osim kad je to opravdano zaštitom njihova zdravlja ili zaštitom ljudi ili drugih životinja. Iz te perspektive smatram da je nehumano i protivno svrsi ovog zakona dopustiti izuzetak koji ne služi životinjama, nego njihovim vlasnicima koji ih izlažu na izložbama i zainteresirani su i dalje provoditi kupiranje radi svoje zarade. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
27 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Izvlačenje trupaca konjima Predlažem da se u toč. 32. članka 5. st. 2. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 32. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), Predlažem da se u prekršajnoj odredbi, u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
28 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Izvlačenje trupaca Iz mišljenja Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede od 18.2.2016. Upravi za veterinarstvo i sigurnost u vezi s izradom Zakona o zaštiti životinja (http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_10671.pdf ) proizlazi da u Hrvatski šumama postoji stalna potreba za korištenjem konja za nošenje ili vuču drva u teško pristupačnim područjima, što zbog konfiguracije terena, što radi zaštite prirode. S druge strane je navedeno da se radi o tradiciji koja izumire i takvi su obrti i aktivnosti sve rjeđi. Također iz dopisa Hrvatskih šuma od 2. 3 2016. (http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=2940) proizlazi da se takvi konji danas u Hrvatskoj mogu nabrojati na prste, a također da su ljudi koji su se time bavili umrli, a mladih ljudi koji bi se time redovito bavili skoro da i nema, a i oni koji bi to htjeli, da nemaju od koga naučiti, te da se danas i teško dolazi do pravih konja za rad u šumama, a istaknuta je i znatno viša cijena izvlačenja trupaca konjima nego mehanizacijom. Argument o ugrožavanju egzistencije registriranih izvođača takvih radova smatram da ne može biti presudan, pogotovo ako se radi o vrlo malom opsegu radova i djelatnosti koja izumire. Ako pitanje egzistencije onih koji drže životinje za zaradu nije prevagnulo kod zabrane da se životinje upotrebljavaju u cirkusima i da se uzgajaju za krzno, svakako ne vidim uvjerljivih argumenata da bude ključan ovdje. Što se tiče zaštite osjetljivih dijelova prirode, u 21. stoljeću ne može biti argumenata da se ne može kombiniranim angažmanom mehanizacije i ljudskog rada zamijeniti konje kako bi se trupci izvlačili iz teško pristupačnih podneblja. Investicija u startu može biti nešto skuplja, ali kroz duže vrijeme to ne bi trebali biti tako. Nepristupačan i / ili zaštićeni teren bit će takav vjerojatno i za 10 i 20 godina, pa bi se i odgovarajuća mehanizacija na duži rok isplatila. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
29 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Naprave za kažnjavanje životinja Prijedlog dopune toč. 7. članka 5. st. 2.: (2) Zabranjeno je: 7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje U vezi s time u prekršajnim odredbama predlažem dopunu u članka 85. st. 1. toč. 1.: 1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.) Nije prihvaćen Pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak
30 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Utrke pasa Pohvalno je da su utrke pasa zabranjene. Međutim, kao što je kod borbi životinja (toč. 5.), zabranjeno i kažnjivo, ne samo organiziranje, nego i oglašavanje, sudjelovanje i posjećivanje, predlažem da se sve takve aktivnosti zabrane i u vezi s utrkama pasa. Stoga predlažem da u čl. 5. st. 2. toč. 8. glasi: „8. organizirati utrke pasa, sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim utrkama organizirati klađenje ili sudjelovati u klađenju“ U vezi s time potrebna bi bila i izmjena u odredbi o prekršajima, tj. u čl. 85. st. 1. toč. 2., tako da glasi: 2. organizira utrke pasa, sudjeluje u njima, posjećuje ih, oglašava ih ili u vezi s tim utrkama organizira klađenje ili sudjeluje u klađenju (članak 5. stavak 2. točka 8.) Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
31 Ablativ d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Borbe bikova Predlažem da se u čl.5. st. 2. toč. 5. briše tekst „osim tradicionalnih natjecanja bikova“. Ako se Zakonom, radi zaštite životinja od boli, patnje i straha, zabranjuje: - huškati ih na druge životinje ili ih obučavati na agresivnost (toč. 4.) - obučavati ih za borbe, organizirati borbe, zarađivati na tim borbama, posjećivati ih i oglašavati ih (toč. 5.) - organizirati utrke pasa (toč. 8.) apsolutno nije opravdano dopustiti „tradicionalna natjecanja bikova“. Ako i postoji praksa takvih natjecanja u Hrvatskoj kroz određeno vrijeme, to ne opravdava automatski da je zakonodavac i daje tolerira. U sukobu ovdje suprotstavljenih interesa, s jedne strane prava životinja na zaštitu života, zdravlja i dobrobiti, a s druge strane interesa jednog malog kruga osoba na zabavu i klađenje, ne bi trebalo biti nikakve dvojbe da nema pravnog temelja za izuzetak. Koji su to argumenti i činjenice uopće bili podloga da se propiše ovaj izuzetak? Prije nego je ovaj ušao u sadašnji zakon na temelju amandmana u saborskoj raspravi, nisam nikad ni čula do postoje takva natjecanja u Hrvatskoj. Vjerojatno nije ni većina hrvatskih građana. Nažalost su naši Saborski zastupnici vrlo neodgovorno, olako prihvatili taj amandman. Smatram da u Hrvatskoj nema „tradicionalnih natjecanja bikova“ u smislu „kulturnih tradicija i regionalnog nasljeđa“ iz čl. 13. Ugovora o funkcioniranju EU-a, a kada bi ih i bilo, Hrvatska bi ipak zakonom mogla prednost dati zaštiti životinja. Hrvatska javnost je uostalom pokazala da se protivi uzgoju životinja za proizvodnju krzna, dakle uzgoju i ubijanju životinja radi mode. Istom logikom ne bi trebalo biti dopušteno da se životinje sile na borbu radi ljudske zabave i zarade. Apsurdno je da u zabranjene utrke pasa (što potpuno podržavam), a nisu zabranjene borbe bikova eufemistički nazvane natjecanjima. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
32 aleksandar despotovski OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Podržavam uzgoj činčila, apsolutno i beskompromisno sam protiv ukidanja uzgoja. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
33 Alen Crnčan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Teško je uopce u kratko sastaviti komentar na ovaj zakon, i nabrojati sve s čime se slažem i čemu se protivim. Sama činjenica da mora postojati takav zakon sramota je za naše društvo. Jer ne radi samo da se želi zaštititi živo bice od pojedinca koji u nekom trnutku, u stanju ludila, ima namjeru nauditi tom živom bicu, vec slažemo zakon kako bi se reguliralo iskorištavanje, ubijanje i profitiranje na drugim živim bicima. Zakon bi trebao biti jednistavan, zabranjeno je bilo kakvo iskorištavanje, ubijanje i mucenje životinja, onaj tko to učini biti ce kaznjen. Jednostavno. No, kao društvo otišli smo daleko od toga, i umjesto da se pokušamo ponovno vratiti u takvo stanje, gdje živimo u harmoniji jedni s drugima i s prirodom, mi radimo zakone jer kao moramo, i da nema onih koji žele takav svijet, ne bismo radili takve zakone, nego bismo iskorištavali životnje kako nam drago. A ustanove koje bi trebale štititi životinje, gledaju kako da udovolje onima koji ih iskorištavaju... Naravno da treba stupiti na snagu zabrana uzgoja činčila za krzno, 10 godina je i više nego dovoljno da se uzgajivači preusmjere na druge, humanije, sisteme zarade. I sve ostalo što ide u korist životinja treba unijeti u zakon, jer ovo je zakon o zaštiti životinja, ne o zaštiti interesa pojedinaca. Kao društvo smo jako pali, i ovo su nam prilike da napravimo korak prema gore, da pokažemo da nemamo kamen u grudima vec srce i dušu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
34 Alen Šeškar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO ŠESTI Posjed pasa ili mačke znači odgovornost prema životinji, ali još veću odgovornost prema ostalim čimbenicima društva, stoga za sljedeći prijedlog teksta zakona predlažem model godišnjeg oporezivanja vlasnika po broju pasa, a u cilju sprečavanja nakupljanja i zlostavljanja životinja od strane neodgovornih osoba kao i financijsku potporu legalnim skloništima za životinje, koja će postati stvarna skloništa, bez eutanazije sa naglaskom udomljavanja, a predložene mjere će naveliko smanjiti rastuće tenzije među građanima, uvesti reda i većim dijelom rasteretiti proračun lokalne samouprave, gradova i županija. Određivanjem poreza i primjerenih kazni uvodimo red i riješavamo dosta nepravilnosti, od lažnih ljubitelja, ilegalnih "uzgajivača" i prodavača, kupovanja štenadi za zabavu djeci, pa do neodgovornih vlasnika po stambenim zgradama, ulicama i predgrađu gradova. Od poreza i kazni, koji bi pripao lokalnoj upravi, namjenski financirati azile, parkove za istrčavanje, kupališta za pse, groblja, veterinare i šinteraje angažiranih po dojavi od strane lokalne uprave ili građana (nešto poput dežurne službe), kao i nagrade udrugama za zaštitu životinja po udomljenom i/ili prijavljenom psu. Izuzeti bi bili službeni psi, vodiči, tragači, spasioci, isl. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (čipiranje, ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje pasa nadležnim tijelima). Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). Stoga, bi cilj ovoga zakona trebao biti spriječavanje i sankcioniranje neodgovornih pojedinaca prema životinjama i društvu, a ne izvršavati represije nad životinjama, za čije patnje i sudbinu je jedino kriva osoba i/ili društvo. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
35 Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. DODATI stavak: - veterinar je dužan prijaviti (vlasnika, posjednika) nadležnim tijelima, ako je životinja dovezena na pregled i/ili liječenje zanemarena i zlostavljana, nije cijepljena, čipirana i uvedena u upisnik Prihvaćen U slučaju kada ovlašteni veterinar prilikom obavljanja veterinarskog pregleda i kontrole utvrdi postupanje protivno odredbama Zakona, o tome izvještava veterinarskog inspektora.
36 Alen Šeškar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO DEVETI Posjed pasa ili mačke znači odgovornost prema životinji, ali još veću odgovornost prema ostalim čimbenicima društva, stoga za sljedeći prijedlog teksta zakona predlažem model godišnjeg oporezivanja vlasnika po broju pasa, a u cilju sprečavanja nakupljanja i zlostavljanja životinja od strane neodgovornih osoba kao i financijsku potporu legalnim skloništima za životinje, koja će postati stvarna skloništa, bez eutanazije sa naglaskom udomljavanja, a predložene mjere će naveliko smanjiti rastuće tenzije među građanima, uvesti reda i većim dijelom rasteretiti proračun lokalne samouprave, gradova i županija. Određivanjem poreza i primjerenih kazni uvodimo red i riješavamo dosta nepravilnosti, od lažnih ljubitelja, ilegalnih "uzgajivača" i prodavača, kupovanja štenadi za zabavu djeci, pa do neodgovornih vlasnika po stambenim zgradama, ulicama i predgrađu gradova. Od poreza i kazni, koji bi pripao lokalnoj upravi, namjenski financirati azile, parkove za istrčavanje, kupališta za pse, groblja, veterinare i šinteraje angažiranih po dojavi od strane lokalne uprave ili građana (nešto poput dežurne službe), kao i nagrade udrugama za zaštitu životinja po udomljenom i/ili prijavljenom psu. Izuzeti bi bili službeni psi, vodiči, tragači, spasioci, isl. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (čipiranje, ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje pasa nadležnim tijelima). Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). Stoga, bi cilj ovoga zakona trebao biti spriječavanje i sankcioniranje neodgovornih pojedinaca prema životinjama i društvu, a ne izvršavati represije nad životinjama, za čije patnje i sudbinu je jedino kriva osoba i/ili društvo. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
37 Alen Šeškar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Predlažem da se ugradi više odredaba preventivnog karaktera poput ovih koje navodim niz članke, uz obrazloženje potrebe za uvođenjem poreza. Naravno, iznijet je okvir i smjernice što bi trebalo naglasiti i ugraditi u članke unutar novog teksta zakona, pa je potrebno predloženi model tekstualno prilagoditi pisanom obliku zakona, dok neke mjere traže dodatnu izmjenu i dopunu još nekih važećih zakona RH. Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). Primljeno na znanje Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
38 Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. IZMJENITI i/ili DODATI stavke: - vlasnik je dužan u roku 24 sata prijaviti nestanak psa nadležnoj veterinarskoj stanici sa svim relevantnim podacima ili dežurnu službu za prikupljanje pasa (šintar) - pronađen pas, poznatog vlasnika (čipiran), privremeno se smješta u nadležnu veterinarsku stanicu, uz kontrolni pregled, poziva se vlasnika, naplaćuje smještaj životinje po danu do dolaska vlasnika ili od njega ovlaštene punoljetne osobe. Ako se vrijeme odaziva vlasnika produlji više od 5 dana, pas se smješta u azil, a vlasnik je podložan plaćanju kazne za privremeno napuštanje životanje i cijenu smještaja, izrečene od strane veterinara Nije prihvaćen Člankom 63. Zakona određeno je da posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Rad veterinarskih organizacija ili ambulanti veterinarske prakse određen je Zakonom o veterinarstvu te prostori istih ne mogu biti korišteni za smještaj i držanje napuštenih životinja.
39 Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. - udomitelji bi trebali zadovoljavati osnovne propisane standarde za držanje psa, što procijenjuje udruga za zaštitu životinja - uvjeti, smještaj, okolina - vlasnik je dužan u roku 24 sata prijaviti nestanak psa nadležnoj veterinarskoj stanici sa svim relevantnim podacima ili dežurnu službu za prikupljanje pasa (šintar) - pronađen pas, poznatog vlasnika (čipiran), privremeno se smješta u nadležnu veterinarsku stanicu, uz kontrolni pregled, poziva se vlasnika, naplaćuje smještaj životinje po danu do dolaska vlasnika ili od njega ovlaštene punoljetne osobe. Ako se vrijeme odaziva vlasnika produlji više od 5 dana, pas se smješta u azil, a vlasnik je podložan plaćanju kazne za privremeno napuštanje životanje i cijenu smještaja, izrečene od strane veterinara ili veterinarske inspekcije. Nije prihvaćen Člankom 63. Zakona određeno je da posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Rad veterinarskih organizacija ili ambulanti veterinarske prakse određen je Zakonom o veterinarstvu te prostori istih ne mogu biti korišteni za smještaj i držanje napuštenih životinja.
40 Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja DODATI stavke: - slobodnoživuće mačke uloviti, cijepiti, sterilizirati (kastrirati) i vratiti u sredinu gdje su pronađene - zabraniti eutanaziju zdravih pasa lutalica u azilima ili slobodnoživućih mačaka - izbaciti član zakona koji to omogućava nakon 60 dana u azilu, osim ako veterinar procijeni da je jedinka neizlječiva ili da jako pati te da im se liječenjem neće poboljšati život - uhvaćeni pas bez vlasnika (lutalica), smjestiti u azil uz pregled, cjepljenje i sterilizaciju (kastraciju), čipiranje, te nakon 15 dana (za karantenu) obavijestiti lokalne udruge za zaštitu životinja koje djeluju na lokalnoj razini o mogućnosti pronalaženja potencijalnih udomitelja. Udruge između sebe dogovaraju operativu i suradnju sa ostalim udrugama na području RH. Napomena: nagrada udrugama iz proračuna se ostvaruje tek po udomljenoj životinji, upisa u registar poreznog obveznika Djelomično prihvaćen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
41 Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja DODATI stavke: - udruga bi bila financijski "nagrađena" iz sredstava prikupljenim porezom i kaznama po udomljenoj životinji, a imala bi to pravo tek po upisanom udomitelju kao posjedniku u jedinstvenom upisniku pasa. - udruge bi bile dužne prijaviti nadležnim tijelima svako zlostavljanje, zanemarivanje ili napuštanje životinja. Isto tako po prijavi nadležnim tijelima koja su rezultirala upisom životinje koja nije bila do sada prijavljena od strane njenog vlasnika (posjednika) kao poreznog obveznika, udruga ima pravo na naknadu. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirat će se putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo.
42 Alen Šeškar ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. Ugraditi sljedeće stavke: - veće zajednice, poput gradova i županija dužne su osnovati dežurne veterinare i dežurnu službu za prikupljanje pasa (šintare) - županija je dužna sagraditi azile za smještaj pasa lutalica, te osigurati uvjete za rad (struja i voda) - režije i rad azila bi se financirao iz spomenutih poreza i kazni, a bila bi pod upravom veterinarske stanice - azile za smještaj pasa lutalica treba graditi izvan naseljenih mjasta i to najbliže 1 km zračne udaljenosti od tabele koja označava početak ili kraj nekog naseljenog mjesta ili najudaljenije zgrade za stanovanje od centra naseljenog mjesta Nije prihvaćen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirat će se putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo. Detaljne uvjete za osnivanje skloništa, osposobljenost osoblja koje sakuplja životinje i brine se o njima u skloništu, postupanje sa životinjama, rad skloništa te način vođenja upisnika skloništa pravilnikom propisuje ministar.
43 Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. - u stambenim zgradama do 6 stanova, vlasnik stana, može držati samo jednog psa, a godišnje traži za držanje psa suglasnost svih suvlasnika zgrade (stanara), uz suglasnost može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. - u neboderima ( zgrada sa više od 6 stana i 3 kata) traži godišnju suglasnost od stanara na istom katu, katu ispod i iznad, te plaća zajedničku potrošnju vode (ako postoji) za osobu više. Uz saglasnost više od polovice vlasnika stanova može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. Ovdje zaustavljamo samovolju i gomilanja životinja neodgovornih osoba narušavajući kvalitetu života ostalih stanara u stambenim zgradama i sprečavamo pojavu zaraze. - u prigradu, gradski prsten, ograničiti broj pasa prema površini nekretnine na kojoj se nalazi zgrada za stanovanje, primjerice, do 1000 m2 do 2 psa, pa tako povisiti za jednog svakih 600 m2 okućnice. Mačke su izuzete. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se propisuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja tijekom korištenja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjete koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima i drugim predstavama, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe, a ne određuje se broj životinja koje netko može držati.
44 Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. DODATI stavke: - uzgoj i prodaju ljubimaca dozvoliti (koncesija) samo registriranim uzgajivačima i trgovinama, kako čistokrvnih pasa tako i mješanaca te će tako uz kontrolu razmnožavanja i prodaje društvo imati dodatnu dobit od poreza. Kod okota legla u uzgoju, veterinar evidentira štence, a kod prodaje ih čipira, upisuje kupca u upisnik, čime počinje porezna obveza kupca - koncesija prava na uzgoj i prodaju bi imala rok od 5 godina, a nakon toga je potrebno zatražiti novu uz pregled prostora i uvjeta držanja životinja, kako je propisano zakonom. Nije prihvaćen Člankom 45. Zakona o veterinarstvu (Narodne novine, br. 82/13 i 148/13) propisano je da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja. Psi označeni mikročipom upisuju se u Upisnik kućnih ljubimaca koji vodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, a upisivanje pasa u upisnik obveza je veterinarske organizacije i ambulante veterinarske prakse koje su za to ovlaštene. S označavanjem pasa mikročipom RH je započela 2004. godine, a od 2011. godine je označavanje pasa mikročipom obvezno. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
45 Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. DODATI stavak: - ako vlasnik ženke pasa, slučajno ili namjerno dozvoli gravidnost i okot (štence), dužan je sve štence predočiti veterinaru, čipirati i platiti porez po jedinki. (To znači i veću odgovornost vlasnika ženke i manja mogućnost nekontroliranog okota i/ili napuštanja štenaca.) Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
46 Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. - u stambenim zgradama do 6 stanova, vlasnik stana, može držati samo jednog psa, a godišnje traži za držanje psa suglasnost svih suvlasnika zgrade (stanara), uz suglasnost može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. - u neboderima ( zgrada sa više od 6 stana i 3 kata) traži godišnju suglasnost od stanara na istom katu, katu ispod i iznad, te plaća zajedničku potrošnju vode (ako postoji) za osobu više. Uz saglasnost više od polovice vlasnika stanova može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. (Komentar: tako zaustavljamo samovolju i gomilanja životinja neodgovornih osoba narušavajući kvalitetu života ostalih stanara u stambenim zgradama i sprečavamo pojavu zaraze). - u prigradu, gradski prsten, ograničiti broj pasa prema površini nekretnine na kojoj se nalazi zgrada za stanovanje, primjerice, do 1000 m2 do 2 psa, pa tako povisiti za jednog svakih 600 m2 okućnice. Mačke su izuzete. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se propisuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja tijekom korištenja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjete koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima i drugim predstavama, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe, a ne određuje se broj životinja koje netko može držati.
47 Alen Šeškar ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja DODATI stavak: - u slučaju poklanjanja, prodaje ili uginuća životinje obaveza je vlasnika psa obavijestiti veterinara, da ispita okolnosti uginuća, a u slučaju poklanjanja ili prodaje da izvrši "prijepis" vlasnika. Kod uginuća upiše okolnosti pri čemu prestaju obveze vlasnika kao poreznog obveznika. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
48 Alen Šeškar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA Posjed pasa ili mačke znači odgovornost prema životinji, ali još veću odgovornost prema ostalim čimbenicima društva, stoga za sljedeći prijedlog teksta zakona predlažem model godišnjeg oporezivanja vlasnika po broju pasa, a u cilju sprečavanja nakupljanja i zlostavljanja životinja od strane neodgovornih osoba kao i financijsku potporu legalnim skloništima za životinje, koja će postati stvarna skloništa, bez eutanazije sa naglaskom udomljavanja, a predložene mjere će naveliko smanjiti rastuće tenzije među građanima, uvesti reda i većim dijelom rasteretiti proračun lokalne samouprave, gradova i županija. Time uvodimo red i riješavamo dosta nepravilnosti, od lažnih ljubitelja, ilegalnih "uzgajivača" i prodavača, kupovanja štenadi za zabavu djeci, pa do neodgovornih vlasnika po stambenim zgradama, ulicama i predgrađu gradova. Od poreza i kazni, koji bi pripao lokalnoj upravi, namjenski financirati azile, parkove za istrčavanje, kupališta za pse, groblja, veterinare i šinteraje angažiranih po dojavi od strane lokalne uprave ili građana (nešto poput dežurne službe), kao i nagrade udrugama za zaštitu životinja po udomljenom i/ili prijavljenom psu. Izuzeti bi bili službeni psi, vodiči, tragači, spasioci, isl. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (čipiranje, ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje pasa nadležnim tijelima). PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja Nije prihvaćen Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
49 Alenka Rogić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. NE usmrćivanju životinja u skloništima nakon 60 dana. Osobama koje uzmu psa iz skloništa produžiti rok (iz praktičnih razloga, neradnih dana i sl.) za prijavu psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti na tri dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
50 Alenka Rogić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Odredbu o označavanju pronađenih pasa u roku od 24 sata u praksi je teško ili nemoguće provesti. Predlažem da se rok produži na tri dana. Prihvaćen Člankom 66. Zakona se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište.
51 Alenka Rogić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Ako postoji zakonska odredba kojom je čipiranje pasa obavezno, zašto se u praksi ne provodi i zašto po tom pitanju ne postoji kontrola posjednike pasa? Sve je predviđeno, ali se u praksi ne provodi, a da se provodi drastično bi se smanjio broj napuštenih životinja i svi problemi koji time nastaju. Nije prihvaćen Obvezno označavanje pasa mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja propisano je Zakonom o veterinarstvu (Narodne novine, broj 82/13 i 148/13) te je isto obveza vlasnika psa, a za neoznačavanje pasa na propisani način određena je prekršajna odredba člankom 162. Zakona o veterinarstvu.
52 Alenka Rogić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Smatram da ovaj članak treba izbaciti. Presudni trebaju biti uvjeti u kojima se psi drže, a ne broj pasa. Ako netko ima više pasa, što da učini? Da ih ostavi u skloništima? Što se time postiglo? Netko je možda privremeni udomitelj i time olakšava rad postojećim skloništima. Ovdje se otvaraju brojna pitanja i pojednostavljeno navesti članak kojim se posjedniku zabranjuje držanje više od devet pasa kontraproduktivno je za sve strane kojih se tiče držanje, zbrinjavanje i dobrobit pasa u svakom smislu Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim člankom se ne ograničava broj pasa koje netko može držati već se određuje da se za držanje više od devet pasa mora udovoljavati uvjetima za njihovo držanje.
53 Alenka Rogić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE Izdignimo se napokon na civilizacijsku razinu koja će reći jasno NE pokusima na životinjama. Nije prihvaćen Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona.
54 Alenka Rogić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. Ako ste ikada vidjeli prijevozna sredstva kojima se prevoze životinje znate da uzrokuju i bol i patnju životinjama, a ovaj dio da se životinjama mora osigurati podna površina da mogu leći.... Zar stvarno nikada niste vidjeli kamione pretrpane životinjama koje padaju jedne po drugima, ili viču prignječene uz stranice kamiona, a kamioni zaudaraju da morate zaustavit dah dok ne prođu pored Vas. I tko te prijevoznike sankcionira?? Molim Vas NAPOKON reagirajte Nije prihvaćen Prijevoz životinja u komercijalne svrhe uređen je Uredbom br. 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka čije je provođenje osigurano kroz Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 125/13, 14/14 i 92/14) kojim je određeno nadležno tijelo za provedbu uredbi, nadležna inspekcija i prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama navedenog Zakona.
55 Alenka Rogić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. Potrebno je jasno definirati način na koji jedinice lokalne samouprave moraju organizirati i financirati pružanje pomoći navedenim životinjama, dati im rok u kojem se prema tome moraju organizirati, ali i odrediti i napokon provoditi sankcije u slučaju da to ne učine. Svi znamo da su to morale i do sada činiti, da nisu činile i...to je bilo to. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Ines Šprljan uz ovaj članak.
56 Alenka Rogić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Smatram da je razdoblje od deset godina bilo više nego dovoljno za prilagodbu uzgajivačima životinja za krzno i da bi se napokon trebali izdići iz mentalnog sklopa kamenog doba kada su ljudi hodali zaogrnuti oderanim životinjama. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
57 Alenka Rogić OPĆE ODREDBE, Članak 3. Ovaj Zakon trebao bi se odnositi na SVE životinje. Također, ne razumijem kako bilo koji čovjek može npr. zabiti nož u drugo živo biće koje vrišti od straha, urla i zavija od bolova dok krv prska i razljeva se po tom čovjeku, a on se smije i još nogom šutne to živo biće. Dokle god nam je takvo ponašanje (odnosno ponašanje ljudi u klaonicama i laboratorijima za pokuse na životinjama) normalno, trebamo se prestat zgražat nad stvarima koje su ljudi u stanju činiti jedni drugima. Zar netko stvarno vjeruje u hamano postupanje sa životinjama za klanje i pokuse? Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona vezano za primjedbu da se Zakon treba odnositi na sve životinje. Zaštita životinja u vrijeme klanja uređena je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1099/2009 od 24. rujna 2009. o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (SL L 303, 18. 11. 2009.). Navedenom Uredbom utvrđuju se pravila za usmrćivanje životinja koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili ostalih proizvoda, kao i za usmrćivanje životinja radi depopulacije i sličnih postupaka. Također se određuje da životinje moraju biti pošteđene svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja ili povezanih postupaka. Ovom Uredbom se određuju obveze sudionika u poslovanju s obzirom na zaštitu životinja te mjere koje poduzima nadležno tijelo pri utvrđivanju postupanja protivno odredbama navedene Uredbe. Zakonom o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 125/13, 14/14 i 92/14) utvrđuje se nadležno tijelo, postupanje nadležnog tijela, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe za provedbu uredbi Europske unije u okviru ovoga Zakona.
58 Alenka Rogić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE U praksi ne postoji stvarni interes nadležnih tijela za sankcioniranje zlostavljanja životinja u bilo kojem obliku. Potrebno je povećati novčane iznose kazni, te kroz reorganizaciju tijela odgovornih za provedbu ovog zakona omogućiti njegovu stvarnu primjenu. Gotovo svatko tko se susreo sa primjerima zlostavljanja životinja i pokušao doći do pravde za te životinje zna da je Zakon o zaštiti životinja bio, a bojim se da će i ostati, najvećim dijelom doslovno mrtvo slovo na papiru, što je strašna sramota za ljude i ovu državu. Primljeno na znanje Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite.
59 Alojzije Orešković DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. Predlažem, da se unese u zakon: kategorija uzgoja i držanja pasa. Naime osobe koje drže pse za uzgoj bi se vodile kao obrtnici, a koji bi kao takvi bili evidentirani kod Ministarstva poljoprivrede i u lokalnoj veterinarskoj službi, a koja bi vodila nadzor, recimo dva puta godišnje stanje pasa, dali su kuje skotne ili imale pomladak. Vlasnici toga „obrta“ po svakom psu voditi poseban karton (knjigu) rasploda, broju štenaca, kome su prodani, tko je novi vlasnik (prije toga da su čipirani). Vlasnici obrta za uzgoj pasa na njih bi plaćali dodatni „namet“ , jer je njihova djelatnost isto tako zakonom oporeziva po dobiti. Vlasnici pasa koji ne žele pse za rasplod, obavezno kastrirati nakon životne dobi pasa kad je to moguće, a najkasnije nakon godinu dana. Ovim mojim prijedlogom bi se na taj način smanjio nekontroliran uzgoj pasa, njihovo „odbacivanje“, te stvaranje pasa lutalica, a koji se poslije nekontrolirano razmnožavaju i time nama kao društvu stvaraju dodatne probleme. Djelomično prihvaćen Zakonom je određeno da se uzgoji s tri i više rasplodnih ženki registriraju pri nadležnom tijelu dok se uzgoji s jednom ili dvije rasplodne ženke evidentiraju prije prodaje životinja. Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno za određivanje poreza te se isto ne može propisivati ovim Zakonom.
60 Aljoša Duplić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Vezano uz strane vrste kao kućne ljubimce u ovom članku ili članku 50. bilo bi dobro obavezati trgovca da kupca/budućeg vlasnika sa maksimalnom veličinom životinje, životnim vijekom i potrebama životinje te da se istu ne smije puštati u prirodu. St.1. molim dopuniti s formulacijom uz prethodnu suglasnost upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirode. Primljeno na znanje Članak 57. Zakona je brisan.
61 Aljoša Duplić ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. U st. 1. što su to radnje? obuhvaća li to i promet, vjetroelektrane, hidroelektrane….? Što prema ovoj definiciji sa žabama koje u vrijeme razmnožavanja masovno prelaze s jedne strane ceste na drugu? Nije prihvaćen Ovim se odredbama uređuje dobrobit životinja u okviru primjene ovoga Zakona te se istima ne utječe na primjenu propisa iz drugih područja. Članak 47. postao je članak 48. Zakona.
62 Aljoša Duplić ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. U st. 1. nije jasno pod kojim uvjetima se divlju životinju vraća u prirodu? Što znači formulacija ako je to moguće? U st. 2. zašto lovoovlašteniku nuditi bilo koju vrstu kralješnjaka koja nije na popisu divljači? St.5. Ne može rješavanje problematike stranih vrsta biti na jedinicama lokalne samouprave, one za to nemaju niti kapaciteta, niti znanja. Radi se često o vrlo specifičnim aktivnostima i metodama. Nije prihvaćen Vraćanje divlje životinje u prirodno stanište osigurava se ako je životinja sposobna preživjeti u prirodnom staništu, koje može biti dio lovišta ili ne. Jedinice lokalne samouprave su u skladu s posebnim propisima iz područja lovstva ovlaštene za donošenje programa kojim se uređuje način postupanja s divljim životinjama pronađenim na svojem području. Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
63 Aljoša Duplić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. U st. 2., 3. i 4. navedene su iznimke od st.1. koje se odnose na sveučilišta ili znanstveno istraživačke ustanove. Takvom formulacijom koja spominje samo sveučilišta nisu obuhvaćene sve visokoobrazovne ustanove. Trebalo bi ju dopuniti s veleučilištima ili zamijeniti sveučilišta s visokoobrazovnim ustanovama što uključuje sveučilišta i veleučilišta. Također, st. 2., 3. i 4. trebalo bi dopuniti sa stručni preddiplomskim i diplomskim specijalističkim studijem. Nije prihvaćen Korištenje životinja u obrazovne svrhe moguće je odobriti samo ako se za studente ili za osobe koje su završile studij i dalje se usavršavaju na poslijediplomskim studijima, s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama te ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.). Članak 29. postao je članak 30. Zakona
64 Aljoša Duplić ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. st. 1. što su to radnje? obuhvaća li to i promet, vjetroelektrane, hidroelektrane….? Što prema ovoj definiciji sa žabama koje u vrijeme razmnožavanja masovno prelaze s jedne strane ceste na drugu? Nije prihvaćen Ovim se odredbama uređuje dobrobit životinja u okviru primjene ovoga Zakona te se istima ne utječe na primjenu propisa iz drugih područja. Članak 47. postao je članak 48. Zakona
65 Aljoša Duplić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. Komentar se odnosi na st.1 točku 2. Što sa propisima o zaštiti prirode i o ribarstvu? Što sa stranim vrstama? Ovdje se ne vidi razlika između zavičajnih divljih životinja i stranih vrsta životinja. To bi svakako treballo razdvojiti, kako bi se prevenirali moguće štetne radnje u budućnosti. Vidi komentar na definiciju divlje življe (čl.4.) Nije prihvaćen Ovaj se Zakon ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači kao ni na ribolov, a također ni na područje zaštite prirode koje je uređeno posebnim propisima.
66 Aljoša Duplić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Kako odredbu iz st. 2. točke 20. sagledavati u smislu hidroelektrana i turbina ili pak vjetroparkova? U st.3. točci 3. navode se štetnici, no nije jasno na što se misli pod tim pojmom. Nigdje se ne spominju invazivne strane vrste. Predlažem da se st. 3. dopuni invazivnim stranim vrstama. Potrebno je dopuniti u st. 3. točku 4. sa pojmom električne zavjese za ribe. Naime, standardna metoda za kontrolu kretanja riba je korištenje električnih zavjesa. Npr. kod hidroenergetskih objekata i crpki za vodu njihovim korištenjem se prevenira dolazak riba do turbina i stradavanje. Nije prihvaćen Nije razmatrano, jer se ne odnosi na predmetnu tematiku, tj. ne odnosi se na područje zaštite životinja kroz Zakon o zaštiti životinja kojim se uređuje zdravlje i dobrobit životinja tijekom njihovog korištenja od strane čovjeka.
67 Aljoša Duplić OPĆE ODREDBE, Članak 4. U st. 1 točci 26. kod definicije prirodnog staništa predlažem promjeniti naziv pojma da glasi stanište vrste. Naime staništa djelimo na prirodna i doprirodna te umjetna staništa. Sve tri vrste staništa mogu biti jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava određena zemljopisnim i abiotičkim svojstvima. Npr. šaranski ribnjaci su upravo to, a doprirodan su staništa. Također, ekološki sustav bi trebalo zamjeniti sa ekosustav, te bi trebalo definiciju dopuniti i biotičkim uvjetima. Obzirom na navedeno predlažem sljedeću definiciju: Stanište vrste je jedinstvena funkcionalna jedinica ekosustava određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima. Nije prihvaćen Definicija prirodnog staništa u okviru Zakona o zaštiti životinja donosi se samo za potrebe provođenja ovoga Zakona.
68 Aljoša Duplić OPĆE ODREDBE, Članak 4. U st. 1, točci 4. smatram problematičnim definiciju divljih životinja budući da uključuje i strane vrste, a u ostatku teksta prijedloga Zakona ne postoji jasna distinkcija između stranih životinjskih vrsta i zavičajnih divljih vrsta. Predlažem da se uvede dodatan pojam "zavičajna divlja vrsta" . Naime prijedlogom Zakona je regulirano postupanje s divljim životinjama kao i njihova zaštita, a budući da divlje vrste uključju i strane vrste to može predstavljati vrlo ozbiljnu prijetnju za ekosustav u koji su strane vrste uvedene. Postupanje sa stranim vrstama trebalo bi biti posebno regulirano u ovom zakonu i nikako ih se ne bi smjelo izjednačavati sa zavičajnim divljim vrstama. Strane vrste često mogu biti dugo u lag fazi (i nekoliko desetljeća) prije nego počne njihov negativan utjecaj na ekosustav u koji su unesene. Zakon bi trebao razlikovati zavičajne divlje vrste i strane vrste. Također prijedlog zakona ne prepoznaje invazivne strane vrste i postupanje s njima, a spominju se štetnici. svakako bi bilo dobro napraviti dopunu. U st. 1. točci 33. predlažem proširiti definiciju strane životinjske vrste, naime iz pojma strane vrste mora biti jasno da su to vrste koje prirodno nisu obitavale u određenom ekosustavu nekoga područja, nego su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem. Definicija strane vrste ne smije biti isključivo vezana uz državnu granicu. Npr. štuka je predator koji u slučaju uvođenja u vode jadranskog slijeva može izazvati izuzetno negativne promjene u ekosustavu u kojem je ujedno i strana vrsta. Sličan problem imamo sa nekim vrstama donesenim s kopna na otoke. Nije prihvaćen Uvođenje stranih životinjskih vrsta kao i invazivnih vrsta životinja je u nadležnosti tijela nadležnog za poslove zaštite prirode i određeno je posebnim propisima te se stoga isto ne uređuje Zakonom o zaštiti životinja.
69 Amalija Glaser PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Neupitno i neodgodivo uvođenje u zakon zabrane eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana i kazne za svako zlostavljanje životinje. Prihvaćen Prihvaćeno.
70 Ana Anconelli PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI UZ PREKRŠAJNE NOVČANE KAZNE, UVESTI I OŠTRE SANKCIJE - ZA NAROČITO TEŠKA ZLODJELA PREMA ŽIVOTINJAMA: NEKA ZLODJELA BI TREBALA SPADATI POD KRIVIĆNU KAZNENU ODGOVORNOST NPR. KAZNA ZATVORA ZA MUČITELJE ŽIVOTINJA,KAKO MALOLJETNIKE TAKO I ZA ODRASLE OSOBE. Nije prihvaćen Za postupanja protivna odredbama ovoga Zakona određene su unutar istog prekršajne odredbe, a u slučaju teškog kršenja odredbi postupa se u skladu s odredbama Kaznenog zakona.
71 Ana Anconelli PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. ČLANAK 88-- TRAJNA ZABRANA DRŽANJA ŽIVOTINJA ONOME KOJI IH ZLOSTAVLJA. I NARAVNO ODUZIMANJE ŽIVOTINJE KOJA JE ZLOSTAVLJANA. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak.
72 Ana Anconelli ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. IZBRISATI ČLANAK 55. VOLONTERI ČESTO PRIMAJU PSE NA "PRIVREMENI" SMJEŠTAJ I TO IM SE MORA OMOGUĆITI. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
73 Ana Anconelli OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. ZABRANITI USMRĆIVANJE ŽIVOTINJA U SKLONIŠTIMA. ŽIVOTINJE NEMAJU ROK TRAJANJA. ONE IMAJU ŽIVOT. ŽIVOT IM JE BOŽJI DAR. NISTE IM GA VI DALI PA GA NE MOŽETE NITI ODUZIMATI. NEMOŽE SE PISATI ZAKON KOJI ZAŠTIĆUJE ŽIVOTINJE A DA SE U NJEMU DOZVOLJAVA MOGUĆNOST DA SE ŽIVOTINJU UBIJE U SKLONIŠTU, A SKLONIŠTE POSTOJI ZA TO DA SE ŽIVOTINJI POMOGNE. TO JE NON SENSE. OSIM ŠTO SE, NARAVNO, UBOJSTVO. MOŽEMO TO LJEPŠE NAZIVATI ALI SUŠTINA ČINA OSTAJE- TO JE UBOJSTVO I NEDOPUSTIVO JE . POGOTOVO U SKLONIŠTIMA. U DRUGIM ZEMLJAMA, PRIMJERICE U JUŽNOJ AMERICI IMATE SKLONIŠTA KOJA PRIMAJU INVALIDNE ŽIVOTINJE, ŽIVOTINJE BEZ NOGU I SL..I NIKOME NE PADA NA PAMET DA IH SE USMRĆUJE IKADA, A POGOTOVO NAKON 60 DANA. Prihvaćen Prihvaćeno.
74 Ana Anconelli OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. POTPUNO ZABRANITI POKUSE NA ŽIVOTINJAMA U "ZNANSTVENE SVRHE" . NE SAM ODA JE TO NEHUMANO I DUBOKO AMORALNO JER SE MOŽE DOĆI DO DOBROG CILJA LOŠIM SREDSTVIMA I ŽIVOTINJE IMAJU SVOJ ŽIVOT A NE ŽIVOT DA GA PROVEDU U POKUSIMA I ISTRAŽIVANJIMA, TO JE PROTIVNO CIVILIZACIJI I DOKAZ JE NEPOŠTOVANJA ŽIVOTA. ŽIVOT U ŽIVOTINJI NIJE MANJE VRIJEDAN SAMO ZATO JER SE RADI O ŽIVOTINJI. MORATE ZAMISLITI DA SE VI NAĐETE U TOJ KOŽI. bI LI VAM BILO UGODNO DA SKUPINA "NAPREDNIH ŽIVOTINJA" EKSPERIMENTIRA NAD VAMA I DA PRITOM TRPITE BOLI ILI NEUGODU ILI NEMATE SLOBODU ILI PATITE NA BILO KOJI DRUGI NAČIN??? NE BI BILO UGODNO ZAR NE? ONDA VAS LIJEPO MOLIM DA TO NE PRIUŠTITE ŽIVOTINJAMA. NISU NIČIM ZASLUŽILI DA BUDU POKUSNA TIJELA. ŽIVOTINJE IMAJU DUŠUM ISTO KAO I MI. A DRUFE STRANE JADNA JE NAUKA KOJA MORA IMATI ŽRTVE DA BI IZMISLILA NEŠTO DOBROGA. U SVIJETU SU DANAS VEĆ JAKO PUNO RAZVIJENE KAMPIANJE PROTIV PROIZVODA KOJI SU TESTIRANI NA ŽIVOTINJAMA KAO I ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U KOJIMA SU ONE KORIŠTENE. OPROSTITE, ALI TO JE SRAMOTA ZA ČOVJEČANSTVO!!! Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
75 Ana Gujic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se zakonom zabrani ubijanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Prihvaćen Prihvaćeno
76 Ana Jurlina PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje nakon 60 dana! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
77 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Potrebna je odredba kojom se zabranjuje organiziranje natjecanja konja u povlačenju trupaca Nije prihvaćen S obzirom da se u natjecanju povlačenja trupaca koriste konji koji se koriste za rad i koji su uzgojeni u tu svrhu te koji su svojom tjelesnom građom prilagođeni za pomoć čovjeku pri obavljanju određenih teških poslova, ista se mjerila moraju primijeniti i kod natjecanja u povlačenju trupaca te konji ne smiju biti prisiljavani tehničkim sredstvima na napore koji prelaze njihove tjelesne mogućnosti.
78 Ana Karamarko ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Potrebno je zabraniti korištenje i nastupanje SVIH životinja bez iznimke (bilo da je riječ o divljim ili domaćim životinjama) i bez opravdanja (poput neadekvatnog o prikazivanju vrsti svojstvenog ponašanja). Već postojeće zabrane cirkusa sa svim životinjama u zemljama EU-a i u svijetu pokazuju da bi i Hrvatska trebala slijediti tu pozitivnu praksu. Budući da je svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje torturi dresiranja u svrhu redovitih predstava, stalno seljenje i transport te tjeranje na nastupe i neprirodno ponašanje, jasno je da ni jednoj životinji nije mjesto u cirkusu niti bi to Zakon trebao dopuštati. Životinje nisu zabavljači i ne bi se smjele eksploatirati za privlačenje potrošača i ostvarivanje bilo čijeg profita. U prilog tome govori i podatak da su 32 grada Hrvatske već zabranila gostovanje cirkusa sa svim životinjama. Gostovanja svih cirkusa u Hrvatskoj koji su u svojem programu imali životinje dokazala su vidljivu nedostatnu brigu za životinje, životinje s ranama, iznemogle, gladne i žedne, koje su držali u svim vremenskim uvjetima, bez obzira koliko oni bili (ne)prikladni za njihove etološke potrebe. Životinje u cirkusima većinu svojih života drže u lancima ili zatvorene u malim prostorima ili pak u prijevoznim vozilima. Hrana i voda su im uskraćivani da bi se izbjegao nered. Okovane, zatvorene, izgubljene, a često i pod sedativima, 90 % svojega vremena čekaju dresuru ili izvođenje predstave. Često se primjenjuju bičevi, električne palice i drugi 'alati' da bi ih se natjeralo na izvođenje predstave. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
79 Ana Karamarko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Postojeći tekst trebalo bi izmijeniti: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima/registraciji koje donosi nadležno tijelo.'' Dio Čl 54 St 1 koji kaže "s tri i više rsplodnih ženki iste vrste" SUVIŠAN je i SELEKTIVAN i potrebno ga je izbaciti Nije prihvaćen Članak 54. postao je članak 55. Zakona vezano za registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji dok je u članku 56. određena obveza vlasnika kućnih ljubimaca s manje od tri rasplodne ženke da se evidentiraju pri nadležnom tijelu u Upisniku kućnih ljubimaca, a prije prodaje životinja. Propisano je i evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja iz razloga da se svima koji žele prodati životinju omogući sudjelovanje na tržištu, s obzirom da se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, životinje ne mogu prodavati ako ne potječu iz registriranog odnosno evidentiranog uzgoja. Obveza evidentiranja vlasnika kućnih ljubimaca s manje od tri rasplodne ženke prije prodaje životinja omogućuje bolju provedbu ovoga Zakona jer psi prije prodaje moraju biti označeni. Vlasnici kućnih ljubimaca koji nisu namijenjeni prodaji ne podliježu odredbama ovoga članka. Svi registrirani uzgoji i evidentirani vlasnici podliježu nadzoru veterinarske inspekcije
80 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. hvatanje i ismrćivanje životinja pomoću zamki s ljepilima užasna je praksa koja životinje izlaže nezamislivoj patnji i polaganoj smrti. To je praksa koji se mora ukinuti. U tekst zakona nužno je dodati: Zabranjeno je hvatati i usmrćivati glodavce i druge životinje ljepilom i drugim zamkama koje uzrokuju životinjama dugotrajnu bol i patnju. Nije prihvaćen Nije moguće provesti drugu vrstu deratizacije koja koristi otrove u objektima u kojima se odvijaju procesi skladištenja, pripreme i drugih poslova vezanih uz prehrambene namirnice
81 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Potrebno je dokinuti praksu kojom je vlasnicima dopušteno konje koristiti za težak fizički rad koji neupito proizvodi patnju i bol. Stoga je nužno dodati i odredbu: Zabranjeno je koristiti konje kao radnu snagu za izvlačenje drva iz šume, bilo da konji vuku drva ili ih prenose na leđima Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva)
82 Ana Karamarko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Ukidanje roka od 60 dana povećalo protočnost životinja kroz sklonište i rad na prevenciji s obzirom na to da bi skloništa bila prisiljena raditi na marketingu, odnosno programima udomljavanja i edukacije. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
83 Ana Karamarko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Nikako nije u skladu s idejom zaštite životinja, njihovom dobrobiti i, u konačnici, s voljom građana da postoje Kill-skloništa i da je moguće usmrćivanje zdravih životinja po isteku 60 dana. Tekst zakona treba glasiti: životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
84 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. NUŽNO je da zakonodavac konačno u zakon unese jasnu i nedvosmislenu odredbu: Zabranjeno je: držati pse trajno vezane ili trajno smještene u ograđenom prostoru za pse. Prihvaćen Prihvaćeno
85 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Potrebna je izmjena Članka 9 na način: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva, uključujući: 1. označavanje kopitara i goveda žigosanjem te ostala označavanja životinja protivno posebnim propisima Nije prihvaćen Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona.
86 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. Potrebno je u Članku o obvezi pružanja pomoći životinji dodati: Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći. Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
87 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Prihvaćen Prihvaćeno.
88 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. Samorazumljivo da je prestanak usmrćivanja životinja u skloništima standard koji treba doseći i očuvati, uspostaviti kao normu ponašanja. Prihvaćen Prihvaćeno.
89 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. U Hrvatskoj je od 2009. godine propisano označavanje kopitara mikročipom, no i dalje je dopušteno vruće paljenje žigom, iako je to nepouzdan, nepotreban, zastarjeli i nehuman način označavanja životinja i dokazivanja vlasništva. Također, iako se goveda označavaju ušnim markicama, dopušten je izuzetak za označavanje bikova namijenjenih za sudjelovanje na kulturnim i sportskim događajima, za koje se propisuje, uz označavanje ušnim markicama, istovremeno označavanje paljenim žigom. Za ovu iznimku nema nikakvih medicinskih i znanstvenih opravdanja, a izuzetno narušava dobrobit životinja. Nije prihvaćen Označavanje goveda žigom se ne primjenjuje u Hrvatskoj.
90 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. Potrebna je dopuna u smislu jasnih odredbi kako će lokalna samouprava organizirati lokalna samouprava, i odnosi li se to na službu koja bi bila dostupna 24 sata i krije li se iza pojma lokalna samouprava prebacivanje ovlasti "zbrinjavanja" na Kill-skloništa koja će izmjestiti životinju i "pomoći" joj tako da je usmrte u konačnici. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Ines Šprljan uz ovaj članak.
91 Ana Karamarko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. Članak 6 Stavak 1 potrebna je dopuna da posjednik ne smije svojeg ljubimca, domaću ili uzgojenu divlju životinju ostaviti niti u skloništu jer to je također čin napuštanja Nije prihvaćen Člankom 6. stavkom 1. Zakona određeno je posjednik ne smije napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje koje drži pod nadzorom te se isto odnosi na svako napuštanje životinja. Stoga nije potrebno izdvajati pojedine slučajeve napuštanja životinja.
92 Ana Karamarko OPĆE ODREDBE, Članak 4. Pojam posjednik ili vlasnik neadekvatno tretira odnos i suživot sa životinjom oduzimajući životinji status živog bića svodeći je nepravedno na stvar/ vlasništvo. Zakon je potrebno mijenjati i osigurati životinjama status živog bića. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Teji Kranjec uz ovaj članak.
93 Ana Laura Kapetanovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
94 Ana Lukačić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. Prihvaćen Prihvaćeno
95 Ana Mihalić NADZOR, Članak 78. Podržavam nadopunu članka 78. Prijedloga Zakona prema kojem je nadležni veterinarski inspektor ovlašten ne samo ''posjedniku privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom'' nego i ''životinju koju posjednik drži u neprimjerenim uvjetima''. Ova nadopuna vrlo je važna zato što omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
96 Ana Mihalić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Podržavam nadopunu u odredbi koja se odnosi na djelatnost skloništa, a prema kojima sklonište mora ''tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine''. To je jedini način na koji se životinje mogu udomiti, ako su kvalitetno oglašene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
97 Ana Mihalić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Pridružujem se prijedlogu udruge Prijatelja životinja da se nedvosmisleno zabrane nastupi i držanje svih vrsta životinja u cirkusima. Vjerujem da je krucialno zabraniti bilo kakve nastupe bilo kakvih životinja bez iznimke. Hrvatska bi se trebala pridružiti i ostalim zemljama u Europi koje su već zabranile cirkuse sa životinjama. Dopuštanjem cirkuske prakse sa životinjama uče se najmlađi od mladih dana kako su životinje ovdje da nas zabavljaju i da budu kroćene te da nemaju vlastitih sloboda, a stvarnost koje te životinje proživljavaju iza pozornice daleko su strašnije. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
98 Ana Mihalić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Podržavam stavove Prijatelja životinja. Budući da se trenutno ne može potpuno zabraniti trgovina i držanje egzotičnih životinja što bi bilo idealno bila bi barem dobra regulacija držanja egzotičnih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja. Nije prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
99 Ana Mihalić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Podržavam prijedlog udruge Prijatleja životinja o devet pasa i uvjetima kao za skloništa. Iz predloženih odredbi izuzimaju se uzgajivači pasa koji zarađuju novac na temelju uzgoja i od njih se ne traži da udovolje sve uvjete kao za skloništa. Istovremeno na taj način stradaju ljudi koji žele pružiti privremeni smještaj psima koji bi inače čekali smrt nakon 60 dana u skloništima. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
100 Ana Mihalić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam predloženu odredbu kojom je zabranjeno ''držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora''. Vjerujem da je ovakva odredba važan preduvjet za držanje kućnih ljubimaca budući da je ograničavanje kretanja te fizička bol konstantnog pritiska okova nepotrebna i svakako treba biti kažnjivo jer bi u suprotnom moglo prouzročavati cijele životne vijekove životinja provedenih u takvim stravičnim ograničenjima. Prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
101 Ana Mihalić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. Podržavam prijedlog udruge Prijatelja životinja o članovima povjerenstva. Članovi povjerenstva za zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe ne bi smjeli biti nitko od predstavnika industrije čiji se ciljevi kose s ciljem rada Etičkog povjerenstva. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 35. postao je članak 36. Zakona
102 Ana Mihalić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. Podržavam stav Prijatelja životinja o korištenju životinja za pokuse u obrazovne svrhe. Vjerujem kako se pokusi na životinjama u obrazovne svrhe (pa tako i bilo koje druge svrhe) trebaju zabraniti bez iznimke. Hrvatska bi se trebala okrenuti prema naprednim zamjenskim metodama testiranja, koje daju sigurnije, pouzdanije i točnije rezultate. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 29. postao je članak 30. Zakona
103 Ana Mihalić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. Podržavam stav Prijatelja životinja o pokusima radi istraživanja učinka alkohola i droga. Vjerujem da treba bez izuzetaka zabraniti testiranje učinaka alkohola i droga na životinjama budući da takvi pokusi nisu opravdani. Ova odredba trebala bi biti definirana bez navođenja iznimke. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 23. postao je članak 24. Zakona.
104 Ana Mihalić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Mislim da je krajnje sramotno da zakon podržava ubijanje zdravih napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima. Svakoj životinji trebala bi biti omogućena veterinarska skrb te maksimalan trud odgovornih pojedinaca da se životinja trajano i udomi. Tužno je kako se pojedinci iskorištavajući ovaj zakon u Hrvatskoj mogu bogatiti. Uz dozvolu usmrćivanja životinja po sloništima takav zakon omogućava plodno tlo za dodatno zlorabljivanje položaja životinja u spomenutim skloništima. Prihvaćen Prihvaćeno.
105 Ana Mihalić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Podržavam prijedlog Prijatelja životinja da se zabrani žigosanje životinja. Vjerujem da je neprihvatljivo da se životinje žigosaju u bilo koju svrhu pa tako i u svrhu identifikacije. Životinje treba zaštititi od nepotrebnog nanošenja boli te iskoristiti neke od modernijih metoda identifikacije. Nije prihvaćen Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona.
106 Ana Mihalić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani usmrćivanje pilića drobljenjem odnosno maceracija jer je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije okrutno, bespotrebno i nedopustivo. Nije prihvaćen Usmrćivanje životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje provodi se u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja te je maceracija metoda navedena Uredbom. Ova metoda se provodi korištenjem naprava koje osiguravaju trenutačnu maceraciju i neposrednu smrt životinja. Za usmrćivanje životinja mogu se koristiti i druge metode osim onih navedenih Uredbom, ali po odobrenju Europske komisije te na temelju znanstvenih dokaza o učinkovitosti metode. Kad Europska komisija za usmrćivanje jednodnevnih pilića usvoji novu metodu koja će poboljšati dobrobit životinja tada će se ta metoda moći koristiti umjesto metode maceracije.
107 Ana Mihalić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Smatram da nema nikakvog racionalnog opravdanja da se dodatno produljuje rok perioda prilagodbe uzgajivača činčila jer je 10 godina bilo i više nego dovoljno da se svi oni snađu i promijene svoj okrutan posao uzgajivača u nešto što neće uključivati zatočeništvo, patnju, bol i smrt nedužnih živih bića samo radi ekonomske dobiti odnosno radi krzna. Tražim zabranu uzgoja svih životinja za krzno ili bilo kakvu drugu ljudsku potrebu. Djelomično prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. Donošenje odredbe da se zabrani korištenje životinja za bilo kakvu ljudsku potrebu trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon.
108 Ana Mihalić OPĆE ODREDBE, Članak 4. Tražim da se vrati stara odredba zabrane utrka pasa radi okrutnosti prakse povezane s takvim tipom natjecanja. Predlažem da se u novi Zakon eventualno kao zadnja opcija uvrsti definicja pojma „utrke pasa“ kao „komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način bi se zatvorio put zlostavlanju životinja radi zabave putem takvih nepotrebnih i okrutnih praksi. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak Zakona.
109 Ana Mikin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Jasno je da je moguće uspješno riješiti problem napuštenih pasa bez provođenja eutanazije. O tome svjedoči niz pozitivnih primjera iz drugih zemalja Europe (i svijeta). Jednostavne mjere, među ostalim, uključuju provođenje no-kill politike u svim skloništima na nacionalnoj razini, uvođenje visokih kazni za napuštanje, mučenje ili ubijanje kućnih ljubimaca, provođenje kontinuiranih i sveobuhvatnih promotivnih kampanja za udomljavanje na nacionalnoj razini, uvođenje obaveznog mikročipiranja i sterilizacije/kastracije te provođenje oštrije kontrole uzgajivača i uzgajivačnica. Iste mjere predlažem i Ministarstvu da ih uvede. Sva skloništa trebala bi biti humana no-kill skloništa. Novac može i treba biti utošen s ciljem rješavanja problema napuštenih pasa, a ne s ciljem najlakšeg načina smanjivanja broja napuštenih kućnih ljubimaca (eutanazija). Također, skloništa su obvezna promovirati, odnosno poticati udomljavanje životinja pod svojom skrbi - no nigdje nije detaljno određeno na koje načine i u kojem opsegu - stoga skloništa nemaju nikakav sustav promocije i ne čine apsolutno ništa po tom pitanju (nemaju čak ni postavljene osnovne komunikacijske kanale poput web stranice i društvenih mreža) nego nakon isteka roka od 60 dana usmrte životinju i na to mjesto prime novu s istim rokom trajanja, za što dobivaju novce od nas, poreznih obveznika. Zahtjevam da se ti, naši novci utroše zaista za zbrinjavanje životinja u punom smislu te riječi, a ne za "rješavanje" istih. Smatram da je, također, potrebno napraviti detaljan pravilnik za sva skloništa s obvezama koje imaju prema životinjama pod svojom "skrbi", posebnice na temu uvjeta života u skloništu te promocije i poticanja udomljavanja. Također, potrebno je osigurati strogi nadzor nad skloništima i efikasan sustav kažanjavanja u slučaju kršenja zakonskih odredbi. Nužno je, naravno, i stvoriti efikasan sustav koji će provoditi zakon i kažnjavati one koji napuštaju, muče i ubijaju kućne ljubimce. Dodatno, kao etički i moralni problem vidim niz odredbi u postojećem Zakonu koje potiču i podržavaju okrutnost u odnosu spram životinja u Hrvatskoj, a protiv sam: uzgoja svih životinja za krzno (nakon čak 10 godina prijelaznog razdoblja zakon o zabrani uzgoja mora stupiti odmah na snagu), trajnog držanja pasa na lancu, korištenja konja za izvlačenje drva, žigosanja kopitara, hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama, utrka pasa, borbi životinja, držanja dupina u zatočeništvu, zoofilije, korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja, obrednog klanja, kupiranja svih pasa (uklj. lovačke), drobljenja pilića, kastracije muških praščića na živo, vršenja pokusa nad životinjama, cirkusa koji uključuju životinje, zoloških vrtova i svih drugih nehumanih i okrutnih praksi. U tom smislu, podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
110 Ana Milekic OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Podrzavam Zakon o zastiti zivotinja. Smatram da ne bi trebalo biti nikakvog vremena prilagodbe jer ubijanju i mucenju treba stati na kraj jos jucer. Primljeno na znanje primljeno na znanje
111 Ana Petricic OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Čvrsto se protivim uzgoju činčila i bilo koje druge životinje radi ubijanja za proizvodnju krzna! Ovo je stav većine hrvatskih građana, unatoč snažnoj promociji koju u nekim od komentara na ovaj zakon možemo pročitati od uzgajivača činčila. Ovakav prijedlog zakona direktan je pokazatelj ukorijenjene korupcije na svim razinama ove države. Javna je tajna da je bivši ministar g. Jakovina, odnosno njegova supruga Sandra Petrović direktno povezana te u bliskim odnosima s uzgajivaćima činčila s područja Virovitice, te je članak o produljenju prijelaznog roka upravo poslijedica pogodovanja navedenoj skupini. Kako je moguće da se u stručnom Povjerenstvu u Ministarstvu poljoprivrede koje radi na nacrtu zakona za ZAŠTITU životinja, nalazi čovjek koji uzgaja životinje radi UBIJANJA za krzno?!? Uzgajivači činčila imali su i više nego dovoljno vremena (10 godina!!) da se prilagode zabrani, te da se preorijentiraju na nešto drugo. Nema nikakvog opravdanja niti utemeljenog objašnjenja da se produlji prijelazni rok, osim toga da se kupuje vrijeme kako bi se kasnije ukinula zabrana. Ljudski nemoral u Hrvatskoj nažalost nema granica, a objašnjenja koja ovdje daju uzgajivači činčila su ništa drugo nego smiješna i žalosna. Apsolutno podržavam smijer u kojem ide ovaj zakon, da se zabrana uvede, međutim ne slažem se sa stavkom koji predviđa produljenje roka. I da odgovorim stanovitom g. Bruno Ivančanu koji spominje da mladi napuštaju Hrvatsku: mi mladi ne napuštamo Hrvatsku zato što se u njoj zabranjuje uzgoj radi krzna, već zato što se dozvoljava da ljudi poput Vas sjede u stručnim povjerenstvima, zato što su interesne skupine i korupcija ono što upravlja Hrvatskom. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
112 Ana Torić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Tražim zabranu eutanazije pasa (i mačaka) u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. 2. Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja koje se uzgajaju radi krzna. 3. Tražim zabranu ukidanja životinja u skloništima i još oštrije mjere i sancije svim lokalnim zajedncama koje nisu ustrojile "no kill" skloništa. Ne želim da se novac poreznih obveznika troši na ne nerad i nebrigu lokalnih zajednica, te da netko profitira ubijanjem životinja. Tražim da se jasno i trasparentno na stranicama Ministarstva poljoprivrede objave podaci koliko lokalne zajednice plaćaju skloništima na godišnjoj osnovi. 4. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu što predstavlja psihičko i fizičko mučenje životinja, te sankcioniranja neodgovornih vlasnika. 5.Tražim zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šume. 6. Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima i korištenje životinja za predstave s životinjama. 7. Zakonom bi trebalo propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera, odnosno da ih vode udruge, ustanove i javne službe. Nedopustivo je da itko nože profitirati na patnji životinja. 8. Tražim propisivanje kaznenih odredbi za jedinice lokalne/regionalne samouprave koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007., odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 9. Tražim zabranu kupiranja uši i repova svih (po tako i lovačkih pasmina) pasa. 10. Tražim da Zakon propiše udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63 11. Tražim jasno propisati zabranu obrednog klanja koje provode predstavnici vjerskih zajednica. 12. Tražim zabranu drobljenja živih pilića i ostalih pernatih životinja. 13. Tražim da se zakonom propiše zabrana držanja divljih životinja u privatnim "zološkim vrtovima" radi zabave. 14. Tražim zabranu testiranja na životinjama u svrhe kozmetičke industrije i sl. Ana Torić, Zagreb Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
113 Anamaria Halar Kasunić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se PODHITNO zabrani eutanazija životinja u azilima i skloništima nakon isteka 60 dana! Također izuzetno je važno da se PRAVILNO kontrolira rad azila i skloništa jer vlasnici skloništa dobivaju novce od nas građana te novce kradu i ubijaju životinje sa SJEKIRAMA kao ''divni'' vlasnik azila u Karlovcu koji je nebrojeno puta bio prijavljivan no nadležne institucije nisu niti jednom poduzele apsolutno NIŠTA. Također želim naglasiti da se s najstrožijom kaznom trebaju tretirati ljudi koji zlostavljaju i napuštaju životinje, kao npr u Švedskog u kojoj je upravo zbog velikih kazni i mogućnosti zatvorske kazne broj zlostavljanih i napuštenih životinja drastično pao. Hvala. Prihvaćen Prihvaćeno
114 Anamarija Šutić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zalažem se za zabranu eutanazije životinje nakon 60 dana! Prihvaćen Prihvaćen
115 Ana-Marija Vidjak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Premda u prijedlogu novog zakona postoje pozitivni pomaci, želim im doprinijeti s nekoliko konkretnih ideja: 1) uvesti (i provoditi!) novčane kazne kako za vlasnike tako i za veterinarske stanice čiji psi nisu čipirani 2)uvesti (i provoditi!) visoke novčane kazne za napuštanje životinje od strane vlasnika (ukoliko se ne radi o posebnim okolnostima kao što su smrt ili ozbiljna bolest vlasnika, preseljenje u drugu državu i sl.) Smatram da kazne trebaju biti visoke (npr 10.000 kn) kako bi budući vlasnici dobro promislili prije kupovine ili udomljenja psa te bili svjesni da se radi o doživotnoj odgovornosti za drugo živo biće. Premda bi to i sada trebalo biti jasno, no upravo visoka kaznena mjera može biti upozorenje zbog kojeg će se potencijalni vlasnici odnositi odgovornije prema svojoj odluci 3) uvesti (i provoditi!) kaznenu mjeru mogućnosti lišavanja slobode za osobe koje na bilo koji način grubo zanemaruju ili zlostavljaju pse i druge životinje. Mjere restitucije i probacije također mogu biti adekvatne za manje prijestupe ukoliko nadležni tako procjene. Ne znam je li realno očekivati da ljudi u ruralnim područjima neće imati psa na lancu koji spava u kućici, no svakako se može postaviti standard od 5 metara lanca, dovoljno hrane i vode, kućica koja je u hladu te adekvatna izolacija (stiropor, deke) tijekom zime 4) djecu i maloljetnike koje životinje zlostavljaju i/ili sodomiziraju obuhvatiti adekvatnim psihosocijalnim tretmanom budući da brojna istraživanja pokazuju da se radi o jasnom simptomu poremećaja u ponašanju pa i psihopatološkog razvoja ličnosti. Njihove obitelji valjalo bi obuhvatiti u najmanju ruku mjerama kao što su Nadzor nad izvršenjem roditeljskog prava kao i savjetodavnim i/ili psihoterapijskim radom naloženim od strane suda 5) proglasiti skloništa za životnje no kill skloništima bez izuzetka 6) participirati u sterilizaciji svih napuštenih životinja na način da se novac namjenjenim za zbrinjavanje životinja (a koja sredstva nisu mala), u skladu s brojem životinja (prije toga izvršiti popis zbrinutih po skloništima) odredi iznos koji se dijeli veterinarskim stanicama tog područja te tražiti kako od skloništa tako i od ovlaštenih veterinara mjesečno (tromjesečno) izvješće o steriliziranim životinjama (kako eventualno ne bi došlo do zlouporabe) 7) nakon određivanja jasnih odrednica i minimalnih uvjeta za funkcioniranje skloništa, oformiti tijelo od komunalnih ili drugih službi koje bi mjesečno izlazile na teren i pratile jesu li uvjeti u skloništima usklađeni sa zakonskim odrednicama. Ovu mjeru se kasnije može provoditi i nešto rjeđe, no brojni slučajevi zlouporabe sredstava (i životinja!) govore o tome da postoje skloništa čiji je rad ne samo netransparentan već i nehuman te služi prvenstveno stjecanju financijske dobiti od strane pojedinaca. 8) Pojedince za koje bi se utvrdilo da su na bilo koji način narušili povjerenje Ministarstva, građana, a na kraju i samih pasa, trebalo bi kazniti novčano, kako poslovnom tako i osobnom odgovornošću te im zabraniti rad u ovoj djelatnosti, koja bi trebala biti humana, ako već ne i humanitarna. Načelno podržavam prijedloge i komentare udruga Prijatelj životinja i Mijau. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
116 Anamarija Vujaklija PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. Protiv eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana! Prihvaćen Prihvaćeno.
117 Andrea Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u potpunosti zabrani uzgajanje životinja radi krzna bez dodatnog prijelaznog razdoblja. Smatram da je prijelazno razdoblje od 10 godina bilo dovoljno da se uzgajivači krzna prilagode i opredijele za neku drugu djelatnost. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje napuštaju, muče ili ubijaju kućne ljubimce. Iako navedeno je već definirano u postojećem Zakonu o zaštiti životinja ono se u pravilu uopće ne provodi u stvarnom životu. Kako je moguće da je Zakonom o zaštiti životinja definirano da je zabranjena eutanazija vlasničkog psa bez valjanog razloga, a u skloništima se relativno zdravi psi redovito ubijaju nakon 60 dana? Dalke, zahtijevam da se u potpunosti zabrani ubijanje (eutanazija) životinja nakon 60 dana u svim skloništima (šinterajima). Želim efikasnju veterinarsku inspekciju,bolji nadzor nad skloništima koja se financiraju novcem poreznih obveznika, veći aganžman policije u slučajevima napuštanja, mučenja i usmrćivanja životinja. Želim obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pasa i mačaka u skloništima, ali i vlasničkih pasa i mačaka koja ne služe za daljni registrirani uzgoj. Želim da se stane na kraj razmnožavanju i prodaji pasa i mačaka od strane "štancera" koji nemaju registriranu uzgajivačnicu te time direktno oštečuju državu tj, državni proračun za neplaćanje poreza. Mišljenja sam da bi se porezna uprava trebala pozabaviti ovim problemom jer iznosi neplaćenog poreza od ovakve djelatnosti je zaista velika. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu, osnivanje policije za životinje, zabranu kupiranja svih pasa uključujući i lovačke. Želim bolje uvjete života životinja koje su namjenjene ljudskoj prehrani, zabrana drobljenja živih pilića, zabrana kastracije muških praščića na živo, zabrana vršenja pokusa nad životinjama, zabrana cirkusa koja uključuju životinje i zabrana zoloških vrtova. Sve jedinice lokalne samouprave moraju osnovat sklonište za pse i mačke, a u slučaju ne ispunjavanja ove obveze moraju postojati određene sankcije koje u postojećem zakonu ne postoje. Želim da Hrvatska kao članica Europske Unije napokon potpiše Europsku konvenciju o zaštiti životinja kako i jednoj suverenoj državi priliči. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
118 Andrea Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u potpunosti zabrani uzgajanje životinja radi krzna bez dodatnog prijelaznog razdoblja. Smatram da je prijelazno razdoblje od 10 godina bilo dovoljno da se uzgajivači krzna prilagode i opredijele za neku drugu djelatnost. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje napuštaju, muče ili ubijaju kućne ljubimce. Iako navedeno je već definirano u postojećem Zakonu o zaštiti životinja ono se u pravilu uopće ne provodi u stvarnom životu. Kako je moguće da je Zakonom o zaštiti životinja definirano da je zabranjena eutanazija vlasničkog psa bez valjanog razloga, a u skloništima se relativno zdravi psi redovito ubijaju nakon 60 dana? Dalke, zahtijevam da se u potpunosti zabrani ubijanje (eutanazija) životinja nakon 60 dana u svim skloništima (šinterajima). Želim efikasnju veterinarsku inspekciju,bolji nadzor nad skloništima koja se financiraju novcem poreznih obveznika, veći aganžman policije u slučajevima napuštanja, mučenja i usmrćivanja životinja. Želim obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pasa i mačaka u skloništima, ali i vlasničkih pasa i mačaka koja ne služe za daljni registrirani uzgoj. Želim da se stane na kraj razmnožavanju i prodaji pasa i mačaka od strane "štancera" koji nemaju registriranu uzgajivačnicu te time direktno oštečuju državu tj, državni proračun za neplaćanje poreza. Mišljenja sam da bi se porezna uprava trebala pozabaviti ovim problemom jer iznosi neplaćenog poreza od ovakve djelatnosti je zaista velika. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu, osnivanje policije za životinje, zabranu kupiranja svih pasa uključujući i lovačke. Želim bolje uvjete života životinja koje su namjenjene ljudskoj prehrani, zabrana drobljenja živih pilića, zabrana kastracije muških praščića na živo, zabrana vršenja pokusa nad životinjama, zabrana cirkusa koja uključuju životinje i zabrana zoloških vrtova. Sve jedinice lokalne samouprave moraju osnovat sklonište za pse i mačke, a u slučaju ne ispunjavanja ove obveze moraju postojati određene sankcije koje u postojećem zakonu ne postoje. Želim da Hrvatska kao članica Europske Unije napokon potpiše Europsku konvenciju o zaštiti životinja kako i jednoj suverenoj državi priliči. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
119 Andrea Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Želim da se u potpunosti zabrani uzgajanje životinja radi krzna bez dodatnog prijelaznog razdoblja. Smatram da je prijelazno razdoblje od 10 godina bilo dovoljno da se uzgajivači krzna prilagode i opredijele za neku drugu djelatnost. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje napuštaju, muče ili ubijaju kućne ljubimce. Iako navedeno je već definirano u postojećem Zakonu o zaštiti životinja ono se u pravilu uopće ne provodi u stvarnom životu. Kako je moguće da je Zakonom o zaštiti životinja definirano da je zabranjena eutanazija vlasničkog psa bez valjanog razloga, a u skloništima se relativno zdravi psi redovito ubijaju nakon 60 dana? Dalke, zahtijevam da se u potpunosti zabrani ubijanje (eutanazija) životinja nakon 60 dana u svim skloništima (šinterajima). Želim efikasnju veterinarsku inspekciju,bolji nadzor nad skloništima koja se financiraju novcem poreznih obveznika, veći aganžman policije u slučajevima napuštanja, mučenja i usmrćivanja životinja. Želim obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pasa i mačaka u skloništima, ali i vlasničkih pasa i mačaka koja ne služe za daljni registrirani uzgoj. Želim da se stane na kraj razmnožavanju i prodaji pasa i mačaka od strane "štancera" koji nemaju registriranu uzgajivačnicu te time direktno oštečuju državu tj, državni proračun za neplaćanje poreza. Mišljenja sam da bi se porezna uprava trebala pozabaviti ovim problemom jer iznosi neplaćenog poreza od ovakve djelatnosti je zaista velika. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu, osnivanje policije za životinje, zabranu kupiranja svih pasa uključujući i lovačke. Želim bolje uvjete života životinja koje su namjenjene ljudskoj prehrani, zabrana drobljenja živih pilića, zabrana kastracije muških praščića na živo, zabrana vršenja pokusa nad životinjama, zabrana cirkusa koja uključuju životinje i zabrana zoloških vrtova. Sve jedinice lokalne samouprave moraju osnovat sklonište za pse i mačke, a u slučaju ne ispunjavanja ove obveze moraju postojati određene sankcije koje u postojećem zakonu ne postoje. Želim da Hrvatska kao članica Europske Unije napokon potpiše Europsku konvenciju o zaštiti životinja kako i jednoj suverenoj državi priliči. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
120 Andrea Bakanji PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE Dobro je to rekla Antonija. Uglavnom, mislim da podaci o testovima na životinjama moraju biti dostupni javnosti. Ovako je to jedna siva zona, u kojoj svatko može raditi što želi. U svijetu je sve više i više zastupljeno ne testiranje na životinjama i mi kao civilizirana zemlja, moramo tome težiti. Djelomično prihvaćen Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona. Točkom 41. Direktive 2010/63/EU određeno je, kako bi se osigurala obaviještenost javnosti, da objektivne informacije u vezi s projektima u kojima se koriste žive životinje trebaju biti javno dostupne, međutim, time se ne smiju kršiti prava vlasništva ni otkrivati povjerljivi podaci. Stoga korisnici pripremaju anonimne netehničke sažetke projekata, koje nadležno tijelo objavljuje na svojim stranicama, u skladu s člankom 44. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13). Objavljene pojedinosti ne smiju zadirati u anonimnost korisnika.
121 Andrea Bakanji OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Mora postojati neko tijelo, koje će moći utvrditi da li je stvarno životinja opravdano upućena na "usmrćivanje". Na žalost, radi manipulacije oko troškova vet. skrbi, oko toga da ne postoji neko pouzdano tijelo kojem se može obratiti, ne vjerujem da će se časno izvršavati čl. 11. Mora postojati kontrolno tijelo i podaci moraju biti dostupni javnosti u svakome trenutku. A što se tiče usmrćivanja u skloništima, treba u potpunosti zabraniti usmrćivanje, osim u iznimnim slučajevima, kod teških ozljeda i sl. Prihvaćen U slučaju sumnje da je došlo do usmrćivanja životinja protivno odredbama ovoga Zakona za postupanje je nadležna veterinarska inspekcija. Zabranjeno je usmrćivanje životinja u skloništima.
122 Andrea Bakanji PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Vezano uz uzgajivače činčila, slažem se, svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje, ali ja ne podržavam tu industriju. Priča se o tome da je njihov broj u opadanju, a uzgajivači kao rade na tome da im povećaju broj, ali zašto? Radi krzna. Pa recite vi meni, da li u današnje vrijeme postoji potreba da se nekoga mora ubijati da bi mi nosili krzno? Postoje drugi materijali, a i stvarno, recite mi dragi uzgajivači. koliko tih bundi prodate u Hrvatskoj? Nula, sve šibate van. O tome se radi. Dajte budite iskreni. To više nije potrebno! Jasno mi je da je to vama egzistencija, ali pogledajte koliko je drugih "zanimanja" nestalo, ovo jednostavno više nije u redu. Nitko nije protiv vas, nego protiv te beskorisne prakse ubijanja nedužnih životinja, da bi se netko zaogrnuo u njihovo mrtvo krzno. Primljeno na znanje Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
123 Andrea Bakanji PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Mi smo društvo kojemu je potreban konstantan nadzor, jer ljudi konstantno žele izigrati zakon. Nije u prirodi životinja, da se iz čistog mira idu boriti jedni sa drugima. To je ljudska izmišljotina i izopačenost. Životinje se bore kada su gladne, napadnute ili izazvane, ali ne iz dosade. Tako da se slažem sa Anđelom, i nisam za to da se dozvole borbe. Ako ljudi ne znaju nikako drugačije zaraditi, nego preko grbače drugih, onda se moraju zapitati zašto je tome tako. Ne borbama životinja! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
124 Andrea Bakanji PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Poštovani, mora se regulirati status životinja, koje žive vani, dakle ne žive u stanovima ili kućama, ali se ljudi za njih brinu. To je veliki problem, jer se smatraju "ničijima" pa se onda neki ljudi iživljavaju nad njima ili nad ljudima koji se brinu za njih. Svakako sam za registraciju hranilišta za mačke i za pse, tako da i te životinje imaju svoju sigurnost i svoja prava, koja im pripadaju. Ako mi možemo davati svoj teško zarađen novac da te životinje zbrinemo, da im omogućimo dostojanstven život, onda i ova zajednica, u ovom slučaju Država ili Ministarstvo poljoprivrede, treba uložiti jedan minimum napora, da izađe u susret i ljudima i životinjama, i da se potrudi da se zakoni provode i da te životinje imaju svoja prava i sigurnost. Sredstva koja država i ministarstvo ulažu za te životinje ne postoje! Želim da to shvatite i da vidite koliku pomoć imate od ljudi koji svakodnevno odvajaju svoje novce, vrijeme i ljubav za te životinje. A onda ih netko prijavi, i za 5 minuta dođe netko od vaših ljudi i želi uništiti ono što se stvara godinama. Budite tako ažurni kada su kazne u pitanju. Kazne protiv počinitelja, koji muče, zlostavljaju, truju i ubijaju životinje. Što je sa kućicama koje je g. Bandić obećao na hranilištima za mačke? Isto tako, tu najavljujete kazne, kada ćete vršiti testiranje preko DNA na izmetu od pasa. Sve je to ok, ali mislim da treba prvo raditi na tome, da se svi psi ćipiraju, tj. registriraju, cijepe, da se zna gdje su, kod koga su, da li se kvalitetno brinu o njima, da li ih puštaju van bez nadzora, što se često događa u manje ruralnim sredinama, gdje takvi psi na žalost znaju raditi nered, a njihov vlasnik za to ne odgovara. Odgovornost se traži, i to maksimalna. Provodite Zakone! Primljeno na znanje Članak 72. Ovoga Zakona određuje da tijela jedinica područne (regionalne) samouprave u svrhu ispunjavanja obveza djelatnosti skloništa moraju organizirati koordinacijske radne skupine čija zadaća je koordinacija u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinja što uključuje: - praćenje problematike zbrinjavanja napuštenih životinja na području njihove područne (regionalne) samouprave te donošenje mjera za smanjenje broja napuštenih pasa, poticanje označavanja životinja za koje ne postoji obveza označavanja, razvoj smjernica dobre prakse o primjerenom smještaju i skrbi za životinje, poticanje kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca, osobito pasa i mačaka, razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa, poticanje udomljavanja pasa iz skloništa, edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja i odgovornom posjedovanju životinja (označavanje životinja, cijepljenje protiv bjesnoće, smještaj i skrb za životinje, kontrola razmnožavanja životinja, zabrana napuštanja životinja), praćenje rada skloništa vezano za oglašavanje životinja za udomljavanje, provođenja mjera za osiguranje zdravlja i dobrobiti životinja te vođenja propisanih evidencija, predlaganje i sudjelovanje u izradi uvjeta za držanje kućnih ljubimaca, unaprjeđenje zaštite životinja, ovisno o problemima i interesima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Za postupanja protivna odredbama ovoga Zakona određene su prekršajne odredbe koje se nalaze u člancima 87.-93.
125 Andrea Bakanji PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Poštovani, generalno, imamo dobre Zakone, ali ih se rijetko kada primjenjuje. Ja želim posebno naglasiti, da sam za osnivanje Policije za životinjska prava, dakle, to bi bili ljudi posebno obučeni za sva pitanja vezana uz životinje. To se možda čini kao dodatni trošak, ali je postala potreba, jer najčešće policija ne želi izaći na teren kod prijave slučaja zlostavljanja ili mučenja životinja. Kazne su premale, a i one se najčešće ne primjenjuju. Postoji još nešto što mislim da je od krucijalne važnosti, a to je da ne postoji niti jedan valjani razlog na ovom svijetu, da se otrov može slobodno prodavati u dućanima i da ga može kupiti tko želi. Kako drugačije objasniti činjenicu, da neki pojedinci kupe otrov i bacaju ga po parkovima, daju ih životinjama, a onda one umiru u najvećim bolovima i mukama. Pa tko je ikada za to odgovarao? Da li je to normalno i civilizirano ponašanje? Svakako treba uvesti posebne dozvole za kupnju otrova, on ne može biti u slobodnoj prodaji. Ja želim znati tko drži taj otrov u svojoj kući. Pa taj otrov može završiti bilo gdje! Zatim, u Čl. 84 stavak 13., ma molim vas, pa zar postoje dijelovi tijela životinja koji ih ne bole, ako im nanosite bol? To obavezno trebate ispraviti. Zatim, napuštene ili ulične životinje, to je pitanje koje zahtjeva veliku pažnju. Mi, koji vodimo računa o "ničijim" životinjama, životinjama koje su se rodile vani i žive vani, mi smo na sebe preuzeli troškove i odgovornost kastracije i sterilizacije, koje bi ova država trebala financirati, ali ok. Iz tog razloga, ne vidim otkuda nekome pravo da odlučuje o njihovoj sudbini, da ih se želi riješiti, ako nije pokazao niti minimum interesa da da makar 1 kunu za to da dostojanstveno žive. Treba postojati javni interes da se hranilišta za životinje urede, održavaju urednima i da se potiče ljude da se brinu kvalitetno za njih. Mi odrađujemo vaš posao, a neodgovorni ljudi izbacuju višak svojih mačaka i pasa i stvaraju nered i stres tim bićima. Želim da se jasno i glasno kaže tome dosta! Pa nisu životinje stvari da ih se može samo tako izbaciti. Kazne za usmrćivanje, napuštanje, mučenje, zlostavljanje, trovanje moraju biti astronomske! Jer naši ljudi vjeruju samo ako ih se opali po džepu! Što se tiče skloništa za životinje, prestanite podržavati kill skloništa, ona moraju nestati! To je postao Business, a to nema veze sa pravima životinja i sa kvalitetnim zbrinjavanjem životinja. Prihvaćen članak 84. postao je članak 87. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Odredbe ovoga Zakona se ne primjenjuju na uvjete stavljanje otrova na tržište te isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. Kazne propisane ovim Zakonom su odvračajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite.
126 Andrea Božić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se zabrani eutanazija životinja po isteku 60 ili više dana te da se bilo koji oblik zlostavljanja životinje strogo kažnjava. Prihvaćen Prihvaćeno
127 Andrea Bračko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Komentar u ime Ustanove zoološki vrt grada Zagreba - Svaka udruga zooloških vrtova ima svoje uzgojne programe npr. Europsko udruženje zooloških vrtova i akvarija (EAZA) – EEP (European Endangered Species Programmes) i ESB (European StudBook); ESF (European studbook foundation); WAZA (Svjetsko udruženje zooloških vrtova i akvrija) – ISB (International StudBook)… Kako ne postoji obaveza zooloških vrtova da budu članovi određenih udruga postavlja se pitanje što je sa vrtovima koji nisu članovi udruženja? - Nije moguće sa sigurnošću znati koje vrste i u kojem vremenskom razdoblju mogu postati dio budućih programa razmnožavanja budući da se situacija u prirodi mijenja iz dana u dan. Stoga zaustavljanje razmnožavanja vrsta koje nisu u sklopu trenutnih programa ugrožava buduće programe razmnožavanja i same vrste koje će zbog toga nestati iz zooloških vrtova a potencijalno i iz prirode. - Zoološkim vrtovima je važno razmnožavati životinje, čak iako su izvan službenih uzgojnih programa kako bi se populacije u zoo vrtovima očuvale. Posebice je to važno ukoliko se u budućnosti dogodi da jedna od tih vrsta postane ugrožena. Primjenom ovog članka bilo bi onemogućeno pokretanje novih uzgojnih programa koji se često moraju pokrenuti u vrlo kratkom vremenskom roku s obzirom na nagle i brze promjene situacije u prirodnim staništima određenih životinjskih vrsta (prirodne katastrofe, ratovi, itd.) - Zoološki vrtovi mogu svoju djelatnost usmjerenu na zaštitu vrsta (predstavljanja i zaštite životinja i njihovih staništa s ciljem promicanja zaštite životinja i prirode kroz edukaciju, istraživanje i rekreaciju) obavljati kroz programe, ali i van njih. Npr. u sklopu Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija (EAZA) ustanovljene su stručne skupine (Taxon Advisory Groups) koji izrađuju regionalne planove i daju preporuke za držanje određenih vrsta uz objašnjenje zašto i kako se te vrste trebaju držati. Oni određuju da li je potrebno da preporučene vrste postanu dio nekog od programa ili će ispunjavati neku od drugih funkcija kao flagship vrste (ambasadori za zaštitu staništa), vrste za edukaciju (vrste koje demonstriraju morfološke, ekološke ili taksonomske karakteristike ili ponašanje), vrste za istraživanje ili pak vrste – modeli (prikladnih kao model rješavanja problema managementa vrste koja se trenutno ne drže ili se drže u vrlo malim brojevima) Predlažem ukloniti "u programu očuvanja vrsta" Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
128 Andrea Bračko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. Komentar u ime Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba Pledlažem ukloniti "o lovstvu" Prihvaćen prihvaćeno
129 Andrea Bračko OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. Komentar u ime Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba - Da li se taj članak odnosi i na životinje koje su obuhvaćene i nekim kategorijama zaštite - Uvođenje i ponovno uvođenje svojti u prirodu regulirano je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 118/09) te Pravilnikom o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (NN 35/08) Nije prihvaćen Ovaj članak se ne odnosi na područja koja su regulirana posebnim propisima kao npr. iz područja lovstva i zaštite prirode.
130 Andrea Jagar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Moji prijedlozi za novi Zakon o štiti životinja Definitivno zabraniti uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno, takva praksa je nedopustiva u 21 stoljeću i strogo kazniti uzgajivače koji nisu do zakonom propisanog roka zatvorili svoje pogone za uzgoj tih nedužnih bića Zabraniti ubijanja životinja u skloništima i napraviti bolje uvjete životinjicama koje borave u skloništima do njihovog udomljenja ili prirodne smrti Devet pasa i uvjeti kao za skloništa značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabraniti trajno držanje pasa na lancu obavezno Zabranit korištenja konja za izvlačenje drva u 21 stoljeću nema mjesta za ovakvu okrutnu praksu pogotovo kad smo svjedoci u kakvim ih uvjetima drže vlasnici koji ih iskorištavaju na grozne načine Zabraniti žigosanja kopitara ili bilo koje druge životinje, mislim da nema potrebe posebno napominjati okrutnost ovakve prakse Zabranit hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, preokrutno i nepotrebno Zabraniti prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani, prodaja živih životinja u bilo kojim trgovinama Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zlostavljanja, zanemarivanja ili bilo koje druge radnje koje nanose životinjama bol i patnju i poremećene luđake koji zlostavljaju životinje najstrože kazniti novčanom i bezuvjetom zatvorskom kaznom Obavezno zabranit držanje i korištenje svih životinja u cirkusima, zabrana održavanja cirkuskih predstava, zabraniti cirkuse stranih zemalja da izvode svoje krvave i krvoločne predstave u našoj zemlji, takvim poremećenim krvavim nastupima nije mjesto u civiliziranom svijetu Neprofitni karakter skloništa za životinje - definitivno i napraviti reviziju svih skloništa koja su profitabilna, treba se utvrditi gdje su životinje završile, gdje je novac od poreznih obveznika koji su dobili na što je potrošen, i javno objaviti podatke Zabraniti utrke pasa nema mjesta za takvu glupost Zabraniti kupiranja lovačkih pasa i svih ostalih pasa i životinja totalno nepotrebno i beskorisno Zabranit natjecanja konja u povlačenju trupaca definitivno bolesna i poremećena ostavština pradavnih vremena kojima je svrha valjda iživljavanje nad nedužnim životinjama zabraniti i strogo kazniti sudionike novčano i zatvorskom kaznom Obavezno zabraniti korištenje životinja za pokuse nepotrebna i okrutna zastarjela praksa kojoj definitivno nije mjesto u 21 stoljeću treba naći adekvatnu alternativu, a i činjenica je da ti tulavi kvazi znanstvenici nisu došli do nikakvih novih niti revulucionarnih otkrića već desetljećima sam su bez razloga izmrcvarili milijune nedužnih životinja i iscijedili su državne proračune za svoje gluposti koje nikome nisu donijeli niš dobrog Obavezno oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zaštititi glavonožace Zabrana obrednoga klanja - ta glupost treba biti najstrože zabranjena i kazne za ovo trebaju biti jako velike Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja - ista stvar kao i za obredno klanje, sudionike i organizatore najstrože kazniti velikim novčanim kaznama i zatvorom i takvu odvratnu praksu zabraniti iskorijeniti za sva vremena Zabraniti držanje dupina u zatočeništvu ili bilo koje divlje životinje i velike kazne za kršenje zabrane Najoštrije kazne za zoofiliju nema opravdanja za tu odvratnost Zabraniti drobljenje živih pilića Dakle, treba napraviti ogromnu reviziju članovova povjerenstava za zaštitu životinja, njihovog rada, sve koji su u sukobu interesa treba smjesta smijeniti i nek vrate novac koji nisu zaradili Treba dati zemljišta za izgradnju skloništa i ne samo dati zemlju treba osnovati Animal police, ali pravu policiju za životinje koja će životinje štiti, a ne ih zlostavljati, koji će transparentno obavljati taj posao, izgraditi adekvatni Azil za sve životinje u nevolji gdje će biti dobro zbrinute do udomljenja ili prirodne smrti Treba uvesti stroge kazne za zlostavljanje, zanemiravanje, napuštanje životinja i sl. i to na licu mjesta odrapiš kaznu uzmeš životinju i nema rasprave Definitivno napraviti reviziju rada veterinarskih inspektora i ako nisu zadovoljili uvjete rada za koji su plaćeni otkaz, i nek vrate novac od poreznih obveznika ima ljudi koji će taj posao obavljati savjesno i s ljubavlju prema živim bićima Edukacija, edukacija i edukacija o potrebama životinja i kako prema njima postupati Potrebno je zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. Često svjedočimo tome kako psi u te svrhe dane u ograđenim prostorima provode sami, bez ikakvog zaklona od vremenskih neprilika i vrućine, a često i vezani na lanac. Potrebno je i ograničiti broj životinja koje fizička osoba smije imati u vlasništvu kako bi se spriječili slučajevi u kojima ljudi nagomilavaju životinje pa ih onda zanemaruju ili ne steriliziraju pa se one nekontrolirano razmnožavaju, Fizičkim osobama potrebno je zabraniti da uzgajaju životinje samo radi stvaranja novih legla i prodaje istih. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Sva skloništa trebaju biti no kill Zabraniti držanje divljih životinja kao kućnih ljubimaca i prodaja istih u bilo kojoj od trgovina Dakle, lovci, što reći prije nego se zbljujem, lov bi trebalo zabraniti u bilo kojem obliku, najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca, bez rasprava odrapit kaznu pa budu razmislili o svom ponašanju Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
131 ANDREJA SREDNOSELEC PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim slijedeće i to: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Strože propisivanje obveza jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) Veće i brže ovlasti komunalnih redara i djelotvoran i brz inspekcijski nadzor Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Odredbe koje nisu predložene u aktualnoj izmjeni Zakona, iako su potrebne: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana žigosanja kopitara Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana drobljenja živih pilića Hvala Vam Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
132 Andreja Vincek PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Protivim se svakoj vrsti usmrćivanja životinja, posebno onih u azilima, i to nakon proteka bilo kojeg roka, neovisno da li je on 30 ili 3000 dana! Zabranite ubijanje životinja, a novce koje azili za usmrćivanje životinja dobiju neka utroše na hranu, higijenu i liječničku pomoć životinjama, kao i otvaranje novih NO KILL skloništa. Zabrana rada skloništima koji ubijaju životinje jer je tako očigledno da to rade samo zato da dobiju novce nakon usmrćivanja istih. Prestrašno je da ovi naši vrsni teoretičari koji rade na zakonima (to su naime ljudi koji očito nikada nisu bili u doticaju sa stvarnim svijetom, nego sjede u svojim udobnim foteljama i skupocjenim odijelima i haljinama) sebi daju za pravo i odlučuju da li će životinja živjeti ili ne. Svako biće ima pravo na život, bilo ono čovjek ili životinja! Od kud vam to pravo?? Sramotno! Prihvaćen Prihvaćeno
133 Andriana Kapelan Matjasic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Trazim da se: -zabrani eutanazija životinja u azilima -skloništa trebaju voditi neprofitne organizacije -da država u skladu sa stanjem u azilima i brojem nezbrinutih životinja izdvoji adekvatna i dostatna novcana sredstva za njihov rad -da se uvede Policija za životinje kako bi se životinje zaštitile od zlostavljača, a zlostavljanoj životinji bi se odmah pružila pomoć -zabrani uzgoj životinja radi krzna -zabrani testiranje na životinjama -zabrani trajno držanje životinja na lancu -da se uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje kućnih ljubimaca na ulicu -da se zabrani držanje životinja u cirkusima -uvede registar zlostavljaca zivotinja (trajni dosje) Podržavam prijedlog udruge Mijau iz Rijeke da bi slobodnoživuće mačke trebalo sterilizirati, obilježiti, očistiti od parazita, vraitit na stanište i brinuti o njima dajući im hranu i vodu i pružati im veterinarsku skrb Smatram da u škole treba uvesti obaveznu edukaciju o zaštiti životinja i na taj način od najranije dobi razvijati kod djece pozitivan odnos prema životinjama. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
134 Anđelo Pavišić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Poštovani. Smatram kako su kazne za pojedine činove dosta blage i neprimjerene. Pritom najviše naglašavam članak 84. U točkama koje se odnose na nanošenje boli, usmrćivanja životinja, bilo kojeg oblika maltretiranja i iživljavanja te ostalim strašnim aktima, prekršajne novčane kazne treba višestruko uvećati (te dobro razmislit o kaznenom gonjenju). Također predlažem da se svakoj osobi koja napravi neki od ovih akata odredi psihijatrijsko-psihološko vještačenje, da se procijeni ugrožava li ta osoba ljudske živote i je li opasna za okolinu. Objašnjenje leži u tome da smatram kako svatko tko hladno digne ruku na životinju (slabijeg aktera) u stanju je ponoviti tu istu radnju na životinji, a realna je prijetnja i za ljudske živote. Bi li kome bilo drago da mu susjed ima prekršajnu prijavu čl.84 stavka (1) točke 13. koja glasi '' Novčanom kaznom kaznit će se.... životinjama odsijeca dijelove tijela koji su osjetljivi na bol''... ili možda točke 14 koja govori ''Novčanom kaznom kaznit će se... ograničava kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah''? Baš zbog ovakvih slučajeva koji su realno zreli za psihijatrijsko zbrinjavanje predlažem uvođenje istog te oštrije kazne počiniteljima. Također, napraviti registar zlostavljača životinja! NADOPUNA: Čitam članak 88., stavak (1), točka 2 koja govori: ''Novčanom kaznom od 10 do 30 tisuća kuna...baca petarde na životinje ili druga pirotehniča sredstava (članak 5. stavak 1. točka 30.).''. Ako ne ništa, bar ovaj akt zaslužuje detaljnu psihijatrijsku obradu počinitelja te kaznu od par stotina tisuća kuna (da se mene pita, zaslužuje i zatvorsku kaznu)! Prihvaćen članak 84. postao je članak 87., a članak 88. je postao članak 91. Kazne propisane ovim Zakonom su odvračajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Odredbama ovoga Zakona ne može se odrediti psihijatrijsko liječenje obzirom da predmetna problematika nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
135 Anđelo Pavišić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Gospodine Dušan, vaši argumeti su smiješni te apsolutno nehumani. Postoji nešto što se zove NO KILL azil. To je smještaj/sklonište (nazovite ga kako hoćete) koje zbrinjava napuštene pse/mačke itd. u cilju izbjegavanja i ovog roka od 60 dana za eutanaziju. Osobno smatram da je svijest naroda (pogotovo mladih) malo porasla i da taj vaš prijedlog na sreću ne bi nikada prošao. Kao moderna država ne smijemo pokazivati ovakve znakove neljudskosti, indiferentnosti na probleme koje smo sami stvorili ne izgradivši dovoljno adekvatnu pomoć i skrb za naše ljubimce. Morate shvatiti kako je napuštenih životinja sve više iz dana u dan, jer se svima slobodno dopušta nekontrolirani uzgoj i nema kazni ako se životinja napusti (pr. udruge svakodnevno objavljuju slike kako su mlade majke ostavljene kraj kontejnera/autoceste i sl. sa određenim brojem mladunaca... smatrate li da je potrebno ubiti te mladunce i majku koji nisu ni dobili šansu za život? Smatrate li da su veće smetnje za društvo ti jadni psići ili osoba koja ih je takve ostavila? Dobro promislite što pišete). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
136 Anđelo Pavišić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Gospodine Dušan, mislim da naveliko griješite sa takvim razmišljanjem. Osobno sam za zabranu svakakvog oblika borbi životinja i uzgoja istih u svrhu borbe. Takav oblik niskih strasti i zarade je naprosto odvratan, gnjusan i neljudski. Legalizirati to znači legalizirati čisto nasilje i poticaj agresivnog ponašanja životinja i okoline, a mislim kako to u modernoj RH stvarno nije potrebno. Ne možete usporediti profesionalne i amaterske turnire kojima se bave ljudi sa borbama životinja koje su u najmanju ruku gladijatorski nastrojene (možda čak i još gore od toga, jer životinja koja se bori vrlo vjerovatno završava smrtnim ishodom, dok je poraženi gladijator čekao odluku imperatora). Istražite malo po internetskim izvorima kojih je jako puno te se uvjerite kako svega par zemalja na svijetu ima legalizirane borbe životinja, što vam to govori? Hvala na razumijevanju. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
137 Anisja Andričević OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Protivim se uzgoju zivotinja za krzno jer ga smatram nepotrebnim i apsurdnim. Danas krzno nema nikakvu svrhu osim ukrasne, a mislim da se vecina ljudi moze sloziti barem oko toga da nije u redu nekome oduzeti zivot da bi se nekoga ili nesto "ukrasilo". Takva praksa je izrazito nehumana i primitivna i nije joj mjesto u 21. stoljecu. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
138 Anita Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10.Obaveznu registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Oporezivanje uzgoja kućnih ljubimaca bez obzira bilo riječ o rasnim ili kućnim leglima 12. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima 13. Zabranu kupiranja pasa - kažnjavanje skrbnika nelegalno kupiranih pasa. 14. Uvođenje Policije za životinje i napokon ažurno naplaćivanje kazni za svako zlostavljanje, napuštanje, nečipiranje (nadležnih vetrinarskih stanica prvenstveno za ne uvođenje u registar!), zanemarivanje ili bilo kakvo drugo kazneno djelo nad životinjama. 15. Naplatom kazni omogućiti OBAVEZNU besplatnu sterilizaciju svim kućnim ljubimcima osim onih koji imaju uzgojnu dozvolu. 16. Oporezivanje uzgojnih dozvala 17. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 18. Aposlutnu zabranu spolnog općenja sa životinjama i adekvatno kažnjavanje iste. 19. Uvesti zakonsku odredbu kojom bi se omogućilo načiniti prijavu zlostavljanja, napuštanja i bilo kakvog drugog zlostavljanja životinja uz obaveznan izlazak educiranih policajaca za životinje i kaznenu prijavu po sili zakona za počinitelje uz naravno kaznu od minimalne godišnje plaće. 20. Skloništa za životinje mogu biti isključivo NEPROFITNA. Zabranu rada visokoprofitabilnih kill šinteraja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
139 Antonija Pek PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Ovo bi trebalo biti potpuno ilegalno. Ti zečeki, hrčci, ribice i koješta drugo žive u krajnje nehumanim uvjetima. Nije prihvaćen Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije.
140 Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Stavka broj 3 se pod hitno mora maknuti iz zakona. Legalna bi trebala biti samo No Kill skloništa. Svakodnevno gledam vijesti kako još *umetni ime psa* ima samo 1/2/3 dana života. To nije moralno i definitivno se krši sa ranijim stavkama i članicma ovog zakona. Pola ove zemlje je nenaseljeno ili napušteno, zašto država ne pokloni posjede udrugama da naprave skloništa gdje bi napuštene životinje mogle slobodno živjeti i možda pronaći nove udomitelje? Za Josipa Vinkovića: potpuno si neupućen u tematiku, sudeći po tvom komentaru. Udomila sam mačku koja je jednu godinu tražila svoj novi dom. Ako se životinja adekvatno oglasi - udomit će se. Danas je sve u marketingu, koliko god to nekima bilo neshvatljivo. Zapadne, napredne, humane i civilizirane države rasturaju u udomljavanju jer se jednoj životinji posvete i naprave atraktivnu kampanju gdje naravno to sve završi udomljavanjem. Ovdje je zadnji domet staviti na neku obskurnu stranicu 2 riječi o životinji, užasnu sliku i vrtit palčeve. To se tako ne radi. Također, ova zemlja ima dovoljno novaca za adekvatno zbrinjavanje životinja. Ako se može na političare i menađere trošiti nevjerojatan novac može se i na živote nevinih bića. Stvar je prioriteta. Jasno je koji su prioriteti vladajućih u ovoj zemlji. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
141 Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Niti jedno sklonište koje sam zvala da preuzme pronađenog psa se ne pridržava ovih propisa (broj 3). Besmisleno je, ako ne postoji kontrola skloništa. Primljeno na znanje Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona
142 Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Zakonom zabraniti skloništa koja ubijaju životinje, a pritom dobivaju enormne financijske potpore sa svih strana! U vijestima je, ne jednom, bilo sklonište Pokupsko Cerje koje je zlostavljalo životinje. Prihvaćen Člankom 67. Zakona određeno je da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
143 Antonija Pek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Glede stavke 3, imala sam slučaj kad sam pronalazila pse na cesti i skloništa NISU htjela preuzeti psa iako je pas imao čip i znalo se tko bi morao preuzeti troškove na sebe. Primljeno na znanje Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Nalaznik životinje, ako može utvrditi vlasnika životinje, može životinju vratiti vlasniku i životinja se u tom slučaju ne treba smještati u sklonište za životinje.
144 Antonija Pek ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Ovaj članak nije korektan prema udrugama za zaštitu životinja. Zbrinjavanje životinja nije adekvatno riješeno (vlada SDP-a je na Twitteru i Facebooku uporno odgovarala kako zakoni za zaštitu životinja postoje, ali se NE provode. Zašto se ne provode? Tko je odgovoran za to? Ako to odgovori izvršna vlast onda nemamo o čemu pričati i cijeli ovaj dokument je samo mrtvo slovo na papiru.) i udruge su prva i zadnja linija borbe za prava životinja. Vjerujem da su potrebna značajna sredstva za osnivanje skloništa, a udruge žive od dobrovoljnih donacija i ne vidim to kao opciju za njih. Nije prihvaćen Članak 55. postao je članak 57. Zakona te je isti izmijenjen na način da posjednik koji drži više od devet pasa starijih od šest mjeseci u svrhu udomljavanja mora udovoljiti uvjetima kao sklonište za životinje u odnosu na uvjete držanja pasa i skrb o njima. Posjednik može u svrhu udomljavanja držati samo pse koje mu je povjerilo na čuvanje sklonište, s kojim ima sklopljen ugovor o tome, a sklonište označava pse, sterilizira ih, vodi propisane evidencije i oglašava pse u svrhu udomljavanja. Navedena odredba je donijeta zbog osiguranja dobrobiti životinja kroz osiguranje primjerenog smještaja, hranidbe i postupanja sa životinjama. Također, na takav se način osigurava i kontrola prometa životinjama kao i obvezno označavanje životinja te obvezna trajna sterilizacija. U suprotnom, ako se ne može osigurati dobrobit napuštenih i izgubljenih životinja u skladu s odredbama Zakona, iste se izlažu stresu, patnji pa i mogućnosti uginuća što je postupanje suprotno odredbama ovoga Zakona. Ovim Zakonom propisuju se odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti. Zakonom o zaštiti životinja se ne uređuju prava životinja.
145 Antonija Pek ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Stavku broj 1 treba detaljnije definirati. OBAVEZNA kastracija bi jednim dijelom riješila napuštanje životinja po kontejnerima, šumama, nekontrolirano razmnožavanje itd. Tko ne obavi kastraciju treba platiti visoku kaznu. Budući da su takvi zahvati jako skupi s obzirom na standard ove zemlje država bi mogla prvih 5 godina potpuno ili djelomično subvencionirati kastracije, a kasnije naplaćivati visoke kazne za sve koji se ogluše o zakon. Nije prihvaćen Članak 52. Zakona postao je članak 53. Zakona te je određeno da se kontrola razmnožavanja životinja provodi različitim mjerama kao npr. sterilizacijom životinja, a može se provoditi i odvajanjem ženki i mužjaka u vrijeme kad su ženke spremne za pripust kao i drugim mjerama te je isto odgovornost vlasnika životinje. Stoga nije primjereno propisati obveznu sterilizaciju za sve pse s obzirom da se cilj može postići i drugim mjerama. Svakako treba uzeti u obzir i obveze koordinacijskih radnih skupina iz članka 70. Zakona koje osnivaju područne (regionalne) jedinice samouprave te koje, između ostaloga, potiču kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca, osobito pasa i mačaka te edukativno djeluju vezano za zaštitu životinja i odgovorno posjedovanje životinja (označavanje pasa, cijepljenje protiv bjesnoće, smještaj i skrb za životinje, kontrola razmnožavanja životinja, zabrana napuštanja životinja) te na takav način utječu na povećanje svijesti kako vlasnika pasa tako i javnosti o potrebi kontrole razmnožavanja životinja i odgovornosti vlasnika. U članak 53. dodan je stavak 5. kojim se određuje ako se na području pojedinih jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave utvrdi veliki broj napuštenih pasa, način i financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa na tom području naredbom može propisati ministar.
146 Antonija Pek PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE Bolje da se pokusi vrše na ubojicama i silovateljima, a ne na nevinim životinjama koje nisu ničime skrivile svoju užasnu sudbinu. Nije prihvaćen Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona.
147 Antonija Pek NADZOR, Članak 80. Znači monstrum uzme psa i taj pas je teško zlostavljan od strane monstruma, netko ga prijavi i taj pas treba u sklonište odnosno kod drugog udomitelja. Ne uspije se pronaći adekvatan smještaj iz nepoznatkog razloga i taj pas se mora usmrtiti?! Ovo je totalno promašeno. Ima toliko drugih rješenja. Ako vlasnik monstrum mora platiti eutanaziju onda može plaćati i hotel za pse (ili mačke) dok se ne nađe adekvatan smještaj. Zašto bi životinja opet morala plaćati ljudsku glupost? Prihvaćen Odredba o mogućnosti usmrćivanja životinja je brisana.
148 Antonija Pek OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. U stavci 2 treba jasno definirati kako lokalna samouprava treba organizirati i financirati pomoć ozlijeđenoj životinji. Ovaj dio se po dosadašnjim iskustvima vrlo vjerojatno neće poštivati ukoliko se ne odredi vrlo visoka kazna za nepoštivanje zakona. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Ines Šprljan uz ovaj članak.
149 Antonija Pek OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Stavka broj 5 nema smisla, zašto bi bikovi bili iznimka? Marko Mišković je sve napisao. Stavka broj 7 se treba nadopuniti jer dućani sa opremom za kućne ljubimce prodaju ogrlice s bodljama "za dresuru". Trebalo bi zabraniti i prodaju. Stavka broj 30 sama po sebi nema većeg efekta, ako se pirotehnička sredstva kompletno ne zabrane. Većinom ljudi niti ne bacaju petarde na životinje već nasumce na javnu površinu, ali taj užasan zvuk straši životinje. Pirotehnika se treba kompletno zabraniti. Nije prihvaćen Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) tako da svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Tradicionalna natjecanja bikova u Hrvatskoj spominju se od 1890. godine, a organizirano održavaju već 22 godine i pri tome se ne bilježe teže ozljede bikova niti njihovo međusobno usmrćivanje. Borbe se odvijaju tako da se životinje međusobno odmjeravaju i često se već samo „govorom tijela“ i glasanjem određuje pobjednik, jer slabija životinja napušta arenu bez borbe i slobodno odlazi. Ovakvo ponašanje je, ustvari, izražavanje prirodnih obrazaca ponašanja jer u krdu samo jedan bik može biti predvodnik. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture, tako je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe. S obzirom na to da je Hrvatska dio tržišta Europske unije moguće je bodljikave ogrlice nabaviti u bilo kojoj državi članici Europske unije pa ovakva zabrana nema učinka. S obzirom da zabrana korištenja pirotehničkih sredstava nije u nadležnosti ovoga Zakona isto nije razmatrano tijekom normativnih aktivnosti vezanih za Zakon.
150 Anja Grbeš PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE U svrhu zaštite životinja: Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i protivim se prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Radi se ovdje o zakonu za zaštitu životinja, prema čemu bi isti trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. Već je prijelazni rok od 10 godina bio sramotan. 2. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odredbu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 15. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Osim navedenoga, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 2. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obavezna kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnja nabava životinja 10. . Zabrana žigosanja kopitara 11. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u trgovinama namijenjenima ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
151 Anja Grbeš PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Ukinuti stavak 1 čl. 91, uzgajivači su znali za prijelazno razdoblje, zašto ih nagraditi za nepoštivanje dosadašnjeg zakona i omogućiti im mučenje i ubijanje još jednu godinu?! Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
152 Anja Grbeš ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predmetni zakon se zove Zakon o ZAŠTITI životinja, a isti propisuje "odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti ..." Cilj zakona je u samoj suprotnosti sa zakonskom odredbom koja dozvoljava da se zdrava životinja može usmrtiti nakon 60 dana ako joj nije nađen posjednik ili smještaj. Ovakva zakonska odredba je sramotna, zapravo je apsurdno da se ovakva odredba nalazi u Zakonu o ZAŠTITI životinja. Nejasno je na koji se način predmetni zakon misli zaštiti životinje ovakvom užasnom odredbom. Više vremena, volje i novca je potrebno uložiti u edukaciju ljudi i sterilizaciju/kastraciju životinja, a ne probleme koje imamo s prevelikim brojem napuštenih životinja rješavati njihovim ubijanjem. Dakle, stavak 3 u potpunosti izbrisati. Također, rok od 60 dana za udomiti životinju je preoptimističan, s obzirom da su gotovo svi azili u RH prekrcani. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
153 Anja Knih PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se zabrani eutanazija životinja nakon 60 dana za što trenutno lokalna samouprava financira. Također želim da se izgrade skloništa te osiguraju potrebna novčana sredstva. Želim da se zabrani držanje životinja na lancu, kažnjava vlasnike nečipiranih životinja, kažnjava vlasnike koji napuste ili izbace ljubimca na ulicu, kažnjava zlostavljanje životinja ( svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar). Prihvaćen Prihvaćeno
154 Anja Pejaković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam : -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno -Zabranu kupiranja lovačkih pasa -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. -Obavezno označavanje u skloništima ,ali NE i sterilizaciju osim ako VLASNIK to želi,dakle ne sterilizacija SVIH -Zabranu trajnog držanja pasa na lancu - Zabranu ubijanja u skloništima -Zabranu usmrćivanja ako ima mjesta u skloništu - Zabranu Žigosanja kopitara - Zabranu zamki s ljepilom -Zabranu prodaja u trgovinama živih riba -Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca -Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu -Zabranu zoofilije - Zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu - Zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja - Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - Obveza oglašavanja za udomljavanje -Trajno oduzimanja životinje (prilikom zlostavljanja i sl.) - Neprofitni karakter skloništa za životinje - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - Zabranu utrka pasa sa negativnim ciljem,mučenjem... - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa - Zabranu korištenja naprava za kaznjavanje napustenih zivotinja - Zabranu hvatanja i usmrcivanja glodavaca ljepilom -Udomljavanje nakon pokusa -Zabranu struka koje provode pokuse na zivotinjama - Obvezu pružanja pomoći -Zabranu obrednog klanja -Zabranu drobljenja zivih pilica -Članove povjerenstava - Zaštitu glavonožaca -Zabranu borbi bikova - Zabranu dupina u zatočeništvu -Zabrana maceracije -Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Predlažem : zabranu kontrole razmnožavanja životinja Smatram da je život život i da je on jednako vrijedan neovisno o vrsti živoga bića.Da životinje imaju sposobnost glasati i određivati zakone kako se ponašati prema nama,što mislite što bi željeli? Bi li te naše lijepe,jadne životinje bile okrutne poput ljudi koji ih želi ubiti? Bi li željele iskorištavati čovjeka radi vlastite dobiti unatoč tome što se čovjek pati,fizički iscrpljuje i zadobiva rane i boli ? Kada bi životinje imale savjest kao što imaju ljudi, bi li ga imale onda kada bi zanemarivale ljude ,ponižavale i podcjenjivale ? Taj pas,ta mačka,taj konj...Te sve životinje ste mogli biti upravo i VI! ,I JA ,i BILO TKO od nas! Nitko od nas nije sam stvorio pojam ŽIVOT.Zašto bi itko od nas imao pravo ugrožavati tuđi život? I životinje ŽIVE!Čemu to sve? Zar vam nije žao udariti tu malenu životinju koja je fizički slabija od vas ? Također,znam da su neke životinje ,primjerice kokoš ili svinja,tu da odhrane ljudsku populaciju jer je čovjećanstvu potrebno meso.To je uredu.No,one životinje,koje nisu tu da bi nas UISTINU ODHRANILE,zašto ih mučiti? Zašto mučiti i svinju ili kokoš ili ribu prije nego dođe vrijeme za objed? Zašto ne podijeliti komad kruha na dva djela prilikom sretanja gladnog čovjeka i gladnoga psa? Zašto zanemarivati? Zašto ne biti čovjek? Čemu mučenje životinja zbog njegovog ponašanja? Razumijem i podržavam vezanje ili cijepljenje BIJESNOG psa koji uistinu može ozlijediti,ali ne razumijem i ne podržavam zlostavljanje i mučenje zaigranog psa koji samo traži pažnju,igru ,društvo.Što on zna?On je samo razigran!Zar je to zaslužio? Ne shvaćam zašto bi se sterilizirale sve životinje u skloništu.Ima ih svugdje,no smatram ukoliko bi se kastrirale sve po redu došao bi dan i kada se više nebi razmnožavale.Zar želite ugasiti tu ljepotu života?Zar niste nimalo sretni ukoliko vidite životinju pored sebe? Zar vam nije u srcu toplu kada je maca koja vas je srela puna radosti i ljubavi ukoliko bi se mazila baš s vama?Zar vam ne poprave dan? Zar se niste zapitali odakle i kako je nastao svijet odnosno život?Zar mislite da ste vlasnici životinja?Zar mislite da ste vlasnici drugoga života!??!?Ne!Niste! Imam još mnogo mišljenja o ovoj temi ,no za kraj ću reći samo jedno : Svaki ŽIVOT je ŽIVOT i svačiji ŽIVOT JEDNAKO VRIJEDI! Živjele životinje,igrale se ,uživale ,i imale svu ljubav ovoga svijeta.Pozdrav svim životinjama i ljudima koji ih vole i cijene kao što ih cijenim ja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
155 Anja Pejaković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Podržavam : -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno -Zabranu kupiranja lovačkih pasa -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. -Obavezno označavanje u skloništima ,ali NE i sterilizaciju osim ako VLASNIK to želi,dakle ne sterilizacija SVIH -Zabranu trajnog držanja pasa na lancu - Zabranu ubijanja u skloništima -Zabranu usmrćivanja ako ima mjesta u skloništu - Zabranu Žigosanja kopitara - Zabranu zamki s ljepilom -Zabranu prodaja u trgovinama živih riba -Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca -Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu -Zabranu zoofilije - Zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu - Zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja - Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - Obveza oglašavanja za udomljavanje -Trajno oduzimanja životinje (prilikom zlostavljanja i sl.) - Neprofitni karakter skloništa za životinje - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - Zabranu utrka pasa sa negativnim ciljem,mučenjem... - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa - Zabranu korištenja naprava za kaznjavanje napustenih zivotinja - Zabranu hvatanja i usmrcivanja glodavaca ljepilom -Udomljavanje nakon pokusa -Zabranu struka koje provode pokuse na zivotinjama - Obvezu pružanja pomoći -Zabranu obrednog klanja -Zabranu drobljenja zivih pilica -Članove povjerenstava - Zaštitu glavonožaca -Zabranu borbi bikova - Zabranu dupina u zatočeništvu -Zabrana maceracije -Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Predlažem : zabranu kontrole razmnožavanja životinja Smatram da je život život i da je on jednako vrijedan neovisno o vrsti živoga bića.Da životinje imaju sposobnost glasati i određivati zakone kako se ponašati prema nama,što mislite što bi željeli? Bi li te naše lijepe,jadne životinje bile okrutne poput ljudi koji ih želi ubiti? Bi li željele iskorištavati čovjeka radi vlastite dobiti unatoč tome što se čovjek pati,fizički iscrpljuje i zadobiva rane i boli ? Kada bi životinje imale savjest kao što imaju ljudi, bi li ga imale onda kada bi zanemarivale ljude ,ponižavale i podcjenjivale ? Taj pas,ta mačka,taj konj...Te sve životinje ste mogli biti upravo i VI! ,I JA ,i BILO TKO od nas! Nitko od nas nije sam stvorio pojam ŽIVOT.Zašto bi itko od nas imao pravo ugrožavati tuđi život? I životinje ŽIVE!Čemu to sve? Zar vam nije žao udariti tu malenu životinju koja je fizički slabija od vas ? Također,znam da su neke životinje ,primjerice kokoš ili svinja,tu da odhrane ljudsku populaciju jer je čovjećanstvu potrebno meso.To je uredu.No,one životinje,koje nisu tu da bi nas UISTINU ODHRANILE,zašto ih mučiti? Zašto mučiti i svinju ili kokoš ili ribu prije nego dođe vrijeme za objed? Zašto ne podijeliti komad kruha na dva djela prilikom sretanja gladnog čovjeka i gladnoga psa? Zašto zanemarivati? Zašto ne biti čovjek? Čemu mučenje životinja zbog njegovog ponašanja? Razumijem i podržavam vezanje ili cijepljenje BIJESNOG psa koji uistinu može ozlijediti,ali ne razumijem i ne podržavam zlostavljanje i mučenje zaigranog psa koji samo traži pažnju,igru ,društvo.Što on zna?On je samo razigran!Zar je to zaslužio? S druge strane,zar se ne može bez životinjskog krzna na odjeći?Zar nemamo što drugo obući ukoliko to ne činimo? Ne shvaćam zašto bi se sterilizirale sve životinje u skloništu.Ima ih svugdje,no smatram ukoliko bi se kastrirale sve po redu došao bi dan i kada se više nebi razmnožavale.Zar želite ugasiti tu ljepotu života?Zar niste nimalo sretni ukoliko vidite životinju pored sebe? Zar vam nije u srcu toplu kada je maca koja vas je srela puna radosti i ljubavi ukoliko bi se mazila baš s vama?Zar vam ne poprave dan? Zar se niste zapitali odakle i kako je nastao svijet odnosno život?Zar mislite da ste vlasnici životinja?Zar mislite da ste vlasnici drugoga života!??!?Ne!Niste!Postavite sebe u situaciji u kojoj je životinja koju zlostavljate i podcjenjujete!Zar bi vam bilo ugodno da vam to čini netko 10 puta veći i sposobniji od vas ? Imam još mnogo mišljenja o ovoj temi ,no za kraj ću reći samo jedno : Svaki ŽIVOT je ŽIVOT i svačiji ŽIVOT JEDNAKO VRIJEDI! Živjele životinje,igrale se ,uživale ,i imale svu ljubav ovoga svijeta.Pozdrav svim životinjama i ljudima sa savjesti koji ih vole i cijene kao što ih cijenim ja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
156 Anja Pešerović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se zabrani eutanazija životinja po isteku 60 dana i da se zlostavljanje životinja strogo kažnjava. Prihvaćen Prihvaćeno
157 Arian Pandža PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine, smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
158 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Molimo Ministarstvo poljoprivrede da razmisli o pokretanju DNA baze pasa i mačaka kao pilot projekta na trošak Ministarstva poljoprivrede u kojemu mogu sudjelovati vlasnici, uzgajivači pasa i skloništa napuštenih životinja kako bi se dugoročno moglo utvrditi vlasništvo ubijenih, napuštenih i zlostavljanih pasa i time pomoglo Policiji i drugim službama. Nije prihvaćen U okviru ovoga zakona nije raspravljano o pokretanju DNA baze podataka pasa i mačaka.
159 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Pozdravljamo članak 71 jer je na tragu našeg prijedloga iznesenog u komentarima kako JLS trebaju organizirati programe besplatnih kastracija vlasničkih pasa osoba manjih primanja kako bi se smanjila populacija napuštenih pasa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
160 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Pozdravljamo članak 70. Predlažemo da članovi radne skupine mogu biti i pojedinci koji u zajednici brinu o napuštenim životinjama koji se mogu prijaviti temeljem javnog poziva za članstvo u toj skupini, te da se definira kako 60% članova te radne skupine treba biti iz nevladinih organizacija za zaštitu životinja ili sastavljeno od pojedinaca koji brinu o napuštenim životinjama, a nisu članovi NGO-a. Tako će se osigurati veća prisutnost građana u takvim radnim skupinama koji na terenu svakodnevno brinu o napuštenim životinja, a time će prijedlozi tih skupina biti i kvalitetniji te će čelnike JLS potaknuti na njihovu implementaciju. To bi značilo i da treba definirati broj članova tih radnih skupina jer ovako se u njima mogu nalaziti samo oni kojima je u interesu ne poduzimanje promjena i smanjenje opsega posla koji već imaju. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Pet centru d.o.o. uz ovaj članak.
161 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. Predlažemo da se u zakon ugradi obvezna suradnja skloništa na izgradnji jedinstvenog sustava informiranja javnosti o napuštenim životinjama dostupnim za udomljavanje. Dapače, bilo bi dobro da Ministarstvo poljoprivrede na isti način kako je izradilo upisnik pasa da izradi jedinstvenu platformu za oglašavanje udomljavanja napuštenih životinja. Domena udomi.hr je slobodna (za provjeru: https://www.regica.net/)! U takvu jedinstvenu platformu onda mogu sve veterinarske stanice i sva skloništa i sve udruge koje brinu o napuštenim životinajma unositi informacije o napuštenim životinjama dostupnim za udomljavanje i oglašavati izgubljene životinje koje se sad ionako mora prijaviti najbližoj veterinarskoj stanici. Prihvaćen Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak.
162 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Molimo brisanje stavka 3 članka 67 jer nije u duhu Zakona o zaštiti životinja, odredbi o čipiranju, cijepljenju i kastraciji, odredbi da JLS novac poreznih obveznika troši na veterinarsku skrb i brigu o napuštenim životinjama i jer taj stavak omogućuje i dalje praksu ubijanja životinja za koje je JLS dala novac poreznih obveznika kako bi se o njima adekvatno brinulo. Također, taj stavak propagira eutanaziju napuštenih životinja, a ne udomljavanje koje bi ovaj zakon propagirao brisanjem ovog članka i uvođenjem obveze da sva skloništa postanu "no kill" skloništa. Također, propagira nepodizanje stanadarada brige o napuštenim životinjama u postojećim skloništima koja ne ulažu prihode u izgradnju novih bokseva, adaptaciju postojećih, odvajanje životinja prema spolu, edukaciju i socijalizaciju tih životinja te poduzimanje svih mjera kako bi se takve životinje udomile. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
163 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Člankom 55. kažnjavaju se udruge i humani pojedinci za svoje djelovanje na terenu i zakonodavac ne bi trebao kažnjavati rad ljudi koji ukazuju na nefunkcioniranje sustava brige o napuštenim životinjama (zbog čega isti humani pojedinci i pronalaze napuštene životinje i brinu o njima kako ne bi bile ubijene ili se međusobno ubile u skloništu) već bi trebao predložiti sustav koji im je podrška. Kao što je: propisivanje obveze čipiranja, cijepljenja, kastracije, oglašavanja i udomljvanja svih napuštenih životinja i to u tiskanim, radijskim, internetskim medijima i na mjestima za javno oglašavanje; ukidanje roka od 60 dana kao roka za udomljavanje nakon kojeg slijedi eutanazija; propisivanje JLS-e koje imaju obvezu brinuti o napuštenim životinjama da dio sredstava izdvajaju za besplatne kastracije vlasničkih pasa ljudi slabijeg imovinskog statusa; propisivanje JLS-e osnivanje koordinacijskih tijela koje čine prvenstveno članovi lokalne zajednice koji brinu o napuštenim životinja te propisivanje obveze pružanja besplatne veterinarske skrbi životinjama koje napuštene pronađu i o kojima brinu humani članovi zajednice; propisivanje JLS obveze uređenja najmanje jednog igrališta za pse; propisivanje obvezne suradnje JLS s drugim JLS u obveznoj izgradnji skloništa za napuštene životinje kojim upravljaju udruge koje brinu o napuštenim životinjama ili konzorciji koje čine udruge koje brinu o napuštenim životinjama i veterinarske ambulante. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
164 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Molimo izmjenu: U slučaju pasa i trošak njihove kastracije. Nije prihvaćen Pojam sterilizacija obuhvaća postupke kontrole razmnožavanja životinja koji se odnose i na mužjake i na ženke, a s obzirom na metode sterilizacije uključuje i kastraciju.
165 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. Pohvaljujemo članak 50. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
166 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Molimo da se i domaće životinje zabrane za držanje u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama. Naime, domaće životinje može se posjetiti na seoskim gospodarstvima, hipodromima, u skloništima i azilima te nema potrebe izvrgavati ih često nehumanim cirkuskim treninzima koji ionako ne prikazuju njihovo svojevrsno ponašanje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
167 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Pozdravljano sljedeći dio prijedloga Zakona: ovim Prijedlogom zakona zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
168 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Molimo da se rok u sljedećem dijelu teksta bude 1.1.2017., a ne 1.1.2018.g.: Istodobno, budući dana 1. siječnja 2017. godine stupa na snagu odredba kojom je zabranjeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna, za uzgajivače činčila koje se koriste u svrhu proizvodnje krzna, ovim Prijedlogom zakona utvrdit će se prijelazno razdoblje od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona tj. do 1. siječnja 2018. godine, a u kojem razdoblju uzgajivači činčila trebaju prestati s njihovom proizvodnjom te trebaju osigurati njihovu dobrobit. Naime, ženke činčila tjeraju se svakih 28 - 35 dana te se činčile obično pare tri puta godišnje. Produženjem roka s 1.1.2017. na 1.1.2018. samo se uzgajivačima činčila za proizvodnju krzna omogućuje povećanje broja životinja i osiguranje dodatnog prihoda. Kako ovaj prijedlog zakona još nije donešen, a vrijedi da 1.1.2017.g. na snagu stupa odredba kojom je zabranjeno uzgajanje životinja u svrhu proizvodnje krzna, uzgajivači činčila imali su cijelu 2016.g. za prestanak proizvodnje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
169 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Molimo uklanjanje sljedećeg dijela teksta: U cilju osiguranja uvjeta držanja za pse i primjerene skrbi o njima, osobama koje sakupljaju napuštene i izgubljene pse s namjerom da ih spase, a drže više od devet pasa koji više ne sišu ovim Prijedlogom zakona utvrđena je odredba da kao posjednici moraju udovoljiti uvjetima za sklonište za životinje. Naime, ovim se kažnjava humano postupanje pojedinaca koji ulažu veće financijske napore u veterinarsku skrb o takvim životinjama, pogotovo što ne postoji statistička podloga za ovo koja bi potvrdila kako humani pojedinci ugrožavaju zdravlje drugih životinja, ljudi i okoliša. Oportuno bi bilo razmisliti da se ugradi zakonska obveza koncesionara koje su odabrale JLS na besplatnu veterinarsku skrb o životinjama koje su pronašli i s ulice spasili pojedinci koji ih udomljavaju jer ti pojedinci zapravo smanjuju trošak boravka životinja u skloništima i time smanjuju troškove svojih JLS. Situacija na terenu podupire ovaj prijedlog jer pojedinci koji pronađu napuštene i izgubljene pse iste vode na očitanje čipa u najbližu veterinarsku stanicu i kad se utvrdi da on ne postoji i da je pas bio na javnoj površini postaju briga JLS sukladno važećem zakonu. Također, prijedlog da se propiše kako pojedinci koji pronađu i birnu o napuštenim psima trebaju imati besplatnu veterinarsku uslugu na trošak svoje JLS je u skladu s drugim prijedlogom ovog zakona o osnivanju koordinacijskih jedinica za edukaciju i riješavanje problema napuštenih životinja na području JLS. Zakonodavac bi trebao prepoznati i zakonom regulirati vrijedan rad humanih pojedinaca i nagraditi ih izgradnjom sustava podrške, a ne kažnjavati. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
170 Barbara Konestabo PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Apsolutni sam protivnik ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Ta bi se odredba trebala maknuti. Sva bi skloništa trebala biti no kill. Također, držanje psa na lancu moralo bi se kažnjavati i biti nedozvoljeno. Kazne za zlostavljače životinja moraju biti puno rigroznije nego dosad. Osim toga, uzgoj činčila radi krzna je neprihvatljiv. S tim u vezi, korištenje životinja za znanstvene svrhe također bi trebalo biti svedeno na nužni mininmum. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
171 Barbara Sporiš PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Protiv sam eutaniziranja životinja u skoništima nakon isteka "roka" od 60 dana. Long live animals! Prihvaćen Prihvaćeno
172 Bernard V. Franolic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Čemu zatvori za one kojima pripada sloboda? Koliko ćemo još razloga iznaći da ozakonimo porobljavanje? Zoološkim vrtovima mjesto je u prošlosti. Sjetite se samo Splita, sramote Hrvatske i ljudskoga roda. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Martini Demirović.
173 Bernard V. Franolic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA Zabrana prodavanja živih bića u trgovinama i ništa drugo! Spominje li itko brojku koliko je životinja tzv. kućnih ljubimaca pomrlo na putu iz Južne Amerike ili nekog drugog egzotičnog dijela svijeta da bi se netko u Hrvatskoj dičio svojim slatkim "kućnim ljubimcima"? Ovo je trgovina malim robljem i kao takvu je treba staviti izvan zakona. Nije prihvaćen Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije.
174 Bernard V. Franolic OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Čini mi se pomalo apsurdnim i lakrdijaškim da uopće moramo raspravljati o tome ukinuti li zabranu uzgajanja životinja zbog krzna (ili bilo kakvog drugog iskorištavanja životinja) ili ne. Žalosno je da je Hrvatska stupila u Europsku uniju samo u teoriji i na papiru, dok se u praksi krše zakoni koji su već na snazi, a sve ono što je vrijedno postignuto i ozakonjeno i prije spajanja s naprednijim svijetom sjevero-zapadne Europe nastoji se razvodniti ili baciti u kanalizaciju. Prijedlog ukidanja (ili odgađanja) zabrane uzgoja životinja zbog krzna izrugivanje je Europi i nama samima. No, ono što je još više frapantno jest činjenica da se pokušaji rušenja i kršenja zakona nastoje nagraditi od strane hrvatskih vlasti. Dokle, Hrvatska? Nije li ovo pravi trenutak za reći NE KRZNU, a s vremenom ovu zabranu proširiti sličnim zabranama i na ostale društvene anomalije koje su se nekim čudom zadržale kao tekovine neciviliziranog razdoblja prošlosti, i kao takve se također moraju i trebaju korigirati? Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
175 bia gec NADZOR, Članak 79. komunalni redari moraju imati uređaj za očitanje čipa iz daljine, te dobiti jasne pisane upute o postupanju u nizu različitih situacija na koje na terenu nailaze. nadalje ako je pas na lancu ili u neadekvatnim uvjetima ili prijavljen kao agresivan, komunalni redar ne može osim špijuniranjem cjelodnevnim utvrditi koliko se psa šeta, da li napada prolaznike preko ograde i slično. za takvu procjenu potrebno je angažirati stručnu osobu kako bi i trećenje vlasnika bilo vjerodostojno. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
176 bia gec ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. tražim ukidanje stavke 3. članka 67. zaštita napuštene životinje nije njeno usmrćivanje. Suradnja sa azilima u EU omogućuje udomljavanje pasa i mačaka koje ne mogu naći vlasnika kod nas. edukacija, promoviranje udomljavanja ispred kupnje ljubimca, te čak i dodatni porezi na na kupljenog ljubimca i još mnoge druge aktivnosti otvaruju vrata uspostavi zakona koji ne dozvoljava zaštitu životinja njihovim ubijanjem. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
177 Biljana Crevar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo tome. Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za osobe koje zlostavljaju životinje, uznemiravaju, zanemarivanje ili na bilo koji način onemogućavaju njihov rast i razvoj. 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
178 Biserka Kovačić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Veterinarske stanice ili šinteraji više ne bi smjeli biti ubojice životinja. Veterinarske mogu liječiti ambulantno i hospitalizirati životinje, šinteraje svakako zatvoriti. Svaka županija bi trebala imati ovisno o veličini i broju pasa ili mačaka nekoliko no-kill azila , gdje bi se zaposlilo ljude a životinje zbrinjavale .Ne znam zašto se ljude ne potiče kastrirati mačke i pse , ne bi toliko životinja bili ostavljeni. Zašto se ne bi ugledali na Nizozemce , imaju zakon - ako susjedi vide da netko muči životinje pozivaju službu adekvatnu i oni oduzimaju ljubimca(?) i trajno zabranjuju toj osobi da ikad uzme bilo koju jer ako krši zabranu plaća gadnu kaznu. U gradovima roditelji uzimaju psiće zbog djece i čim malo odrastu bacaju ih po šumama, parkovima i cestama. Danas postoje kamere svugdje ,zašto se to ne bi pratilo i kaznilo, naravno po džepu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
179 Biserka Šipek PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Osnovno načelo s kojim bi svaki zakon trebao biti usklađen je pravo na život a Čovjek kao najviše i najsvjesnije biće zaštitnik i njegovatelj drugih vrsta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Bojana Smoljanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Potrebno je zabraniti uzgoj životinja radi krzna i općenito radi odjevnih predmeta. Potreban je veći nadzor po pitanju borbi pasa. Nadležne službe se ne bave dovoljno ovom temom, a borbe pasa su na žalost svakodnevna pojava u Hrvatskoj. Psi se sve više kradu zbog borbi, iste se organiziraju u gradovima a ne samo po selima i na mjestima van grada. Ovom problemu se premalo pažnje posvjećuje, nadležni okreću glave i ignoriraju. Apsolutno je potrebno ako treba i osnovati unutar komunalnog i inspekcija poseban tim ljudi ali koji će se zaista baviti ovim problemom, jer svi koji su se do sada bavili nisu ispunili ni 10% od potrebnog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
181 Bojana Smoljanović ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. Trgovinama treba zabraniti prodaju svih vrsta životinja. Zoo shopovi ionako trenutno ne brinu dovoljno kvalitetno za životinje koje nude na prodaju a kontrola od strane inspekcija se ne obavlja ili se ne obavlja dovoljno dobro. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se određuje način držanja životinja u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca, a nadzor nad provođenjem Zakona provodi veterinarska inspekcija u skladu s odredbama propisa iz područja veterinarstva.
182 Bojana Smoljanović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zabraniti usmrćivanje životinja nakon 60 dana. Životinja u skloništu mora ostati do udomljenja bez obzira na vremenski period koji prođe od dolaska u sklonište do samog udomljenja. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
183 Bojana Smoljanović ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Prijava nestanka mora se obaviti unutar 1 do 2 dana i skloništima i veterinarskoj praksi, pogotovo jer je i dalje velik broj pasa i mačaka nečipirano i bez brze prijave nestanka izuzetno je teško pronaći vlasnika. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Alenu Šeškaru uz ovaj članak.
184 Bojana Smoljanović ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Potrebno je zabraniti držanje svih vrsta životinja u cirkusima i za potrebe cirkusa. Potrebno je zabraniti svim cirkusima koji drže životinje da dolaze u Hrvatsku. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
185 Bojana Smoljanović ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. Većina zooloških vrtova nema dovoljno dobre uvjete za držanje divljih životinja, nastambe su premale i premalo je sadržaja u istima. Zoološke vrtove treba zatvoriti, te ako je cilj očuvanje ugroženih vrsta, nebi smjelo biti zarade na njima (naplaćivanje ulaznica za njihovo gledanje i sl.). Humanije bi bilo imati nešto slično rezervatima koji se nalaze van centra grada / gradova i gdje bi životinje bile držane samo zbog očuvanja vrste, u boljim uvjetima i na većem i prirodnijem terenu. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 59. Zakona. Nadzor nad radom zooloških vrtova u skladu sa propisima provode veterinarski inspektori i inspektori zaštite prirode vezano za provedbu propisa iz područja zaštite prirode.
186 Bojana Smoljanović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Strane i egzotične životinje nebi smjele biti držane kao kućni ljubimci. Takvim životinjama je mjesto u prirodi i prirodnim staništima.Trgovina egzotičnih životinja mora se zabraniti. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Šimi Validžiću uz ovaj članak.
187 Bojana Smoljanović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Potrebna je obavezna kastracija (zakonom propisana) prvenstveno pasa i mačaka kao kućnih ljubimaca (osim u slučaju registriranih i kontroliranih uzgajivačnica). Hrvatska ima ionako prevelik broj napuštenih životinja, skloništa, azili i udruge su prepune, vrlo je malo no kill skloništa i kastracija bi morala biti zakonski obavezna i u slučaju kršenja zakona kažnjiva. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
188 Bojana Smoljanović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam trajnu zabranu stalnog držanja pasa na lancu i stalno držanje životinja u boksovima. Mora im se omogućiti dovoljno prostora za kretanje i mogućnost zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, snijeg, velike vrućine) kao i uvijek dostupnu vodu i hranu. Prihvaćen Prihvaćeno
189 Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. Čl. 63. st. 3. određuje da sklonište o svom trošku osigurava sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja. Ovakvu odredbu nužno je izbrisati. Zašto bi skloništa koje JPL(R)S nisu osnovala ili s njima potpisali ougovor o financiranju bili dužni preuzeti ulogu javnoga servisa. Ovakvo bi JPL(R)S mogle otkazati ugovore o financiranju već postojećih skloništa, a istodobno ne bi bile dužne ni osnovati sklonište, budući da ono već postoji. Tko bi tada financirao ta skloništa? Prihvaćen Prihvaćeno
190 Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Čl. 65. st. 1. postavlja obvezu JLP(R)S osnivanja i financiranja skloništa ukoliko ono već nije osnovano sukladno čl. 64. Nejasno je utvrđena obveza. Jesu li to općine i gradovi svako za sebe ili županija za sve gradove i općine na svojemu podrućju? Ovako se svako može pozivati na odgovornost onoga drugog. Ukoliko ne postoji jasno utvrđena obveza, neće se moći ni sankcionirati one koji se ogluše na svoju obvezu. Također, što ukoliko neki gradovi i općine na području neke županije osnuju skloništa, a neki ne? Treba li tada županija samo za te općine i gradove? Ne bi li tada odgovrni gradovi i općine bili kažnjeni? Čl. 65. st. 2. propisuje financijske obveze JLP(R)S, ali samo za skloništa koja su oni i osnovali. Na taj način bila bi kažnjena sva skloništa koja su osnovale druge pravne i fizičke osobe, najčešće udruge građana i volonteri koji skrbe o dobrobiti životinja i nemaju stalnoga izvora prihoda. Čl. 65. st. 3. određuje pravo na refundaciju troškova smještaja ili veterinarske zaštite imaju samo ona skloništa koja su JLP(R)S osnovale ili koje financiraju. Zašto i druga neprofitna skloništa ne bi imala isto to pravo. Riječ je o narušavanju ustavne jednakosti. Ukoliko je sklonište registrirano i obavlja svoju djelatnost sukladno svim propisima, ne smije biti stavljeno u nepovoljni položaj u odnosu na druga skloništa. Čl. 65. st. 4. propisuje da predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave (općina ili gradova) uređuje općim aktom način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama. Riječ je o još jednoj dvojbenoj formulaciji. Republika Hrvatska ima 555 opina i gradova. Svi mogu potpuno slobodno uređivati način postupanja i teorijski je moguće da se svaki od druga u potpunosti i razlikuje. Također je moguće da neka županija osnuje skloništa za sve općine i gradove na svom području, a da im tada općine i gradovi propisuju na koji će način postupati. Općine i gradovi mogli bi županijama propisati i nerazumno zahtjevne načine postupanja, a da pri tomu županija nema nikakvog utjecaja na te odredbe. Neke županije imaju i više od trideset jedinica lokalne samouprave i neshavtljivo je očekivati da bi sklonište u istim radnjama (spašavanje, liječenje itd.) trebalo postupati na različite načine. Previše formalnoga otežavanja u radu, a i u praksi bi zaposlenici nekoga skloništa prvo morali provjeriti granice nekog područja i onda proučiti jedan od tridesetak propisa. Opći akt trebale biti donijeti ili županije (za svoje područje) ili ministar. Grad Zagreb jedinica je područne (regionalne) skupštine i po ovom određenju ne bi mogao donijeti opći akt o načinu postupanja. Primljeno na znanje Ovim je Zakonom određeno da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Zatim, ako sklonište nije osnovala pravna ili fizička osoba njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu sa svojim potrebama. Jedinica lokalne samouprave, također, može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba i koje je od jedinice lokalne samouprave udaljeno do 50 km vožnje cestovnim prijevoznim sredstvom. Iznimno, životinju se može smjestiti u sklonište koje je udaljeno više od 50 km od jedinice lokalne samouprave u kojoj je životinja nađena, ako u skloništu udaljenom do 50 km nema mjesta. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome. Navedena odredba da način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave postoji u Zakonu o zaštiti životinja koji je na snazi od 2006. godine te do sada nije bilo problema vezano za primjenu općih akata jedinica lokalne samouprave.
191 Boris Bakota PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. U čl. 91. st. 1. nužno je izbrisati mogućnost uzgoja činčila do 1. siječnja 2018. godine. Svi uzgajivači imali su desetogodišnje prijelazno razdoblje. Nema nikavih razloga produžiti im rok. U ocjeni stanja Prijedloga zakona govori se o fazama skotnosti. Uzgajivači su za to znali prije deset godina. Gdje je jamstvo da i sljedeće godine neće tražiti da im se odobri dodatna godina jer imaju skotne ženke? Nečije grubo zanemarivanje propisa sada bi bilo nagrađeno. Prijelazno razdoblje ističe krajem godine i to se ne smije mijenjati, jer se netko namjerno nije pripremio na nove okolnosti. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
192 Boris Bakota PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. Članak 85. st. 1. toč. 45. propisuje kaznu nesuglasnu mogućnosti vlasnika odreći se svoje životinje (čl. 63. st. 5.). Nije prihvaćen Članak 85. Zakona postao je članak 88. Zakona. Zakonom je određena kazna za vlasnike životinja ako ne zbrinu mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca pri čemu se ostavljanje životinja u skloništu smatra napuštanjem životinja.
193 Boris Bakota NADZOR, Članak 80. Čl. 80. st. 3. obrisati u cijelosti. Prihvaćen Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan
194 Boris Bakota NADZOR, Članak 79. Čl. 79. trebalo bi uskladiti s drugim propisima koji reguliraju rad komunalnih redara. Čl. 79. st. 2. zahtijeva od komunalnog redara da utvrdi kako primjerice životinja ima neotklonjivu bol. Kako prosječan komunalni redar (ili netko tko nije odgovarajuće školovan) može znati je li riječ o otklonjivom ili neotklonjivom bolu? Komunalni redar ovako bi mogao biti odgovoran ukoliko nije prepoznao neke simptome koji završe smrću životinje, a on nije postupao sukladno propisu. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak.
195 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 72. Čl. 72. st. 3. nameće obvezu osposobljenosti - vrlo nejasna formulacija. Podsjećam da čl. 39. st. 1. kod životinja za proizvodnju daje mogućnost da se brinuti i osobe sa znanjem i iskustvom (još nepreciznije određenje). Zašto i ovdje ne postoji ta mogućnost? Zašto se prave razlike? Iako smatram da se sva ova određenje moraju jasnije utvrditi. Prihvaćen Članak 72. stavak 3. Zakona postao je članak 74. i 75. Zakona. Članak 75. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaja djelatnici koji rade sa životinjama moraju biti osposobljeni za brigu o životinjama ili posjedovati jednakovrijedno iskustvo odnosno znanje o držanju i brizi o životinjama.
196 Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. Čl. 66. predviđa obveze skloništa. Tijela područne (regionalne) samouprave mogu imati obveze (čl. 65. st. 1.) samo ako sklonište nije osnovala neka druga pravna ili fizička osoba. Moguće je da županije tada ni ne moraju osnivati skloništa, pa nije jasno kakve oni obveze u tom slučaju moraju ispuniti? Još jedan nejasan, konfuzan i nedosljedan članak. Čl. 70. st. 2. ukoliko bi se koordinacijska radna skupina osnivala nejasno je zašto nije predviđeno da u njega bude uključen i pravnik koji je prvenstveno najprimjereniji i najpozvaniji tumačiti pravne propise. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak.
197 Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. Čl. 68. st. 3. postavlja preveliki teret za neke pojedince koji pomognu napuštenim životinjama i trebalo bi ga izbrisati iz prijedloga. Ali ovakav prijedlog znači da i uzgajivači imaju istu obvezu, a što je pohvalno. Primljeno na znanje Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak
198 Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Čl. 67. st. 3. izbrisati iz prijedloga Zakona. Riječ je o prijedlogu Zakona o zaštiti životinja. O kakvoj je zaštiti tiječ kada se životinje usmrćuju nakon 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
199 Boris Bakota ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. U članku 64. dodati odredbe da se zbrinjavanje obavlja kao neprofitna djelatnost. Potrebno je i odrediti da su jedinice ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužne osnovati sklonište ili financirati već postojeće sklonište. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
200 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Čl. 61. treba zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, ali i zabraniti nastupe stranih cirkusa u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
201 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. Zoološki vrtovi u Republici Hrvatskoj najčešće ne udovoljavaju čl. 60. st. 1. toč. 1. Ovo će se određenje vrlo teško provesti u praksi. Brisanje čl. 60. st. 3. toč. 2. Nadležno je tijelo dužno smjestiti životinje. Zoološki vrtovi međusobno već razmjenjuju životinje i potreban je samo trud da bi se sve životinje razmjestile. Čl. 60. st. 4. nejasno određuju što u slučajevima kada se zoološki vrt zatvara zbog stečaja ili likvidacije - u tim slučajevima teško će biti osigurana financijska sredstva. Nije prihvaćen Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja. Obveza je zooloških vrtova da nad¬ležnom tijelu predlože plan osiguranja dobrobiti životinja uključujući i njihovo zdravlje i/ili zbrinjavanje, ako više nema uvjeta za njihovo daljnje držanje i u slučaju zatvaranja zoološkog vrta.
202 Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Čl. 57. st. 1. govori o znanstvenim spoznajama utemeljenim na znanstvenim mišljenjima. Kako se i sam bavim znanstvenim radom ne mogu prihvatiti ovakvo zakonsko određenje. Znanstvena mišljenja koja se temelje na istim činjenicama vrlo se često razlikuju, a samim time razlikuju se i spoznaje. Potrebno je jasnije određenje. Ovakvo određenje podložno je različitim tumačenjima u praksi. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
203 Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 56. Zašto se u čl. 56. st. 3. ne ponavlja određenje čl. 39. st. 1. Ovdje se postavljaju teži kriteriji. Osoba mora biti osposobljena. Zašto nije dovoljno samo znanje ili iskustvo? Prijedlog zakona primjenjuje različite kriterije kada je riječ o životinjama koje se koriste za proizvodnju i onih koji privremeno skrbe o kućnim ljubimcima. Oba su posla profitabilna i nejasno je različito tretiranje zaposlenoga osoblja. Djelomično prihvaćen Članak 56. postao je članak 58. Zakona te je izmijenjen na način da se umjesto osposobljenosti može priznati jednako vrijedno iskustvo, odnosno znanje o držanju i skrbi za životinje.
204 Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. U potpunosti izbrisati čl. 55. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
205 Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Čl. 54. ne treba praviti razliku između uzgajivača obzirom na broj rasplodnih ženki. Svi uzgajivači moraju dobiti rješenje o registraciji uzgoja. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
206 Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Čl. 52. u potpunosti je suprotan čl. 63. st. 5. On dopušta posjedniku odreći se ili napustiti životinju bez ikakvih posljedica. Čl. 52. st. 3. govori o troškovima vlasnika, ali ga čl. 63. st. 5. ispričava od odgovornosti. Osobno podržavam odgovornost vlasnika i utvrđivanje financijskih obveza i posljedica, ali je nevjerojatno da su zakonske odredbe međusobno proturječne. Prihvaćen Članak 63. Zakona postao je članak 69. te se istim u stavku 4. određuje da se životinja ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Navedena odredba donijeta je iz razloga dobrobiti životinja te će se takva životinja smatrati napuštenom životinju u skladu s definicijom napuštene životinje iz ovoga Zakona, a vlasnik će biti odgovoran za napuštanje iste.
207 Boris Bakota ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Čl. 51. st. 4. opisuje neetično postupanje prema psima i ono je zasigurno u suprotnosti s njihovom dobrobiti. Potrebno je u potpunosti zabraniti držanje pasa na lancu ili u boksevima. Određenje stalno vezan potpuno je nejasno. Psa je moguće dnevno odvezati na jednu sekundu i pas već nije stalno vezan. Ukoliko ga se odveže i jednom, primjerice svakih pet godina ne može se govoriti o stalno vezanom psu. Određenje koje će stvoriti različitu praksu. Čl. 51. st. 5. uvjete i način držanja treba propisati ministar. Republika Hrvatska ima 555 općina i gradova i Grad Zagreb. Postojat će 556 različitih rješenja. Potpuno je nejasno zašto bi to propisivala svaka općina ili grad? Nije prihvaćen Vezano za držanje pasa stalno vezanih pogledati odgovor Željku Mauroviću uz ovaj članak. Jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama trebaju odrediti uvjete držanja kućnih ljubimaca s obzirom na specifične zemljopisne i druge uvjete (gradski/ruralni) koji su vrlo različiti u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13).
208 Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 43. Tko propisuje vrstu, kakvoću i količinu hrane? Praksa je puna suprotnosti namjeri ovoga članka. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
209 Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. Čl. 41. st. 3. i st. 4. u suprotnosti je s čl. 38. st. 1. Niti jednoj životinji nije svojstveno ponašanje biti privezanom. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
210 Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 39. U st. 1. čl. 39. potrebno je obrisati tekst nakon - osposobljenih osoba. Čemu osposobljavanje, ako netko uvijek može reći da ima iskustva ili znanja. Svatko ima visoko mišljenje o svom znanju i iskustvu. Riječ je o previše nejasnom određenju koje će u praksi stvarati velike probleme. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona.
211 Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. Čl. 38. st. 1. vrlo je utopijskoga karaktera. Ovime se u praksi zabranjuje vezivanje krava, stavljanje svinja u male kaveze i sl., budući da njima to sigurno nisu svojstvena ponašanja. Primjera u praksi gdje se životinje drže u nesvojstvenom ponašanju izuzetno je puno. Često takvu praksu možemo vidjeti i u medijima. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
212 Boris Bakota DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Čl. 37. st. 3. određuje 10 godina radnog iskustva. Udruge za zaštitu životinja su osnivane u novije vrijeme i većinom se oslanjaju na rad volontera. Čini se da bi 10 godina radnog iskustva bila prikladna prepreka udrugama da imenuju svoje predstavnike. Također 1 predstavnik udruga, dok jednoga daju farmeri, a jednoga uzgajivači. Postoji brojčana nejednakost predstavnika. U rad oba Odbora (toč. 3. i 4.) nužno je uključiti i pravnika. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak.
213 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. Potrebno je izbrisati st.4. u čl. 32. Čl. 32. st. 5. potrebno je izbrisati. Ukoliko je veterinar već prisutan, budući da provodi nadzor kirurškoga zahvata, opravdano je zapitati se zašto ga onda ne bi i provodio? Ovakvim određenjem nestručne osobe provode kirurške zahvate i potpuno je nejasan razlog uvrštavanja ove odredbe. Nije prihvaćen Ako se radi o specijaliziranim kirurškim zahvatima kao npr. iz neurokirurgije potrebno je dopustiti da ih mogu obaviti i doktori medicine, ako su osposobljeni za rad na životinjama. U tom slučaju je potreban doktor veterinarske medicine za nadzor. Članak 32. postao je članak 33. Zakona.
214 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 31. Čl. 31. potrebno je odrediti da nužne dijelove zapisnika propisuje ministar. A st. 3. vrijeme čuvanja zapisnika produžiti na barem 10 godina zbog važnosti kasnijih provjeravanja i zdravlja ljudi. Nije prihvaćen Zapisnici se, na razini objekta korisnika, vode o tijeku provođenja projekta te prate sadržaj projekta i stoga njihov sadržaj i način vođenja nije potrebno propisivati. S obzirom da se dokumentacija o pokusima čuva najmanje pet godine, a u navedenu dokumentaciju se ubrajaju i zapisnici, isti se također mogu čuvati najmanje pet godina. Članak 31. postao je članak 32. Zakona.
215 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. Članak je u svim svojim stavcima sličan i nejasan. Prihvaćen Vidjeti odgovor Veterinarskom fakultetu uz članak 29. stavak 2. Zakona. Članak 29. postao je članak 30. Zakona
216 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 25. Smatram da je čl. 25. st. 3. u suprotnosti s čl. 23. st. 3. Nije prihvaćen Člankom 23. stavkom 3. Zakona zabranjuje se provođenje pokusa na ugroženim životinjskim vrstama, na primatima koji ne uključuju čovjeka, na životinjama koje su uzete iz prirode i na napuštenim životinjama, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli provođenje pokusa na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja, u skladu s uvjetima propisanim ovim zakonom dok se člankom 25. stavkom 3. Zakona zabranjuje upotreba životinja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta uzetih iz prirode za rad na izoliranim tkivima, organima i trupovima u tu svrhu usmrćenih životinja. Članak 25. postao je članak 26. Zakona
217 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. Čl. 23. st. 1. toč. 7. Nejasno je kakve su to odgovarajuće naprave i oprema. Potrebno je jasnije odrediti tko o tome odlučuje? Nije prihvaćen Ovim je Zakonom određeno da nadležno tijelo donosi rješenje kojim se uzgajivačima, dobavljačima i korisnicima omogućava rad, ako ispunjavaju uvjete glede prostora i objekta u kojima su smještene životinje, opreme, naprava, izobrazbe i osposobljenosti osoblja te ako osigura veterinarsko-zdravstvenu zaštitu i njegu životinja, uklanjanje nusproizvoda i stručnu osobu odgovornu za dobrobit pokusnih životinja. Članak 23. postao je članak 24. Zakona
218 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 22. Čl. 22. st. 1. toč. 6. Svrha ove točke može se ostvariti i nazočnošću učenika odnosno studenata praktičnom svakodnevnom veterinarskom radu, a zasigurno i već postojećoj literaturi. Teško je opravdati nanošenje boli nekim životinjama kako bi se drugima pomoglo. Postoje druge znanstveno utvrđene i dokazane mogućnosti. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Moniki Ivanović uz ovaj članak.
219 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 20. Čl. 20. trebao bi propisati učestalost nadzora nad sukladnošću provođenja projekta. Ovakvo određenje ostavlja mogućnost i da se sukladnost pokusa nikada u stvarnosti ne provjerava. Čl. 20. st. 4. trebao bi jasnije kazniti onoga koji nije radio sukladno projektu. Potrebno je vrijeme od 3 mjeseca produžiti na barem 2 godine. Vrijeme od 3 mjeseca prekratka je kazna za prekršitelje rješenja. Djelomično prihvaćen U skladu s člankom 35. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe nadležno tijelo provodi redovite inspekcijske nadzore uzgajivača, dobavljača i korisnika, uključujući njihove objekte, radi provjere sukladnosti sa zahtjevima ovoga Pravilnika. Učestalost inspekcijskih nadzora određuje se na temelju analize rizika za svaki objekt. Inspekcijski nadzori se provode na barem jednoj trećini korisnika svake godine u skladu s analizom rizika. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU. Člankom 20. stavkom 1. Zakona određeno je da nadležno tijelo rješenjem ukida rješenje o odobrenju projekta iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona ako korisnik provodi pokus u suprotnosti s odobrenjem projekta i time ugrožava dobrobit životinja ili ako pokus ne provodi u skladu s člankom 23. ovoga Zakona. Ukidanjem rješenja o odobrenju projekta korisnik gubi sredstva za projekt ili ih mora vratiti u fond iz kojega je financiran ako su mu sredstva već isplaćena. Dodatna kazna je zabrana podnošenja novog zahtjeva tijekom sljedeća tri mjeseca. Vrijeme od dvije godine odgode podnošenja ponovnog zahtjeva za odobrenje projekta nema svrhe jer nakon tri mjeseca stanke u projektu se gubi kontinuitet u provođenju projekta i rezultati do tada provedenih pokusa u okviru projekta više, vjerojatno, neće biti upotrebljivi za nastavak istraživanja. Članak 20. postao je članak 21. Zakona
220 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 19. Čl. 19. st. 1. toč. 5. - potrebno je propisati u obvezu nadležnoga tijela do provjeri izvješće o provedenim pokusima. Čl. 19. st. 1. toč. 6. Potrebno je dokumentaciju čuvati barem 10 godina. Današnje elektroničke mogućnosti pohrane podataka omogućavaju jednostavno čuvanje velike količine informacija. Radi sigurnosti potrebno je produžiti rok obveze čuvanja dokumentacije. Djelomično prihvaćen 1.Zakonom je određeno da veterinarska inspekcija provodi nadzor vezano za provedbu odredbi ovoga Zakona. 2.Direktivom 2010/63/EU određeno je čuvanje dokumentacije barem tri godine, a ovim Zakonom 5 godina tako da su odredbe Zakona već strože od odredbi Direktive. Članak 19. postao je članak 20. Zakona
221 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 18. Čl. 18. u nesuglasnosti je s općom namjerom čl. 17. U čemu je problem da se i kod višestrukih generičkih projekata svaki puta zatraži posebno odobrenje? Tko kasnije nadgleda jesu li projekti i dalje suglasni novim okolnostima, odnosno novim propisima? Nije prihvaćen U točki 43. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija je obrazložila da bi radi smanjenja administrativnog tereta i poboljšanja konkurentnosti istraživanja i industrije u Uniji, morala postojati mogućnost odobravanja višekratnih generičkih projekata, ako upotrebljavaju već postojeće metode za testiranje, dijagnosticiranje ili proizvodnju pod jednim zajedničkim odobrenjem, bez izuzimanja bilo kojeg od ovih postupaka iz procjene projekta. Nadzor nad radom korisnika provodi veterinarska inspekcija, a u samom objektu praćenje poštivanja odredbi propisa kao i provođenje pokusa u skladu s odobrenjem projekta provodi osoba odgovorna za dobrobit životinja. Članak 18. postao je članak 19. Zakona.
222 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 15. Čl. 15. st. 1. Povjerenstvo bi trebao osnovati ministar. Zanimljivo je da primjerice oni koji uzgajaju, dobavljaju ili koriste životinje u svrhu zarade sami osnivaju povjerenstvo koje će govoriti o dobrobiti životinja. Ovime se uvodi načelo Kadija te tuži, kadija te sudi. Gdje je ovdje neovisni nadzor? Nužno je a netko drugi osnuje takvo povjerenstvo. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Udruzi Pobjede uz ovaj članak.
223 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 14. Čl. 14. st. 4. govori o dobrobiti životinja. Mogu li se ovdje navedeni obveznici osiguravanja dobrobiti životinja pozvati na čl. 11. st. 1. toč. 15. i životinje usmrtiti zbog njihove dobrobiti? Ovakvo određenje je prostor za manipulacije u praksi. Primljeno na znanje U članku 14. stavku 4. prvenstveno se misli na dobrobit životinja koju uzgajivač, dobavljač i korisnik mora osigurati u slučaju da se tijekom inspekcijskog nadzora utvrde nepravilnosti zbog kojih se zabranjuje rad do njihovog otklanjanja. Za otklanjanje nepravilnosti određuje se rok u kojem moraju biti otklonjene, a nakon navedenog roka veterinarski inspektor utvrđuje jesu li nepravilnosti otklonjene te, također, utvrđuje da li je životinjama bila osigurana dobrobit. U slučaju da je životinje potrebno usmrtiti zbog njihove dobrobiti isto se utvrđuje zapisnikom veterinarskog inspektora.
224 Boris Bakota ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 13. Čl. 13. st. 3. U povjerenstvo je nužno uključiti i magistra prava. Primjena i tumačenje propisa je struka i nitko od ovdje navedenih struka nema potrebnoga znanja u primjeni i tumačenju propisa. Nije prihvaćen Stručno povjerenstvo iz članka 13. stavka 3. Zakona osniva nadležno tijelo za potrebe odobrenja objekata uzgajivača, dobavljača i korisnika. Stručno povjerenstvo utvrđuje ispunjava li objekt uzgajivača, dobavljača i korisnika uvjete vezano za smještaj pokusnih životinja i skrb o njima u skladu sa propisanim uvjetima, a sačinjavaju ga djelatnici nadležnog tijela koji posjeduju potrebna znanja vezano za zahtjeve zakonodavstva iz područja zaštite životinja koje se koriste u znanstvene svrhe.
225 Boris Bakota OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. Čl. 12. st. 1. govori o zabrani za postupanje koje je moguće izbjeći. Riječ je o preširokoj formulaciji i svaki se prijevoznik može pozvati da to nije mogao izbjeći. Npr. ima samo jedan kamion i ne može ih prevoziti u više grupa, itd. Stoga je potrebno izbrisati tekst koje je moguće izbjeći. Članak gotovo postavlja idealne uvjete. Uvjete za koje svi znaju da se u praksi neće ostvariti. Potrebno je samo pogledati bilo koji kamion za prijevoz životinja. Kako će se provjeravati čl. 12. st. 2. toč. 7. Zvuči utopijsko i u praksi neprovedivo rješenje. Čl. 12. st. 2. toč. 9. osigurava životinjama u putovanju određeni odmor. Je li ovdje riječ samo o tome da kamion treba mirovati ili je nužno životinje izvesti na zrak i omogućiti im slobodno kretanje? Zakonsko određenje je potpuno nejasno i podložno slobodnom tumačenju. Potrebno ga je jasnije i nedvosmisleno napisati. Nije prihvaćen Navedeno je važno kod utvrđivanja okolnosti nekog događaja od strane veterinarske inspekcije jer veterinarski inspektor utvrđuje okolnosti događaja i ocjenjuje je li određenu situaciju bilo moguće izbjeći. S obzirom na vrstu i kategoriju životinja, životinjama se tijekom putovanja osigurava potreban prostor kao i odmor tako da životinje mogu podnijeti prijevoz te da su tijekom prijevoza zaštićene od dodatne patnje i stresa.
226 Boris Bakota OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Čl. 11. st. 1. toč. 3. dopušta usmrćivanje životinja koje boluju od neizlječivih bolesti. Koje su to neizlječive bolesti i tko o tome donosi odluku? Posjednik, veterinar, netko treći? Također tko sa sigurnošću može utvrditi da je riječ o neizlječivoj bolesti? Čl. 11. st. 1. toč. 5. na ljepši način definira tzv. ciljeve lova. Zapravo bi jasno trebalo odrediti tko može odlučiti da je takvo usmrćivanje potrebno i temeljem kojih provjerljivih mjerila. Čl. 11. st. 1. toč. 7. - potrebno je potpuno izbrisati ovu točku. Čl. 11. st. 1. toč 15. govori o dobrobiti životinja. Koja dobrobit nastupa smrću? Prethodne točke obuhvatile su gotovo sve moguće situacije i ostavljanjem ove točke omogućile bi se brojne manipulacije. Točku je potrebno izbrisati. Toč. 16. potrebno je također obrisati. Svaki vlasnik, odnosno posjednik treba jednako biti odgovoran za svoje životinje. Ovdje se nepotrebno narušava ustavno načelo jednakosti građana (i pravnih i fizičkih osoba). Čl. 11. st. 3. toč. 5. Tko utvrđuje da životinja trpi jaku i neotklonjivu bol? Može li onda svaki vlasnik životinje istu usmrtiti braniti se da je ona trpjela jaku i neotklonjivu bol? Postoji velika mogućnost zaobilaženja zakonskih odredbi ukoliko se ne bi utvrdila jasna i provjerljiva mjerila kojima se jaka i neotklonjiva bol utvrđuje. Potrebno je obrisati toč. 2. i 3. st. 3. u čl. 11. Čl. 11. st. 4. nameće posjedniku obvezu usmrćivanja životinje koja trpi jaku i neotklonjivu bol. Odakle posjedniku saznanje o takvim okolnostima. Jauk čovjeka ili životinje ne dokazuje jaku i neotklonjivu bol. Potrebno je propisati tko provjerava nastupanje takvih okolnosti ili su zloporabe vrlo moguće. Nije prihvaćen Članka 11. stavkom 2. Zakona određeno je da se u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka životinje mogu usmrtiti samo po mišljenju veterinara koji je jedini stručan odrediti je li riječ o neizlječivoj bolesti te da li životinja u pojedinim slučajevima pati i izložena je boli. Vvezano za postupke koji se provode u svrhu zaštite okoliša ili očuvanja prirodne ravnoteže pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Odredba da se usmrćivanje životinja može provesti iz razloga dobrobiti životinje donijeta je zato da se životinja zaštiti od patnji npr. usmrćivanje životinja kod provođenje postupaka suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti životinja kad je potrebno usmrtiti i zdrave životinje jer je područje u kojem se bolest pojavila zatvoreno i kretanje životinja je zabranjeno, a životinje koje su uzgajanje u svrhu proizvodnje više ne mogu ostati u objektima u kojima su se nalazile jer im se npr. zbog veličine više ne mogu osigurati primjereni uvjeti držanja. U slučajevima kad životinja trpi jaku i neotklonjivu bol o istome odlučuje posjednik životinje uz mišljenje veterinara koji je jedini stručan odrediti da li životinja u pojedinim slučajevima trpi jaku i neotklonjivu bol, a ako se posjednik ne može utvrditi ili nije dostupan o usmrćivanju odlučuje veterinar. Usmrćivanje životinja u svrhu provođenja pokusa te u svrhu proizvodnje bioloških pripravaka kao i usmrćivanje životinja za korištenje njihovih organa, tkiva i trupova u svrhu provođenja različitih postupaka ili u svrhu obrazovanja propisano je Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe koja je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe. Posjednik treba osigurati usmrćivanje životinje, a ne treba je sam usmrtiti. O usmrćivanju životinje odlučuje posjednik životinje uz mišljenje veterinara koji je jedini stručan odrediti da li životinja u pojedinim slučajevima trpi jaku i neotklonjivu bol, a ako se posjednik ne može utvrditi ili nije dostupan o usmrćivanju odlučuje veterinar
227 Boris Bakota OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Čl. 9. st. 2. toč. 1. na kraju dopušta iznimku u svrhu označavanja životinja iako st. 1. toč. 1. istoga članka to brani ukoliko je protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva. Ova dva određenja nisu usuglašena. Čl. 9. st. 2. toč. 2. dopušta amputacije itd. kod lovačkih pasa. Nedopustivo u 21. stoljeću i potpuno nepotrebno i neetično. Čl. 9. st. 4. toč. 5. dopušta ne provođenje anestezije ili analgezije u svrhu rezultata pokusa. Potrebno je ukinuti ovu točku. Nije prihvaćen Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. U području provođenja pokusa na životinjama Republika Hrvatska je u potpunosti usklađena s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe za čije preuzimanje u nacionalno zakonodavstvo se daje okvir Zakonom o zaštiti životinja, a Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe. Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona (Narodne novine, br. 55/13) se Direktiva preuzima u potpunosti.
228 Boris Bakota OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. Čl. 6. st. 2. govori o posebnim propisima o lovstvu. Cilj lova je usmrćivanje životinja i nejasno je pozivanje na nepripremljenost životinje za preživljavanje. Nije prihvaćen Člankom 3. Stavkom 3. Zakona određeno je da se ovaj Zakon ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači, ali se primjenjuje na uzgoj i držanje životinja koje se koriste kao pomoć u lovu i za uzgoj i držanje izvan lovišta životinja za potrebe lova. S obzirom na navedeno članak 6. stavak 1. točka 3. Zakona kojim se zabranjuje uzgojenu ili othranjenu divlju životinju privremeno ili stalno naseliti u slobodnoj prirodi, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru u skladu s posebnim propisima, odnosi se na uzgojenu ili othranjenu divlju životinju tj. divlju životinju koja se uzgaja i drži izvan lovišta za potrebe lova npr. uzgoj fazana ili drugih životinja.
229 Boris Bakota OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. U 21. stoljeću nisu primjerene borbe bikove. Bile one tradicionalne ili ne. Potrebno je u st. 5. izbrisati riječi osim tradiocinalnih natjecanja bikova. U st. 10. potrebno je izbrisati riječi nedopuštene. St. 9. brani bilo kakvu upotrebu stimulansa za natjecanja ili predstave, a što je pohvalno. St. 10. govori o nedopuštenim stimulansima, ali bez određivanja tko određuje što su nedopušteni stimulansi. Potrebno je zaštiti zdravlje onih koji konzumiraju meso od bilo kakvih stimulansa. St. 32. treba izbrisati dio koji dopušta korištenje u teško pristupačnim područjima ili treba detaljno odrediti tko utvrđuje i temeljem kojih mjerila što su to teško pristupačna područja. St. 34. treba imati opću zabranu bez ikakvih iznimki. St. 37. treba izbrisati tekst iza zareza - osim lovačkih pasa. Sramota je u 21. stoljeću praksa kupiranja ušiju i repova, a i nejasno je tko će u svakoj pojedinoj situaciji odlučivati koji je pas lovački, a koji nije. Je li naglasak na vrsti psa ili na posjedniku psa koji treba biti lovac. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz tradiocinalna natjecanja bikova. Tvari koje se ne smiju koristiti u hranidbi životinja koje ulaze u prehrambeni lanac određene su posebnim propisima iz područja veterinarstva koji se odnose na sigurnost hrane te se ne određuju ovim Zakonom. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva). Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije.
230 Boris Kvaternik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Svakako treba bolje regulirati uvoz i trgovinu egzotičnim životinjama u Hrvatskoj,ca Pozitivna lista je trenutno najelegantnije rješenje. U Hrvatskoj se trenutno drži velik broj egzotičnih životinja koje ne podnose život u kavezu, kao ni u našoj klimi. Time se izravno krši čl. 4. do sada važeće verzije Zakona jer ih se prisiljava na život u neprirodnim uvjetima, stres, i neprirodno ponašanje. U takvim uvjetima, egzotične životinje predstavljaju opasnost i za svoju ljudsku okolinu, Nije prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
231 Boris Kvaternik OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Uzgoj životinja za krzno ne smije se više nikada dopustiti u RH. U uzgoju životinja za krzno ne može se govoriti o zadovoljavanju njihovih minimalnih životnih uvjeta, etičkom postupanju i njihovoj dobrobiti. Svatko tko tvrdi drugačije je teški licemjer. Govoriti o dobrobiti životinja dok im se istovremeno spremate zbog zarade slomiti kralješnicu, elektrodama im kroz anus spržiti utrobu, podaviti ih plinom ili ih zatući palicom? Suludo. Kakva dobrobit je tu moguća? Mjerilo poštivanja dobrobiti za industrijske životinje trebalo bi biti sljedeće: ono što se zakonski svrstava kao mučenje, zapostavljanje, maltretiranje i protuzakonito eliminiranje životinje kada se radi o psima ili mačkama trebalo bi se u zakonskim odredbama preslikati na ostale vrste životinja. Koliko bismo tada imali životinja o čijim pravima ovaj zakon brine? Također, držanje u kavezima, kršenje njihovog prirodnog ponašanja, život u stalnoj skučenosti i stresu... Svaka čast, proizvođačima na "brizi za činčile". Uz to, koliko čujem, od svih tih silnih uzgajivača ostalo ih je 20-ak, ako i toliko. Dakle, ostali koji su izašli iz tog posla jer su poštivali zakonski donesenu zabranu i prijelazno razdoblje, oni su sada izvukli kraći kraj, a ovi drugi koji su svjesno išli protiv donesene zakonske odredbe, ignorirali postojanje zakonski donesenog prijelaznog razdoblja i općenito se ponašali kao da za njih zakon ne vrijedi, oni su sada tražili da se ne ugrožava njihova egzistencija sprečavanjem ovog prljavog biznisa? Degutantno. I protuzakonito. U najmanju ruku. Postoji toliko alternativa krznima. Krzno truje okoliš pri proizvodnji. Živa bića se muče, zatočavaju i masakriraju da bi netko mogao nositi bundicu po špici i biti primijećen? O čemu se tu uopće raspravljalo? To je suludo, cijeli taj prijedlog da se to ponovno dopusti. Hvala bogu da se to spriječilo. Ali prijelazno razdoblje NE SMIJE se produživati, već iovako nam se svima šačica ovih preostalih pohlepnih uzgajivača narugala i svjesno prekršila zakon. Sad bismo ih trebali za to nagraditi? Po kratkom postupku pogasiti bez milosti sve uzgajivačnice, i poslati njih ili na burzu rada ili u zatvor. Do kad će se svjesno i bahato kršenje zakonskih odredaba ovdje nagrađivati? Također, neviđena je rasprava da se još dopušta ubijanje životinja u skloništima nakon isteka zakonskog roka. Nekad se one ubijaju čak i ako skloništa uopće nisu puna. Zašto ne, kad im zakon to omogućava? Problem je u zakonu, koji tolerira ovakva zvjerstva, i stavlja prostora za mutne biznise u skloništima koja eliminiraju životinje. Svi smo čitali u novinama o Pokupskom Cerju. S druge strane, postoje skloništa poput Dumovca koja svojim dugogodišnjim uspješnim postojanjem pokazuju kako je njihov model poslovanja, bez ubijanja životinja, itekako moguć, ali drugi jednostavno ni ne pokušavaju postići nešto slično jer im zakon omogućava da veoma lako riješe svoje probleme i eliminiraju životinje o kojima bi trebali brinuti. Također, i dalje se ne kažnjavaju gradske uprave koje svjesno krše zakon ne provodeći programe kastracije i sterilizacije, ne oglašavajući potrebu za udomljavanjem i ne gradeći skloništa za nezbrinute životinje. Sve su to po zakonu gradske uprave dužne učiniti, i to o vlastitom trošku, a ne prepuštati taj teret neprofitnim udrugama. Ali izgleda da su gradske uprave, umjesto da prednjače pozitivnim primjerom, zapravo uvjerene da zakon RH za njih također ne vrijedi? Zabranu korištenja stoke za izvlačenje drva treba također pod hitno potvrditi i u novom zakonu.Valjda smo nadišli ovakve primitivne i okrutne metode, mi građani EU. Prodaja živih životinja u trgovinama, koje su namijenjene ljudskoj prehrani, je također degutantno preko svake granice i treba se odmah zabraniti. One ribe po supermarketima, kojih natrpaju i po 100 komada u onaj mali bazenčić da se ne mogu ni pomaknuti i tako ih drže danima dok ih ne ubiju... to je prestrašno i licemjerno do neba. Time se izravno krše sva prava životinja propisana Kaznenim zakonom, čl. 4, i dosadašnjim Zakonom o zaštiti životinja, čl. 205. Jedina je razlika u tome što su ove životinje namijenjene za prehranu, pa se prema njima može postupati kako tko poželi. To je nedopustivo. Treba i što prije u novi zakon uvesti i što učinkovitije regulirati mogućnost trajnog oduzimanja životinje kada se ustanovi da ju vlasnik muči ili zanemaruje, a vlasniku treba onemogućiti daljnju nabavku životinja za bilo koju svrhu. Pokuse na životinjama treba u potpunosti zabraniti kao najodvratniji primjer nepotrebnog mučenja životinja, uz tolike moderne i mnogo pouzdanije metode koje ne podrazumijevaju masakre u ime znanosti. No, ako već nismo dovoljno napredni o ovome ni raspravljati, onda svakako treba biti BAREM osigurano da se svaka iole zdrava životinja nakon pokusa udomi. Svaka iole zdrava životinja - bez iznimke. Na argumentiranje nužnosti zabrane drobljenja pilića neću ni trošiti riječi, samo ću nabaciti da se ovaj Zakon nema pravo zvati Zakon o zaštiti životinja ako i dalje bude omogućavao ovako monstruozne postupke zbog gomilanja profita. Podržavam i ostale prezentirane prijedloge Prijatelja životinja, i drago mi je što vidim da je Ministarstvo pokazalo nešto senzibiliteta i već prihvatilo neke sugestije. U tom pravcu treba još i dodatno nastaviti, sve dok ne budemo imali jedan civilizirani Zakon o zaštiti životinja koji neće omogućavati mučenje i masakriranje pojedinih vrsta životinja jer se to nekome isplati. Djelomično prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. Smanjenje broja napuštenih životinja potrebno je rješavati poticanjem odgovornog vlasništva što uključuje prvenstveno označavanje pasa, kontrolu razmnožavanja, ne napuštanje životinja i skrb o životinjama te jačanje svijesti vlasnika pasa i posebice educiranje mladih o odgovornom posjedovanju psa. Člankom 70. Zakona utvrđena je obveza jedinica područne (regionalne) samouprave da organiziraju koordinacijske radne skupine koje se sastoje od predstavnika: jedinica lokalnih i područne (regionalne) samouprave, skloništa, nevladinih organizacija za zaštitu životinja, tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo, tijela nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore i veterinarskih inspektora u svrhu provedbe poslova koordinacije u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinje. Odgovornosti jedinica lokalnih odnosno područnih (regionalnih) samouprava vezano za skrb o napuštenim životinjama na njihovim područjima uređena je ovim Zakonom te se tako određuje da, ako nije osnovano sklonište za životinje, jedna ili više jedinica lokalnih samouprava organizira te financira osnivanje skloništa u skladu sa svojim potrebama, snosi troškove smještanja napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale ili s kojima su sklopile ugovor o financiranju rada za životinje pronađene na njihovom području. Tijela jedinica područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge radne skupine iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) Zakonodavstvom Europske unije dopušteno je trgovanje živim proizvodima ribarstva, a uvjeti se postavljaju u odnosu na sigurnost hrane, ne dovodeći u pitanje propise o dobrobiti životinja. Ako bi se nacionalnim propisom to zabranilo, bili bi stroži od EU propisa i ograničili bi subjekte u poslovanju s hranom, a i potrošače s obzirom da je u drugim zemljama članicama EU takva prodaja dopuštena. Svakako je potrebno osigurati uvjete za kisikom i prostorom pri držanju živih riba u spremnicima u svrhu prodaje za hranu. Mogućnost trajnog oduzimanja životinja propisana je među ostalim Zakonom o zaštiti životinja koji određuje da privremeno oduzeta životinja može biti vraćena vlasniku ako su ispunjeni uvjeti za njezino daljnje držanje određeni odredbama ovoga Zakona, a u protivnom može biti zbrinuta u skloništu, ili smještena u primjereni smještaj ili po trajnom oduzimanju udomljena ili prodana. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Pogledati odgovor Ani Mihalić vezano uz usmrćivanje jednodnevnih pilića.
232 BOŽENA PEČEK PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Tražim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca Tražim da se u zakon uvedu oštrije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. Također izuzetno je važno da se PRAVILNO kontrolira rad azila i skloništa jer vlasnici skloništa dobivaju novce od nas građana te novce kradu i ubijaju životinje sa SJEKIRAMA kao ''divni'' vlasnik azila u Karlovcu koji je nebrojeno puta bio prijavljivan no nadležne institucije nisu niti jednom poduzele apsolutno NIŠTA Prihvaćen Prihvaćeno
233 Božica Klarić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, ni u kom slučaju se ne usmrćuje, nego se trajno ili privremeno udomljava kod novog vlasnika, i to bez ikakvog vremenskog roka. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
234 Branislav Radanović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U svrhu unaprjeđenja zakona predlažem regulaciju držanja kućnih ljubimaca. Regulacija držanja u vidu broja kućnih ljubimaca a ponajprije broja napuštenih kućnih ljubimaca vršila bi se na način da bi vlasnici za one ljubimce koji su sterilizirani (do određene dobi životinje - struka mora potvrditi) bili oslobođeni plaćanja naknade dok bi vlasnici-uzgajivači za svoje nesterilizirane životinje plaćali određenu naknadu. Sve životinje moraju biti čipirane. Poseban naglasak bi se stavio na praćenje vlasnika-uzgajivača tj. čipiranja pomlatka. Uz gore navedene mjere u jednom trenutku bi većina životinja imala svoje poznato porijeklo. Na taj način znatno bi se smanjio broj napuštenih/neželjenih životinja, ujedno iz prikupljenih naknada moguće je financiranje rada udruga i skloništa za životinje koja bi vodila humanu brigu za životinje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
235 Branka Brkić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim: 1.Zabranu ubijanja životinja u skloništima 2.Zabranu korištenja životinja u cirkusima 3.Zabranu uzgoja bilo koje životinje za krzno 4.Veće nadgledanje uzgajivača (zbog čestog zlostavljanja životinja koje žive u vrlo lošim uvjetima) 5.Velike kazne za zlostavljače životinja (zanemarivanje, fizičko zlostavljanje, korištenje životinja za borbe, ubijanje,..) 6.Zabrana vršenja pokusa na životinjama 7.Uvesti program u školi za edukaciju djece kako se treba postupati prema životinjama 8.Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima (ribe, ptice,..) 9.Zabranu kupiranja pasa 10.Uvođenje policije za životinje 11.Zabranu držanja životinja na lancima 12.Općenito veće nadgledanje svih životinja koje žive s ljudima (kućnih ljubimaca, domaćih životinja,..) 13.Zabranu držanja ptica u malim kavezima 14.Zabranu korištenja konja (i drugih životinja) za teže poslove (vučenje drva,..) Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
236 Branka Tomaš ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
237 Brankica Kekanovic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Podržavam Nacrt Prijedloga Zakona o zaštiti životinja Udruge Mijau Rijeka. Nacrt Prijedloga Zakona o zaštiti životinja Dajemo prijedloge za poboljšanje Zakona o zaštiti životinja, te prvenstveno tražimo da se sve odredbe Zakona i podzakonskih akata napokon temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. Također predlažemo da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Što se tiče svih drugih životinja tražimo da se u Zakon uvrsti sljedeće: 1. Zabrana uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabrana ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabrana držanja i korištenja životinja u cirkusima. 4. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabrana utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora. 6. Zabrana žigosanja kopitara sa užarenim željezom. 7. Zabrana obrednog klanja. 8. Zabrana drobljenja živih pilića. 9. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu. 10. Registracija uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabrana trajnog držanja pasa na lancu. 12. Zabrana kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team). 14. Zabrana korištena naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabrana korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. Obrazloženje: Udruga za dobrobit i zaštitu mačaka „Mijau“ Rijeka traži da se u novi Zakon o zaštiti životinja uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“, te točno propiše Zakonom na koji način lokalna samouprava, skloništa i građani moraju voditi brigu o njima. Smatramo da postojeći Zakon hitno treba izmjenu radi humanosti, etičnosti i financija jer se previše novaca troši dok rezultata nema. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ nastala je od odbačene mačke, kućnog ljubimca na ulicu. One koje prežive u uličnim uvjetima uz građane koji ih prehranjuju dalje se počinju razmnožavati, te tako nastaje cijela kolonija slobodnoživućih mačaka. Kategorija slobodnoživuća mačka podrazumijeva da su to mace koje žive slobodno u svojim staništima. Takve mačke građani hrane, a nemaju sredstava za sterilizaciju. Dakle, jedinice lokalne samouprave moraju izdvajati sredstva za sterilizacije svih slobodnoživućih mačaka bez posjednika. Do sada, jedinice lokalne samouprave nisu rješavale probleme adekvatno, sterilizacijama svih mačaka, nego ih se uklanjalo sporadično, po dojavama onih građana kojima su smetale. Dakle, hvatalo ih se, zatvaralo u kaveze i usmrćivalo. Pri tome se koncesijskim veterinarskim ambulantama koje su ih uklanjale i usmrćivale, sa strane jedinica lokalne samouprave, isplaćivalo ogromne svote novca, a bez rezultata. Iste ambulante bi na staništu uvijek ostavile koju ženku da se razmnoži, kako bi isti imali ponovno prihode. Dakle, radi se o usmrćivanju životinja uz velike troškove poreznih obveznika. Mnogi su dosadašnji Zakon iskorištavali jer se u njemu nigdje ne navode slobodnoživuće mačke, nego su ih zatvarali u šinteraje i kaveze i usmrćivali. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ navodi se jedino u članku 28. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi koji kaže da se mačke mogu sterilizirati i vratiti u stanište, no tu točku Pravilnika higijeničarski servisi nikad nisu poštivali jer u Zakonu ne stoji da to moraju raditi. Najlakše je mačku uhvatiti i usmrtiti. Lokalne samouprave moraju iskoristiti besplatan volonterski rad građana i nas volontera udruga, koji poznaju mačke, lako ih mogu uhvatiti i odnijeti na sterilizaciju u veterinarske ambulante uz minimalne cijene i besplatan rad volontera. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ do sada uopće nije bio uvršten u Zakon, a koliko vidimo niti je, ovim Nacrtom prijedloga Zakona o zaštiti životinja predložen i reguliran pa stoga, dobro poznavajući probleme i stanje na terenu, predlažemo da se u svrhu njihove bolje zaštite, konkretne brige jedinica lokalne samouprave i konkretnog rješavanja problema u Zakon unesu odredbe da se iste moraju sterilizirati i vratiti u svoje stanište i to po poznatom i prihvaćenom Projektu u svijetu „Uhvati, steriliziraj, vrati“, a kojeg već Udruga „Mijau“ provodi u Rijeci i okolici od 2004. godine. Lokalna uprava i samouprava mora financirati sve sterilizacije slobodnoživućih mačaka po prijavi građana na nadležna komunalna redarstva. Ovakvom odredbom u Zakonu gradovi, općine i država imali bi riješen problem slobodnoživućih mačaka uz minimalne troškove. U prilogu dostavljamo izračun. Primjer neučinkovitosti azila po postojećem Zakonu Primjer držanja mačaka u jednome velikom azilu/skloništu kapaciteta od 500 mačaka. Naglašavamo da održavanje i čišćenje azila, te prijevoz mačaka nije uračunat, inače su troškovi još i veći. 499.240,00 kn plaća se sadašnjim skloništima za usmrćivanje 500 mačaka nakon držanja mačaka 60 dana, dok se za isti iznos može po cijenama udruga sterilizirati 1997 mačaka. Dakle, za 12 mjeseci sadašnjim načinom rada skloništa usmrtilo bi se 2500 mačaka i potrošilo bi se 2.496.200,00 kn proračunskih sredstava od poreznih obveznika, dok se Projektom „Uhvati, steriliziraj, vrati“ za isti iznos može sterilizirati 9985 mačaka. Istraživanjem je dokazano da od 1 nesterilizirane mačke i njezinog potomstva unutar 7 godina može nastati 420.000 mačića. Izvor : PETA, People for ethicaltreatmentofanimals 501 Front St., Northfolk, Va 23510*757-622-Peta Helping Animals.com Kalkulacijom, za 7 godina broj mačaka trebao bi se smanjiti za 4.193.700.000. Iz navedenih kalkulacija koje su zaista činjenice, ne vidimo razloga da se Projekt „Uhvati, steriliziraj, vrati„ ne počne primjenjivati u svim gradovima i općinama Republike Hrvatske, te stoga taj princip postupanja sa slobodnoživućim mačkama treba uvrstiti u Zakon da bi se time napokon prestali bacati novci na nehumanu metodu rješavanja prekomjernog razmnožavanja mačaka ubijanjem. Potrošimo naš novac humano, a ako ga ima viška, onda pomognite potrebitima. Eutanazija je ubojstvo iz samilosti kada je životinja neizlječivo bolesna i pati. Ubijanje zdravih životinja=UBOJSTVO=ZLOČIN !!!!!!!! Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
238 Brankica Miklenic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zelim da se zabrani uzgoj svih zivotinja radi krzna 2017.g, smatram da treba zabraniti drzanje pasa na lancu. Dopustanje ubijanja napustenih zivotinja u sklonistima nakon 60 dana je skandalozno te ga treba maknuti iz Zakona o zastiti zivotinja,zahtijevam zabranu uzgoja cincila i svih drugih zivotinja za krzno, zabranu drzanja i koristenja svih zivotinja u cirkusima kao i zabranu drzanja zivotinja u ugostiteljskim objektima,zabranu utrka pasa i kupiranja lovackih pasa, te te zabranu koristenja konja za izvlacenje drva iz suma i sl. jer je sve navedeno totalno nehumano i neeticki te totalno nepotrebno. Takoder podrzavamo Odredbu o obaveznoj sterilizaciji i oznacavanju u sklonistima,registraciju svih uzgoja kucnih ljubimaca,ogranicavanje uzgoja i prodaje egzoticnih zivotinja i zabranu drzanja dupina u zatocenistvu. Podrzavamo odredbe za odgovorno skrbnistvo za kucne zivotinje te odredbe o ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje zivotinja. Takoder, podrzavamo zabranu zoofilije, zabranu davanje kucnih ljubimaca iz sklonista maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje,zabranu usmrcivanja pasa i macaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, te podrzavamo zabranu trcanja zivotinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo u pokretu,te takoder podrzavam zabranu zajednickog drzanja nezdruzljivih zivotinja,a to su zivotinje koje pri zajednickom drzanju mogu jedna drugoj prouzrociti nezeljenu trudnocu,ozljede ili smrt. Molim vas,da postupate eticki,humano i ljudski jer svako zivo bice ima pravo na zivot i suzivot na ovoj planeti. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
239 Brankica Srbić NADZOR, Članak 80. u stavci 1. oduzeta životinja se smješta u sklonište, ali dodati na čiji trošak -onoga koji izdaje naredbu ili vlasnika. U praksi sklonište do sada naplačuje se od vlasnika i u 90% slučajeva se nikad ne naplati jer većinom oduzuetih životinja osobe su socijalni slučajevi. Bilo bi realno da onaj tko naredi zbrinjavanje(ministarstvo ili komunalno redarstvo nekog grada /općine) i plati trošak. Primljeno na znanje Posjednik odnosno vlasnik životinje dužan je skrbiti o dobrobiti i zdravlju životinje te je, u slučaju prekršaja u skladu s odredbama ovoga Zakona dužan podmiriti nastale troškove. Način naplate troškova nije u nadležnosti ovoga Zakona te se istim ne određuje.
240 Brankica Srbić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. u stavci 8 dodati - osigurati trajnu sterilizaciju kućnih ljubimaca koji imaju udomitelja tj. udomitelj izabere psa, pas se sterilizira ako je u dobi života kad se to može napraviti (ne mlađi od 6 mj.) i ide u novi dom, a ako je mlađi od 6 mjeseci domljava se i udomitelja se obvezuje da to učini kad životinja navrši 6 mjeseci, jer čemu trošiti sredstva poreznih obveznika ako se pas ne udomi a nakon 60 dana se može uspavati. Primljeno na znanje Mjera trajne sterilizacije kao obveza skloništa za životinje provodi se u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa te poboljšava udomljavanje životinja iz skloništa s obzirom da je pas već steriliziran te novi vlasnik ne mora snositi troškove sterilizacije. Zakonom je određeno da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
241 Brankica Srbić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. te osobe koje ne žele kastrirati kazniti novčanom kaznom ili im uvesti porez na nekastrirane životinje Nije prihvaćen Člankom 88. stavkom 1. točkom 44. Zakona određene su prekršajne odredbe ako vlasnik ne zbrine mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca što je postupanje protivno članku 53. stavku 2. ovoga Zakona te će se fizička osoba kazniti novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
242 Brankica Srbić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. posjednici kućnih ljubimaca koji nemaju registriranu uzgajivačnicu obavezno kastrirati i kroz lysacan veterinar ih mora upisati i upozoriti nadležnog veterinarskog inspektora za svakog koji ne želi kastrirati Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
243 Branko Dabić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Čitajući prijedlog novog Zakona o zaštiti životinja uočila sam da je u djelu koje se odnosi na činčilice doista nepravedan jer određuje vremenski uzgoj činčilica, a to znači nakon godinu dana nema uzgoja, što praktički znači nestaje vrsta činčilica. Jer ako nema organiziranog uzgoja, nema niti vrste. Zalažemo se da nema diskriminacije među ljudima, pa zašto bi onda bilo među životinjama? Zato predlažem da brišete vremensko ograničenje o uzgoju činčila. Pa neka su činčile ravnopravne drugim životinjama. Organiziram uzgajanje činčile, to je najveći dobitak za opstanak vrste činčila. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
244 Branko Dabić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Gledam susjeda kako uzgaja činčile. Pa ljudi to je milina promatrati. Uvijeti (grijanje, ventilacija, klimatizacija, dezinfekcija, paletirana hrana, čistoća, ird.) pa to je savršenstvo. Nisu njegove činčilice podrapane kao one koje vi pokazujete po TV-u. Pa ne mojte mučiti činčile kao boga vas molim. Ljudi žive od uzgoja činčila i mora i im se to omogučiti. Zato predlažem da brišete prijedlog o vremenski ograničenoj zabrani uzgoja činčila, a omogučite prijedlogom u Zakonu drženje činčila kao i ostalih životinja. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
245 Brkić Luka PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Nemam što nadodati. u potpunosti se slažem sa svim komentarima i nadam da će svim životinjama biti lakše nego do sada! Primljeno na znanje Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
246 Bruno Bilandžija PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Slažem se i podupirem sve prijedloge udruge Prijatelja životinja! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
247 Bruno Ivančan OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Zabrana uzgoja činčila, apsolutno je neprihvatljiva u RH, jer to nije volja hrvatskog naroda, nego pojedinaca, kojima nije stalo do životinja, hrvatskih ljudi, niti hrvatske države. Udruga za zaštitu životinja raspolaže velikim financijskim sredstvima, kojih se ne želi odreći, pa koriste sve nelegalne načine i laži, kako bi progurala svoje bolesne ideje. Pozivam sve naše političare, Luku Omana i novinare (koji to nisu, jer im je posao objaviti istinu, a objavljuju laži), na javno sučeljavanje u bilo kojoj TV emisiji, da hrvatski građani čuju i našu priču. Na TV-u i u novinama, termine dobiva udruga za zaštitu životinja, a na naše upite ne odgovaraju. Glasovanjem stručnog Povjerenstva u Ministarstvu poljoprivrede, čiji sam član bio i ja, odlučeno je da se činčile smiju uzgajati i sam Ministar poljoprivrede, prijašnji i sadašnji, na TV-u je rekao da podržava tu odluku, ali je netko na svoju ruku u prijedlogu Zakona, napisao drugačije. Možda po nečijem naređenju, možda je kupljen, možda po nekoj drugoj „višoj sili“. Nema veze, ali to hrvatski građani moraju čuti. Ljudi bježe iz Hrvatske, zatvaraju se radna mjesta, sve propada, a mi to možemo djelomično promijeniti. To nekome odgovara, jer Hrvatsku treba iseliti i rasprodati. Ljudi dignite svoj glas i ne dozvolite to! Bruno Ivančan Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
248 Bruno Ivančan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Marina Ivančan Moji komentari odnose se na sve točke zakona Otkada je svijeta i vijeka životinje su služile čovjeku a sada bi se po mišljenju nekih to trebalo mijenjati(jer bi svi trebali postati vegetarijanci ili vegani) jer kao to je normalno. I kada je Bog stvarao svijet stvarao svijet prvo je stvorio čovjeka a zatim je stvorio životinje kako bi služile čovjeku. Mislim da se netko pokušava igrati Boga pa sad to hoće promjeniti. U svijetu (naročito u Hrvatskoj) ima puno gorih stvari od odnosa čovjeka prema životinjama pa ih nitko i ne pokušava i ne želi promjeniti! U Hrvatskoj se nažalost politika i pojedinci odnose gore prema nama MALIM,OBIČNIM LJUDIMA nego prema životinjama!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
249 Bruno Ivančan OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Moji komentari odnose se na sve točke zakona Od kada postoji svijet životinje su služile čovjeku i sad bi se to trebalo po mišljenju nekih mijenjati (jer bi svi trebali postati vegetarijanci ili vegani),kao to je normalno. I Bog kad je stvarao svijet prvo je stvorio čovjeka a zatim je stvorio životinje kako bi služile čovjeku.Mislim da se netko pokušava igrati Boga! Mislim da u svijetu(naročito u Hrvatskoj)ima puno gorih stvari od odnosa prema životinjama pa ih nitko i ne pokušava promjeniti. Marina Ivančan Primljeno na znanje Primljeno na znanje
250 Bruno Ivančan OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Ovdje reagiram kao jedan od uzgajivača činčila u Hrvatskoj, jer se navedeni Zakon direktno tiče moje obitelji. Zabrana uzgoja činčila će direktno utjecati na život i egzistenciju moje obitelji kao i obitelji drugih uzgajivača. Nisam član neke Udruge koja „živi“ na državnom proračunu već sam član male Udruge uzgajivača činčila u Hrvatskoj koja se ne svojom krivicom našla pod pritiskom dobro koordinirane međunarodne kampanje koja se ne libi da nahrani nacionalnu hrvatsku raspravu ili zabludu čak lažnim izjavama. Prvenstveno, uzgajivači činčila brinu za dobrobit činčila u uzgoju, jer je u prirodi ta životinjska vrsta izumrla i jedini opstanak navedene vrste je farmerski način uzgoja, a ove životinje dugogodišnjim takvim uzgojem ne mogu niti opstati u prirodi. Dobri standardi za dobrobit životinja moraju uzeti u obzir biološke karakteristike krzna životinjskih vrsta, potrebe ponašanja kod životinja, kao i smjernice u vezi s postupcima stanovanja i upravljanja. „FUR EUROPE“ je donijelo Zbornik najboljih praksi za uzgajivače činčila Europe, koji se bave svim tim temama, a očekuje se da svi članovi ispunjavaju uvjete propisane u dokumentu. Osim toga, državni veterinari diljem Europe redovito procjenjuju farme činčila, a kao profesionalci ne podržavaju ideološku ideju da uzgojene činčile po sebi pate. Ovim pravilima moraju se uskladiti i Hrvatski uzgajivači, te je praksa pokazala da su hrvatski uzgajivači među boljim uzgajivačima činčila u Europi, te su u pojedinim stavkama pravilnika i iznad prosjeka. Nemogućnost da se isto dokaže, jer uzgajivače ignoriraju mediji, da uvjeti za dobrobit životinja nisu ispunjeni, samo potvrđuje činjenicu da je pravi motiv za zabranu uzgoja životinja za krzno, etičkog karaktera i da je anti-fur kampanja temeljena na ideološkim idejama da je neetično da ljudska bića koriste bilo koju životinju za bilo koju ljudsku korisnu svrhu. Dugoročni je cilj takvih ideologa je likvidacija uzgoja svih životinja kroz zabranu životinjskih sektora jedan po jedan (uzgoj svinja za klanje…). Kako sve tako je i uzgoj činčila svake godine sve bolji, jer se vrše razna istraživanja u drugim Europskim zemljama. Postoje znanstveni istraživački timovi u četiri zemlje (Poljska, Mađarska, Rumunjska i Litva) koji trenutno vrše ispitivanja za uvjete uzgoja činčila. Ovi suvremeni studiji su potpuno zanemareni u navodnoj "znanstvenoj" argumentaciji od protivnika za uzgoj životinja za krzno. Vrijedno je spomenuti da su u 2015. godini, državna tijela u Litvi izravno financirali istraživačke aktivnosti za dobrobit činčila, kako bi stvorili znanstvenu osnovu za donošenje kvalificiranog zakona, koji bi regulirao uzgoj činčila za krzno, a ne da je cilj ignoriranje gospodarske slobode ljudi i zatvaranje cijelih sektora na temelju ideoloških argumenata. Često se ponavlja argument da je više od 70% stanovništva Hrvatske podržalo zabranu uzgoja životinja za krzno. Javno mnijenje je očito važan element u modernom donošenju demokratskih odluka, ali njegova važnost je uvjetovana pristupom pouzdanim, realnim i uravnotežen informacijama za javnost. Iako je prema istraživanju Agencije Ipsos, koje je provedeno u 2013., samo 10,2% ispitanih europskih građana dobilo informacije o uzgoju životinja za krzno i 3,6% iz javnih vlasti, te je od istih, 51% , tvrdi organizacija, bilo za prava životinja, što se teško može vidjeti kao objektivni izvor informacija. Moramo iznijeti da je nejednak iznos sredstava i komunikacijskih sposobnosti hrvatskih seljaka, uzgajivača činčila s jedne strane i međunarodne kampanje protivnika krzna s druge strane. Imamo sve razloge za sumnju da prosječni hrvatski građanin nema šanse oblikovati svoje mišljenje na relevatnim podacima. Također istraživanja ukazuju da većina građana prihvaća uzgoj životinja za krzno ako je to moguće, a još veći dio ih smatra da je socijalna usluga važnija od krajnjeg korištenja životinja. Isto tako, tvrdimo da svaki pojedinac treba sam odlučiti da li želi nositi krzno. Općenito, javno se mišljenje može lako okrenuti protiv manjine i njezinih prava. Također se pokušava izjaviti da se uzgoj životinja za krzno u drugim zemljama zabranjuje ili se smanjuje proizvodnja krzna. Međutim, to nije istina. Većina zabrana donesena je u zemljama bez ili s relativno malom proizvodnjom krzna. U Nizozemskoj, Vrhovni sud još nije odlučio da li je zabrana proizvodnje krzna bila zakonito. U stvari, uzgoj životinja za krzno u Europi je narastao u proteklom razdoblju za 40% u posljednjih deset godina, osobito u zemljama srednje i istočne Europe (Poljska, Litva, Rumunjska, Bugarska). To stvara veliku priliku za razvoj ruralnih područja. Traženje Udruge prijatelja životinja su krajnje uvredljiva i arogantna prema marljivoj ruralnoj zajednici uzgajivača činčila u Hrvatskoj. Izjave o poljoprivrednicima da imaju "dovoljno vremena da se prebace u neku drugu vrstu posla ili struke" ili se odnose na njih kao "nedovoljnog broja pojedinaca koji su odlučili zanemariti zabranu" jasno pokazuju nedostatak razumijevanja za zajednicu uzgajivača činčila u Hrvatskoj. Farme činčila su ponajprije farme ruralnih obitelji koje ne mogu jednostavno mijenjati svoj način života i zatvoriti svoje teško izgrađeno poslovanje. Činjenica da je većina poljoprivrednika i dalje nastavila svoju aktivnost je dokaz njihovog uvjerenja da će vlasti ponovno razmotriti restriktivne mjere koje su usvojene pod pritiskom međunarodne kampanje protiv hrvatskih zajednica. Činjenica da je krzno proizvod koji se nosi, a ne jede, je argument koji nema moralnu dosljednost, koja bi trebala biti željena od strane kreatora politike u bilo kojem društvu. Baš kao što ljudi mogu preživjeti bez nošenja krzna, tako isto može preživjeti i bez jedenja mesa. U tu svrhu, meso se može također obilježiti kao luksuzni proizvod, kao i krzno. Naravno, to je također razmišljanje od međunarodnih organizacija koje napadaju uzgajivače u Hrvatskoj. U očima jednog ideologa za prava životinja, život činčila ne vrijedi više od života svinja. Opasnost od propisa na temelju moralno-filozofske nedosljednosti u konačnici će dovesti u oprečnost, kako će društva moći razlikovati dobre morale od loših. Iz političke perspektive, zakonodavna zabrana jedne vrste, na temelju moralne nedosljednosti, de facto utire put za zabranu sljedećih vrsta. Odnos čovjeka i životinja je važan aspekt u bilo kojem društvu. Moralna prihvaćanja kako ljudi koriste životinje, prije svega leži u dobrobiti životinja, predviđeno za životinje, dok su žive. Životinje nemaju znanja i uvažavanje kako će se koristiti nakon njihove smrti, te je iz tog razloga važno, kako bi se osigurala njihova dobrobit dok su žive. Za razliku od pojma morala, dobrobit životinja može se mjeriti, izvagati i dokazati znanstvenim standardima. Ukratko, znanost nam govori da je to moguće, kako bi se osigurala visoka dobrobit životinja uzgojenih za krzno. Ovdje bi prvenstveno, trebalo imati u vidu osim dobrobiti životinja, što je sa ljudima, uzgajivačima, koji žive od tog uzgoja, koja su i kakva njihova prava. Uzgajivač činčila Bruno Ivančan Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
251 Dalibor Marić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Protivim se mučenju i ubijanju bilo kojih životinja zbog krzna, za što u današnje doba razvijenih tehnologija i umjetnih materijala nema više nikakvog izmišljenog opravdanja! Živimo u svijetu gdje se iz dana u dan otkrivaju znanstvenim metodama dokazi da životinje imaju dušu (osjećaju bol - istraživanja s engleskih sveučilišta) i smatram da i njima "zemljanima" kao i nama treba osigurati što ugodniji boravak na planetu bez izrabljivanja istih. Zato molim vladajuće strukture da uvaže mišljenja velikog broja hrvatskih građana koji razmišljaju europski i imaju želju da se zakoni usklade s mnogim zakonima europskih zemalja koji su izrabljivanja životinja sveli na minimum. Hvala što ćete čuti našu molbu. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
252 Damir Fatušić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. 3.stavak Članka 67. ovog zakona trebao bi biti potpuno uklonjen. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
253 Damir Grgić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Komentar na Nacrt prijedloga zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu. Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Potrebna je zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
254 Damir Mucić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zalažem se da se u Zakon o zaštiti životinja uvede načelo da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s time mora i tretirati. Također podržavam: 1. Zabranu uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 4. Zabranu kupiranja svih pasa 5. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 7. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 8. Zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom 9. Zabranu obrednog klanja 10. Zabranu drobljenja živih pilića 11. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 12. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 13. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 14. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (animal rescue team) 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strožije sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. Smatram da u Zakon obavezno treba uvrstiti kategoriju „slobodnoživuća mačka“ te urediti prava i obveze po principu „Uhvati, steriliziraj, vrati“. Na taj način uštedio bi se novac poreznih obveznika, te utrošio na humani i civilizirani način uz rad volontera i prijatelja životinja. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave trebaju izdvojiti sredstva za financiranje. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda te se treba najstrožije sankcionirati svaki oblik nasilja nad svim životinjama. Djelomično prihvaćen Ovaj se Zakon odnosi na sve životinje kralježnjake pa tako i na mačke, uključujući slobodno živuće mačke. Podrobnije odredbe vezano za slobodno živuće mačke bit će još detaljnije uređene podzakonskim aktom koji se odnosi na uvjete kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
255 Damir Radić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Protiv sam ukidanja zabrane uzgoja činčila, kao i svih drugih životinja, radi krzna i to zbog nepotrebne patnje sirotih životinja (i to zbog čega? nečijeg luksuza!). Dakako, protivim se i produljenju prijelaznog razdoblja. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
256 Damira Marušić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam zabranu držanja dupina u zatočeništvu, držanje i uzgajanje životinja za krzno, te svakako predlažem da se u zakon unese zabrana ubijanja pilića drobljenjem Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
257 Damira Marušić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Zabrana držanja svih životinja u cirkusima. Bilo divlje , ili domaće. I domaće se životinje na taj način maltertiraju radi ljudske razonode. Nije prihvaćen Člankom 61. Zakona zabranjeno je držanje životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama osim držanja i nastupanja domaćih životinja u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. S obzirom da se životinje, osim životinja uzetih iz prirode i divljih životinja ako takvo korištenje zahtijeva premještanje iz njihovog životnog prostora, mogu koristiti za smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja nema razloga ne dopustiti nastupanje tih životinja i u cirkusima.
258 Damira Marušić PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. Za prekršaj iz stavka 1, čl.1 trajno zabraniti držanje životinje Nije prihvaćen Visina kazne za navedeni prekršaj određena Zakonom je samo preporučena, a sud određuje konačnu kaznu.
259 Damira Marušić PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Konačno nekog i kazniti. Maksimalno kazniti.Predlažem da se prekršitelju koji i drugi puta prekrši točke 37, 39 i 40 trajno zabrani držanje životinje, Nije prihvaćen Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite.
260 Damira Marušić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Izbaciti stavak 3 iz zakona. Svi azili / skloništa u Hrvatskoj trebali bi biti NO KILL azili. Ljude treba educirati o važnosti kastracije kućnih ljubimaca kako pasa , tako i mačaka, a novac koji se daje brojnim skloništima koja nakon 60 dana usmrćuju pse treba preusmjeriti u kvalitetno oglašavanje istih , u uvođenje obavezne sterilizacije i edukacije o važnosti iste. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
261 Damira Marušić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Članak 66.(3) -Skloništa u Hrvatskoj uglavnom zbrinjavaju samo pse, tj.nemaju uopće mogućost prihvata mačaka. Jako je veliki broj napuštenih, odbačenih, bolesnih mačaka koje nemaju gdje i koje se nekontrolirano množe. Prijedlog: Osnovati skloništa (azile) , isključivo NO KILL za bolesne / ozlijeđene mačke / mačiće gdje bi se one mogle sigurno smjestiti, oporaviti i po oporavku kvalitetno oglašavati i udomljavati. Osigurati cijepiva protiv zaraznih bolesti koje se vrlo brzo mogu u azilu proširiti. Članak 66 (7). Uz čipiranje i cijepljenje, najvažnije je osigurati obaveznu kastraciju / sterilizaciju maca u skloništu, jer je jednostavno bez toga nemoguće kontrolirati širenje mačje populacije. Slobodnoživuće nace uhvatiti, sterilizirati i vratiti na njihovo područje. Primljeno na znanje U skloništa se smještaju napuštene i izgubljene životinje neovisno o njihovu zdravstvenom stanju. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
262 Damira Marušić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. U članku 53 spominje se ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca da će snositi troškove njihovog zbrinjavanja. Bojim se da će se mnogi riješiti mladunčadi tako da ih izbace na ulicu, stoga bi trebalo uvesti obaveznu sterilizaciju pasa koji se ne koriste za uzgoj / radnih pasa. Također spominje se da će snositi troškove zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove sterilizacije. Zašto se ne spominju u mačke ? Problem mačje hiperpopulacije je ogroman. Trebalo bi uvesti obaveznu kastraciju /sterilizaciju za sve vlasnike mačaka koji se ne bave uzgojem maca i to odmah po spolnoj zrelosti ženke / mužjaka. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
263 Dan Margetić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Novi Zakon o zaštiti životinja trebao bi biti sročen tako da oštro sankcionira bilo kakvo iskorištavanje životinja, uključujući i ono za ishranu ljudi, budući da je potpuno znanstveno dokazano da se čovjek može zdravo hraniti i isključivo biljkama. (Zapravo je takva ishrana i zdravija.) Životinje su bića koja imaju svijest i osjećaje boli i mnoga su vrlo slična ljudima po svim karakteristikama. Čovječanstvo je suzbilo robovlasništvo, pa će vjerojatno i iskorištavanje životinja. Zašto Republika Hrvatska ne bi bila predvodnica tog moralnog čina i svijetao primjer koji bi zauvijek ostao upisan u povijesti na ponos Hrvatske? Dan Margetić iz Zagreba Nije prihvaćen Zahtjev o potpunom prestanku iskorištavanja životinja nije bio predmet rasprave okviru ovoga Zakona .
264 Danica Delić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Apsolutno podržavam ostanak zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna te ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
265 Daniel Čalić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zašto bi se trebalo zabraniti uzgoj činćila u Hrvatskoj?zbog tzv.prijatelja životinja,,koji sjede u uredima i rade tobože kao volonteri, a primaju debele novce iz državnog proračuna.Za razliku od njih ovi ljudi se bore sami za sebe i svoje obitelji i ne traže ništa osim da i dalje mogu raditi,ako to nije zakonom zabranjeno? Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
266 Daniel Čalić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Ne vidim apsolutno niti jedan valjani razlog zbog kojeg bi se trebao zabraniti uzgoj činčila,,ako uzgajivači ostvaruju zaradu i svoju egzistenciju od toga.Koja je razlika između njih i ostalih životinja(pilića,svinja,teladi i dr.)?zar i to treba zabraniti? Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine
267 Daniela Višek PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Trazim da se: Zabrani eutanazija životinja u azilima Zakonski regulira obnova skloništa i poboljšanje uvjeta u njima te provodi redovita kontrola istih Da država u skladu sa stanjem u azilima i brojem nezbrinutih životinja izdvoji adekvatna i dostatna novcana sredstva za njihov rad Da se uvede Policija za životinje - među nama se kreću psihopati i sociopati koji svakodnevno divljački muce i zlostavljaju zivotinje. To su zlocinci, ne treba praviti razliku između nekoga tko psu odreže rep i razvali mu usta petardom, ostavljajući ga da umre na ulici u mukama i agoniji, i nekoga tko ozlijedi malo dijete - tretirati zlostavljanje zivih bica na isti nacin i u skladu s time provoditi adekvatne sankcije i kazne. Zabrani uzgoj životinja radi krzna Zabrani testiranje na životinjama Zabrani trajno držanje životinja na lancu Da se uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje kućnih ljubimaca na ulicu Ukine egzibicionisticko držanje životinja u svrhu zabave (cirkusi, zooloski vrtovi itd...) Oformi posebna institucija/tijelo koje ce voditi brigu o zastiti prava životinja Uvede registar zlostavljaca zivotinja (trajni dosje) Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
268 DANIJEL BLAŽON OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE OVAKO JE TO BILO Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane KLASA: 011-02/15-01/02 URBROJ: 525-10/0255-16-87 Zagreb, 1. lipnja 2016. godine ZAPISNIK sa 10. sjednice Povjerenstva za izradu prijedloga Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja Datum održavanja sjednice: 18. ožujka 2016. godine Vrijeme početka sjednice: 12:00 sati Vrijeme završetka sjednice: 15:30 sati Prisutni: 1) Branka Buković Šošić, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 2) Jurica Ambrožić, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Grad Zagreb 3) Anđelko Gašpar, Hrvatska veterinarska komora 4) Davorka Maljković, Ustanova zoološki vrt Grada Zagreba 5) Zoran Radan, Hrvatska gospodarska komora 6) Petar Džaja, Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet 7) Bruno Ivančan, Udruga hrvatskih uzgajivača chinchilla 8) Snježana Klopotan, Udruga Prijatelji životinja 9) Tomislav Kiš, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 10) Nikša Barišić, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 11) Sunčica Marini, dipl.iur., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 12) Andrea Mihaljević, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 13) Mislav Kučenjak, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 14) Ines Drenjančević, dr.med., Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Huttlerova 4, 31 000 Osijek. Odsutni: 1) Mirjana Mataušić-Pišl 2) Zdravka Miletić, dipl.iur., Uprava za pravne i financijske poslove, MP 3) Ranka Šimić, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP Dnevni red: 1) Izlaganje i rasprava članova Povjerenstva o prijedlogu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja (u daljnjem tekstu: Zakon). Nakon provedenog glasovanja, od prisutnih članova Povjerenstva osam je članova glasovalo za odredbu o ostanku uzgoja činčila u svrhu proizvodnje krzna, tri su člana glasovala za produženje roka za još nekoliko godina nakon čega bi se odlučilo o zabrani i jedan član Povjerenstva je glasovao protiv odredbe o ostanku uzgoja činčila u svrhu proizvodnje krzna. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
269 DANIJEL BLAŽON OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. UDRUGA UZGAJIVAČA CHINCHILLA HRVATSKE Oib 44630467904 APEL SVIMA KOJI ODLUČUJU O ZAKONU O DOBROBITI ŽIVOTINJA ZAŠTITITE LJUDE!!! Nas 60-tak obitelji bavi se uzgojem južnoamerićkih činčila. Mnogima je to jedini izvor sredstava za život. Ulagali smo novac, vrijeme i trud. Osposobljavali smo se i unapređivali farme i uzgoj. Dosegli smo kvalitetu uzgoja i genetiku životinja vrhunske razine. Osposobljavali smo djecu da nastave ovim poslom. Sve je to ugroženo u ime zaštite životinje koju volimo i koje danas ne bi bilo da ne postoji farmski uzgoj za krzno. Molimo Vas da budete realni te da našu egzistenciju i budućnost naše djece ne dovodite u pitanje ovom apsurdnom zakonskom zabranom. EU ne zabranjuje uzgoj životinja za krzno. Uzgoj životinja za krzno zabranile su samo neke male zemlje koje u trenutku uvođenja zabrane nisu imale uzgoj krznaša . Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Finska.... ni jedna od većih svjetskih sila ne odriče se ove gospodarske grane. Dapače Nizozemska je jedan od značajnijih proizvođača krzna nerca u svijetu a u svibnju 2014. godine nizozemski nacionalni sud ukinuo je zabranu uzgoja životinja za krzno koja je trebala stupiti na snagu 2024. Osnovni argumenti su: takva je zabrana neustavna, nije ponuđena nikakva odšteta i u potpunosti je u suprotnosti s europskom konvencijom o ljudskim pravima. I naša postojeća odredba o zabrani uzgoja životinja za krzno protivi se ustavnim odredbama koje garantiraju državljanima Republike Hrvatske obavljanje gospodarske djelatnosti u skladu s pravnim i kulturološkim stečevinama EU u potpunosti je u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Naša je egzistencija u pitanju. Ukoliko ostane zabrana bit ćemo prisiljeni tražiti zaštitu od mjerodavnih – Ustavni sud RH i Europski sud za ljudska prava. Do sada nismo poduzimali takve korake jer su nadležna tijela radila na promjeni postojećeg zakona. Trenutna zakonska odredba jako je naštetila ovoj gospodarskoj grani u Hrvatskoj. Izvoz je pao sa 10 milijuna eura prije donošenja zakona na 1,5 milijuna eura danas. Hrvatskoj je potrebna svaka prosperitetna proizvodnja. Promjenom zakona ostvaruje se mogućnost da ova izvozna grana napreduje i da zapošljava sve više ljudi. Velik je broj hrvatskih građana koji su zainteresirani ulagati u uzgoj činčila ostvariti veću proizvodnju a time i izvoz. Daljnjom zabranom korak smo prema izumiranju životinjskih vrsta koje se uzgajaju isključivo u svrhu proizvodnje krzna. Farmskim uzgojem štitimo životinjske vrste od izumiranja. 1. Zalažemo se za pozitivne promjene u novom zakonu, usklađenom sa EU zakonodavstvom, vodeći računa o optimalnoj zaštiti životinja ali istovremeno i o realnosti života i životnih pravila čovjeka. 2. Zajednički nam je interes ( kao i udrugama koje se zalažu za dobrobit životinja) da uvjeti uzgoja budu što bolji, razlika je samo u tome što smo mi svjesni da se određene životinje uzgajaju u određenu svrhu. Smatramo da svrhu ni iz kojeg razloga nitko ne može dovoditi u pitanje dok je ona općeprihvaćena u većini zakona kako u EU tako i u svijetu. 3. Naglašavamo da je početkom 20. stoljeća izdvojeno posljednjih 20-ak južnoameričkih činčila iz prirode, spašena je jedna životinjska vrsta od izumiranja, započeo je farmski uzgoj sa svrhom uzgoja za krzno. 4. Prirodno krzno je obnovljiva prirodna sirovina i kao takva je prioritetna u preporukama svih mjerodavnih organizacija za žaštitu prirodnih resursa. (izvor:IFTF) 5. Zalažemo se za donošenje propisa kojima će se regulirati optimalno prihvaljivi uvjeti uzgoja kao i registracije životinja u Hrvatskoj. Naglašavamo da je krzno južnoameričke činčile u Hrvatskoj isključivo izvozni proizvod, da se otkupljene životinje preuzimaju na javnim otkupima, evidentiraju, plaćanje se vrši transparentno preko računa i plaćaju se sve porezne obveze tako da nema mjesta nikakvoj crnoj ekonomiji. 6. Farme južnoameričkih činčila nisu nikakve štale. Prostor, hrana i higijena osnova su uspješnog uzgoja. Mnogi ljudi ne žive u prostorima koji su toliko uređeni i čisti kao prostor gdje uzgajaju činčile. Prostori većinom imaju grijanje, ventilaciju, klima uređaje, redovno su čišćeni i dezinficirani i kavezi i prostori, a životinje hranjene visokokvalitetnom hranom proizvedenom po posebnoj recepturi samo za njih. Uzgajivači su educirani na mnogobrojnim seminarima. Osposobljeni su za prepoznavanje i rješavanje problema . Kontinuirano se surađuje i sa područnim veterinarskim službama. 7. Hrvatska je dala ogroman doprinos u poboljšanju uzgoja i rezultata uzgoja južnoameričkih činčila. Hrvatska je lider u svijetu s uvjetima uzgoja i genetskim kvalitetama životinja. 8. Sva istraživanja i pozitivni rezultati bili su mogući jedino iz razloga što smo imali veliki uzorak i veliko iskustvo te preciznu istraživačku i eksperimentalnu ekipu koja je sve rezultate ostvarila u suradnji sa veterinaskim institucijama, veterinarskim fakultetom i pojedinim veterinarima. 9. 1999. godine usmrćivanje činčila za krzno nakon suradnje s mjerodavnim veterinarskim institucijama prilagođeno je zakonskim odredbama. Sve drugo su priče radi izazivanja efekta sažaljevanja kod ljudi. Usmrćivanje se provodi po strogim pravilima uz redovnu kontrolu nadležnih inspekcija. 10. Sve navedene informacuje su provjerljive i dostupne. Zahvaljujemo na razumijevanju i podršci. Udruga uzgajivača chinchilla hrvatske Predsjednik: Danijel Blažon Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
270 DANIJEL BLAŽON OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE PODRŠKA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE Zahvaljujemo se na Vašem pismu. Kao što ste sami u naveli u njemu HGK je 2006. godine prilikom donošenja predmetnog Zakona dala podršku uzgoju životinja za krzno. Naš stav se nije promijenio. U nastavku donosimo načelan stav HGK vezano na ovo pitanje kojim odgovaramo na sve upite vezano na ovo pitanje: „Hrvatska gospodarska komora smatrala je 2006. godine pa tako i danas, da je kod uzgoja bilo koje vrste životinja pa tako i činčila ključna stvar osigurati dobrobit životinja prilikom njihova držanja, prijevoza i usmrćivanja. HGK je oduvijek protiv nehumanog odnosa prema životinjama, bilo da se one uzgajaju za proizvodnju mlijeka i mesa za prehranu ili kože i krzna za odjeću i obuću. Prema informacijama s kojima raspolažemo prema činčilama se u RH (kao i prema drugim životinjama) postupa sukladno najvišim EU standardima dobrobiti životinja. U slučaju da se pojave bilo kakve nepravilnosti, zalažemo se za njihovo sankcioniranje. Uz razumijevanje stavova pojedinih udruga i pojedinaca, držimo da rješenje nije u zabranama gospodarskih aktivnosti. Prema dostupnim informacijama radi se o prevladavajućem stavu i u EU jer od 28 država članica samo Velika Britanija, Irska, Slovenija i Austrija imaju zabranu uzgoja životinja za krzno. Treba istaknuti da trenutni uzgoj omogućava egzistenciju 60 obitelji u Hrvatskoj i to s velikom mogućnošću rasta proizvodnje. Djelatnost uzgoja činčila, jedinih krznašica koje se uzgajaju u Hrvatskoj, više od 20 godina, potpuno je izvozno orijentirana, a sam uzgoj i proizvodnja počivaju isključivo na domaćim resursima. Uz to, uzgajivači za sobom „povlače“ i razvoj drugih gospodarskih djelatnosti: od poljoprivrednika u svojim mjestima tj. OPG-ova do stolarskih i limarskih obrta koji prate opremanje farmi svojim proizvodima.“ Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
271 DANIJEL BLAŽON OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE ODLUKA USTAVNOG SUDA NIZOZEMSKE Predmet broj C09/443613/HA ZA 13-611 od 21.05.2014. godine Sažetak: Nizozemski sud je u bitnome odlučio da je nizozemski Zakon o zabrani uzgoja životinja za krzno protivan odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: EKLJP) zbog toga je neproporicionalno i neopravdano ograničava ljudsko pravo zajamčeno u čl. 1. 1. Protokola uz EKLJP. Sud je utvrđivao predstavlja li Zakon o zabrani uzgoja životinja za krzno ograničenje prava vlasništva, je li nacionalno nizozemsko zakonodavstvo predmetnim Zakonom implementiralo mjere koje su u dovoljnoj mjeri dostupne, precizne i predvidljive, te postoji li proporcionalnost između zaštite javnog interesa i interesa zaštite životinja s jedne strane, te ograničenja prava vlasništva i drugih prava uzgajivača životnja za krzno s druge strane, odnosno jesu li mjere koje Zakon predviđa (u bitnom: prijelazni period do 2024. godine, a nakon toga potpuna zabrana uzgoja životnja za krzno) razmjerne, tj. proporcionalne cilju zbog kojeg je Zakon donesen (zaštita životinja). Sud je analizirajući odredbe Zakona i mjere koje je u svrhu njegove provedbe donijela ili se obvezala donijeti Nizozemska vlast, utvrdio da Zakon predstavlja ograničenje prava vlasništva koje će biti iznimno tegotno za uzgajivače životinja, da implementacijske mjere koje predviđa Vlada (prijelazni period i navodno buduće obeštećenje uzgajivača) nisu dovoljne da kompenziraju ili anuliraju taj teret, te da stoga ne postoji pravedna ravnoteža, odnosno razmjernost između zahtjeva javnog interesa s jedne strane i zaštite temeljnih prava uzgajivača s druge strane. Dakle, država je donošenjem takvog Zakona povrijedila temeljna prava uzgajivača, a za takvu povredu nije dala odgovarajuću kompenzaciju. Zbog toga je Sud Zakon o zabrani uzgoja životnja za krzno stavio izvan snage, sukladno ovlastima koje mu daju nizozemski zakoni. Odredba čl. 1. Prvog Protokola uz EKLJP: Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva. Nitko se ne smije lišti svoga vlasništva, osim i javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni. Zaključno: EKLJP je dokument Vijeća Europe, te kao takav ima pravni karakter međunarodnog ugovora. Republika Hrvatska članica je Vijeća Europe i potpisnica EKLJP, te stoga odredbe EKLJP čine sastavni dio prava RH i po pravnoj su snazi iznad domaćih zakona. Odredbe EKLJP načelno su općenite naravi i jamče temeljna ljudska prava i slobode, dok svoj puni značaj dobivaju kroz praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP). Sud je kroz dugogodišnju i vrlo opsežnu praksu pojedine odredbe Konvencije pojasnio, produbio i proširio njihovo značenje, te su tumačenja, kriteriji i odluke ESLJP mjerodavna i obvezujuća za nacionalne sudove država potpisnica Konvencije. U ovom slučaju ustavni sud Nizozemske je analizirao usklađenost nacionalnog propisa (Zakona o zabrani uzgoja životinja za krzno) s odredbom EKLJP (čl. 1. Prvog Protokola), i to koristeći kriterije koje je ESLJP formirao u svojoj praksi. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
272 DANIJEL BLAŽON OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. ODGOVORI NA SVE ARGUMENTE PRIJATELJA ŽIVOTINJA MATERIJALI ZA RASPRAVU STRUČNOG POVJERENSTVA Udruga uzgajivača chinchilla hrvatske Oib 44630467904 22.05.2015. O UZGOJU ŽIVOTINJA ZA KRZNO U HRVATSKOJ 1. 2006. godine izglasan je zakon kojim je uvedena zabrana uzgoja životinja za krzno. U prvom čitanju zakona te odredbe nije bilo. Amandmanom zastupnika unešena je odredba o zabrani uzgoja životinja za krzno. Vlada i nadležno ministarstvo, samim time što u prvom čitanju nije uvrštena ta odredba, jasno se odredilo protiv zabrane. Čvrstu podršku uzgoju životinja za krzno daje i Hrvatska gospodarska komora. Argumentiralo se da se cjelokupni uzgoj životinja za krzno odvija po postojećim zakonima. Jedino su prijatelji životinja agresivnim i lažnim informacijama i naručenim istraživanjem javnog mišljenja nametali zabranu. Saborski odbor za poljoprivredu i ljudska prava dao je podršku protiv zabrane, ističući neustavnost odredbe. Unatoč tome što je bilo obećano da će klub zastupnika HDZ-a uložiti amandman do toga nije došlo jer se zakon izglasavao na dan donošenja proračuna i zbrke oko imuniteta Branimiru Glavašu. Tako klub zastupnika nije ni raspravljao o ovoj „nevažnoj“ temi, pa su automatski izglasali zakon s navedenom odredbom. 2. U očitovanju zaštitara životinja puno je neistina i tendenciozno obrađenih informacija Neistina je da je samo tvrtka „Chinchilla“ doo jedina koje se bavi otkupom činčila u Hrvatskoj. Danas je nekoliko tvrtki koje otkupljuju životinje u Hrvatskoj. Istovremeno, ulaskom Hrvatske u EU uzgajivačima je dostupno slobodno europsko tržište. Primjer dezinformacije je i podatak da je ta tvrtka u 2008. godini ostvarila dobit od 20.961.468,00kn Bio je to ukupan prihod – od toga izvoz više od 19 milijuna kuna. Ukupan prihod i dobit nisu ista stvar. Dobit je bila oko 900.000,- kn. Sama činjenica da je u 2008. godini ostvaren izvoz samo jedne tvrtke od 19.000.000 kuna pokazuje značaj ove gospodarske grane. U to vrijeme i druge su tvrtke poslovale u Hrvatskoj pa je ostvaren izvoz od te proizvodnje bio daleko veći. Da uzgajivači činčila u Hrvatskoj nemaju koristi i da to nije dohodovna privredna grana za mnoge obitelji oni se ne bi time bavili već više od 20 godina. 2013. tvrtka ima samo 11 zaposlenih i ukupan prihod oko 6 miljuna kuna. Velikom dijelom to se dogodilo upravo zbog ove odredbe o zabrani uzgoja za krzno. Da li je moguće podržavati nekoga tko smatra da je za Hrvatsku nebitan izvoz od 2-3 milijuna eura? respektabilna tvrtka sa vrhunskim proizvodom poznatim u cijelom svijetu ostane bez 12 radnika, 12 obitelji bez prihoda, a mnogi uzgajivači bez dodatnih značajnih prihoda za njihovu egzistenciju, a Hrvatsko gospodarstvo bez značajnog izvoza – a 2 ili 3 milijuna eura, koji prihod završava najvećim dijelom u obiteljskim gospodarstvima uzgajivača, u ovoj itekako delikatnoj situaciji za hrvatsko gospodarstvo. Neistina je da je ovo crno tržište. Danas je uzgoj činčila u Hrvatskoj pod strogim kontrolama nadležnih inspekcija. Još uvijek je ovo za Hrvatsku (u godinama izuzetno teške gospodarske situacije kada je svaka izvozno orijentirana grana potrebna) značajna grana privrede. 50-tak obiteljskih gospodarstava ostvaruje značajne ili jedine prihode za svoju egzistenciju. Neistina je da se uzgoj činčila odvija u neadekvatnim uvjetima i okolnostima. Upravo suprotno jer zadovoljavajući rezultat uzgoja – kvalitetno krzno činčila - nije moguće postići bez posvećene izuzetne pažnje u svim aspektima uzgoja. Od prostora, higijene, adekvatne veličine kaveza, svakodnevne brige, vrhunske hrane i izuzetnih uvjeta. Uvjete koje imaju činčile na farmama i mnogi uzgajivači namaju u vlastitom domu. Samo vrhunskim pristupom uzgoju moguće je ostvariti zadovoljavajući rezultat. Farme činčila pod stalnim su nadzorom nadležnih inspekcija. Neistine su i o bolestima činčila. Gljivična oboljenja novim tehnologijama i redovnim čišćenjem te adekvatnom ventilacijom smanjene su na minimum. Mastitis je normalna pojava i kod ljudi, a kod činčila adekvatnim tretmanom pomaže se ženkama u ozdravljenju. ....Jednako tako i na sve ostale tvrdnje udruga za zaštitu životinja uzgajivači imaju odgovor. Uzgajivači adekvatnim uzgojem i eliminiranjem uzroka problema, kao i stalnim usavršavanjem uzgoja u suradnji s nadležnim institucijama stvaraju uvjete za uspješnost uzgoja. SAMO UZ VRHUNSKE UVJETE UZGOJA MOGUĆI SU I VRHUNSKI REZULTATI. A VRHUNSKI UVJETI UZGOJA BAZIRAJU SE NA SVEMU ŠTO OMOGUĆUJE PREVENCIJU BOLESTI KOJE SU UZ PRAVILAN PRISTUP UZGOJU IZUZETNO RIJETKE. Neistina o usmrćivanju životinja – usmrćivanje životinja vrši se po pravilima EU i Hrvatske uz strogi nadzor veterinarske inspekcije. Neistine o štavljenju i korištenju opasnih kemikalija. Danas je nemoguće plasirati na tržište proizvod koji u sebi sadrži kemikalije koje navode zaštitari životinja. Danas se svjetska proizvodnja krzna provodi po strogim pravilima REACH certificiranja. Štavljenje u Hrvatskoj prilagođeno je toj certifikaciji. Neistina o „leševima“ oderanih životinja – u proteklih 25 godina, od kada se u Hrvatskoj započelo s uzgojem činčila otpad životinjskog porijekla se zbrinjava na zakonom određen način i podliježe stalnim inspekcijskim kontrolama. Neistina je da ni najbolji uvjeti ne bi bili dovoljni za dobar uzgoj činčila. Početkom 20 tog stoljeća izdvojene su zadnje činčile iz prirode i započeo je njihov uzgoj za krzno. Da toga nema danas činčile kao životinjske vrste ne bi bilo. 3. Stajalište udruga za zaštitu životinja najvidljiviji je iz rečenice da „Ni najbolji uvjeti uzgoja ne bi bili dovoljni....“ , zalažući se za potpunu zabranu uzgoja . Ne poboljšanje ili unapređenje uvjeta uzgoja, cilj je zabrana. S tvrdnjom da zakonodavstvo EU ne poznaje primjer derogacije Zakona o zaštiti životinja. Što je još jedna neistina. U SVIBNJU 2014. GODINE NIZOZEMSKI JE NACIONALNI SUD UKINUO ZABRANU UZGOJA ŽIVOTINJA ZA KRZNO KOJA JE TREBALA STUPITI NA SNAGU 2024. GODINE OSNOVNI ARGUMENTI SU: TAKVA JE ZABRANA NEUSTAVNA, NIJE PONUĐENA NIKAKVA ODŠTETA, I U POTPUNOSTI JE U SUPROTNOSTI S EUROPSKOM KONVENCIJOM O LJUDSKIM PRAVIMA. Hrvatska ima šansu biti druga zemlja koja će pretpostaviti egzistenciju čovjeka kvazimoralnim načelima zaštitara životinja. U svakom slučaju zabrana koja je u zakonu je protuustavna i ujedno krši odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima. Imajući u vidu sve ove neistine smatramo da je Hrvatska dovoljno odgovorna da zaštiti dostojanstvo ljudi koji se bave jednim odgovornim i za hrvatsko gospodarstvo potencijalno izuzetno korisnom gospodarskom granom. Bilo u Hrvatskoj uzgoja životinja za krzno ili ne industrija krzna u svijetu rapidno raste. Proizvodnja krzna nerca u zadnjih desetak godina se udvostručila. Zar Hrvatska treba uništavati egzistenciju mnogih obitelji koje su se usavršile u ovom poslu na uštrb kvazimoralnih i upitnih tendencija zaštitara životinja. POVEDIMO SE ZA NIZOZEMSKIM PRIMJEROM. NEMOJMO KRŠITI EUROPSKU KOVENCIJU O LJUDSKIM PRAVIMA. ZAŠTITIMO LJUDE. KAMPANJA ZA REALAN ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Zalažemo se za pozitivne promjene u novom zakonu, usklađenom sa EU zakonodavstvom, vodeći računa o optimalnoj zaštiti životinja ali istovremeno i o realnosti života i životnih pravila čovječanstva. 2. Zajednički nam je interes ( kao i udrugama koje se zalažu za dobrobit životinja) da uvjeti uzgoja budu što bolji, razlika je samo u tome što smo mi svjesni da se određene životinje uzgajaju u određenu svrhu. Smatramo da svrhu ni iz kojeg razloga nitko ne može dovoditi u pitanje dok je ona općeprihvaćena u većini zakona kako u EU tako i u svijetu. 3. Smatramo da nema nikakvog razloga zabraniti uzgoj životinja za krzno u Hrvatskoj samo zbog svrhe jer time postaje upitan sav uzgoj a i mnoge druge privredne grane. (proizvodnja električne energije, proizvodnja plastike, uzgoj tuna, proizvodnja meda, uzgoj svinja, krava, ovaca, pilića….) 4. Naglašavamo da je početkom 20. stoljeća izdvojeno posljednjih 20-ak južnoameričkih činčila iz prirode, spašena je jedna životinjska vrsta od izumiranja, započeo je farmski uzgoj, sa svrhom uzgoja za krzno. 5. Uzgoj krznaša znači preduvjete za proizvodnju prirodnog krzna. Prirodno je krzno mnogo zdravije za ljude i okolinu nego proizvodnja umjetnih materijala koji imitiraju krzno i koji kemijskim postrojenjima uništavaju okoliš, nerazgradivi su i štetni za ljude koji ih nose. Neke su zemlje zabranile određene materijale koji se koriste u proizvodnji umjetnog krzna zbog njihove štetnosti za ljude. 6. Sve prigovore o kemikalijama kod štavljenja i njihovoj štetnosti su neutemeljena jer se štavljenjem kože koju koristimo u ogromnim količinama (od cipela do odjevnih predmeta i galanterije) bave mnoge tvrtke u cijelom svijetu i nema pokazatelja o smrtnosti ili oboljevanju ljudi koji rade u štavionama. Isto tako koriste se sve manje agresivna štavila a pogotovo u štavljenju činčila. Štavljenje krzna činčila u Hrvatskoj odvija se s malim količinama suvremenih, neagresivnih i neškodljivih kemikalija sa svim zaštitnim mjerama u skladu sa zakonima. I unatoč štavljenju krzno je razgradivo. (koliko je primjera da su bundu od prirodnog krzna izjeli moljci, umjetno neće) Danas je nemoguće plasirati na tržište bilo koje krzno ukoliko štavljenje ne podliježe strogim pravilima REACH CERTIFICIRANJA. Štavljenje u Hrvatskoj vrši se po strogim REACH pravilima. ŠTAVLJENJE U HRVATSKOJ JE NADGLEDANO REDOVNIM INSPEKCIJSKIM KONTROLAMA 7. Prirodno krzno je obnovljiva prirodna sirovina i kao takva je prioritetna u preporukama svih mjerodavnih organizacija za žaštitu prirodnih resursa. (izvor:IFTF) 8. Zalažemo se za donošenje propisa kojima će se regulirati optimalno prihvaljivi uvjeti uzgoja kao i registracije životinja u Hrvatskoj. Naglašavamo da je krzno južnoameričke činčile u Hrvatskoj isključivo izvozni proizvod, da se otkupljene životinje preuzimaju na javnim otkupima, evidentiraju, plaćanje se vrši transparentno preko računa i plaćaju se sve porezne obveze tako da nema mjesta nikakvoj crnoj ekonomiji. 9. Farme južnoameričkih činčila nisu nikakve štale. Prostor, hrana i higijena osnova su uspješnog uzgoja. Mnogi ljudi ne žive u prostorima koji su toliko uređeni i čisti kao prostor gdje uzgajaju činčile. Ovo su bili preduvjeti za početak uzgoja na čemu je tvrtka inzistirala. Prostori većinom imaju grijanje, ventilaciju, klima uređaje, redovno su čišćeni i dezinficirani i kavezi i prostori, a životinje hranjene visokokvalitetnom hranom proizvedenom po posebnoj recepturi samo za njih. Uzgajivači su educirani na mnogobrojnim seminarima. Osposobljeni su za prepoznavanje i rješavanje problema . Kontinuirano se surađuje i sa područnim veterinarskim službama. 10. Svi argumenti o bolestima i problemima držanja koji se navode i izvori koji ih navode imali su za primjer samo malu i manje više hobi proizvodnju u Europskim zemljama. Jedino u Hrvatskoj upravo zbog veličine tvrtke i orijentacije na stvaranje preduvjeta za uspješan uzgoj veliki su napori uloženi eliminaciji svih negativnih pojava koje su bile prisutne u uzgoju pa je tako upravo Hrvatska dala ogroman doprinos u poboljšanju uzgoja i rezultata uzgoja južnoameričkih činčila. 11. Sva istraživanja i pozitivni rezultati bili su mogući jedino iz razloga što smo imali veliki uzorak i veliko iskustvo te preciznu istraživačku i eksperimentalnu ekipu koja je sve rezultate ostvarila u suradnji sa veterinaskim institucijama, veterinarskim fakultetom i pojedinim veterinarima. 12. 1999. godine ubijanje činčila za krzno nakon suradnje s mjerodavnim veterinarskim institucijama prilagođeno je zakonskim odredbama. Sve drugo su priče radi izazivanja efekta sažaljevanja kod ljudi. 13. USMRĆIVANJE SE PROVODI PO STROGIM PRAVILIMA UZ REDOVNU KONTROLU NADLEŽNIH INSPEKCIJA. 14. Sve teme koje je potrebno razjasniti a nismo ih obuhvatili ovim tezama možemo dokumentirati na Vaš zahtjev. Udruga uzgajivača chinchilla hrvatske Predsjednik: Danijel Blažon Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
273 DANIJEL BLAŽON OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE – BORBA NAŠIH ARGUMENATA I BOLKOVIĆEVIH KVAZIARGUMENATA Premijeru, intervenirajte zbog zaštite životinja!' PREMIJERU INTERVENIRAJTE ZBOG ZAŠTITE LJUDI !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! • • Poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, gospodine Oreškoviću, POŠTOVANI ROMANO BOLKOVIĆU ........ REPUBLIKE HRVATSKE DA LI JE ISTINA DA LI JE ISPRAVNO ZA SVE SUDIONIKE HOĆE LI PROMICATI PRIJATELJSTVO I DOBRU VOLJU HOĆE LI SLUŽITI NA DOBRO SVIM SUDIONICIMA U vladi Republike Hrvatske, vladi čije ste predsjednik, ministar poljoprivrede je Davor Romić, bivši dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu u dva mandata. Činjenica da je ministar dva puta bio dekan Agronomskog fakulteta hrabrila me je u nadi da će gospodin Davor Romić biti odličan ministar poljoprivrede. Vjerujem znalcima, naime. Ali, gospodin Romić pokazuje u ovom kratkom vremenu nedostatak svojstven osobama koje imaju samo akademsku biografiju, ma koliko uzoritu: ministar je čovjek koji se boji donošenja odluka, koji se uklanja od te vrste obveze, koji je prepušta drugima, i koji, stoga, i nije za javni posao. ALI GOSPODIN ROMIĆ POKAZUJE U OVOM KRATKOM VREMENU VRLINU SVOJSTVENU OSOBAMA KOJE IMAJU SAMO AKADEMSKU BIOGRAFIJU, MA KOLIKO UZORITU, MINISTAR JE ČOVJEK KOJI SE NE BOJI DONOŠENJA ODLUKA, KOJI SE NE UKLANJA OD TE VRSTE OBVEZE, KOJI MUDRO KORISTI STRUČNA MIŠLJENJA I NA TEMELJU NJIH DONOSI ZAKLJUČKE, I KOJI JE STOGA IDEALAN DA BUDE MINISTAR. Ministru Romiću, naravno, sve je jasno, i upravo zato i pere ruke i usteže se od odgovornosti za poneku odluku, no na mjestima u egzekutivi - vi to znate kao čovjek businessa - valja dnevno preuzimati odgovornost na sebe i odluke donositi časovito. MINISTRU ROMIĆU, NARAVNO, SVE JE JASNO, I UPRAVO ZATO POŠTUJE PROCEDURU KOJA TRAJE DUGO VREMENA, POŠTUJE STRUČNE SURADNIKE I NE DONOSI TAKVE ODLUKE HIROVITO I ČASOVITO, Kako sam došao do zaključka da je gospodin Romić unatoč svome i svemu znanju kriva osoba na ministarskom mjestu? Vidite, gospodine Oreškoviću, prije desetak dana pokrenuo sam peticiju za bolji Zakon o zaštiti životinja. U toj se peticiji javnost pita dvoje: KAKO SAM DOŠAO DO ZAKLJUČKA DA JE GODPODIN ROMIĆ UPRAVO ZBOG SVOGA ZNANJA PRAVA OSOBA NA MINISTARSKOM MJESTU! PA STOGA ROMANO BOLKOVIĆU NE POKREĆEMO PETICIJU ALI VAS PITAMO: KOJIM SE TO ARGUMENTIMA, STRUČNIM ANALIZAMA, VJERODOSTOJNIM ČINJENICAMA RUKOVODITE A PONAJVIŠE GDJE JE TU ČOVJEK!!!! OBITELJ??? - želi li da ostane potpuna zabrana uzgoja životinja za krzno u Zakonu o zaštiti životinja. - želi li da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani usmrćivanje napuštenih životinja u skloništima. Na kraju, kaže se: Želim unaprjeđenje, a ne unazađivanje Zakona o zaštiti životinja. DA GOSPODINE BOLKOVIĆU, UNAPRJEĐENJE. /PRIJE STOTINJAK GODINA IZ PRIRODE SU SPAŠENE ZADNJE ČINČILE I POČELE SE FARMSKI UZGAJATI/ DA DANAS NEMA TOG UZGOJA NI OVE ŽIVOTINJSKE VRSTE NE BI BILO!!!!! UJEDNO /ŠAČICA – KAKO JE NAZIVAJU PRIJATELJI ŽIVOTINJA/ OD 60 OBITELJI ILI PREKO 300 LJUDI, HRVATSKIH GRAĐANA, OSTVARUJE SVOJU EGZISTENCIJU OVIM POŠTENIM RADOM. I SVIMA KOJI TO GODINAMA RADE POZNATO JE DA ŠTO SU KOREKTNIJI UVJETI PREMA ŽIVOTINJAMA REZULTAT JE BOLJI. DOBROBIT ŽIVOTINJA JE UZGAJIVAČU NA PRVOM MJESTU. SVRHA JE TAKVA KAKVA JE I DA NJE NEMA NEBI BILO NI ČINČILA.... Jednostavna peticija, zar ne? Lako shvatljiva pitanja. I jednostavan odgovor, za svaku razumnu osobu. Ili barem nekorumpiranu osobu. JEDNOSTAVNO GOSPODINE BOLKOVIĆU, ZAR NE? LAKO SHVATLJIVO. I JEDNOSTAVAN ODGOVOR, ZA SVAKU RAZUMNU OSOBU, ILI BAREM NEKORUMPIRANU OSOBU. U Hrvatskoj, objasnit će vam ministar Romić, jer on teorijski sve zna, zna on ne samo stručno objasniti u čemu je problem s tim usmrćivanjem naprosto a pogotovo životinja čije se krzno dalje rabi u raznim industrijama, postoje problemi svojstveni malim, provincijalnim zemljama, koje su premrežene krupnim interesima sitnih duša, i onda već znadete kako to ide, gospodine Oreškoviću; namjerno vam ne objašnjavam ništa, jer doista će vam Davor Romić rastumačiti sve, budući da se baš zato jer mu je sve jasno, pilatovski usteže od donošenja odluke o zabrani eutanazije životinja u Republici Hrvatskoj, kao i konačne zabrane uzgoaja životinja za krzno, prepuštajući, oprostite ali moram biti doslovan, da krv ostane na rukama nekakvog Povjerenstva koje bi čim ovo pročitate trebali raspustiti, u tišini, da se cijelom stvari ne bi bavio DORH i da je ne moram internacionalizirati. U HRVATSKOJ, OBJASNIT ĆE VAM MINISTAR ROMIĆ, JER ON TEORIJSKI SVE ZNA, ZNA ON NE SAMO STRUČNO OBJASNITI U ČEMU JE PROBLEM S TIM USMRĆIVANJEM NAPROSTO A POGOTOVO ŽIVOTINJA ČIJE SE KRZNO DALJE RABI U RAZNIM INDUSTRIJAMA, POSTOJE PROBLEMI SVOJSTVENI MALIM, PROVINCIJALNIM ZEMLJAMA KOJE SU PREMREŽENE KRUPNIM INTERESIMA SITNIH DUŠA, I ONDA VEĆ ZNATE GOSPODINE BOLJKOVIĆU, NAMJERNO ĆEMO VAM OBJASNITI: KANADA, NJEMAČKA, FRANCUSKA, USA, ITALIJA, I DA NE NABRAJAMO DALJE, SVE TE VELIKE, NEPROVINCIJSKE ZEMLJE KOJE NISU PREMREŽENE KRUPNIM INTERESIMA SITNIH DUŠA NITI NE POMIŠLJAJU DA REŽU GRANE BILO KOJE INDUSTRIJSKE GRANE PA TAKO NE I UZGOJA ŽIVOTINJA ZA KRZNO. I DA NIŠTA NE OSTANE U VAŠIM RUKAMA VESELIMO SE VAŠOJ INICIJATIVI DA POVJERENSTVO RADI SVOJ POSAO A DA DORH ISTO RADI SVOJ POSAO POČEVŠI OD VAS. UPRAVO STE VI SHVATILI KOLIKE SU MOGUĆNOSTI SITNIH PRODANIH DUŠA U SKLOPU ORGANIZHIRANOG INTERNACIONALNOG ŠTIĆENJA ŽIVOTINJA. VOLJELI BISMO DA TAKVIM ŽAROM ŠTITITE LJUDE. Jer, gospodine Oreškoviću, u Hrvatskoj se dakle u ovom trenutku u Povjerenstvu o kojemu će vam sve kazati ministar Romić raspravlja o zaštiti životinja tako da su u raspravu o, kažem, zaštiti životinja, uključene i osobe koje ih uzgajaju e da bi ih se odmah potom usmrtilo! Štoviše, predsjednica toga povjerenstva, gospođa Branka Buković Šošić, da ne bi ostalo ni najmanje sumnje o čemu je tu riječ, objašnjava kako je i logično da su u povjerenstvu koje raspravlja o zaštiti životinja "svi zainteresirani", pri čemu pokazuje frapantnu mentalnu inkapacitiranost, jer joj na kraj pameti ne pada da bi u povjerenstvu za zaštitu životinja morali sjediti oni koji su zainteresirani za zaštitu životinja, a ne i oni koji su zainteresirani za usmrćenje životinja. Da ovo ponovim za gospođu Branku Buković Šošić još jednom, grafički preglednije: - Postoji povjerenstvo koje raspravlja o Zakonu o zaštiti životinja. DA GOSPODINE BOLKOVIĆU – POSTOJI! STRUČNO POVJERENSTVO! - U tom povjerenstvu sjedi čovjek koji živi od uzgoja životinja za krzno, dakle čovjek koji najizravnije ugrožava elementarni interes životinja: pravo na život. DA GOSPODINE BOLKOVIĆU U TOM POVJERENSTVU SJEDI ČOVJEK KOJI GODINAMA SUSTAVNO UNIŠTAVA LJUDE KOJI ŽIVE OD POŠTENOG RADA I KOJI NAJIZRAVNIJE UGROŽAVA NJIHOV ŽIVOT – LJUDSKI ŽIVOT I EGZISTENCIJU - Ergo, u tom povjerenstvu sjedi osoba kojoj tu nije mjesto, jer je njena osnovna djelatnost upravo oprečna zaštiti životinja. ERGO, U TOM POVJERENSTVU SJEDI OSOBA KOJOJ TU NIJE MJESTO, JER JE NJENA OSNOVNA DJELATNOST UPRAVO OPREČNA ZAŠTITI ŽIVOTINJA, UKIDANJEM UZGOJA UNIŠTAVAMO ŽIVOTINJSKE VRSTE. Q.E.D. Gospodine Oreškoviću, ovo razumije i idiot. No ne i službenici u ministarstvu minstra Romića. On to razumije, i zna s kim i čim ima posla, pa ne želi donijeti odluku, nego je prepušta tom povjerenstvu. Povjerenstvu za koje njegova predsjednica misli da je u stvari povjerenstvo za zaštitu prava uzgajivača činčila, jer, kako ona kaže, tu su "svi zainteresirani". Zainteresirani za što? Za zaštitu životinja nikako, kako je gore pokazano. Za lovicu od prodanih uzgojenih činčila, to svakako: pa i poneko u povjerenstvu! GOSPODINE BOLKOVIĆU, OVO RAZUMIJE I IDIOT. NO NE I VI. VI TO ISLITE DA RAZUMIJETE, I ZNATE S KIM I ČIM IMATE POSLA, PA STE NA PREČAC DONIJELI ODLUKU, SKLEPALI NEMUŠTA PETICIJSKA PITANJA, ZANEMARILI SVE ČINJENICE I ARGUMENTE, VRIJEĐATE LJUDE, STRUČNJAKE U POVJERENSTVU. U POVJERENSTVU SU VJEROVATNO SVI ZAINTERESIRANI ZA PRAVDU I ČOVJEKA, ZA DOBROBIT ŽIVOTINJA UNAPREĐENJEM UVJETA UZGOJA, ZAINTERESIRANI SU DA BUDU LJUDI I DA SE BORE ZA LJUDSKA PRAVA. A VI GOSPODINE BOLKOVIĆ GOVORITE O LOVICI NEKOJ, ZA VAS JE RADOM I ŽULJEVIMA ZARAĐEN NOVAC LOVICA NEKA, MI NE VIRIMO U VAŠ DŽEP, NE VRIJEĐAMO VAŠ POSAO KOJI ZARAĐUJETE, ALI INSINUIRATI O POTKUPLJIVOSTI ČLANOVA POVJERENSTVA TOLIKO JE NISKO DA JE TO JEDINO MOGLO PASTI NA PAMET ČOVJEKU KOJI SA TAKVOM LOVICOM IMA ISKUSTVA PA NEKA INSTITUCIJE RADE SVOJ POSAO!!!! Da to ne predajem DORH-u, da to ne moram zaista interenacionalizirati, a upoznali smo se u okolnostima koje vam jasno daju do znanja da ne govorim u prazno, molim vas da naložite ministru poljoprivrede da ili da ostavku ili počne donositi odluke sam, naročito u slučajevima kad je riječ o ovako jasnim, već na razini udžbeničkog silogizma preglednim zaključcima, da raspusti to povjerenstvo a na da sluša njegove odluke, jer je sasvim razvidno da je povjerenstvo pod utjecajem uzgajivača činčila, dakle da je sasvim pristrano i da pogoduje tom interesu, te da se naprosto provede zabrana uzgoja životinja za krzno kako je već zakonski to i riješeno. DA NE PREDAJEMO DORH-U, DA TO NE MORAMO INTERNACIONALIZIRATI, A NISMO SE NI UPOZNALI, I VJERUJEMO DA GOVORITE U PUNO. MOLIM VAS DA NALOŽITE SAMOM SEBI JEDNO PRODULJENO GLEDANJE U OGLEDALO, DUBLJE OD POVRŠINSKOG PUDERA, MOŽDA TAMO IZVIRI NEKAJ DOBROGA ZA ČOVJEKA, /NAPOLEON U ŽIVOTINJSKOJ FARMI BIO JE SVINJA..... I SNOWBALL JE BIO SVINJA... ALI SU SE RAZLIKOVALI...../ NADAMO SE DA IMATE OGLEDALO BAREM VELIČINE VAŠEG DŽEPA. Hrvatska je redovito, gdje god taknete, talac male skupine ljudi s velikim interesima. Ovdje imate recimo par obitelji koje su imale deset godina da se prilagode novom zakonu, no čiji predstavnik i dalje daje nečuvene izjave poput ove: "Hrvatska mora uzgajati činičile jer ima klimu koja odgovara činčičama". GOSPODINE NOVINARU, A KAJ FARMER BI MORAL I ŠKOLE METI DA ZNA TO SVE OBRAZLOŽITI, DA SU TAK SPAMETNI OMAN I COMP NEBI VAS ZA STRUČNOGA ISTURENOGA CENTARFORA TREBALI Zbog te narodne mudrosti mi smo morali zamoliti Vas, da dođete iz inozemstva, jer su narodni mudraci Hrvatsku doveli do ruba propasti, moguće već i s one druge strane toga ruba. Apeliram zato na Vas, gospodine predsjedniče Vlade RH, da cijelu ovu grotesku prekinete na prvoj sjednici, ne sada samo zbog prava životinja i u ime zaštite životinja, nego zbog prava nas ljudi, osnovnoga prava na razumnu javnu diskusiju. Ova ludost koja izvire iz riječi članova toga povjerenstva, ta iracionalnost, taj temeljni nesklad s elementarnom logikom, plaši. Naime, kad nemate čak ni racionalnu formu argumenta, onda nemate ni diskusiju ni javnost. A tada, dragi moj gospodine Oreškoviću, u takvoj iracionalnoj atmosferi, nema nikakve res publice, pa posljedično ni one u kojoj bi Vi mogli biti predsjednik Vlade. Molim vas ta intervenirate, jer ovdje zaista sada svi imamo interes: ako u Hrvatskoj više ne vrijedi logika, ako u našoj zemlji nisu na snazi osnovna pravila koja inače slijede bazični misaoni procesi, da onda znamo jesmo li racionalna manjina, ili možda većina, pa da u skladu s time zemlju ili napustimo ili preuzmemo za nju odgovornost. Poznavajući Hrvatsku, nisam preoptimističan. No, sve nade ovaj put polažem u činjenicu da, nekim sretnim slučajem, i niste odavde! APELIRAMO NA VAS PREUZVIŠENI BOLKOVIĆU /TKO , GDJE I ZAKAJJJJ, KAJ TAJ BOLKOVIĆ HAHAHA/ DA NASTAVITE, PRESJEČETE, INTERVENIRATE, PREKINETE OVU GROTESKU, IRACIONALNU LOGIČNU PRAVILNU I PREUZMITE ODGOVORNOST DA DOĐETE K SEBI SAGRADITE ARKU, NATOVARITE JE ŽIVOTINJAMA /LJUDIMA ZABRANJENO/ PRIČEKAJTE NOVI POTOP I STVORITE SVIJET NA SVOJU SLIKU I PRILIKU S osobitim poštovanjem, Romano Bolković S OSOBITIM POŠTOVANJEM, LJUDI KOJI SVAKODNEVNO PROVODE S ČINČILAMA VRIJEME I DIJELE S NJIMA SVAKODNEVNE BRIGE I VESELJA A PONAJVIŠE LJUBAV UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE, PS. VIDIMO DA SE / PRIJATELJI/ ŽIVOTINJA DIČE I PONOSE TAKVIM UZVIŠENIM PEROMLATCEM KOJI JE NJIHOV GLASNOPISATELJ I PRIJATELJ PREMIJERA OREŠKOVIĆA.......Ej Romano pssssst da ne čuju, pogledaj u fb inbox, skupocjeno i mirišljavo, ono što najviše voliš, čeka da preuzmeš, lovica neka mirišljava......pozdrav, peta Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
274 DANIJEL BLAŽON OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE OSVRT NA KAMPANJU „ČINČILE SU ZAKON“ ''Naziv kampanje Činčile su zakon dvosmislena je poruka koja govori o tome koliko su činčile simpatična, predivna, inteligentna i zanimljiva bića koja trebaju našu pomoć, ali i o tome da su već zaštićene Zakonom, što bi trebalo i ostati. Izmjena Zakona treba ići isključivo u smjeru poboljšanja i u korist životinja jer, primjerice, još uvijek nije zabranjeno ubijanje pasa u skloništima, iskorištavanje konja za izvlačenje trupaca i slične prakse koje nisu prihvatljive u civiliziranome društvu – izjavio je Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja.'' NAZIV KAMPANJE “ČINČILE SU ZAKON” JE STVARNO DVOSMISLENA PORUKA KOJA GOVORI O TOME KOLIKO SU ČINČILE SIMPATIČNA, PREDIVNA, INTELIGENTNA I ZANIMLJIVA BIĆA KOJA TREBAJU NAŠU POMOĆ, ALI I O TOME DA SU TRENUTNOM ODREDBOM O ZABRANI UZGOJA ZA KRZNO TA DIVNA BIĆA PRED UNIŠTENJEM, GENOCIDOM, EGZODUSOM I MASOVNIM UNIŠTENJEM JEDNE ŽIVOTINJSKE VRSTE U HRVATSKOJ. SVI ONI KOJI SE ZALAŽU ZA ZABRANU UZGOJA ZA KRZNO DOPRINOSE MASOVNOM UNIŠTENJU JEDNE ŽIVOTINJSKE VRSTE. VRIŠTE SA PLAKATA I SPOTOVA „UBIJ ČINČILU“....“UBIJ ČINČILU“.......ZAKONOM!!!!!! POČETKOM 20. STOLJEĆA IZDVOJENO POSLJEDNJIH 20-AK JUŽNOAMERIČKIH ČINČILA IZ PRIRODE, SPAŠENA JE JEDNA ŽIVOTINJSKA VRSTA OD IZUMIRANJA, ZAPOČEO JE FARMSKI UZGOJ SA SVRHOM UZGOJA ZA KRZNO. FARMSKIM UZGOJEM ČINČILE SU SPAŠENE OD IZUMIRANJA. DANAS ČINČILE KAO PREDIVNI KUĆNI LJUBIMCI NE BI POSTOJALE DA NIJE BILO UZGOJA ZA KRZNO. KUĆNI LJUBIMCI SU SAMO NUS PROIZVOD UZGOJA ČINČILA ZA KRZNO. SUDBINA ČINČILA KAO KUĆNIH LJUBIMACA ČESTO JE DALEKO GORA OD SUDBINE ŽIVOTINJA UZGAJANIH U SAVRŠENIM UVJETIMA. ZABRANOM KOMERCIJALNOG UZGOJA VRAĆAMO SE 100 GODINA UNATRAG I UNIŠTAVAMO JEDNU DIVNU ŽIVOTINJSKU VRSTU. ZAKONSKOM ZABRANOM ČINČILA ĆE OSTATI ZAKON, OD PREDIVNE.....ŽIVOTINJE OSTAT ĆE SAMO SLOVO U ZAKONU. ČINČILE JESU ZAKON I TREBAMO ZAKONOM ZAŠTITITI NJIHOV ŽIVOT IZJVAVLJUJEMO MI, UZGAJIVAČI I STVARNI ZAŠTITNICI ČINČILA Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
275 DANIJEL BLAŽON OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE PIŠEMO VELIKIM SLOVIMA JER VRIŠTIMO OD MUKE ZBOG LJUDSKE GLUPOSTI I POLITIČKIH MANIPULACIJA NA UŠTRB NAS VRIJEDNIH ZAŠTITNIKA ZIVOTINJSKE VRSTE - ČINČILA KRONOLOGIJA: 2006. SPLETOM NESRETNIH OKOLNOSTI, UNATOČ PODRŠCI SVIH RAZUMNIH ZAKONOM JE UVEDENA ZABRANA UZGOJA ŽIVOTINJA ZA KRZNO SA DESET GODINA PRIJELAZNOG RAZDOBLJA. ODGOVOR, NA PRIGOVOR DA JE DESET GODINA BILO DOVOLJNO, JE SLIJEDEĆI: ZAKON O ZABRANI UZGOJA ŽIVOTINJA ZA KRZNO PROTIVAN ODREDBAMA EUROPSKE KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA ČEKAO SE ULAZAK HRVATSKE U EU I USKLAĐENJE SA OVOM KONVENCIJOM. IMALI SMO PODRŠKU SVIH MJERODAVNIH U MINISTARSTVIMA I GOSPODARSJOJ KOMORI, VETERINARIMA, PODUZETNICIMA ...VJEROVALI SMO, A VJERUJEMO I SADA DA POSTOJI PRAVDA O LJUDSKOM PRAVU. OD 2014. MINISTARSTVO JE PRISTUPILO SVEOBUHVATNOM PRILAGOĐAVANJU ZAKONA KOJI JE OVIH DANA NA RASPRAVI. MI UZGAJIVAČI USTRAJALI SMO NA UZGOJU UVJERENI U PRAVDU I ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA. VJERUJEMO DA JE PRAVDA SPORA ALI PRAVEDNA. ISTOVREMENO U OVIH 10 GODINA: UDRUGA PRIJATELJI ŽIVOTINJA ZAPOSLILA JE 6 NOVIH DJELATNIKA PA IH SADA IMA 9.. BROJ ZAPOSLENIH I KOLIČINA STRANOG NOVCA POVEČAO SE NJIHOVOM „ZAKONSKOM POBJEDOM“ 2006. GODINE UZGAJIVAČA ČINČILA KOJI SU SVOJIM RADOM STVARALI NOVU VRIJEDNOST BILO JE PREKO 300 A DANAS ISPOD 50. DA JE I JEDAN ČOVJEK EGZISTENCIJALNO VEZAN UZ OVAJ POSAO I TO JE DOVOLJNO JER JE ČOVJEK I NJEGOVA SU OSNOVNA LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE UGROŽENE ZBOG PRIMITIVIZMA, POMODARSTVA A U KONAČNICI I PRIVATNOG BIZNISA POJEDINACA U UDRUGAMA KOJI SU FINANCIRANI STRANIM DONACIJAMA I DRŽAVNIM POTPORAMA. NA UŠTRB 9 ZAPOSLENIH U UDRUZI PRIJATELJI ŽIVOTINJANA „DRŽAVNIM JASLAMA“, ZAKONOM SMO UNIŠTILI STOTINE ONIH KOJI DOPRINOSE PUNJENJU „DRŽAVNIH JASLI“ 2016. I OVAJ PUTA LUKA OMAN JE SVAKODNEVNIM TRČKARANJEM S PUNIM VREČICAMA OBRLATIO NEKE STRUKTURE (NEZNAMO KOLIKO SU IM PRIJATELJI ŽIVOTINJA POTREBNI I NEZNAMO KOME) I NEGDJE SE PRVA VERZIJA, KOJA DOZVOLJAVA DALJNJI UZGOJ ČINČILA, IZGUBILA U PROCEDURI. ILI JE MOŽDA ROMANO BOLKOVIĆ STVARNO TOLIKO MEDIJSKI JAK DA GA PRED IZBORE SVI TREBAJU........ UNATOČ SVEMU POJEDINCI KOJI IMAJU DOVOLJNO POLITIČKOG UTJECAJA POD UTJECAJEM POMODARSKIH TRENDOVA PODLJEŽU I NA UŠTRB LJUDI, LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA OZAKONJUJU UNIŠTENJE ŽIVOTINJSKE VRSTE U HRVATSKOJ. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
276 DANIJEL BLAŽON OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE IZDVOJENO MIŠLJENJE UZGAJIVAČA Koja je pak razlika u uzgoju životinja radi mesa ili radi krzna, znači krzno ili oderana koža mogu biti samo nusprodukt pri uzgoju radi mesa? Pa ljudski rod ima jednaku potrebu za hranom, kao i da mu bude toplo. Proizvodnja umjetnih materijala koji zamjenjuju krzno za bunde, zagađuje okoliš više nego uporaba otrova za štavljenje krzna i koža. Životinji je tak svejedno radi čega će ju ubiti a najgore je možda muznim kravama i kokošima nesilicama koje provode svoj cijeli životni vijek, nešto dulji nego da su ih ubili radi mesa, sve dok daju mlijeko ili nesu jaja u skučenom prostoru. Ali činčile su slatke, svijet licemjeran, a mi moderni i slijedimo sve bedastoće. I direktive i preporuke osim ako ne iziskuju nešto truda i pameti, otuda i ovaj zakon. Bilo bi super da životinjice mogu provesti čitav životni vijek u slobodnom uzgoju još k tome ekološkom prije nego završe konfekcionirane u plastičnim posudicama na policama supermarketa ali taj je uzgoj skup, radna bi snaga diljem svijeta skapavala od gladi i bila manje učinkovita zato nema straha, taj propis nebu nitko donio. Isto tak bi bilo lijepo da nas može ugrijati odjeća spravljena od kuruznice ali nemre. Iza hranidbe širokih masa jeftinom piletinom i junetinom krije se cijela jedna profitabilna industrijska grana, viškove pred istekom roka trajanja uvijek je moguće plasirati u izvjesnu europsku državicu, a proizvodnja plastičnih polimera jedna je od stvari koje pokreću svijet ovakav kakav je i stvar koja isto tak još i više donosi profit pa masovna proizvodnja jeftinijeg prirodnog krzna samo smeta. Otuda i zabrana uzgoja radi proizvodnje krzna, odnosno izlaženje u susret aktivistima za zaštitu životinja kojima se inače svjetski moćnici smiju, ali se žene svjetskih moćnika i dalje naslikavaju u skupocjenim bundama od krzna u lovu ubijenih životinja poput polarne lisice. Zar nije ful čudno da na primjer nije generalno zabranjen izlov krokodila za fine skupe cipele? Čovjek je čovjeku najgora životinja ali kad ti je muž vođa čopora, površno i pomodno najbolji je izbor. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
277 Danijela Merkler PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
278 Danijela Meštrović OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Ne želim da u Hrvatskoj bude dozvoljeno uzgajati činčile ili bilo koje druge životinje radi krzna i protiv sam produljivanja prijelaznog razdoblja. Prilikom ubijanja činčila plinom dolazi do gušenja, grčenja mišića i bolnog glasanja životinja. Ostale metode ubijanja činčila su injekcija od 5 ml 40-postotne otopine kloralhidrata u trbušnu šupljinu, elektrokucija (koristeći elektrode postavljene na uši ili njušku i nogicu), lomljenje vrata, ubijanje projektilom u mozak (projektil prodire u cerebralni korteks) ili kloroformom (gušenje dok se nalaze u komori zasićenoj kloroformom). Eto uz kakve se žrtve tu okreće novac. Nije mi jasno kako uzgajivači mogu mirno spavati. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
279 Dario Čeple ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Otvoreno se protivim članku 57. i 58. jer šteti hobistima i uzgajivačima!A ako se izglasa zakon najviše će štetiti životinjama kojima u ovome slučaju pokušavate zaštititi.Životinje su ne rijetko u puno boljim uvjetima nego u prirodi,mnoge vrste su i očuvane zahvaljujući hobistima i uzgajivačima koji sigurno poznaju bolje te ribe nego stručnjaci koji pokušavaju progurat ovaj zakon,Ovo sve govorim sa stajališta registriranog uzgajivača koji na kraju krajeva sigurno ne bih bio da ne volim ta prekrasna stvorenja!!! Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
280 Darja Lončar Dušanović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam zabranu stalnog držanja pasa na lancu ili u boksu jer to predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje. kretanja. Prihvaćen Prihvaćeno
281 Darja Lončar Dušanović PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
282 dasa seveljevic-jaran PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE iako je eutanazija životinja sa uznapredovalim znacima bolesti napredak u odnosu na smrt kao jedini ishod pokusa, ona nije dovoljna mjera zaštite dobrobiti životinja. zamjenski ishodi pokusa (surrogate endpoints), tj. klinički simptomi i biomarkeri u ranijim fazama progresije inducirane bolesti potvrđeni kao predskazivači sigurne smrti trebali bi se koristiti gdje god moguće radi poboljšanja dobrobiti životinja te kvalitete znanstvenih istraživanja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 Davor Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. OSTALE POZITIVNE ODREDBE: Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Zabrana žigosanja kopitara Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Udomljavanje životinja nakon pokusa Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Struke koje provode pokuse na životinjama Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Zaštita glavonožaca Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
284 Davor Vinčić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Predlažem da se zabrani i postupak maceracije (drobljenja) muških pilića u industriji kokoši nesilica. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Ani Mihalić uz ovaj članak.
285 Davor Vinčić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 17. Predlažem da se propiše obveza da projekt sadrži i plan udomljavanja pokusnih životinja, odnosno argumente zašto to u konkretnom ispitivanju ne bi bilo moguće provesti, s time da presudni kriterij ne bi smio biti trošak, nego dobrobit životinje. Trebalo bi dodati i da će ministar uvjete i kriterije propisati pravilnikom. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Udruzi Pobjede uz ovaj članak.Članak 17. postao je članak 18. Zakona.
286 Davor Vinčić ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
287 Davor Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
288 Davor Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Podržavam prijedlog da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
289 Davor Vinčić PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Pohvalno je da se zlostavljaču životinja može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. Nije prihvaćen Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.
290 Davor Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. Pohvaljujem uvođenje Koordinacijskih radnih skupina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
291 Davor Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predlažem da se izbriše stavak 3., tj. da se zabrani usmrćivanja životinja u skloništima. Podržavam prijedloge udruge Prijatelji životinja za sustavan, novi, humaniji pristup rješavanju problema napuštenih životinja. Prije svega bi sustavna i dosljedna primjena zakona, u skladu s njegovom temeljnom svrhom zaštite dobrobiti životinja, na neprofitnoj osnovi, mogla dati puno bolje rezultate. Stoga predlažem da se u zakon unesu odredbe kojima se propisuje: - da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja obavlja kao neprofitna djelatnost, - da se iz zakona izbriše odredba da se životinje u skloništima mogu usmrtiti nakon 60 dana, - da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca, osim u slučajevima kad se vlasnik registrira za obavljanje uzgoja - da se propišu kazne za jedinice lokalne ili područne samouprave koje nisu ispunile obvezu osnivanja skloništa, da kazna bude primjerena da ih i motivira na ispunjenje zakonske odredbe, - da se predvidi obveza države da donira zemljište jedinicama lokalne ili područne samouprave za izgradnju skloništa, kako bi time pridonijela sustavnom i što skorijem rješavanju stanja koje mnogi građani smatraju neprihvatljivim. Djelomično prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
292 Davor Vinčić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. JLS svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. Treba odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa i propisati kazne ako to ne učine. Prihvaćen Prihvćeno
293 Davor Vinčić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Čl. 51. Podržavam zabranu da se pse drži stalno na lancu ili u kavezu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
294 Davor Vinčić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. čl. 11. Protivim se usmrćivanju životinja u skloništima. Predlažem da se u čl. 11. st. 1. toč. 7. obriše tekst „te ako je protekao rok iz članka 67. stavak 3.“, tako da toč. 7. glasi: (1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 7. u slučaju iz članka 49. stavka 3. i članka 60. stavka 3. ovoga Zakona Prekršajnu ne treba mijenjati: Čl. 84. st. 1. 29. provede usmrćivanje životinja protivno članku 11. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona Prihvaćen Prihvaćeno.
295 Davor Vinčić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Podržavam prijedlog Prijatelja životinja da se zabrani žigosanje životinja. Predlažem da se u čl. 9., toč. 1. st. 1. briše tekst „protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva“ tako da glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje životinja Predlažem da se u čl. 9., st. 2. toč. 1. briše 4. alineja koja glasi „u svrhu označavanja životinja“. Nije prihvaćen Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona.
296 Davor Vinčić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. Podržavam obvezu jedinica lokalne samouprave da osiguraju pružanje pomoći. To će ih, nadam se, potaknuti i da ozbiljnije shvate svoje obveze iz ovog zakona koje se tiču skloništa, kontrole razmnožavanja, nadzora nad poštivanjem zakona i sl. Prihvaćen Prihvaćeno
297 Davor Vinčić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Rezanje ušiju i repa psima Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. Nije prihvaćen Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona
298 Davor Vinčić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. 1. Čupanje perja živoj peradi Podržavam zabranu čupanja perja živoj peradi, predlažem da se briše tekst "protivno odredbama ovog Zakona". Predlažem da toč. 28. glasi samo: "28. čupanje perja živoj peradi" 2. Izlaganje životinja u ugostiteljskim objektima Protivim se izlaganju životinja u ugostiteljskim i drugim poslovnim objektima. Te životinje izlažu se radi zarade (atraktivnosti lokacije), a nisu ljubimci, pa je za očekivati da većina neće dobiti odgovarajuću skrb. Predlažem da toč. 34. glasi: 34. držanje životinja u ugostiteljskim, trgovačkim i drugim poslovnim objektima u svrhu ukrašavanja prostora 3. Uzgoj za krzno Podržavam zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. 4. Borbe bikova Predlažem da se u čl.5. st. 2. toč. 5. briše tekst „osim tradicionalnih natjecanja bikova“. Tradicija natjecanja (borbi) bikova u Hrvatskoj, koliko znam, ne postoji. Odredbe koje se tiču borbi životinja trebale bi glasiti: U čl. 5. st. 2.: „5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju“ U čl. 84. st. 1. „6. obučava životinje za borbe, organizira borbe životinja ili sudjeluje u njima, posjećuje ih i oglašava te u vezi s tim organizira klađenje i sudjeluje u klađenju protivno članku 5. stavku 2. točki 5. ovoga Zakona.“ 5. Utrke pasa Kao što je kod borbi životinja (toč. 5.), zabranjeno i kažnjivo, ne samo organiziranje, nego i oglašavanje, sudjelovanje i posjećivanje, predlažem da se sve takve aktivnosti zabrane i u vezi s utrkama pasa. Predlažem da toč. 8. glasi: „8. organizirati utrke pasa, sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim utrkama organizirati klađenje ili sudjelovati u klađenju“ U vezi s time potrebna bi bila i izmjena u odredbi o prekršajima, tj. u čl. 85. st. 1. toč. 2., tako da glasi: 2. organizira utrke pasa, sudjeluje u njima, posjećuje ih, oglašava ih ili u vezi s tim utrkama organizira klađenje ili sudjeluje u klađenju (članak 5. stavak 2. točka 8.) 6. Naprave za kažnjavanje životinja Predlažem dopunu zabrane u toč. 7. članka 5. st. 2.: „7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje“ Predlažem dopunu prekršajne odredbe u toč. 1. članka 85. st. 1. toč. 1.: „1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.)“ 7. Izvlačenje trupaca konjima Ne bi trebalo biti iznimke od zabrane korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma. Predlažem da se u toč. 32. članka 5. st. 2. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 32. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), Predlažem da se u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) 8. Kupiranje lovačkih pasa Protivim se prijedlogu da se za lovačke pse dozvoli kupiranje. Predlažem da se brišu riječi „osim lovačkih pasa“ u čl. 5. st. 2. toč. 37. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima Predlažem da se čl. 87. st. 1. toč. 2. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 2. izlaže pse s kupiranim ušima i repovima (članak 5. stavak 2. točka 37.) Djelomično prihvaćen Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. Vezano za zabranu izlaganja životinja u ugostiteljskim i trgovačkim objektima tekst je izmijenjen na način da je zabranjeno držanje životinja u svrhu ukrašavanja prostora u ugostiteljskim i trgovačkim objektima, osim: - u objektima registriranima za prodaju kućnih ljubimaca - ako se životinjama osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) tako da svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima uređuje navedeno područje. Međutim, bikijade ne treba smatrati pravim borbama životinja jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture, te s obzirom da je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu pojedinim područjima Republike Hrvatske, kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe. Vezanao za zabranu utrke pasa pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 4. Zakona. Vezano za zabranu korištenja tehničkih uređaja, pomoćnih sredstava ili naprava kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. Vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Vezano za zabranu djelomične ili potpuna amputacije pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak.
299 Dean Del Bianco ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Članak 56, članak 57 i članak 58 su doslovno zastrašujući i, jednostavno neprihvatljivi. Po njima, a nisam pravni stručnjak, ispada da će zakonom biti zabranjeno posjedovanje, legalna(naglašam ovo, kasnije cu objasniti zasto) kupovina te legalno drzanje zivotinja koje se vec stoljecima drze i prodaju kao kucni ljubimci. Zakon ce prakticno uništiti 2 prekrasna hobby-ja koja se kolokvijalno nazivaju Akvaristika i Teraristika. Veliki se broj ljudi njima bavi, to im je ljubav i strast. Zabranama nikada nista dobroga kroz cijelu povijest nije postignuto. Treba razmisljati o edukaciji, naravno, to je puno puno teži put....ali, jedino znanje i edukacija može pomoći. Teško je prirodu svesti u okvire nekog zakona, a hobby-sti se upravo to trude, sto je vise moguce zivotinju drzati u uvjetima u kojima ona u prirodi zivi. Krajnji cilj hobby-ste bi bas to trebalo biti..i, nitko nam ne moze osporiti ljubav prema zivotinjama. Nitko nema to pravo da se dovede u situaciju da o tome sudi. Ljudi koji su dugo vremena u tom hobby-ju svakodnevno uce i upoznavaju svoje ljubimce, svakodnevno prate znanstvene studije i uvijek su u potrazi za najnovijim otkricima kako bi, upravo tako! svom ljubimcu omogucili sto je vise moguce ugodan zivot, doveli ga do situacije da se pari...jer, znate to, nadam se, parenje zivotinja je moguce samo i ukoliko se zivotinja osjeca dobro i sigurno, blizu ili isto svojim prirodnim okolisem. Sve cete nam to uskratiti? Zakonom cete sve to zabraniti? Moramo svi skupa biti svjesni da su upravo hobby-sti uspijeli spasiti puno vrsta od njihovog prirodnog izumiranja(naravno...opet prouzrokovanog ljudskim djelovanjem!!) Ovim zakonom ce svega toga nestati, nestati ce na zalost i mogucnost edukacije...kojom ce se ljudima, djeci..razbijati mitovi o opasnostima zmija(uzimam kao primjer) te ce, slijedeci puta kada u prirodi sretnu neku od domacih (ZASTICENIH!!!!) zmija, umjesto da je (kao sto se inace desava) instiktivno umlate....mozda ce se, educirani, samo malo skloniti i dozvoliti zivotinji da pronadje svoje skloniste. Sto ce se dobiti ovim i ovakvim zakonom?? Naravno, ljudi koji vole taj hobby sigurno nece nestati, pojaviti ce se naravno crno trziste od kojeg(nota bene!!!) drzava nece imati koristi (placanje PDV-a na prodaju). Desavati ce se neodgovorni uzgajivaci(pazljivo biram rijeci...ne smatram ih takvima) koji ce te i takve zivotinje nekriticki svima i svakome prodavati samo i iskljucivo radi zarade, u pravilu sa pogresnim savjetima o kvalitetnom zivotu zivotinje. Slazem se, toga naravno i danas postoji, neodgovorni, pa i 'legalni' trgovci ce isto tako nekriticki prodati tu i takvu zivotinju bilo kome. To ce se opet rijesavati edukacijom. Na zalost, kao i na svim ostalim podrucjima, vlada pokazuje onu zastrasujucu cinjenicu, strah od pametnih i educiranih ljudi.....a, jedino je edukacija i znanje spas od svega! Oni trunku odgovorniji trgovci ce izgubiti mogucnost edukacije, jer...te i takve, nazovimo exoticne, zivotinje nece moci imati u svojim trgovinama, nece vise moci pozivati vrtice, skole..zainteresirane pojedince kako bi im ispricali pricu o nacinu zivota pojedine vrste, nece je imati priliku dotaknuti, vidjeti u zivo. Ostaju nam Zooloski vrtovi, ima li neki u RH koji ce Vam recimo, dozvoliti, pod strogom kontrolom i postujuci sve sigurnosne i higjenske potrebe, koji ce Vam dozvoliti da dijete takne pitone. Ja za to neznam, ne tvrdim..ali mislim da nema. Upravo ce taj dodir i susret uz pojasnjenje kako zmije funkcioniraju i 'razmisljeju' sprijeciti to dijete da prilikom susreta u prirodi umlati neduznu zivotinju. Uvijek ce postojati neodgovorni pojedinci, neodgovorni trgovci i neodgovorni uzgajivaci....ali, oni jednostavno ne smiju biti razlog za restriktivne zakone. Jednostavno ne smiju! Edukacijom ce svaki hobby-sta, odgovorni trgovac sprijeciti mijesanje riba u akvariju koje ne idu zajedno, objasniti ce njihovo ponasanje. Svaki ce hobby-sta, odgovorni trgovac objasniti zainteresiranima osnovne potrebe bilo koje vrste, bilo akvarijske ili terarijske..i to samo za dobrobit zivotinja. Edikacija i odgovornost! time se mozemo boriti protiv ignorancije i neodgovornosti, kako pojedinaca, tako i trgovaca, uzgajivaca. Ako nekom zainteresiranom objasnite uvjete koja pojedina zivotinja iziskuje..ako i naleti na neodgovornog uzgajivaca, znanjem i edukacijom znati ce prepoznati da se od tog i takvog uzgajivaca ne treba uzimati zivotinja. EDUKACIJA!!!! ovim i ovakvim zakonom jednostavno ce dobrim i dragim ljudima nestati mogucnost vlastitog razvoja, vlastitog hobby-ja.....dobrim i dragim ljudima nestati ce mogucnost edukacije zainteresiranih(nikada to nece biti svi..ali, odgovorno tvrdim, interes za hobby akvaristika i teraristika je godinama vrlo velik!!!) Ja Vas molim, evo..iskreno Vas molim, nemojte nam zabraniti jos ono malo sto nam niste uzeli i zabranili..a, puno nas to iskreno i duboko voli...rekao bi...zivi! Molim vas. I, jos cu Vas nesto zamoliti, nadjite si adekvatnog sugovornika, savjetnika koji istinski i duboko poznaje taj prekrasni hobby svijet...Luka Oman, uz svo duzno postovanje..o akvaristici i teraristici ne moze nista ni pametno ni kvalitetno, smisleno reci. Unaprijed Vam puno puno hvala..i, molim Vas..imajte malo zdravog razuma...molim Vas!¨Ekstremizmi, nikada i nigdje u povijesti nisu nikada nista dobroga donijeli. Kvalitetna rijesenja uvijek proizlaze iz razgovora, slusanja sa razumijevanjem i postovanjem sugovornika, I na kraju, tko ce definirati sto znaci egzoticna zivotinja...naime, uzimam slucajni primjer, Labrador...pas koji je postao ustaljena vrsta kod nas koji porijeklo vuče iz regije St. John's u Newfoundlandu...rekao bi ja, dosta egzoticno??? Aljaški Malamut...isto tako, priznata rasa, postoje registrirane uzgajivacnice..nije li i ona dosta, kao vrsta, egzoticna, naime..potjece sa Aljaske, nama nimalo blizu..i, rekao bi..poprilicno egzoticnog mjesta. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
300 Dejan Ribić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu u potpunosti zabrani mogućnost izvršenja eutanazije životinja po proteku perioda od 60 dana u skloništu/azilu! Prihvaćen Prihvaćeno
301 Denis Šturlan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca Želim da se u zakon uvedu oštrije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. Prihvaćen Prihvaćeno
302 Dijana Bačani PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA S ciljem napretka društva i humanijeg postupanja prema životinjama, podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja, a osobito smatram kako je potrebno zakonom zabraniti: 1. Uzgoj životinja za krzno, bez iznimke i odmah. Protivim se dodatnom produljenju za uzgajivače činčila!!! 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana. 3. Trajno držanje pasa na lancu (i treba jasno definirati što to znači!) 4. Testiranje bilo kakvih proizvoda na životinjama 5. Drobljenje živih pilića 6. Lovni turizam Dalje, država bi trebala 1. Financirati sterilizaciju i liječenje napuštenih pasa i mačaka 2. sufinancirati i ostale troškove oko skrbi do udomljavanja napuštenih pasa i mačaka - financijski podržavati neprofitna skloništa tipa „Udruga Pobjede“ iz Osijeka, kao i ostale registrirane udruge koje brinu o ničijim životinjama. 3. Bilo bi dobro kada bi država sufinancirala i sterilizaciju vlasničkih životinja, barem kod vlasnika slabijeg imovinskog statusa I još: - Strogo i dosljedno te još strože sankcionirati bilo kakvo nasilje nad životinjama (namjerno nanošenje bilo kakvih ozljeda, borbe životinja, ¨kupiranje pasa, držanje i korištenje životinja u cirkusima, iskorištavanje životinja kao radnu snagu, zoofiliju…), odnosno kazneno goniti počinitelje Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
303 Dijana Pavešić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Poštovani, želim se uključiti u javnu raspravu i dati par prijedloga s napomenom da se u potpunosti slažem s prijedlozima udruge Prijatelja životinja. Zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima. Umjesto toga treba poticati sterilizaciju pasa i mačaka. Omogućiti vlasnicima cjenovno pristupačan zahvat sterilizacije kućnih ljubimaca. Zabraniti "eutanaziranje" zdravih i izlječivo bolesnih životinja. Razlozi kao što je starost životinje ili nemogućnost brige za životinju - nisu razlog za eutanaziju. Zabraniti lovcima ubijanje pasa i mačaka jer su se udaljili od kuće više od 300 m. Zabraniti grubo postupanje i mučenje životinja koje nam služe za hranu. Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Ovaj se Zakon ne primjenjuje na gospodarenje divljači.
304 Dijana Perhat - Mucić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Predlažem da se Zakon o zaštiti životinja i podzakonski akti temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. Stoga podržavam i tražim: 1. Zabranu uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team) 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strožije sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
305 Dina Dehni Sow PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Uvesti zakonsku odredbu kojom bi se omogućilo načiniti PRIJAVU NADLEŽNOJ INSTITUCIJI U SLUČAJU KADA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NE IZVRŠAVA SVOJE ZAKONSKE DUŽNOSTI SPRAM ŽIVOTINJA. S TIME U SKLADU KAZNENE MJERE ZA ISTO. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
306 Dino Titlic ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. NE SLAŽEM SE NITI POD RAZNO SA ČLANCIMA 57. i 58 Svi teraristi koje ja poznajem drže svoje životinje u vrhunskim uvjetima, te nema smisla da se teraristima zabranjuje njihov hobi dok pojedini vlasnici mačaka i pasa svoje ljubimce ostavljaju po ulici, nije bas da po ulici viđamo krokodile kako šetaju, već pse i mačke. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
307 Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. opet moram replicirati,ovo nije rješenje,znači ja moram udomiti psa ili mačku,a volim akvarijske ribice ili guštere,jer je psa ili mačku netko napustio????Kako sam naveo u azilima još nisam susreo egzotičnu vrstu,o čemu ovdje lupetate??? Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
308 Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Ja se iskreno čudim kako ovakav prijedlog i postoji,sa toliko nedorečenosti,nema pozitivnih lista o kojima se toliko priča,sve je djelo ljudi koji nisu upućeni u akvaristiku i teraristiku i baziraju se na mačkama i psima.Ako se donosi zakon o terarističkim i akvarističkim (egzotičnim) kućnim ljubimcima,mislim da bi najkompetentniji za to bili prodavači ,uzgajivači i udruge da se izjasne o tome,a ne da taj zakon donose osobe kojima je u vidokrugu samo grad Zagreb i trg Bana Jelačića.Neki ljudi od toga žive i prehranjuju svoje obitelji,a par licemjernih pojedinaca svoje hirove stavljaju ispred toga.Ako ste ljubitelji životinja kako se već nazivate zabranite gosp.Todoriću ili Pipuniću klanje svinja,goveda,teladi.....ne možete i nikad nećete moći,ali tlačiti ljubitelje životinja i hobiste e to možete.Sram neka Vas bude,mi svoje ljubimce volimo ,ne koljemo ih i ne mučimo kako Vi to navodite...Koliko azila je pod Vama Ljubitelji Životinja????Odgovor NITI JEDAN,ako ste ljubitelji i brinete za skrb o životinjama,uhvatite se u koštac sa problemima,a ne izmišljanje tople vode koja je davno izmišljena.Ja imam ribe ,mačka i leopard gekone i o svima njima propisno brinem,jer su to moji ljubimci i hobi,ne moram okolo ići i tražiti životinje s kojima ću se naslikavat i iskakat s naslovnica novina,ja sam gospodo draga njima posvećen. Nadalje na Vašoj stranici je samo veganstvo,gospodo draga to je Vaš odabir,živimo u demokratskoj državi,bar je do danas takva,znači pojedinac ima pravo izbora,dajte ljudima da jedu meso,ako ste vi odabrali jesti zelenilo,nemojte to nametati drugima.Životinje su se stoljećima uzgajale za prehranu,a sad bi Vi to mijenjali i nametali svoje mišljenje.Dio komentara se odnosi na udrugu ,a dio na mene kao pojedinca,koji iskreno ne razumijem toliku brigu o životinjama,a ljudi nam u državi kopaju po kontejnerima,tko brine o tim ljudima,jeste li se ikad zapitali dok pišete ovakve prijedloge???Žalosno,pokazujemo se kao brižni,a zapravo gledamo samo sebe.... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. moram opet replicirati...svaka egzotična životinja prolazi kroz karantenu što se tiče akvaristike tu su Glaser i Hustinx neprikosnoveni i imaju stručnjake koji rade na tome,zoonoza je u biti nešto što se može dobiti i od životinja koje su generacijama već na našem teritoriju.Prije 28.g. osobno sam prebolio mononukleozu koju sam dobio od mačke dakle nije egzotična životinja...radim na farmi svinja dakle leptospiroza,tuberkuloza....su isto zoonoze od kojih mogu oboliti,dakle opet je ovo bilo bi kad bi bilo,po tome bi ljudi još jahali na konjima i magarcima,a ne se vozili na biciklama,motorima ili u automobilima....Da li vi kao udruga zastupate interese životinja ili nečeg drugog tj neke financijske pozadine?Udruga Diskusari po ovom pitanju ima puno toga za reći,ali vidim da Vi mlatite praznu slamu sa nekim zakonima drugih država.Da li mi možete točno navesti broj oboljelih od zoonoze u Hrvatskoj koje su dobivene od akvarijskih riba i koliki je to trošak bio za Državu.Da li možete izvući podatak koliko je ljudi ugrizao poskok i koliko je to koštalo državu?Da su ljudi bili upoznati sa zmijama i njihovim ponašanjem i reakcijama smatram da bi i tih slučajeva bilo daleko manje.Molim Vas da se ne upuštate dalje u raspravu u kojoj baratate podatcima koji se Nas uopće ne tiču niti uspoređivati pandemiju ptičje gripe sa uvozom par Papiga..Molim Vas da se ovaj dosta bitan Nacrt zakona izradi kako treba,a ne guranjem podataka koji ne odgovaraju činjeničnom stanju.Ovakvi podatci koji su izneseni i uštede u zdravstvu jednostavno ne stoje... Da ne naklapam o drugim vrstama držat ću se vrste koju i sam držim i jako puno znam o njima.Dakle diskusima se bavim od davne 1992. akvaristikom od 1991.Znači nakon kratkog staža u akvaristici odlučio sam se za kraljeve akvarija.Prije 3.g. uspjeli smo i udrugu osnovati koja širi znanje i pomaže novim članovima u savjetovanju kako i što.Diskusi su inače omnivorne ribe koje spadaju u red ciklida,nisu opasni za našu domicilnu floru i faunu i ne boluju od bolesti koje su zoonoze i koje mogu ugroziti čovjekovo zdravlje.U prirodi žive u toploj vodi 28-32C i avaristi ih i drže u tim uvijetima.Zahtjevaju 40l vode po odraslom primjerku što je također moguće ispoštovati.Dakle zaokružili smo ovime sve ono što je navedeno da bi se trebalo ispoštivati.Ne grize,ne bode i nije agresivna vrsta.Dakle ne stvara prijetnju iako je egzotična vrsta.Volio bih da se negdje može pronači informacija o bijeloj listi životinja,jer govoriti generalno nikad nije dobro. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
310 Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Što više čitam komentare kolega terarista i akvarista koji se javljaju u ovoj temi mislim da je očito da je ovo totalno krivi prijedlog zakona i da smo u biti manje više svi se dotakli iste problematike koja nije uključena u nacrt novog zakona.Kako vidim neke kolege su navele ime gosp.Luke Oman-a ne poznajem dotičnog gospodina i nije mi poznat u akvarističkim krugovima,dakle u pravu sam bio da je nacrt pisan od osobe ili osoba koje nisu u doticaju sa ovim hobijima.Akvaristi i terarirsti brinu o svojim ljubimcima,jer iskreno nisam vidio niti jednog guštera,ribicu,zmiju u skloništima ili prihvatilištima za životinje. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
311 Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Sada čitam sve komentare i vidim da se svi vežu na konje,pse,mačke,činčile i ostale životinje koje se drže radi krzna. Niti jedan komentar nisam vidio vezan za egzotične životinje,tj akvaristiku i teraristiku. Ta dva Članka zakona 57 i 58. su pisana ajmo reći od osobe ili osoba koje nisu uopće upućene u problematiku akvaristike i teraristike i opcenito vezno za taj hobi.Svaki akvarista ili terarist drži te životinje,jer mu je stalo do toga i voli te životinje,a nikako da bi ih ubijao,osakaćivao ili donosio bol ili patnju tim životinjama.Svaki akvarista i terarista je upućen u držanje i brigu za te životinje i mislim da se tu nema što dodati.Dakle načelno sam da se ta dva članka preprave i da se donesu u kordinaciji sa udrugama akvarista i terarista.Čisto sumnjam da u udruzi koja predlaže ovakav zakon ima netko od akvarista i terarista.Na kraju krajeva nama su oduzeta nasa ljudska prava,jer samo su akvaristi i teraristi totalno zakinuti.Vjerujem da ćemo biti kontaktirni prije konačne odluke. Prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
312 Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Nadodao bi da mi kao udruga djelujemo na spašavanju vrsta koje u prirodi izumiru.Xingu diskusi izumiru i nema ih ,a mi kao udruga radimo na očuvanju vrste,širimo spoznaje i savjetujemo naše članove.Ove stavke zakona pišu ljudi koji nemaju veze sa akvaristikom i teraristikom.Naprosto neke egzotične vrste u prirodi izumiru,pogotovo vrste oko Belo Montea,da li ste možda ušli u tu problematiku???Mislim da nemate baš neke ideje o čemu pričam.Svaki hobi koji djeluje kroz nekakvo udruženje ima smisla i daleko plemenitiji cilj,od lupetanja bez veze...Da li ste kontaktirali udruženja akvarista i terarista za pomoć pri izradi ovoga nacrta?Da li ste upoznati sa problematikom?Da li znate koliko puta se živorotke kote tokom kalendarske godine?Mislim da sam Vam time dao nekoliko dana da pregledate google i potražite odgovore.Dakle problematika akvaristike i teraristike su daleko šire da bi stale u dva članka zakona.Nadam se da će se o ovome očitovanje izvršiti na način da se naprave izmjene,jer kao ovakve ne vode ničemu,a najmanje dobrobiti životinja. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
313 Dolores Bartolac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA * Zalažem se za ukidanje 3. Stavka, čl. 67 koji omogućuje skloništima za životinje da po isteku roka od 60 dana od dolaska psa u sklonište eutaniziraju zdravu životinju. Sloništa bi se trebala zalagati za oglašavanje i udomljavanje pasa te trajnu sterilizaciju po dolasku u sklonište. Lokalna samouprava financira sterilizaciju, a psi se onda nakon 60 dana eutaniziraju što je u potpunosti besmisleno. Voditelji skloništa koji eutaniziraju životinje vješto izbjegavaju zakone i pronalaze načine kako dobro zaraditi na nedužnim životinjama, a lokalna samouprava ne nalazi učinkovito rješenje. * Treba uvesti strožu kontrolu uvjeta skloništa za životinje. * Zalažem se za izričitu zabranu korištenje konja kao radne snage za izvlačenje drva, bez iznimaka. Uz iznimke poput nedostupnosti terena, zabrana je podložna manipulaciji. * Zalažem se za zabranu držanja pasa na lancima * Zalažem se zabranu uzgoja životinja za proizvodnju krzna. * Zalažem se da eutanizaciju / usmrćivanje pasa i mačaka može vršiti jedino ovlašteni veterinar nakon procjene zdravstvenog stanja životinje. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
314 Dolores Bartolac PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 92. * Zalažem se za ukidanje 3. Stavka, čl. 67 koji omogućuje skloništima za životinje da po isteku roka od 60 dana od dolaska psa u sklonište eutaniziraju zdravu životinju. Sloništa bi se trebala zalagati za oglašavanje i udomljavanje pasa te trajnu sterilizaciju po dolasku u sklonište. Lokalna samouprava financira sterilizaciju, a psi se onda nakon 60 dana eutaniziraju što je u potpunosti besmisleno. Voditelji skloništa koji eutaniziraju životinje vješto izbjegavaju zakone i pronalaze načine kako dobro zaraditi na nedužnim životinjama, a lokalna samouprava ne nalazi učinkovito rješenje. * Zalažem se za strožu kontrolu uvjeta skloništa za životinje. * Zalažem se za izričitu zabranu korištenje konja kao radne snage za izvlačenje drva, bez iznimaka. Uz iznimke poput nedostupnosti terena, zabrana je podložna manipulaciji. * Zalažem se za zabranu držanja pasa na lancima * Zalažem se zabranu uzgoja životinja za proizvodnju krzna. * Zalažem se da eutanizaciju / usmrćivanje pasa i mačaka može vršiti jedino ovlašteni veterinar nakon procjene zdravstvenog stanja životinje. Nije prihvaćen Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
315 Dora Gemeri PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Želim da se u zakonu zabrani ubijanje životinja u skloništima nakon 60 dana te se u potpunosti slažem i podržavam prijedloge Prijatelja životinja i želim da se uvrste u novi zakon Primljeno na znanje Odgovor na primjedbu pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
316 Dora Kosijer Gorički PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam zahtjeve Prijatelja životinja te tražim slijedeće izmjene: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zatim da se zabrani: -držati pse stalno vezane ili ih držati u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora -držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' -spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka -bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje -korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara -držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja -čupanje perja živoj peradi, protivno odredbama Zakona -držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima -držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje -davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje -usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda -izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa -parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama -prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje -korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje -trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu -zlostavljanje životinja pucanjem u životinju ili izlaganjem životinja vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima i sl. -zajedničko držanje nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Što se tiče slobodnoživućih mačaka zahtjevam da: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
317 Dora Šperac OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Podržavam zabranu uzgoja životinja za krzno, bez produljenja prijelaznog razdoblja. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
318 Dragan Šurlan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Smatram da je izuzetno bitno zaštititi životinje od nepotrebne patnje i boli, kao i osigurati pravedno provođenje zakona o zaštiti njihovih prava. Životinje osjećaju i imaju pravo na dostojanstven život u našem civiliziranom društvu. Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Udomljavanje životinja nakon pokusa Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa, naročito u slučaju s činčilama. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
319 Dragica Kovačević ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam prijedlog novog Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. pogotovo dio koji navodi kako je zabranjeno držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Ppćenito sam mišljenja da se kazne ne provode te nisu dovoljno visoke. Na kraju se sve svodi na dobru volju pojedinaca što nije dovoljno. Djelomično prihvaćen Članak 51. postao je članak 52. Zakona. Ovakvim prijedlogom zakona neposredno se utječe i na povećanje svijesti javnosti o načinu primjernog držanja životinja i njihovim potrebama. Zakonom su propisane i prekršajne odredbe u slučaju postupanja protivno odredbama Zakona koje su vrlo visoke, međutim za puno provođenje odredbi Zakona potrebno je razvijati svijest javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja.
320 Dubravka Klasiček PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI • Zabrana uzgoja svih životinja za krzno • Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima • Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu prikazivanja, ukrašavanja i sl. • Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu • Zabrana utrka pasa • Zabrana kupiranja svih pasa (osim u slučaju stvarne medicinske potrebe) • Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. • Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima • Registracija i nadzor svih uzgoja kućnih ljubimaca • Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja • Obaveze jedinica lokalne samouprave u pružanju pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama i sl. • Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor (provjera uvjeta držanja kućnih ljubimaca, očitanje čipa, podnošenje kaznene prijave ili optužnog prijedloga te u težim slučajevima obavještavanje veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje) • Odgovorno skrbništvo za kućne životinje (sankcioniranje osoba koje svoje životinje 'odgajaju' kako bi bile opasne za ljude, ostale životinje i okolinu općenito) • Zabrana držanja dupina u zatočeništvu • Podržavam zabranu zoofilije. • Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. • Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. • Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. • Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Odredbe koje nisu predložene u aktualnoj izmjeni Zakona, iako su potrebne: • Na prvom mjestu svakako zabrana ubijanja životinja u skloništima • Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) • Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca • Neprofitni karakter skloništa za životinje • Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa od strane jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave • Davanje zemljišta za izgradnju skloništa • Kontrola razmnožavanja kućnih životinja • Novčane i zatvorske kazne (koje će se doista provoditi) za one koji na bilo koji način zlostavljaju, zanemaruju, zapuštaju i sl. životinje • Trajno oduzimanje životinje te zabrana nabavljanja druge životinje osobama koje su ih zlostavljale • Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja • Zabrana žigosanja kopitara • Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom • Udomljavanje životinja nakon pokusa • Ograničavanje struka koje provode pokuse na životinjama • Zabrana obrednoga klanja • Zabrana drobljenja živih pilića • Zabrana postavljanja bilo kakvih zamki, ograda, žica i sl. koje ozljeđuju životinje • Zabrana lova samostrelom i sl. oružjem Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
321 Dubravka Margaretić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu sljedećeg: • uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno • držanja i korištenja svih životinja u cirkusima • držanja životinja u ugostiteljskim objektima • trajnoga držanja pasa na lancu bez mogućnosti kretanja • džanje životinja u cikusu • utrke pasa • kupiranje lovačkih pasa • korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. • držanja dupina u zatočeništvu u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja • čupanje perja živoj peradi • nehumano ubijanje životinja koje služe za uzgoj • držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima • davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje • usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda • parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama • nekontrolirani uzgoj "rasnih" pasa, mačaka i ostalih životinja • prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje • korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje • trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu • prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova • sve vrste zlostavljanja životinja • ubijanje životinja u skloništima • trajno oduzimanje životinje onome tko zlostavlja ili ubije životinju jednom (i nemogućnost dobivanja životinje opet) Lijep pozdrav, hvala! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
322 Dunja Farkaš PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
323 Dunja Knežević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine, zabranu utrka pasa i držanja pasa na lancu, obveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima, uabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl., registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca, ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja, podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama), podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba, odgovorno skrbništvo za kućne životinje, podržavam zabranu zoofilije, podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje, podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, podržavam obaveznu kastraciju/sterilizaciju kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja, također, u člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja, zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja, zabrana žigosanja kopitara, zabrana prodaje i usmrćivanja živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani, podržavam zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, smatram da treba omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa, podržavam osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa, zabrana obrednoga klanja. zabrana drobljenja živih pilića, podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta, smatram da je potrebno uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi, uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
324 Đuro Živko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Članak 55. Poštovani, osobno sam pronašao 4 odbačena štenca i niti jedno registrirano sklonište nije prihvatilo te štence. na kraju štenci su dobili dom kod privatnog posjednika koji je u tom trenutku imao 18 pasa. Drago mi je da su sva 4 štenca spašena i dobila odličnu skrb. U slučaju da posjednik smije držati samo 9 pasa, spomenuti štenci u registriranom azilu ne bi bili primljeni ili bi bili ubijeni. Zato predlažem da se Člankom 55 ne ograničava broj pasa za posjednike, već da se gleda kvaliteta udomljavanja. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim člankom se ne ograničava broj pasa koje netko može držati već se određuje da se za držanje više od devet pasa mora udovoljavati uvjetima za njihovo držanje.
325 EDITA POSZER ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Nije mi prihvatljiv prijedlog iz čl. 17. da se životinja nakon 60 dana provedenih u skloništu uspava. Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
326 Edita Tonkovac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA komentari na prijedlog Zakona - Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017 godine. -Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje , a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. -Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. -Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. - Zabrana ubijanja životinja u skloništima Maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. -Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. -Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
327 Elena Nikolac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA - nadzor uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca prema općim aktima predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave Ako lokalna jedinica donese akt da je dozvoljen samo jedan kućni ljubimac što se tada može poduzeti? Nedostatak je toga što se ne bi smjelo ograničavati broj pasa nadalje: - troškove organizacije koordinacijske radne skupine čija je zadaća koordinacija u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinja. Ovo bi se trebalo provoditi u suradnji sa Udrugama za zaštitu životinja Primljeno na znanje Ovaj zakon ne ograničava broj pasa istoga posjednika. U koordinacijske radne skupine uključene su i organizacije za zaštitu životinja.
328 Elizabeta Kriste PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Potrebno je da se uvede: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Neprofitni karakter skloništa za životinje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana žigosanja kopitara Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana drobljenja živih pilića Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
329 Ema Baumgarten PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zalažem se za ukidanje 3.Stavka 67. članka u kojem je određeno da životinje koje su u skloništu duže od 60 dana bez mogućnosti udomljavanja moraju biti eutanazirane. Također, smatram da bi kazne za napuštanje i nebrigu o vlastitim životinjama trebale biti strože. U skloništima za napuštene životinje inspekcija bi trebala biti češća. Prihvaćen Prihvaćeno
330 Ema Belančić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se: - zabrani uzgajanje životinja radi krzna i ostalih odjevnih predmeta - strogo kažnjavaju borbe pasa (bolji nadzor) - vlasnici koji zlostavljaju životinje strože kažnjavaju i da im se zabrani posjedovanje životinja Primljeno na znanje Primljeno na znanje
331 Ema Belančić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Želim da se: - Zakonom zabrani eutanazija životinja u skloništima - poboljšaju uvjeti za životinje u skloništima - strogo kažnjava nemar i napuštanje životinja Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
332 Ema Branica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. Prihvaćen Prihvaćeno
333 Ena Juričić ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
334 Ena Juričić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA Podržavam prijedlog Udruge za kulturu i sport Pozitivna sila za brisanje stavka 2. članka 61., odnosno smatram da se niti jedna vrsta životinje ne treba izuzeti iz članka 61. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona.
335 Ena Juričić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1) Podržavam odredbe u Prijedlogu novog Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na: 1. zabranu držanja i korištenja domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja 2. zabranu držanju pasa stalno vezanih i držanja u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora 3. zabranu držanja u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja 4. zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 5. zabranu spolnog odnosa čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačenih postupaka ili bilo kakvih drugih postupaka sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka 6. obaveznu trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te označavanje i registraciju mačaka u skloništima 7. obaveze jedinica lokalne samouprave za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama za koje se ne zna tko ih je ozlijedio te organiziranje koordinacijskih radnih skupina koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje 8. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno, s time da NE podržavam prijedlog da se nekolicini preostalih uzgajivača činčila u RH odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada (do 1. siječnja 2018. godine), čime se u nepovoljan položaj stavlja sve one uzgajivače koji su poštivali zakon i tijekom DESET godina dugog prijelaznog razdoblja prestali sa svojim radom 9. zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima, s time da se briše dio koji glasi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" jer, osim nemogućnosti potpunog osiguravanja primjerenih uvjeta, nedorečenost iznimke otvara prostor za brojna iskorištavanja i manipulacije 10. zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, s time da se NE slažem s uvrštenom iznimkom za lovačke pse 2) Ne podržavam prijedlog koji se odnosi na to da: 1. osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete iste kao i skloništa za životinje što u praksi može otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa, a nejasno je i zašto se iz ove odredbe izuzimaju uzgajivači pasa 3) Također, u svrhu dodatnog unaprjeđenja Prijedloga Zakona zalažem se za sljedeće: 1. zabranu ubijanja životinja u skloništima po isteku 60 dana 2. zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja (kao što su borbe bikova) te zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 4. zabranu drobljenja živih pilića, s obzirom da je tehnologija razlikovanja spola poznata pa ne postoji opravdan razlog za ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije 5. zabranu žigosanja kopitara 6. zabranu obrednog klanja 7. trajno oduzimanje zlostavljane, odnosno zanemarivane životinje 8. uvođenje kaznene odredbe za neosnivanje i nefinanciranje skloništa od strane jedinica lokalne i područne samouprave (što je propisano još Zakonom o zaštiti životinja 2007. godine) te uvrštavanje odredbe kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, a koje bi moralo biti neprofitnog karaktera 9. neproširivanje popisa struke koje mogu provoditi pokuse na životinjama jer radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga za njihovo provođenje ili čak širenje opsega Prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
336 Ena Raonić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se zakonom zabrani eutanazija životinja u skloništima po isteku roka od 60 dana te želim da se zakonom zabrani izrabljivanje i zlostavljanje životinja u svrhu ljudske zabave, odnosno u cirkusima. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
337 EOS MATRIX d.o.o. OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Za svako postupanje pojedinca protivno ovome odjeljku, potrebno je propisati bezuvijetne kazne od 20.000,00 kn naviše, po pojedinom slučaju. Za postupanje skloništa, minimalno 100.00,00 kn po slučaju. Prihvaćen U slučju postupanja protivno odredbama Zakona, novčanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba, novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kn kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, a kaznom od 5.000 do 15.000 kn kaznit će se fizička osoba, a.o visini kazne odlučuje sud.
338 EOS MATRIX d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Istina je da se izdvajaju značajna sredstva, no navedene jedinice su te koje ih izdvajaju, samo u dijelu slučajeva. Većina udruga financira se samo – od donacije, aukcija i sl. Potrebno je stoga osiguirati obvezno financiranje svake registrirane udruge. Većina sredstava koje jedinice izdvajaju, zloupotrebljavaju se u svrhu eutanazija – usmrćivanja. Primjer: potrebno je u tom smislu provjeritiPokupsko Cerje. Eutanazija se uopće ne smije financirati, ukoliko ista uopće opstane obzirom na revolt javnosti. Djelomično prihvaćen Ovim je Zakonom određeno da životinje u skloništu ostaju do udomljenja. Člankom 65. Zakona određeno je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s osobama iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome.
339 EOS MATRIX d.o.o. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. točka 7.; Dvosjeki mač. U tom slučaju potrebno je da takvo sklonište – ispunjenje dodatnih uvjeta, ne bude za posjednika skuplje nego bez udovoljavanja uvijeta, u smislu da osim nabave propisane opreme i sl., nema dodatnih davanja i sl. Ujedno, kako je ovdje cilj dobrobit životinja, takve ljude mora financirati barem lokalna zajednica. BEZ TOGA TO NIJE MOGUĆE I OVOM SE ODREDBOM ZAPRAVO ŠKODI ŽVOTINJAMA. U protivnom, naime, ti psi idu na ulicu, odnosno skloništima monopolistima. Ujedno, potrebno je povećati broj pasa sa 9 na 15. Ima ljudi koji sve što imaju daju za pse – bolje im je tako nego da pate i budu ubijeni u nekom većem skloništvu koje udovoljava tim zahtjevima. S druge strane, ako postoje pravila za sloništa, njih se moraju držati i monopolisti. Sada se Pokupskom cerju gleda kroz prste. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
340 EOS MATRIX d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zbog ovoga ćete imati revoluciju. Prvo: potrebno je apsolutno zabraniti ovakvo usmrćivanje. Drugo, ako ne, dodati dodatne konkretne i jasne –nedojbene uvijete jer se sve ovdje navedeno može lako zloupotrijebiti i zloupotrebljava se. Primjerice, sklonište nema više niti jedan smještajni kapacitet i nije izgledno da će isti imati u roku 30 dana. Treće: 60 dana je PREKRATAK rok. Ist je potrebno produljiti na minimano 360 dana. Jasno vam je da je ovo društveno nedrživo jer ovdje zapravo ne pričamo o golubovima i miševima, već upravo o psima. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
341 EOS MATRIX d.o.o. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Sada postoji „eutanazija“ nakon što pas bude 60 dana u skloništu i po istoga ne dođe vlasnik. Još je jedan kumulativni uvijet da „eutanazija“ bude dozvoljena, a to je da skonište u kojem se nalazi pas, nema više smještajnih kapaciteta. Međutim, neka skloništa, a u prvom redu Pokupsko Cerje, ne poštuju navedeno (iskreno, javnosti se prezentiraju priče kako Cerje svako malo posjeti veterinarska inspekcija i da nikada još nisu naišli niti na jedan prekršaj, no SVIMA je i više nego jasno kako se inspekcija u tim situacijama navede na postupke koji takoer nisu u skladu sa zakonom. Jednom riječju – korupcija). Ne poštuju jer iako postoje smještajni kapaciteti, oni ne primjenjuju taj kriterij, već samo rok od 60 dana. Ujedno, krše zakon time što ne dozvoljavaju udomljavanje pasa. Sve su brojniji svjedoci koji su htjeli udomiti psa, no sklonište im je, iako za to nema nikakve pravne osnove, psa odbilo dati, a ujedno je postavljalo i neke uvjete koje uopće nije smjelo postavljati. Ujedno, što je eutanazija? Eutanazjia je postupak dobrovoljnog usmrćivanja nekoga, tko boluje od neizlječive bolesti te joj je svrha da takvoj osobi skrati muke. Dakle, ono što rade kill skloništa, nije eutanazija već ubijanje zdravih pasa, a ako i bolesnih, svakako pas koji ne bouju od neizlječive bolesti. To je – ubojstvo. Građani su od svih životinja, najosjetljivi po pitanju pasa. Čovjek sa psima ima posebnu vezu. No od svih životinja, upravo se i jedino, baš na te životinje, koje imaju dokazane osjećaje te vezu sa čovjekom, primjenjuje usmrćivanje. U poetnim odredbama, ovaj zakon govori o brizi za životinje i pomoć istima. Usmrćivanje nije briga, niti pomoć Ne usmrćuje se višak goluba ili kornjača. Usmrćujuse legalno, jedino psi. Kakav paradoks. Ovim je zakonom potrebno zabraniti ubijanje pasa i u okolnostima skloništa, dakle, u potpunosti. Pogotovo zbog isteka roka od svega, 60 dana, a koji je rok, nevjerojatno kratak. Dakle, usmrćivanje je potrebno zabraniti, i to bez iznimke. Potrebno je umjesto sa 100 eur, koliko je navodno cifra za eutanaziju, pse sterilizirati, organzirati masovnu sterilizaciju pasa u Hrvatskoj. Time će se kroz nekoliko psećih generacija riješiti velik dio problema. Ujedno, lokalna zajednica mora financirati takve sterilizacije te skloništa koja su jedino, no kill; financirati izgradnju, smještajne kapacitete, opremu, ljude, veterinare, lijekove. Ujedno, u slučaju premalog broja sklonita – premalo kapaciteta za smještaj svih pasa lutalica, dok im se steričizacijom drastično ne smanji broj, potrebno je na većem broju lokacija postaviti pseće kućice, toplinski izolirane te hranu i vodu.Ukoliko usmrćivanje ipak ostane, što nikako ne bi smjelo, onda se isto ne smije nikako financirati, tj.mora ostati na trošak takvog „skloništa“ koje je kill. Time će se smanjiti nezakonita eutanazija jer Cerje i slični, od toga više neće imati koristi. „eutanazija“ je nažalost, jako dobar business. Ljudi su sve svjesniji ovoga problema, doći će do ozbiljnih prosvjeda koje se neće moći zaustaviti. Svako ubojstvo pasa i druge vrste, zlostavljanje, mučenje, prebijanje, napuštanje, zanemarivanje, nepomaganje životinji u opasnosti i boli, potrebno je najstrože kažnjavati – propisati prekršajnu odgovornost te visoke kazne – minimalno 20.000 kn po pojedinom slučaju, kažnjavanja je potrebno doista u raksi i provoditi. Kazna za sklonište koje usmrti psa, od 100.000 kn na više. Osim navedene prekršajne odgovornosti koju bi u navedenom smislu trebao definirati ovaj Zakon, sve navedeno potrebno je regulirati paralelno i kaznenim zakonom. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
342 Erna Hamzagić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Čitam sve ove komentare onih kojima je posve normalno da se životinje ubijaju radi njihovog krzna i naivno vjerujem da nisu ni svjesni što su napisali. U svakom slučaju u potpunosti podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja u bilo koje svrhe. Podrška Prijateljima životinja! Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
343 Erna Hamzagić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Čitam sve ove komentare onih kojima je posve normalno da se životinje ubijaju radi njihovog krzna i naivno vjerujem da nisu ni svjesni što su napisali. U svakom slučaju u potpunosti podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja u bilo koje svrhe. Podrška Prijateljima životinja! Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
344 Eva Vukelić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. Prihvaćen Prihvaćeno
345 Filip Jerković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. Prihvaćen Prihvaćeno.
346 Filip Mak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Kao prvo nadam se da netko ovo čita, e ako čita onda ovako : PROTIVIM SE Članku 57. i Članku 58. jer smatram da nije uredu da nas koji se bavimo AKVARISTIKOM i TERARISTIKOM ovako oštetite jer svatko od nas koji se time bavimo proučavamo te životinje, dajemo im dobre uvjete za život, širimo dalje stečeno znanje o njima i nikome ne činimo zlo niti nikoga ne oštećujemo i mi kao takvi širimo najviše svijest o tim životinjama koje imamo i što je najvažnije rušimo zastarjele mitove o istim i ljudima te životinje pokazujemo kakve su zapravo i upravo s time mi kao ljudi koji se bavimo s akvaristikom i teraristikom najviše štitimo te životinje. Prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
347 Filip Mak ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Kao prvo nadam se da netko ovo čita, e ako čita onda ovako : PROTIVIM SE Članku 57. i Članku 58. jer smatram da nije uredu da nas koji se bavimo AKVARISTIKOM i TERARISTIKOM ovako oštetite jer svatko od nas koji se time bavimo proučavamo te životinje, dajemo im dobre uvjete za život, širimo dalje stečeno znanje o njima i nikome ne činimo zlo niti nikoga ne oštećujemo i mi kao takvi širimo najviše svijest o tim životinjama koje imamo i što je najvažnije rušimo zastarjele mitove o istim i ljudima te životinje pokazujemo kakve su zapravo i upravo s time mi kao ljudi koji se bavimo s akvaristikom i teraristikom najviše štitimo te životinje. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
348 Frane Prkut PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Ja sam za uzgoj činčila i ne vidim u tome ništa loše. Trebamo se borit za svako radno mjesto i osiguranje egzistencije ljudima, pogotovo onima koji nešto proizvode, jer ne može živit cjela država od turizma i trgovine. Evo ja imam farmu činčila i sad ispada da sam ja neki zločinac i mučitelj životinja, a ja sam ima 4 klima uređaja na farmi prije nego sam ima klimu doma u dnevnom boravku. Ja i žena smo nezaposleni, imamo dvoje malodobne djece i borimo se za život (ka i većina poštenih ljudi u HR) i ako se zabrani uzgoj činčila stvarno ne znam kako ću priživit i skrpit kraj sa krajem, vjerojatno će mo morat ić vani trbuhom za kruhom. Nema puno preostalih uzgajivača, al je to zato šta je to težak i zahtjevan posa, od države nismo nikad nište tražili, nikakve potpore, priživili smo sve probleme u proizvodnji i plasmanu, a sad bi tribali ugasit proizvodnju i ostat bez egzistencije. Možda nije puno 50 obitelji, al su te obitelji koje radi i proizvode i izvoze bez ičije pomoći i triba im omogučit i dalje da to rade. Ja sebe smatram puno većim prijateljem životinja od onih koji se tako nazivaju. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
349 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Novi Zakon je sigurno bolji od ovog koji je trenutno na snazi ali istovremeno ima nedostatke zbog kojih će i dalje ostati glavni uzroci nepostojanja sustava zaštite životinja u Hrvatskoj. 1. Propisane su kazne za neskupljanje napuštenih životinja ali opet ne i za neosnivanje skloništa. Zakon bez propisanih kaznenih odredbi je mrtvo slovo na papiru. 2. Skloništa i dalje nisu neprofitna, pa Hrvatska niti u budućnosti neće moći potpisati EU Konvenciju za zaštitu kućnih ljubimaca. Zaštita životinja se ostavlja u rukama privatnih poduzetnika, otvara se prostor za korupciju u javnim nabavama, omogućava se zlostavljanje životinja u takvim skloništima, jer je motiv otvaranja skloništa novac, a ne humanitarni rad. Motiv za humanitarni rad ne može biti vlastita zarada. Također, za stotine tisuća kuna poreznih obveznika koje se daju privatnim poduzetnicima, mogu se izgraditi skloništa koja će ostati u vlasništvu gradova, a mogu se u njima zaposliti građani. Tako da se dopuštanjem da skloništa budu profitna podržava sustav koji ionako ne funkcionira. 3. I dalje je dozvoljeno usmrćivanje životinja u skloništima, čime se nastavlja ignoriranje dobre prakse i uspješnog rada zagrebačkog skloništa, skloništa udruge Pobjede iz Osijeka koja s višestruko manjim sredstvima i bez usmrćivanja životinja uspješno udomljava životinje kao i primjeri mnogih drugih udruga. O razbacivanju novca poreznih obveznika ne treba niti govoriti – troši se na cijepljenje i čipiranje pasa, a sada će se i na kastraciju životinja koje će ionako biti usmrćene. Ovakav apsurd je nedopustivo ozakoniti. 4. Držanje više od devet pasa je moguće samo ako vlasnik svojih kućnih ljubimaca registrira sklonište. Ovakvo ograničavanje vlasništva je suprotno članku 48. Ustava RH, a otvara se prostor za zloupotrebu članka 50. Ustava. Napominjemo da je i jedan od američkih veleposlanika u RH udomio 9 pasa u Hrvatskoj, a po završetku mandata odveo ih je sa sobom u Ameriku. Bilo ih je 10 ali se jedna kujica na Badnjak utopila u bazenu. Hoćemo li i od diplomata tražiti da osnivaju skloništa u svojim vilama? 5. Uzgajivači s manje od tri rasplodne kuje moraju prijaviti legla ali ne moraju plaćati porez. Nejasno je po kojim se kriterijima izračunala zarada ovakvih uzgajivača. Poznato je da npr. kuja cane corso može okotiti i do 10 mladih, a cijene ovih pasa u oglasnicima dosežu iznose i od 8.000 kn. čime dvije kuje vlasniku mogu donijeti zaradu od 160.000 kn. Kakvi god bili kriteriji zbog kojih su oni oslobođeni plaćanja poreza, oni nisu pošteni. 6. I dalje se ne može trajno oduzeti zlostavljanu životinju. Je li u ovom članku Zakona primijenjen članak 48. Ustava, za razliku od ograničavanja vlasništva u članku o 9 pasa? Trajno oduzimanje zlostavljane životinje bi trebalo biti načelo Zakona o zaštiti životinja. I ne samo to, nego bi se trebala propisati trajna zabrana držanja životinja evidentiranim zlostavljačima. Poznato je da su zlostavljači ljudi koji su i sami bili zlostavljani, a već kao djeca zlostavljaju životinje dok kao odrasli ljudi zlostavljaju i ljude. Zlostavljača se kao ni pedofila ne može izliječiti ali ga se zakonima može onemogućiti u zlostavljanju ili mu barem ograničiti mogućnosti. Pa zar nije onda logično da mu se oduzme zlostavljana životinja i da ga se zabranom držanja nastoji onemogućiti u daljnjem zlostavljanju? 7. Zabrana izvlačenja trupaca iz šuma uz pomoć konja je zabranjena uz zadršku zbog koje se može zloupotrijebiti. Treba ili propisati konkretne okolnosti u kojima je izvlačenje dopušteno (nagib terena, gustoća šume i sl. - stručnjaci Hrvatskih šuma sigurno imaju znanja za dovršiti ovaj propis) ili u potpunosti zabraniti ovu praksu. Izvlačenje drva iz šuma uz pomoć konja nije strateška gospodarska djelatnost niti je presudna za održavanje šuma. 8. Nije zabranjeno natjecanje u povlačenju trupaca (tzv. šlajs). Nelogično je da se zabranjuje izvlačenje drva uz pomoć konja, a da se dozvoljava mučenje konja za zabavu i klađenje. Učesnici ovog natjecanja su za medije izjavili da je šlajs tradicija koja je nastala prije nekoliko godina okladom u gostionici. https://youtu.be/FDqDCv3zOkY 9. Zabrana uzgoja životinja za krzna ostaje na snazi ali je dozvola za uzgoj nakon 10 godina produžena još na jednu godinu kako bi tisuće činčila nekolicine uzgajivača mogle dovoljno narasti da bi ih se moglo ubiti i oderati za krzna tj. kako uzgajivačima ne bi propala zarada. Ova odredba je nakaradna u zakonu koji se zove Zakon o zaštiti životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
350 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. x Primljeno na znanje Nema komentara.
351 Goran Jurković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. U vezi toga da je stvar "osjetljiva": :) Stvar uopće nije osjetljiva, nego ovakva kakva je nije dobra. Ako se krene od toga da životinja ima pravo na život, onda odredba o 60 dana jednostavno ne može postojati u zakonu. Zakoni bi trebali služiti kao osnova za ispravno djelovanje. Ali i kao osnova za mijenjanje i održavanje svijesti ljudi, pogotovo kad ona još ne postoji ili nije dovoljno razvijena. Ako zakon kaže da se "životinja može usmrtiti nakon 60 dana", što to govori o vrijednosti života kao takvog? Kakva poruka se time šalje? Da je u redu oduzeti život samo zato što "nema mjesta"? Da je u redu potopiti mačiće ili psiće jer zakon jasno kaže da ih se nakon 60 dana u skloništu ionako može ubiti? Da li bi takav članak zakona bio prihvatljiv za ljude, ako recimo u nekom prihvatilištu za beskućnike nema mjesta? Ako ne bi, onda je sljedeće logično pitanje: U čemu je zapravo *bitna* razlika između ta dva oblika života - konkretno, npr. ljudskog i psećeg - s obzirom na *njihovo pravo* na postojanje? Postavljanjem roka - bilo kojeg roka, nije uopće bitno da li je to 30, 60 ili 500 dana - se šalje jasna poruka da je životinjski život zapravo beznačajan. A iz toga onda proizlazi i napuštanje, i zlostavljanje i potapanje u vodi. Jer, bez obzira što postoje konkretni dijelovi zakona koji kažu da je kažnjivo napustiti, zlostavljati ili ubiti životinju, ovakvim člankom se zapravo šalje kontradiktorna poruka. A cijela poruka na kraju zapravo glasi: da, ne smijete ubiti životinju. Ne smijete ju ni napustiti. Ali ako baš niste sigurni što biste, i koliko taj život uopće vrijedi... pa, samo pogledajte članak 67. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
352 Goran Jurković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Ne može se usmrtiti životinju samo zato što je određeni broj dana provela u skloništu. To onda nije sklonište nego koncentracijski logor. Životinje su živa bića koja imaju osjećaje, pravo na život, i pravo da ih se ne izlaže boli. To bi trebale biti početne točke u formiranju zakona o ZAŠTITI životinja. A ovakav kakav je, ovaj prijedlog zakona je velika sramota za svaku civiliziranu zemlju. Pa i za onu koja se to tek trudi postati. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
353 goran mizerak ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Prije svega pozdravljam inicijativu da se "konačno" donesu zakonske odredbe o zaštiti,držanju i uzgoju kučnih ljubimaca opčenito,kao i zaštiti prirode,te razvrstavanju IAS,CITES,ugroženih životinjskih vrsta i pasmina,te životinja koje su prikladne za hobiste i samu industriju i trgovinu koja ju sljedi zajedno sa poreznim aparatom koji živi od toga sa svima nama. Pa predlažem da ne izgubimo još 20-ak godina rasprava što i kako jer očito nam zakonski akti ne leže jer smo svi u sprezi sukoba interesa i intersnih skupina. Jednostavno da se prepišu zakonske odredbe npr. jedne uspješne EU članice kao što je Njemačka,Austrija i sl. te da ubrzamo kompletan proces i počnemo ga primjejivati još jučer. No samo ču podsjetiti da zakon i zakonske regule kao što znamo iz naše prakse u HR proizlazi da umjesto jednog bora nenadano iznikne niotkud šuma striborova......zašto? - zakon mora biti jasan,nedvosmislen i nema i ne smije ga nitko tumačiti na dva ili više načina ili kako nekom u tom trenutku odgovara -mora biti jasan svakom čitatelju i korisniku koji nije pravne struke -zakon se mora provoditi aktivno-ne čekati da netko odradi posao za vas-nas (zviždači)-koje onda umjesto da platite za odrađeni posao-stvorite mu probleme-to se gospodo ne radi! -zakon mora osiguravati dobrobit za sve sudionike(ljude,životinje,prirodu uopče) -onaj ko se ogriješi o pravilnik zakona mora biti strogo kažnjen kao opomena sebi i društvu-nema iznimke -zakon mora biti tako osmišljen da je na dobrobit svih,a to znači da Hrvatski korisnik ima jednake uvjete i prava kao i npr. Njemački korinik zakonskih odredbi. -Zakon ne smije raditi bitne razlike između članica EU i regije opčenito jer na taj način otvaramo vrata sivoj zoni to jest nelegalnoj trgovini uopče,a na štetu svih korisnika uklučujuči i proračun HR zbog navedenog crnog tržišta,a na štetu onih koji su zakon usvojili tj. provode ga u svojim posovnim subjektima. Za takav propust od strane zakondavca za ne štičenje subjekta koji zakon poštuje i provodi, zakonodavac je dužan onima kojima je šteta nanesena isti i namiriti,financijski naravno! BIT nije mi jasnošto to udruga koja "želi zaštiti kučne ljubimce" od kučnih ljubitelja istih u stvari želi napraviti! Pa zar oni nisu ljubitelji životinja u pravom smislu da žele uživati i promatrati ih u njihovom prirodno stvorenom habitatu u svojoj neposrednoj blizini ili zaista imaju toliko novaca da kada žele pogledati npr. podvodni biotop Rio Negra uplate 30 dana turizma da to vide?! Na kraju krajeva ko je to nadležan i uzima sebi pravo da osporava prirodnu sinergiju čovjeka i životinje! Na kraju tko je toliko providan"potkožen znanstvenim spoznajama" što je dobro,a što nije za neku pojedinu vrstu i onoga pojedinca tko je drži čak u boljim uvjetima nego u prirodi. Meni se čini da se želi uništiti sinergija čovjeka,životinje i prirode ,za životinje napraviti dodatne manje rezervate koji su to več odavno postali ali ne za boljitak istih več za one koji ih toliko vole da ih lakše ulove puškom jer sad znaju da im je habitat stručno zaštičen od bježanja! Mislim da i dalje idemo u krivom smjeru i da zakonske odredbe propisuju oni koji očito nemaju neku buduču viziju toga što traže! Razvijeni su to riješili-prepišimo od njih da ne gubimo vrijeme-topla voda je odavno izmišljena-primimo se posla gospodo- posla i provedbe bar nedvosmislenih HR zakonskih akata !! Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
354 Gordana Knežević Miličić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U ovom trenutku bih se založila za uvođenje ZABRANE uzgoja životinja zbog krzna. Znam da je lobij uzgajivača činčila snažan i utjecajan, ali nakon 10 godina ( od 01.01.2007.-01.01.2017. ) "prilagođavanja " na nove uvjete tj prestanak uzgoja životinja zbog krzna, krajnje je vrijeme da se ta odluka više ne odgađa. N eću podržati prijedlog da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godin za prestanak rada . Molim vas da uvažite moj prijedlog , jer bez takve oduke niste ni trebali donositi novi Zakon. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
355 Gordana Mikelin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. Poštovani,molim Vas ukinite Zakon koji dopušta ubijanje životinje nakon roka od 60dana ako ista nije udomljena, jer takva skloništa imaju i te kakvu korist od takvog Zakona a novac koji im dajete uložite u otvaranje novih skloništa kojih je ionako premalo obzirom na broj napuštenih životinja Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
356 GORDANA MUŠKA PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana.Protivim se davanjima većih ovlasti komunalnim redarima, treba uvesti policijski odred za zaštitu životinja, a komunalci neka se bave svojim poslom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
357 gordana pacek-gjurašin OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. Mišljenja sam da bi trebalo svakako unijeti i zabranu reklamiranja mesnih proizvoda na način prikazivanja slike tog propizvoda. Strašno mi je vidjeti na televiziji kada na reklamama trgovina i trgovačkih lanaca svako malo prikazuju slike mrtvih životinja (odojaka, peradi, janjaca i sl.). Ne može li se meso ubijenih životinja namijenjeno prodaju reklamirati bez slike, znači samo istaknuti o kojem se propizvodu radi i kolika je cijena? Ja sam vegetarijanka i strašno mi je gledati glavu i oči ubijenog odojka, ubijene svinje itd., a vegetarijanci i vegani čine također značajni dio stanovništva, i proizlazi da smo prisiljeni gledati takve prizore na TV. Djecu posebno pogađaju takve reklame na televiziji, poglavito kada im npr. prije toga pročitate slikovnicu "Tri prašćića" ili nakon filma "Prašćić babe". Tada se čovjek nađe u čudu jer ne zna što bi im odgovorio kada nakon takve prestrašne reklame pitaju:"zašto su ubili prašćića?" Znam da mnogi ljudi jedu meso, znam da mnogi ljudi smatraju da su životinje tu zato da njima služe na sve moguće načine, ali u ime nas koji mislimo drukčije i naše djece i unuka, prekljinjemo državu da nas poštedi tih pretužnih prizora na TV u svrhu nabijanja zarade onih koji žive od ubijanja životinja. S poštovanjem, Gordana Pacek-Gjurašin i pesekica Azra Nije prihvaćen Donošenje odredbe da se zabrani reklamiranje mesnih proizvoda prikazivanjem slika životinja od kojih meso potječe, a iz razloga zaštite načela prema kojima žive vegani nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te se iz toga razloga ni ne može razmatrati u okviru ovoga Zakona.
358 GORDANA STOJISAVLJEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam kolege istomišljenike te i ja, u nadi da će naši prijedlozi biti uvaženi, predlažem slijedeće: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu kao i bilo koje druge životinje - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
359 Gordana Šolaja PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA - Tražim da se sve odredbe Zakona i podzakonskih akata temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. - Predlažem da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište. 2. Jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje programa iz stavka 1. 3. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. Dokazana uskrata od strane ljudi ima se novčano kazniti. 4. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama. 5. Počinitelje unatoč zabranama iz stavka 4. kažnjava se Kaznenim zakonom. - Podržavam prijedloge na dopune i izmjene Zakona koje je uputila Udruga za zaštitu mačaka "Mijau" iz Rijeke Primljeno na znanje Ovaj se Zakon odnosi na sve životinje kralježnjake pa tako i na mačke, uključujući slobodno živuće mačke. Podrobnije odredbe vezano za slobodno živuće mačke bit će još detaljnije uređene podzakonskim aktom koji se odnosi na uvjete kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
360 građanin 1 ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Predlažem da se izmijeni članak 3. u smisli da se životinja iz skloništa može usmrtiti nakon 30 dana. Ukoliko je moguće utvrditi vlasnika životinje, neka snosi troškove smještaja, usmrćivanja i zbrinjavanja ostataka. Nije prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
361 Hana Bobinac PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu držanja kopitara na vezu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu kopitara. 2. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma, bez obzira na teren. 3. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 4. Zabranu žigosanja kopitara. 5. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. 10. Zabranu pokusa na životinjama. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima. 12. Zabranu kupiranja pasa. 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. 18. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. 19. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
362 Hana Bobinac OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Podržavam zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
363 Hana Bobinac ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
364 Hana Božičević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Želim da se ukine usmrćivanje napuštenih životinja i da se novac usmjeri na edukaciju ljudi, bolje provođenje mjera protiv neodgovornih vlasnika a i gradenje azila sa stručnim osobljem. Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
365 Hana Dagostin OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Zalažem se da se u članak 5. unese točka: "Zabranjeno je držati pse trajno vezane ili trajno smještene u ograđenom prostoru za pse." Također, zalažem se da članak 5., stavak 2., točka 28. glasi „čupanje perja živoj peradi“, bez dodatna dijela "protivno odredbama ovog Zakona" koji je zbunjujući. Djelomično prihvaćen Zabrana da se psi drže stalno vezani ili da se drže u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora uređena je člankom 51. stavkom 4. Zakona. Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak.
366 Hana Dagostin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Protiv sam usmrćivanje životinja u skloništima i zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Eutanaziju pasa treba zabraniti jer je nehumana, nemoralna i potpuno nepotrebna. Financijska sredstva koja se troše na eutanaziju mogu se preusmjeriti na sterilizaciju ili oglašavanje tih pasa za udomljavanje. Skloništa za životinje trebaju i moraju biti samo "no kill" skloništa. Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
367 Hana Dagostin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE Podržavam zabranu testiranja na životinjama u bilo koje svrhe. Nije prihvaćen Europska komisija smatra da je korištenje živih životinja i dalje potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, jer još nisu dostupne sve alternativne metode kojima bi se u potpunosti moglo zamijeniti korištenje životinja u pokusima. Međutim, Direktiva 2010/63/EU predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa.
368 Hana Dagostin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Zalažem se za prestanak uzgoja činčila ili bilo koje druge životinje radi krzna, bez odgode provedbe toga zakona. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
369 Hana Dagostin ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Eutanaziju pasa treba zabraniti jer je nehumana, nemoralna i potpuno nepotrebna. Financijska sredstva koja se troše na eutanaziju mogu se preusmjeriti na sterilizaciju ili oglašavanje tih pasa za udomljavanje. Skloništa za životinje trebaju i moraju biti samo "no kill" skloništa. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
370 Heather Irons PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Trazim: 1. Zabranu uzgoja životinja za krzno, 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana, 3. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 4. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 5. Zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom 6. Zabranu obrednog klanja 7. Zabranu drobljenja živih pilića 8. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 9. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 10. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 11. Zabranu kupiranja svih pasa 12. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team) 13. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 14. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. NE podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
371 HGK OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. U odnosu na odredbu stavka 2. točka 22. Nacrta prijedloga zakona kojom se zabranjuje, između ostaloga i postojeći uzgoj činčila za krzno u RH, Hrvatska gospodarska komora smatra da je kod uzgoja bilo koje vrste životinja pa tako i činčila ključna stvar osigurati dobrobit životinja prilikom njihova držanja, prijevoza i usmrćivanja. HGK je oduvijek protiv nehumanog odnosa prema životinjama, i tu ne radimo razliku, bilo da se radi o životinjama koje uzgajaju i usmrćivaju za proizvodnju mesa, kože ili krzna. Prema informacijama s kojima raspolažemo prema činčilama se u RH (kao i prema drugim životinjama) postupa sukladno najvišim EU standardima dobrobiti životinja. U slučaju da se pojave bilo kakve nepravilnosti, zalažemo se za njihovo sankcioniranje. Uz razumijevanje stavova pojedinih udruga i pojedinaca, držimo da rješenje nije u zabranama gospodarskih aktivnosti bez obzira veličinu te gospodarske aktivnosti i broj poduzetnika koji se njom bave. Rješenje je u osiguranju gore spomenute dobrobiti životinja prilikom držanja, prijevoza i usmrćivanja. Zato se protivimo zabrani uzgoja činčila za krzno. Posebice se protivimo zabrani bez kompenzacije za nastalu štetu ljudima koji će ostati bez prihoda i čija će egzistencija biti dovedena u pitanje. Prema dostupnim informacijama radi se o prevladavajućem stavu i u EU jer od 28 država članica samo Velika Britanija (!), Irska, Slovenija i Austrija imaju zabranu uzgoja životinja za krzno. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
372 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Uzgoj krznašica (činčila) radi proizvodnje krzna Hrvatska obrtnička komora smatra da zabrana uzgoja krznašica nije rješenje, ali da se uzgoj mora odvijati prema najvišim standardima Europske Unije. Razlog protivljenja javnosti uzgajanju krznašica jest etičkog karaktera, a etičke i moralne ideologije ne bi smjele biti razlog represijama i zabranama. Hrvatska obrtnička komora zalaže se za humano postupanje prema životinjama bez obzira radi li se o uzgoju životinja za prehranu ili za proizvodnju obuće i odjeće. Temeljna stvar kod uzgoja životinja trebala bi biti osiguranje dobrobiti životinja u cijelom njihovom životnom ciklusu. S obzirom na tešku ekonomsku situacije cijele države, zabrana uzgoja krznašica naštetila bi ne samo uzgajivačima već i njihovim dobavljačima hrane i opreme te bi narušila ionako loše poslovanje ovih malih gospodarskih subjekata. Nastavno tome Hrvatska obrtnička komora smatra da je zabrana uzgajanja krznašica nepotrebna, uz pretpostavku da se uzgoj, držanje, prijevoz i usmrćivanje odvija prema najvišim standardima Europske Unije. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti ili ne pridržavanja standarda HOK se zalaže za oštre sankcije sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) Hrvatska obrtnička komora zalaže se za humano postupanje prema životinjama te oštro kažnjavanje prijestupnika sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Smatramo da potpuna zabrana korištenja konja za izvlačenje trupaca iz šuma nije potrebna. Korištenje konja za izvlačenje trupaca iz šuma naročito je potrebno dopustiti na mjestima gdje teška mehanizacija ne smije ili ne može doći (kao na primjer u Nacionalnim parkovima i parkovima prirode ili mjestima gdje postoji opasnost od ozbiljnog narušavanja prirodne flore i faune uporabom teške mehanizacije). Smatramo da bi stručnjaci iz područja hipologije trebali dati svoje mišljenje vezano za uvijete u kojima bi bilo dopušteno koristiti konje za izvlačenje trupaca iz šuma kao i uvijete postupanja tj. držanja radnih konja. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti, mučenja životinja ili ne pridržavanja Zakona HOK se zalaže za oštre sankcije sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Također smatramo da osobama koji koriste konje za izvlačenje trupaca iz šuma sigurno nije namjera ozljeđivanje i mučenje životinje s obzirom da im je ta životinja potrebna kako bi osigurali egzistenciju sebi i svojoj obitelji. Naravno da iznimke postoje, ali takvi se trebaju strogo kažnjavati što financijskim sankcijama što oduzimanjem životinje kao i pružanje boljih uvjeta zlostavljanoj životinji. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
373 Ida Cvetković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Zabrana trajnoga držanja psa na lancu. Prihvaćen Prihvaćeno
374 Ida Cvetković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Protivim se st. 3 članka 67 odnosno usmrćivanju životinja nakon 60 dana te se zalažem za potpunu zabranu eutanazije. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
375 ines kolenko PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA -Zabranit usmrćivanje pasa nakon određenog broja dana u skloništu. -Zabranit uzgoj činčila za krzno,izašli smo iz kamenog doba. -Zabranit držanje bilo kojih životinja,najčešće pasa, na lancu,u boxevima,u malim,skućenim prostorima. -Zabranit korištenje konja za izvlačenje drva iz šume pod jadnom izlikom da bi strojevi oštetili okoliš. Životinje nisu naši robovi !!! -Zabranit borbe pasa,borbe bikova i konja. -Zabranit prodaju zečeva,kokica,patki,golubova i ostalih po raznim sajmovima kakav je u Velikoj Gorici.Drže ih na suncu bez vode, hlada i mogućnosti kretanja dok su sebi (prodavaći bez duše) to omogućili. -Životinje moraju imati pravo na kretanje... -Zabranit žigosanje pogotovo ako to sami niste probali. -Zabranit usmrćivanje i hvatanje glodavaca ljepilom. -Strogo zabranit postavljanje zamki za lov (tako huljski) -Zatvorit zauvijek zoološke vrtove jer obiteljski obilazak od par sati za obitelj je zabava,a za životinje doživotna agonija.(živi i pusti da žive).Mladima se šalje totalno kriva poruka da je porobljavanje u redu.(legalno ne znači dobro ). -Zabranit ponovno nabavljanje i držanje životinja kod ljudi koji su već pokazali da o istima ne znaju brinut.Internet je pun takvih slučajeva . -Očajno nam treba POLICIJA ZA ŽIVOTINJE !!! -Financijski pomagat veter.ambulante koje bi radile operacije i lječenja na životinjama koje su nađene na cesti,šumi ili bilo gdje drugdje,a da nemaju skrbnika (voloneri svih gradova to ne mogu financijski podnjet)Znači ako se dovede ranjena životinja neka se pomogne na gradskom nivou da grad plati račun. -Zabranit pokuse na životinjama -Skloništa moraju biti transparentna,mora se vidjet gdje je životinja nađena u kakvom stanju,biti poslikana,postavit podatke ak je primila cijepivo ili neku terapiju i redovito ih oglašavat (ako mogu volonteri,mogu i ustanove koje su za to zadužene). -Zabranit spolne odnose sa bilo kojom životinjom (uopće ne mogu vjerovat da se to ne podrazumjeva već se za to trebamo izborit....jad ! ) -Uvodit u javne ustanove (škole,vrtiće,bolnice)vegansku prehranu jer se ona temelji upravo na ovim načelima (ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTINJA )dakle zašto o određenima brinuti,a za ogromnu količinu drugih žmiriti i dopuštat da proživljavaju horor. -Zabranit cirkuse sa životinjama (one nisu na ovom svijetu da bi im se slomio duh batinama pa da bi glumile ljude,one imaju svoj život,poštujte ih ) Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
376 Ines Šprljan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Ako se ovim zakonom ne zabrani usmrćivanje životinja u skloništima nakon 60 dana samo zato što postoje, propustit ćemo napravit korak naprijed da izađemo iz špilje u kojoj trenutačno živimo u pogledu tretiranja životinja. Povećana inteligencija i nadmoć nad ostalim vrstama trebala bi nam služiti za napredak, a ne srozavanje na najniže moguće grane. da ne duljim, kad se radi o problemu treba se krenuti od početka tj. prevencije, a ne rješavanja simptoma. Nalazimo se u začaranom krugu iz kojeg nikada nećemo izaći ukoliko ne dođe do korjenite promjene koja će za sobom pokrenuti lavinu događanja u pravom smjeru. Ako zabranimo usmrćivanje napuštenih životinja, morat ćemo se kao društvo bolje pozabaviti time da do napuštanja/prekomjernog razmnožavanja niti ne dođe povećavanjem svijesti o tome da su i životinje živa bića, a ne predmeti ostavljeni na obijesno ponašanje vrste koja je, kad ih je trebala sebi preodgojila iz vukova, a sad kad joj više ne trebaju odlučila hladnokrvno ubiti svaki "višak" onih životinja koje ne trebaju nikome. Životinje imaju i te kako puno za dati. Povoljan terapeutski i psihološki učinak na (normalne) ljude već je dokazan. Moramo naći načina ponašati se odgovorno u situaciji koju smo sami kao čovjek kreirali. Moramo naći načina kako životinje uspješno reintegrirati u današnje, moderno društvo i omogućiti im suživot s vrstom koja ih je za tu namjenu stoljećima odgajala. Nije nemoguće. Ali je očito još uvijek nemoguće kod nas. A mi bi kao htjeli biti Europljani. Možeš istjerat curu iz sela, ali selo iz cure nikad! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
377 Ines Šprljan PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. brisati stavak (7) Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
378 Ines Šprljan PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. povisiti rok od godine dana na 5 godina: "(4) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 2., 11. 12., 22. i 37. ovoga članka počinjen u obavljanju gospodarske djelatnosti drugi put, pravnim i fizičkim osobama uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od godine dana." Nije prihvaćen Zabrana obavljanja gospodarske djelatnosti u trajanju od godinu dana učinkovita je mjera koja djeluje odvraćajuće od ponovnog počinjenja prekršaja.
379 Ines Šprljan NADZOR, Članak 83. Članak 83, stavak 1: iznos novčane kazne odrediti ovim zakonom tako da XY zna točno koliko će ga povreda zakona koštati. Nije prihvaćen Ovaj Zakona određuje da predmetnu novčanu kaznu propisuju općim aktom predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave.
380 Ines Šprljan ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67 stavak 1: produljiti rok s 24h na 72h Nije prihvaćen U svrhu praćenja prometa pasa zadržava se odredba da svaka osoba koja udomi psa iz skloništa mora psa u roku od 24 sata prijaviti veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje Upisnika kućnih ljubimaca
381 Ines Šprljan ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Članak 67 stavak 3: OBRISATI: Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
382 Ines Šprljan ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. I ja glasam za izbacivanje ovog članka. Presudan nije broj nego adekvatno postupanje i uvjeti držanja pasa. Pozdravljam i napisano u komentaru ispod: Nelogično je kažnjavati pojedince koji se jedini u svojoj zajednici ponašaju odgovorno i vrijedno rade na zbrinjavanju životinja dok se, s druge strane, ne sankcioniraju jedinice lokalne samouprave koje svjesno ne poštuju i ne provode za njih obvezujuće zakonske odredbe. U tom smislu podržavamo prijedlog Baranjske razvojne agencije Grada Belog Manastira o propisivanju obveze koncesionarima, koje su odabrale jedinice lokalne samouprave, na besplatnu veterinarsku skrb o životinjama koje su pronašli i s ulice spasili pojedinci koji ih udomljavaju jer ti pojedinci zapravo smanjuju trošak boravka životinja u skloništima i time smanjuju troškove svojih jedinica lokalne samouprave. Na to se nadovezuje i prijedlog da se pojedincima koji brinu o pronađenim napuštenim psima omogući besplatna veterinarska usluga na trošak jedinica lokalne samouprave. Ti pojedinci ulažu svoje vrijeme i vlastita financijska sredstva na liječenje, cijepljenje, mikročipiranje, kastraciju, prehranu i ostalu svakodnevnu skrb o psu te mu aktivno traže udomitelje. Time besplatno obavljaju posao jedinica lokalne samouprave, zbog čega je nužno propisati mogućnost za njih besplatnih veterinarskih usluga na teret JLS-a. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Alenki Rogić uz ovaj članak.
383 Ines Šprljan ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Pozdravljam i još jednom podvlačim važnost uvođenja ove odredbe kako bi se s vremenom mijenjala svijest ljudi o tome što je prihvatljivo ponašanje prema životinjama, a što nije i da psi ne trebaju služiti kao dvorišni alarm za prolaznike. Prihvaćen Prihvaćeno
384 Ines Šprljan ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. članak 23, 1, 6: za provođenje pokusa, za skrb o pokusnim životinjama i usmrćivanje pokusnih životinja na mjestu provođenja pokusa mora biti osigurano dovoljno odgovarajuće obrazovanog i osposobljenog osoblja - potrebno je propisati stručno obrazovanje i minimalan broj osoba koje njime raspolažu Prihvaćen Člankom 32. Zakona određuje se kakvo je obrazovanje potrebno za osoblje koje oblikuje, planira i osmišljava projekte. Člankom 33. Zakona određeno je da osoblje pravnih ili fizičkih osoba iz članka 13. stavka 1., članka 24. stavka 1. i članka 27. stavka 1. ovoga Zakona mora, u skladu s poslovima koje obavlja, biti osposobljeno za provođenje pokusa na životinjama, oblikovanje pokusa i projekata, skrb o životinjama i usmrćivanje životinja. Sve osoblje koje radi navedene poslove mora biti osposobljeno. Članak 23. postao je članak 24. Zakona
385 Ines Šprljan ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 19. (5) ukoliko se radi o životinji koja se može smatrati kućnim ljubimcem, potrebno je po završetku medicinski opravdanih pokusa te po uspješnom liječenju životinje (ako je isto moguće provesti), istu usmjeriti u program naknadne skrbi ili udomljavanja (tu je potrebno propisati obvezu osnivanja službi koje bi skrbile za takve životinje koja bi se financirala posebnim davanjima od strane pravnih osoba koja provode pokuse) Nije prihvaćen Za životinje moraju skrbiti korisnici koji, ako životinje nakon pokusa ostaju na životu, moraju imate spremne programe koji osiguravaju socijalizaciju životinja koje se udomljavaju, a isto provode na vlastiti trošak. Članak 19. postao je članak 20. Zakona
386 Ines Šprljan OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Dopuna teksta članka 9: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka: ... - radi provođenja medicinski opravdanih pokusa na životinjama ... Nije prihvaćen Nacionalno zakonodavstvo je u potpunosti usklađeno s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe kroz Zakon o zaštiti životinja i Pravilnik o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13). Navedenim propisima je određeno u koje se svrhe mogu provoditi pokusi na životinjama te kada se pokusi na životinjama ne mogu provoditi te isto obuhvaća i pokuse koji se provode za osiguranje zdravlja čovjeka.
387 Ines Šprljan OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. Članak 7, stavak 1: JASNO propisati koje su posljedice nepridržavanja zakona, tj. ukoliko osoba koja ozlijedi životinju toj istoj životinji ne pruži ili osigura pružanje pomoći. Za sve "bitno" u ovoj državi postoje propisane kazne putem kojih se regulira neželjeno ponašanje. Ovdje MORA postojati način na koji će osobe koje se ne pridržavaju odredbi zakona snositi posljedice svog čina. Točan iznos kazne, kao i kome se prekršitelji zakona u ovome slučaju prijavljuju. Članak 7, stavak 2: Ako nađem ozlijeđenu životinju i nije mi moguće utvrditi tko je odgovoran za ozljeđivanje životinje, moram točno znati kojoj službi jedinice lokalne samouprave se obratiti kako bi se životinji pružila zakonom zajamčena potrebna pomoć. Dakle, nedostaje točno propisan način na koji će jedinica lokalne samouprave omogućiti pomoć u slučajevima kada su životinje ozlijeđene, a nije moguće utvrditi tko je životinju ozlijedio. I opet - koje su sankcije za nepoštivanje zakona? Primljeno na znanje Člankom 88.vezano za stavak 1. točku 15. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kn kazniti za prekršaj pravna osoba ako životinji koju je ozlijedio ne pruži potrebnu pomoć (članak 7. stavak 1.), odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kn, fizička osoba će se kazniti novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn. Člankom 92. točkom 1. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako ne organizira pružanje potrebne pomoći životinjama protivno članku 7. stavkom 2. ovoga Zakona. Način pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama na svom području organiziraju jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama te isto uređuju svojim aktima.
388 Ines Šprljan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Izričito sam PROTIV prijelaznog roka koji je određen za prestanak uzgoja činčila te za njihovo zbrinjavanje u roku od godine dana. Prijelazni rok koji će ipak biti potreban jer će dio ljudi nekim čudom ipak ostati zatečen situacijom kako se "odjednom" nešto više ne smije - pod ovime mislim na uzgoj činčila radi krzna - dakle, prijelazni rok ne bi trebao trajati više od 6 mjeseci - dakle 3 mjeseca koja će uzeti u obzir trajanje skotnosti i 3 mjeseca potrebna da se životinje zbrinu uz izričitu zabranu usmrćivanja životinja u navedenom roku radi njihova krzna i u komercijalne svrhe. Također je potrebno propisati način zbrinjavanja tih životinja ili životinje uzeti od uzgajivača na daljnju skrb u vrst skloništa za činčile koje kod vlasnika ne mogu ostati u funkciji (kućnih) ljubimaca. Ono što se točno ne propiše ostavlja puno prostora improvizaciji, a to nikad ne završi dobro po životinje. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
389 ines vondrak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
390 Irena Cosic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje nakon 60 dana! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
391 Irena Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Molim Vas zabranite ubijanje životinja u Skloništima. Nikako nemojte dozvoliti da Skloništa na ubijanju životinja zarađuju. Skloništa bi trebala biti neprofitne organizacije, koje vode udruge iz ljubavi prema životinjama ili javne ustanove. Skloništima koja ubiju zdravog psa kojeg je netko htio udomiti - odmah oduzmite licencu i vlasnika/upravitelja tog skloništa kaznite kao zlostavljača. Nagradite skloništa financijski ovisno o uspješnosti i kvaliteti zbrinjavanja. Gradove koji ne osiguraju humano zbrinjavanje napuštenih životinja, uvedite sankcije i kazne, a pomozite gradovima koja imaju no-kill skloništa. Zabranite trajno držanje pasa na lancu. U ruralnim područjima naše zemlje - ljudi često nisu niti svjesni koliko je to okrutno. Kažnjavajte svaki oblik zlostavljanja životinja - fizičko maltretiranje, napuštanje, zanemarivanje. Založite se da se u obrazovanje djece uvrsti osvještavanje prava životinja i humanog postupanja prema životinjama. Vlasnicima koji zlostavljaju svoju životinju ili namjerno ili nepažnjom dozvole da njihova životinja ubije drugu životinju - oduzmite i trajno zabranite posjedovanje životinje. Kažnjavajte bacanje mačića i štenaca iz neželjenih legala, a subvencionirajte sterilizaciju i kastraciju životinja. Zabranite uzgoj životinja radi krzna, zabranite čupanje perja živoj peradi i slične okrutnosti. Ako smo ekonomski lošiji od većine zemalja u Europi, hajdemo biti humaniji od ostalih. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
392 Irena Kranjčević PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Neupitno i neodgodivo uvođenje u zakon zabrane eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana i kazne za svako zlostavljanje životinje. Zabraniti ubijanja životinja u skloništima i napraviti bolje uvjete životinjicama koje borave u skloništima do njihovog udomljenja ili prirodne smrti. Napraviti zakon da su lokalne vlasti zadužene za zbrinjavanje(humano) napuštenih životinja životinja na njihovom području kao i financiranje i suradnja sa skloništima za životinje.Omogućiti sterilizaciju i kastraciju po povoljnijim uvjetima (uz sufinanciranje lokalnih vlasti ) Devet pasa i uvjeti kao za skloništa značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabraniti trajno držanje pasa na lancu obavezno Zabranit korištenja konja za izvlačenje drva u 21 stoljeću nema mjesta za ovakvu okrutnu praksu pogotovo kad smo svjedoci u kakvim ih uvjetima drže vlasnici koji ih iskorištavaju na grozne načine Zabraniti žigosanja kopitara ili bilo koje druge životinje, mislim da nema potrebe posebno napominjati okrutnost ovakve prakse Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zlostavljanja, zanemarivanja ili bilo koje druge radnje koje nanose životinjama bol i patnju i poremećene luđake koji zlostavljaju životinje najstrože kazniti novčanom kaznom i trajnom zabranom držanja bilo koje životinje. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
393 Irena Mikhael OPĆE ODREDBE, Članak 1. Treba reci, sankcionirati vlasnike kucnih ljubimaia ( pasa ) koji se pustaju bez pratnje vlasnika na ulicu, te tako stradavaju. Jer, psi znaju gdje je njihov park !!! Vidjeno nebrojeno puta na vrlo prometnim ulicama. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se određuje da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, što uključuje i njihovo kretanje, propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, osim za kućne ljubimce koji u skladu s posebnim propisima o zaštiti prirode pripadaju zaštićenim vrstama.
394 Irena Mikhael OPĆE ODREDBE, Članak 4. Uvesti vodjenje evidencije ( registara ) o zlostavljacima, zanemarivacima i koristenja pasa za cuvanje objekata gospodarskih subjekata. Ne dozvoliti drzanje bilo kakve zivotinjske vrste prvonavedenima. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se uređuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjeti koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, te, među ostalim, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe. U slučaju postupanja protivno odredbama ovoga Zakona se u prekršajnim odredbama određuju novčane kazne za pravnu osobu, odgovornu osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu. U pojedinim slučajevima za prekršaj počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi se uz novčanu kaznu može izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.Za sva daljnja postupanja protivno odredbama ovoga Zakona pokreće se redoviti prekršajni postupak te isto više nije u nadležnosti Zakona o zaštiti životinja.
395 Irena Mikhael PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Protiv sam produzenja roka za zakonsku zabranu uzgoja zivotinja radi krzna. O bilo kojoj da se vrsti radi. Jer, na prvom mjestu, svako bice pati u zatvorenom prostoru. Dalje, da i ne pricam. Uostalom, postoje brojni materijali, kao i umjetno krzno, tako da ovo nije neophodno, niti prihvatljivo, jer nema razloga za isto. Osim, da sacica ljudi zaradjuje na tudjoj patnji. Pustimo te prekrasne zivotinje u miru. Patnja nije potrebna niti jednom zivom bicu ! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
396 Irena Špoljarić ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Gledala sam neke napise po novinama o tome da će se zabraniti egzoticne životinje, a sada, čitajući sam prijedlog vidim da je to samo manipulacija javnosti. Iz prijedloga kojeg podržavam se vidi da će se tek donijeti lista životinja koje ce biti dozvoljeno držati, što je odlicno. to neće utjecati na životinje koje neće biti na pozitnoj listi (odnosno koje se neće smijeti prodavati), a koje već netko ima, već se neće smijeti prodavati nove životinje koje nisu na listi. To znači da, nažalost, sama lista neće utjecati na silne trgovce živim bićima koji će i dalje moći zarađivati na njihovoj patnji. Nije prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
397 Irena Špoljarić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Zalažem se za apsolutnu zabranu uzgoja svih životinja za krzno ili bilo koje druge ljudske potrebe. Uzgoj i korištenje životinjskog krzna sramotna je i moralno nedopustiva praksa zbog koje životinje postaju artefakt za pomodarstvo i masovnu zabavu nepromišljenih pojedinaca/ki. Uz stravično dug period prilagodbe koji je ustupljen uzgajivačima/cama činčila, smatram da je produljenje takvog roka dodatno podilaženje taštini nekolicine, uz istovremeno izrugivanje naivnosti svih onih koji su zakonski rok od 10 godina ispoštovali/e. Čvrsto smatram kako ekonomski interesi nekolicine građana/ki, koji/e svoj novac zarađuju na tuđoj boli, patnji i smrti, ni u kakvim uvjetima nisu opravdanje opstanka okrutne prakse uzgoja drugih živih bića za krzno. Smatram da niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje živih bića i uništavanje prirode. Djelomično prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu 01. siječnja 2017. godine. Donošenje odredbe da se zabrani korištenje životinja za bilo koje ljudske potrebe trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon.
398 Irina Kavi PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. Ne dopustiti uzgajivačima činčila nastavak rada, ne odobriti "prijelazni period" jer su imali dovoljno vremena do sad da o svemu razmisle. Protiv sam usmrčivanja pasa u skloništima nakon 60 dana. Smatram da se Grad i Županija trebaju brinuti za pse lutalice i financirati skloništa po svim humanim i stručnim standardima. Mislim da problemi nastaju na toj razini, jer se oglušuju i izmotavaju, a psi lutaju gradivima i selima. Nesavjesni ljudi ih ostavljaju i odlaze dalje svojim automobilima i to je za svku osudu. Takve ljude bi trebalo hvatati i kažnjavati. Slažem se sa svim humanim komentarima i mislim da ne smijemo više prepustiti političarima da provode samovolju i nakon svakog izbora budu uhljebljeni bez obzira na nerad. Kada bi oni sami bili osviješteni, civiliziraniji, i nama i životinjama život bi bio podnošljiviji. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
399 Ita Bartulica PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam zabranu uzgoja životinja radi krzna, te tražim ukidanje odredbe o usmrćivanju životinja u skloništima te da tražim da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera. Također je potrebno financiranje ili sufinanciranje kastracije/sterilizacije pasa i mačaka. Strože sankcioniranje zlostavljača životinja, a ne da to bude mrtvo slovo na papiru. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
400 Iva Ćurković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Apsolutno se protivim daljnjem uzgoju činčila ili bilo kojih drugih životinja u svrhu dobivanja krzna!Desetogodišnjem prijelaznom razdoblju istječe rok 1.1.2017. i zalažem se da taj datum ostane a ne da se uzgajivačima da još 1 godina! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
401 Iva Ćurković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Također,podržavam odredbu u kojoj lokalne samouprave trebaju zbrinuti životinje s njihovog područja,komunalni redari koji se brinu o tretiranju životinja su također potrebni tako da taj dio zakona podržavam.Zalažem se i za zabranu isceniranih borbi u kojima se đivotinje huška i potiče na agresivnost prema drugoj životinji ili čovjeku.Smatram da skloništa moraju biti neprofitnog karaktera te da se životinje u skloništima ne smiju ubijati nego da im se treba aktivno tražiti dobar udomitelj.Zalažem se za trajno oduzimanje životinje osobi koja ima povijest zlostavljanja i/ili ubijanja životinja.Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem jer postoje puno bolje i bezopasne metode poput umetanja transpondera.Smatram da se životinje korištene u znanstvenim pokusima trebaju dati na usvajanje prije nego ih se usmrti ali se općenito zalažem za potpuno ukidanje testiranja i provođenja pokusa na životinjama.Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Također treba zabraniti hvatanje glodavaca ljepilom jer je to jedna od najbolnijih okrutnijih praksi hvatanja tih osjetljivih životinja.Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu.Smatram i da je bacanje tek rođenih muških pilića u smeće i njihovo drobljenje u industriji jaja potpuno okrutna i užasna praksa koju treba odmah ukinuti!Također predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
402 Iva Ćurković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Smatram potrebnim da se ovim zakonom zabrani uzgoj činčila svim uzgajivačima i to do 1.siječnja 2017.godine s obzirom da tada završava prijelazno razdoblje od 10 godina koje je dato uzgajivačima te ne podržavam nikako produljenje tog razdoblja do 2018.godine.Podržavam zabranu držanja svih divljih i pripitomljenih životinja u cirkusima i ne mislim da je u redu da pripitomljene životinje budu korištene za prikazivanje svojstvenog ponašanja jer životinje ne bi nikada trebale služiti za ljudsku zabavu.Podržavam zabranu držanja svih životinja u ugostiteljskim lokalima iz istog razloga da životinje ne smiju služiti za promociju lokala i za zabavu ljudi.Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora jer to škodi psihičkom zdravlju životinje.Zalažem se za zabranu utrka pasa i slažem se s zabranom kupiranja i ne slažem se s iznimkom lovačkih pasa jer ne postoji valjan razlog za skaćivanje dijelova tijela iz estetskih razloga.Iznimku o korištenju konja kopitara u izvlačenju drva s teško dostupnih mjesta ne podržavam jer se time otvara mjesto iskorištavanju tih životinja i kontrola korištenja konja nije dovoljno dobra da bi se moglo sa sigurnošću reći kako su ti konji tretirani.Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca a što se tiče uzgoja kućnih ljubimaca u svrhu stjecanja profita,smatram da se takva praksa treba smanjiti a onda potpunosti ukinuti jer je ionako dovoljno nezbrinutih životinja koje bivaju ubijene u skloništima jer ih nitko nije udomio.Do tad,uzgajivači bi trebali biti registrirani i trebala bi se voditi evidencija.Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja a egzotične vrste trebaju biti udomljene ovisno o mogućnosti prilagodbe na život kućnog ljubimca. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
403 Iva Ćurković OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Smatram da se u potpunosti treba zabraniti uzgajanje životinja u svrhu proizvodnje krzna što je jedna od najokrutnijih mogućih praksi i nije vrijedna tolikih izgubljenih života.U Hrvatskoj i izvan nje postoje brojne ponude bunda s lažnim krznom za koje niti jedna životinja nije morala patiti i umrijeti!Stoga dopuštanje provođenja ovakvog okrutnog ponašanja nema smisla pošto nije neophodno i radi se isključivo o modnom odabiru nekolicine ljudi koji nisu ni svjesni koliko se patnje nalazi u samo jednoj bundi! Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
404 Iva Ćurković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se da se stavak 3. članka 67. izbriše u potpunosti jer smatram da je ubijanje zdravih životinja u skloništima nakon 60 dana nehumano.Trebalo bi se više raditi na akciji udomljavanja takvih životinja a ne ih usmrćivati nakon 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
405 Iva Ćurković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. čl.63.st.5 Smatram da bi trebala postojati određena novčana kazna za posjednika koji je samo napustio životinju bez da joj je pronašao drugi dom. Prihvaćen Člankom 88. stavkom 3. Zakona određeno je da će se za napuštanje domaće životinje, kućnog ljubimca ili uzgojene divlje životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka kazniti fizička osoba novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn te se isto primjenjuje i u slučaju kad se posjednik odrekne životinje ili kad se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju.
406 Iva Ćurković ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Protivim se bilo kakvom držanju i nastupanju životinja u cirkusu,neovisno o tome jesu li to divlje ili pripitomljene životinje. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
407 Iva Ćurković ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. Protivim se bilo kakvom držanju životinja u zatočeništvu i njihovog korištenja kao izložbenih primjeraka. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak
408 Iva Ćurković DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Smatram da u Odboru ne bi trebali biti predstavnici koji svojim poslovima zarađuju na životinjama jer tada sigurno neće imati isključivo dobrobit životinja na umu. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak.
409 Iva Ćurković ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. U potpunosti se protivim bilo kakvom korištenju životinja u obrazovne svrhe zbog okrutnosti i zastarjelosti takvih metoda učenja.Umjesto korištenja zastarjelih metoda trebali bismo se fokusirati na alternativne opcije poput in vitro i in silico testiranja,davanje jako malih doza odredenih lijekova ljudskim volonterima kako bi se dobila točnija slika pravog djelovanja tog lijeka na ljudskom a ne na životinjskom organizmu.Nadalje,korištenje simulatora ljudskog organizma je svakako najbolji način za učenje o ljudskom tijelu te je pohvalna činjenica da čak 97 posto američkih medicinskih škola koristi upravo ovu metodu za podučavanje svojih učenika.Ako mislimo napredovati u znanosti trebali bismo u potpunosti zabraniti testiranje,mučenje i ubijanje životinja u bilo kakve svrhe. Nije prihvaćen U skladu s točkom 10. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje: Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Međutim, ova Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Također nastoji osigurati visoku razinu zaštite životinja koje se još uvijek moraju koristiti u postupcima. Točkom 12. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje da se korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Korištenje životinja u obrazovne svrhe u skladu s člankom 29. Zakona odobrava se od nadležnog tijela ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja, a korisnik treba u zahtjevu za odobrenje projekta dokazati da je istražio baze dostupnih alternativnih metoda za korištenje u nastavi. Članak 29. postao je članak 30. Zakona
410 Iva Davorija OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Podržavam svaku točku članka 5. ovog zakona i zalažem se za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna uključivši činčile, dakle bez produljavanja roka prilagodbe na 2018. godinu, Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
411 Iva Davorija ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. Podržavam odredbu članka 52. stavak 2. koji se određuje da "posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona" kao i stavak 3. koji nalaže da ako "sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije". Primljeno na znanje Primljeno na znanje
412 Iva Davorija ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam odredbu članka 51. stavak 4. kojom je zabranjeno "držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora" Prihvaćen Prihvaćeno
413 IVA MAVRINAC PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE Poboljšati provedbu kazni maltretiranja i zanemarivanja životinja. Više ovlasti postojećim službama, brzi sudski postupak i velike novčane kazne. Primljeno na znanje Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. ovim Zakonom ne može se određivati brzina rješavanja predmeta na sudovima.
414 IVA MAVRINAC PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA Ukinuti zoološke vrtove u RH. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Martini Demirović.
415 IVA MAVRINAC ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. ukinuti mogućnost usmrćivanja nakon 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
416 Iva Zavagni PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim da se: zabrani eutanazija u skloništima u potpunosti da se uvede Policija za životinje da se zabrani testirsanje na životinjama da se zabrani držanje životinja na lancu da se kažnjava napuštanje i zlostavljanje kućnih ljubimaca kao što je već propisano zakonom, ali zakon se ne provodi da se zabrani uzgoj životinja za krzno da se zabrani iskorištavanje životinja u svrhu zabave (cirkus) Još jednom da ponovim- tražim da se provode Zakoni, pobogu punite državni proračun, a nemojte štititi zlostavljače životinja! Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
417 Ivan Cerjak OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Ostanak zabrane uzgoja (svih) životinja radi krzna izrazito je pozitivan pomak u polju zaštite životinja i vrlo pohvalna stavka Zakona. Upravo je zato potpuno suvišna dodatna godina za prestanak rada, odnosno produženo prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2018. godine. 10 godina bilo je i više nego dovoljno za prestanak uzgoja! Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
418 Ivan Dušan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Apsolutno podržavam uzgajivače činčila i njihov uzgoj radi krzna treba dozvoliti bez ikakvih ograničenja. Kao što nitko vegetarijance ne tjera da jedu meso, tako ako se nekome uzgoj životinja zbog krzna ne sviđa neka ne kupuje proizvode (odjeću) od krzna. Gospodarstvo Hrvatske ne smije trpiti neagrumentirane prigovore šačice ljudi radi navodne zaštite životinja. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
419 Ivan Dušan OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Mislim da se mora dozvoliti usmrćivanje životinja postavljanjem otvornih mamaca. Ovo stoga jer imamo slučajeve napuštenih životinja koje nisu pitome, već bježe od čovjeka, a mogu pričinjavati štetu i predstavljati prijetnju domaćim životinjama i ljudima. Ovo se odnosi na pse i mačke lutalice. Ja sam u praksi imao slučaj jedne ogromne mačke koja je dolazila kod mene u podrum, napadala moju mačku i predstavljala je opasnost za piliće. S obzirom na to da je ta mačka bježala od ljudi nije bilo drugog načina da se to riješi nego postavljanjem otrovnog mamca. Te životinje, uglavnom mačke i pse koji lutaju po šumama i gradovima ne mogu biti ustrijeljeni od lovočuvara zbog blizine kuća i jer su te životinje najčešće jako plašljive i bježe od ljudi te se zbog istog razloga ne mogu uhvatiti i odnijeti u sklonište. Postavljenje hrane sa otrovnim tvarima koje će izazvati smrt životine je jedino rješenje ta te slučajeve. Tu bi bilo korisno da ministar odredi otrovne tvari koje se mogu koristiti za trovanje životinja. Nije prihvaćen Ovim se Zakonom propisuje zaštita zdravlja i dobrobiti životinja tijekom njihovog korištenja pa i kućnih ljubimaca koje čovjek koristi zbog društva ili zbog zanimanja za te životinje. Zabranjeno je napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje koje čovjek drži pod nadzorom. Zabranjeno je usmrćivanje životinja protivno odredbama ovoga Zakona. Sakupljanje napuštenih i izgubljenih životinja odgovornost je jedinica lokalne samouprave koja navedene poslove povjerava skloništima za životinje koja posjeduju potrebnu opremu i osposobljeno osoblje za hvatanje napuštenih i izgubljenih životinja. Životinju se ne smije usmrtiti zato jer je napuštena već je istu nakon hvatanja potrebno smjestiti u sklonište za životinje ili je vratiti vlasniku ako se isti može utvrditi.
420 Ivan Dušan ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. U zakonu bi trebala biti odredba prema kojoj jedinice lokalne samuprave moraju na svoje Web stranice staviti kontakt broj osobe koja je u jednicini lokalne samouprave zadužena za brigu o napuštenim i izgubljenim životinjama, odnosno broj osobe kojoj se građani mogu obratiti ukoliko pronađu izgubljenu životinju. Ovo stoga što u praksi kad pronađete ili uočite napuštenu životinju većina ljudi ne zna kome se treba obratiti. Praktično i korisno. Primljeno na znanje Člankom 69. Zakona određeno je da nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Popis skloništa za životinje i kontakt podaci skloništa nalaze se na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60b .
421 Ivan Dušan OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Mislim da lovcima i lovočuvarima mora biti dozvoljeno usmrćivanje napuštenih i izgubljenih životinja pucnjevima iz lovačkog oružja. Ovo se osobito važno u seoskim sredinama koje su udaljene od gradova i skloništa za životinje jer je sakupljanje tih životinja i njihov odvoz u sklonište dosta kompliciran, a te životinje rade štete. Primjerice jedna domaća mačka je izvrstan lovac i za potrebe svoje ishrane uhvatiti će i ubiti velik broj šumskih životinja (zmija i ptica) Psi mogu napadati i krasti perad. Sakupljanje izgubljenih životinja i njihov odvoz u sklonište ima smisla u gradovima i urbanim sredinama jer je tamo te životinje lakše uhvatiti i odvesti u sklonište, a u gradovima te životinje ne rade štetu. U seoskim sredima izgubljene životinje su rijetko nečiji kućni ljubimci, već su to uglavnom životinje koje su nastale razmnožavanjem domaćih pasa i mačaka te njihovim odlaskom iz raznih razloga iz svog doma. Ujedno smatram da usmrćivanje žitovitanja iz lovačkog oružja osim lovočuvarima može biti omogućeno i iskusnom lovcima (tj lovcima koji su praktični lovci duže od 10 godina) jer u mnogo slučajevima kad se pojavi potreba usmrćivanja neke napuštene životinje lovočuvar neće biti u blizini. Ujedno smatram da se usmrćivanje životinje pucnjevima iz lovačkog oružja mora dozvoliti i na udaljenosti manjoj od 300 metara od kuće (primjerice 100 m od kuća) jer napuštene životinje se uglavnom nalaze u blizini kuća, pri čemu osoba koja usmrćuje napuštenu životinju mora voditi računa o sigurnosti drugih ljudi. Nije prihvaćen Ovim se Zakonom propisuje zaštita zdravlja i dobrobiti životinja tijekom njihovog korištenja pa i kućnih ljubimaca koje čovjek koristi zbog društva ili zbog zanimanja za te životinje. Obveza je posjednika odnosno vlasnika životinja osigurati primjerene uvjete životinjama koje drži pod nadzorom te ne napuštati životinje. U slučaju napuštenih životinja koje se nađu na područjima lovišta određuje se njihovo uklanjanje iz lovišta u skladu s posebnim propisima, ali se ne propisuje usmrćivanje životinja. S obzirom na navedeno, za uklanjanje napuštenih životinja mogu se koristiti humane metode hvatanja životinja pri čemu životinje neće biti ozljeđivane ili usmrćene.
422 Ivan Dušan PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Mislim da treba dozvoliti uzgoj životinja za borbe i same borbe životinja. Borbe pasa i pijetlova u mnogim zemljama svijeta su jako popularne.. Ljudi u Hrvatskoj imaju odgovarajuće znanje za obučiti životine za borbe (osobito pse). U vrijeme ekonomske krize i općenite nezaposlenosti u Hrvatskoj organiziranje borbi životinja (tu prije svega mislim na borbe pasa) omogućiti će ljudima koji će se time baviti egzistenciju i prihode. Borbe životinja se trebaju ozakoniti i zakonski regulirati, a životinjama koje sudjeluju u tim borbama treba omogućiti veterinarsku zaštitu. (naravno onima koje prežive). Ujedno će se na taj način spriječiti nelegalne borbe životinja kojih vjerojatno u Hrvatskoj ima. Kao što su dozvoljene borilačke vještine kod ljudi (različite vrste boksa koje često znaju završiti i ozljedama), zašto se ne bi dozvolile i borbe životinja. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
423 Ivan Dušan OPĆE ODREDBE, Članak 4. Mislim da je velika greška da se zabranjuje uzgoj životinja za borbe i same borbe životinja. Borbe pasa i pijetlova u mnogim zemljama svijeta su jako popularne.. Ljudi u Hrvatskoj imaju odgovarajuće znanje za obučiti životine za borbe (osobito pse). U vrijeme ekonomske krize i općenite nezaposlenosti u Hrvatskoj organiziranje borbi životinja (tu prije svega mislim na borbe pasa) omogućiti će ljudima koji će se time baviti egzistenciju i prihode. Borbe životinja se trebaju ozakoniti i zakonski regulirati, a životinjama koje sudjeluju u tim borbama treba omogućiti veterinarsku zaštitu. (naravno onima koje prežive). ujedno će se na taj način spriječiti nelegalne borbe životinja kojih vjerojatno u Hrvatskoj ima. Kao što su dozvoljene borilačke vještine kod ljudi (različite vrste boksa koje često znaju završiti i ozljedama), zašto se ne bi dozvolile i borbe životinja. Zbpog toga predlažem da se zakonom dozvole borbe životinja i obučavanje životinja za međusobne borbe, ali uz uvijet da to bude zakonski regulirano. Zakonska regulativa bi uključivala: ministar propisuje koje se životinje smije međusobno boriti i njihovu starost i težinu, posebne uvijete držanja tih životinja, obaveza prisustovanja veterinara radi pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama i obaveza usmrćivanja onih životinja sa osobito teškim ozlijedama kao i zabrana prisustovanja borbama osobama mlađim od 18 godina. Znači borbe životinja DA, uz zakonsku regulativu Nije prihvaćen Zabrana borbi životinja, osim tradicionalnih nadmetanja bikova iz članka 5. Stavka 2. Točke 5. Su događanja tijekom kojih si životinje međusobno nanose ozljede, često i smrt, čime je značajno ugroženo zdravlje i dobrobit životinja , u današnje vrijeme se smatraju okrutnim i nepotrebnim događanjima te se kao takve ocjenjuju kao neprihvatljive.
424 Ivan Dušan ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. U članku 67 stavak 3 zakona rok bi se trebao skratiti na 30 ili na 15 dana kako bi se skratio rok od ulaska životinje u sklonište do njezina usmrćivanja, a u cilju smanjivanja troškova čuvanja i brige o napuštenim i izgubljenim životinjama. Ujedno smatram da nije u redu da se jedinice lokalne samouprave opterećuju dodatnim oko osnivanja skloništa za napuštene životinje (članak 65 zakona). Po meni napuštene i izgubljene životinje treba odmah usmrtiti. Prema tome umjesto članka 65 predlažem da se u jedinicama lokalne samouprave koje nemaju sklonište za napuštene i izgubljene životinje, te životinje nose u veterinarsku stanicu (ili ih pokupljaju djelatnici veterinarske stanice, odnosno za to posebno obučeni komunalni redari) koja odmah nakon prikupljanja usmrćuju te životinje (na trošak jedinice lokalne samouprave) To je puno jednostavnije i jeftinije od osnivanja skloništa za životinje. To će natjerati vlasnike životinja da više paze na svoje životinje. Jedinice lokalne samouprave financiraju porezima svi građani Republike Hrvatske, ako netko izgubi kućnog ljubimca i ostane bez njega to je problem te osobe, nije u redu da se porezima koje plaćaju svi građani financira čuvanje i hranjenje nečijih životinja. Ako udruge koje se bave zaštitom životinja žele osnovati sklonište za životinje i sami ga plaćati to je ok, ali nije u redu da to ide na trošak svih građana RH. Napuštene životinje treba u što kraćem roku eutanizirati. Nije prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
425 Ivan Gedri PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 ili više dana. Smatram da novac koji je namijenjen za zaštitu napuštenih životinja mora biti utrošen za istu svrhu te navedeni novac ne smije ni u kom slučaju biti profit ili interes pojedinca ili skupine ljudi. Unaprijed hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
426 Ivan Gregorić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Protivim se mučenju i ubijanju bilo kojih životinja zbog krzna, za što u današnje doba razvijenih tehnologija i umjetnih materijala nema više nikakvog izmišljenog opravdanja! Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
427 Ivan Mandić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Moja potpora ide uzgajivačima. Da nema uzgajivača,činčila ne bi ni bilo u Hrvatskoj i djeca bi ih viđala samo u zoološkim vrtovima. Ljudi se masovno iseljavaju u inozemstvo "trbuhom za kruhom". U Hrvatskoj je i ovako dovoljno loše gospodarstvo pa najbolje da ukinemo sve isplativo i živimo od socijalne pomoći. To se u Hrvatskoj više cijeni nego rad. Europska unija financira uzgajivače u svim europskim zemljama,potiču mlade,daju nepovratna sredstva, a u Hrvatskoj to žele zabraniti. Hrvatska realnost. Sramota! Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
428 Ivana Balekić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA PODRZAVAM SVE PRIJEDLOGE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA KOJE JE IZNIJELA UDRUGA POBJEDE! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
429 Ivana Barbir PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Osim prethodno naznačenih točaka dajem punu podršku prijedlogu odredaba koje nisu preložene u aktualnoj izmjeni zakona a koje su također potrebne : Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Zabrana žigosanja kopitara Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Udomljavanje životinja nakon pokusa Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Struke koje provode pokuse na životinjama Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Zaštita glavonožaca Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
430 Ivana Barić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Zalažem se za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. S obzirom da postoje bezbrojne alternative krznu i koži neživotinjskog porijekla, ta je okrutna "djelatnost" potpuno besmislena. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
431 Ivana Brkljačić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Želim da se zakonom zabrani ubijanje napuštenih životinja u skloništima po isteku 60 dana. Prihvaćen Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
432 Ivana Brkljačić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se zakonom zabrani ubijanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Prihvaćen Prihvaćeno
433 Ivana Buljubasic PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, 3. zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu, 4. da se skrbnicima za devet pasa i više pasa ne uvjetuju zahtjevi kao za skloništa, odnosno prilagodba tih uvjeta za privremene skrbnike i sl. 5. zabranu trajnoga držanja pasa na lancu, 6. zabranz korištenja konja za izvlačenje drva, 7. zabranu žigosanja kopitara, 8. zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, 9. kontrolu razmnožavanja kućnih životinja, 10. registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca, 11. trajno oduzimanje životinje skrbnicima koji su zlostavljali, mučili, vezali životinje, 12. zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima i sličnim izvedbama, 13. neprofitni karakter skloništa za životinje, 14. kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa, 15. pozitivnu listu egzotičnih životinja, 16. zabranu utrka pasa, 17. zabranu kupiranja lovačkih pasa, 18. zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca, 19. udomljavanje životinja nakon pokusa, 20. reguliranje struka koje provode pokuse na životinjama, 21. obvezno oglašavanje napuštenih životinja iz skloništa i šinteraja radi udomljavanja 22. obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama i prekršajno i kazneno sankcioniranje za one koji se na to ogluše, 23. zaštitu glavonožaca, posebice onih koji se koriste u pokusima, 24. zabranu obrednoga klanja, 25. zabranu borbi i insceniranih sukoba i agresivnosti životinja, 26. zabranu držanja dupina u zatočeništvu, osim radi liječenja 27. zabranu spolnog općenje sa životinjama i sankcioniranje onih koji krše zabranu, 28. zabranu drobljenja živih pilića, 29. uvjetovanje uvrštavanja nezavisnog i neovisnog etičara u povjerenstava koja se bave bilo koji pitanjima životinja 30. davanje priklanog zemljišta za izgradnju neprofitnih skloništa za životinje, 31. zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja, 32. vrlo strogo kazneno sankconiranje za zlostavljače životinja te liječnički nadzor takvih ljudi. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
434 Ivana Crnoja PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
435 Ivana Ćatipović ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Otvoreno se protivim člancima 57. i 58. ovog zakona. Hobisti i uzgajivači savjesno drže životinje i trude se osigurati istima najbolje moguće uvjete. Kako to inače biva, zabranama se ne postiže ništa dobro, naprotiv, dobiva se kontraefekt. Samim donošenjem zakona još više se otvaraju vrata crnog tržišta i lake zarade ljudima koji u većini slučajeva ni ne znaju o samoj životinji te im je primarni cilj zarada. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
436 Ivana Gladovic PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Veliki broj odredaba ovog članka trebao bi biti tretiran kao kazneno djelo, ili bi za iste barem trebale biti propisane puno ozbiljnije kazne (osobito primjerice za namjerno nanošenje patnje životinjama, odsijecanja dijelova tijela osjetljivih na bol i sl). u slučaju da se radi o pravnoj osobi trebalo bi propisati trajnu zabranu obavljanja djelatnosti, a sa fizičkim osobama koje namjerno ozljeđuju životinje potrebno je puno oštrije postupati nego što je to ovdje propisano. Naime samo takvo ponašanje pokazuje potpuni nedostatak empatije (osobito kod maloljetnika) a što je samo po sebi jedan od važnijih znakova patoloških poremećaja ličnosti koji su opasni ne samo za životinje nego za čitavo društvo. Isto tako, puno ozbiljnije i oštrije postupanje s ovakvim pojedincima je jedini način da se destimulira takvo ponašanje i kod drugih potencijalnih počinitelja. Nije prihvaćen Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite.
437 Ivana Gladovic ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Smatram da je ovakvo zakonsko rješenje u potpunosti neprihvatljivo- osobito na ovako nedefiniran način. Prije svega je sasvim nejasno kako i tko utvrđuje da životinju "nije moguće dalje držati, udomiti itd.". Na temelju kojih kriterija se utvrđuje da životinju nije moguće udomiti? Upravo zbog ovako nejasnih odredaba veliki broj skloništa ne čini ništa da bi se životinje uspješno udomile već samo čeka da prođe zakonski rok a onda ih usmrćuje. Ukoliko je već ocjena zakonodavca da se skloništima mora ostaviti takva mogućnost (a smatram potpuno neprihvatljivim da jedno civilizirano društvo u ovom stoljeću nije sposobno pronaći bolje rješenje za ovaj problem od usmrćivanja potpuno zdrave životinje) onda je barem potrebno skloništima nametnuti puno veće, jasno definirane obaveze i kriterije za utvrđivanje da životinju "nije moguće udomiti". Također bi takvu okolnost trebalo u tom slučaju barem utvrditi neko nezavisno tijelo, a ne samo sklonište koje to čini bez ikakve kontrole bilo koga. Ovako nejasna i nedefinirana odredba nije ništa drugo nego stvaranje prostora za najrazličitije vrste manipulacija i kršenja zakona i kao takva ne smije ostati dio prijedloga ovako važnog propisa. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
438 Ivana Gladovic ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. Smatram da bi način postupanja s napušenim životinjama trebao biti unificiran i propisan zakonom a ne prepušten jedinicama lokalne samouprave. Primljeno na znanje Odredbama ovoga Zakona propisana je obveza jedinica lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave vezano za skrb o napuštenim životinjama. Međutim, zbog različitosti koje postoje u Republici Hrvatskoj s obzirom na klimatska područja pa i na razlike u ruralnim odnosno gradskim područjima, predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave propisuju općim aktima način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama. Člankom 72. Zakona je određen sastav i djelokrug koordinacijske radne skupine te ista ima važnu ulogu u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse i svakako će značajno utjecati na provedbu odgovarajućih propisa kao i podizanje svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja.
439 Ivana Jagar PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Predlažem zabranu uzgoja činčila za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, budući da su uzgajivači imali sasvim dovoljan period od 10 godina da se prilagode. Također, za zabranu sam tzv eutanazije životinja u skloništima. Eutanazija pretpostavlja pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke sve ostalo je ubijanje. Zabrana trajnog držanja psa na lancu, budući da to predstavlja mučenje životinje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
440 IVANA KOVAČ ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 13. Cijenjeni, Odredbe su pre općenite, mislim o uzgoju i prvilima držanja životinja, Konkretno, kad se spustite sVelebita na raskrižju prema Zadru, restoran Anita drži nojeve i ljudi cak dolaze slikati ih, njihova nastanba je tako mala (3 noja), bez hlada,Kada bi odredbe za svaku uzgojnu životinju sadržavale normativ od prostora na dalje i uzojivaču i ljudima kojima je stalo do dobrobiti životinje bilo bi bolje. Zatim držanje psa po našim selima na lancu, je zaista mucenje životinje, što dokazuje njih životni vijek od 5-6 godina u najboljem slučaju a znamo koliko pas može živjeti, duplo dulje. Tko kontrolira, kome prijaviti, koja je kazna; ti podatci trebaju biti transparentni i dostupni svima.. U današnje vrijeme nezaposlenosti zar ne bi bilo poželjno zaposliti ljude u tu svrhu, Nadalje naše more je nezaštićeno kod nautičkog turizma. Vade se s dna kameni puni prstaca ili primjetite izlov ribica za zabavu djece, gdje je to u vašim odredbama. U nadi da ćete nešto od toga razmotriti i napisat preciznije odredbe i zaštiti životinje i spriječiti prestrašnu patnju životinja, te spriječiti uzgoj životinja samo radi krzna, nehumano držanje i ubijanje životinja. S poštovanjem Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
441 Ivana Kovačević OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Protivim se produljenju roka do 1.1.2018. za preostale uzgajivače činčila koji su imali desetogodišnji period prilagodbe novom zakonu, što je zaista rijetka praksa. Takva odredba bi bila izrugivanje svim onim uzgajivačima koji su do sada odustali od uzgoja u skladu sa Zakonom koji je važeći. Uzgoj životinja za krzno je izrazito okrutna djelatnost i većina civiliziranih naroda i država, posebno u zapadnoj Europi je ili već odustala ili je u toku prijelaz na potpunu zabranu uzgoja, pa smatram tako da je i kod nas svako odugovlačenje sa primjenom zakonske odredbe donešene prije deset godina u suprotnosti sa svim pozitivnim tekovinama modernih država i društava. Ivana Kovačević Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
442 Ivana Latković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. PROTIVIM se EUTANAZIJI pasa i životinja u skloništu nakon isteka od 60 dana. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
443 Ivana Latković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. Ne podržavam Članak 57. i 58. jer ide na štetu strastvenim hobistima i uzgajivačima koji savjesno drže svoje životinje. Oni im osiguravaju najbolje moguće uvjete i paze kome će životinju dati u ruke. Vrste egzotičnih životinja koje držimo odnosno koje se uzgaju nisu uzete iz prirode nego su uzgojene u propisanim uvjetima (govorim o kontroliranom uzgoju a ne o štancerima jer oni ni ne zaslužuju status uzgajivača niti hobista). Prije svega potrebno je definirati što je i na što se sve odnosi pojam EGZOTIČNA životinja/kućni ljubimac. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
444 Ivana Perkušić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1.) Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Preporuke Vijeća Europe o uzgoju životinja radi krzna, Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje, do danas nisu primijenjene u EU-u, pa tako ni u Hrvatskoj, iako je Europska komisija jasna u svojem stavu da su preporuke Konvencije dio zakonodavstva EU-a. Pokušaj implementacije preporuka koje se odnose na držanje činčila doveo je do zatvaranja farmi činčila u Njemačkoj i Švedskoj te Nizozemskoj, što dokazuje ekonomsku neodrživost poboljšanja uvjeta uzgoja činčila sukladno propisima EU-a; - Europska Unija dopušta državama članicama da na svojim teritorijima primjenjuju stroža pravila za zaštitu životinja i time omogućava svakoj državi članici donošenje potpune zabrane uzgoja životinja za krzno; - Uzgoj životinja radi krzna zabranjen je od 2007. godine. Zahtjev uzgajivača činčila da se u Hrvatskoj dopusti uzgoj i ubijanje činčila za krzno, i to iznesen tek nakon osam godina trajanja zabrane i prijelaznog razdoblja, predstavlja izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske. Takav zahtjev ismijavanje je i Zakona o zaštiti životinja, s obzirom na to da zabrana treba stupiti na snagu za godinu i pol, a neki uzgajivači nisu prilagodili tome svoje poslovanje. Živimo u uređenoj državi čije zakonske propise treba poštovati, osobito s obzirom na činjenicu da se inače propisuju znatno kraća prijelazna razdoblja. Nije li zahtjev da se dopusti uzgoj činčila radi krzna neozbiljan i prema uzgajivačima koji su prekinuli uzgoj činčila i preusmjerili proizvodnju, poštujući Zakon i propisano prijelazno razdoblje? Prijelazno razdoblje od 10 godina i više je nego dovoljno da se svatko tko je uključen u uzgoj činčila preusmjeri na druge vrste proizvodnje i stoga uzgajivači nemaju nikakve osnove tražiti izmjenu Zakona, po čijim propisima ne djeluju. 2.) Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. 3.) Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Ministarstva poljoprivrede: Čl. 49. b Posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 56. stavka 8. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Podržavam mišljenje Udruge: „Mišljenje Udruge: Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. Ipak, predlažemo da se u ovoj odredbi poveća na 20 broj pasa za koje posjednici moraju udovoljiti uvjetima kao za skloništa. Naime, u praksi se može dogoditi da neka osoba ima veliko imanje i bolje uvjete za držanje 15 pasa nego netko drugi za tri psa. Kada se radi o dobrobiti životinje, u ovom slučaju trebala bi biti presudna mogućnost osiguravanja adekvatnih uvjeta držanja. Ovo je osobito važno zato što se ovako predloženom odredbom otežava rad privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa. Nelogično je na ovaj način pooštravati uvjete pojedincima i udrugama koje spašavaju životinje dok, s druge strane, mnoge lokalne zajednice nisu uopće niti krenule provoditi zakonske odredbe koje se odnose na osnivanje skloništa i zbrinjavanje životinja, pa su jedino pojedinci i udruge oni koji odrađuju njihov posao, i to dobrovoljno i volonterski. Stoga će ovako predložena odredba značajno otežati zbrinjavanje životinja koje provode privremeni udomitelji i udruge bez skloništa jer je teško zadovoljiti sve te uvjete koji se inače propisuju skloništima koja zbrinjavaju veći broj životinja. Želimo ukazati i na nelogičnost da se iz ovako predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Time im se izravno pogoduje jer će mnogi od njih i dalje moći držati ženke i štence u uvjetima koje nitko ne kontrolira. S druge strane, nastradat će pojedinci koji u svojem domu žele pružiti privremeni smještaj psima koje u skloništima čeka usmrćivanje, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima.“ 4.) Zabrana trajnog držanja pasa na lancu Podržavam predloženi tekst Udruge: „Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Još 2006. godine, kada je bio u izradi Zakon o zaštiti životinja, predlagali smo mogućnost i da zakonska odredba bude blaža u smislu da dopušta vezanje pasa na produženu žičanu vodilicu. Otada smo nastavili s edukacijom građana i pokrenuli smo peticiju o neprihvatljivosti držanja pasa na lancu, pokrenuli kampanju ''Život na lancu nije život'' te i dalje smatramo nužnim zabraniti držanje pasa na lancu.“ 5.) Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Podržavam predloženi tekst Udruge: „Zabranjeno je: koristiti konje kao radnu snagu za izvlačenje drva iz šume, bilo da konji vuku drva ili ih prenose na leđima, (čl. 4., st. 2., tč. 30.) Obrazloženje: Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji su svakodnevno vukli drva iz šume u Bregani i konja koji su padali pod teretom drva u šumama Velebita kod Gračaca pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad koji rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Pri izloženosti teškom tjelesnom radu konjima stradavaju i noge i leđa. Već od dugotrajne izloženosti samo težini jahača dolazi do prekida mikrocirkulacije krvi i limfe zbog stalnog pritiska u leđnom mišićnom tkivu. Deformacije tkiva u leđima konja počinju već nakon 12-15 minuta izloženosti težini jahača, a nakon 30 minuta prisutna je bol. Sve iznad 30 minuta dovodi do trauma tkiva, tj. do djelomične ili potpune distrofije mišića. Konj natovaren drvima iznese dnevno i do deset metara drva, što znači da su konji izloženi nezamislivoj boli te bešćutnom zanemarivanju njihova zdravlja i života. Ovakvim iskorištavanjem i mučenjem konja prekršene su općenite odredbe Zakona o zaštiti životinja koje zabranjuju nanošenje životinjama boli, patnja i ozljeda te namjernog izlaganja strahu; izlaganje životinja nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima te zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu. Nažalost, to u praksi ne znači nikakvo poboljšanje za konje jer se oni i dalje nemilice iskorištavaju i muče prisiljavanjem na rad koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu.“ 6.) Zabrana žigosanja kopitara Članak 8. (Izvođenje zahvata na životinjama) Zakona o zaštiti životinja glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva, uključujući: 1. označavanje životinja protivno posebnim propisima Prijedlog izmjene: Članak 8. (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva, uključujući: 1. označavanje kopitara i goveda žigosanjem te ostala označavanja životinja protivno posebnim propisima U Hrvatskoj je od 2009. godine propisano označavanje kopitara mikročipom, no i dalje je dopušteno vruće paljenje žigom, iako je to nepouzdan, nepotreban, zastarjeli i nehuman način označavanja životinja i dokazivanja vlasništva. Također, iako se goveda označavaju ušnim markicama, dopušten je izuzetak za označavanje bikova namijenjenih za sudjelovanje na kulturnim i sportskim događajima, za koje se propisuje, uz označavanje ušnim markicama, istovremeno označavanje paljenim žigom. Za ovu iznimku nema nikakvih medicinskih i znanstvenih opravdanja, a izuzetno narušava dobrobit životinja. 6.) Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom i drugim zamkama Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Sastoje se od komada kartona, lesonita ili plastike premazanih ljepilom koje hvata bilo koju životinju koja, privučena mamcem, prijeđe preko njihove površine – miševe, štakore, ptice, vjeverice, zmije, mačiće i ostale male životinje. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Zabranom ljepljivih i drugih zamki koje uzrokuju životinjama dugotrajnu bol i patnju potrošači se usmjeravaju na nesmrtonosne humane zamke koje nisu skupe i lako su dostupne. Prodaje ih većina višenamjenskih trgovina za alat i slično. To su plastične ili metalne zamke koje nalikuju na kutiju s pokretnim vratašcima koja se zatvaraju kada životinja prođe kroz otvor zamke. Kada se životinja uhvati u zamku, lako ju se može živu i neozlijeđenu osloboditi izvan kuće ili hale. 7.) Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Podržavam prijedlog Udruge: „Predloženi tekst Udruge: Zabranjeno je: držati i prodavati u trgovinama žive životinje namijenjene ljudskoj prehrani, (čl. 4., st. 2., tč. 29.) Obrazloženje: Građani nam se već godinama obraćaju kao udruzi, zgražajući se zbog nehumanih uvjeta držanja živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, kao i njihova usmrćivanja pred očima kupaca. To se osobito odnosi na držanje riba u trgovinama Maxi Super Konzum, u kojima se na odjelu svježe ribe nalazi akvarij u kojem je nagurano i po dvjestotinjak riba dopremljenih iz uzgajališta. Ribe u tom prostoru nemaju mjesta za kretanje, voda je prljava, a neke ribe imaju i ozljede, što se vidi po tome što voda u kojoj se nalaze zna biti krvava. Sve ovo događa se pred očima tisuća kupaca koji dnevno tamo prođu, šokirani očitim nemarom zaposlenika i vidljivim mučenjem riba. Svjesni smo da je trgovanje živim životinjama, isto kao i trgovina mesom usmrćenih životinja, prije svega, unosan biznis, te da su svi aspekti trgovanja podređeni gomilanju profita. No, to nije opravdanje za kršenje zakonskih propisa i za to da trgovine budu klaonice. Naime, Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede, odnosno namjerno ih izlagati strahu, kao i ograničavati kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah. Iz dojava građana uočavamo da u ovom slučaju nema adekvatnog provođenja zakona ni nadziranja rada trgovina koje drže i prodaju žive životinje za ljudsku prehranu pa tako ni posljedičnog sankcioniranja prekršitelja. Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama.“ 8.) Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca Podržavam prijedlog Udruge: „Predloženi tekst Udruge: (5) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom kastracijom. (6) Posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona, a ako ne mogu sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihove kastracije i zbrinjavanja. Obrazloženje: Najveći broj životinja u skloništima pripada neželjenoj mladunčadi kućnih životinja. Ako životinja nije namijenjena uzgoju, riskira se njezino nekontrolirano razmnožavanje, a praksa potvrđuje da gotovo nitko dosad nije snosio troškove zbrinjavanja neželjene mladunčadi svojeg kućnog ljubimca niti je sankcioniran zbog napuštanja životinja, čime se u Hrvatskoj svakodnevno krše odredbe Zakona o zaštiti životinja. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju velik financijski teret za lokalne zajednice i građane, pa neodgovorne skrbnike treba sankcionirati ako ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe. Jasnije postavljene zakonske odredbe pospješit će i provedbu Zakona.“ 9.) Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Zakonom o zaštiti životinja ''uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo'' (čl. 49, st. 1). Postojeći tekst trebalo bi izmijeniti: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima/registraciji koje donosi nadležno tijelo.'' 10.) Trajno oduzimanje životinje Podržavam mišljenje Udruge: „Mišljenje i prijedlog Udruge: Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Podržali smo i sličan prijedlog jednog člana Povjerenstva koji je veterinarski inspektor, a koji se odnosi na ovlasti inspektora u članku 64. Zakona. Njegove predložene dopune ove odredbe omogućile bi inspektorima privremeno oduzimanje ne samo životinje ''koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonivom boli'' nego i životinje koja je ''zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, a da ne trpi bol, patnju ili veliki strah''. Tako formulirana odredba omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. No, osim toga dodatno smo ukazali na potrebu da se ovom odredbom Zakona propiše i mogućnost trajnog oduzimanja životinja.“ 11.) Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Podržavam mišljenje Udruge: „Predloženi tekst Udruge: Čl. 53., st. 1.: Zabranjeno je držanje životinja u cirkusima. Dodati točku 1. (čl. 53., st. 1., tč.1.): Zabranjeno je korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Obrazloženje: Ovako formuliranim odredbama predlažemo kompromis koji će omogućiti zabranu cirkusa sa svim životinjama (divljima i domaćima), ali bi bilo moguće da u predstavama nastupe domaće životinje, dok bi se jasno zabranilo korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Naime, smatramo da treba mijenjati i odredbu čl. 3. tč. 3. koja izjednačuje cirkuse i predstave sa životinjama: Cirkusi i predstave sa životinjama: predstave koje organiziraju pravne ili fizičke osobe u kojima sudjeluju i životinje, a čiji je cilj zabaviti publiku, Cirkusi uključuju stresan, težak i mučan život za životinje koje su prisiljene podnositi okrutne dresure i izvođenje za njih besmislenih točaka, česta i duga putovanja od grada do grada, od države do države, nastupe pred gomilom ljudi i cjeloživotno služenje od 20 do 30 godina za zabavu ljudi, što životinjama nije ni zabavno niti bi odabrale takav život. S druge strane, predstave s domaćim životinjama uključuju povremene nastupe životinja u nekoliko predstava, u istome gradu. Stoga predlažemo da se u Pojmovima mijenja i ta odredba, odvajanjem cirkusa i predstava sa životinjama: Predstave sa životinjama: predstave koje organiziraju pravne ili fizičke osobe u kojima sudjeluju i životinje, a čiji je cilj zabaviti publiku, (čl. 3., tč.3.) Cirkusi sa životinjama: putujuće predstave s dresiranim životinjama koje organiziraju pravne ili fizičke osobe, a čiji je cilj zabaviti publiku, (čl. 3., tč. 8.) Slijedom toga, trebalo bi izmijeniti i čl. 4., st. 2., tč. 11. i izuzeti cirkuske predstave, tako da glasi: Zabranjeno je: - koristiti životinje za predstave, filmska i televizijska snimanja, oglašavanja, izložbe ili natjecanja, ukoliko ih se pri tome prisiljava na neprirodno ponašanje ili se kod životinja izaziva bol, patnja, ozljede ili strah.“ 12.) Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. 13.) Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave'' (članak 56., stavci 4. i 5.). Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno pronaći način prisile, odnosno propisati kaznene odredbe, kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. 14.) Pozitivna lista egzotičnih životinja Podržavam prijedlog Udruge: Predloženi tekst Udruge: u čl. 48. st. 2. predlažemo dodati tekst: Kao kućni ljubimci mogu se držati samo one životinje koje se nalaze na Pozitivnoj listi, popisu dopuštenih vrsta za držanje kao kućnih ljubimaca. Povezano s tim, predlažemo dodati stavak 8. članku 48.: Pozitivnu listu, odnosno popis dopuštenih vrsta za držanje kao kućnih ljubimaca iz stavka 2 ovoga članka propisuje ministar. Obrazloženje: Postoji više od 200 milijuna kućnih ljubimaca u Europi, uključujući sisavce, ptice, gmazove, ribe i vodozemce. Međutim, mnoge vrste, naročito egzotične životinje imaju složene potrebe i traže specijaliziranu i često dugogodišnju predanu skrb, prehranu i smještaj, što je teško zadovoljiti te stoga nisu prikladne za život u zatočeništvu (npr. kornjače i papige mogu živjeti barem 40-50 godina). To može dovesti do ozbiljnih problema za dobrobit životinja, kao što su zanemarivanje životinja i teški napori ponovnog udomljavanja, patnja zbog neadekvatnih uvjeta držanja (pogrešna prehrana i upotreba umjetnog svjetla/grijanja, problemi s ponašanjem), nedostatak veterinara specijaliziranih za bolesti egzota i zoonoze koje prenose, a zbog svega toga životinje pate i prerano umiru. Također, hvatanje divljih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima, uništavanje njihova prirodnog staništa i uvođenje invazivnih vrsta značajni su čimbenici koji dovode do gubitka biološke raznolikosti u svijetu. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES) regulira trgovinu ugroženim vrstama divljih životinja preko dozvola ili izravnih zabrana na temelju statusa zaštite. Unatoč tim trgovinskim ograničenjima, postoje brojni dokazi da uvoz egzotičnih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima ugrožava opstanak nekih divljih populacija. Uzgoj životinja u zatočeništvu također nije idealno rješenje: pravo podrijetlo teško se može provjeriti i može biti rupa u zakonu za ilegalnu trgovinu. 15.) Zabrana utrka pasa Podržavam mišljenje Udruge: „Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''organizirati utrke pasa'' (čl. 4., st. 2., tč. 8.). Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. S obzirom na to da je zabranjeno organizirati utrke pasa, Klub Hrtova Hrvatske tražio je da se izmijeni Zakon jer njihov klub organizira redovite treninge i službene manifestacije kinološke discipline Lure coursing, kako bi se ''mogla u Hrvatskoj i dalje razvijati i održavati''. Mišljenje i prijedlog Udruge: Iz dopisa Kluba Hrtova Hrvatske vidljivo je da se zakonska zabrana utrka pasa ne odnosi na ovu vrstu kinoloških natjecanja. Naime, utrke pasa podrazumijevaju utrku više pasa, od kojih svaki ima redni broj, koji trebaju istrčati određenu udaljenost od točke A do točke B, neovisno o tome jesu li te utrke komercijalne (klađenje, novčane nagrade) ili ih netko organizira iz puke zabave. Lure coursing nisu utrke pasa nego je to određena vrsta treninga pasa, kao i slične vrsteagilityja. To potvrđuje i sam Klub Hrtova Hrvatske, koji ne podržava utrke pasa zabranjene ovim zakonom, a u svojem dopisu navodi: ''ne radi se o utrkama pasa'' nego se u obzir uzimaju entuzijazam, inteligencija i agilnost psa, ''dok brzina nije presudna''. Stoga smatramo da nije potrebno mijenjati ovu odredbu Zakona, s obzirom na to da kinološke discipline koje se odnose na treniranje pasa ionako nemaju veze s utrkama pasa niti bi ih netko mogao poistovjetiti s njima. U slučaju da Povjerenstvo smatra da je potrebno Zakonom odvojiti utrke pasa i kinološka natjecanja koja se odvijaju radi treninga pasa, predlažemo da se postojeći čl. 4. st. 2., tč. 8. ne mijenja i da ostane formulacija: Zabranjeno je: 8. organizirati utrke pasa a da se u stavak 3. doda: (3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, dopušteni su postupci: 8. kinološke aktivnosti u kojima psi trče, odnosno ganjaju umjetni mamac duž otvorenog prirodnog terena (Lure coursing).“ 16.) Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam prijedlog Udruge: „Prijedlog Udruge: Čl. 8. (3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući kastraciju; ukoliko se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, ako se zaštita ne može postići na drugi način, uz primjenu analgezije, a u slučajevima koje propisuje ministar. Obrazloženje: Smatramo da u čl. 8., st. 3. treba dodati ''ako se zaštita ne može postići na drugi način'' kako bi se izbjegla zloupotreba ove odredbe. Navedeni izuzeci amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela ne bi se smjeli provoditi radi sprečavanja ''boli, patnje i samoozljeđivanja životinja ili ozljeđivanja drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga'' ako postoje druge metode koje se mogu primijeniti prije ovih drastičnih metoda, koje bi trebale biti zadnji izbor. Također, primjena amputacije ili uklanjanja dijelova tijela kod ''lovačkih'' pasa zbog kinoloških standarda nije ničim opravdana, a okrutna je prema psima. Stoga ''lovački'' psi u ovom slučaju ne bi smjeli biti izuzetak, zbog čega predlažemo da se taj dio formulacije briše. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Prijedlog Udruge: Članak 4. (2) Zabranjeno je: Xx izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima. Obrazloženje: Podržavamo uvrštavanje u Zakon o zaštiti životinja zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Na sastancima Povjerenstva Udruga je dobila objašnjenje da je predložen izuzetak lovačkih pasa zato što je njima nužno kupirati uši i repove zbog prirode njihova ''rada'' na terenu. Naveli su da su to ''radne'' životinje koje tijekom lova mogu u šumama ozlijediti uši ili rep, pa se zato obavezno kupiraju kako bi njihovi posjednici izbjegli veterinarske troškove zbog mogućih ozljeda. Na naše pitanje ima li Ministarstvo podatke koji je to broj pasa kojima su u lovu ozlijeđeni rep ili uši i opravdava li taj broj da se zakonskom odredbom dopusti kupiranje svih ''lovačkih'' pasa, Ministarstvo nije imalo odgovor.“ 17.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Natjecanja konja u povlačenju trupaca (''šlajs'' ili ''štraparijade'') održavaju se u Liču u Gorskom kotaru, Baškim Oštarijama i drugim dijelovima Ličko-senjske županije, Karlovačkoj županiji, Bateru kod Novog Vinodolskog i u drugim dijelovima Hrvatske. Na tim manifestacijama dovoze se trupci teški i po tonu, a konji pojedinačno ili u paru vuku goleme trupce, najčešće po dubokome blatu. Na tim natjecanjima događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Kako imaju jako osjetljiv sluh, izlaganje buci izaziva u konjima paniku i strah. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Osim općenitih odredbi Zakona o zaštiti životinja koje zabranjuju nanošenje životinjama boli, patnja i ozljeda te namjerno izlaganje strahu; prisiljavanje životinja na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah te njihovo izlaganje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, zabranjeno je i koristiti životinje za predstave ili natjecanja ''ukoliko ih se pri tome prisiljava na neprirodno ponašanje ili se kod životinja izaziva bol, patnja, ozljede ili strah'' (čl. 4, st. 2, tč. 11). S obzirom na to da su konji na natjecanjima izloženi maltretiranju i prisiljeni na neprirodno ponašanje koje u njima izaziva bol, patnju, ozljede i strah, natjecanja u povlačenju trupaca, kada su i prijavljena, odvijaju se protuzakonito. 18.) Udomljavanje životinja nakon pokusa Podržavam prijedlog Udruge: „Prijedlog Udruge: Čl. 9. Zakona o zaštiti životinja: (3) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu, a nije ju moguće udomiti, pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje Obrazloženje: Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u nekim zakonodavstvima. Više informacija može se naći na web-stranici organizacije RSPCA:http://science.rspca.org.uk/sciencegroup/researchanimals/ethicalreview/functionstasks/housingandcare/rehomingi na http://www.beaglefreedomproject.org/right_to_release. To posebno vrijedi za pse i mačke koje se koriste u pokusima, ali i za sve ostale životinje. Dosad je ova inicijativa postala dijelom zakonodavstva u američkim saveznim državama Minnesoti (i uspješno se implementira), Kaliforniji, Connecticutu i Nevadi, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. Navedeni propisi zahtijevaju od laboratorija da svaku životinju mogu koristiti najviše dvije godine, a nakon toga da ju ponude skloništu ili organizaciji za spašavanje prije nego ih usmrte, tako dugo dok su dovoljno zdrave da mogu ići u novi dom.“ 19.) Struke koje provode pokuse nad životinjama Podržavam mišljenje Udruge: „Članak 29. Zakona o zaštiti životinja navodi: (1) U obrazovne svrhe ne smiju se obavljati pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje. U nastavku ovoga članka, kao iznimka, navode se struke kojima nadležno tijelo može odobriti provođenje pokusa za projekte u obrazovne svrhe, ako se provode na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Pokusi na životinjama predstavljaju lošu i zastarjelu ''znanost'', kakvoj nema mjesta u 21. stoljeću. Ako Hrvatska zaista želi napredovati u znanosti, tada se ne bi smjela oslanjati na korištenje životinja, nego na napredne zamjenske metode testiranja, koje daju sigurnije, pouzdanije i točnije rezultate. Znanstvenici kojima je cilj obilato proizvoditi znanstvene radove na štetu znanosti i životinja trebaju shvatiti da ovo stoljeće traži napuštanje barbarskih metoda iz 19. i 20. stoljeća. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Obrazloženje: Naši prijedlozi i mišljenje temelje se na odredbama Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (SL L 276, 20. 10. 2010.), koje se preuzimaju i provode kroz Zakon o zaštiti životinja, kao i na ostalim dokumentima EU-a koji naglašavaju korištenje životinja eventualno u specifičnim osposobljavanjima, dok za ostale obrazovne svrhe postoji cijela hijerarhija metoda koje treba razmotriti prije nego što se krenu koristiti žive životinje. Direktiva i ostali dokumenti idu u smjeru ograničenja korištenja životinja i njihove zamjene, u skladu s načelom 3R koje je ugrađeno i u Zakon o zaštiti životinja. To osobito vrijedi na preddiplomskim studijima za koje se može i mora osigurati i organizirati korištenje alternativa (koje se iz godine u godinu sve više razvijaju) jer obrazovanje na toj razini nije dovoljno specifično i usmjereno da bi opravdalo korištenje živih životinja.“ 20.) Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. 21.) Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Najčešći način na koji životinje stradaju jest na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Smatramo da bi, u cilju zaštite i sigurnosti građana, financiranje skupljanja i liječenja ozlijeđenih životinja trebale osigurati jedinice lokalnih samouprava, u suradnji s nekom od veterinarskih ambulanta/stanica. Opasno je da građani sami diraju ozlijeđene životinje koje mogu reagirati i agresivno zbog straha i šoka. Također, needucirana osoba može na taj način pogoršati ozljedu. Ako ozlijeđena životinja leži na cesti, postoji opasnost i od daljnjih prometnih havarija jer će većina ljudi pokušati zaobići životinju. Neophodno je to jasnije regulirati jer je paradoks da imamo službu koja će skupiti mrtvu životinju, onu koja će skupiti živu, ali ozlijeđene su izvan sustava, sve dok se spontano ne oporave ili ne umru. 22.) Zaštita glavonožaca Smatram da bi se Zakon trebao primjenjivati na sve glavonošce, a ne samo one koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Skupina kognitivnih i računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge sastavila je i potpisala u srpnju 2012. dokument nazvan ''Cambridge Declaration on Consciousness'' kojim je službeno potvrđena činjenica da životinje poput sisavaca i ptica i mnogih drugih stvorenja, uključujući hobotnice, imaju iste neurološke supstrate koji stvaraju svijest kao i ljudi. Deklaracija se u cijelosti može pročitati na engleskom jeziku na http://fcmconference.org/img/CambridgeDeclarationOnConsciousness.pdf. 23.) Zabrana obrednog klanja 24.) Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Podržavam prijedlog Udruge: Članak 4. Zakona o zaštiti životinja glasi: (2) Zabranjeno je: 3. povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama, 4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih dresirati na agresivnost, osim pri dresuri službenih i lovačkih pasa pod vodstvom osposobljenih osoba, 5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova, ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju, Predloženi tekst Udruge: Udruga Prijatelji životinja predlaže izmjenu članka 4., stavka 2., točke 5.: Članak 4. (2) Zabranjeno je: 5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, uključujući borbe pasa, pijetlova, bikova, medvjeda i svih ostalih životinja, ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju 25.) Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja 26.) Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama 27.) Zabrana drobljenja živih pilića Podržavam prijedlog Udruge: Prijedlog Udruge: Članak 4. (2) Zabranjeno je: xx trenutačno drobljenje jednodnevnih pilića ili embrija u kokošjim jajima. Obrazloženje: Pravilnik o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (važeći tekst, NN br. 83/2011) propisuje da se pilići do 72 sata starosti i zameci u jajetu usmrćuju trenutačnim drobljenjem čitave životinje, odnosno tzv. maceracijom. Ova standardna procedura u industriji proizvodnje jaja iznimno je okrutna jer se žive životinje podvrgavaju drobljenju, pri čemu trpe užasnu bol. Zakon o zaštiti životinja kao krovni zakon koji treba štititi životinje od patnje i boli trebao bi zabraniti ovu neetičnu praksu, nespojivu s humanim standardima 21. stoljeća. Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Polovina svih rođenih pilića su muški pilići koji završe "smljeveni". Ova je praksa uobičajena i kod proizvođača u slobodnom i u baterijskom uzgoju jaja diljem svijeta, dok samo u Njemačkoj ubiju oko 45 milijuna pilića. Njemačka Vlada udružila se sa znanstvenicima kako bi pronašli alternativu. Odsad nadalje, koristit će se nova tehnologija za utvrđivanje spola svakog oplođenog jajeta, prije nego što se samo pile unutra razvije, te će se jaja muških pilića maknuti iz valionica. 28.) Članovi povjerenstava Podržavam prijedlog Udruge: Predlažemo da se u članak 34. Zakona o zaštiti životinja za člana Etičkog povjerenstva uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u članak 35. Zakona, za člana Povjerenstva za zaštitu životinja,Odbor za zaštitu farmskih životinja, doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Ne slažemo se s prijedlozima Ministarstva poljoprivrede da se u članak 34. Zakona, kao člana Etičkog povjerenstva doda i predstavnika industrije; da se u članak 35. Zakona u Povjerenstvo za dobrobit životinja, Odbor za zaštitu farmskih životinje doda i predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore i Udruge farmera te da se u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja uvrste predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Udruge uzgajivača. Predlažemo i da se sastanci povjerenstava snimaju i javno objavljuju, kao što je to slučaj sa sjednicama Sabora. Vjerujemo da bi to pridonijelo kvalitetnijoj pripremi izlaganja članova povjerenstava u smjeru unapređenja zaštite životinja kroz zakonodavni okvir, što je i cilj rada povjerenstava u ovom Zakonu. 29.) Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Podržavam prijedlog Udruge: Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Prijedlog predstavnika Grada: Predlaže se da se u članku 56. doda novi stavak (6) koji bi glasio: U slučaju iz stavka (4) kada je jedinica područne (regionalne) samouprave ili velikog grada investitor izgradnje skloništa za životinje, RH daje odgovarajuće zemljište bez naknade jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikog grada uz sljedeće uvjete: - da je isto predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom, - jedinica područne (regionalne) samouprave preuzme obvezu rada skloništa najmanje 10 godina od dana ishođenja uporabne dozvole. 30.) Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabraniti korištenje naprava kao što su davilice jer je dokazano da mogu izazvati sljepoću i epilepsiju; naprave koje mogu izazvati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala i slična sredstva koja izazivaju patnju životinja. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
445 Ivana Pernat PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Protiv sam držanja pasa na lancu i u boksevima bez mogućnosti kretanja. Smatram kako se ne bi smio produžiti rok za zakonsku zabranu uzgoja životinja radi krzna. Također, pomisao na to da i dalje postoje kill skloništa me jako rastužuje. Životinjice zaslužuju pravo na život, zato smatram kako su "no kill" skloništa od izuzetne važnosti. Jedinice lokalne samouprave bi se trebale angažirati više po pitanju osnivanja takvih skloništa. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
446 Ivana Petrak ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
447 Ivana Pranić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu za sljedeće: - držanje pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora, - držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'', - spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka te uvođenje javno dostupnog registra zoofila, - korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), - držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja, - čupanje perja živoj peradi, - nehumano ubijanje životinja koje služe za uzgoj, - držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima, - držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje, - davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje, - usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, - izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, - parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama, - nekontrolirani uzgoj "rasnih" pasa, mačaka i ostalih životinja, - prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje, - korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje, - trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu, - prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova, - sve vrste zlostavljanja životinja, - ubijanje životinja u skloništima, - trajno oduzimanje životinje onome tko zlostavlja ili ubije životinju jednom (i nemogućnost dobivanja životinje opet). Hvala! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
448 Ivana Preiss PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Eutanazije pretpostavlja voljni pristanak. Riječ je o usmrćenju životinja koje najčešće lutaju ulicama naših gradova jer smo mi, ljudi, tome krivi: mi ih ostavljamo, mi ih prepštamo toj sudbini, mi ih posredno osuđujemo na smrt. U prijedlogu zakona ionako se navodi obavezna sterilizacija: čemu sterilizirati životinju ako ćemo je uskoro usmrtiti, a samom sterilizacijom možemo sasvim zadovoljavajući kontrolirati populaciju uličnih pasa, koji će tako gotovo nestati. Ne treba ovome odveć argumenata: gotovo je samorazumljivo da je prestanak usmrćivanja životinja u skloništima standard koji treba doseći i očuvati, uspostaviti kao normu ponašanja. Sad je tome prilika. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
449 Ivana Surjan Mitrović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Ovo su moji komentari na Prijedlog Zakona: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu. Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
450 Ivana Trzun PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Smatram da se skloništa koja ubijaju, tj eutaniziraju, životinje trebaju OBAVEZNO i što prije ukinuti. Novac koji ta skloništa dobiju za eutanaziju treba se raspodijeliti na hranu, lijekove, cijepiva, kastraciju. Sramota je da se takvim "skloništima" daje novac za ubojstva malih, starih, zdravih ili bolesnih životinja umjesto da ih se liječi. Obavezno ukidanje uzgoja životinja za krzno, ne živimo u srednjem vijeku, krzno je nepotrebno uz toliko drugih materijala, životinje se nepotrebno muče i ubijaju radi njihovog krzna. Treba uvesti velike kazne za napuštanje životinja kada ljudi odlaze na more ili zbog bilo kojeg drugog razloga. Te kazne ne bi trebale postojati samo na papiru, nego se trebaju provesti u djelo. Isto tako uvesti velike kazne i novčane, pa čak i zatvorske za iživljavanje nad životinjama, za svaku namjernu bol i patnju koju je čovjek namjerno napravio životinji. Uvođenje strogih kazni i za držanje životinja u lošim uvjetima, zavezane lancem dugim 1 metar, uskracivanje vode i hrane i slicno. Svasta se treba promjeniti, životinje su potpuno zapostavljene, postojeci zakon mozda postoji na papiru ali je jadan i ne bih rekla da se provodi jer se danas na svakom čošku može pronaći jadna, ostavljena mačka ili pas za koju nikoga nije briga. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
451 Ivana Živko ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Članak 55. Prijedloga Zakona glasi: ''Posjednik koji drži više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 64. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim i službenim životinjama i uzgojima pasa iz članka 54. ovoga Zakona.'' Taj članak treba u potpunosti izbaciti. Budući da u državi nema dovoljno skloništa, pojedinci požrtvovno skupljaju pse s ulice i brinu se za njih do udomljavanja. Neki od njih imaju mjesta za pet, neki za devet pasa, neki za deset, neki za 20 ili više. Većina njih ima bolje uvjete nego neka skloništa. Ako se broj pasa ograniči na devet, ljudi koji brinu od više od devet pasa morat će im brzo naći nove smještaje što nije uvijek moguće. Osim toga na ulicama će se naći više pasa jer oni koji ih privremeno udomljavaju zbog ograničenog broja neće smjeti primati više pasa. Skloništa su s druge strane puna i niti ona nemaju mjesta. Također ključni su uvjeti u kojima ljudi drže te pse, a ne njihov broj. Te uvjete treba kontrolirati, ali ako ljudi mogu i imaju mjesta za držanje više pasa to im se ne smije ograničavati. Može se dogoditi i da uzmu skotnu kuju koja će oštetniti više mladunaca i ti će se ljudi ubrzo naći u prilici da se kod njih bude nalazilo više pasa. Zašto kažnjavati ljude koji požrtvovno brinu o napuštenim psima i sprečavati ih da rade nešto plemenito dok u državi i dalje nema dovoljno skloništa za životinje. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
452 Ivo Vučko PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim da se zabrani eutanazija zdravih životinja u azilu, i to u potpunosti. Prihvaćen Prihvaćeno
453 Izidora Mesec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE Ubojstvo životinje je ubojstvo, a ne modni trend. Dostupna nam je odjeća i obuća koja odgovara svim potrebama i ukusima, te je stoga ubijanje životinja u te svrhe bez imalo smisla, logike i morala. Primljeno na znanje primljeno na znanje
454 Izidora Mesec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA Moramo uvesti ANIMAL POLICE- da se strogo kažnjavaju mučitelji i spašavaju mučeni, a ubijanje životinja u skloništima je sramota! Djelomično prihvaćen Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode veterinarska inspekcija i komunalno redarstvo te stočarska inspekcija u skladu s odredbama Zakona. Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja.
455 Izidora Mesec PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Umišljamo si da smo kao ljudi u 21. stoljeću veoma napredni, inteligentni i posebni, a još uvijek se ponašamo kao divljaci, kao da smo tek jučer izašli iz pećine. Smatram da je krajnje vrijeme da se na ubojstvo i mučenje životinja počinje gledati kao na ubojstvo i mučenje čovjeka. Biti čovjek trebalo bi značiti imati empatije i baš zbog toga što smo " inteligentniji i napredniji" od životinja, trebali bi im pomagati. Uz sve dostupne informacije, namirnice i materijale, prava je sramota ljudskog roda da se još uvijek životinje ubijaju, bilo radi hrane ili mode. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
456 Jadranka d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam prijedloge Društva za zaštitu životinja, odnos prema životinjama je prvi pokazatelj kulture pojedinog društva. Posebno treba voditi računa o skloništima za životinje, oni ne smiju biti izvor profita za razne nesavjesne osobe, već trebaju biti javne ustanove. Novac poreznih obveznika kojima se skloništa financiraju trebaju biti isključivo u funkciji dobrobiti životinja, ovako je skloništima u interesu da životinju čim prije usmrte i povećaju profit. Treba obavezati vlasnike životinja ( psi, mačke) na obaveznu sterilizaciju ako nemaju prijavljen uzgoj, a za uzgoj trebaju postojati stroga pravila i kontrole kako bi se onemogućilo štancanje životinja koje drže u lošim uvjetima. Svakako postrožiti kontrole držanja kućnih ljubimaca , osnovati "animal police" , ili natjerati policiju da postupa po Zakonu i intervenira na poziv. Strogo zabraniti držanje pasa na lancu, u kavezima i slično , kao i bilo koju vrstu kupiranja ušiju, repova..... Postrožiti kazne za zlostavljače a posebno provoditi iste , ne dozvoliti da kao do sada budu samo na papiru. Zabraniti uzgoj životinja za krzno . Vezano za mogućnost držanja više od 9 pasa koji više ne sišu odrediti blaže uvjete, ima puno volontera koji spašavaju životinje iz azila pa ih udomljavaju i drže životinje u dobrim uvjetima sa veterinarskom skrbi. Smatram da tu ne bi trebalo biti ograničenja ako veterinari potvrde da se vodi dobra briga o životinjama te da se životinje redovito udomljavaju. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
457 Jadranka Špoljarić OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Govoriti o tome je li prihvatljivo uzgajati, mučiti, a potom i ubijati druga živa bića, kako bi se ljudi mogli odjenuti u krzno koje jedino njima pripada i treba, potpuni je apsurd. Mislim da je jasno da je takvo promišljanje samo naučeno, što nam je jasno ako se bolje zagledamo u sebe s težnjom da svijet učinimo ljepšim mjestom vlastitim primjerom, bez obzira na osobnu korist. Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine.
458 jasenka hanžek ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se za brisanje stavke 3. članka 67. Protivim se ubijanju zdravih životinja. Skloništa moraju aktivnije raditi na udomljavanju i sterilizaciji životinja . Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
459 jasenka hanžek ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Nepotreban članak. Predložen bez poznavanja stvarnog života.. Tko ne voli životinje ne mora imati ni jednu. Ako imam mogućnosti i želju kojim mi pravom smijete ograničavati baš na devet ljubimaca. A tu su i pojedinci , volonteri ,koji se brinu o napuštenim životinjama i kojim se ogranićava rad tim uvjetom .Nepotreban ćlanak. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
460 Jasmina Draganja PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zakonom o zaštiti životinja obvezno treba zabraniti ubijanje lutalica. Treba se povećati odgovornost zajednica u smislu humanog zbrinjavanja napuštenih životinja ( azili i skloništa) Povećati zakonske kazne za napuštanje i zlostavljanje životinja. Zabrana nekontroliranih okota u svrhu dobivanja materijalne koristi. Prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
461 Jasminka Patrk PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Poštovani, uključujem se u ovu javnu raspravu s ciljem da se poboljša prvenstveno odnos prema svim životinjama, kako kućnih ljubimaca, divljih životinja, tako i životinja koje se uzgajaju za prehranu, uvjeti držanja, općenito da se poboljša Zakon i da se zaista i provodi. U potpunosti podržavam sve prijedloge Udruge Prijatelja životinja. Ono što bih dodala: - Zabraniti držanje pasa na lancu ili u boxu, kao vida trajnog držanja životinje. To je mučenje životinje i ne primjereno za bilo koje živo biće - Puno strožije kažnjavati mučenje, ubijanje, zlostavljanje, zanemarivanje životinja i uvesti mogućnost oduzimanja životinje i trajnu zabranu držanja istih, kod kršenja ovog zakona, po uzoru na mnoge države. Jer ako netko zlostavlja jednu životinju, ta mu se oduzme, uzet će drugu. To treba zabraniti i zaustaviti. I uvesti službe za spašavanje i zaštitu životinja kao kontrolu držanja životinja, koje ne bi bile pod opaskom Države, jer to imamo u vidu veterinarske inspekcije, komunalnih redara, ali njihov nadzor se dosad nije pokazao kao adekvatan, jer nisu bili u stanju u 12 godina od donošenja Zakona o obveznom čipiranju pasa to iskontrolirati, a niti kažnjavati, a da ne govorimo o drugim vidovima zanemarivanja i zlostavljanja kojima smo gotovo svakodnevno svjedoci. I predlažem uvođenje tzv. Policije na nadzor životinja i brige za njih i uključiti volontere i udruge u to. -Ukinuti ograničenje držanje pasa u skloništima, poboljšati njihove uvjete držanja, uvesti aktivna udomljavanja, uključiti volontere. Zabraniti usmrćivanje životinja u skloništu. Ne tolerirati ne sterilizaciju u skloništima i sankcionirati iste koji to ne čine. Poticati udomljavanje, a ne usmrćivanje, jer dosadašnji Zakon je poticao usmrćivanje, pa se to i činilo. Ovim prijedlogom činite isto, samo ste još predložili prije usmrćivanja sterilizaciju. S tim smo dobili samo dodatni trošak na račun građana, a pogodovanje pojedincima. Dakle obvezna streilizacija svih pasa u skloništima, bez usmrćivanja po "isteku nekog zadanog roka". -Uvesti obvezno sterilizaciju svih pasa koji nemaju uzgojnu dozvolu i kažnjavati one koji to ne čine -Uvesti, odnosno početi kažnjavati i povećati te iste kazne, za napuštanje pasa, ne čipiranje, ne primjereno držanje, zanemarivanje, a za zlostavljanje, mučenja, ubijanje, neovisno o tome radi li se o maloljetniku ili o punoljetnoj osobi, uvesti također adekvatne kazne, kao i zatvorske kazne. Zabraniti i kažnjavati spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka te uvođenje javno dostupnog registra zoofila -Zabraniti lovcima ubijanje pasa i mačaka koji su se udaljili od kuće 300 m -Ne dozvoliti lov samostrijelom ili lukom -Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele -Zabraniti držanje svih životnja u cirkusima -Zabraniti grubo postupanje životinja i mučenje životinja koje nam služe za hranu, uvesti primjereniji način držanja -U potpunosti zabraniti uzgoj činčila i svih drugih životinja radi krzna, po uzoru na mnoge zemlje koje su to trajno zabranile. Ne vraćati nas u kameno doba, zbog nekolicine i njihova profita. -Uvesti drastične kazne, i zatvorske i novčane za one koji koriste pse ili bilo koje druge životinje za borbe ili bolesna natjecanja, bilo iz zabave ili u svrhu pribavljanja financijske koristi i trajno zabraniti takvima držanje bilo kakvih životinja kršiteljima istog. Neka se sami natječu i bore ako im je do toga, a ne na uštrb jadnih, nedužnih životinja... -Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma Još jednom, uvesti drastičnije kazne za nepoštivanje bilo kojeg vida zlostavljanja, ne poštivanja propisanih pravila i zakona, sankcioniranje istih, provedbu istih, da ne bude sve samo mrtvo slovo na papiru Iskreno se nadam boljitku za sve životinje s kojima dijelimo ovu našu Zemlju, kao zajednički životni prostor. S poštovanjem, Jasminka Patrk. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
462 Jasna Štih Kapetanić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama 16. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništu 17. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 18. Kažnjavanje jedinica lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa za životinje 19. Zabranu pokusa na životinjama 20. Trajno oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge za sve zlostavljače životinja i osobe koje su kažnjene zbog zanemarivanja svojih kućnih ljubimaca. 21. Zabrana oglašavanja prodaje životinja neregistriranih uzgajivača, stroga kontrola istih, te drakonsko kažnjavanje za držanje i uzgoj životinja u neprimjerenim uvijetima 22.da se skrbnicima za devet pasa i više pasa ne uvjetuju zahtjevi kao za skloništa, odnosno prilagodba tih uvjeta za privremene skrbnike i sl. 23. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 24. Edukacija djece od vrtićke dobi o pravima životinja Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
463 Jelena Bandov PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Potrebno je drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. 2. U svim županijskim središtima potrebno je formirati službu za spašavanje i zaštitu životinja, takozvanu "Animal police", po uzoru na mnoge razvijene zemlje. Ta služba bi trebala imati neke ovlasti policije kako bi mogla kažnjaviti sve prijestupnike zakona o zaštiti životinja, oduzimati prijestupnicima zlostavljane i zanemarivane životinje te zbrinjavati ih u svojim postajama koje bi sadržavale stacionare i u kojima će im biti pružena sva potrebna veterinarska skrb sve do novog udomljenja. Policija za životinje redovito bi bila na terenu kako bi samoinicijativno i na dojave građana spašavala napuštene životinje i pružila im pomoć. 3. Ono što je najpotrebnije i što će se reflektirati na buduće naraštaje je temeljita edukacija o odnosu prema životinjama i okolišu. Građani nisu dovoljno educirani i osviješteni o tome kako treba postupati prema životinjama, o pitanjima etike i brige za životinje, o tome kako postupati kada se naiđe na napuštenu, zanemarivanu ili ozlijeđenu životinju te svoje neznanje i navike prenose na nove naraštaje. Mislim da je nužno da se u školama i vrtićima od najranije dobi u obliku obaveznog predmeta uči upravo o ovom segmentu. 4. Zakonom je potrebno propisati obavezno čipiranje svih pasa i mačaka koje čovjek ima u vlasništvu. Životinje koje borave vani obavezno bi trebalo sterilizirati radi sprječavanja nekontroliranog razmnožavanja. Isto tako bi država trebala subvencionirati čipiranje i steriliziranje s obzirom da to nisu mali troškovi. 5. Hrvatskoj su hitno potrebna takozvana "no kill" skloništa, skloništa u kojima se životinje nakon isteka roka ne usmrćivaju jer je usmrćivanje životinja iz tog razloga potpuno neetično. U svim postojećim skloništima potrebno je ukinuti rokove za usmrćivanje. 6. Treba strogo zabraniti vezanje životinje na lanac ako se već nalazi u ograđenom prostoru. Osim što je to mučenje životinje i ograničavnje njenog slobodnog kretanja, to potiče i agresivno ponašanje životinje. 7. Potrebno je zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. Često svjedočimo tome kako psi u te svrhe dane u ograđenim prostorima provode sami, bez ikakvog zaklona od vremenskih neprilika i vrućine, a često i vezani na lanac. 8. Potrebno je i ograničiti broj životinja koje fizička osoba smije imati u vlasništvu kako bi se spriječili slučajevi u kojima ljudi nagomilavaju životinje pa ih onda zanemaruju ili ne steriliziraju pa se one nekontrolirano razmnožavaju, 9. Fizičkim osobama potrebno je zabraniti da uzgajaju životinje samo radi stvaranja novih legla i prodaje istih. 10. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
464 Jelena Blagović Pleše PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica; u određenom dijelu subvencija države 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 10. Zabraniti korištenje davilica za pse, 11. Zabraniti žigosanje kopitara 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama 13. Strožije kazniti zoofiliju Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer nečesto imaju i bolje - npr. ako osoba ima veliku površinu zemljišta (npr. imanje) i ima dovoljno prostora, a adekvatno se brine o životinjama... U PRIJEDLOG UVESTI NEKA SE USTROJI POLICIJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA ! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
465 Jelena Čikor ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Zalažem se da se potpuno zabrani eutaniziranje životinja u skloništima. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
466 Jelena Krmpotić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu držanja kopitara na vezu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu kopitara. 2. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma, bez obzira na teren. 3. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 4. Zabranu žigosanja kopitara. 5. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. 10. Zabranu pokusa na životinjama. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima. 12. Zabranu kupiranja pasa. 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. 18. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. 19. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. 22. Zabranu korištenja konja i drugih životinja u radu, sportu ili drugim aktivnostima ako su premršavi (ocjene 1,2,3 po Henneke horse body condition scoring system), ozlijeđeni ili bolesni. Ograničavanje broja radnih sati za konje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
467 Jelena Krmpotić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana, tj strogo definirati i nadgledati obvezu oglašavanja životinja i zabranu eutanazije bez obzira na broj dana koje životinja provede u skloništu. Jači nadzor eutanazije i bolesnih životinja u skloništima. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i bikova i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Zabranu držanja konja na vezu. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni kako u RH, tako i van RH (na deklaracijama na hrvatskom). Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Ovim Zakonom se ne određuje način označavanja proizvoda testiranih na životinjama jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
468 Jelena Krnjić Čurin PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Stručno mišljenje dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., o korištenju uređaja i naprava kojima se u obliku kazne utječe na kažnjavanje životinja može se pročitati ovdje. Vezane teme Koga se tiču prava životinja? Kolinje Dupinariji i akvariji Konjički 'sport' Uzgoj pasa Napuštene životinje Razlozi za kastraciju Utrke hrtova: smrt u brzoj liniji Pozitivna lista Download Irena Petak - Prijedlog za Zakon o zaštiti životinja 2015. [ 891.62 Kb ] Također pogledajte Zabrana uzgoja činčila - 2015./2016. Razlozi za zabranu uzgoja životinja za krzno u Hrvatskoj Nošenje krzna je sramotno Zabrana uzgoja životinja za krzno Lovni kriminal u Hrvatskoj Brošura: Zabrana uzgoja Jahačka oprema Akcije 09.09.16. Poziv na sudjelovanje u javnoj raspravi 19.08.16. Rasprava o Zakonu o zaštiti životinja 19.02.16. Život u kavezu 21.12.15. Dubrovnik policijom protiv pasa 15.07.15. Stvoriti zakone za životinje 08.07.15. Za Hrvatsku bez oderanih činčila! 06.07.15. Hugo Boss prestaje prodavati krzno! 23.06.15. S tobom i kroz najprometnije ceste 16.06.15. Ne lovu lukom i strijelom! 21.05.15. Sramotni lov lukom i strijelom 28.02.15. Kastracija spašava živote 21.02.15. Znate li što odijevate? 26.11.14. Izmučeni konji na Velebitu 22.10.14. Sklonište u Utinji 13.02.14. Potpisivanje Prisege za životinje! 31.01.14. Prisega hrvatskih europarlamentaraca! 22.01.14. Dobrobit životinja u središte EU izbora Reakcije, zahtjevi i prijave 03.06.16. Zakon o prekršajima 17.04.15. Okrutnost u Brinju 24.03.15. Zoo-vrt na Marjanu 02.03.15. Prijava lovaca 08.01.15. Cirkus Safari u Zaprešiću 24.11.14. Zlostavljani konji na Velebitu 07.10.14. Europska industrija krzna gubi tržište u Kini! 09.06.14. Patnja konja u konjičkom klubu 07.06.14. Sklonište za pse 'Ottova kućica' 14.04.14. Kočije kao turistička ponuda 22.04.13. Dopis zastupnicima u Europskom parlamentu 10.01.11. Prijava skloništa u Utinji Web reference Cambridge Declaration on Consciousness Normalising the Unthinkable Facebook preporuke Prijatelji Životinja Udruga Prijatelji životinja neprofitna je nevladina udruga, osnovana 2001. godine s ciljem promoviranja zaštite i prava životinja te vegetarijanstva, odnosno veganstva, kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljivog životnog stila. Udruga je članica EVU, Eurogroup for Animals, ECEAE, FFA, IAFC i OIPA. Prijatelji životinja, Jurišićeva 25, 10000 Zagreb Radno vrijeme ureda: od ponedjeljka do petka od 10 - 17h, subotom 10 - 15h te izvan radnog vremena po dogovoru (molimo da svoj dolazak najavite). Telefon, e-mail i ostali kontakti Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
469 Jelena Miša PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. No smatram da je DESET godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima za prilagodbu i prestanak uzgoja bio i više nego dovoljan te ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Smatram da se životinje, domaće ni divlje, ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. S obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Podržavam reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti životinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
470 Jelena Primorac Delija PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U potpunosti podržavam prijedlog Prijatelja Životinja,i smatram da je sramotno današnje stanje u našim skloništima,problem napuštenih životinja se u kratko vrijeme može riješiti na opće zadovoljstvo i građana i države;svaki građanin treba prijaviti svog ljubimca,te ako nije za uzgoj obavezna sterilizacija,(država ili općina može pomoći novćano,umjesto da ih se sterilizira u kill skloništima i onda eutanizira)dalje sva skloništa da budu ne profitna i no kill,da se poradi na udomljavanju,te smatram da je kroz par godina riješen problem. Stavljam naglasak na dosadašnji sramotni zakon da je dozvoljeno eutanazirati životinju nakon 60 dana koji se pod hitno mora mijenjati jer kao građanin ne želim svoje novce davati za ubijanje nedužnih bića.Postoje naćini kako su civilizirane zemlje riješile problem pa se povedite i pozitivnim primjerima nekad i poslušajte volju građana! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
471 Jelena Rašić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
472 Jelena Rašić OPĆE ODREDBE, Članak 3. Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona.
473 Jelica Roland PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA - Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. - Tražim zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana i i obvezu oglašavanja za udomljavanje - Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima. - Tražim zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima. - Podržavam zabranu trajnoga držanja pasa na lancu. - Tražim zabranu utrka pasa. - Podržavam zabranu kupiranja lovačkih pasa. - Tražim potpunu zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. - Podržavam obaveznu sterilizaciji i označavanje u životinja skloništima. - Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. - Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. - Tražim zabranu uzgoja i prodaje egzotičnih životinja. - Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. - Tražim zabranu držanja dupina u zatočeništvu. - Podržavam zabranu zoofilije. - Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. - Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. - Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. - Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Podržavam trajno oduzimanje životinje i zabranu nabavljanja druge životinje za dokazane zlostavljače. - Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. - Tražim zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. - Podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. - Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. - Tražim zabranu obrednoga klanja. - Tražim zabranu žigosanja kopitara. - Tražim zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. - Tražim zabranu prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. - Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. - Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. - Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU. Primljeno na znanje Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
474 Jelovčan Zdenka PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Predlažemo da se u Zakon uvede: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Neprofitni karakter skloništa za životinje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana žigosanja kopitara Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana drobljenja živih pilića Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
475 Jelovčan Zdenka PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI Novi Zakon je definitivno potreban u cilju što je moguće veće zaštite životinja u cilju humanijeg i dostojnijeg načina života. Apsolutno je potrebno zabraniti svako moguće zlostavljanje životinja. Posebno ističemo slijedeće zabrane: zabrana uzgoja životinja za krzno, zabrana (stalnog) držanja životinja na lancu ili ih držati u boxu bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora zabrana spolnog općenja sa životinjama zabrana bacanja petardi i razne pirotehnike na životinje zabrana ubijanja životinja u skloništima zabrana korištenja konja i kopitara za izvlačenje drva (samaraši) zabrana uzgoja pasa odn.registracija istog uz strogu kontrolu zabrana izrade i prodaje naprava s lijepkom u cilju mučenja sa smrtnim ishodom zabrana klanja svinja obaveza gradova i općina u gradnji skloništa za napuštene i zlostavljane životinje ,itd.itd. Kažnjavanje zlostavljača , oduzimanje životinje i zabrana držanje nove Obavezno sprovođenje Zakona i u skladu s tim formiranje relevantne policije odn.službe Zdenka Jelovčan i Društvo za zaštitu životinja Rijeka Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
476 Josip Mijatović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Kome smetaju politikantske floskule poput: osigurat ćemo radna mjesta, treba zavrnuti rukave i početi delati, zaustaviti ćemo iseljavanje, zaposliti mlade i .... Kroz jedan primjer zavirimo u bit problema. Gospodin Danijel Blažon i njegova supruga rađaju četvero djece, puni entuzijazma dižu kredite, posuđuju novac od prijatelja i kreću u izgradnju farme. Farme namjenski za izgoj činčila. Tu su našli svoja radna mjesta, odgajaju djecu, djeca idu u školu, dolaze i pomažu roditeljima, planiraju proširiti proizvodnju, uvesti dansku tehnologiju, zaposliti još nekoliko radnika, reklo bi se idila. Odlično zamišljeno i planirano, rada željni, posla se ne plaše, budućnost je pred njima, reklo bi se. Sve je to trajalo do prije desetak godina kada se na našim prostorima pojavljuju torbari,unose novac, žele uništiti jednu od najvećih proizvodnji činčila u svijetu. A zašto im to smeta – ta proizvodnja? Pa oni su proizvođači umjetnog krzna. Suvremeni svijet se bori protiv umjetnog krzna, protiv pojedinih vrsta plastike. No u Hrvatskoj su našli pogodno tlo i kreće neviđena halabuka oko uzgoja činčila, koja traje evo i do danas. I to se fino upakira u ideju o rastaranju stvarane, ali za njih najmanje rečeno nepoželjne Hrvatske. Dakle, zabraniti uzgoj činčila gospodinu Blažonu i njegovoj šesteročlanoj obitelji, izvaditi kartu u jednom smjeru. Gospodin Blažon na svojoj farmi koristi tvorničku hranu, opremu, dezinfekcijska sredstva, struju, ventilaciju, klimatizaciju, centralno grijanje i dr. (objekte) i sve uz to 25% PDV-a. No koga to briga, a predlagača ovog zakona u raspravi ponajmanje. No za gospodinom Blažonom neće još desetak autobusa s kartom u jednom smjeru, a gdje – pa tamo gdje je dozvoljeno raditi i živjeti od svoga rada. Udruga za uzgoj činčila Hrvatske, a čiji sam i ja član, pokreće raspravu o uzgoju činčila preko Europske udruge uzgajivača. Ministarstvo poljoprivrede pokreće proceduru i pokreće Povjerenstvo za izradu prijedloga Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja. U Povjerenstvu ima čisto političkih osoba, ima i stručnih koje je politika postavila, pa će joj i služiti, a ima i čisto stručnih osoba koje interesira samo struka. Ima stručnih institucija sa stručnim osobama, ali njima se ispričavam što ću ovaj put izdvojiti Veterinarski fakultet u Zagrebu kojega je predstavljao veoma cijenjeni gospodin profesor Petar Džaja. Stav Veterinarskog fakulteta kojega je izložio uvaženi profesor glasi: Na Kolegiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu donesena je odluka da se podrži uzgoj činčila. U raspravi je bio i prijedlog da se dozvoli ograničeni uzgoj, a također da se ne dozvoli uzgoj činčila. Na posljednoj sjednici Povjerenstva, održanoj 18. ožujka 2016. godine, pristupilo se glasanju, a rezultat je slijedeći: 1. Da se omogući i podrži uzgoj činčila – 8 glasova 2. Da se podrži, ali vremenski ograniči uzgoj – 3 glasa 3. Da se onemogući uzgoj činčila – 1 glas Ako se pri tome napomene da je predlagatelj profesor Petar Džaja prije morao napustiti sjednicu zbog prije ugovorenih obaveza, a svakako da bi glasao za svoj prijedlog, onda je to 9 glasova za uzgoj činčila. E sada se pitam tko je taj tko je promijenio tu odluku i stav stručnog Povjerenstva i uputio ovaj prijedlog koji je sada na raspravi. Da li je to gospodin Karamarko, gospodin Petrov, gospodin Romić ( u što sumnjam, jer je javno rekao da poštuje odluku struke), ili netko tko želi biti premijer, ili novinar koji kritizira premijera i ministra, ili novinar koji je u Splitu obojan, ili novinar koj je od prije desetak godina žario i paltio na HTV-u, ili neki drugi propagator sa Cvjetnog trga, zaista bih želio znati. Možda je to netko tko u svom obrazlaganju prijedloga navodi da se „ovo društvo definitivno opredijelilo za zabranu uzgoja činčila“, onda nas taj gospodin, najblaže rečeno, doista vara. Trebao bi ući u autobus, vlak, kafić, na njivu i polje, u poljoprivredno gospodarstvo, u tvornicu, na ulicu, pa da se doista uvjeri da to nije istinito što navodi. Ako je on postavljen kao stručnjak, a stručnjak jest, političkim putem, ja gospodine nisam postavljen političkim putem. Pa mu se nudim platiti sve troškove koji bi proistekli u zajedničkoj posjeti navedenih objekata i institucija, pa neka onda izvješće prezentira javnosti. Možda Vi, poštovani gospodine, morate reći da je broj četiri veći od broja devet, ali to je Vaš problem što ste to sebi dozvolili. Neću spomenuti gospodine Vaše ime, Vi ćete se sami prepoznati. A sada o Udruzi za zaštitu životinja, pa ako je to doista Udruga za zaštitu životinja, onda ih pitam zašto ne štite piliće, odojke, telad, junad, divljač, a svakako i činčile. Što su toliko licemjeri, jedu piletinu, janjetinu, teletinu, a zamazani do grla. Trebali bismo, ako su Vam doista životinje na srcu, a meni jesu, razgovarati o uvjetima o uzgoju životinja, a ne za nestanak vrste, jer Vi ste zaista udruga, koja je, kada su u pitanju činčile, zalažete za nestanak vrste. I uz sve gore navedeno, ne mogu prihvatiti ovaj politički obojen prijedlog, a prihvaćam samo prijedlog struke, a to je da se nastavi uzgoj činčila po utvrđenim svjetskim normama o uzgoju. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
477 Josip Mijatović PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA https://s14.postimg.org/y51t8c641/001.jpg https://s14.postimg.org/si5gav3ld/002.jpg https://s14.postimg.org/agmbd29kh/003.jpg Primljeno na znanje Primljeno na znanje
478 Josip Miljković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. U potpunosti se protivim članku 57. i članku 58. Sudjelovao sam u javnoj raspravi ovog zakona i totalno sam razočaran u nestručnost vođenja te rasprave, izbjegavanje odgovora na postavljena pitanja, nemogucnost postavljanja pitanja, te odugovlacenje pitanja i odgovora koji su njima pasali. Zakon je toliko površno, nestručno i nedovršeno napisan kao da su ga pisali programeni ili tajnice koje nemaju apsolutno nikakve veze sa životinja. Na javnoj raspravi su naveli da zakon rade po naprednijim zemljama kao što su Nizozemska ili Belgija što apolutno nije točno jer u tim zeljama se dopušta držanje egzotičnih životinja, ali uz posebne uvjete. Donošenjem ovog zakona bi se dogodile samo negativne stvati u RH kao što je npr. povecano ilegalno tržište egzotičnih životinja, preko 1000 ljudi bi ostalo bez posla (radnici pet shopova, veterinari koji se bave egzotičnim životinja, uzgajivači, proizvodaci opreme za egzotične životinje... ) što je u današnjoj situacji u RH nedopustivo. Da ovaj zakon ima nekog smisla puno prije bi ga uvele i naprednije zemlje od nas. Ljudi koji drže egzotične životinje ih ne drže iz razloga što ih ne vole nego su upravo oni najveći ljubitelji tih životinja i pokušavaju ih držati u što boljih uvjetima s kojima oponašaju uvjete u prirodi što je s današnjom opremom u potpunosti izvedivo. Također smatram da zakon treba uredi na nacin da se poboljša kontrola držanja i uzganja tih životinja ali ih nikako ne zabraniti, te smatram da to trebaju raditi ljudi koji su stručni te sposobni za to. Prihvaćen Članak 57. Zakona je brisan.
479 Josip Vinković ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. stavak 3... Osjetljiva stvar. Čini mi se da nam je postalo bitnije da se izdvajaju sredstva za skrb životinja nego za skrb ljudi. 60 dana je dugo. Mi nismo država koja ima sredstva da osigura toliku skrb o svim napuštenim životinjama. Ako nakon 30 dana životinja nije udomljena, neće ni nakon 60 ni nakon 100. jednostavno, ima JAKO puno životinja koje su u skloništima i nikome ne trebaju. Ljudi nemaju sredstava ni za brigu o sebi, a teško za sve te životinje. Zato ih puno završi na ulici. Treba smanjiti rok na 30 dana. Nije prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
480 Josip Vinković ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Stavak 4 - daj molim te... Nemamo svi tisuću kvadrata dvorišta pa da slobodno trčkaraju... 20 kvardata boksa mu je dosta. Nije prihvaćen Članak 51. postao je članak 52. Zakona. Ovom odredbom se osigurava potreba životinje za iskazivanjem vrsti primjerenog ponašanja, a za pse je to kretanje u skladu s potrebama pasmine te socijalizacija s drugim psima i drugim životinjama te ljudima. Pri tome nije potrebno imati vlastiti prostor dovoljno velik za kretanje psa već se psi mogu kretati i na područjima na kojima je isto dopušteno općim aktima jedinica lokalne samouprave.
481 Josip Vinković OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Stavak 38. NEMA SMISLA. Primljeno na znanje Člankom 5. stavkom 2. točkom 38. Zakona zabranjeno je parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama s obzirom da neki uzgajivači pare npr. pse s vukovima i na takav način dolazi do stvaranja križanaca koji imaju karakteristike i vukova i pasa te kao takvi nisu primjereni za kućne ljubimce, a i opasni su za svoje vlasnike zbog karakteristika vuka koje su im prenijete u nasljeđe križanjem.
482 Josip Zupčić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
483 Josipa Baković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje kućnih ljubimaca i postrože postojeće kazne za fizičko nasilje,izladnjivanje i nemar nad istima. Prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
484 Josipa Baković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakon uvede zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Prihvaćen Prihvaćeno
485 Josipa Komljenović OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. Preciznije odrediti zakon o prijevozu i načinu prijevoza životinja, kao i kaznama za nehumano postupanje prilikom prijevoza životinja. Prihvaćen Prijevoz životinja u nekomercijalne svrhe uređen je Zakonom o zaštiti životinja kojim su propisane i prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama Zakona. Prijevoz životinja u komercijalne svrhe uređen je Uredbom br. 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka čije je provođenje osigurano kroz Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 125/13, 14/14 i 92/14) kojim je određeno nadležno tijelo za provedbu uredbi, nadležna inspekcija i prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama navedenog Zakona.
486 Josipa Komljenović OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Predlažem da se nadopuni članak 11. (1) 16. o usmrćivanju pokusnih životinja dodavanjem opcije udomljavanja tih životinja ili u se samom planiranju takvih postupaka sa životinjama osigura njihov opstanak i udoban život nakon provođenja postupka. Životinje nisu roba, već bića. Nije prihvaćen Komisija Europske unije je u točki 26. uvoda Direktive 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe obrazložila da je na kraju pokusa potrebno donijeti najprimjereniju odluku u pogledu budućnosti životinje s obzirom na dobrobit životinja i mogući rizik za okoliš. Životinje čija bi dobrobit bila dovedena u pitanje potrebno je usmrtiti. U nekim slučajevima životinje trebaju biti vraćene u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja ili životinjama kao što su psi i mačke treba omogućiti ponovno udomljavanje u obiteljima jer postoji visoka razina zabrinutosti javnosti za sudbinu takvih životinja. Ako se dopusti ponovno udomljavanje, bitno je da uzgajivač, dobavljač ili korisnik ima program koji omogućava odgovarajuću socijalizaciju tim životinjama kako bi se osiguralo uspješno ponovno udomljavanje te izbjegao nepotreban stres životinja i zajamčila javna sigurnost. Člankom 18. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13) propisano je da se životinje koje se koriste ili namjeravaju koristiti u pokusima mogu udomiti, ili vratiti u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja primjeren vrsti, pod uvjetom da zdravstveno stanje životinje to dopušta, da ne postoji opasnost po javno zdravlje, zdravlje životinja ili okoliš i da su poduzete odgovarajuće mjere koje jamče dobrobit životinje. Člankom 30. navedenog Pravilnika propisano je da u slučaju ponovnog udomljavanja, uzgajivači, dobavljači i korisnici iz čijih će se prostora životinje ponovno udomljavati moraju imate spremne programe koji osiguravaju socijalizaciju životinja koje se udomljavaju. U slučaju divljih životinja, kad je primjereno, program rehabilitacije mora biti spreman prije nego što životinje budu vraćene u svoje stanište. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU.
487 Josipa Komljenović OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. Predlažem izmjenu članka 9. na način da glasi: ''(1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje kopitara i goveda žigosanjem te ostala označavanja životinja protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva''. Predlažem da se u članku 9., stavka 4., točka 5. izbriše jer pokusi koji nanose bol ili drugu štetu životinjama ne bi se trebali opravdavati rezultatima. Nije prihvaćen Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. U području provođenja pokusa na životinjama Republika Hrvatska je u potpunosti usklađena s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe za čije preuzimanje u nacionalno zakonodavstvo se daje okvir Zakonom o zaštiti životinja, a Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13) se Direktiva preuzima u potpunosti.
488 Josipa Komljenović OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Podržavam odredbe članka 5. i predlažem slijedeće izmjene: Članak 5., stavak 2., točka 5. ne isključiti "tradicionalna natjecanja bikova" iz zabrane obučavanja životinja za borbe i organizacije borbe životinja Članak 5., stavak 2., točka 15. prisiljavati životinje na uzimanje određene hrane ili tvari, ukoliko to ne odredi veterinar u veterinasko-zdravstvene svrhe, ali ne i u svrhe pokusa. Regulirati pokuse na životinjama za kozmetičku i farmaceutsku industriju. Članak 5., stavak 2., točka 28. čupanje perja živoj peradi. Članak 5., stavak 2., točka 30. bacanje petardi i drugih pirotehničkih sredstava na životinje; uvesti kazne za takve postupke! Članak 5., stavak 2., točka 34. držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora. Bez navednog "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uzemiravanje" ili odredite koje to životinje podnose takve uvjete. Članak 5., stavak 2., točka 37. uključite sve vrste pasa Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano za tradicionalna natjecanja bikova uz ovaj članak. Člankom 23. stavkom 2. točkom 5. Zakona pokus nije dopušten za istraživanja ili razvoj sastojaka, kombinacija sastojaka i gotovih kozmetičkih proizvoda. Člankom 22. stavkom 1. Zakona je, između ostalog, određeno da se pokusi mogu provoditi samo u svrhu temeljnih istraživanja te translacijskih ili primijenjenih istraživanja u što se uključuje i razvoj, proizvodnja ili ispitivanje kvalitete, učinkovitosti i sigurnosti lijekova, prehrambenih proizvoda i hrane za životinje te drugih tvari ili proizvoda. Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. Člankom 88. Zakona određena je novčana kazna od 10.000,00 do 30.000,00 kn za fizičku osobu ako baca petarde na životinje ili druga pirotehnička sredstava. Vezano za držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Pogledati odgovor Kristini Podobnik vVezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije uz ovaj članak
489 Josipa Komljenović OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlažem da se ovaj Zakon primjenjuje na sve životinje bez iznimke i u svim razvojnim stadijima. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona.
490 Josipa Vranjković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Moji prijedlozi: Zabrana držanja konja na vezu. Kazna za nepoštivanje zakona i držanja konja na vezu iznosi 5 000 kn i može se napisati istoj osobi za istog konja svaka tri (3) mjeseca. Ako osoba ima više konja koje drži na vezu te time krši zakon kazna se ispisuje po svakom konju. Povećati kazne za napuštanje kućnih ljubimaca. Kazna za napuštanje kućnog ljubimca iznosila bi 20 000 kn. Djelomično prihvaćen Člankom 42. stavkom 2. ovoga Zakona određeno je da životinje koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje moraju imati na raspolaganju prostor koji odgovara njihovim fiziološkim i etološkim potrebama te dobrom praksom i znanstvenim saznanjima, a stavkom 3. da im se dnevno mora osigurati razdoblje tijekom kojega neće biti privezane radi mogućnosti kretanja u skladu s njihovim fiziološkim i etološkim potrebama te dobrom praksom i znanstvenim saznanjima. Kazne za postupanja protivna odredbama ovoga Zakona određene su prekršajnim odredbama istoga.
491 Josipa Vranjković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Moj prijedlog: Kastracija i sterilizacija Uvođenje obavezne kastracije i sterilizacije pasa, mačaka i ostalih kućnih ljubimaca. Sve kućne životinje (pse,mačke i ostale kućne ljubimce) obavezno je sterilizirati i kastrirati po spolnoj zrelosti točnije do 8.mjeseca života. Sve kućne životinje(psi,mačke,ostali kućni ljubimci) koji su po donošenju zakona stariji od 8.mjeseci, a nisu sterilizirani ili kastrirani, također moraju u roku od jedne (1) godine obaviti obaveznu sterilizaciju i kastraciju. Kazne za nepoštivanje zakona o sterilizaciji i kastraciji kućnih životinja(pasa,mačaka i drugih kućnih ljubimaca) iznosi 10 000 kn i može se napisati svakih 8 mjeseci istoj osobi za istu životinju. Ako osoba ima više pasa, mačaka i kućnih životinja koje nisu sterilizirane i/ili kastrirane kazna od 10 000 kn se piše po svakoj jedinki, psu,mački i ostalim kućnim životinjama. Nije prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
492 Josipa Vranjković PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE Podržavam prijedloge Društva za zaštitu životinja, odnos prema životinjama je prvi pokazatelj kulture pojedinog društva. Moj prijedlog: Zabrana korištenja pasa u lovu! (ako ovo ne prolazi) Ili Svaki registrirani lovac koji ide u lov sa psima smije imati najviše dva (2) psa u svom vlasništvu koji moraju biti obavezno kastrirani i / ili sterilizirani. Prema kojima se mora odnositi kao prema kućnim ljubimcima. Većina lovaca osim što su hladnokrvne ubojice životinja također su i štanceri lovačkih pasa. I stoga treba postrožiti zakone o držanju pasa i ophođenju sa psima za osobe registrirane kao lovci. Osobe koje su registrirane kao lovci, a ne koriste pse u lovu ne smiju imati više od dva psa registrirana kao kućni ljubmci. Zabraniti lovcima da ubijaju pse i mačke koji su udaljeni više od 300 metara od kuće. Zabraniti lovcima korištenja oružja na bilo kojoj životinji i bilo kojem okruženju osim na divljači u strogo propisanim uvjetima. Nije prihvaćen Ovim Zakonom ne može se određivati broj životinja koje neka osoba može posjedovati, no istim se propisuje način postupanja i uvjeti držanja istih. Ovaj Zakon se ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači te, stoga, nije moguće propisati postupanje lovaca u lovištu.
493 Julijana Brnabić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI U VEZI PRIJEDLOGA I KOMENTARA ZA JAVNU RASPRAVU, PRILIKOM DONOŠENJA NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, KOJE JE PREDLOŽILO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, DAJEM PUNU PODRŠKU SVIM PRIJEDLOZIMA KOJE JE UPUTILA UDRUGA PRIJATELJI ŽIVOTINJA .HR., KAO ONIH PREDLOŽENIH I NEPREDLOŽENIH, A NUŽNE I POTREBNE SU. ODNOSE SE NA SVE ŽIVOTINJE, A CILJ IM JE ZAŠTITA KAO U UZGOJU, DRŽANJU, KLANJU, UBIJANJU, KONTROLI, ZABRANI, POKUSIMA, IZGRADNJI NOVIH AZILA, ODNOSNO SKLONIŠTA, TE OBAVEZNOJ I ZNAČAJNIJOJ POMOĆI DRUŠTVENIH ZAJEDNICA. UKRATKO U SVEMU ONOME ŠTO UDRUGA PRIJATELJA ŽIVOTINJA PREDLAŽE, KOJA IMA I NAJVIŠE SPOZNAJA U UGROZI ŽIVOTINJSKE POPULACIJE NA SVIM RAZINAMA. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
494 Karla Bodakoš PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Tražim zabranu sljedećeg: • uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno • držanja i korištenja svih životinja u cirkusima • držanja životinja u ugostiteljskim objektima • trajnoga držanja pasa na lancu bez mogućnosti kretanja • džanje životinja u cikusu • utrke pasa • kupiranje lovačkih pasa • korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. • držanja dupina u zatočeništvu u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja • čupanje perja živoj peradi • nehumano ubijanje životinja koje služe za uzgoj • držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima • davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje • usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda • parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama • nekontrolirani uzgoj "rasnih" pasa, mačaka i ostalih životinja • prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje • korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje • trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu • prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova • sve vrste zlostavljanja životinja • ubijanje životinja u skloništima • trajno oduzimanje životinje onome tko zlostavlja ili ubije životinju jednom (i nemogućnost dobivanja životinje opet) Hvala! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
495 karmela špoljarić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Poštovani, pročitala sam Nacrt prijedloga Zakona, kao i prijedloge-dopune koje su vrlo detaljno iznijeli Prijatelji životinja, koje u potpunosti podržavam. Sretna sam, zadovoljna i ponosna što se u našoj državi ovim putem javnog savjetovanja može usvojiti, i nadam se da hoće, jedan dobar, moderan i civilizirani Zakon koji će pokriti sve ružne aspekte svakodnevnog života, jer često ne znate kako bi pomogli nekome tko pati u vašem okruženju, pogotovo ako je životinja u pitanju. Stupanj razvoja nekog društva danas se ne ogleda toliko u materijalnim dobrima, koliko u tome kako se to društvo odnosi prema svojim najslabijim skupinama - djeci, invalidima, starcima i slično, a tu se naravno i životinje. Ono što osobno i iz vlastitog iskustva u pomaganju životinjama smatram vrlo važnim jest sljedeće: 1. ZABRANA UBIJANJA ŽIVOTINJA U AZILIMA - zato što je to prije svega besmisleno i bespotrebno i stvara pohlepu za zaradom, a ljude koji žele pomoći navodi na spašavanje životinja drugim načinima, čime troše svoje vrijeme i novac, jer su neki azili na lošem glasu 2. ČEŠĆE INSPEKCIJE U AZILIMA, ALI I KONTROLA UDRUGA KOJE SE NAVODNO BAVE ZAŠTITOM ŽIVOTINJA - mislim da bi se uključivanjem volontera i ljubitelja životinja u rad azila izbjeglo loše postupanje sa životinjama u pojedinim azilima (Utinja, Pokupsko Cerje), a iz vlastitog iskustva znam da mnoge udruge koje po fejsbuku oglašavaju pse i traže za njih novac vode u najmanju ruku vrlo dvojbene osobe - iako ima i onih divnih i požrtvovnih ljudi, koji su život posvetili radu sa životinjama 3. PRIHVATILIŠTE ZA PRVU POMOĆ ili kako bismo to već nazvali - naime, kad pronađete životinju na cesti najčešće je nemate kamo odvesti i ni kome predati, jer ako zovete azil kažu vam vrlo često da su prepuni, pogotovo ako nađete leglo mačića i štenaca - stoga bi trebali postojati nekakvi prihvatni centri u kojima možete skloniti životinju ODMAH s ceste i koji bi onda u nekoliko dana iznalazili rješenja za pojedinu životinju 4. BESPLATNA STERILIZACIJA I CIJEPLJENJE NAPUŠTENIH ŽIVOTINJA, KAO I NJIHOVO LIJEČENJE - to bi trebalo urediti s veterinarima ili bilo kako, ali to je OSNOVA zbrinjavanja napuštenih životinja, dakle, čak i ako ste samo uzeli životinju na čuvanje do udomljenja, morali biste imati pravo besplatno je sterilizirati ili liječiti - sad je situacija takva da to ljudi plaćaju sami ili se skuplja novac (i tu opet dolazimo do fejsbuka i brojnih poziva za uplatu, nakon čega najčešće ne možete ni vidjeti životinju za koju ste uplatili) 5. OBAVEZNO ČIPIRANJE SVIH ŽIVOTINJA, odnosno, pasa i mačaka, i vlasničkih i onih napuštenih, da se uvijek zna koji je status životinje i tko je za nju nadležan 6. LAKŠE PODNOŠENJE PRIJAVA ZA ZLOSTAVLJANJE ŽIVOTINJA - primjer - Jutarnji list pisao je o psu na Pašmanu kojeg vlasnici drže u dvorištu punom smeća u kavezu bez ikakve zaštite od kiše i sunca - osobno sam poslala upit na nekoliko adresa i nitko ništa nije poduzeo - ako prijavite veterinarskoj inspekciji, na što vas upućuju, to je procedura od nekoliko mjeseci 7. MOGUĆNOST PRIJAVE LOKALNIH ZAJEDNICA koje ne brinu o napuštenim životinjama - JEDAN DOBAR PRIMJER su manja mjesta na obali i po otocima, gdje se turisti snebivaju ili sami hrane napuštene životinje, a ako apelirate na svijest lokalnog stanovništva ili odete na općinu, kažu vam da će ih po zimi ionako sve potrovati - osobno sam predlagala jednom otoku da od svojih mačaka naprave BREND, da ih steriliziraju i postave zgodne hranilice za životinje gdje bi turisti mogli donositi ili donirati hranu (IDEJA - skupljanje pet ambalaže po turističkim mjestima gdje bi npr. na jednom posebno uređenom kontejneru pisalo "Za svaku bocu donirali ste 50 lipa hrane za naše životinje" ili nešto slično - u Istambulu sam vidjela jedan veći aparat na ulici koji odmah, kad ubacite bocu, ili sitan novac, istisne nešto hrane za ulične pse) 8. OŠTRIJE KAZNE ZA ZLOSTAVLJAČE - osobno ne pravim razliku između životinja i ljudi i zagovaram stav da onaj tko bez razloga ubija i zlostavlja životinje zasigurno je potencijalni ubojica i zlostavljač ljudi, samo ako mu se pruži prilika zlostavljati ili ubiti slabijeg, a bez kazne 9. KONTROLA UZGOJA KONJA NA VELEBITU - možda će vas ovo iznenaditi, ali osobno sam to vidjela -naime, na Velebitu žive divni poludivlji konji koji se sami hrane i skapavaju od žeđi najčešće, bez ikakvog zaklona, a za uzgoj kojih određene osobe uzimaju državne poticaje - sve što oni naprave je to da povremeno dođu i namame polugladne konje kukuruzom i onda ih zakolju i prodaju meso 10. KAMPANJA OKO PROMJENE SVIJESTI LJUDI, POGOTOVO DJECE - ništa bez edukacije i ukazivanja na humaniji odnos prema životinjama koje su dio našeg svijeta - kad se o tome počne govoriti u medijima, kad se počnu snimati reklame i slično, ljudi se potaknu barem promisliti o toj temi, a djeca odrastaju sa spoznajom da su životinje ovisne o čovjeku i da im treba pomagati 11. I NARAVNO, UZGOJ ŽIVOTINJA RADI KRZNA, UTRKE ILI BORBE PASA i slično - APSOLUTNO PROTIV i APSOLUTNO KAŽNJAVATI! Primjer zemlje (pokrajine) koja je sve to među prvima zabranila je KATALONIJA u Španjolskoj - iz arene gdje su se održavale koride napravili su trgovačkicentar:)) Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
496 Karmen Došen PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim: - zabranu eutanaziranja životinja u skloništima; - bolju kontrolu uvjeta u skloništima; - veće ulaganje u skloništa kako bi se moglo pomoći što većem broju životinja te što više različitih vrsta; - stroge kazne za nemar i napuštanje životinja; - zabranu uzgoja životinja za krzno i eksperimente. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
497 Karolina Buzak PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Postovani, zelim se ukljuciti u ovu javnu raspravu i dati svoje misljenje i koji prijedlog. Zivotinje su ziva bica, osjecaju bol i patnju i u skladu s tim protivim se ubijanju , maltretiranju, mucenju, sakacenju, izivljavanju nad istima. Zelim da se u zakonu zabrani mogucnost ubijanja zivotinja po isteku 60 dana. Zelim da se uvede animal police i da se postroze kazne onima koji muce, ubijaju i maltretiraju zivotinje. Zelim da se potice sterilizacija macaka i pasa i da cijena sterilizacije bude niza i samim time sterilizacija pristupacnija vlasnicima zivotinja. Zelim da se kaznjavaju oni koji stence i macice svojih ljubimaca razbacuju po ulici, sumama, pruzi i ostalim javnim povrsinama i prebacuju svoju brigu na druge. Zelim da se takoder roditelji djece koji maltretiraju i muce zivotinje kaznjavaju jer odgajaju buduce psihopate koji ce sa zivotinje prijeci na covjeka. Zelim da se takoder kazne oni koji po ulici paradiraju sa stencima i skupljaju novce ''za hranu i lijecenje istih pasa'' a svi znamo da iskoristavaju ta jadna bica i nakon hrpe prijava, nitko nista ne poduzima. Takoder zabraniti lovcima izivljavanje nad jadnim i nemocnim zivotinjama, ubijanje pasa i macaka jer su se udaljili od kuce vise od 300m, zabraniti drzanje divljih zivotinja, osim ako su na lijecenju ili samostalno ne bi prezivjele, takoder ne dozvoliti lov samostrijelom niti lukom! Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno! Zivotinje imaju jednako pravo na zivot kao i mi, oni koji su u stanju ozlijediti zivotinju u stanju su ozlijediti i covjeka i takve treba kaznjavati. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
498 Katarina Čoti PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica; u određenom dijelu subvencija države 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 10. Zabraniti korištenje davilica za pse, 11. Zabraniti žigosanje kopitara 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama 13. Strožije kazniti zoofiliju Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer nečesto imaju i bolje - npr. ako osoba ima veliku površinu zemljišta (npr. imanje) i ima dovoljno prostora, a adekvatno se brine o životinjama... U PRIJEDLOG UVESTI NEKA SE USTROJI POLICIJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA ! Pobogu, donesite više Zakon kako spada i napokon - počnimo ga koristiti, strožije kažnjavati i provoditi, zbog onih čiji smo GLAS! Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
499 Katarina Ključarić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E Čovjek se je tijekom povijesti osilio i sve na planeti podredio svojim potrebama i užicima. Tako je podjarmio biljke i životinje, pa čak i vlastitu vrstu. U cijelosti se slažem s Prijedlogom Zakona o zaštiti životinja i podržavam inicijativu da se čovjek što učinkovitijim zakonom stavi u dozvoljene okvire, kad je riječ o ugrožavanju prava životinja. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
500 Katarina Leva PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u skloništima. Prihvaćen Prihvaćeno
501 Klara Tabak ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. Apsolutno se protivim da rok od 60 dana ostane u zakonu i da se nakon istog životnije i dalje usmrćuju jer smo ponovno na nuli i ništa se neće promijeniti. Ukoliko i analiziramo navedeni članak, točkiu 3. smatram potpuno nerazumljivom iz razloga što je nedefinirano što točno znači-nije moguće dalje držati? Zakonom bi trebalo navedenu nemogućnost potpuno razraditi i objasniti s obzirom da jako puno skloništa i objekata koji su nadležni za zbrinjavanje napuštenih životinja i dalje usmrćuje nakon roka od 60 dana pod izlikom da životinju nije moguće držati. što to uopće znači? svaka životnija je u konačnici udomljiva, i stari i bolesni psi i mačke, samo je potrebno puno više raditi na njihovim oglašavanjima i trudu na udomljenju, što većina ne radi kako treba. Već se protekom 60 dana opravdavaju kako određenu životinju nisu mogli udomiti u određenom roku. Da ne govorim o tome koliko skloništa i veterinarskih objekata za svaku napuštenu životinju dobije novaca od lokalne samouprave, i umjesto da s isti utroši na sterilizaciju, čipiranje, oglašavanje i informiranje ljudi, najlakše je životinju eutanizirati. Svakako očekujem da se ova odredba ukine ili regulira na način koji će u konačnici jadnim životinjama ići u korist, a ne da se na njima zarađuje. Prihvaćen Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.
502 KORALJKA KOCIANČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam: - zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Radi se o Zakonu za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. - Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima - Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima - Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu i općenito svih životinja u neadekvatnim uvjetima, pri čemu bi bilo potrebno točno propisati koji su to adekvatni uvjeti i što to podrazumijeva unutar Zakona - Zabranu utrka pasa - Zabranu kupiranja lovačkih pasa - Zabranu korištenja konja/magaraca za izvlačenje drva iz šuma i sl. - Obaveznu sterilizaciju/kastraciju životinja (u prvom redu pasa i mačaka) osim za nositelje valjane uzgojne dozvole - također uvjeti propisani Zakonom - nadalje - registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca - Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja - Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) - Osobito zakonsku regulaciju svih skloništa i azila u tzv. "no kill" skloništa za nezbrinute životinje uz adekvatnu skrb (veterinarsku i sl.) Predlažem uvođenje posebnog pravnog subjekta - tzv. "animal police" posebno obučen i školovan kadar (nikako komunalni redari niti veterinarska inspekcija) osposobljen za identifikaciju svih vrsta lošeg postupanja (zlostavljanja ili zanemarivanja) svih životinja (bilo od strane vlasnika ili treće osobe) te zakonom predvidjeti mogućnost, nakon identifikacije takvog lošeg postupka, oduzimanja životinje na licu mjesta uz prateću i adekvatnu skrb o životinji nakon oduzimanja (ovo kao inicijalni postupak), a nakon zakonom predvidjeti kazne za takvo ponašanje. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
503 koraljka polacek PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Moj komentar, zalažem se za: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prehrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Također podržavam sve prijedloge udruge Prijatelji životinja. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
504 Kornelija Stričko Ribić PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u potpunosti ukine eutanazija zdravih životinja, posebice onih koje su u azilu po isteku 60 dana i da se zabrani taj rok od 60 dana uopće!! Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje zlostavljaju i ubijaju kućne ljubimce. Isto kao i osobe koje izbace na ulicu životinju ili čak ako ne steriliziraju odnosno kastriraju ljubimca (kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca) ili ne čipiraju. Želim da se konačno počne kažnjavati kupiranje ušiju i repova jer se to i danas događa iako je zakonom zabranjeno. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu. Želim da se Zakonom propišu strože obveze jedinica lokalne samouprave za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i skrb o njima. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma. Stroža kontrola nad osobama koje drže konje. Ograničiti uzgoj i prodaju egzotičnih životinja Hvala! Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
505 Kristijan Lohert PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL, sve ostalo su najobičniji šinteraji, tj mjesta, ukoliko se životinja ne udomi usmrćuje. Uvesti uz uvijete držanja kućnih ljubimaca i pogotovo za lovce i "skloništa", te kvazi uzgajivače propisati adekvatnu ishranu, jer se pse hrani šrotom tj mljevenom kuruzom. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja, 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu, ako je privremeno, propisati duljinu lanca i duljinu vremena 4. Uvesti obavezu cjepljenja i čipiranja mačaka, također no kill skloništa za mačke, kažnjavanje za napuštanje je nemoguće dok se ne zakonski propiše čipiranje 5. Zabraniti držanje životinja zbog krzna i kože, osim onih koje su već iskorištene za prehranu 6.Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom- 7. ZOO vrtove dozvoliti, samo ako se uvijeti za životinje stvore približno kao i onima u kojima žive na slobodi (temp, okoliš, vlaga zraka biljke, itd (npr. Polarni medvjed na suncu po ljeti) 8. Zabraniti Gatere. Mučenje je lijepa riječ, doslovno iživljavanje nad jadnom svinjom u žici i često polaka i užasna smrt, Hrpa ih ima ilegalnih. Apsolutno zabraniti Gatere! 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja koje mogu ozljediti životinju ili uzrokovati stres (utrke, borbe, turističke atrakcije npr magarce dozvoliti, ali regulirati jahanje, ili bilo što gdje životinja mora podnostiti teret, jer se često dogodi da sjedne osoba koja prelazi 100kg, npr zbog fotografije.) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma, vuča bilo kakvog večeg tereta od 50kg, kao i zaprege) regulirati koju maksimalnu težinu može nositi životinja (jahanje ili šetnja po prirodi sa teretom), uključujući i terapijsko jahanje, propisati vrijeme odmora ukoliko životinja nosi terete 10. Zabraniti korištenje davilica sa siljcima, ogrlica koje imaju bilo kakve šiljaste dijelove koje mogu ozlijediti ili narušiti zdravlje životinje, za ogrlice propisati minimalnu širinu, jer često lovci običnom špagom vežu pse, događalo se psima da udave jer zapnu u granje. 11. Zabraniti žigosanje kopitara. Postoje mikročipovi, ogrlice...... 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, Jako veliki problem su tzv štancaone, koji prodaju pse po par stotina kuna (i manje). Tu je jako veliki problem, jer zbog mizerne zarade radi višerostruku štetu psima, jer nema nikakve kontrole bolest, genetske prenosivosti vrlina i mana, uništavaju legalne uzgajiovačnice (ljude koji su posvetili puno vremena i ljubavi psima i uložili sredstva u posao), nanose izravnu štetu državi jer većina takvih pasa završi na ulici (dakle dvostruka), volontiram dugo godina i najveći problem je tzv stanceri pasa, tj nelegalne uzgajivačnice, psi se prodaju preko raznih oglasnika za 200-400kn ili manje. Primjer; Kada vlasnik psa, koji je želio rasnog psa, nakon što pas naraste uvidi da to nije ono što je želio, pas na ulici i nakon toga 60 dana ima da se posreći, ili smrt. Uništavanje pasmine, razmnožavaju se psi koji ne prolaze nikakve kontrole, drže u uvijetima koji su sve, samo ne humani, hrane sa šrotom tj mljevenom kuruzom. Tu je jedino riješenje drakonske novčane kazne koje su se u Hrvatskoj pokazale kao najbolje riješenje i najučinkovitije, a dio novaca preusmjeriti za no kill skloništa, inače nema svrhe cijeli zakon jer ako se životinja na kraju ubija, to se nemože nazvati zakon o dobrobiti životinja, jer zvuči u najmanju ruku "čudno" Za napuštanje ne samo propisati kaznu i životinju na kraju usmrtiti, već novčana kazna i uzdržavanje životinje u NO KILL skloništu do udomljenja, i plaćanje svih računa, uključujući cjepljenja obavezn i lječenja. Kazne za ne čipiranje min 50 000kn, PAS je PAS, često su neki psi diskriminirani zbog veličine, te im je zabranjen ulaz u javni prijevoz, zakonom na razini RH propisati uvijete prijevoza u javnom prijevozu. Takodjer pse pod opasne svrstati one pse koji su imali napad na čovjeka na javnoj površini (ne da pas u dvorištu npr ugrize lopova pa ga se tretira kao opasnog. PAS je PAS, sve ostalo je diskriminacija. 13. Strožije kazniti zoofiliju, zatvorska kazna plus kemijska kastracija za recediviste. 14. Postrožiti uvijete u kojima psi sudjeluju u lovu, drakonske kazne. 15. Lovcima propisati sudjelovanje na edukacijama, po uzoru na lječničku komoru, propisati i postrožiti oružije s kojim se smije usmrtiti životinju u lovu, krivolovce tretirati strože 16. Novčane kazne povećati bar za duplo. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer u velikoj većini imaju i bolje uvijete, dovoljno da imaju uvijete za držanje kao i "obični kućni ljubimci" inače se potiče ubijanje tj usmrćivanje indirektno, veliki korak nazad. Za počinitelje recediviste uvesti zatvorske kazne, ali i mogućnost da se zamjeni radom (tako da ne ide na trošak države, već da im je u interesu volontirati, ali u ustanovama ili udrugama za zaštitu ili pomoć životinjama, osim osuđenima za zoofiliju. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona
506 Kristina Klaric PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Podržavam prijedloge Društva za zaštitu životinja, odnos prema životinjama je prvi pokazatelj kulture pojedinog društva. Posebno treba voditi računa o skloništima za životinje, oni ne smiju biti izvor profita za razne nesavjesne osobe, već trebaju biti javne ustanove. Novac poreznih obveznika kojima se skloništa financiraju trebaju biti isključivo u funkciji dobrobiti životinja, ovako je skloništima u interesu da životinju čim prije usmrte i povećaju profit. Treba obavezati vlasnike životinja ( psi, mačke) na obaveznu sterilizaciju ako nemaju prijavljen uzgoj, a za uzgoj trebaju postojati stroga pravila i kontrole kako bi se onemogućilo štancanje životinja koje drže u lošim uvjetima. Svakako postrožiti kontrole držanja kućnih ljubimaca , osnovati "animal police" , ili natjerati policiju da postupa po Zakonu i intervenira na poziv. Strogo zabraniti držanje pasa na lancu, u kavezima i slično , kao i bilo koju vrstu kupiranja ušiju, repova..... Postrožiti kazne za zlostavljače a posebno provoditi iste , ne dozvoliti da kao do sada budu samo na papiru. Zabraniti uzgoj životinja za krzno . Vezano za mogućnost držanja više od 9 pasa koji više ne sišu odrediti blaže uvjete, ima puno volontera koji spašavaju životinje iz azila pa ih udomljavaju i drže životinje u dobrim uvjetima sa veterinarskom skrbi. Smatram da tu ne bi trebalo biti ograničenja ako veterinari potvrde da se vodi dobra briga o životinjama te da se životinje redovito udomljavaju. Primljeno na znanje Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
507 Kristina Owais PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje u skloništu nakon 60 dana. Podržavam SVE prijedloge Prijatelja životinja i želim da se isti uvrste u novi zakon. Djelomično prihvaćen Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona.
508 Kristina Podobnik PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. Za prekršaj iz točke 1. ovog članka uvesti i trajno oduzimanje životinje te zabranu daljnjeg držanja životinja. Prihvaćen Članak 88. postao je članak 91. Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. članka 91. Zakona počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.
509 Kristina Podobnik PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. Brisati točku 7. Početi provoditi točku 8 i prestati progledavati kroz prste onima koji ne ispunjavaju svoje obveze. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
510 Kristina Podobnik ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. Zbrinjavanje životinja treba se obavljati isključivot kao neprofitna djelatnost jer je to jedini način da se osigura ispunjenje javnog interesa a ne profitnog interesa. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak.
511 Kristina Podobnik PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. Izbrisati stavak 1. članka 91. Za prijelazno razdoblje 10 godina je i više nego dovoljno da se ide u phase-out proizvodnje a ne da netko u zadnji čas traži prvo jedno produženje proizvodnje, zatim još jedno i tako dalje. Znalo se na vrijeme koje su zakonske odredbe i do kada je prijelazni rok. S obzirom da rok nije ispoštovan, stari zakon je još na snazi, je li se kaznilo uzgajivače koji nisu ispoštovali prijelazni rok i oglušili se o zakon? Prihvaćen Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine.
512 Kristina Podobnik ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. Iz čl. 61. izbaciti stavak 2 jer niti divlje niti domaće životinje ne trebaju biti u cirkusima, to je maltretiranje životinja radi ljudske razonode na jeftinoj razini (karnevlaskoj). Već sami konstanti transport je stresan za životinje. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak.
513 Kristina Podobnik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. Ovaj članak potrebno je izbaciti jer su privremeni udomitelji često zadnja slamka spasa za pse kojima prijeti bezrazložna autanazija, a kasnije se uspješno udome. S obzirom na stanje "na terenu" što se tiče napuštenih pasa, ovakva zakonska mjera bi još više otežala pronalaženje humanog, odgovornog i dugoročnog rješenja u vidu sterilizacije i udomljavanja. Tim više što su uvjeti kojima bi trebalo udovoljiti sklonište (a vrlo često u praksi jedva da i skloništa zadovoljavaju te uvjete, ako i zadovoljavaju, i svejedno im je omogućen daljnji rad bez sankcija) teško ostvarivi za ljude koji u svojim domovima pružaju privremeni smještaj napuštenim i životno ugroženim životinjama iz kill skloništa. Privremeno udomljavanje je dobra praksa nastala na terenu i potrebno ju je zadržati i ohrabrivati dok se ne steknu uvjeti u kojima će no kill skloništa i programi sterilizacije i udomljavanja funkcionirati kako je zamišljeno, a JLS-ovi napokon ispuniti svoje zakonske odredbe po ovom pitanju. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak.
514 Kristina Podobnik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. Svaka osoba koja uzgaja kućne ljubimce namjenjene prodaji, bez obzira na broj rasplodih ženki, treba biti obavezno registiran kao uzgajivač. Također, osoba koja drži muškog psa za rasplod, treba biti registrirana kao držatelj rasplodnog mužjaka, u protivnom bi trebala biti obvezna sterilizacija muškog psa. Nije prihvaćen Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak.
515 Kristina Podobnik ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. Podržavam prijedlog Svjetlane Čolak o potrebi uvođenja stavka koji bi se odnosio na ostavljanje životinja u automobilima na visokim temperaturama. U takvim slučajevima ovlastiti vatrogasce ili neku drugu nadležnu osobu na postupanje i bez odobrenja vlasnika vozila kako bi se životinju spasilo od izloženosti visokim temperaturama, toplinskom šoku i u krajnjim slučajevima, smrti. Također u tim slučajevima takvim vlasnicima ispostaviti kaznu za zanemarivanje i naplatiti intervenciju vatrogasaca. Djelomično prihvaćen Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak.
516 Kristina Podobnik ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. Umjesto usmrćivanja pronađenih i/ili ozljeđenih divljih životinja treba potencirati zbrinjavanje takvih divljih životinja u skloništima za divlje životinje. Trenutno su skloništa za divlje životinje gotovo nepostojeća u Hrvatskoj i jasno je da je u slučaju ozljeđene divlje životinje velika nespremnost lovoovlaštenika i zoološkog vrta za zbrinjavanje, stoga preostaje usmrćivanje životinje što ne bi trebalo biti ponuđeno kao opcija jer je najlakša i zahtjeva najmanje angažmana društva na svim razinama. Potrebno je zaštitu divljih životinja podići na državnu i regionalnu razinu jer kako je rečeno, to je javno dobro Republike Hrvatske (između ostalog). Rješenje je osnivanje ambulantno-prihvatnih centara na regionalnoj razini za divlje životinje. Također, izraz "van prirodnog staništa" je dvojben jer što se smatra prirodnim staništem divlje životinje? Često se zaboravlja da upravo ljudske prometnice i aktivnosti prolaze kroz staništa životinja kao i da se gradovi i naselja šire u divljinu i oduzimaju stanište životinjama, stoga je svako mjesto na kojem se životinja zatekne (osim ako je egzotična ili nenativna vrsta) prirodno stanište životinje. Primljeno na znanje Ovim se člankom određuje način zbrinjavanja divljih životinja na način da im se osigura oporavak i vraćanje u prirodno stanište u kojem mogu preživjeti, ako je isto moguće. Članak 49. postao je članak 50. Zakona.
517 Kristina Podobnik ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. U točki 1. stavka 1. preformulirati u "svim djelovima staništa" jer nije definirano koje se stanište ili djelovi ne smatra bitnim za opstanak vrste a i divlje životinje bi trebale imati omogućen pristup vodi i cijelom svom staništu uz evenutualne, strogo propisane iznimke. Proširiti točku 4. stavka 1. ovog članka da glasi "svako uznemiravanje životinja i drugi zahvati sa štetnim posljedicama" Nije prihvaćen Ovom odredbom se životinjama u prirodnim staništima omogućava obavljanje fizioloških funkcija (hranjenje, napajanje, izražavanje vrsti svojstvenog ponašanja, razmnožavanje) te, stoga nije potrebno određivati koja veličina staništa životinjama treba biti na raspolaganju, ako su zadovoljene njihove potrebe. Zabranom provođenja drugih zahvata sa štetnim posljedicama životinje su zaštićene od postupaka koji ih mogu onemogućiti u obavljanju fizioloških finkcija. Članak 47. postao je članak 48. Zakona.
518 Kristina Podobnik DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. Iz stavka 4 izbaciti pod 4. udruge uzgajivača. Prisutnost predstavnika saveza uzgajivača je dovoljna i stavljanjem i predstavnika udruge i saveza uzgajivača se pojačava jedno te isto stajalište u povjerenstvu jer je za pretpostaviti da će udruga i savez uzgajivača imati isto stajalište o npr. činčilama. Nije prihvaćen S obzirom da sve udruge uzgajivača ne moraju biti članovi saveza uzgajivača potrebno im je omogućiti sudjelovanje u Povjerenstvu za zaštitu životinja.
519 Kristina Podobnik OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. Podrobnije definirati točke 5 i 6 tj. koji su to slučajevi i tko je taj tko odlučuje je li usmrćivanje u svrhu zaštite okoliša / očuvanja prirodne ravnoteže (točka 5) ili zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, životinja i zaštite imovine (točka 6). Pravilnikom definirati uvjete koji moraju biti zadovoljeni za točke 5. i 6. kako bi se onemogućilo samovoljno ubijanje u svrhu navedenog (npr. kao što to čine lovci). Točka 7 se treba brisati. Treba potencirati zbrinjavanje takvih divljih životinja u skloništima za divlje životinje. Trenutno su skloništa za divlje životinje gotovo nepostojeća u Hrvatskoj i jasno je da je u slučaju ozljeđene divlje životinje velika nespremnost lovoovlaštenika i zoološkog vrta za zbrinjavanje, stoga preostaje usmrćivanje životinje što ne bi trebalo biti ponuđeno kao opcija jer je najlakša i zahtjeva najmanje angažmana društva na svim razinama. Također, izraz "van prirodnog staništa" je dvojben jer što se smatra prirodnim staništem divlje životinje? Često se zaboravlja da upravo ljudske prometnice i aktivnosti prolaze kroz staništa životinja kao i da se gradovi i naselja šire u divljinu i oduzimaju stanište životinjama, stoga je svako mjesto na kojem se životinja zatekne (osim ako je egzotična ili nenativna vrsta) prirodno stanište životinje. Ovu odredbu također ukinuti za čl. 60 jer životinje ne bi trebale biti kolateralne žrtve neorganiziranog sustava zbrinjavanja i trebalo bi uvijek ići u njihovu korist a to je ostanak na životu i zdravlje. Odredbu o usmrćivanju svakako ukinuti za čl. 67. koji se tiče usmrćivanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Mnoge JLS koriste ovu mjeru kao vatrogasnu, umjesto da se bave pravim problemom a to je neodgovornost držanja životinja i njihovo napuštanje, a tvrtke koncesionari koriste ovu mjeru kao rupu u zakonu koja im omogućuje zaradu. Ukidanjem odredbe o usmrćivanju životinja u skloništima primoralo bi se sve aktere društva da angažirano počnu rješavati problem kao i odgovornije, ekonomičnije, svrsishodnije i etičnije trošenje javnog novca. Nije prihvaćen Ovim se Zakonom ne uređuje područje zaštite okoliša, međutim, za slučaj da je vezano za zaštitu okoliša ili očuvanje prirodne ravnoteže potrebno donijeti odluku o uklanjanju iz okoliša npr. invazivne životinjske vrste, mora se pri takvim postupcima osigurati dobrobit životinja. U slučaju pojave bolesti kad se za njeno suzbijanje i iskorjenjivanje propisuju mjere usmrćivanja životinja u svrhu zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja u skladu s propisima iz područja veterinarstva potrebno je osigurati dobrobit životinja i isto provoditi pod nadzorom veterinarske inspekcije. Ako je pronađena divlja životinja koju nije moguće smjestiti u sklonište za životinje ili zbrinuti na drugi način, a nije je moguće niti vratiti u prirodu, u tom je slučaju takvu životinju potrebno poštedjeti daljnje boli, patnje i stresa provođenjem humanog usmrćivanja.
520 Kristina Podobnik OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. Rješavanje pitanja pružanja pomoći ozlijeđenoj životinji na način koji je predložen ovim Zakonom je svakako korak naprijed. No, smatram da bi financiranje u slučaju iz stavka 2. trebalo podići na razinu jedinice područne (regionalne) samouprave tj. županija. Male JLS vrlo često nemaju niti sredstava niti ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta za ambulantno zbrinjavanje i lječenje ozlijeđenih životinja, a osobito je ovo izraženo u slučaju ozlijeđenih divljih životinja za koje nitko ne zna što bi s njima. Osobito u slučaju divljih životinja koje su ozlijeđene ali bi uz pruženu pomoć se mogle oporaviti i vratiti u prirodu, potrebna je jedinstvena strategija i akcijski plan rada na državnoj razini. Nije prihvaćen Zakonom o lovstvu („Narodne novine“, broj: 140/05 i 75/09, 14/14 i 21/16 – Odluka Ustavnog suda) Divljač se na površinama izvan lovišta i na površinama gdje je zabranjeno ustanovljenje lovišta (rasadnici, voćnjaci, vinogradi, pašnjaci ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju divljači te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov, članak 9. stavak 2. Zakona o lovstvu) zaštićuje i lovi u skladu s Programom zaštite divljači. Program zaštite divljači donosi pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, uz suglasnost Ministarstva. Jedinice lokalne/područne samouprave trebale bi donijeti Programa zaštite divljači sukladno kojem bi se divljač zaštićivala i lovila (članak 45. Zakona o lovstvu). Nastavno na navedeno smatramo da je zbrinjavanje divljači s javnih površina u nadležnosti Zakona o lovstvu.
521 Kristina Podobnik OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. Čl. 5., stavak 2, točka 5 - potrebno je u potpunosti zabraniti obučavanje životinja za borbe kao i organizaciju borbi životinja. Borbe bikova ne bi trebale biti iznimka jer u mnogim krajevima Hrvatske se one reklamiraju kao "tradicionalne" a odvijaju se tek koju godinu. Osim toga, ako nešto i jest tradicija, u svijetlu etičkog razvoja čovjeka i njegovog odnosa prema drugim bićima treba razmotriti daljnju opravdanost takvih manifestacija. Trebamo ići naprijed a ne nazad. Za točku 32. koja se tiče korištenja kopitara za izvlaćenje trupaca iz šuma - zabraniti osim u iznimnim uvjetima u kojima bi mehanizacija nanjela štete šumskom ekosustavu i tlu, a u tim uvjetima dozvoliti uporabu konja jedino licenciranim osobama, uz nadzor i uz točno propisanu dozvoljenu maksimalnu kilažu s obzirom na dob i veličinu konja i to takvu da konj ili konji nisu opterećeni kilažom većom od one koju po procjeni stručne osobe mogu podnjeti bez posljedica po zdravlje konja. Također propisati i maksimalan broj sati u danu i općenito za koje konj može biti angažiran u izvlačenju trupaca uz obaveznu hranu i vodu za životinju tijekom rada te obavezan pregled veterinara nakon obavljenog posla kako bi se potvrdilo da životinja nije preforsirana radom. Pod točkom 34. koja se tiče držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, smatram da je točka nedovoljno definirana. Navesti koje vrste životinja i pod kojim točno uvjetima (prostor, hrana, voda, svjetlo, stanište itd.) se smije držati. Definicija "primjerenog prostora" je previše neodređena. Vjerojatno i kineski zakonodavac smatra da je trgovački centar primjeren prostor za polarnog medvjeda, da navedem samo jedan primjer. Točka 35. pojasniti pojam držanje divljih životinja u svrhu proizvodnje - mesa, krzna, papaka...? Točka 36. svakako zabraniti držanje i korištenje divljih životinja u zoološkim vrtovima, i općenito zabraniti nastupanje zooloških vrtova sa životinjama u Hrvatskoj. Točka 37. proširiti na sve pse, uključujući i lovačke. Točka 39. definirati preciznije što se u smislu ovog Zakona smatra nezdružljivim životinjama jer premalo jasne odredbe ostavljaju mjesta za previše tumačenja. Stavak 3. točka 7. definirati što se smatra opasnom životinjom. Počesto su životinje više uplašene nego što su uistinu opasne i nije uvijek opravdano usmrćivanje kojem se pribjegava češće nego omamljivanju (slučaj medvjeda na autocesti). Nije prihvaćen Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) te svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Međutim, bikijade ne treba smatrati pravim borbama životinja jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture te s obzirom da je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu pojedinim područjima Republike Hrvatske, kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe, tradicionalne bikijade nisu zabranjene. Zabranjeno je korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara kao što su otoci ili parkovi prirode (zaštićeni objekti prirode) i park šuma grada Zagreba gdje je nepristupačnost za mehanizaciju izražena, krajobrazna osjetljivost na visokom nivou, zaštita potoka i vodotokova strogo nadzirana, a količine za iznos male. Samarica se također koristi i u zemljama EU, pogotovo u zaštićenim objektima prirode (primjer nacionalnoga parka iznad Rima, samarica je bila prisutna u cerovoj panjači, časopis CROJFE). Iznošenje drva samaricom naročito je pogodno pri izvođenju radova u područjima ekološke mreže (NATURA 2000), koja zauzima 36 % površine šuma u Republici Hrvatskoj. Okolišna pogodnost samarice je da izostaje negativan utjecaj na šumsko stanište i sastojinu, koji se prepoznaje kroz: 1) guljenje kore nedoznačenih stabala, 2) odnosno gaženje i sabijanje tla šumskim vozilima, 3) u slučaju puknuća uljnih vodova (šumska vozila imaju hidrauličku transmisiju) ispuštanje ulja u tlo, ali i 4) oštećivanje obala i korita stalnih te povremenih vodotoka - definirao prof. Poršinsky. Sukladno čl. 50. Zakona o šumama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) i odredbama Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjeđnici mogu izvoditi samostalno (Narodne novine, br. 16/15) samaraški obrt (animalna vuča iznošenja i izvlačenja) mogu izvoditi isključivo registrirani i licencirani izvođači. Slijedom navedenog, korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz teško pristupačnih područja šuma (samarica) zbog izražene nepristupačnosti terena za šumsku mehanizaciju naprosto nije moguće zamijeniti. Člankom 5. stavkom 2. točkom 34. Zakona zabranjuje se držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje. Primjereni uvjeti za pojedine vrste i kategorije životinja su oni koji osiguravaju zdravlje i dobrobit životnja te je odgovornost posjednika odnosno vlasnika životinja da osigura takve uvjete. U suprotnom, ako ne osigura primjerene uvjete za držanje životinja ili ako nema dovoljno znanja za osiguranje takvih uvjeta ne može držati životinje u svrhu ukrašavanja prostora. S obzirom da je držanje životinja u svrhu ukrašavanja prostora stalno izloženo nadzoru prisutnih svako nepoštivanje odredbi o primjerenim uvjetima držanja životinja odmah je vidljivo te je iz navedenog razloga vlasnik odnosno posjednik prisiljen osigurati tražene uvjete pri držanju životinja. Držanje životinja u svrhu proizvodnje propisano je Pravilnikom o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (NN, br. 10/44) kojim je preuzeta Direktiva Vijeća 98/58/EZ o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje. Navedenim pravilnikom se predviđa minimalne standarde zaštite životinja držanih radi uzgoja te se Pravilnik primjenjuje na bilo koje životinje (uključujući ribe, gmazove ili vodozemce) uzgajane ili držane radi proizvodnje hrane, vune, kože ili krzna ili radi drugih uzgojnih razloga. Držanje životinja u zoološkim vrtovima propisano je Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, br. 67/05) kojim je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22 o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Svrha ovoga Pravilnika je zaštititi divlji životinjski svijet i očuvati biološku raznolikost kroz mjere za izdavanje odobrenja zoološkim vrtovima o udovoljavanju uvjetima i za obavljanje kontrole zooloških vrtova te se tako jača uloga zooloških vrtova u očuvanju biološke raznolikosti i edukaciji javnosti o potrebama očuvanja prirodnih staništa životinja te potrebama životinja kroz prikazivanje uvjeta držanja kojima se oponašaju uvjeti u prirodnim staništima. Donošenje odredbe da se zabrani držanje životinja u zoološkim vrtovima trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te će se razmatrati kod budućih normativnih aktivnosti. Ovim Zakonom je zabranjena djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. Navedena odredba donijeta je kao zaštitna mjera za lovačke pse koji tijek