Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 2 | Ablativ d.o.o. | NADZOR, Članak 74. | U stavku 3. pogrešno se upućuje na čl. 66. st. 4., a trebalo bi pisati "članka 65. stavka 4." | Prihvaćen | članak 74. ovoga zakona postao je članak 77. te je unesen ispravni navod u odnosu na načinjene izmjene |
| 3 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Koordinacijske radne skupine kao novina koja bi trebala pridonijeti primjeni odredbi o skloništima na lokalnoj razini je dobra. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Jedinice lokalne samouprave svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. U prijelaznim odredbama trebalo bi odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa. Trebalo bi propisati kazne ako to ne učine. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 5 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Ekonomski interesi nekolicine građana koji su na tome zarađivali ne mogu biti u prednosti pred interesima činčila kao divljih životinja da ne budu držane u kavezima cijelog svog kratkog života i zatim ubijene strujom, a za jedan kaput potrebno je 200 činčila. Žalosno je da smo došli u ovu situaciju da produžuje rok onima koji nisu htjeli poštovati Zakon i da je Ministarstvo htjelo iz ove zabrane izuzeti činčile, jedine koje se u Hrvatskoj uzgajaju za krzno. Tako bi odredba koju je samo Ministarstvo prije 10 godina predložilo Saboru zapravo bila mrtvo slovo na papiru, izrugivanje građanima koji su jasno izrazili svoj stav i zaštiti životinja općenito. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 6 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu čupanja perja živoj peradi. Ne razumijem zašto je potreban dodatak "protivno odredbama ovog Zakona" odnosno gdje se u Zakonu u nekom drugom članku to iznimno dopušta. Perje se čupa peradi za tekstilnu industriju, dakle radit će se o peradi u uzgoju. Ako je cilj predlagatelja zakona da se takva praksa u proizvodnji zabrani, predlažem da toč. 28. glasi samo: "28. čupanje perja živoj peradi " | Prihvaćen | Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. |
| 7 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ukrašavanje prostora životinjama Protivim se izlaganju životinja u ugostiteljskim i drugim poslovnim objektima. Te životinje izlažu se radi zarade (atraktivnosti lokacije), a nisu ljubimci, pa je za očekivati da većina neće dobiti odgovarajuću skrb. Predlažem da toč. 34. glasi: 34. držanje životinja u ugostiteljskim, trgovačkim i drugim poslovnim objektima u svrhu ukrašavanja prostora | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 8 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predlažem da se izbriše stavak 3., tj. da se zabrani usmrćivanja životinja u skloništima zbog proteka nekog roka. Pozitivan primjer Zagreba apsolutno dokazuje da je to moguće. Ako konačno sve jedinice lokalne i područne samouprave ispune svoje obveze, umjesto da prebacuju svoje obveze (trošak) na susjede koji su savjesniji, razmjeri problema naglo bi se bitno smanjio, ako ne i potpuno riješio. Uostalom, uz dobru organizaciju može se postići i znatna podrška građana i volonterskim radom i donacijama. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 9 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 10 | Ablativ d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Apsolutno podržavam mogućnost da se onome tko prekrši zakon može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. „(5) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 5., 6., 13., 15., 17., 18, 19. i 21. ovoga članka uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje“ No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. | Djelomično prihvaćen | Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. |
| 11 | Ablativ d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Predlažem izmjenu čl. 85. st. 1. toč. 2. tako da glasi: 2. organizira utrke pasa, sudjeluje u njima, posjećuje ih, oglašava ih ili u vezi s tim utrkama organizira klađenje ili sudjeluje u klađenju (članak 5. stavak 2. točka 8.) Predlažem dopunu članka 85. st. 1. toč. 1. tako da glasi: 1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.) Predlažem da se u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) | Nije prihvaćen | Prekršajnim odredbama Zakona određuju se kazne za postupanje protivno odredbama Zakona te se ne mogu uvoditi nove zabrane u Zakon. |
| 12 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam odredbu stavka 4. o zabrani držanja pasa stalno vezanih ili u kavezima. Taj stavak treba tumačiti zajedno sa stavkom 1., koji određuje da životinju treba držati u skladu s njenim potrebama. Ne vjerujem da će se i lokalne jedinice upuštati u to da propisuju broj sati ili minuta. Praksa će se formirati ako bude bilo prijava i ako će susjedi biti voljni svjedočiti, jer ne može komunalni redar stalno nadzirati jednog psa. Bez toga se ionako neće moći utvrditi stvarno stanje, a bez toga nema ni kažnjavanja. Međutim velik napredak predstavlja to što će komunalni redar moći doći i više puta u kontrolu i tako utjecati na promijenjeno ponašanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 13 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Predlažem da se čl. 54. izmijeni tako da se ne pravi razlika između uzgajivača kućnih ljubimaca s obzirom na broj rasplodnih ženki. Također smatram nepravilnim da se u st. 3. poziva na uvjete iz stavka 1., kad se u st. 1. uopće ne spominju uvjeti, nego samo rješenje o registraciji. Predlažem da čl. 54. glasi: Članak 54. (1) Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka. (2) Uzgajivači kućnih ljubimaca moraju osigurati odgovarajući način držanja kućnih ljubimaca i skrb o njima. (3) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo, koje čine dva službenika nadležnog tijela, sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, veterinarske struke i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a koje imenuje ministar. (4) Nadležno tijelo vodi upisnik uzgoja iz stavka 1. ovoga članka te ga objavljuje na svojim mrežnim stranicama. (5) Uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. S obzirom na gore predloženu promjenu st. 6. (uvjeti za uzgoj kućnih ljubimaca) postaje st. 5., pa i u prekršajnoj odredbi u čl. 85. st. 1. toč. 47. treba izmijeniti broj stavka. 47. uzgaja kućne ljubimce namijenjene prodaji protivno članku 54. stavcima 2. i 5. ovoga Zakona Također bi u tom slučaju trebalo obrisati toč. 4. u čl. 87. st. 1. koja glasi: 4. ne evidentira uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja protivno članku 54. stavku 5. ovoga Zakona | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 14 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Predlažem da se čl. 54. izmijeni tako da se ne pravi razlika između uzgajivača kućnih ljubimaca s obzirom na broj rasplodnih ženki. Također smatram nepravilnim da se u st. 3. poziva na uvjete iz stavka 1., kad se u st. 1. uopće ne spominju uvjeti, nego samo rješenje o registraciji. U reguliranu poslovnih djelatnosti nije neuobičajeno, kad to priroda poslovanja odnosno zakonom štićeni interesi dopuštaju, propisati nešto manje obveze malim poduzetnicima. No smatram da je to neprimjereno kad se radi o uzgoju životinja. Budući da se radi o uzgoju osjećajnih bića, i da se kod propisivanja njihova držanja i uzgoja treba voditi računa o zaštiti njihova života, zdravlja i dobrobiti (čl. 13. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, čl. 1. Zakona), kao i da i njihovi budući posjednici imaju opravdan interes nabaviti zdravu i adekvatno socijaliziranu životinju, smatram da nema opravdanja da uvjeti za uzgoj budu jednaki za sve, neovisno o broju ženki. Osim toga jednostavno je na temelju ovako propisanog dvojnog režima izbjegavati primjenu obveze registracije. U istom kućanstvu može biti više punoljetnih osoba, koje će svaka na svoje ime držati dva psa, i evidentirati za uzgoj na temelju predloženog stavka 5. članka 54., iako bi bilo u skladu sa namjerom zakonodavca da se u tom slučaju moraju registrirati. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 15 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Predlažem da se čl. 52. st. 1. dopuni da glasi: "(1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom osigurati sterilizacijom najkasnije u roku od 6 mjeseci od kad nabave životinju." Mogući opravdani izuzetak mogao bi biti slučaj kad bi zahvat bio prerizičan zbog zdravstvenog stanja životinje. Za povredu obveze iz stavka 1. čl. 52. nije predviđena prekršajna odgovornost. Zato u čl. 85. st. 1. predlažem dopunu toč. 45. da glasi: "45. ne osiguraju kontrolu razmnožavanja životinja pod svojim nadzorom sterilizacijom protivno članku 52. stavku 1. ili ne zbrinu mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca protivno članku 52. stavku 2. ovoga Zakona" | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 16 | Ablativ d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca Premda odredbe iz čl. 52. i 71. Prijedloga zakona koje se odnose na kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca na prvi pogled izgledaju pozitivno, u praksi teško da mogu rezultirati ozbiljnijim rezultatima u skorije vrijeme. Mnogi psi na selu slobodno šeću i u pravilu nisu sterilizirani, vjerojatno ih ima i dosta koji nisu čipirani. Odredba iz čl. 52. da posjednici moraju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih pasa nije ni do sada dala rezultata, pa nije za očekivati ni da će to biti slučaj ubuduće. Dokazivanje tko je vlasnik psa, ako on nije čipiran, a pogotovo da su određeni mladunci potomci njegova psa, još je teže. Računati na susjede kao svjedoke također bi u mnogim slučajevima bilo problematično. Odredba čl. 71., tj. obveza jedinica područne samouprave da donesu Program kontrole populacije napuštenih pasa, ne rješava problem neodgovornih vlasnika (ne odnosi se uopće na pse koji imaju vlasnika i kod njega su), a kad se uzme u obzir koliko mladunaca svaka kujica može imati tijekom 10 ili više godina, problem je očigledan. Toleriranjem takve prakse, a nadležne inspekcije se njome očito ne bave dovoljno, samo dovodi do stradavanja i patnje mnogih mladunaca, koje vlasnici nelegalno usmrćuju ili odbacuju, odnosno do stalnog rasta broja napuštenih pasa. I članak važećeg Zakona o zaštiti životinja nameće posjednicima iste obveze da kontroliraju razmnožavanje svojih ljubimaca i da zbrinu mladunčad, a očito se na tome premalo radilo i u smislu edukacije, tj. podizanja svijesti građana. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 17 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zabrana usmrćivanja pasa u skloništima Predlažem da se u čl. 11. st. 1. toč. 7. obriše tekst „te ako je protekao rok iz članka 67. stavak 3.“, tako da toč. 7. glasi: (1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 7. u slučaju iz članka 49. stavka 3. i članka 60. stavka 3. ovoga Zakona | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 18 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zabrana usmrćivanja pasa iz skloništa U vezi sa zbrinjavanjem napuštenih pasa i mačaka podržavam prijedloge udruge Prijatelji životinja za sustavan, novi, humaniji pristup rješavanju problema, osobito u cilju sprječavanja njegove daljnje eskalacije. Prije svega bi sustavna i dosljedna primjena zakona, u skladu s njegovom temeljnom svrhom zaštite dobrobiti životinja, na neprofitnoj osnovi, mogla dati puno bolje rezultate, što već pokazuju primjeri nekih skloništa u Hrvatskoj, kao što je npr. zagrebački Dumovec. Radi se o djelatnosti od javnog interesa, obavljanje koje po svojoj prirodi ne bi smjelo biti motivirano profitom. Radi se o živim, osjećajnim bićima, koje u skloništu završe zbog neodgovornih ljudi, a ne svojom krivnjom. Stoga predlažem da se u zakon unesu odredbe kojima se propisuje: - da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja obavlja kao neprofitna djelatnost, - da se iz zakona izbriše odredba da se životinje u skloništima mogu usmrtiti nakon 60 dana, - da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca, osim u slučajevima kad se vlasnik registrira za obavljanje uzgoja - da se propišu kazne za jedinice lokalne ili područne samouprave koje nisu ispunile obvezu osnivanja skloništa, da kazna bude primjerena da ih i motivira na ispunjenje zakonske odredbe, - da se predvidi obveza države da donira zemljište jedinicama lokalne ili područne samouprave za izgradnju skloništa, kako bi time pridonijela sustavnom i što skorijem rješavanju stanja koje mnogi građani smatraju neprihvatljivim, Što se tiče neusmrćivanja, primjer Zagreba apsolutno dokazuje da je to moguće. Ako konačno sve jedinice lokalne i područne samouprave ispune svoje obveze, umjesto da prebacuju svoje obveze (trošak) na susjede koji su savjesniji, razmjeri problema naglo bi se bitno smanjio, ako ne i potpuno riješio. Uostalom, uz dobru organizaciju može se postići i znatna podrška građana i volonterskim radom i donacijama. Premda odredbe iz čl. 52. i 71. Prijedloga zakona koje se odnose na kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca na prvi pogled izgledaju pozitivno, u praksi teško da mogu rezultirati ozbiljnijim rezultatima u skorije vrijeme. Mnogi psi na selu slobodno šeću i u pravilu nisu sterilizirani, vjerojatno ih ima i dosta koji nisu čipirani. Odredba iz čl. 52. da posjednici moraju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih pasa nije ni do sada dala rezultata, pa nije za očekivati ni da će to biti slučaj ubuduće. Dokazivanje tko je vlasnik psa, ako on nije čipiran, a pogotovo da su određeni mladunci potomci njegova psa, još je teže. Računati na susjede kao svjedoke također bi u mnogim slučajevima bilo problematično. Odredba čl. 71., tj. obveza jedinica područne samouprave da donesu Program kontrole populacije napuštenih pasa, ne rješava problem neodgovornih vlasnika (ne odnosi se uopće na pse koji imaju vlasnika i kod njega su), a kad se uzme u obzir koliko mladunaca svaka kujica može imati tijekom 10 ili više godina, problem je očigledan. Toleriranjem takve prakse, a nadležne inspekcije se njome očito ne bave dovoljno, samo dovodi do stradavanja i patnje mnogih mladunaca, koje vlasnici nelegalno usmrćuju ili odbacuju, odnosno do stalnog rasta broja napuštenih pasa. I članak važećeg Zakona o zaštiti životinja nameće posjednicima iste obveze da kontroliraju razmnožavanje svojih ljubimaca i da zbrinu mladunčad, a očito se na tome premalo radilo i u smislu edukacije, tj. podizanja svijesti građana. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 19 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Žigosanje životinja Predlažem da se u čl. 9., toč. 1. st. 1. briše tekst „protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva“ tako da glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje životinja Predlažem da se u čl. 9., st. 2. toč. 1. briše 4. alineja koja glasi „u svrhu označavanja životinja“. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 20 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Žigosanje životinja Smatram da je u svakom slučaju neprihvatljivo označavanje koje je za životinju bolno, a ono kojim joj se uništava dio tkiva sigurno jest, i treba ga zabraniti. Sada kada se predlažu nova zakonska rješenja radi bolje zaštite životinja, predlažem da se žigosanje životinja izričito zabrani: - bilo ovim zakonom, kojim bi automatski stavili izvan snage propisi nižeg ranga (pravilnici) koji takvo žigosanje dopuštaju, ali ga ne propisuju kao obavezni način označavanja - ili istovremenim donošenjem izmjene Zakona o veterinarstvu. Osim toga u čl. 9. nije jasan smisao stavka 2. toč. 1. alineja 4. St. 1. toč. 1. istoga članka zabranjuje uništavanje dijelova tkiva, uključujući i svako označavanje koje je protivno Zakonu o veterinarstvu i pravilnicima o označavanju životinja donesenim na temelju tog zakona. Dakle ta točka već izuzima od zabrane označavanje na opisani način koje je dopušteno na temelju Zakona o veterinarstvu. Nije mi jasno u svrhu kojih to označavanja je ponovno propisano izuzimanje u st. 2. toč. 1. alineja 4. (uz anesteziju). | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 21 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Apsolutno podržavam novu odredbu o obvezi jedinica lokalne samouprave da osiguraju pružanje pomoći. To će ih, nadam se, potaknuti i da ozbiljnije shvate svoje obveze iz ovog zakona koje se tiču skloništa, kontrole razmnožavanja, nadzora nad poštivanjem zakona i sl. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 22 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | U st. 1. i 2. čl 6. predlažem izmjenu: (1) Posjednik ne smije: 1. privremeno ostaviti bez odgovarajuće skrbi ili napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje koje drži pod nadzorom U vezi s time također bi bila potrebna izmjena u čl. 85. st. 1. u toč. 11. i 12., tako da glase: 11. privremeno ostavi bez odgovarajuće skrbi ili napusti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka (članak 6. stavak 1. točka 1.) | Nije prihvaćen | Skrb za životinje koje su držane pod nadzorom čovjeka određena je u pojedinim poglavljima ovoga Zakona, a u prekršajnim odredbama se određuju kazne za postupanje protivno odredbama o osiguranju skrbi za životinje držane pod nadzorom čovjeka te iste nije potrebno ponovo navoditi. |
| 23 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 24 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa - prijedlog za apsolutnu zabranu Predlažem da se brišu riječi „osim lovačkih pasa“ u čl. 5. st. 2. toč. 37. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima Predlažem da se čl. 87. st. 1. toč. 2. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 2. izlaže pse s kupiranim ušima i repovima (članak 5. stavak 2. točka 37.) | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 25 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. Hrvatska je bila među prvim državama koja je zabranila uvoz određenih proizvoda od tuljana, zabranila je uzgoj životinja za krzno, sve to po pravnom načelu zaštite dobrobiti životinja, ali i protivnosti javnom moralu (zbog protivljenja građana takvoj trgovini i proizvodnji). U istom duhu može i treba biti napredna i kad se radi o lovačkim psima. Kad je zakonodavac propisao da je rezanje ušiju i repova psima zabranjeno, to je učinio u duhu temeljnog načela zaštite životinja, da im se ne nanosi bol i patnja, što naravno podrazumijeva da im se ne narušava tjelesni integritet osim kad je to opravdano zaštitom njihova zdravlja ili zaštitom ljudi ili drugih životinja. Iz te perspektive smatram da je nehumano i protivno svrsi ovog zakona dopustiti izuzetak koji ne služi životinjama, nego njihovim vlasnicima koji ih izlažu na izložbama i zainteresirani su i dalje provoditi kupiranje radi svoje zarade. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 26 | Ablativ d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Kupiranje lovačkih pasa Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. Hrvatska je bila među prvim državama koja je zabranila uvoz određenih proizvoda od tuljana, zabranila je uzgoj životinja za krzno, sve to po pravnom načelu zaštite dobrobiti životinja, ali i protivnosti javnom moralu (zbog protivljenja građana takvoj trgovini i proizvodnji). U istom duhu može i treba biti napredna i kad se radi o lovačkim psima. Kad je zakonodavac propisao da je rezanje ušiju i repova psima zabranjeno, to je učinio u duhu temeljnog načela zaštite životinja, da im se ne nanosi bol i patnja, što naravno podrazumijeva da im se ne narušava tjelesni integritet osim kad je to opravdano zaštitom njihova zdravlja ili zaštitom ljudi ili drugih životinja. Iz te perspektive smatram da je nehumano i protivno svrsi ovog zakona dopustiti izuzetak koji ne služi životinjama, nego njihovim vlasnicima koji ih izlažu na izložbama i zainteresirani su i dalje provoditi kupiranje radi svoje zarade. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 27 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Izvlačenje trupaca konjima Predlažem da se u toč. 32. članka 5. st. 2. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 32. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), Predlažem da se u prekršajnoj odredbi, u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 28 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Izvlačenje trupaca Iz mišljenja Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede od 18.2.2016. Upravi za veterinarstvo i sigurnost u vezi s izradom Zakona o zaštiti životinja (http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_10671.pdf ) proizlazi da u Hrvatski šumama postoji stalna potreba za korištenjem konja za nošenje ili vuču drva u teško pristupačnim područjima, što zbog konfiguracije terena, što radi zaštite prirode. S druge strane je navedeno da se radi o tradiciji koja izumire i takvi su obrti i aktivnosti sve rjeđi. Također iz dopisa Hrvatskih šuma od 2. 3 2016. (http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=2940) proizlazi da se takvi konji danas u Hrvatskoj mogu nabrojati na prste, a također da su ljudi koji su se time bavili umrli, a mladih ljudi koji bi se time redovito bavili skoro da i nema, a i oni koji bi to htjeli, da nemaju od koga naučiti, te da se danas i teško dolazi do pravih konja za rad u šumama, a istaknuta je i znatno viša cijena izvlačenja trupaca konjima nego mehanizacijom. Argument o ugrožavanju egzistencije registriranih izvođača takvih radova smatram da ne može biti presudan, pogotovo ako se radi o vrlo malom opsegu radova i djelatnosti koja izumire. Ako pitanje egzistencije onih koji drže životinje za zaradu nije prevagnulo kod zabrane da se životinje upotrebljavaju u cirkusima i da se uzgajaju za krzno, svakako ne vidim uvjerljivih argumenata da bude ključan ovdje. Što se tiče zaštite osjetljivih dijelova prirode, u 21. stoljeću ne može biti argumenata da se ne može kombiniranim angažmanom mehanizacije i ljudskog rada zamijeniti konje kako bi se trupci izvlačili iz teško pristupačnih podneblja. Investicija u startu može biti nešto skuplja, ali kroz duže vrijeme to ne bi trebali biti tako. Nepristupačan i / ili zaštićeni teren bit će takav vjerojatno i za 10 i 20 godina, pa bi se i odgovarajuća mehanizacija na duži rok isplatila. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 29 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Naprave za kažnjavanje životinja Prijedlog dopune toč. 7. članka 5. st. 2.: (2) Zabranjeno je: 7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje U vezi s time u prekršajnim odredbama predlažem dopunu u članka 85. st. 1. toč. 1.: 1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.) | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak |
| 30 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Utrke pasa Pohvalno je da su utrke pasa zabranjene. Međutim, kao što je kod borbi životinja (toč. 5.), zabranjeno i kažnjivo, ne samo organiziranje, nego i oglašavanje, sudjelovanje i posjećivanje, predlažem da se sve takve aktivnosti zabrane i u vezi s utrkama pasa. Stoga predlažem da u čl. 5. st. 2. toč. 8. glasi: „8. organizirati utrke pasa, sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim utrkama organizirati klađenje ili sudjelovati u klađenju“ U vezi s time potrebna bi bila i izmjena u odredbi o prekršajima, tj. u čl. 85. st. 1. toč. 2., tako da glasi: 2. organizira utrke pasa, sudjeluje u njima, posjećuje ih, oglašava ih ili u vezi s tim utrkama organizira klađenje ili sudjeluje u klađenju (članak 5. stavak 2. točka 8.) | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 31 | Ablativ d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Borbe bikova Predlažem da se u čl.5. st. 2. toč. 5. briše tekst „osim tradicionalnih natjecanja bikova“. Ako se Zakonom, radi zaštite životinja od boli, patnje i straha, zabranjuje: - huškati ih na druge životinje ili ih obučavati na agresivnost (toč. 4.) - obučavati ih za borbe, organizirati borbe, zarađivati na tim borbama, posjećivati ih i oglašavati ih (toč. 5.) - organizirati utrke pasa (toč. 8.) apsolutno nije opravdano dopustiti „tradicionalna natjecanja bikova“. Ako i postoji praksa takvih natjecanja u Hrvatskoj kroz određeno vrijeme, to ne opravdava automatski da je zakonodavac i daje tolerira. U sukobu ovdje suprotstavljenih interesa, s jedne strane prava životinja na zaštitu života, zdravlja i dobrobiti, a s druge strane interesa jednog malog kruga osoba na zabavu i klađenje, ne bi trebalo biti nikakve dvojbe da nema pravnog temelja za izuzetak. Koji su to argumenti i činjenice uopće bili podloga da se propiše ovaj izuzetak? Prije nego je ovaj ušao u sadašnji zakon na temelju amandmana u saborskoj raspravi, nisam nikad ni čula do postoje takva natjecanja u Hrvatskoj. Vjerojatno nije ni većina hrvatskih građana. Nažalost su naši Saborski zastupnici vrlo neodgovorno, olako prihvatili taj amandman. Smatram da u Hrvatskoj nema „tradicionalnih natjecanja bikova“ u smislu „kulturnih tradicija i regionalnog nasljeđa“ iz čl. 13. Ugovora o funkcioniranju EU-a, a kada bi ih i bilo, Hrvatska bi ipak zakonom mogla prednost dati zaštiti životinja. Hrvatska javnost je uostalom pokazala da se protivi uzgoju životinja za proizvodnju krzna, dakle uzgoju i ubijanju životinja radi mode. Istom logikom ne bi trebalo biti dopušteno da se životinje sile na borbu radi ljudske zabave i zarade. Apsurdno je da u zabranjene utrke pasa (što potpuno podržavam), a nisu zabranjene borbe bikova eufemistički nazvane natjecanjima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 32 | aleksandar despotovski | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam uzgoj činčila, apsolutno i beskompromisno sam protiv ukidanja uzgoja. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 33 | Alen Crnčan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Teško je uopce u kratko sastaviti komentar na ovaj zakon, i nabrojati sve s čime se slažem i čemu se protivim. Sama činjenica da mora postojati takav zakon sramota je za naše društvo. Jer ne radi samo da se želi zaštititi živo bice od pojedinca koji u nekom trnutku, u stanju ludila, ima namjeru nauditi tom živom bicu, vec slažemo zakon kako bi se reguliralo iskorištavanje, ubijanje i profitiranje na drugim živim bicima. Zakon bi trebao biti jednistavan, zabranjeno je bilo kakvo iskorištavanje, ubijanje i mucenje životinja, onaj tko to učini biti ce kaznjen. Jednostavno. No, kao društvo otišli smo daleko od toga, i umjesto da se pokušamo ponovno vratiti u takvo stanje, gdje živimo u harmoniji jedni s drugima i s prirodom, mi radimo zakone jer kao moramo, i da nema onih koji žele takav svijet, ne bismo radili takve zakone, nego bismo iskorištavali životnje kako nam drago. A ustanove koje bi trebale štititi životinje, gledaju kako da udovolje onima koji ih iskorištavaju... Naravno da treba stupiti na snagu zabrana uzgoja činčila za krzno, 10 godina je i više nego dovoljno da se uzgajivači preusmjere na druge, humanije, sisteme zarade. I sve ostalo što ide u korist životinja treba unijeti u zakon, jer ovo je zakon o zaštiti životinja, ne o zaštiti interesa pojedinaca. Kao društvo smo jako pali, i ovo su nam prilike da napravimo korak prema gore, da pokažemo da nemamo kamen u grudima vec srce i dušu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 34 | Alen Šeškar | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO ŠESTI | Posjed pasa ili mačke znači odgovornost prema životinji, ali još veću odgovornost prema ostalim čimbenicima društva, stoga za sljedeći prijedlog teksta zakona predlažem model godišnjeg oporezivanja vlasnika po broju pasa, a u cilju sprečavanja nakupljanja i zlostavljanja životinja od strane neodgovornih osoba kao i financijsku potporu legalnim skloništima za životinje, koja će postati stvarna skloništa, bez eutanazije sa naglaskom udomljavanja, a predložene mjere će naveliko smanjiti rastuće tenzije među građanima, uvesti reda i većim dijelom rasteretiti proračun lokalne samouprave, gradova i županija. Određivanjem poreza i primjerenih kazni uvodimo red i riješavamo dosta nepravilnosti, od lažnih ljubitelja, ilegalnih "uzgajivača" i prodavača, kupovanja štenadi za zabavu djeci, pa do neodgovornih vlasnika po stambenim zgradama, ulicama i predgrađu gradova. Od poreza i kazni, koji bi pripao lokalnoj upravi, namjenski financirati azile, parkove za istrčavanje, kupališta za pse, groblja, veterinare i šinteraje angažiranih po dojavi od strane lokalne uprave ili građana (nešto poput dežurne službe), kao i nagrade udrugama za zaštitu životinja po udomljenom i/ili prijavljenom psu. Izuzeti bi bili službeni psi, vodiči, tragači, spasioci, isl. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (čipiranje, ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje pasa nadležnim tijelima). Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). Stoga, bi cilj ovoga zakona trebao biti spriječavanje i sankcioniranje neodgovornih pojedinaca prema životinjama i društvu, a ne izvršavati represije nad životinjama, za čije patnje i sudbinu je jedino kriva osoba i/ili društvo. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 35 | Alen Šeškar | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | DODATI stavak: - veterinar je dužan prijaviti (vlasnika, posjednika) nadležnim tijelima, ako je životinja dovezena na pregled i/ili liječenje zanemarena i zlostavljana, nije cijepljena, čipirana i uvedena u upisnik | Prihvaćen | U slučaju kada ovlašteni veterinar prilikom obavljanja veterinarskog pregleda i kontrole utvrdi postupanje protivno odredbama Zakona, o tome izvještava veterinarskog inspektora. |
| 36 | Alen Šeškar | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO DEVETI | Posjed pasa ili mačke znači odgovornost prema životinji, ali još veću odgovornost prema ostalim čimbenicima društva, stoga za sljedeći prijedlog teksta zakona predlažem model godišnjeg oporezivanja vlasnika po broju pasa, a u cilju sprečavanja nakupljanja i zlostavljanja životinja od strane neodgovornih osoba kao i financijsku potporu legalnim skloništima za životinje, koja će postati stvarna skloništa, bez eutanazije sa naglaskom udomljavanja, a predložene mjere će naveliko smanjiti rastuće tenzije među građanima, uvesti reda i većim dijelom rasteretiti proračun lokalne samouprave, gradova i županija. Određivanjem poreza i primjerenih kazni uvodimo red i riješavamo dosta nepravilnosti, od lažnih ljubitelja, ilegalnih "uzgajivača" i prodavača, kupovanja štenadi za zabavu djeci, pa do neodgovornih vlasnika po stambenim zgradama, ulicama i predgrađu gradova. Od poreza i kazni, koji bi pripao lokalnoj upravi, namjenski financirati azile, parkove za istrčavanje, kupališta za pse, groblja, veterinare i šinteraje angažiranih po dojavi od strane lokalne uprave ili građana (nešto poput dežurne službe), kao i nagrade udrugama za zaštitu životinja po udomljenom i/ili prijavljenom psu. Izuzeti bi bili službeni psi, vodiči, tragači, spasioci, isl. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (čipiranje, ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje pasa nadležnim tijelima). Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). Stoga, bi cilj ovoga zakona trebao biti spriječavanje i sankcioniranje neodgovornih pojedinaca prema životinjama i društvu, a ne izvršavati represije nad životinjama, za čije patnje i sudbinu je jedino kriva osoba i/ili društvo. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 37 | Alen Šeškar | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Predlažem da se ugradi više odredaba preventivnog karaktera poput ovih koje navodim niz članke, uz obrazloženje potrebe za uvođenjem poreza. Naravno, iznijet je okvir i smjernice što bi trebalo naglasiti i ugraditi u članke unutar novog teksta zakona, pa je potrebno predloženi model tekstualno prilagoditi pisanom obliku zakona, dok neke mjere traže dodatnu izmjenu i dopunu još nekih važećih zakona RH. Da bi se neke stavke mogle provoditi treba omogućiti veće ovlasti komunalnim redarima (legitimiranje osoba sa psima), te veterinarskim stanicama omogućiti bolje praćenje životinja od okota pa do uginuća. Naravno, danas u modernom društvu sve više se koristi metoda DNA analize za praćenje i kontrolu kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje i čipiranje pasa nadležnim tijelima). | Primljeno na znanje | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 38 | Alen Šeškar | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | IZMJENITI i/ili DODATI stavke: - vlasnik je dužan u roku 24 sata prijaviti nestanak psa nadležnoj veterinarskoj stanici sa svim relevantnim podacima ili dežurnu službu za prikupljanje pasa (šintar) - pronađen pas, poznatog vlasnika (čipiran), privremeno se smješta u nadležnu veterinarsku stanicu, uz kontrolni pregled, poziva se vlasnika, naplaćuje smještaj životinje po danu do dolaska vlasnika ili od njega ovlaštene punoljetne osobe. Ako se vrijeme odaziva vlasnika produlji više od 5 dana, pas se smješta u azil, a vlasnik je podložan plaćanju kazne za privremeno napuštanje životanje i cijenu smještaja, izrečene od strane veterinara | Nije prihvaćen | Člankom 63. Zakona određeno je da posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Rad veterinarskih organizacija ili ambulanti veterinarske prakse određen je Zakonom o veterinarstvu te prostori istih ne mogu biti korišteni za smještaj i držanje napuštenih životinja. |
| 39 | Alen Šeškar | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | - udomitelji bi trebali zadovoljavati osnovne propisane standarde za držanje psa, što procijenjuje udruga za zaštitu životinja - uvjeti, smještaj, okolina - vlasnik je dužan u roku 24 sata prijaviti nestanak psa nadležnoj veterinarskoj stanici sa svim relevantnim podacima ili dežurnu službu za prikupljanje pasa (šintar) - pronađen pas, poznatog vlasnika (čipiran), privremeno se smješta u nadležnu veterinarsku stanicu, uz kontrolni pregled, poziva se vlasnika, naplaćuje smještaj životinje po danu do dolaska vlasnika ili od njega ovlaštene punoljetne osobe. Ako se vrijeme odaziva vlasnika produlji više od 5 dana, pas se smješta u azil, a vlasnik je podložan plaćanju kazne za privremeno napuštanje životanje i cijenu smještaja, izrečene od strane veterinara ili veterinarske inspekcije. | Nije prihvaćen | Člankom 63. Zakona određeno je da posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Rad veterinarskih organizacija ili ambulanti veterinarske prakse određen je Zakonom o veterinarstvu te prostori istih ne mogu biti korišteni za smještaj i držanje napuštenih životinja. |
| 40 | Alen Šeškar | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja DODATI stavke: - slobodnoživuće mačke uloviti, cijepiti, sterilizirati (kastrirati) i vratiti u sredinu gdje su pronađene - zabraniti eutanaziju zdravih pasa lutalica u azilima ili slobodnoživućih mačaka - izbaciti član zakona koji to omogućava nakon 60 dana u azilu, osim ako veterinar procijeni da je jedinka neizlječiva ili da jako pati te da im se liječenjem neće poboljšati život - uhvaćeni pas bez vlasnika (lutalica), smjestiti u azil uz pregled, cjepljenje i sterilizaciju (kastraciju), čipiranje, te nakon 15 dana (za karantenu) obavijestiti lokalne udruge za zaštitu životinja koje djeluju na lokalnoj razini o mogućnosti pronalaženja potencijalnih udomitelja. Udruge između sebe dogovaraju operativu i suradnju sa ostalim udrugama na području RH. Napomena: nagrada udrugama iz proračuna se ostvaruje tek po udomljenoj životinji, upisa u registar poreznog obveznika | Djelomično prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 41 | Alen Šeškar | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. | PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja DODATI stavke: - udruga bi bila financijski "nagrađena" iz sredstava prikupljenim porezom i kaznama po udomljenoj životinji, a imala bi to pravo tek po upisanom udomitelju kao posjedniku u jedinstvenom upisniku pasa. - udruge bi bile dužne prijaviti nadležnim tijelima svako zlostavljanje, zanemarivanje ili napuštanje životinja. Isto tako po prijavi nadležnim tijelima koja su rezultirala upisom životinje koja nije bila do sada prijavljena od strane njenog vlasnika (posjednika) kao poreznog obveznika, udruga ima pravo na naknadu. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirat će se putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo. |
| 42 | Alen Šeškar | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. Ugraditi sljedeće stavke: - veće zajednice, poput gradova i županija dužne su osnovati dežurne veterinare i dežurnu službu za prikupljanje pasa (šintare) - županija je dužna sagraditi azile za smještaj pasa lutalica, te osigurati uvjete za rad (struja i voda) - režije i rad azila bi se financirao iz spomenutih poreza i kazni, a bila bi pod upravom veterinarske stanice - azile za smještaj pasa lutalica treba graditi izvan naseljenih mjasta i to najbliže 1 km zračne udaljenosti od tabele koja označava početak ili kraj nekog naseljenog mjesta ili najudaljenije zgrade za stanovanje od centra naseljenog mjesta | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirat će se putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo. Detaljne uvjete za osnivanje skloništa, osposobljenost osoblja koje sakuplja životinje i brine se o njima u skloništu, postupanje sa životinjama, rad skloništa te način vođenja upisnika skloništa pravilnikom propisuje ministar. |
| 43 | Alen Šeškar | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | - u stambenim zgradama do 6 stanova, vlasnik stana, može držati samo jednog psa, a godišnje traži za držanje psa suglasnost svih suvlasnika zgrade (stanara), uz suglasnost može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. - u neboderima ( zgrada sa više od 6 stana i 3 kata) traži godišnju suglasnost od stanara na istom katu, katu ispod i iznad, te plaća zajedničku potrošnju vode (ako postoji) za osobu više. Uz saglasnost više od polovice vlasnika stanova može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. Ovdje zaustavljamo samovolju i gomilanja životinja neodgovornih osoba narušavajući kvalitetu života ostalih stanara u stambenim zgradama i sprečavamo pojavu zaraze. - u prigradu, gradski prsten, ograničiti broj pasa prema površini nekretnine na kojoj se nalazi zgrada za stanovanje, primjerice, do 1000 m2 do 2 psa, pa tako povisiti za jednog svakih 600 m2 okućnice. Mačke su izuzete. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se propisuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja tijekom korištenja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjete koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima i drugim predstavama, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe, a ne određuje se broj životinja koje netko može držati. |
| 44 | Alen Šeškar | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. DODATI stavke: - uzgoj i prodaju ljubimaca dozvoliti (koncesija) samo registriranim uzgajivačima i trgovinama, kako čistokrvnih pasa tako i mješanaca te će tako uz kontrolu razmnožavanja i prodaje društvo imati dodatnu dobit od poreza. Kod okota legla u uzgoju, veterinar evidentira štence, a kod prodaje ih čipira, upisuje kupca u upisnik, čime počinje porezna obveza kupca - koncesija prava na uzgoj i prodaju bi imala rok od 5 godina, a nakon toga je potrebno zatražiti novu uz pregled prostora i uvjeta držanja životinja, kako je propisano zakonom. | Nije prihvaćen | Člankom 45. Zakona o veterinarstvu (Narodne novine, br. 82/13 i 148/13) propisano je da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja. Psi označeni mikročipom upisuju se u Upisnik kućnih ljubimaca koji vodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, a upisivanje pasa u upisnik obveza je veterinarske organizacije i ambulante veterinarske prakse koje su za to ovlaštene. S označavanjem pasa mikročipom RH je započela 2004. godine, a od 2011. godine je označavanje pasa mikročipom obvezno. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 45 | Alen Šeškar | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. DODATI stavak: - ako vlasnik ženke pasa, slučajno ili namjerno dozvoli gravidnost i okot (štence), dužan je sve štence predočiti veterinaru, čipirati i platiti porez po jedinki. (To znači i veću odgovornost vlasnika ženke i manja mogućnost nekontroliranog okota i/ili napuštanja štenaca.) | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 46 | Alen Šeškar | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | - u stambenim zgradama do 6 stanova, vlasnik stana, može držati samo jednog psa, a godišnje traži za držanje psa suglasnost svih suvlasnika zgrade (stanara), uz suglasnost može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. - u neboderima ( zgrada sa više od 6 stana i 3 kata) traži godišnju suglasnost od stanara na istom katu, katu ispod i iznad, te plaća zajedničku potrošnju vode (ako postoji) za osobu više. Uz saglasnost više od polovice vlasnika stanova može držati više pasa i/ili mačaka, ali najviše 3 ukupno. (Komentar: tako zaustavljamo samovolju i gomilanja životinja neodgovornih osoba narušavajući kvalitetu života ostalih stanara u stambenim zgradama i sprečavamo pojavu zaraze). - u prigradu, gradski prsten, ograničiti broj pasa prema površini nekretnine na kojoj se nalazi zgrada za stanovanje, primjerice, do 1000 m2 do 2 psa, pa tako povisiti za jednog svakih 600 m2 okućnice. Mačke su izuzete. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se propisuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja tijekom korištenja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjete koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima i drugim predstavama, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe, a ne određuje se broj životinja koje netko može držati. |
| 47 | Alen Šeškar | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja DODATI stavak: - u slučaju poklanjanja, prodaje ili uginuća životinje obaveza je vlasnika psa obavijestiti veterinara, da ispita okolnosti uginuća, a u slučaju poklanjanja ili prodaje da izvrši "prijepis" vlasnika. Kod uginuća upiše okolnosti pri čemu prestaju obveze vlasnika kao poreznog obveznika. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 48 | Alen Šeškar | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Posjed pasa ili mačke znači odgovornost prema životinji, ali još veću odgovornost prema ostalim čimbenicima društva, stoga za sljedeći prijedlog teksta zakona predlažem model godišnjeg oporezivanja vlasnika po broju pasa, a u cilju sprečavanja nakupljanja i zlostavljanja životinja od strane neodgovornih osoba kao i financijsku potporu legalnim skloništima za životinje, koja će postati stvarna skloništa, bez eutanazije sa naglaskom udomljavanja, a predložene mjere će naveliko smanjiti rastuće tenzije među građanima, uvesti reda i većim dijelom rasteretiti proračun lokalne samouprave, gradova i županija. Time uvodimo red i riješavamo dosta nepravilnosti, od lažnih ljubitelja, ilegalnih "uzgajivača" i prodavača, kupovanja štenadi za zabavu djeci, pa do neodgovornih vlasnika po stambenim zgradama, ulicama i predgrađu gradova. Od poreza i kazni, koji bi pripao lokalnoj upravi, namjenski financirati azile, parkove za istrčavanje, kupališta za pse, groblja, veterinare i šinteraje angažiranih po dojavi od strane lokalne uprave ili građana (nešto poput dežurne službe), kao i nagrade udrugama za zaštitu životinja po udomljenom i/ili prijavljenom psu. Izuzeti bi bili službeni psi, vodiči, tragači, spasioci, isl. Pravom ljubitelju neće biti teško izdvojiti za porez, čipiranje i cijepljenje, kao ni pridržavati se osnovnih normi kulture i ponašanja u društvu i okolini, tj. brinući se da njegov pas ne narušava pravo ostalih građana bili oni ljubitelji ili ne. U konačnici bi bilo kroz period, osjetno manje napuštenih životinja, prihvatilišta bi bila rasterećena i prikladna za zbrinjavanje životinja, udruge bi dobile novčana sredstva prema trudu i zalaganju te veću ovlast, pogotovo kod udomljavanja, a neodgovorni bi vlasnik bio pod većom kontrolom službi: veterinara (čipiranje i cijepljenje), komunalnog redara (čipiranje, ostavljanje izmeta), policije (narušavanje reda i mira), stanara zgrade (briga o lavežu u stanu i na balkonu, zaprljani liftovi, haustori i stepenice), poreznog ureda (porez i kazne) i na kraju članova udruga za zaštitu životinja (zlostavljanje, napuštanje životinje, neprijavljivanje pasa nadležnim tijelima). PREDUVIJET: uz jedinstveni upisnik pasa na razini RH, kojeg vodi veterinarska stanica lokalnih jedinica i gradova, treba: - uvesti porez na držanje pasa uz obavezu čipiranja. Porez bi se plaćao po jedinki, na godišnjem nivou - ukinuti stavak (3), članka 67 koji omogućava usmćivanje životinje nakon 60 dana boravka u azilu. POREZ: - za postojeće pse uvesti vlasnicima obvezu poreza na godišnjoj razini uz obavezu čipiranja nečipiranih pasa, koju obavlja vetrinar, te dati postojećim vlasnicima prijelazni rok za usklađivanje od dana donošenja zakona - porez bi ovisio o neseljenosti područja, gdje bi gradovi imali višu, dok ruralna područja nižu stopu poreza - neplaćanje poreza bio bi prekršaj koji spada u nadležnost poreznih službi i kaznenog gonjenja | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 49 | Alenka Rogić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | NE usmrćivanju životinja u skloništima nakon 60 dana. Osobama koje uzmu psa iz skloništa produžiti rok (iz praktičnih razloga, neradnih dana i sl.) za prijavu psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti na tri dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 50 | Alenka Rogić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Odredbu o označavanju pronađenih pasa u roku od 24 sata u praksi je teško ili nemoguće provesti. Predlažem da se rok produži na tri dana. | Prihvaćen | Člankom 66. Zakona se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište. |
| 51 | Alenka Rogić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Ako postoji zakonska odredba kojom je čipiranje pasa obavezno, zašto se u praksi ne provodi i zašto po tom pitanju ne postoji kontrola posjednike pasa? Sve je predviđeno, ali se u praksi ne provodi, a da se provodi drastično bi se smanjio broj napuštenih životinja i svi problemi koji time nastaju. | Nije prihvaćen | Obvezno označavanje pasa mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja propisano je Zakonom o veterinarstvu (Narodne novine, broj 82/13 i 148/13) te je isto obveza vlasnika psa, a za neoznačavanje pasa na propisani način određena je prekršajna odredba člankom 162. Zakona o veterinarstvu. |
| 52 | Alenka Rogić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Smatram da ovaj članak treba izbaciti. Presudni trebaju biti uvjeti u kojima se psi drže, a ne broj pasa. Ako netko ima više pasa, što da učini? Da ih ostavi u skloništima? Što se time postiglo? Netko je možda privremeni udomitelj i time olakšava rad postojećim skloništima. Ovdje se otvaraju brojna pitanja i pojednostavljeno navesti članak kojim se posjedniku zabranjuje držanje više od devet pasa kontraproduktivno je za sve strane kojih se tiče držanje, zbrinjavanje i dobrobit pasa u svakom smislu | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim člankom se ne ograničava broj pasa koje netko može držati već se određuje da se za držanje više od devet pasa mora udovoljavati uvjetima za njihovo držanje. |
| 53 | Alenka Rogić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Izdignimo se napokon na civilizacijsku razinu koja će reći jasno NE pokusima na životinjama. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona. |
| 54 | Alenka Rogić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | Ako ste ikada vidjeli prijevozna sredstva kojima se prevoze životinje znate da uzrokuju i bol i patnju životinjama, a ovaj dio da se životinjama mora osigurati podna površina da mogu leći.... Zar stvarno nikada niste vidjeli kamione pretrpane životinjama koje padaju jedne po drugima, ili viču prignječene uz stranice kamiona, a kamioni zaudaraju da morate zaustavit dah dok ne prođu pored Vas. I tko te prijevoznike sankcionira?? Molim Vas NAPOKON reagirajte | Nije prihvaćen | Prijevoz životinja u komercijalne svrhe uređen je Uredbom br. 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka čije je provođenje osigurano kroz Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 125/13, 14/14 i 92/14) kojim je određeno nadležno tijelo za provedbu uredbi, nadležna inspekcija i prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama navedenog Zakona. |
| 55 | Alenka Rogić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Potrebno je jasno definirati način na koji jedinice lokalne samouprave moraju organizirati i financirati pružanje pomoći navedenim životinjama, dati im rok u kojem se prema tome moraju organizirati, ali i odrediti i napokon provoditi sankcije u slučaju da to ne učine. Svi znamo da su to morale i do sada činiti, da nisu činile i...to je bilo to. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Ines Šprljan uz ovaj članak. |
| 56 | Alenka Rogić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da je razdoblje od deset godina bilo više nego dovoljno za prilagodbu uzgajivačima životinja za krzno i da bi se napokon trebali izdići iz mentalnog sklopa kamenog doba kada su ljudi hodali zaogrnuti oderanim životinjama. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 57 | Alenka Rogić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Ovaj Zakon trebao bi se odnositi na SVE životinje. Također, ne razumijem kako bilo koji čovjek može npr. zabiti nož u drugo živo biće koje vrišti od straha, urla i zavija od bolova dok krv prska i razljeva se po tom čovjeku, a on se smije i još nogom šutne to živo biće. Dokle god nam je takvo ponašanje (odnosno ponašanje ljudi u klaonicama i laboratorijima za pokuse na životinjama) normalno, trebamo se prestat zgražat nad stvarima koje su ljudi u stanju činiti jedni drugima. Zar netko stvarno vjeruje u hamano postupanje sa životinjama za klanje i pokuse? | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona vezano za primjedbu da se Zakon treba odnositi na sve životinje. Zaštita životinja u vrijeme klanja uređena je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1099/2009 od 24. rujna 2009. o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (SL L 303, 18. 11. 2009.). Navedenom Uredbom utvrđuju se pravila za usmrćivanje životinja koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili ostalih proizvoda, kao i za usmrćivanje životinja radi depopulacije i sličnih postupaka. Također se određuje da životinje moraju biti pošteđene svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja ili povezanih postupaka. Ovom Uredbom se određuju obveze sudionika u poslovanju s obzirom na zaštitu životinja te mjere koje poduzima nadležno tijelo pri utvrđivanju postupanja protivno odredbama navedene Uredbe. Zakonom o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 125/13, 14/14 i 92/14) utvrđuje se nadležno tijelo, postupanje nadležnog tijela, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe za provedbu uredbi Europske unije u okviru ovoga Zakona. |
| 58 | Alenka Rogić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE | U praksi ne postoji stvarni interes nadležnih tijela za sankcioniranje zlostavljanja životinja u bilo kojem obliku. Potrebno je povećati novčane iznose kazni, te kroz reorganizaciju tijela odgovornih za provedbu ovog zakona omogućiti njegovu stvarnu primjenu. Gotovo svatko tko se susreo sa primjerima zlostavljanja životinja i pokušao doći do pravde za te životinje zna da je Zakon o zaštiti životinja bio, a bojim se da će i ostati, najvećim dijelom doslovno mrtvo slovo na papiru, što je strašna sramota za ljude i ovu državu. | Primljeno na znanje | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. |
| 59 | Alojzije Orešković | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Predlažem, da se unese u zakon: kategorija uzgoja i držanja pasa. Naime osobe koje drže pse za uzgoj bi se vodile kao obrtnici, a koji bi kao takvi bili evidentirani kod Ministarstva poljoprivrede i u lokalnoj veterinarskoj službi, a koja bi vodila nadzor, recimo dva puta godišnje stanje pasa, dali su kuje skotne ili imale pomladak. Vlasnici toga „obrta“ po svakom psu voditi poseban karton (knjigu) rasploda, broju štenaca, kome su prodani, tko je novi vlasnik (prije toga da su čipirani). Vlasnici obrta za uzgoj pasa na njih bi plaćali dodatni „namet“ , jer je njihova djelatnost isto tako zakonom oporeziva po dobiti. Vlasnici pasa koji ne žele pse za rasplod, obavezno kastrirati nakon životne dobi pasa kad je to moguće, a najkasnije nakon godinu dana. Ovim mojim prijedlogom bi se na taj način smanjio nekontroliran uzgoj pasa, njihovo „odbacivanje“, te stvaranje pasa lutalica, a koji se poslije nekontrolirano razmnožavaju i time nama kao društvu stvaraju dodatne probleme. | Djelomično prihvaćen | Zakonom je određeno da se uzgoji s tri i više rasplodnih ženki registriraju pri nadležnom tijelu dok se uzgoji s jednom ili dvije rasplodne ženke evidentiraju prije prodaje životinja. Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno za određivanje poreza te se isto ne može propisivati ovim Zakonom. |
| 60 | Aljoša Duplić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Vezano uz strane vrste kao kućne ljubimce u ovom članku ili članku 50. bilo bi dobro obavezati trgovca da kupca/budućeg vlasnika sa maksimalnom veličinom životinje, životnim vijekom i potrebama životinje te da se istu ne smije puštati u prirodu. St.1. molim dopuniti s formulacijom uz prethodnu suglasnost upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirode. | Primljeno na znanje | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 61 | Aljoša Duplić | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. | U st. 1. što su to radnje? obuhvaća li to i promet, vjetroelektrane, hidroelektrane….? Što prema ovoj definiciji sa žabama koje u vrijeme razmnožavanja masovno prelaze s jedne strane ceste na drugu? | Nije prihvaćen | Ovim se odredbama uređuje dobrobit životinja u okviru primjene ovoga Zakona te se istima ne utječe na primjenu propisa iz drugih područja. Članak 47. postao je članak 48. Zakona. |
| 62 | Aljoša Duplić | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. | U st. 1. nije jasno pod kojim uvjetima se divlju životinju vraća u prirodu? Što znači formulacija ako je to moguće? U st. 2. zašto lovoovlašteniku nuditi bilo koju vrstu kralješnjaka koja nije na popisu divljači? St.5. Ne može rješavanje problematike stranih vrsta biti na jedinicama lokalne samouprave, one za to nemaju niti kapaciteta, niti znanja. Radi se često o vrlo specifičnim aktivnostima i metodama. | Nije prihvaćen | Vraćanje divlje životinje u prirodno stanište osigurava se ako je životinja sposobna preživjeti u prirodnom staništu, koje može biti dio lovišta ili ne. Jedinice lokalne samouprave su u skladu s posebnim propisima iz područja lovstva ovlaštene za donošenje programa kojim se uređuje način postupanja s divljim životinjama pronađenim na svojem području. Članak 49. postao je članak 50. Zakona. |
| 63 | Aljoša Duplić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | U st. 2., 3. i 4. navedene su iznimke od st.1. koje se odnose na sveučilišta ili znanstveno istraživačke ustanove. Takvom formulacijom koja spominje samo sveučilišta nisu obuhvaćene sve visokoobrazovne ustanove. Trebalo bi ju dopuniti s veleučilištima ili zamijeniti sveučilišta s visokoobrazovnim ustanovama što uključuje sveučilišta i veleučilišta. Također, st. 2., 3. i 4. trebalo bi dopuniti sa stručni preddiplomskim i diplomskim specijalističkim studijem. | Nije prihvaćen | Korištenje životinja u obrazovne svrhe moguće je odobriti samo ako se za studente ili za osobe koje su završile studij i dalje se usavršavaju na poslijediplomskim studijima, s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama te ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.). Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 64 | Aljoša Duplić | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. | st. 1. što su to radnje? obuhvaća li to i promet, vjetroelektrane, hidroelektrane….? Što prema ovoj definiciji sa žabama koje u vrijeme razmnožavanja masovno prelaze s jedne strane ceste na drugu? | Nije prihvaćen | Ovim se odredbama uređuje dobrobit životinja u okviru primjene ovoga Zakona te se istima ne utječe na primjenu propisa iz drugih područja. Članak 47. postao je članak 48. Zakona |
| 65 | Aljoša Duplić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Komentar se odnosi na st.1 točku 2. Što sa propisima o zaštiti prirode i o ribarstvu? Što sa stranim vrstama? Ovdje se ne vidi razlika između zavičajnih divljih životinja i stranih vrsta životinja. To bi svakako treballo razdvojiti, kako bi se prevenirali moguće štetne radnje u budućnosti. Vidi komentar na definiciju divlje življe (čl.4.) | Nije prihvaćen | Ovaj se Zakon ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači kao ni na ribolov, a također ni na područje zaštite prirode koje je uređeno posebnim propisima. |
| 66 | Aljoša Duplić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Kako odredbu iz st. 2. točke 20. sagledavati u smislu hidroelektrana i turbina ili pak vjetroparkova? U st.3. točci 3. navode se štetnici, no nije jasno na što se misli pod tim pojmom. Nigdje se ne spominju invazivne strane vrste. Predlažem da se st. 3. dopuni invazivnim stranim vrstama. Potrebno je dopuniti u st. 3. točku 4. sa pojmom električne zavjese za ribe. Naime, standardna metoda za kontrolu kretanja riba je korištenje električnih zavjesa. Npr. kod hidroenergetskih objekata i crpki za vodu njihovim korištenjem se prevenira dolazak riba do turbina i stradavanje. | Nije prihvaćen | Nije razmatrano, jer se ne odnosi na predmetnu tematiku, tj. ne odnosi se na područje zaštite životinja kroz Zakon o zaštiti životinja kojim se uređuje zdravlje i dobrobit životinja tijekom njihovog korištenja od strane čovjeka. |
| 67 | Aljoša Duplić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | U st. 1 točci 26. kod definicije prirodnog staništa predlažem promjeniti naziv pojma da glasi stanište vrste. Naime staništa djelimo na prirodna i doprirodna te umjetna staništa. Sve tri vrste staništa mogu biti jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava određena zemljopisnim i abiotičkim svojstvima. Npr. šaranski ribnjaci su upravo to, a doprirodan su staništa. Također, ekološki sustav bi trebalo zamjeniti sa ekosustav, te bi trebalo definiciju dopuniti i biotičkim uvjetima. Obzirom na navedeno predlažem sljedeću definiciju: Stanište vrste je jedinstvena funkcionalna jedinica ekosustava određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima. | Nije prihvaćen | Definicija prirodnog staništa u okviru Zakona o zaštiti životinja donosi se samo za potrebe provođenja ovoga Zakona. |
| 68 | Aljoša Duplić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | U st. 1, točci 4. smatram problematičnim definiciju divljih životinja budući da uključuje i strane vrste, a u ostatku teksta prijedloga Zakona ne postoji jasna distinkcija između stranih životinjskih vrsta i zavičajnih divljih vrsta. Predlažem da se uvede dodatan pojam "zavičajna divlja vrsta" . Naime prijedlogom Zakona je regulirano postupanje s divljim životinjama kao i njihova zaštita, a budući da divlje vrste uključju i strane vrste to može predstavljati vrlo ozbiljnu prijetnju za ekosustav u koji su strane vrste uvedene. Postupanje sa stranim vrstama trebalo bi biti posebno regulirano u ovom zakonu i nikako ih se ne bi smjelo izjednačavati sa zavičajnim divljim vrstama. Strane vrste često mogu biti dugo u lag fazi (i nekoliko desetljeća) prije nego počne njihov negativan utjecaj na ekosustav u koji su unesene. Zakon bi trebao razlikovati zavičajne divlje vrste i strane vrste. Također prijedlog zakona ne prepoznaje invazivne strane vrste i postupanje s njima, a spominju se štetnici. svakako bi bilo dobro napraviti dopunu. U st. 1. točci 33. predlažem proširiti definiciju strane životinjske vrste, naime iz pojma strane vrste mora biti jasno da su to vrste koje prirodno nisu obitavale u određenom ekosustavu nekoga područja, nego su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem. Definicija strane vrste ne smije biti isključivo vezana uz državnu granicu. Npr. štuka je predator koji u slučaju uvođenja u vode jadranskog slijeva može izazvati izuzetno negativne promjene u ekosustavu u kojem je ujedno i strana vrsta. Sličan problem imamo sa nekim vrstama donesenim s kopna na otoke. | Nije prihvaćen | Uvođenje stranih životinjskih vrsta kao i invazivnih vrsta životinja je u nadležnosti tijela nadležnog za poslove zaštite prirode i određeno je posebnim propisima te se stoga isto ne uređuje Zakonom o zaštiti životinja. |
| 69 | Amalija Glaser | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Neupitno i neodgodivo uvođenje u zakon zabrane eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana i kazne za svako zlostavljanje životinje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 70 | Ana Anconelli | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | UZ PREKRŠAJNE NOVČANE KAZNE, UVESTI I OŠTRE SANKCIJE - ZA NAROČITO TEŠKA ZLODJELA PREMA ŽIVOTINJAMA: NEKA ZLODJELA BI TREBALA SPADATI POD KRIVIĆNU KAZNENU ODGOVORNOST NPR. KAZNA ZATVORA ZA MUČITELJE ŽIVOTINJA,KAKO MALOLJETNIKE TAKO I ZA ODRASLE OSOBE. | Nije prihvaćen | Za postupanja protivna odredbama ovoga Zakona određene su unutar istog prekršajne odredbe, a u slučaju teškog kršenja odredbi postupa se u skladu s odredbama Kaznenog zakona. |
| 71 | Ana Anconelli | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | ČLANAK 88-- TRAJNA ZABRANA DRŽANJA ŽIVOTINJA ONOME KOJI IH ZLOSTAVLJA. I NARAVNO ODUZIMANJE ŽIVOTINJE KOJA JE ZLOSTAVLJANA. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 72 | Ana Anconelli | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | IZBRISATI ČLANAK 55. VOLONTERI ČESTO PRIMAJU PSE NA "PRIVREMENI" SMJEŠTAJ I TO IM SE MORA OMOGUĆITI. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 73 | Ana Anconelli | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | ZABRANITI USMRĆIVANJE ŽIVOTINJA U SKLONIŠTIMA. ŽIVOTINJE NEMAJU ROK TRAJANJA. ONE IMAJU ŽIVOT. ŽIVOT IM JE BOŽJI DAR. NISTE IM GA VI DALI PA GA NE MOŽETE NITI ODUZIMATI. NEMOŽE SE PISATI ZAKON KOJI ZAŠTIĆUJE ŽIVOTINJE A DA SE U NJEMU DOZVOLJAVA MOGUĆNOST DA SE ŽIVOTINJU UBIJE U SKLONIŠTU, A SKLONIŠTE POSTOJI ZA TO DA SE ŽIVOTINJI POMOGNE. TO JE NON SENSE. OSIM ŠTO SE, NARAVNO, UBOJSTVO. MOŽEMO TO LJEPŠE NAZIVATI ALI SUŠTINA ČINA OSTAJE- TO JE UBOJSTVO I NEDOPUSTIVO JE . POGOTOVO U SKLONIŠTIMA. U DRUGIM ZEMLJAMA, PRIMJERICE U JUŽNOJ AMERICI IMATE SKLONIŠTA KOJA PRIMAJU INVALIDNE ŽIVOTINJE, ŽIVOTINJE BEZ NOGU I SL..I NIKOME NE PADA NA PAMET DA IH SE USMRĆUJE IKADA, A POGOTOVO NAKON 60 DANA. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 74 | Ana Anconelli | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | POTPUNO ZABRANITI POKUSE NA ŽIVOTINJAMA U "ZNANSTVENE SVRHE" . NE SAM ODA JE TO NEHUMANO I DUBOKO AMORALNO JER SE MOŽE DOĆI DO DOBROG CILJA LOŠIM SREDSTVIMA I ŽIVOTINJE IMAJU SVOJ ŽIVOT A NE ŽIVOT DA GA PROVEDU U POKUSIMA I ISTRAŽIVANJIMA, TO JE PROTIVNO CIVILIZACIJI I DOKAZ JE NEPOŠTOVANJA ŽIVOTA. ŽIVOT U ŽIVOTINJI NIJE MANJE VRIJEDAN SAMO ZATO JER SE RADI O ŽIVOTINJI. MORATE ZAMISLITI DA SE VI NAĐETE U TOJ KOŽI. bI LI VAM BILO UGODNO DA SKUPINA "NAPREDNIH ŽIVOTINJA" EKSPERIMENTIRA NAD VAMA I DA PRITOM TRPITE BOLI ILI NEUGODU ILI NEMATE SLOBODU ILI PATITE NA BILO KOJI DRUGI NAČIN??? NE BI BILO UGODNO ZAR NE? ONDA VAS LIJEPO MOLIM DA TO NE PRIUŠTITE ŽIVOTINJAMA. NISU NIČIM ZASLUŽILI DA BUDU POKUSNA TIJELA. ŽIVOTINJE IMAJU DUŠUM ISTO KAO I MI. A DRUFE STRANE JADNA JE NAUKA KOJA MORA IMATI ŽRTVE DA BI IZMISLILA NEŠTO DOBROGA. U SVIJETU SU DANAS VEĆ JAKO PUNO RAZVIJENE KAMPIANJE PROTIV PROIZVODA KOJI SU TESTIRANI NA ŽIVOTINJAMA KAO I ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U KOJIMA SU ONE KORIŠTENE. OPROSTITE, ALI TO JE SRAMOTA ZA ČOVJEČANSTVO!!! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 75 | Ana Gujic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zakonom zabrani ubijanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 76 | Ana Jurlina | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje nakon 60 dana! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 77 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Potrebna je odredba kojom se zabranjuje organiziranje natjecanja konja u povlačenju trupaca | Nije prihvaćen | S obzirom da se u natjecanju povlačenja trupaca koriste konji koji se koriste za rad i koji su uzgojeni u tu svrhu te koji su svojom tjelesnom građom prilagođeni za pomoć čovjeku pri obavljanju određenih teških poslova, ista se mjerila moraju primijeniti i kod natjecanja u povlačenju trupaca te konji ne smiju biti prisiljavani tehničkim sredstvima na napore koji prelaze njihove tjelesne mogućnosti. |
| 78 | Ana Karamarko | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Potrebno je zabraniti korištenje i nastupanje SVIH životinja bez iznimke (bilo da je riječ o divljim ili domaćim životinjama) i bez opravdanja (poput neadekvatnog o prikazivanju vrsti svojstvenog ponašanja). Već postojeće zabrane cirkusa sa svim životinjama u zemljama EU-a i u svijetu pokazuju da bi i Hrvatska trebala slijediti tu pozitivnu praksu. Budući da je svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje torturi dresiranja u svrhu redovitih predstava, stalno seljenje i transport te tjeranje na nastupe i neprirodno ponašanje, jasno je da ni jednoj životinji nije mjesto u cirkusu niti bi to Zakon trebao dopuštati. Životinje nisu zabavljači i ne bi se smjele eksploatirati za privlačenje potrošača i ostvarivanje bilo čijeg profita. U prilog tome govori i podatak da su 32 grada Hrvatske već zabranila gostovanje cirkusa sa svim životinjama. Gostovanja svih cirkusa u Hrvatskoj koji su u svojem programu imali životinje dokazala su vidljivu nedostatnu brigu za životinje, životinje s ranama, iznemogle, gladne i žedne, koje su držali u svim vremenskim uvjetima, bez obzira koliko oni bili (ne)prikladni za njihove etološke potrebe. Životinje u cirkusima većinu svojih života drže u lancima ili zatvorene u malim prostorima ili pak u prijevoznim vozilima. Hrana i voda su im uskraćivani da bi se izbjegao nered. Okovane, zatvorene, izgubljene, a često i pod sedativima, 90 % svojega vremena čekaju dresuru ili izvođenje predstave. Često se primjenjuju bičevi, električne palice i drugi 'alati' da bi ih se natjeralo na izvođenje predstave. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 79 | Ana Karamarko | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Postojeći tekst trebalo bi izmijeniti: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima/registraciji koje donosi nadležno tijelo.'' Dio Čl 54 St 1 koji kaže "s tri i više rsplodnih ženki iste vrste" SUVIŠAN je i SELEKTIVAN i potrebno ga je izbaciti | Nije prihvaćen | Članak 54. postao je članak 55. Zakona vezano za registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji dok je u članku 56. određena obveza vlasnika kućnih ljubimaca s manje od tri rasplodne ženke da se evidentiraju pri nadležnom tijelu u Upisniku kućnih ljubimaca, a prije prodaje životinja. Propisano je i evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja iz razloga da se svima koji žele prodati životinju omogući sudjelovanje na tržištu, s obzirom da se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, životinje ne mogu prodavati ako ne potječu iz registriranog odnosno evidentiranog uzgoja. Obveza evidentiranja vlasnika kućnih ljubimaca s manje od tri rasplodne ženke prije prodaje životinja omogućuje bolju provedbu ovoga Zakona jer psi prije prodaje moraju biti označeni. Vlasnici kućnih ljubimaca koji nisu namijenjeni prodaji ne podliježu odredbama ovoga članka. Svi registrirani uzgoji i evidentirani vlasnici podliježu nadzoru veterinarske inspekcije |
| 80 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | hvatanje i ismrćivanje životinja pomoću zamki s ljepilima užasna je praksa koja životinje izlaže nezamislivoj patnji i polaganoj smrti. To je praksa koji se mora ukinuti. U tekst zakona nužno je dodati: Zabranjeno je hvatati i usmrćivati glodavce i druge životinje ljepilom i drugim zamkama koje uzrokuju životinjama dugotrajnu bol i patnju. | Nije prihvaćen | Nije moguće provesti drugu vrstu deratizacije koja koristi otrove u objektima u kojima se odvijaju procesi skladištenja, pripreme i drugih poslova vezanih uz prehrambene namirnice |
| 81 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Potrebno je dokinuti praksu kojom je vlasnicima dopušteno konje koristiti za težak fizički rad koji neupito proizvodi patnju i bol. Stoga je nužno dodati i odredbu: Zabranjeno je koristiti konje kao radnu snagu za izvlačenje drva iz šume, bilo da konji vuku drva ili ih prenose na leđima | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) |
| 82 | Ana Karamarko | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Ukidanje roka od 60 dana povećalo protočnost životinja kroz sklonište i rad na prevenciji s obzirom na to da bi skloništa bila prisiljena raditi na marketingu, odnosno programima udomljavanja i edukacije. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 83 | Ana Karamarko | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Nikako nije u skladu s idejom zaštite životinja, njihovom dobrobiti i, u konačnici, s voljom građana da postoje Kill-skloništa i da je moguće usmrćivanje zdravih životinja po isteku 60 dana. Tekst zakona treba glasiti: životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 84 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | NUŽNO je da zakonodavac konačno u zakon unese jasnu i nedvosmislenu odredbu: Zabranjeno je: držati pse trajno vezane ili trajno smještene u ograđenom prostoru za pse. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 85 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Potrebna je izmjena Članka 9 na način: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva, uključujući: 1. označavanje kopitara i goveda žigosanjem te ostala označavanja životinja protivno posebnim propisima | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 86 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Potrebno je u Članku o obvezi pružanja pomoći životinji dodati: Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći. Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 87 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 88 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Samorazumljivo da je prestanak usmrćivanja životinja u skloništima standard koji treba doseći i očuvati, uspostaviti kao normu ponašanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 89 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | U Hrvatskoj je od 2009. godine propisano označavanje kopitara mikročipom, no i dalje je dopušteno vruće paljenje žigom, iako je to nepouzdan, nepotreban, zastarjeli i nehuman način označavanja životinja i dokazivanja vlasništva. Također, iako se goveda označavaju ušnim markicama, dopušten je izuzetak za označavanje bikova namijenjenih za sudjelovanje na kulturnim i sportskim događajima, za koje se propisuje, uz označavanje ušnim markicama, istovremeno označavanje paljenim žigom. Za ovu iznimku nema nikakvih medicinskih i znanstvenih opravdanja, a izuzetno narušava dobrobit životinja. | Nije prihvaćen | Označavanje goveda žigom se ne primjenjuje u Hrvatskoj. |
| 90 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Potrebna je dopuna u smislu jasnih odredbi kako će lokalna samouprava organizirati lokalna samouprava, i odnosi li se to na službu koja bi bila dostupna 24 sata i krije li se iza pojma lokalna samouprava prebacivanje ovlasti "zbrinjavanja" na Kill-skloništa koja će izmjestiti životinju i "pomoći" joj tako da je usmrte u konačnici. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Ines Šprljan uz ovaj članak. |
| 91 | Ana Karamarko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Članak 6 Stavak 1 potrebna je dopuna da posjednik ne smije svojeg ljubimca, domaću ili uzgojenu divlju životinju ostaviti niti u skloništu jer to je također čin napuštanja | Nije prihvaćen | Člankom 6. stavkom 1. Zakona određeno je posjednik ne smije napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje koje drži pod nadzorom te se isto odnosi na svako napuštanje životinja. Stoga nije potrebno izdvajati pojedine slučajeve napuštanja životinja. |
| 92 | Ana Karamarko | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Pojam posjednik ili vlasnik neadekvatno tretira odnos i suživot sa životinjom oduzimajući životinji status živog bića svodeći je nepravedno na stvar/ vlasništvo. Zakon je potrebno mijenjati i osigurati životinjama status živog bića. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Teji Kranjec uz ovaj članak. |
| 93 | Ana Laura Kapetanovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 94 | Ana Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 95 | Ana Mihalić | NADZOR, Članak 78. | Podržavam nadopunu članka 78. Prijedloga Zakona prema kojem je nadležni veterinarski inspektor ovlašten ne samo ''posjedniku privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom'' nego i ''životinju koju posjednik drži u neprimjerenim uvjetima''. Ova nadopuna vrlo je važna zato što omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 96 | Ana Mihalić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Podržavam nadopunu u odredbi koja se odnosi na djelatnost skloništa, a prema kojima sklonište mora ''tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine''. To je jedini način na koji se životinje mogu udomiti, ako su kvalitetno oglašene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 97 | Ana Mihalić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Pridružujem se prijedlogu udruge Prijatelja životinja da se nedvosmisleno zabrane nastupi i držanje svih vrsta životinja u cirkusima. Vjerujem da je krucialno zabraniti bilo kakve nastupe bilo kakvih životinja bez iznimke. Hrvatska bi se trebala pridružiti i ostalim zemljama u Europi koje su već zabranile cirkuse sa životinjama. Dopuštanjem cirkuske prakse sa životinjama uče se najmlađi od mladih dana kako su životinje ovdje da nas zabavljaju i da budu kroćene te da nemaju vlastitih sloboda, a stvarnost koje te životinje proživljavaju iza pozornice daleko su strašnije. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 98 | Ana Mihalić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Podržavam stavove Prijatelja životinja. Budući da se trenutno ne može potpuno zabraniti trgovina i držanje egzotičnih životinja što bi bilo idealno bila bi barem dobra regulacija držanja egzotičnih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 99 | Ana Mihalić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Podržavam prijedlog udruge Prijatleja životinja o devet pasa i uvjetima kao za skloništa. Iz predloženih odredbi izuzimaju se uzgajivači pasa koji zarađuju novac na temelju uzgoja i od njih se ne traži da udovolje sve uvjete kao za skloništa. Istovremeno na taj način stradaju ljudi koji žele pružiti privremeni smještaj psima koji bi inače čekali smrt nakon 60 dana u skloništima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 100 | Ana Mihalić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam predloženu odredbu kojom je zabranjeno ''držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora''. Vjerujem da je ovakva odredba važan preduvjet za držanje kućnih ljubimaca budući da je ograničavanje kretanja te fizička bol konstantnog pritiska okova nepotrebna i svakako treba biti kažnjivo jer bi u suprotnom moglo prouzročavati cijele životne vijekove životinja provedenih u takvim stravičnim ograničenjima. | Prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. |
| 101 | Ana Mihalić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. | Podržavam prijedlog udruge Prijatelja životinja o članovima povjerenstva. Članovi povjerenstva za zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe ne bi smjeli biti nitko od predstavnika industrije čiji se ciljevi kose s ciljem rada Etičkog povjerenstva. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 35. postao je članak 36. Zakona |
| 102 | Ana Mihalić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Podržavam stav Prijatelja životinja o korištenju životinja za pokuse u obrazovne svrhe. Vjerujem kako se pokusi na životinjama u obrazovne svrhe (pa tako i bilo koje druge svrhe) trebaju zabraniti bez iznimke. Hrvatska bi se trebala okrenuti prema naprednim zamjenskim metodama testiranja, koje daju sigurnije, pouzdanije i točnije rezultate. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 103 | Ana Mihalić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | Podržavam stav Prijatelja životinja o pokusima radi istraživanja učinka alkohola i droga. Vjerujem da treba bez izuzetaka zabraniti testiranje učinaka alkohola i droga na životinjama budući da takvi pokusi nisu opravdani. Ova odredba trebala bi biti definirana bez navođenja iznimke. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 23. postao je članak 24. Zakona. |
| 104 | Ana Mihalić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Mislim da je krajnje sramotno da zakon podržava ubijanje zdravih napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima. Svakoj životinji trebala bi biti omogućena veterinarska skrb te maksimalan trud odgovornih pojedinaca da se životinja trajano i udomi. Tužno je kako se pojedinci iskorištavajući ovaj zakon u Hrvatskoj mogu bogatiti. Uz dozvolu usmrćivanja životinja po sloništima takav zakon omogućava plodno tlo za dodatno zlorabljivanje položaja životinja u spomenutim skloništima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 105 | Ana Mihalić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Podržavam prijedlog Prijatelja životinja da se zabrani žigosanje životinja. Vjerujem da je neprihvatljivo da se životinje žigosaju u bilo koju svrhu pa tako i u svrhu identifikacije. Životinje treba zaštititi od nepotrebnog nanošenja boli te iskoristiti neke od modernijih metoda identifikacije. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 106 | Ana Mihalić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani usmrćivanje pilića drobljenjem odnosno maceracija jer je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije okrutno, bespotrebno i nedopustivo. | Nije prihvaćen | Usmrćivanje životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje provodi se u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja te je maceracija metoda navedena Uredbom. Ova metoda se provodi korištenjem naprava koje osiguravaju trenutačnu maceraciju i neposrednu smrt životinja. Za usmrćivanje životinja mogu se koristiti i druge metode osim onih navedenih Uredbom, ali po odobrenju Europske komisije te na temelju znanstvenih dokaza o učinkovitosti metode. Kad Europska komisija za usmrćivanje jednodnevnih pilića usvoji novu metodu koja će poboljšati dobrobit životinja tada će se ta metoda moći koristiti umjesto metode maceracije. |
| 107 | Ana Mihalić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da nema nikakvog racionalnog opravdanja da se dodatno produljuje rok perioda prilagodbe uzgajivača činčila jer je 10 godina bilo i više nego dovoljno da se svi oni snađu i promijene svoj okrutan posao uzgajivača u nešto što neće uključivati zatočeništvo, patnju, bol i smrt nedužnih živih bića samo radi ekonomske dobiti odnosno radi krzna. Tražim zabranu uzgoja svih životinja za krzno ili bilo kakvu drugu ljudsku potrebu. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. Donošenje odredbe da se zabrani korištenje životinja za bilo kakvu ljudsku potrebu trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon. |
| 108 | Ana Mihalić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Tražim da se vrati stara odredba zabrane utrka pasa radi okrutnosti prakse povezane s takvim tipom natjecanja. Predlažem da se u novi Zakon eventualno kao zadnja opcija uvrsti definicja pojma „utrke pasa“ kao „komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način bi se zatvorio put zlostavlanju životinja radi zabave putem takvih nepotrebnih i okrutnih praksi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak Zakona. |
| 109 | Ana Mikin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Jasno je da je moguće uspješno riješiti problem napuštenih pasa bez provođenja eutanazije. O tome svjedoči niz pozitivnih primjera iz drugih zemalja Europe (i svijeta). Jednostavne mjere, među ostalim, uključuju provođenje no-kill politike u svim skloništima na nacionalnoj razini, uvođenje visokih kazni za napuštanje, mučenje ili ubijanje kućnih ljubimaca, provođenje kontinuiranih i sveobuhvatnih promotivnih kampanja za udomljavanje na nacionalnoj razini, uvođenje obaveznog mikročipiranja i sterilizacije/kastracije te provođenje oštrije kontrole uzgajivača i uzgajivačnica. Iste mjere predlažem i Ministarstvu da ih uvede. Sva skloništa trebala bi biti humana no-kill skloništa. Novac može i treba biti utošen s ciljem rješavanja problema napuštenih pasa, a ne s ciljem najlakšeg načina smanjivanja broja napuštenih kućnih ljubimaca (eutanazija). Također, skloništa su obvezna promovirati, odnosno poticati udomljavanje životinja pod svojom skrbi - no nigdje nije detaljno određeno na koje načine i u kojem opsegu - stoga skloništa nemaju nikakav sustav promocije i ne čine apsolutno ništa po tom pitanju (nemaju čak ni postavljene osnovne komunikacijske kanale poput web stranice i društvenih mreža) nego nakon isteka roka od 60 dana usmrte životinju i na to mjesto prime novu s istim rokom trajanja, za što dobivaju novce od nas, poreznih obveznika. Zahtjevam da se ti, naši novci utroše zaista za zbrinjavanje životinja u punom smislu te riječi, a ne za "rješavanje" istih. Smatram da je, također, potrebno napraviti detaljan pravilnik za sva skloništa s obvezama koje imaju prema životinjama pod svojom "skrbi", posebnice na temu uvjeta života u skloništu te promocije i poticanja udomljavanja. Također, potrebno je osigurati strogi nadzor nad skloništima i efikasan sustav kažanjavanja u slučaju kršenja zakonskih odredbi. Nužno je, naravno, i stvoriti efikasan sustav koji će provoditi zakon i kažnjavati one koji napuštaju, muče i ubijaju kućne ljubimce. Dodatno, kao etički i moralni problem vidim niz odredbi u postojećem Zakonu koje potiču i podržavaju okrutnost u odnosu spram životinja u Hrvatskoj, a protiv sam: uzgoja svih životinja za krzno (nakon čak 10 godina prijelaznog razdoblja zakon o zabrani uzgoja mora stupiti odmah na snagu), trajnog držanja pasa na lancu, korištenja konja za izvlačenje drva, žigosanja kopitara, hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama, utrka pasa, borbi životinja, držanja dupina u zatočeništvu, zoofilije, korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja, obrednog klanja, kupiranja svih pasa (uklj. lovačke), drobljenja pilića, kastracije muških praščića na živo, vršenja pokusa nad životinjama, cirkusa koji uključuju životinje, zoloških vrtova i svih drugih nehumanih i okrutnih praksi. U tom smislu, podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 110 | Ana Milekic | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podrzavam Zakon o zastiti zivotinja. Smatram da ne bi trebalo biti nikakvog vremena prilagodbe jer ubijanju i mucenju treba stati na kraj jos jucer. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 111 | Ana Petricic | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Čvrsto se protivim uzgoju činčila i bilo koje druge životinje radi ubijanja za proizvodnju krzna! Ovo je stav većine hrvatskih građana, unatoč snažnoj promociji koju u nekim od komentara na ovaj zakon možemo pročitati od uzgajivača činčila. Ovakav prijedlog zakona direktan je pokazatelj ukorijenjene korupcije na svim razinama ove države. Javna je tajna da je bivši ministar g. Jakovina, odnosno njegova supruga Sandra Petrović direktno povezana te u bliskim odnosima s uzgajivaćima činčila s područja Virovitice, te je članak o produljenju prijelaznog roka upravo poslijedica pogodovanja navedenoj skupini. Kako je moguće da se u stručnom Povjerenstvu u Ministarstvu poljoprivrede koje radi na nacrtu zakona za ZAŠTITU životinja, nalazi čovjek koji uzgaja životinje radi UBIJANJA za krzno?!? Uzgajivači činčila imali su i više nego dovoljno vremena (10 godina!!) da se prilagode zabrani, te da se preorijentiraju na nešto drugo. Nema nikakvog opravdanja niti utemeljenog objašnjenja da se produlji prijelazni rok, osim toga da se kupuje vrijeme kako bi se kasnije ukinula zabrana. Ljudski nemoral u Hrvatskoj nažalost nema granica, a objašnjenja koja ovdje daju uzgajivači činčila su ništa drugo nego smiješna i žalosna. Apsolutno podržavam smijer u kojem ide ovaj zakon, da se zabrana uvede, međutim ne slažem se sa stavkom koji predviđa produljenje roka. I da odgovorim stanovitom g. Bruno Ivančanu koji spominje da mladi napuštaju Hrvatsku: mi mladi ne napuštamo Hrvatsku zato što se u njoj zabranjuje uzgoj radi krzna, već zato što se dozvoljava da ljudi poput Vas sjede u stručnim povjerenstvima, zato što su interesne skupine i korupcija ono što upravlja Hrvatskom. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 112 | Ana Torić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | 1. Tražim zabranu eutanazije pasa (i mačaka) u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. 2. Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja koje se uzgajaju radi krzna. 3. Tražim zabranu ukidanja životinja u skloništima i još oštrije mjere i sancije svim lokalnim zajedncama koje nisu ustrojile "no kill" skloništa. Ne želim da se novac poreznih obveznika troši na ne nerad i nebrigu lokalnih zajednica, te da netko profitira ubijanjem životinja. Tražim da se jasno i trasparentno na stranicama Ministarstva poljoprivrede objave podaci koliko lokalne zajednice plaćaju skloništima na godišnjoj osnovi. 4. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu što predstavlja psihičko i fizičko mučenje životinja, te sankcioniranja neodgovornih vlasnika. 5.Tražim zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šume. 6. Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima i korištenje životinja za predstave s životinjama. 7. Zakonom bi trebalo propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera, odnosno da ih vode udruge, ustanove i javne službe. Nedopustivo je da itko nože profitirati na patnji životinja. 8. Tražim propisivanje kaznenih odredbi za jedinice lokalne/regionalne samouprave koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007., odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 9. Tražim zabranu kupiranja uši i repova svih (po tako i lovačkih pasmina) pasa. 10. Tražim da Zakon propiše udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63 11. Tražim jasno propisati zabranu obrednog klanja koje provode predstavnici vjerskih zajednica. 12. Tražim zabranu drobljenja živih pilića i ostalih pernatih životinja. 13. Tražim da se zakonom propiše zabrana držanja divljih životinja u privatnim "zološkim vrtovima" radi zabave. 14. Tražim zabranu testiranja na životinjama u svrhe kozmetičke industrije i sl. Ana Torić, Zagreb | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 113 | Anamaria Halar Kasunić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se PODHITNO zabrani eutanazija životinja u azilima i skloništima nakon isteka 60 dana! Također izuzetno je važno da se PRAVILNO kontrolira rad azila i skloništa jer vlasnici skloništa dobivaju novce od nas građana te novce kradu i ubijaju životinje sa SJEKIRAMA kao ''divni'' vlasnik azila u Karlovcu koji je nebrojeno puta bio prijavljivan no nadležne institucije nisu niti jednom poduzele apsolutno NIŠTA. Također želim naglasiti da se s najstrožijom kaznom trebaju tretirati ljudi koji zlostavljaju i napuštaju životinje, kao npr u Švedskog u kojoj je upravo zbog velikih kazni i mogućnosti zatvorske kazne broj zlostavljanih i napuštenih životinja drastično pao. Hvala. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 114 | Anamarija Šutić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zalažem se za zabranu eutanazije životinje nakon 60 dana! | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 115 | Ana-Marija Vidjak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Premda u prijedlogu novog zakona postoje pozitivni pomaci, želim im doprinijeti s nekoliko konkretnih ideja: 1) uvesti (i provoditi!) novčane kazne kako za vlasnike tako i za veterinarske stanice čiji psi nisu čipirani 2)uvesti (i provoditi!) visoke novčane kazne za napuštanje životinje od strane vlasnika (ukoliko se ne radi o posebnim okolnostima kao što su smrt ili ozbiljna bolest vlasnika, preseljenje u drugu državu i sl.) Smatram da kazne trebaju biti visoke (npr 10.000 kn) kako bi budući vlasnici dobro promislili prije kupovine ili udomljenja psa te bili svjesni da se radi o doživotnoj odgovornosti za drugo živo biće. Premda bi to i sada trebalo biti jasno, no upravo visoka kaznena mjera može biti upozorenje zbog kojeg će se potencijalni vlasnici odnositi odgovornije prema svojoj odluci 3) uvesti (i provoditi!) kaznenu mjeru mogućnosti lišavanja slobode za osobe koje na bilo koji način grubo zanemaruju ili zlostavljaju pse i druge životinje. Mjere restitucije i probacije također mogu biti adekvatne za manje prijestupe ukoliko nadležni tako procjene. Ne znam je li realno očekivati da ljudi u ruralnim područjima neće imati psa na lancu koji spava u kućici, no svakako se može postaviti standard od 5 metara lanca, dovoljno hrane i vode, kućica koja je u hladu te adekvatna izolacija (stiropor, deke) tijekom zime 4) djecu i maloljetnike koje životinje zlostavljaju i/ili sodomiziraju obuhvatiti adekvatnim psihosocijalnim tretmanom budući da brojna istraživanja pokazuju da se radi o jasnom simptomu poremećaja u ponašanju pa i psihopatološkog razvoja ličnosti. Njihove obitelji valjalo bi obuhvatiti u najmanju ruku mjerama kao što su Nadzor nad izvršenjem roditeljskog prava kao i savjetodavnim i/ili psihoterapijskim radom naloženim od strane suda 5) proglasiti skloništa za životnje no kill skloništima bez izuzetka 6) participirati u sterilizaciji svih napuštenih životinja na način da se novac namjenjenim za zbrinjavanje životinja (a koja sredstva nisu mala), u skladu s brojem životinja (prije toga izvršiti popis zbrinutih po skloništima) odredi iznos koji se dijeli veterinarskim stanicama tog područja te tražiti kako od skloništa tako i od ovlaštenih veterinara mjesečno (tromjesečno) izvješće o steriliziranim životinjama (kako eventualno ne bi došlo do zlouporabe) 7) nakon određivanja jasnih odrednica i minimalnih uvjeta za funkcioniranje skloništa, oformiti tijelo od komunalnih ili drugih službi koje bi mjesečno izlazile na teren i pratile jesu li uvjeti u skloništima usklađeni sa zakonskim odrednicama. Ovu mjeru se kasnije može provoditi i nešto rjeđe, no brojni slučajevi zlouporabe sredstava (i životinja!) govore o tome da postoje skloništa čiji je rad ne samo netransparentan već i nehuman te služi prvenstveno stjecanju financijske dobiti od strane pojedinaca. 8) Pojedince za koje bi se utvrdilo da su na bilo koji način narušili povjerenje Ministarstva, građana, a na kraju i samih pasa, trebalo bi kazniti novčano, kako poslovnom tako i osobnom odgovornošću te im zabraniti rad u ovoj djelatnosti, koja bi trebala biti humana, ako već ne i humanitarna. Načelno podržavam prijedloge i komentare udruga Prijatelj životinja i Mijau. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 116 | Anamarija Vujaklija | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. | Protiv eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana! | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 117 | Andrea Amadeo | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u potpunosti zabrani uzgajanje životinja radi krzna bez dodatnog prijelaznog razdoblja. Smatram da je prijelazno razdoblje od 10 godina bilo dovoljno da se uzgajivači krzna prilagode i opredijele za neku drugu djelatnost. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje napuštaju, muče ili ubijaju kućne ljubimce. Iako navedeno je već definirano u postojećem Zakonu o zaštiti životinja ono se u pravilu uopće ne provodi u stvarnom životu. Kako je moguće da je Zakonom o zaštiti životinja definirano da je zabranjena eutanazija vlasničkog psa bez valjanog razloga, a u skloništima se relativno zdravi psi redovito ubijaju nakon 60 dana? Dalke, zahtijevam da se u potpunosti zabrani ubijanje (eutanazija) životinja nakon 60 dana u svim skloništima (šinterajima). Želim efikasnju veterinarsku inspekciju,bolji nadzor nad skloništima koja se financiraju novcem poreznih obveznika, veći aganžman policije u slučajevima napuštanja, mučenja i usmrćivanja životinja. Želim obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pasa i mačaka u skloništima, ali i vlasničkih pasa i mačaka koja ne služe za daljni registrirani uzgoj. Želim da se stane na kraj razmnožavanju i prodaji pasa i mačaka od strane "štancera" koji nemaju registriranu uzgajivačnicu te time direktno oštečuju državu tj, državni proračun za neplaćanje poreza. Mišljenja sam da bi se porezna uprava trebala pozabaviti ovim problemom jer iznosi neplaćenog poreza od ovakve djelatnosti je zaista velika. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu, osnivanje policije za životinje, zabranu kupiranja svih pasa uključujući i lovačke. Želim bolje uvjete života životinja koje su namjenjene ljudskoj prehrani, zabrana drobljenja živih pilića, zabrana kastracije muških praščića na živo, zabrana vršenja pokusa nad životinjama, zabrana cirkusa koja uključuju životinje i zabrana zoloških vrtova. Sve jedinice lokalne samouprave moraju osnovat sklonište za pse i mačke, a u slučaju ne ispunjavanja ove obveze moraju postojati određene sankcije koje u postojećem zakonu ne postoje. Želim da Hrvatska kao članica Europske Unije napokon potpiše Europsku konvenciju o zaštiti životinja kako i jednoj suverenoj državi priliči. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 118 | Andrea Amadeo | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u potpunosti zabrani uzgajanje životinja radi krzna bez dodatnog prijelaznog razdoblja. Smatram da je prijelazno razdoblje od 10 godina bilo dovoljno da se uzgajivači krzna prilagode i opredijele za neku drugu djelatnost. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje napuštaju, muče ili ubijaju kućne ljubimce. Iako navedeno je već definirano u postojećem Zakonu o zaštiti životinja ono se u pravilu uopće ne provodi u stvarnom životu. Kako je moguće da je Zakonom o zaštiti životinja definirano da je zabranjena eutanazija vlasničkog psa bez valjanog razloga, a u skloništima se relativno zdravi psi redovito ubijaju nakon 60 dana? Dalke, zahtijevam da se u potpunosti zabrani ubijanje (eutanazija) životinja nakon 60 dana u svim skloništima (šinterajima). Želim efikasnju veterinarsku inspekciju,bolji nadzor nad skloništima koja se financiraju novcem poreznih obveznika, veći aganžman policije u slučajevima napuštanja, mučenja i usmrćivanja životinja. Želim obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pasa i mačaka u skloništima, ali i vlasničkih pasa i mačaka koja ne služe za daljni registrirani uzgoj. Želim da se stane na kraj razmnožavanju i prodaji pasa i mačaka od strane "štancera" koji nemaju registriranu uzgajivačnicu te time direktno oštečuju državu tj, državni proračun za neplaćanje poreza. Mišljenja sam da bi se porezna uprava trebala pozabaviti ovim problemom jer iznosi neplaćenog poreza od ovakve djelatnosti je zaista velika. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu, osnivanje policije za životinje, zabranu kupiranja svih pasa uključujući i lovačke. Želim bolje uvjete života životinja koje su namjenjene ljudskoj prehrani, zabrana drobljenja živih pilića, zabrana kastracije muških praščića na živo, zabrana vršenja pokusa nad životinjama, zabrana cirkusa koja uključuju životinje i zabrana zoloških vrtova. Sve jedinice lokalne samouprave moraju osnovat sklonište za pse i mačke, a u slučaju ne ispunjavanja ove obveze moraju postojati određene sankcije koje u postojećem zakonu ne postoje. Želim da Hrvatska kao članica Europske Unije napokon potpiše Europsku konvenciju o zaštiti životinja kako i jednoj suverenoj državi priliči. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 119 | Andrea Amadeo | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Želim da se u potpunosti zabrani uzgajanje životinja radi krzna bez dodatnog prijelaznog razdoblja. Smatram da je prijelazno razdoblje od 10 godina bilo dovoljno da se uzgajivači krzna prilagode i opredijele za neku drugu djelatnost. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje napuštaju, muče ili ubijaju kućne ljubimce. Iako navedeno je već definirano u postojećem Zakonu o zaštiti životinja ono se u pravilu uopće ne provodi u stvarnom životu. Kako je moguće da je Zakonom o zaštiti životinja definirano da je zabranjena eutanazija vlasničkog psa bez valjanog razloga, a u skloništima se relativno zdravi psi redovito ubijaju nakon 60 dana? Dalke, zahtijevam da se u potpunosti zabrani ubijanje (eutanazija) životinja nakon 60 dana u svim skloništima (šinterajima). Želim efikasnju veterinarsku inspekciju,bolji nadzor nad skloništima koja se financiraju novcem poreznih obveznika, veći aganžman policije u slučajevima napuštanja, mučenja i usmrćivanja životinja. Želim obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pasa i mačaka u skloništima, ali i vlasničkih pasa i mačaka koja ne služe za daljni registrirani uzgoj. Želim da se stane na kraj razmnožavanju i prodaji pasa i mačaka od strane "štancera" koji nemaju registriranu uzgajivačnicu te time direktno oštečuju državu tj, državni proračun za neplaćanje poreza. Mišljenja sam da bi se porezna uprava trebala pozabaviti ovim problemom jer iznosi neplaćenog poreza od ovakve djelatnosti je zaista velika. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu, osnivanje policije za životinje, zabranu kupiranja svih pasa uključujući i lovačke. Želim bolje uvjete života životinja koje su namjenjene ljudskoj prehrani, zabrana drobljenja živih pilića, zabrana kastracije muških praščića na živo, zabrana vršenja pokusa nad životinjama, zabrana cirkusa koja uključuju životinje i zabrana zoloških vrtova. Sve jedinice lokalne samouprave moraju osnovat sklonište za pse i mačke, a u slučaju ne ispunjavanja ove obveze moraju postojati određene sankcije koje u postojećem zakonu ne postoje. Želim da Hrvatska kao članica Europske Unije napokon potpiše Europsku konvenciju o zaštiti životinja kako i jednoj suverenoj državi priliči. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 120 | Andrea Bakanji | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Dobro je to rekla Antonija. Uglavnom, mislim da podaci o testovima na životinjama moraju biti dostupni javnosti. Ovako je to jedna siva zona, u kojoj svatko može raditi što želi. U svijetu je sve više i više zastupljeno ne testiranje na životinjama i mi kao civilizirana zemlja, moramo tome težiti. | Djelomično prihvaćen | Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona. Točkom 41. Direktive 2010/63/EU određeno je, kako bi se osigurala obaviještenost javnosti, da objektivne informacije u vezi s projektima u kojima se koriste žive životinje trebaju biti javno dostupne, međutim, time se ne smiju kršiti prava vlasništva ni otkrivati povjerljivi podaci. Stoga korisnici pripremaju anonimne netehničke sažetke projekata, koje nadležno tijelo objavljuje na svojim stranicama, u skladu s člankom 44. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13). Objavljene pojedinosti ne smiju zadirati u anonimnost korisnika. |
| 121 | Andrea Bakanji | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Mora postojati neko tijelo, koje će moći utvrditi da li je stvarno životinja opravdano upućena na "usmrćivanje". Na žalost, radi manipulacije oko troškova vet. skrbi, oko toga da ne postoji neko pouzdano tijelo kojem se može obratiti, ne vjerujem da će se časno izvršavati čl. 11. Mora postojati kontrolno tijelo i podaci moraju biti dostupni javnosti u svakome trenutku. A što se tiče usmrćivanja u skloništima, treba u potpunosti zabraniti usmrćivanje, osim u iznimnim slučajevima, kod teških ozljeda i sl. | Prihvaćen | U slučaju sumnje da je došlo do usmrćivanja životinja protivno odredbama ovoga Zakona za postupanje je nadležna veterinarska inspekcija. Zabranjeno je usmrćivanje životinja u skloništima. |
| 122 | Andrea Bakanji | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Vezano uz uzgajivače činčila, slažem se, svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje, ali ja ne podržavam tu industriju. Priča se o tome da je njihov broj u opadanju, a uzgajivači kao rade na tome da im povećaju broj, ali zašto? Radi krzna. Pa recite vi meni, da li u današnje vrijeme postoji potreba da se nekoga mora ubijati da bi mi nosili krzno? Postoje drugi materijali, a i stvarno, recite mi dragi uzgajivači. koliko tih bundi prodate u Hrvatskoj? Nula, sve šibate van. O tome se radi. Dajte budite iskreni. To više nije potrebno! Jasno mi je da je to vama egzistencija, ali pogledajte koliko je drugih "zanimanja" nestalo, ovo jednostavno više nije u redu. Nitko nije protiv vas, nego protiv te beskorisne prakse ubijanja nedužnih životinja, da bi se netko zaogrnuo u njihovo mrtvo krzno. | Primljeno na znanje | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 123 | Andrea Bakanji | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Mi smo društvo kojemu je potreban konstantan nadzor, jer ljudi konstantno žele izigrati zakon. Nije u prirodi životinja, da se iz čistog mira idu boriti jedni sa drugima. To je ljudska izmišljotina i izopačenost. Životinje se bore kada su gladne, napadnute ili izazvane, ali ne iz dosade. Tako da se slažem sa Anđelom, i nisam za to da se dozvole borbe. Ako ljudi ne znaju nikako drugačije zaraditi, nego preko grbače drugih, onda se moraju zapitati zašto je tome tako. Ne borbama životinja! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 124 | Andrea Bakanji | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Poštovani, mora se regulirati status životinja, koje žive vani, dakle ne žive u stanovima ili kućama, ali se ljudi za njih brinu. To je veliki problem, jer se smatraju "ničijima" pa se onda neki ljudi iživljavaju nad njima ili nad ljudima koji se brinu za njih. Svakako sam za registraciju hranilišta za mačke i za pse, tako da i te životinje imaju svoju sigurnost i svoja prava, koja im pripadaju. Ako mi možemo davati svoj teško zarađen novac da te životinje zbrinemo, da im omogućimo dostojanstven život, onda i ova zajednica, u ovom slučaju Država ili Ministarstvo poljoprivrede, treba uložiti jedan minimum napora, da izađe u susret i ljudima i životinjama, i da se potrudi da se zakoni provode i da te životinje imaju svoja prava i sigurnost. Sredstva koja država i ministarstvo ulažu za te životinje ne postoje! Želim da to shvatite i da vidite koliku pomoć imate od ljudi koji svakodnevno odvajaju svoje novce, vrijeme i ljubav za te životinje. A onda ih netko prijavi, i za 5 minuta dođe netko od vaših ljudi i želi uništiti ono što se stvara godinama. Budite tako ažurni kada su kazne u pitanju. Kazne protiv počinitelja, koji muče, zlostavljaju, truju i ubijaju životinje. Što je sa kućicama koje je g. Bandić obećao na hranilištima za mačke? Isto tako, tu najavljujete kazne, kada ćete vršiti testiranje preko DNA na izmetu od pasa. Sve je to ok, ali mislim da treba prvo raditi na tome, da se svi psi ćipiraju, tj. registriraju, cijepe, da se zna gdje su, kod koga su, da li se kvalitetno brinu o njima, da li ih puštaju van bez nadzora, što se često događa u manje ruralnim sredinama, gdje takvi psi na žalost znaju raditi nered, a njihov vlasnik za to ne odgovara. Odgovornost se traži, i to maksimalna. Provodite Zakone! | Primljeno na znanje | Članak 72. Ovoga Zakona određuje da tijela jedinica područne (regionalne) samouprave u svrhu ispunjavanja obveza djelatnosti skloništa moraju organizirati koordinacijske radne skupine čija zadaća je koordinacija u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinja što uključuje: - praćenje problematike zbrinjavanja napuštenih životinja na području njihove područne (regionalne) samouprave te donošenje mjera za smanjenje broja napuštenih pasa, poticanje označavanja životinja za koje ne postoji obveza označavanja, razvoj smjernica dobre prakse o primjerenom smještaju i skrbi za životinje, poticanje kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca, osobito pasa i mačaka, razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa, poticanje udomljavanja pasa iz skloništa, edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja i odgovornom posjedovanju životinja (označavanje životinja, cijepljenje protiv bjesnoće, smještaj i skrb za životinje, kontrola razmnožavanja životinja, zabrana napuštanja životinja), praćenje rada skloništa vezano za oglašavanje životinja za udomljavanje, provođenja mjera za osiguranje zdravlja i dobrobiti životinja te vođenja propisanih evidencija, predlaganje i sudjelovanje u izradi uvjeta za držanje kućnih ljubimaca, unaprjeđenje zaštite životinja, ovisno o problemima i interesima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Za postupanja protivna odredbama ovoga Zakona određene su prekršajne odredbe koje se nalaze u člancima 87.-93. |
| 125 | Andrea Bakanji | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Poštovani, generalno, imamo dobre Zakone, ali ih se rijetko kada primjenjuje. Ja želim posebno naglasiti, da sam za osnivanje Policije za životinjska prava, dakle, to bi bili ljudi posebno obučeni za sva pitanja vezana uz životinje. To se možda čini kao dodatni trošak, ali je postala potreba, jer najčešće policija ne želi izaći na teren kod prijave slučaja zlostavljanja ili mučenja životinja. Kazne su premale, a i one se najčešće ne primjenjuju. Postoji još nešto što mislim da je od krucijalne važnosti, a to je da ne postoji niti jedan valjani razlog na ovom svijetu, da se otrov može slobodno prodavati u dućanima i da ga može kupiti tko želi. Kako drugačije objasniti činjenicu, da neki pojedinci kupe otrov i bacaju ga po parkovima, daju ih životinjama, a onda one umiru u najvećim bolovima i mukama. Pa tko je ikada za to odgovarao? Da li je to normalno i civilizirano ponašanje? Svakako treba uvesti posebne dozvole za kupnju otrova, on ne može biti u slobodnoj prodaji. Ja želim znati tko drži taj otrov u svojoj kući. Pa taj otrov može završiti bilo gdje! Zatim, u Čl. 84 stavak 13., ma molim vas, pa zar postoje dijelovi tijela životinja koji ih ne bole, ako im nanosite bol? To obavezno trebate ispraviti. Zatim, napuštene ili ulične životinje, to je pitanje koje zahtjeva veliku pažnju. Mi, koji vodimo računa o "ničijim" životinjama, životinjama koje su se rodile vani i žive vani, mi smo na sebe preuzeli troškove i odgovornost kastracije i sterilizacije, koje bi ova država trebala financirati, ali ok. Iz tog razloga, ne vidim otkuda nekome pravo da odlučuje o njihovoj sudbini, da ih se želi riješiti, ako nije pokazao niti minimum interesa da da makar 1 kunu za to da dostojanstveno žive. Treba postojati javni interes da se hranilišta za životinje urede, održavaju urednima i da se potiče ljude da se brinu kvalitetno za njih. Mi odrađujemo vaš posao, a neodgovorni ljudi izbacuju višak svojih mačaka i pasa i stvaraju nered i stres tim bićima. Želim da se jasno i glasno kaže tome dosta! Pa nisu životinje stvari da ih se može samo tako izbaciti. Kazne za usmrćivanje, napuštanje, mučenje, zlostavljanje, trovanje moraju biti astronomske! Jer naši ljudi vjeruju samo ako ih se opali po džepu! Što se tiče skloništa za životinje, prestanite podržavati kill skloništa, ona moraju nestati! To je postao Business, a to nema veze sa pravima životinja i sa kvalitetnim zbrinjavanjem životinja. | Prihvaćen | članak 84. postao je članak 87. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Odredbe ovoga Zakona se ne primjenjuju na uvjete stavljanje otrova na tržište te isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. Kazne propisane ovim Zakonom su odvračajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. |
| 126 | Andrea Božić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zabrani eutanazija životinja po isteku 60 ili više dana te da se bilo koji oblik zlostavljanja životinje strogo kažnjava. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 127 | Andrea Bračko | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Komentar u ime Ustanove zoološki vrt grada Zagreba - Svaka udruga zooloških vrtova ima svoje uzgojne programe npr. Europsko udruženje zooloških vrtova i akvarija (EAZA) – EEP (European Endangered Species Programmes) i ESB (European StudBook); ESF (European studbook foundation); WAZA (Svjetsko udruženje zooloških vrtova i akvrija) – ISB (International StudBook)… Kako ne postoji obaveza zooloških vrtova da budu članovi određenih udruga postavlja se pitanje što je sa vrtovima koji nisu članovi udruženja? - Nije moguće sa sigurnošću znati koje vrste i u kojem vremenskom razdoblju mogu postati dio budućih programa razmnožavanja budući da se situacija u prirodi mijenja iz dana u dan. Stoga zaustavljanje razmnožavanja vrsta koje nisu u sklopu trenutnih programa ugrožava buduće programe razmnožavanja i same vrste koje će zbog toga nestati iz zooloških vrtova a potencijalno i iz prirode. - Zoološkim vrtovima je važno razmnožavati životinje, čak iako su izvan službenih uzgojnih programa kako bi se populacije u zoo vrtovima očuvale. Posebice je to važno ukoliko se u budućnosti dogodi da jedna od tih vrsta postane ugrožena. Primjenom ovog članka bilo bi onemogućeno pokretanje novih uzgojnih programa koji se često moraju pokrenuti u vrlo kratkom vremenskom roku s obzirom na nagle i brze promjene situacije u prirodnim staništima određenih životinjskih vrsta (prirodne katastrofe, ratovi, itd.) - Zoološki vrtovi mogu svoju djelatnost usmjerenu na zaštitu vrsta (predstavljanja i zaštite životinja i njihovih staništa s ciljem promicanja zaštite životinja i prirode kroz edukaciju, istraživanje i rekreaciju) obavljati kroz programe, ali i van njih. Npr. u sklopu Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija (EAZA) ustanovljene su stručne skupine (Taxon Advisory Groups) koji izrađuju regionalne planove i daju preporuke za držanje određenih vrsta uz objašnjenje zašto i kako se te vrste trebaju držati. Oni određuju da li je potrebno da preporučene vrste postanu dio nekog od programa ili će ispunjavati neku od drugih funkcija kao flagship vrste (ambasadori za zaštitu staništa), vrste za edukaciju (vrste koje demonstriraju morfološke, ekološke ili taksonomske karakteristike ili ponašanje), vrste za istraživanje ili pak vrste – modeli (prikladnih kao model rješavanja problema managementa vrste koja se trenutno ne drže ili se drže u vrlo malim brojevima) Predlažem ukloniti "u programu očuvanja vrsta" | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 128 | Andrea Bračko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Komentar u ime Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba Pledlažem ukloniti "o lovstvu" | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 129 | Andrea Bračko | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Komentar u ime Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba - Da li se taj članak odnosi i na životinje koje su obuhvaćene i nekim kategorijama zaštite - Uvođenje i ponovno uvođenje svojti u prirodu regulirano je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 118/09) te Pravilnikom o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (NN 35/08) | Nije prihvaćen | Ovaj članak se ne odnosi na područja koja su regulirana posebnim propisima kao npr. iz područja lovstva i zaštite prirode. |
| 130 | Andrea Jagar | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Moji prijedlozi za novi Zakon o štiti životinja Definitivno zabraniti uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno, takva praksa je nedopustiva u 21 stoljeću i strogo kazniti uzgajivače koji nisu do zakonom propisanog roka zatvorili svoje pogone za uzgoj tih nedužnih bića Zabraniti ubijanja životinja u skloništima i napraviti bolje uvjete životinjicama koje borave u skloništima do njihovog udomljenja ili prirodne smrti Devet pasa i uvjeti kao za skloništa značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabraniti trajno držanje pasa na lancu obavezno Zabranit korištenja konja za izvlačenje drva u 21 stoljeću nema mjesta za ovakvu okrutnu praksu pogotovo kad smo svjedoci u kakvim ih uvjetima drže vlasnici koji ih iskorištavaju na grozne načine Zabraniti žigosanja kopitara ili bilo koje druge životinje, mislim da nema potrebe posebno napominjati okrutnost ovakve prakse Zabranit hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, preokrutno i nepotrebno Zabraniti prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani, prodaja živih životinja u bilo kojim trgovinama Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zlostavljanja, zanemarivanja ili bilo koje druge radnje koje nanose životinjama bol i patnju i poremećene luđake koji zlostavljaju životinje najstrože kazniti novčanom i bezuvjetom zatvorskom kaznom Obavezno zabranit držanje i korištenje svih životinja u cirkusima, zabrana održavanja cirkuskih predstava, zabraniti cirkuse stranih zemalja da izvode svoje krvave i krvoločne predstave u našoj zemlji, takvim poremećenim krvavim nastupima nije mjesto u civiliziranom svijetu Neprofitni karakter skloništa za životinje - definitivno i napraviti reviziju svih skloništa koja su profitabilna, treba se utvrditi gdje su životinje završile, gdje je novac od poreznih obveznika koji su dobili na što je potrošen, i javno objaviti podatke Zabraniti utrke pasa nema mjesta za takvu glupost Zabraniti kupiranja lovačkih pasa i svih ostalih pasa i životinja totalno nepotrebno i beskorisno Zabranit natjecanja konja u povlačenju trupaca definitivno bolesna i poremećena ostavština pradavnih vremena kojima je svrha valjda iživljavanje nad nedužnim životinjama zabraniti i strogo kazniti sudionike novčano i zatvorskom kaznom Obavezno zabraniti korištenje životinja za pokuse nepotrebna i okrutna zastarjela praksa kojoj definitivno nije mjesto u 21 stoljeću treba naći adekvatnu alternativu, a i činjenica je da ti tulavi kvazi znanstvenici nisu došli do nikakvih novih niti revulucionarnih otkrića već desetljećima sam su bez razloga izmrcvarili milijune nedužnih životinja i iscijedili su državne proračune za svoje gluposti koje nikome nisu donijeli niš dobrog Obavezno oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zaštititi glavonožace Zabrana obrednoga klanja - ta glupost treba biti najstrože zabranjena i kazne za ovo trebaju biti jako velike Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja - ista stvar kao i za obredno klanje, sudionike i organizatore najstrože kazniti velikim novčanim kaznama i zatvorom i takvu odvratnu praksu zabraniti iskorijeniti za sva vremena Zabraniti držanje dupina u zatočeništvu ili bilo koje divlje životinje i velike kazne za kršenje zabrane Najoštrije kazne za zoofiliju nema opravdanja za tu odvratnost Zabraniti drobljenje živih pilića Dakle, treba napraviti ogromnu reviziju članovova povjerenstava za zaštitu životinja, njihovog rada, sve koji su u sukobu interesa treba smjesta smijeniti i nek vrate novac koji nisu zaradili Treba dati zemljišta za izgradnju skloništa i ne samo dati zemlju treba osnovati Animal police, ali pravu policiju za životinje koja će životinje štiti, a ne ih zlostavljati, koji će transparentno obavljati taj posao, izgraditi adekvatni Azil za sve životinje u nevolji gdje će biti dobro zbrinute do udomljenja ili prirodne smrti Treba uvesti stroge kazne za zlostavljanje, zanemiravanje, napuštanje životinja i sl. i to na licu mjesta odrapiš kaznu uzmeš životinju i nema rasprave Definitivno napraviti reviziju rada veterinarskih inspektora i ako nisu zadovoljili uvjete rada za koji su plaćeni otkaz, i nek vrate novac od poreznih obveznika ima ljudi koji će taj posao obavljati savjesno i s ljubavlju prema živim bićima Edukacija, edukacija i edukacija o potrebama životinja i kako prema njima postupati Potrebno je zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. Često svjedočimo tome kako psi u te svrhe dane u ograđenim prostorima provode sami, bez ikakvog zaklona od vremenskih neprilika i vrućine, a često i vezani na lanac. Potrebno je i ograničiti broj životinja koje fizička osoba smije imati u vlasništvu kako bi se spriječili slučajevi u kojima ljudi nagomilavaju životinje pa ih onda zanemaruju ili ne steriliziraju pa se one nekontrolirano razmnožavaju, Fizičkim osobama potrebno je zabraniti da uzgajaju životinje samo radi stvaranja novih legla i prodaje istih. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Sva skloništa trebaju biti no kill Zabraniti držanje divljih životinja kao kućnih ljubimaca i prodaja istih u bilo kojoj od trgovina Dakle, lovci, što reći prije nego se zbljujem, lov bi trebalo zabraniti u bilo kojem obliku, najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca, bez rasprava odrapit kaznu pa budu razmislili o svom ponašanju | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 131 | ANDREJA SREDNOSELEC | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim slijedeće i to: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Strože propisivanje obveza jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) Veće i brže ovlasti komunalnih redara i djelotvoran i brz inspekcijski nadzor Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Odredbe koje nisu predložene u aktualnoj izmjeni Zakona, iako su potrebne: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana žigosanja kopitara Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana drobljenja živih pilića Hvala Vam | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 132 | Andreja Vincek | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Protivim se svakoj vrsti usmrćivanja životinja, posebno onih u azilima, i to nakon proteka bilo kojeg roka, neovisno da li je on 30 ili 3000 dana! Zabranite ubijanje životinja, a novce koje azili za usmrćivanje životinja dobiju neka utroše na hranu, higijenu i liječničku pomoć životinjama, kao i otvaranje novih NO KILL skloništa. Zabrana rada skloništima koji ubijaju životinje jer je tako očigledno da to rade samo zato da dobiju novce nakon usmrćivanja istih. Prestrašno je da ovi naši vrsni teoretičari koji rade na zakonima (to su naime ljudi koji očito nikada nisu bili u doticaju sa stvarnim svijetom, nego sjede u svojim udobnim foteljama i skupocjenim odijelima i haljinama) sebi daju za pravo i odlučuju da li će životinja živjeti ili ne. Svako biće ima pravo na život, bilo ono čovjek ili životinja! Od kud vam to pravo?? Sramotno! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 133 | Andriana Kapelan Matjasic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Trazim da se: -zabrani eutanazija životinja u azilima -skloništa trebaju voditi neprofitne organizacije -da država u skladu sa stanjem u azilima i brojem nezbrinutih životinja izdvoji adekvatna i dostatna novcana sredstva za njihov rad -da se uvede Policija za životinje kako bi se životinje zaštitile od zlostavljača, a zlostavljanoj životinji bi se odmah pružila pomoć -zabrani uzgoj životinja radi krzna -zabrani testiranje na životinjama -zabrani trajno držanje životinja na lancu -da se uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje kućnih ljubimaca na ulicu -da se zabrani držanje životinja u cirkusima -uvede registar zlostavljaca zivotinja (trajni dosje) Podržavam prijedlog udruge Mijau iz Rijeke da bi slobodnoživuće mačke trebalo sterilizirati, obilježiti, očistiti od parazita, vraitit na stanište i brinuti o njima dajući im hranu i vodu i pružati im veterinarsku skrb Smatram da u škole treba uvesti obaveznu edukaciju o zaštiti životinja i na taj način od najranije dobi razvijati kod djece pozitivan odnos prema životinjama. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 134 | Anđelo Pavišić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Poštovani. Smatram kako su kazne za pojedine činove dosta blage i neprimjerene. Pritom najviše naglašavam članak 84. U točkama koje se odnose na nanošenje boli, usmrćivanja životinja, bilo kojeg oblika maltretiranja i iživljavanja te ostalim strašnim aktima, prekršajne novčane kazne treba višestruko uvećati (te dobro razmislit o kaznenom gonjenju). Također predlažem da se svakoj osobi koja napravi neki od ovih akata odredi psihijatrijsko-psihološko vještačenje, da se procijeni ugrožava li ta osoba ljudske živote i je li opasna za okolinu. Objašnjenje leži u tome da smatram kako svatko tko hladno digne ruku na životinju (slabijeg aktera) u stanju je ponoviti tu istu radnju na životinji, a realna je prijetnja i za ljudske živote. Bi li kome bilo drago da mu susjed ima prekršajnu prijavu čl.84 stavka (1) točke 13. koja glasi '' Novčanom kaznom kaznit će se.... životinjama odsijeca dijelove tijela koji su osjetljivi na bol''... ili možda točke 14 koja govori ''Novčanom kaznom kaznit će se... ograničava kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah''? Baš zbog ovakvih slučajeva koji su realno zreli za psihijatrijsko zbrinjavanje predlažem uvođenje istog te oštrije kazne počiniteljima. Također, napraviti registar zlostavljača životinja! NADOPUNA: Čitam članak 88., stavak (1), točka 2 koja govori: ''Novčanom kaznom od 10 do 30 tisuća kuna...baca petarde na životinje ili druga pirotehniča sredstava (članak 5. stavak 1. točka 30.).''. Ako ne ništa, bar ovaj akt zaslužuje detaljnu psihijatrijsku obradu počinitelja te kaznu od par stotina tisuća kuna (da se mene pita, zaslužuje i zatvorsku kaznu)! | Prihvaćen | članak 84. postao je članak 87., a članak 88. je postao članak 91. Kazne propisane ovim Zakonom su odvračajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Odredbama ovoga Zakona ne može se odrediti psihijatrijsko liječenje obzirom da predmetna problematika nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 135 | Anđelo Pavišić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Gospodine Dušan, vaši argumeti su smiješni te apsolutno nehumani. Postoji nešto što se zove NO KILL azil. To je smještaj/sklonište (nazovite ga kako hoćete) koje zbrinjava napuštene pse/mačke itd. u cilju izbjegavanja i ovog roka od 60 dana za eutanaziju. Osobno smatram da je svijest naroda (pogotovo mladih) malo porasla i da taj vaš prijedlog na sreću ne bi nikada prošao. Kao moderna država ne smijemo pokazivati ovakve znakove neljudskosti, indiferentnosti na probleme koje smo sami stvorili ne izgradivši dovoljno adekvatnu pomoć i skrb za naše ljubimce. Morate shvatiti kako je napuštenih životinja sve više iz dana u dan, jer se svima slobodno dopušta nekontrolirani uzgoj i nema kazni ako se životinja napusti (pr. udruge svakodnevno objavljuju slike kako su mlade majke ostavljene kraj kontejnera/autoceste i sl. sa određenim brojem mladunaca... smatrate li da je potrebno ubiti te mladunce i majku koji nisu ni dobili šansu za život? Smatrate li da su veće smetnje za društvo ti jadni psići ili osoba koja ih je takve ostavila? Dobro promislite što pišete). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 136 | Anđelo Pavišić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Gospodine Dušan, mislim da naveliko griješite sa takvim razmišljanjem. Osobno sam za zabranu svakakvog oblika borbi životinja i uzgoja istih u svrhu borbe. Takav oblik niskih strasti i zarade je naprosto odvratan, gnjusan i neljudski. Legalizirati to znači legalizirati čisto nasilje i poticaj agresivnog ponašanja životinja i okoline, a mislim kako to u modernoj RH stvarno nije potrebno. Ne možete usporediti profesionalne i amaterske turnire kojima se bave ljudi sa borbama životinja koje su u najmanju ruku gladijatorski nastrojene (možda čak i još gore od toga, jer životinja koja se bori vrlo vjerovatno završava smrtnim ishodom, dok je poraženi gladijator čekao odluku imperatora). Istražite malo po internetskim izvorima kojih je jako puno te se uvjerite kako svega par zemalja na svijetu ima legalizirane borbe životinja, što vam to govori? Hvala na razumijevanju. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 137 | Anisja Andričević | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Protivim se uzgoju zivotinja za krzno jer ga smatram nepotrebnim i apsurdnim. Danas krzno nema nikakvu svrhu osim ukrasne, a mislim da se vecina ljudi moze sloziti barem oko toga da nije u redu nekome oduzeti zivot da bi se nekoga ili nesto "ukrasilo". Takva praksa je izrazito nehumana i primitivna i nije joj mjesto u 21. stoljecu. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 138 | Anita Petrović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10.Obaveznu registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Oporezivanje uzgoja kućnih ljubimaca bez obzira bilo riječ o rasnim ili kućnim leglima 12. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima 13. Zabranu kupiranja pasa - kažnjavanje skrbnika nelegalno kupiranih pasa. 14. Uvođenje Policije za životinje i napokon ažurno naplaćivanje kazni za svako zlostavljanje, napuštanje, nečipiranje (nadležnih vetrinarskih stanica prvenstveno za ne uvođenje u registar!), zanemarivanje ili bilo kakvo drugo kazneno djelo nad životinjama. 15. Naplatom kazni omogućiti OBAVEZNU besplatnu sterilizaciju svim kućnim ljubimcima osim onih koji imaju uzgojnu dozvolu. 16. Oporezivanje uzgojnih dozvala 17. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 18. Aposlutnu zabranu spolnog općenja sa životinjama i adekvatno kažnjavanje iste. 19. Uvesti zakonsku odredbu kojom bi se omogućilo načiniti prijavu zlostavljanja, napuštanja i bilo kakvog drugog zlostavljanja životinja uz obaveznan izlazak educiranih policajaca za životinje i kaznenu prijavu po sili zakona za počinitelje uz naravno kaznu od minimalne godišnje plaće. 20. Skloništa za životinje mogu biti isključivo NEPROFITNA. Zabranu rada visokoprofitabilnih kill šinteraja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 139 | Antonija Pek | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Ovo bi trebalo biti potpuno ilegalno. Ti zečeki, hrčci, ribice i koješta drugo žive u krajnje nehumanim uvjetima. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. |
| 140 | Antonija Pek | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Stavka broj 3 se pod hitno mora maknuti iz zakona. Legalna bi trebala biti samo No Kill skloništa. Svakodnevno gledam vijesti kako još *umetni ime psa* ima samo 1/2/3 dana života. To nije moralno i definitivno se krši sa ranijim stavkama i članicma ovog zakona. Pola ove zemlje je nenaseljeno ili napušteno, zašto država ne pokloni posjede udrugama da naprave skloništa gdje bi napuštene životinje mogle slobodno živjeti i možda pronaći nove udomitelje? Za Josipa Vinkovića: potpuno si neupućen u tematiku, sudeći po tvom komentaru. Udomila sam mačku koja je jednu godinu tražila svoj novi dom. Ako se životinja adekvatno oglasi - udomit će se. Danas je sve u marketingu, koliko god to nekima bilo neshvatljivo. Zapadne, napredne, humane i civilizirane države rasturaju u udomljavanju jer se jednoj životinji posvete i naprave atraktivnu kampanju gdje naravno to sve završi udomljavanjem. Ovdje je zadnji domet staviti na neku obskurnu stranicu 2 riječi o životinji, užasnu sliku i vrtit palčeve. To se tako ne radi. Također, ova zemlja ima dovoljno novaca za adekvatno zbrinjavanje životinja. Ako se može na političare i menađere trošiti nevjerojatan novac može se i na živote nevinih bića. Stvar je prioriteta. Jasno je koji su prioriteti vladajućih u ovoj zemlji. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 141 | Antonija Pek | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Niti jedno sklonište koje sam zvala da preuzme pronađenog psa se ne pridržava ovih propisa (broj 3). Besmisleno je, ako ne postoji kontrola skloništa. | Primljeno na znanje | Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona |
| 142 | Antonija Pek | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Zakonom zabraniti skloništa koja ubijaju životinje, a pritom dobivaju enormne financijske potpore sa svih strana! U vijestima je, ne jednom, bilo sklonište Pokupsko Cerje koje je zlostavljalo životinje. | Prihvaćen | Člankom 67. Zakona određeno je da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 143 | Antonija Pek | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Glede stavke 3, imala sam slučaj kad sam pronalazila pse na cesti i skloništa NISU htjela preuzeti psa iako je pas imao čip i znalo se tko bi morao preuzeti troškove na sebe. | Primljeno na znanje | Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njen vlasnik te se životinja odmah vraća vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju. Iznimno, životinja se ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Nalaznik životinje, ako može utvrditi vlasnika životinje, može životinju vratiti vlasniku i životinja se u tom slučaju ne treba smještati u sklonište za životinje. |
| 144 | Antonija Pek | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Ovaj članak nije korektan prema udrugama za zaštitu životinja. Zbrinjavanje životinja nije adekvatno riješeno (vlada SDP-a je na Twitteru i Facebooku uporno odgovarala kako zakoni za zaštitu životinja postoje, ali se NE provode. Zašto se ne provode? Tko je odgovoran za to? Ako to odgovori izvršna vlast onda nemamo o čemu pričati i cijeli ovaj dokument je samo mrtvo slovo na papiru.) i udruge su prva i zadnja linija borbe za prava životinja. Vjerujem da su potrebna značajna sredstva za osnivanje skloništa, a udruge žive od dobrovoljnih donacija i ne vidim to kao opciju za njih. | Nije prihvaćen | Članak 55. postao je članak 57. Zakona te je isti izmijenjen na način da posjednik koji drži više od devet pasa starijih od šest mjeseci u svrhu udomljavanja mora udovoljiti uvjetima kao sklonište za životinje u odnosu na uvjete držanja pasa i skrb o njima. Posjednik može u svrhu udomljavanja držati samo pse koje mu je povjerilo na čuvanje sklonište, s kojim ima sklopljen ugovor o tome, a sklonište označava pse, sterilizira ih, vodi propisane evidencije i oglašava pse u svrhu udomljavanja. Navedena odredba je donijeta zbog osiguranja dobrobiti životinja kroz osiguranje primjerenog smještaja, hranidbe i postupanja sa životinjama. Također, na takav se način osigurava i kontrola prometa životinjama kao i obvezno označavanje životinja te obvezna trajna sterilizacija. U suprotnom, ako se ne može osigurati dobrobit napuštenih i izgubljenih životinja u skladu s odredbama Zakona, iste se izlažu stresu, patnji pa i mogućnosti uginuća što je postupanje suprotno odredbama ovoga Zakona. Ovim Zakonom propisuju se odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti. Zakonom o zaštiti životinja se ne uređuju prava životinja. |
| 145 | Antonija Pek | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Stavku broj 1 treba detaljnije definirati. OBAVEZNA kastracija bi jednim dijelom riješila napuštanje životinja po kontejnerima, šumama, nekontrolirano razmnožavanje itd. Tko ne obavi kastraciju treba platiti visoku kaznu. Budući da su takvi zahvati jako skupi s obzirom na standard ove zemlje država bi mogla prvih 5 godina potpuno ili djelomično subvencionirati kastracije, a kasnije naplaćivati visoke kazne za sve koji se ogluše o zakon. | Nije prihvaćen | Članak 52. Zakona postao je članak 53. Zakona te je određeno da se kontrola razmnožavanja životinja provodi različitim mjerama kao npr. sterilizacijom životinja, a može se provoditi i odvajanjem ženki i mužjaka u vrijeme kad su ženke spremne za pripust kao i drugim mjerama te je isto odgovornost vlasnika životinje. Stoga nije primjereno propisati obveznu sterilizaciju za sve pse s obzirom da se cilj može postići i drugim mjerama. Svakako treba uzeti u obzir i obveze koordinacijskih radnih skupina iz članka 70. Zakona koje osnivaju područne (regionalne) jedinice samouprave te koje, između ostaloga, potiču kontrolu razmnožavanja kućnih ljubimaca, osobito pasa i mačaka te edukativno djeluju vezano za zaštitu životinja i odgovorno posjedovanje životinja (označavanje pasa, cijepljenje protiv bjesnoće, smještaj i skrb za životinje, kontrola razmnožavanja životinja, zabrana napuštanja životinja) te na takav način utječu na povećanje svijesti kako vlasnika pasa tako i javnosti o potrebi kontrole razmnožavanja životinja i odgovornosti vlasnika. U članak 53. dodan je stavak 5. kojim se određuje ako se na području pojedinih jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave utvrdi veliki broj napuštenih pasa, način i financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa na tom području naredbom može propisati ministar. |
| 146 | Antonija Pek | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Bolje da se pokusi vrše na ubojicama i silovateljima, a ne na nevinim životinjama koje nisu ničime skrivile svoju užasnu sudbinu. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona. |
| 147 | Antonija Pek | NADZOR, Članak 80. | Znači monstrum uzme psa i taj pas je teško zlostavljan od strane monstruma, netko ga prijavi i taj pas treba u sklonište odnosno kod drugog udomitelja. Ne uspije se pronaći adekvatan smještaj iz nepoznatkog razloga i taj pas se mora usmrtiti?! Ovo je totalno promašeno. Ima toliko drugih rješenja. Ako vlasnik monstrum mora platiti eutanaziju onda može plaćati i hotel za pse (ili mačke) dok se ne nađe adekvatan smještaj. Zašto bi životinja opet morala plaćati ljudsku glupost? | Prihvaćen | Odredba o mogućnosti usmrćivanja životinja je brisana. |
| 148 | Antonija Pek | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | U stavci 2 treba jasno definirati kako lokalna samouprava treba organizirati i financirati pomoć ozlijeđenoj životinji. Ovaj dio se po dosadašnjim iskustvima vrlo vjerojatno neće poštivati ukoliko se ne odredi vrlo visoka kazna za nepoštivanje zakona. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Ines Šprljan uz ovaj članak. |
| 149 | Antonija Pek | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Stavka broj 5 nema smisla, zašto bi bikovi bili iznimka? Marko Mišković je sve napisao. Stavka broj 7 se treba nadopuniti jer dućani sa opremom za kućne ljubimce prodaju ogrlice s bodljama "za dresuru". Trebalo bi zabraniti i prodaju. Stavka broj 30 sama po sebi nema većeg efekta, ako se pirotehnička sredstva kompletno ne zabrane. Većinom ljudi niti ne bacaju petarde na životinje već nasumce na javnu površinu, ali taj užasan zvuk straši životinje. Pirotehnika se treba kompletno zabraniti. | Nije prihvaćen | Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) tako da svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Tradicionalna natjecanja bikova u Hrvatskoj spominju se od 1890. godine, a organizirano održavaju već 22 godine i pri tome se ne bilježe teže ozljede bikova niti njihovo međusobno usmrćivanje. Borbe se odvijaju tako da se životinje međusobno odmjeravaju i često se već samo „govorom tijela“ i glasanjem određuje pobjednik, jer slabija životinja napušta arenu bez borbe i slobodno odlazi. Ovakvo ponašanje je, ustvari, izražavanje prirodnih obrazaca ponašanja jer u krdu samo jedan bik može biti predvodnik. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture, tako je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe. S obzirom na to da je Hrvatska dio tržišta Europske unije moguće je bodljikave ogrlice nabaviti u bilo kojoj državi članici Europske unije pa ovakva zabrana nema učinka. S obzirom da zabrana korištenja pirotehničkih sredstava nije u nadležnosti ovoga Zakona isto nije razmatrano tijekom normativnih aktivnosti vezanih za Zakon. |
| 150 | Anja Grbeš | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | U svrhu zaštite životinja: Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i protivim se prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Radi se ovdje o zakonu za zaštitu životinja, prema čemu bi isti trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. Već je prijelazni rok od 10 godina bio sramotan. 2. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odredbu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 15. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Osim navedenoga, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 2. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obavezna kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnja nabava životinja 10. . Zabrana žigosanja kopitara 11. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u trgovinama namijenjenima ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 151 | Anja Grbeš | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Ukinuti stavak 1 čl. 91, uzgajivači su znali za prijelazno razdoblje, zašto ih nagraditi za nepoštivanje dosadašnjeg zakona i omogućiti im mučenje i ubijanje još jednu godinu?! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 152 | Anja Grbeš | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predmetni zakon se zove Zakon o ZAŠTITI životinja, a isti propisuje "odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti ..." Cilj zakona je u samoj suprotnosti sa zakonskom odredbom koja dozvoljava da se zdrava životinja može usmrtiti nakon 60 dana ako joj nije nađen posjednik ili smještaj. Ovakva zakonska odredba je sramotna, zapravo je apsurdno da se ovakva odredba nalazi u Zakonu o ZAŠTITI životinja. Nejasno je na koji se način predmetni zakon misli zaštiti životinje ovakvom užasnom odredbom. Više vremena, volje i novca je potrebno uložiti u edukaciju ljudi i sterilizaciju/kastraciju životinja, a ne probleme koje imamo s prevelikim brojem napuštenih životinja rješavati njihovim ubijanjem. Dakle, stavak 3 u potpunosti izbrisati. Također, rok od 60 dana za udomiti životinju je preoptimističan, s obzirom da su gotovo svi azili u RH prekrcani. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 153 | Anja Knih | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zabrani eutanazija životinja nakon 60 dana za što trenutno lokalna samouprava financira. Također želim da se izgrade skloništa te osiguraju potrebna novčana sredstva. Želim da se zabrani držanje životinja na lancu, kažnjava vlasnike nečipiranih životinja, kažnjava vlasnike koji napuste ili izbace ljubimca na ulicu, kažnjava zlostavljanje životinja ( svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 154 | Anja Pejaković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam : -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno -Zabranu kupiranja lovačkih pasa -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. -Obavezno označavanje u skloništima ,ali NE i sterilizaciju osim ako VLASNIK to želi,dakle ne sterilizacija SVIH -Zabranu trajnog držanja pasa na lancu - Zabranu ubijanja u skloništima -Zabranu usmrćivanja ako ima mjesta u skloništu - Zabranu Žigosanja kopitara - Zabranu zamki s ljepilom -Zabranu prodaja u trgovinama živih riba -Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca -Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu -Zabranu zoofilije - Zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu - Zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja - Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - Obveza oglašavanja za udomljavanje -Trajno oduzimanja životinje (prilikom zlostavljanja i sl.) - Neprofitni karakter skloništa za životinje - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - Zabranu utrka pasa sa negativnim ciljem,mučenjem... - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa - Zabranu korištenja naprava za kaznjavanje napustenih zivotinja - Zabranu hvatanja i usmrcivanja glodavaca ljepilom -Udomljavanje nakon pokusa -Zabranu struka koje provode pokuse na zivotinjama - Obvezu pružanja pomoći -Zabranu obrednog klanja -Zabranu drobljenja zivih pilica -Članove povjerenstava - Zaštitu glavonožaca -Zabranu borbi bikova - Zabranu dupina u zatočeništvu -Zabrana maceracije -Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Predlažem : zabranu kontrole razmnožavanja životinja Smatram da je život život i da je on jednako vrijedan neovisno o vrsti živoga bića.Da životinje imaju sposobnost glasati i određivati zakone kako se ponašati prema nama,što mislite što bi željeli? Bi li te naše lijepe,jadne životinje bile okrutne poput ljudi koji ih želi ubiti? Bi li željele iskorištavati čovjeka radi vlastite dobiti unatoč tome što se čovjek pati,fizički iscrpljuje i zadobiva rane i boli ? Kada bi životinje imale savjest kao što imaju ljudi, bi li ga imale onda kada bi zanemarivale ljude ,ponižavale i podcjenjivale ? Taj pas,ta mačka,taj konj...Te sve životinje ste mogli biti upravo i VI! ,I JA ,i BILO TKO od nas! Nitko od nas nije sam stvorio pojam ŽIVOT.Zašto bi itko od nas imao pravo ugrožavati tuđi život? I životinje ŽIVE!Čemu to sve? Zar vam nije žao udariti tu malenu životinju koja je fizički slabija od vas ? Također,znam da su neke životinje ,primjerice kokoš ili svinja,tu da odhrane ljudsku populaciju jer je čovjećanstvu potrebno meso.To je uredu.No,one životinje,koje nisu tu da bi nas UISTINU ODHRANILE,zašto ih mučiti? Zašto mučiti i svinju ili kokoš ili ribu prije nego dođe vrijeme za objed? Zašto ne podijeliti komad kruha na dva djela prilikom sretanja gladnog čovjeka i gladnoga psa? Zašto zanemarivati? Zašto ne biti čovjek? Čemu mučenje životinja zbog njegovog ponašanja? Razumijem i podržavam vezanje ili cijepljenje BIJESNOG psa koji uistinu može ozlijediti,ali ne razumijem i ne podržavam zlostavljanje i mučenje zaigranog psa koji samo traži pažnju,igru ,društvo.Što on zna?On je samo razigran!Zar je to zaslužio? Ne shvaćam zašto bi se sterilizirale sve životinje u skloništu.Ima ih svugdje,no smatram ukoliko bi se kastrirale sve po redu došao bi dan i kada se više nebi razmnožavale.Zar želite ugasiti tu ljepotu života?Zar niste nimalo sretni ukoliko vidite životinju pored sebe? Zar vam nije u srcu toplu kada je maca koja vas je srela puna radosti i ljubavi ukoliko bi se mazila baš s vama?Zar vam ne poprave dan? Zar se niste zapitali odakle i kako je nastao svijet odnosno život?Zar mislite da ste vlasnici životinja?Zar mislite da ste vlasnici drugoga života!??!?Ne!Niste! Imam još mnogo mišljenja o ovoj temi ,no za kraj ću reći samo jedno : Svaki ŽIVOT je ŽIVOT i svačiji ŽIVOT JEDNAKO VRIJEDI! Živjele životinje,igrale se ,uživale ,i imale svu ljubav ovoga svijeta.Pozdrav svim životinjama i ljudima koji ih vole i cijene kao što ih cijenim ja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 155 | Anja Pejaković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Podržavam : -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno -Zabranu kupiranja lovačkih pasa -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. -Obavezno označavanje u skloništima ,ali NE i sterilizaciju osim ako VLASNIK to želi,dakle ne sterilizacija SVIH -Zabranu trajnog držanja pasa na lancu - Zabranu ubijanja u skloništima -Zabranu usmrćivanja ako ima mjesta u skloništu - Zabranu Žigosanja kopitara - Zabranu zamki s ljepilom -Zabranu prodaja u trgovinama živih riba -Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca -Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu -Zabranu zoofilije - Zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu - Zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja - Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - Obveza oglašavanja za udomljavanje -Trajno oduzimanja životinje (prilikom zlostavljanja i sl.) - Neprofitni karakter skloništa za životinje - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - Zabranu utrka pasa sa negativnim ciljem,mučenjem... - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa - Zabranu korištenja naprava za kaznjavanje napustenih zivotinja - Zabranu hvatanja i usmrcivanja glodavaca ljepilom -Udomljavanje nakon pokusa -Zabranu struka koje provode pokuse na zivotinjama - Obvezu pružanja pomoći -Zabranu obrednog klanja -Zabranu drobljenja zivih pilica -Članove povjerenstava - Zaštitu glavonožaca -Zabranu borbi bikova - Zabranu dupina u zatočeništvu -Zabrana maceracije -Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Predlažem : zabranu kontrole razmnožavanja životinja Smatram da je život život i da je on jednako vrijedan neovisno o vrsti živoga bića.Da životinje imaju sposobnost glasati i određivati zakone kako se ponašati prema nama,što mislite što bi željeli? Bi li te naše lijepe,jadne životinje bile okrutne poput ljudi koji ih želi ubiti? Bi li željele iskorištavati čovjeka radi vlastite dobiti unatoč tome što se čovjek pati,fizički iscrpljuje i zadobiva rane i boli ? Kada bi životinje imale savjest kao što imaju ljudi, bi li ga imale onda kada bi zanemarivale ljude ,ponižavale i podcjenjivale ? Taj pas,ta mačka,taj konj...Te sve životinje ste mogli biti upravo i VI! ,I JA ,i BILO TKO od nas! Nitko od nas nije sam stvorio pojam ŽIVOT.Zašto bi itko od nas imao pravo ugrožavati tuđi život? I životinje ŽIVE!Čemu to sve? Zar vam nije žao udariti tu malenu životinju koja je fizički slabija od vas ? Također,znam da su neke životinje ,primjerice kokoš ili svinja,tu da odhrane ljudsku populaciju jer je čovjećanstvu potrebno meso.To je uredu.No,one životinje,koje nisu tu da bi nas UISTINU ODHRANILE,zašto ih mučiti? Zašto mučiti i svinju ili kokoš ili ribu prije nego dođe vrijeme za objed? Zašto ne podijeliti komad kruha na dva djela prilikom sretanja gladnog čovjeka i gladnoga psa? Zašto zanemarivati? Zašto ne biti čovjek? Čemu mučenje životinja zbog njegovog ponašanja? Razumijem i podržavam vezanje ili cijepljenje BIJESNOG psa koji uistinu može ozlijediti,ali ne razumijem i ne podržavam zlostavljanje i mučenje zaigranog psa koji samo traži pažnju,igru ,društvo.Što on zna?On je samo razigran!Zar je to zaslužio? S druge strane,zar se ne može bez životinjskog krzna na odjeći?Zar nemamo što drugo obući ukoliko to ne činimo? Ne shvaćam zašto bi se sterilizirale sve životinje u skloništu.Ima ih svugdje,no smatram ukoliko bi se kastrirale sve po redu došao bi dan i kada se više nebi razmnožavale.Zar želite ugasiti tu ljepotu života?Zar niste nimalo sretni ukoliko vidite životinju pored sebe? Zar vam nije u srcu toplu kada je maca koja vas je srela puna radosti i ljubavi ukoliko bi se mazila baš s vama?Zar vam ne poprave dan? Zar se niste zapitali odakle i kako je nastao svijet odnosno život?Zar mislite da ste vlasnici životinja?Zar mislite da ste vlasnici drugoga života!??!?Ne!Niste!Postavite sebe u situaciji u kojoj je životinja koju zlostavljate i podcjenjujete!Zar bi vam bilo ugodno da vam to čini netko 10 puta veći i sposobniji od vas ? Imam još mnogo mišljenja o ovoj temi ,no za kraj ću reći samo jedno : Svaki ŽIVOT je ŽIVOT i svačiji ŽIVOT JEDNAKO VRIJEDI! Živjele životinje,igrale se ,uživale ,i imale svu ljubav ovoga svijeta.Pozdrav svim životinjama i ljudima sa savjesti koji ih vole i cijene kao što ih cijenim ja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 156 | Anja Pešerović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zabrani eutanazija životinja po isteku 60 dana i da se zlostavljanje životinja strogo kažnjava. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 157 | Arian Pandža | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine, smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 158 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Molimo Ministarstvo poljoprivrede da razmisli o pokretanju DNA baze pasa i mačaka kao pilot projekta na trošak Ministarstva poljoprivrede u kojemu mogu sudjelovati vlasnici, uzgajivači pasa i skloništa napuštenih životinja kako bi se dugoročno moglo utvrditi vlasništvo ubijenih, napuštenih i zlostavljanih pasa i time pomoglo Policiji i drugim službama. | Nije prihvaćen | U okviru ovoga zakona nije raspravljano o pokretanju DNA baze podataka pasa i mačaka. |
| 159 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. | Pozdravljamo članak 71 jer je na tragu našeg prijedloga iznesenog u komentarima kako JLS trebaju organizirati programe besplatnih kastracija vlasničkih pasa osoba manjih primanja kako bi se smanjila populacija napuštenih pasa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 160 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Pozdravljamo članak 70. Predlažemo da članovi radne skupine mogu biti i pojedinci koji u zajednici brinu o napuštenim životinjama koji se mogu prijaviti temeljem javnog poziva za članstvo u toj skupini, te da se definira kako 60% članova te radne skupine treba biti iz nevladinih organizacija za zaštitu životinja ili sastavljeno od pojedinaca koji brinu o napuštenim životinjama, a nisu članovi NGO-a. Tako će se osigurati veća prisutnost građana u takvim radnim skupinama koji na terenu svakodnevno brinu o napuštenim životinja, a time će prijedlozi tih skupina biti i kvalitetniji te će čelnike JLS potaknuti na njihovu implementaciju. To bi značilo i da treba definirati broj članova tih radnih skupina jer ovako se u njima mogu nalaziti samo oni kojima je u interesu ne poduzimanje promjena i smanjenje opsega posla koji već imaju. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Pet centru d.o.o. uz ovaj članak. |
| 161 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. | Predlažemo da se u zakon ugradi obvezna suradnja skloništa na izgradnji jedinstvenog sustava informiranja javnosti o napuštenim životinjama dostupnim za udomljavanje. Dapače, bilo bi dobro da Ministarstvo poljoprivrede na isti način kako je izradilo upisnik pasa da izradi jedinstvenu platformu za oglašavanje udomljavanja napuštenih životinja. Domena udomi.hr je slobodna (za provjeru: https://www.regica.net/)! U takvu jedinstvenu platformu onda mogu sve veterinarske stanice i sva skloništa i sve udruge koje brinu o napuštenim životinajma unositi informacije o napuštenim životinjama dostupnim za udomljavanje i oglašavati izgubljene životinje koje se sad ionako mora prijaviti najbližoj veterinarskoj stanici. | Prihvaćen | Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak. |
| 162 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Molimo brisanje stavka 3 članka 67 jer nije u duhu Zakona o zaštiti životinja, odredbi o čipiranju, cijepljenju i kastraciji, odredbi da JLS novac poreznih obveznika troši na veterinarsku skrb i brigu o napuštenim životinjama i jer taj stavak omogućuje i dalje praksu ubijanja životinja za koje je JLS dala novac poreznih obveznika kako bi se o njima adekvatno brinulo. Također, taj stavak propagira eutanaziju napuštenih životinja, a ne udomljavanje koje bi ovaj zakon propagirao brisanjem ovog članka i uvođenjem obveze da sva skloništa postanu "no kill" skloništa. Također, propagira nepodizanje stanadarada brige o napuštenim životinjama u postojećim skloništima koja ne ulažu prihode u izgradnju novih bokseva, adaptaciju postojećih, odvajanje životinja prema spolu, edukaciju i socijalizaciju tih životinja te poduzimanje svih mjera kako bi se takve životinje udomile. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 163 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Člankom 55. kažnjavaju se udruge i humani pojedinci za svoje djelovanje na terenu i zakonodavac ne bi trebao kažnjavati rad ljudi koji ukazuju na nefunkcioniranje sustava brige o napuštenim životinjama (zbog čega isti humani pojedinci i pronalaze napuštene životinje i brinu o njima kako ne bi bile ubijene ili se međusobno ubile u skloništu) već bi trebao predložiti sustav koji im je podrška. Kao što je: propisivanje obveze čipiranja, cijepljenja, kastracije, oglašavanja i udomljvanja svih napuštenih životinja i to u tiskanim, radijskim, internetskim medijima i na mjestima za javno oglašavanje; ukidanje roka od 60 dana kao roka za udomljavanje nakon kojeg slijedi eutanazija; propisivanje JLS-e koje imaju obvezu brinuti o napuštenim životinjama da dio sredstava izdvajaju za besplatne kastracije vlasničkih pasa ljudi slabijeg imovinskog statusa; propisivanje JLS-e osnivanje koordinacijskih tijela koje čine prvenstveno članovi lokalne zajednice koji brinu o napuštenim životinja te propisivanje obveze pružanja besplatne veterinarske skrbi životinjama koje napuštene pronađu i o kojima brinu humani članovi zajednice; propisivanje JLS obveze uređenja najmanje jednog igrališta za pse; propisivanje obvezne suradnje JLS s drugim JLS u obveznoj izgradnji skloništa za napuštene životinje kojim upravljaju udruge koje brinu o napuštenim životinjama ili konzorciji koje čine udruge koje brinu o napuštenim životinjama i veterinarske ambulante. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 164 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Molimo izmjenu: U slučaju pasa i trošak njihove kastracije. | Nije prihvaćen | Pojam sterilizacija obuhvaća postupke kontrole razmnožavanja životinja koji se odnose i na mužjake i na ženke, a s obzirom na metode sterilizacije uključuje i kastraciju. |
| 165 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | Pohvaljujemo članak 50. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 166 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Molimo da se i domaće životinje zabrane za držanje u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama. Naime, domaće životinje može se posjetiti na seoskim gospodarstvima, hipodromima, u skloništima i azilima te nema potrebe izvrgavati ih često nehumanim cirkuskim treninzima koji ionako ne prikazuju njihovo svojevrsno ponašanje. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 167 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Pozdravljano sljedeći dio prijedloga Zakona: ovim Prijedlogom zakona zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 168 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Molimo da se rok u sljedećem dijelu teksta bude 1.1.2017., a ne 1.1.2018.g.: Istodobno, budući dana 1. siječnja 2017. godine stupa na snagu odredba kojom je zabranjeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna, za uzgajivače činčila koje se koriste u svrhu proizvodnje krzna, ovim Prijedlogom zakona utvrdit će se prijelazno razdoblje od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona tj. do 1. siječnja 2018. godine, a u kojem razdoblju uzgajivači činčila trebaju prestati s njihovom proizvodnjom te trebaju osigurati njihovu dobrobit. Naime, ženke činčila tjeraju se svakih 28 - 35 dana te se činčile obično pare tri puta godišnje. Produženjem roka s 1.1.2017. na 1.1.2018. samo se uzgajivačima činčila za proizvodnju krzna omogućuje povećanje broja životinja i osiguranje dodatnog prihoda. Kako ovaj prijedlog zakona još nije donešen, a vrijedi da 1.1.2017.g. na snagu stupa odredba kojom je zabranjeno uzgajanje životinja u svrhu proizvodnje krzna, uzgajivači činčila imali su cijelu 2016.g. za prestanak proizvodnje. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 169 | Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Molimo uklanjanje sljedećeg dijela teksta: U cilju osiguranja uvjeta držanja za pse i primjerene skrbi o njima, osobama koje sakupljaju napuštene i izgubljene pse s namjerom da ih spase, a drže više od devet pasa koji više ne sišu ovim Prijedlogom zakona utvrđena je odredba da kao posjednici moraju udovoljiti uvjetima za sklonište za životinje. Naime, ovim se kažnjava humano postupanje pojedinaca koji ulažu veće financijske napore u veterinarsku skrb o takvim životinjama, pogotovo što ne postoji statistička podloga za ovo koja bi potvrdila kako humani pojedinci ugrožavaju zdravlje drugih životinja, ljudi i okoliša. Oportuno bi bilo razmisliti da se ugradi zakonska obveza koncesionara koje su odabrale JLS na besplatnu veterinarsku skrb o životinjama koje su pronašli i s ulice spasili pojedinci koji ih udomljavaju jer ti pojedinci zapravo smanjuju trošak boravka životinja u skloništima i time smanjuju troškove svojih JLS. Situacija na terenu podupire ovaj prijedlog jer pojedinci koji pronađu napuštene i izgubljene pse iste vode na očitanje čipa u najbližu veterinarsku stanicu i kad se utvrdi da on ne postoji i da je pas bio na javnoj površini postaju briga JLS sukladno važećem zakonu. Također, prijedlog da se propiše kako pojedinci koji pronađu i birnu o napuštenim psima trebaju imati besplatnu veterinarsku uslugu na trošak svoje JLS je u skladu s drugim prijedlogom ovog zakona o osnivanju koordinacijskih jedinica za edukaciju i riješavanje problema napuštenih životinja na području JLS. Zakonodavac bi trebao prepoznati i zakonom regulirati vrijedan rad humanih pojedinaca i nagraditi ih izgradnjom sustava podrške, a ne kažnjavati. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 170 | Barbara Konestabo | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Apsolutni sam protivnik ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Ta bi se odredba trebala maknuti. Sva bi skloništa trebala biti no kill. Također, držanje psa na lancu moralo bi se kažnjavati i biti nedozvoljeno. Kazne za zlostavljače životinja moraju biti puno rigroznije nego dosad. Osim toga, uzgoj činčila radi krzna je neprihvatljiv. S tim u vezi, korištenje životinja za znanstvene svrhe također bi trebalo biti svedeno na nužni mininmum. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 171 | Barbara Sporiš | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protiv sam eutaniziranja životinja u skoništima nakon isteka "roka" od 60 dana. Long live animals! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 172 | Beb | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim: 1.Zabranu ubijanja životinja u skloništima 2.Zabranu korištenja životinja u cirkusima 3.Zabranu uzgoja bilo koje životinje za krzno 4.Veće nadgledanje uzgajivača (zbog čestog zlostavljanja životinja koje žive u vrlo lošim uvjetima) 5.Velike kazne za zlostavljače životinja (zanemarivanje, fizičko zlostavljanje, korištenje životinja za borbe, ubijanje,..) 6.Zabrana vršenja pokusa na životinjama 7.Uvesti program u školi za edukaciju djece kako se treba postupati prema životinjama 8.Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima (ribe, ptice,..) 9.Zabranu kupiranja pasa 10.Uvođenje policije za životinje 11.Zabranu držanja životinja na lancima 12.Općenito veće nadgledanje svih životinja koje žive s ljudima (kućnih ljubimaca, domaćih životinja,..) 13.Zabranu držanja ptica u malim kavezima 14.Zabranu korištenja konja (i drugih životinja) za teže poslove (vučenje drva,..) | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 173 | Bernard V. Franolic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Čemu zatvori za one kojima pripada sloboda? Koliko ćemo još razloga iznaći da ozakonimo porobljavanje? Zoološkim vrtovima mjesto je u prošlosti. Sjetite se samo Splita, sramote Hrvatske i ljudskoga roda. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović. |
| 174 | Bernard V. Franolic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Zabrana prodavanja živih bića u trgovinama i ništa drugo! Spominje li itko brojku koliko je životinja tzv. kućnih ljubimaca pomrlo na putu iz Južne Amerike ili nekog drugog egzotičnog dijela svijeta da bi se netko u Hrvatskoj dičio svojim slatkim "kućnim ljubimcima"? Ovo je trgovina malim robljem i kao takvu je treba staviti izvan zakona. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. |
| 175 | Bernard V. Franolic | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Čini mi se pomalo apsurdnim i lakrdijaškim da uopće moramo raspravljati o tome ukinuti li zabranu uzgajanja životinja zbog krzna (ili bilo kakvog drugog iskorištavanja životinja) ili ne. Žalosno je da je Hrvatska stupila u Europsku uniju samo u teoriji i na papiru, dok se u praksi krše zakoni koji su već na snazi, a sve ono što je vrijedno postignuto i ozakonjeno i prije spajanja s naprednijim svijetom sjevero-zapadne Europe nastoji se razvodniti ili baciti u kanalizaciju. Prijedlog ukidanja (ili odgađanja) zabrane uzgoja životinja zbog krzna izrugivanje je Europi i nama samima. No, ono što je još više frapantno jest činjenica da se pokušaji rušenja i kršenja zakona nastoje nagraditi od strane hrvatskih vlasti. Dokle, Hrvatska? Nije li ovo pravi trenutak za reći NE KRZNU, a s vremenom ovu zabranu proširiti sličnim zabranama i na ostale društvene anomalije koje su se nekim čudom zadržale kao tekovine neciviliziranog razdoblja prošlosti, i kao takve se također moraju i trebaju korigirati? | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 176 | bia gec | NADZOR, Članak 79. | komunalni redari moraju imati uređaj za očitanje čipa iz daljine, te dobiti jasne pisane upute o postupanju u nizu različitih situacija na koje na terenu nailaze. nadalje ako je pas na lancu ili u neadekvatnim uvjetima ili prijavljen kao agresivan, komunalni redar ne može osim špijuniranjem cjelodnevnim utvrditi koliko se psa šeta, da li napada prolaznike preko ograde i slično. za takvu procjenu potrebno je angažirati stručnu osobu kako bi i trećenje vlasnika bilo vjerodostojno. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak. |
| 177 | bia gec | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | tražim ukidanje stavke 3. članka 67. zaštita napuštene životinje nije njeno usmrćivanje. Suradnja sa azilima u EU omogućuje udomljavanje pasa i mačaka koje ne mogu naći vlasnika kod nas. edukacija, promoviranje udomljavanja ispred kupnje ljubimca, te čak i dodatni porezi na na kupljenog ljubimca i još mnoge druge aktivnosti otvaruju vrata uspostavi zakona koji ne dozvoljava zaštitu životinja njihovim ubijanjem. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 178 | Biljana Crevar | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo tome. Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za osobe koje zlostavljaju životinje, uznemiravaju, zanemarivanje ili na bilo koji način onemogućavaju njihov rast i razvoj. 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 179 | Biserka Kovačić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Veterinarske stanice ili šinteraji više ne bi smjeli biti ubojice životinja. Veterinarske mogu liječiti ambulantno i hospitalizirati životinje, šinteraje svakako zatvoriti. Svaka županija bi trebala imati ovisno o veličini i broju pasa ili mačaka nekoliko no-kill azila , gdje bi se zaposlilo ljude a životinje zbrinjavale .Ne znam zašto se ljude ne potiče kastrirati mačke i pse , ne bi toliko životinja bili ostavljeni. Zašto se ne bi ugledali na Nizozemce , imaju zakon - ako susjedi vide da netko muči životinje pozivaju službu adekvatnu i oni oduzimaju ljubimca(?) i trajno zabranjuju toj osobi da ikad uzme bilo koju jer ako krši zabranu plaća gadnu kaznu. U gradovima roditelji uzimaju psiće zbog djece i čim malo odrastu bacaju ih po šumama, parkovima i cestama. Danas postoje kamere svugdje ,zašto se to ne bi pratilo i kaznilo, naravno po džepu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 180 | Biserka Šipek | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Osnovno načelo s kojim bi svaki zakon trebao biti usklađen je pravo na život a Čovjek kao najviše i najsvjesnije biće zaštitnik i njegovatelj drugih vrsta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 181 | Bojana Smoljanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Potrebno je zabraniti uzgoj životinja radi krzna i općenito radi odjevnih predmeta. Potreban je veći nadzor po pitanju borbi pasa. Nadležne službe se ne bave dovoljno ovom temom, a borbe pasa su na žalost svakodnevna pojava u Hrvatskoj. Psi se sve više kradu zbog borbi, iste se organiziraju u gradovima a ne samo po selima i na mjestima van grada. Ovom problemu se premalo pažnje posvjećuje, nadležni okreću glave i ignoriraju. Apsolutno je potrebno ako treba i osnovati unutar komunalnog i inspekcija poseban tim ljudi ali koji će se zaista baviti ovim problemom, jer svi koji su se do sada bavili nisu ispunili ni 10% od potrebnog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 182 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | Trgovinama treba zabraniti prodaju svih vrsta životinja. Zoo shopovi ionako trenutno ne brinu dovoljno kvalitetno za životinje koje nude na prodaju a kontrola od strane inspekcija se ne obavlja ili se ne obavlja dovoljno dobro. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se određuje način držanja životinja u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca, a nadzor nad provođenjem Zakona provodi veterinarska inspekcija u skladu s odredbama propisa iz područja veterinarstva. |
| 183 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zabraniti usmrćivanje životinja nakon 60 dana. Životinja u skloništu mora ostati do udomljenja bez obzira na vremenski period koji prođe od dolaska u sklonište do samog udomljenja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 184 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Prijava nestanka mora se obaviti unutar 1 do 2 dana i skloništima i veterinarskoj praksi, pogotovo jer je i dalje velik broj pasa i mačaka nečipirano i bez brze prijave nestanka izuzetno je teško pronaći vlasnika. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Alenu Šeškaru uz ovaj članak. |
| 185 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Potrebno je zabraniti držanje svih vrsta životinja u cirkusima i za potrebe cirkusa. Potrebno je zabraniti svim cirkusima koji drže životinje da dolaze u Hrvatsku. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 186 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. | Većina zooloških vrtova nema dovoljno dobre uvjete za držanje divljih životinja, nastambe su premale i premalo je sadržaja u istima. Zoološke vrtove treba zatvoriti, te ako je cilj očuvanje ugroženih vrsta, nebi smjelo biti zarade na njima (naplaćivanje ulaznica za njihovo gledanje i sl.). Humanije bi bilo imati nešto slično rezervatima koji se nalaze van centra grada / gradova i gdje bi životinje bile držane samo zbog očuvanja vrste, u boljim uvjetima i na većem i prirodnijem terenu. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 59. Zakona. Nadzor nad radom zooloških vrtova u skladu sa propisima provode veterinarski inspektori i inspektori zaštite prirode vezano za provedbu propisa iz područja zaštite prirode. |
| 187 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Strane i egzotične životinje nebi smjele biti držane kao kućni ljubimci. Takvim životinjama je mjesto u prirodi i prirodnim staništima.Trgovina egzotičnih životinja mora se zabraniti. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Šimi Validžiću uz ovaj članak. |
| 188 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Potrebna je obavezna kastracija (zakonom propisana) prvenstveno pasa i mačaka kao kućnih ljubimaca (osim u slučaju registriranih i kontroliranih uzgajivačnica). Hrvatska ima ionako prevelik broj napuštenih životinja, skloništa, azili i udruge su prepune, vrlo je malo no kill skloništa i kastracija bi morala biti zakonski obavezna i u slučaju kršenja zakona kažnjiva. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 189 | Bojana Smoljanović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam trajnu zabranu stalnog držanja pasa na lancu i stalno držanje životinja u boksovima. Mora im se omogućiti dovoljno prostora za kretanje i mogućnost zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, snijeg, velike vrućine) kao i uvijek dostupnu vodu i hranu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 190 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Čl. 63. st. 3. određuje da sklonište o svom trošku osigurava sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja. Ovakvu odredbu nužno je izbrisati. Zašto bi skloništa koje JPL(R)S nisu osnovala ili s njima potpisali ougovor o financiranju bili dužni preuzeti ulogu javnoga servisa. Ovakvo bi JPL(R)S mogle otkazati ugovore o financiranju već postojećih skloništa, a istodobno ne bi bile dužne ni osnovati sklonište, budući da ono već postoji. Tko bi tada financirao ta skloništa? | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 191 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Čl. 65. st. 1. postavlja obvezu JLP(R)S osnivanja i financiranja skloništa ukoliko ono već nije osnovano sukladno čl. 64. Nejasno je utvrđena obveza. Jesu li to općine i gradovi svako za sebe ili županija za sve gradove i općine na svojemu podrućju? Ovako se svako može pozivati na odgovornost onoga drugog. Ukoliko ne postoji jasno utvrđena obveza, neće se moći ni sankcionirati one koji se ogluše na svoju obvezu. Također, što ukoliko neki gradovi i općine na području neke županije osnuju skloništa, a neki ne? Treba li tada županija samo za te općine i gradove? Ne bi li tada odgovrni gradovi i općine bili kažnjeni? Čl. 65. st. 2. propisuje financijske obveze JLP(R)S, ali samo za skloništa koja su oni i osnovali. Na taj način bila bi kažnjena sva skloništa koja su osnovale druge pravne i fizičke osobe, najčešće udruge građana i volonteri koji skrbe o dobrobiti životinja i nemaju stalnoga izvora prihoda. Čl. 65. st. 3. određuje pravo na refundaciju troškova smještaja ili veterinarske zaštite imaju samo ona skloništa koja su JLP(R)S osnovale ili koje financiraju. Zašto i druga neprofitna skloništa ne bi imala isto to pravo. Riječ je o narušavanju ustavne jednakosti. Ukoliko je sklonište registrirano i obavlja svoju djelatnost sukladno svim propisima, ne smije biti stavljeno u nepovoljni položaj u odnosu na druga skloništa. Čl. 65. st. 4. propisuje da predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave (općina ili gradova) uređuje općim aktom način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama. Riječ je o još jednoj dvojbenoj formulaciji. Republika Hrvatska ima 555 opina i gradova. Svi mogu potpuno slobodno uređivati način postupanja i teorijski je moguće da se svaki od druga u potpunosti i razlikuje. Također je moguće da neka županija osnuje skloništa za sve općine i gradove na svom području, a da im tada općine i gradovi propisuju na koji će način postupati. Općine i gradovi mogli bi županijama propisati i nerazumno zahtjevne načine postupanja, a da pri tomu županija nema nikakvog utjecaja na te odredbe. Neke županije imaju i više od trideset jedinica lokalne samouprave i neshavtljivo je očekivati da bi sklonište u istim radnjama (spašavanje, liječenje itd.) trebalo postupati na različite načine. Previše formalnoga otežavanja u radu, a i u praksi bi zaposlenici nekoga skloništa prvo morali provjeriti granice nekog područja i onda proučiti jedan od tridesetak propisa. Opći akt trebale biti donijeti ili županije (za svoje područje) ili ministar. Grad Zagreb jedinica je područne (regionalne) skupštine i po ovom određenju ne bi mogao donijeti opći akt o načinu postupanja. | Primljeno na znanje | Ovim je Zakonom određeno da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Zatim, ako sklonište nije osnovala pravna ili fizička osoba njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu sa svojim potrebama. Jedinica lokalne samouprave, također, može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba i koje je od jedinice lokalne samouprave udaljeno do 50 km vožnje cestovnim prijevoznim sredstvom. Iznimno, životinju se može smjestiti u sklonište koje je udaljeno više od 50 km od jedinice lokalne samouprave u kojoj je životinja nađena, ako u skloništu udaljenom do 50 km nema mjesta. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome. Navedena odredba da način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave postoji u Zakonu o zaštiti životinja koji je na snazi od 2006. godine te do sada nije bilo problema vezano za primjenu općih akata jedinica lokalne samouprave. |
| 192 | Boris Bakota | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | U čl. 91. st. 1. nužno je izbrisati mogućnost uzgoja činčila do 1. siječnja 2018. godine. Svi uzgajivači imali su desetogodišnje prijelazno razdoblje. Nema nikavih razloga produžiti im rok. U ocjeni stanja Prijedloga zakona govori se o fazama skotnosti. Uzgajivači su za to znali prije deset godina. Gdje je jamstvo da i sljedeće godine neće tražiti da im se odobri dodatna godina jer imaju skotne ženke? Nečije grubo zanemarivanje propisa sada bi bilo nagrađeno. Prijelazno razdoblje ističe krajem godine i to se ne smije mijenjati, jer se netko namjerno nije pripremio na nove okolnosti. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 193 | Boris Bakota | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Članak 85. st. 1. toč. 45. propisuje kaznu nesuglasnu mogućnosti vlasnika odreći se svoje životinje (čl. 63. st. 5.). | Nije prihvaćen | Članak 85. Zakona postao je članak 88. Zakona. Zakonom je određena kazna za vlasnike životinja ako ne zbrinu mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca pri čemu se ostavljanje životinja u skloništu smatra napuštanjem životinja. |
| 194 | Boris Bakota | NADZOR, Članak 80. | Čl. 80. st. 3. obrisati u cijelosti. | Prihvaćen | Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan |
| 195 | Boris Bakota | NADZOR, Članak 79. | Čl. 79. trebalo bi uskladiti s drugim propisima koji reguliraju rad komunalnih redara. Čl. 79. st. 2. zahtijeva od komunalnog redara da utvrdi kako primjerice životinja ima neotklonjivu bol. Kako prosječan komunalni redar (ili netko tko nije odgovarajuće školovan) može znati je li riječ o otklonjivom ili neotklonjivom bolu? Komunalni redar ovako bi mogao biti odgovoran ukoliko nije prepoznao neke simptome koji završe smrću životinje, a on nije postupao sukladno propisu. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak. |
| 196 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 72. | Čl. 72. st. 3. nameće obvezu osposobljenosti - vrlo nejasna formulacija. Podsjećam da čl. 39. st. 1. kod životinja za proizvodnju daje mogućnost da se brinuti i osobe sa znanjem i iskustvom (još nepreciznije određenje). Zašto i ovdje ne postoji ta mogućnost? Zašto se prave razlike? Iako smatram da se sva ova određenje moraju jasnije utvrditi. | Prihvaćen | Članak 72. stavak 3. Zakona postao je članak 74. i 75. Zakona. Članak 75. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaja djelatnici koji rade sa životinjama moraju biti osposobljeni za brigu o životinjama ili posjedovati jednakovrijedno iskustvo odnosno znanje o držanju i brizi o životinjama. |
| 197 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Čl. 66. predviđa obveze skloništa. Tijela područne (regionalne) samouprave mogu imati obveze (čl. 65. st. 1.) samo ako sklonište nije osnovala neka druga pravna ili fizička osoba. Moguće je da županije tada ni ne moraju osnivati skloništa, pa nije jasno kakve oni obveze u tom slučaju moraju ispuniti? Još jedan nejasan, konfuzan i nedosljedan članak. Čl. 70. st. 2. ukoliko bi se koordinacijska radna skupina osnivala nejasno je zašto nije predviđeno da u njega bude uključen i pravnik koji je prvenstveno najprimjereniji i najpozvaniji tumačiti pravne propise. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak. |
| 198 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. | Čl. 68. st. 3. postavlja preveliki teret za neke pojedince koji pomognu napuštenim životinjama i trebalo bi ga izbrisati iz prijedloga. Ali ovakav prijedlog znači da i uzgajivači imaju istu obvezu, a što je pohvalno. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak |
| 199 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Čl. 67. st. 3. izbrisati iz prijedloga Zakona. Riječ je o prijedlogu Zakona o zaštiti životinja. O kakvoj je zaštiti tiječ kada se životinje usmrćuju nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 200 | Boris Bakota | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | U članku 64. dodati odredbe da se zbrinjavanje obavlja kao neprofitna djelatnost. Potrebno je i odrediti da su jedinice ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužne osnovati sklonište ili financirati već postojeće sklonište. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 201 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Čl. 61. treba zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, ali i zabraniti nastupe stranih cirkusa u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 202 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. | Zoološki vrtovi u Republici Hrvatskoj najčešće ne udovoljavaju čl. 60. st. 1. toč. 1. Ovo će se određenje vrlo teško provesti u praksi. Brisanje čl. 60. st. 3. toč. 2. Nadležno je tijelo dužno smjestiti životinje. Zoološki vrtovi međusobno već razmjenjuju životinje i potreban je samo trud da bi se sve životinje razmjestile. Čl. 60. st. 4. nejasno određuju što u slučajevima kada se zoološki vrt zatvara zbog stečaja ili likvidacije - u tim slučajevima teško će biti osigurana financijska sredstva. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja. Obveza je zooloških vrtova da nad¬ležnom tijelu predlože plan osiguranja dobrobiti životinja uključujući i njihovo zdravlje i/ili zbrinjavanje, ako više nema uvjeta za njihovo daljnje držanje i u slučaju zatvaranja zoološkog vrta. |
| 203 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Čl. 57. st. 1. govori o znanstvenim spoznajama utemeljenim na znanstvenim mišljenjima. Kako se i sam bavim znanstvenim radom ne mogu prihvatiti ovakvo zakonsko određenje. Znanstvena mišljenja koja se temelje na istim činjenicama vrlo se često razlikuju, a samim time razlikuju se i spoznaje. Potrebno je jasnije određenje. Ovakvo određenje podložno je različitim tumačenjima u praksi. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 204 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 56. | Zašto se u čl. 56. st. 3. ne ponavlja određenje čl. 39. st. 1. Ovdje se postavljaju teži kriteriji. Osoba mora biti osposobljena. Zašto nije dovoljno samo znanje ili iskustvo? Prijedlog zakona primjenjuje različite kriterije kada je riječ o životinjama koje se koriste za proizvodnju i onih koji privremeno skrbe o kućnim ljubimcima. Oba su posla profitabilna i nejasno je različito tretiranje zaposlenoga osoblja. | Djelomično prihvaćen | Članak 56. postao je članak 58. Zakona te je izmijenjen na način da se umjesto osposobljenosti može priznati jednako vrijedno iskustvo, odnosno znanje o držanju i skrbi za životinje. |
| 205 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | U potpunosti izbrisati čl. 55. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 206 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Čl. 54. ne treba praviti razliku između uzgajivača obzirom na broj rasplodnih ženki. Svi uzgajivači moraju dobiti rješenje o registraciji uzgoja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 207 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Čl. 52. u potpunosti je suprotan čl. 63. st. 5. On dopušta posjedniku odreći se ili napustiti životinju bez ikakvih posljedica. Čl. 52. st. 3. govori o troškovima vlasnika, ali ga čl. 63. st. 5. ispričava od odgovornosti. Osobno podržavam odgovornost vlasnika i utvrđivanje financijskih obveza i posljedica, ali je nevjerojatno da su zakonske odredbe međusobno proturječne. | Prihvaćen | Članak 63. Zakona postao je članak 69. te se istim u stavku 4. određuje da se životinja ne vraća vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. Navedena odredba donijeta je iz razloga dobrobiti životinja te će se takva životinja smatrati napuštenom životinju u skladu s definicijom napuštene životinje iz ovoga Zakona, a vlasnik će biti odgovoran za napuštanje iste. |
| 208 | Boris Bakota | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Čl. 51. st. 4. opisuje neetično postupanje prema psima i ono je zasigurno u suprotnosti s njihovom dobrobiti. Potrebno je u potpunosti zabraniti držanje pasa na lancu ili u boksevima. Određenje stalno vezan potpuno je nejasno. Psa je moguće dnevno odvezati na jednu sekundu i pas već nije stalno vezan. Ukoliko ga se odveže i jednom, primjerice svakih pet godina ne može se govoriti o stalno vezanom psu. Određenje koje će stvoriti različitu praksu. Čl. 51. st. 5. uvjete i način držanja treba propisati ministar. Republika Hrvatska ima 555 općina i gradova i Grad Zagreb. Postojat će 556 različitih rješenja. Potpuno je nejasno zašto bi to propisivala svaka općina ili grad? | Nije prihvaćen | Vezano za držanje pasa stalno vezanih pogledati odgovor Željku Mauroviću uz ovaj članak. Jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama trebaju odrediti uvjete držanja kućnih ljubimaca s obzirom na specifične zemljopisne i druge uvjete (gradski/ruralni) koji su vrlo različiti u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13). |
| 209 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 43. | Tko propisuje vrstu, kakvoću i količinu hrane? Praksa je puna suprotnosti namjeri ovoga članka. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 210 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. | Čl. 41. st. 3. i st. 4. u suprotnosti je s čl. 38. st. 1. Niti jednoj životinji nije svojstveno ponašanje biti privezanom. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 211 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 39. | U st. 1. čl. 39. potrebno je obrisati tekst nakon - osposobljenih osoba. Čemu osposobljavanje, ako netko uvijek može reći da ima iskustva ili znanja. Svatko ima visoko mišljenje o svom znanju i iskustvu. Riječ je o previše nejasnom određenju koje će u praksi stvarati velike probleme. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 212 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Čl. 38. st. 1. vrlo je utopijskoga karaktera. Ovime se u praksi zabranjuje vezivanje krava, stavljanje svinja u male kaveze i sl., budući da njima to sigurno nisu svojstvena ponašanja. Primjera u praksi gdje se životinje drže u nesvojstvenom ponašanju izuzetno je puno. Često takvu praksu možemo vidjeti i u medijima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 213 | Boris Bakota | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Čl. 37. st. 3. određuje 10 godina radnog iskustva. Udruge za zaštitu životinja su osnivane u novije vrijeme i većinom se oslanjaju na rad volontera. Čini se da bi 10 godina radnog iskustva bila prikladna prepreka udrugama da imenuju svoje predstavnike. Također 1 predstavnik udruga, dok jednoga daju farmeri, a jednoga uzgajivači. Postoji brojčana nejednakost predstavnika. U rad oba Odbora (toč. 3. i 4.) nužno je uključiti i pravnika. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 214 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | Potrebno je izbrisati st.4. u čl. 32. Čl. 32. st. 5. potrebno je izbrisati. Ukoliko je veterinar već prisutan, budući da provodi nadzor kirurškoga zahvata, opravdano je zapitati se zašto ga onda ne bi i provodio? Ovakvim određenjem nestručne osobe provode kirurške zahvate i potpuno je nejasan razlog uvrštavanja ove odredbe. | Nije prihvaćen | Ako se radi o specijaliziranim kirurškim zahvatima kao npr. iz neurokirurgije potrebno je dopustiti da ih mogu obaviti i doktori medicine, ako su osposobljeni za rad na životinjama. U tom slučaju je potreban doktor veterinarske medicine za nadzor. Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 215 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 31. | Čl. 31. potrebno je odrediti da nužne dijelove zapisnika propisuje ministar. A st. 3. vrijeme čuvanja zapisnika produžiti na barem 10 godina zbog važnosti kasnijih provjeravanja i zdravlja ljudi. | Nije prihvaćen | Zapisnici se, na razini objekta korisnika, vode o tijeku provođenja projekta te prate sadržaj projekta i stoga njihov sadržaj i način vođenja nije potrebno propisivati. S obzirom da se dokumentacija o pokusima čuva najmanje pet godine, a u navedenu dokumentaciju se ubrajaju i zapisnici, isti se također mogu čuvati najmanje pet godina. Članak 31. postao je članak 32. Zakona. |
| 216 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Članak je u svim svojim stavcima sličan i nejasan. | Prihvaćen | Vidjeti odgovor Veterinarskom fakultetu uz članak 29. stavak 2. Zakona. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 217 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 25. | Smatram da je čl. 25. st. 3. u suprotnosti s čl. 23. st. 3. | Nije prihvaćen | Člankom 23. stavkom 3. Zakona zabranjuje se provođenje pokusa na ugroženim životinjskim vrstama, na primatima koji ne uključuju čovjeka, na životinjama koje su uzete iz prirode i na napuštenim životinjama, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli provođenje pokusa na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja, u skladu s uvjetima propisanim ovim zakonom dok se člankom 25. stavkom 3. Zakona zabranjuje upotreba životinja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta uzetih iz prirode za rad na izoliranim tkivima, organima i trupovima u tu svrhu usmrćenih životinja. Članak 25. postao je članak 26. Zakona |
| 218 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | Čl. 23. st. 1. toč. 7. Nejasno je kakve su to odgovarajuće naprave i oprema. Potrebno je jasnije odrediti tko o tome odlučuje? | Nije prihvaćen | Ovim je Zakonom određeno da nadležno tijelo donosi rješenje kojim se uzgajivačima, dobavljačima i korisnicima omogućava rad, ako ispunjavaju uvjete glede prostora i objekta u kojima su smještene životinje, opreme, naprava, izobrazbe i osposobljenosti osoblja te ako osigura veterinarsko-zdravstvenu zaštitu i njegu životinja, uklanjanje nusproizvoda i stručnu osobu odgovornu za dobrobit pokusnih životinja. Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 219 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 22. | Čl. 22. st. 1. toč. 6. Svrha ove točke može se ostvariti i nazočnošću učenika odnosno studenata praktičnom svakodnevnom veterinarskom radu, a zasigurno i već postojećoj literaturi. Teško je opravdati nanošenje boli nekim životinjama kako bi se drugima pomoglo. Postoje druge znanstveno utvrđene i dokazane mogućnosti. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Moniki Ivanović uz ovaj članak. |
| 220 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 20. | Čl. 20. trebao bi propisati učestalost nadzora nad sukladnošću provođenja projekta. Ovakvo određenje ostavlja mogućnost i da se sukladnost pokusa nikada u stvarnosti ne provjerava. Čl. 20. st. 4. trebao bi jasnije kazniti onoga koji nije radio sukladno projektu. Potrebno je vrijeme od 3 mjeseca produžiti na barem 2 godine. Vrijeme od 3 mjeseca prekratka je kazna za prekršitelje rješenja. | Djelomično prihvaćen | U skladu s člankom 35. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe nadležno tijelo provodi redovite inspekcijske nadzore uzgajivača, dobavljača i korisnika, uključujući njihove objekte, radi provjere sukladnosti sa zahtjevima ovoga Pravilnika. Učestalost inspekcijskih nadzora određuje se na temelju analize rizika za svaki objekt. Inspekcijski nadzori se provode na barem jednoj trećini korisnika svake godine u skladu s analizom rizika. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU. Člankom 20. stavkom 1. Zakona određeno je da nadležno tijelo rješenjem ukida rješenje o odobrenju projekta iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona ako korisnik provodi pokus u suprotnosti s odobrenjem projekta i time ugrožava dobrobit životinja ili ako pokus ne provodi u skladu s člankom 23. ovoga Zakona. Ukidanjem rješenja o odobrenju projekta korisnik gubi sredstva za projekt ili ih mora vratiti u fond iz kojega je financiran ako su mu sredstva već isplaćena. Dodatna kazna je zabrana podnošenja novog zahtjeva tijekom sljedeća tri mjeseca. Vrijeme od dvije godine odgode podnošenja ponovnog zahtjeva za odobrenje projekta nema svrhe jer nakon tri mjeseca stanke u projektu se gubi kontinuitet u provođenju projekta i rezultati do tada provedenih pokusa u okviru projekta više, vjerojatno, neće biti upotrebljivi za nastavak istraživanja. Članak 20. postao je članak 21. Zakona |
| 221 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 19. | Čl. 19. st. 1. toč. 5. - potrebno je propisati u obvezu nadležnoga tijela do provjeri izvješće o provedenim pokusima. Čl. 19. st. 1. toč. 6. Potrebno je dokumentaciju čuvati barem 10 godina. Današnje elektroničke mogućnosti pohrane podataka omogućavaju jednostavno čuvanje velike količine informacija. Radi sigurnosti potrebno je produžiti rok obveze čuvanja dokumentacije. | Djelomično prihvaćen | 1.Zakonom je određeno da veterinarska inspekcija provodi nadzor vezano za provedbu odredbi ovoga Zakona. 2.Direktivom 2010/63/EU određeno je čuvanje dokumentacije barem tri godine, a ovim Zakonom 5 godina tako da su odredbe Zakona već strože od odredbi Direktive. Članak 19. postao je članak 20. Zakona |
| 222 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 18. | Čl. 18. u nesuglasnosti je s općom namjerom čl. 17. U čemu je problem da se i kod višestrukih generičkih projekata svaki puta zatraži posebno odobrenje? Tko kasnije nadgleda jesu li projekti i dalje suglasni novim okolnostima, odnosno novim propisima? | Nije prihvaćen | U točki 43. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija je obrazložila da bi radi smanjenja administrativnog tereta i poboljšanja konkurentnosti istraživanja i industrije u Uniji, morala postojati mogućnost odobravanja višekratnih generičkih projekata, ako upotrebljavaju već postojeće metode za testiranje, dijagnosticiranje ili proizvodnju pod jednim zajedničkim odobrenjem, bez izuzimanja bilo kojeg od ovih postupaka iz procjene projekta. Nadzor nad radom korisnika provodi veterinarska inspekcija, a u samom objektu praćenje poštivanja odredbi propisa kao i provođenje pokusa u skladu s odobrenjem projekta provodi osoba odgovorna za dobrobit životinja. Članak 18. postao je članak 19. Zakona. |
| 223 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 15. | Čl. 15. st. 1. Povjerenstvo bi trebao osnovati ministar. Zanimljivo je da primjerice oni koji uzgajaju, dobavljaju ili koriste životinje u svrhu zarade sami osnivaju povjerenstvo koje će govoriti o dobrobiti životinja. Ovime se uvodi načelo Kadija te tuži, kadija te sudi. Gdje je ovdje neovisni nadzor? Nužno je a netko drugi osnuje takvo povjerenstvo. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Udruzi Pobjede uz ovaj članak. |
| 224 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 14. | Čl. 14. st. 4. govori o dobrobiti životinja. Mogu li se ovdje navedeni obveznici osiguravanja dobrobiti životinja pozvati na čl. 11. st. 1. toč. 15. i životinje usmrtiti zbog njihove dobrobiti? Ovakvo određenje je prostor za manipulacije u praksi. | Primljeno na znanje | U članku 14. stavku 4. prvenstveno se misli na dobrobit životinja koju uzgajivač, dobavljač i korisnik mora osigurati u slučaju da se tijekom inspekcijskog nadzora utvrde nepravilnosti zbog kojih se zabranjuje rad do njihovog otklanjanja. Za otklanjanje nepravilnosti određuje se rok u kojem moraju biti otklonjene, a nakon navedenog roka veterinarski inspektor utvrđuje jesu li nepravilnosti otklonjene te, također, utvrđuje da li je životinjama bila osigurana dobrobit. U slučaju da je životinje potrebno usmrtiti zbog njihove dobrobiti isto se utvrđuje zapisnikom veterinarskog inspektora. |
| 225 | Boris Bakota | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 13. | Čl. 13. st. 3. U povjerenstvo je nužno uključiti i magistra prava. Primjena i tumačenje propisa je struka i nitko od ovdje navedenih struka nema potrebnoga znanja u primjeni i tumačenju propisa. | Nije prihvaćen | Stručno povjerenstvo iz članka 13. stavka 3. Zakona osniva nadležno tijelo za potrebe odobrenja objekata uzgajivača, dobavljača i korisnika. Stručno povjerenstvo utvrđuje ispunjava li objekt uzgajivača, dobavljača i korisnika uvjete vezano za smještaj pokusnih životinja i skrb o njima u skladu sa propisanim uvjetima, a sačinjavaju ga djelatnici nadležnog tijela koji posjeduju potrebna znanja vezano za zahtjeve zakonodavstva iz područja zaštite životinja koje se koriste u znanstvene svrhe. |
| 226 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | Čl. 12. st. 1. govori o zabrani za postupanje koje je moguće izbjeći. Riječ je o preširokoj formulaciji i svaki se prijevoznik može pozvati da to nije mogao izbjeći. Npr. ima samo jedan kamion i ne može ih prevoziti u više grupa, itd. Stoga je potrebno izbrisati tekst koje je moguće izbjeći. Članak gotovo postavlja idealne uvjete. Uvjete za koje svi znaju da se u praksi neće ostvariti. Potrebno je samo pogledati bilo koji kamion za prijevoz životinja. Kako će se provjeravati čl. 12. st. 2. toč. 7. Zvuči utopijsko i u praksi neprovedivo rješenje. Čl. 12. st. 2. toč. 9. osigurava životinjama u putovanju određeni odmor. Je li ovdje riječ samo o tome da kamion treba mirovati ili je nužno životinje izvesti na zrak i omogućiti im slobodno kretanje? Zakonsko određenje je potpuno nejasno i podložno slobodnom tumačenju. Potrebno ga je jasnije i nedvosmisleno napisati. | Nije prihvaćen | Navedeno je važno kod utvrđivanja okolnosti nekog događaja od strane veterinarske inspekcije jer veterinarski inspektor utvrđuje okolnosti događaja i ocjenjuje je li određenu situaciju bilo moguće izbjeći. S obzirom na vrstu i kategoriju životinja, životinjama se tijekom putovanja osigurava potreban prostor kao i odmor tako da životinje mogu podnijeti prijevoz te da su tijekom prijevoza zaštićene od dodatne patnje i stresa. |
| 227 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Čl. 11. st. 1. toč. 3. dopušta usmrćivanje životinja koje boluju od neizlječivih bolesti. Koje su to neizlječive bolesti i tko o tome donosi odluku? Posjednik, veterinar, netko treći? Također tko sa sigurnošću može utvrditi da je riječ o neizlječivoj bolesti? Čl. 11. st. 1. toč. 5. na ljepši način definira tzv. ciljeve lova. Zapravo bi jasno trebalo odrediti tko može odlučiti da je takvo usmrćivanje potrebno i temeljem kojih provjerljivih mjerila. Čl. 11. st. 1. toč. 7. - potrebno je potpuno izbrisati ovu točku. Čl. 11. st. 1. toč 15. govori o dobrobiti životinja. Koja dobrobit nastupa smrću? Prethodne točke obuhvatile su gotovo sve moguće situacije i ostavljanjem ove točke omogućile bi se brojne manipulacije. Točku je potrebno izbrisati. Toč. 16. potrebno je također obrisati. Svaki vlasnik, odnosno posjednik treba jednako biti odgovoran za svoje životinje. Ovdje se nepotrebno narušava ustavno načelo jednakosti građana (i pravnih i fizičkih osoba). Čl. 11. st. 3. toč. 5. Tko utvrđuje da životinja trpi jaku i neotklonjivu bol? Može li onda svaki vlasnik životinje istu usmrtiti braniti se da je ona trpjela jaku i neotklonjivu bol? Postoji velika mogućnost zaobilaženja zakonskih odredbi ukoliko se ne bi utvrdila jasna i provjerljiva mjerila kojima se jaka i neotklonjiva bol utvrđuje. Potrebno je obrisati toč. 2. i 3. st. 3. u čl. 11. Čl. 11. st. 4. nameće posjedniku obvezu usmrćivanja životinje koja trpi jaku i neotklonjivu bol. Odakle posjedniku saznanje o takvim okolnostima. Jauk čovjeka ili životinje ne dokazuje jaku i neotklonjivu bol. Potrebno je propisati tko provjerava nastupanje takvih okolnosti ili su zloporabe vrlo moguće. | Nije prihvaćen | Članka 11. stavkom 2. Zakona određeno je da se u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka životinje mogu usmrtiti samo po mišljenju veterinara koji je jedini stručan odrediti je li riječ o neizlječivoj bolesti te da li životinja u pojedinim slučajevima pati i izložena je boli. Vvezano za postupke koji se provode u svrhu zaštite okoliša ili očuvanja prirodne ravnoteže pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Odredba da se usmrćivanje životinja može provesti iz razloga dobrobiti životinje donijeta je zato da se životinja zaštiti od patnji npr. usmrćivanje životinja kod provođenje postupaka suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti životinja kad je potrebno usmrtiti i zdrave životinje jer je područje u kojem se bolest pojavila zatvoreno i kretanje životinja je zabranjeno, a životinje koje su uzgajanje u svrhu proizvodnje više ne mogu ostati u objektima u kojima su se nalazile jer im se npr. zbog veličine više ne mogu osigurati primjereni uvjeti držanja. U slučajevima kad životinja trpi jaku i neotklonjivu bol o istome odlučuje posjednik životinje uz mišljenje veterinara koji je jedini stručan odrediti da li životinja u pojedinim slučajevima trpi jaku i neotklonjivu bol, a ako se posjednik ne može utvrditi ili nije dostupan o usmrćivanju odlučuje veterinar. Usmrćivanje životinja u svrhu provođenja pokusa te u svrhu proizvodnje bioloških pripravaka kao i usmrćivanje životinja za korištenje njihovih organa, tkiva i trupova u svrhu provođenja različitih postupaka ili u svrhu obrazovanja propisano je Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe koja je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe. Posjednik treba osigurati usmrćivanje životinje, a ne treba je sam usmrtiti. O usmrćivanju životinje odlučuje posjednik životinje uz mišljenje veterinara koji je jedini stručan odrediti da li životinja u pojedinim slučajevima trpi jaku i neotklonjivu bol, a ako se posjednik ne može utvrditi ili nije dostupan o usmrćivanju odlučuje veterinar |
| 228 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Čl. 9. st. 2. toč. 1. na kraju dopušta iznimku u svrhu označavanja životinja iako st. 1. toč. 1. istoga članka to brani ukoliko je protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva. Ova dva određenja nisu usuglašena. Čl. 9. st. 2. toč. 2. dopušta amputacije itd. kod lovačkih pasa. Nedopustivo u 21. stoljeću i potpuno nepotrebno i neetično. Čl. 9. st. 4. toč. 5. dopušta ne provođenje anestezije ili analgezije u svrhu rezultata pokusa. Potrebno je ukinuti ovu točku. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. U području provođenja pokusa na životinjama Republika Hrvatska je u potpunosti usklađena s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe za čije preuzimanje u nacionalno zakonodavstvo se daje okvir Zakonom o zaštiti životinja, a Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe. Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona (Narodne novine, br. 55/13) se Direktiva preuzima u potpunosti. |
| 229 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Čl. 6. st. 2. govori o posebnim propisima o lovstvu. Cilj lova je usmrćivanje životinja i nejasno je pozivanje na nepripremljenost životinje za preživljavanje. | Nije prihvaćen | Člankom 3. Stavkom 3. Zakona određeno je da se ovaj Zakon ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači, ali se primjenjuje na uzgoj i držanje životinja koje se koriste kao pomoć u lovu i za uzgoj i držanje izvan lovišta životinja za potrebe lova. S obzirom na navedeno članak 6. stavak 1. točka 3. Zakona kojim se zabranjuje uzgojenu ili othranjenu divlju životinju privremeno ili stalno naseliti u slobodnoj prirodi, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru u skladu s posebnim propisima, odnosi se na uzgojenu ili othranjenu divlju životinju tj. divlju životinju koja se uzgaja i drži izvan lovišta za potrebe lova npr. uzgoj fazana ili drugih životinja. |
| 230 | Boris Bakota | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | U 21. stoljeću nisu primjerene borbe bikove. Bile one tradicionalne ili ne. Potrebno je u st. 5. izbrisati riječi osim tradiocinalnih natjecanja bikova. U st. 10. potrebno je izbrisati riječi nedopuštene. St. 9. brani bilo kakvu upotrebu stimulansa za natjecanja ili predstave, a što je pohvalno. St. 10. govori o nedopuštenim stimulansima, ali bez određivanja tko određuje što su nedopušteni stimulansi. Potrebno je zaštiti zdravlje onih koji konzumiraju meso od bilo kakvih stimulansa. St. 32. treba izbrisati dio koji dopušta korištenje u teško pristupačnim područjima ili treba detaljno odrediti tko utvrđuje i temeljem kojih mjerila što su to teško pristupačna područja. St. 34. treba imati opću zabranu bez ikakvih iznimki. St. 37. treba izbrisati tekst iza zareza - osim lovačkih pasa. Sramota je u 21. stoljeću praksa kupiranja ušiju i repova, a i nejasno je tko će u svakoj pojedinoj situaciji odlučivati koji je pas lovački, a koji nije. Je li naglasak na vrsti psa ili na posjedniku psa koji treba biti lovac. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz tradiocinalna natjecanja bikova. Tvari koje se ne smiju koristiti u hranidbi životinja koje ulaze u prehrambeni lanac određene su posebnim propisima iz područja veterinarstva koji se odnose na sigurnost hrane te se ne određuju ovim Zakonom. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva). Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. |
| 231 | Boris Kvaternik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Svakako treba bolje regulirati uvoz i trgovinu egzotičnim životinjama u Hrvatskoj,ca Pozitivna lista je trenutno najelegantnije rješenje. U Hrvatskoj se trenutno drži velik broj egzotičnih životinja koje ne podnose život u kavezu, kao ni u našoj klimi. Time se izravno krši čl. 4. do sada važeće verzije Zakona jer ih se prisiljava na život u neprirodnim uvjetima, stres, i neprirodno ponašanje. U takvim uvjetima, egzotične životinje predstavljaju opasnost i za svoju ljudsku okolinu, | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 232 | Boris Kvaternik | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Uzgoj životinja za krzno ne smije se više nikada dopustiti u RH. U uzgoju životinja za krzno ne može se govoriti o zadovoljavanju njihovih minimalnih životnih uvjeta, etičkom postupanju i njihovoj dobrobiti. Svatko tko tvrdi drugačije je teški licemjer. Govoriti o dobrobiti životinja dok im se istovremeno spremate zbog zarade slomiti kralješnicu, elektrodama im kroz anus spržiti utrobu, podaviti ih plinom ili ih zatući palicom? Suludo. Kakva dobrobit je tu moguća? Mjerilo poštivanja dobrobiti za industrijske životinje trebalo bi biti sljedeće: ono što se zakonski svrstava kao mučenje, zapostavljanje, maltretiranje i protuzakonito eliminiranje životinje kada se radi o psima ili mačkama trebalo bi se u zakonskim odredbama preslikati na ostale vrste životinja. Koliko bismo tada imali životinja o čijim pravima ovaj zakon brine? Također, držanje u kavezima, kršenje njihovog prirodnog ponašanja, život u stalnoj skučenosti i stresu... Svaka čast, proizvođačima na "brizi za činčile". Uz to, koliko čujem, od svih tih silnih uzgajivača ostalo ih je 20-ak, ako i toliko. Dakle, ostali koji su izašli iz tog posla jer su poštivali zakonski donesenu zabranu i prijelazno razdoblje, oni su sada izvukli kraći kraj, a ovi drugi koji su svjesno išli protiv donesene zakonske odredbe, ignorirali postojanje zakonski donesenog prijelaznog razdoblja i općenito se ponašali kao da za njih zakon ne vrijedi, oni su sada tražili da se ne ugrožava njihova egzistencija sprečavanjem ovog prljavog biznisa? Degutantno. I protuzakonito. U najmanju ruku. Postoji toliko alternativa krznima. Krzno truje okoliš pri proizvodnji. Živa bića se muče, zatočavaju i masakriraju da bi netko mogao nositi bundicu po špici i biti primijećen? O čemu se tu uopće raspravljalo? To je suludo, cijeli taj prijedlog da se to ponovno dopusti. Hvala bogu da se to spriječilo. Ali prijelazno razdoblje NE SMIJE se produživati, već iovako nam se svima šačica ovih preostalih pohlepnih uzgajivača narugala i svjesno prekršila zakon. Sad bismo ih trebali za to nagraditi? Po kratkom postupku pogasiti bez milosti sve uzgajivačnice, i poslati njih ili na burzu rada ili u zatvor. Do kad će se svjesno i bahato kršenje zakonskih odredaba ovdje nagrađivati? Također, neviđena je rasprava da se još dopušta ubijanje životinja u skloništima nakon isteka zakonskog roka. Nekad se one ubijaju čak i ako skloništa uopće nisu puna. Zašto ne, kad im zakon to omogućava? Problem je u zakonu, koji tolerira ovakva zvjerstva, i stavlja prostora za mutne biznise u skloništima koja eliminiraju životinje. Svi smo čitali u novinama o Pokupskom Cerju. S druge strane, postoje skloništa poput Dumovca koja svojim dugogodišnjim uspješnim postojanjem pokazuju kako je njihov model poslovanja, bez ubijanja životinja, itekako moguć, ali drugi jednostavno ni ne pokušavaju postići nešto slično jer im zakon omogućava da veoma lako riješe svoje probleme i eliminiraju životinje o kojima bi trebali brinuti. Također, i dalje se ne kažnjavaju gradske uprave koje svjesno krše zakon ne provodeći programe kastracije i sterilizacije, ne oglašavajući potrebu za udomljavanjem i ne gradeći skloništa za nezbrinute životinje. Sve su to po zakonu gradske uprave dužne učiniti, i to o vlastitom trošku, a ne prepuštati taj teret neprofitnim udrugama. Ali izgleda da su gradske uprave, umjesto da prednjače pozitivnim primjerom, zapravo uvjerene da zakon RH za njih također ne vrijedi? Zabranu korištenja stoke za izvlačenje drva treba također pod hitno potvrditi i u novom zakonu.Valjda smo nadišli ovakve primitivne i okrutne metode, mi građani EU. Prodaja živih životinja u trgovinama, koje su namijenjene ljudskoj prehrani, je također degutantno preko svake granice i treba se odmah zabraniti. One ribe po supermarketima, kojih natrpaju i po 100 komada u onaj mali bazenčić da se ne mogu ni pomaknuti i tako ih drže danima dok ih ne ubiju... to je prestrašno i licemjerno do neba. Time se izravno krše sva prava životinja propisana Kaznenim zakonom, čl. 4, i dosadašnjim Zakonom o zaštiti životinja, čl. 205. Jedina je razlika u tome što su ove životinje namijenjene za prehranu, pa se prema njima može postupati kako tko poželi. To je nedopustivo. Treba i što prije u novi zakon uvesti i što učinkovitije regulirati mogućnost trajnog oduzimanja životinje kada se ustanovi da ju vlasnik muči ili zanemaruje, a vlasniku treba onemogućiti daljnju nabavku životinja za bilo koju svrhu. Pokuse na životinjama treba u potpunosti zabraniti kao najodvratniji primjer nepotrebnog mučenja životinja, uz tolike moderne i mnogo pouzdanije metode koje ne podrazumijevaju masakre u ime znanosti. No, ako već nismo dovoljno napredni o ovome ni raspravljati, onda svakako treba biti BAREM osigurano da se svaka iole zdrava životinja nakon pokusa udomi. Svaka iole zdrava životinja - bez iznimke. Na argumentiranje nužnosti zabrane drobljenja pilića neću ni trošiti riječi, samo ću nabaciti da se ovaj Zakon nema pravo zvati Zakon o zaštiti životinja ako i dalje bude omogućavao ovako monstruozne postupke zbog gomilanja profita. Podržavam i ostale prezentirane prijedloge Prijatelja životinja, i drago mi je što vidim da je Ministarstvo pokazalo nešto senzibiliteta i već prihvatilo neke sugestije. U tom pravcu treba još i dodatno nastaviti, sve dok ne budemo imali jedan civilizirani Zakon o zaštiti životinja koji neće omogućavati mučenje i masakriranje pojedinih vrsta životinja jer se to nekome isplati. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. Smanjenje broja napuštenih životinja potrebno je rješavati poticanjem odgovornog vlasništva što uključuje prvenstveno označavanje pasa, kontrolu razmnožavanja, ne napuštanje životinja i skrb o životinjama te jačanje svijesti vlasnika pasa i posebice educiranje mladih o odgovornom posjedovanju psa. Člankom 70. Zakona utvrđena je obveza jedinica područne (regionalne) samouprave da organiziraju koordinacijske radne skupine koje se sastoje od predstavnika: jedinica lokalnih i područne (regionalne) samouprave, skloništa, nevladinih organizacija za zaštitu životinja, tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo, tijela nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore i veterinarskih inspektora u svrhu provedbe poslova koordinacije u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinje. Odgovornosti jedinica lokalnih odnosno područnih (regionalnih) samouprava vezano za skrb o napuštenim životinjama na njihovim područjima uređena je ovim Zakonom te se tako određuje da, ako nije osnovano sklonište za životinje, jedna ili više jedinica lokalnih samouprava organizira te financira osnivanje skloništa u skladu sa svojim potrebama, snosi troškove smještanja napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale ili s kojima su sklopile ugovor o financiranju rada za životinje pronađene na njihovom području. Tijela jedinica područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge radne skupine iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) Zakonodavstvom Europske unije dopušteno je trgovanje živim proizvodima ribarstva, a uvjeti se postavljaju u odnosu na sigurnost hrane, ne dovodeći u pitanje propise o dobrobiti životinja. Ako bi se nacionalnim propisom to zabranilo, bili bi stroži od EU propisa i ograničili bi subjekte u poslovanju s hranom, a i potrošače s obzirom da je u drugim zemljama članicama EU takva prodaja dopuštena. Svakako je potrebno osigurati uvjete za kisikom i prostorom pri držanju živih riba u spremnicima u svrhu prodaje za hranu. Mogućnost trajnog oduzimanja životinja propisana je među ostalim Zakonom o zaštiti životinja koji određuje da privremeno oduzeta životinja može biti vraćena vlasniku ako su ispunjeni uvjeti za njezino daljnje držanje određeni odredbama ovoga Zakona, a u protivnom može biti zbrinuta u skloništu, ili smještena u primjereni smještaj ili po trajnom oduzimanju udomljena ili prodana. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Pogledati odgovor Ani Mihalić vezano uz usmrćivanje jednodnevnih pilića. |
| 233 | BOŽENA PEČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Tražim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca Tražim da se u zakon uvedu oštrije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. Također izuzetno je važno da se PRAVILNO kontrolira rad azila i skloništa jer vlasnici skloništa dobivaju novce od nas građana te novce kradu i ubijaju životinje sa SJEKIRAMA kao ''divni'' vlasnik azila u Karlovcu koji je nebrojeno puta bio prijavljivan no nadležne institucije nisu niti jednom poduzele apsolutno NIŠTA | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 234 | Božica Klarić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, ni u kom slučaju se ne usmrćuje, nego se trajno ili privremeno udomljava kod novog vlasnika, i to bez ikakvog vremenskog roka. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 235 | Branislav Radanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | U svrhu unaprjeđenja zakona predlažem regulaciju držanja kućnih ljubimaca. Regulacija držanja u vidu broja kućnih ljubimaca a ponajprije broja napuštenih kućnih ljubimaca vršila bi se na način da bi vlasnici za one ljubimce koji su sterilizirani (do određene dobi životinje - struka mora potvrditi) bili oslobođeni plaćanja naknade dok bi vlasnici-uzgajivači za svoje nesterilizirane životinje plaćali određenu naknadu. Sve životinje moraju biti čipirane. Poseban naglasak bi se stavio na praćenje vlasnika-uzgajivača tj. čipiranja pomlatka. Uz gore navedene mjere u jednom trenutku bi većina životinja imala svoje poznato porijeklo. Na taj način znatno bi se smanjio broj napuštenih/neželjenih životinja, ujedno iz prikupljenih naknada moguće je financiranje rada udruga i skloništa za životinje koja bi vodila humanu brigu za životinje. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 236 | Branka Tomaš | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Članak 49. postao je članak 50. Zakona. |
| 237 | Brankica Kekanovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Podržavam Nacrt Prijedloga Zakona o zaštiti životinja Udruge Mijau Rijeka. Nacrt Prijedloga Zakona o zaštiti životinja Dajemo prijedloge za poboljšanje Zakona o zaštiti životinja, te prvenstveno tražimo da se sve odredbe Zakona i podzakonskih akata napokon temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. Također predlažemo da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Što se tiče svih drugih životinja tražimo da se u Zakon uvrsti sljedeće: 1. Zabrana uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabrana ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabrana držanja i korištenja životinja u cirkusima. 4. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabrana utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora. 6. Zabrana žigosanja kopitara sa užarenim željezom. 7. Zabrana obrednog klanja. 8. Zabrana drobljenja živih pilića. 9. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu. 10. Registracija uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabrana trajnog držanja pasa na lancu. 12. Zabrana kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team). 14. Zabrana korištena naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabrana korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. Obrazloženje: Udruga za dobrobit i zaštitu mačaka „Mijau“ Rijeka traži da se u novi Zakon o zaštiti životinja uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“, te točno propiše Zakonom na koji način lokalna samouprava, skloništa i građani moraju voditi brigu o njima. Smatramo da postojeći Zakon hitno treba izmjenu radi humanosti, etičnosti i financija jer se previše novaca troši dok rezultata nema. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ nastala je od odbačene mačke, kućnog ljubimca na ulicu. One koje prežive u uličnim uvjetima uz građane koji ih prehranjuju dalje se počinju razmnožavati, te tako nastaje cijela kolonija slobodnoživućih mačaka. Kategorija slobodnoživuća mačka podrazumijeva da su to mace koje žive slobodno u svojim staništima. Takve mačke građani hrane, a nemaju sredstava za sterilizaciju. Dakle, jedinice lokalne samouprave moraju izdvajati sredstva za sterilizacije svih slobodnoživućih mačaka bez posjednika. Do sada, jedinice lokalne samouprave nisu rješavale probleme adekvatno, sterilizacijama svih mačaka, nego ih se uklanjalo sporadično, po dojavama onih građana kojima su smetale. Dakle, hvatalo ih se, zatvaralo u kaveze i usmrćivalo. Pri tome se koncesijskim veterinarskim ambulantama koje su ih uklanjale i usmrćivale, sa strane jedinica lokalne samouprave, isplaćivalo ogromne svote novca, a bez rezultata. Iste ambulante bi na staništu uvijek ostavile koju ženku da se razmnoži, kako bi isti imali ponovno prihode. Dakle, radi se o usmrćivanju životinja uz velike troškove poreznih obveznika. Mnogi su dosadašnji Zakon iskorištavali jer se u njemu nigdje ne navode slobodnoživuće mačke, nego su ih zatvarali u šinteraje i kaveze i usmrćivali. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ navodi se jedino u članku 28. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi koji kaže da se mačke mogu sterilizirati i vratiti u stanište, no tu točku Pravilnika higijeničarski servisi nikad nisu poštivali jer u Zakonu ne stoji da to moraju raditi. Najlakše je mačku uhvatiti i usmrtiti. Lokalne samouprave moraju iskoristiti besplatan volonterski rad građana i nas volontera udruga, koji poznaju mačke, lako ih mogu uhvatiti i odnijeti na sterilizaciju u veterinarske ambulante uz minimalne cijene i besplatan rad volontera. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ do sada uopće nije bio uvršten u Zakon, a koliko vidimo niti je, ovim Nacrtom prijedloga Zakona o zaštiti životinja predložen i reguliran pa stoga, dobro poznavajući probleme i stanje na terenu, predlažemo da se u svrhu njihove bolje zaštite, konkretne brige jedinica lokalne samouprave i konkretnog rješavanja problema u Zakon unesu odredbe da se iste moraju sterilizirati i vratiti u svoje stanište i to po poznatom i prihvaćenom Projektu u svijetu „Uhvati, steriliziraj, vrati“, a kojeg već Udruga „Mijau“ provodi u Rijeci i okolici od 2004. godine. Lokalna uprava i samouprava mora financirati sve sterilizacije slobodnoživućih mačaka po prijavi građana na nadležna komunalna redarstva. Ovakvom odredbom u Zakonu gradovi, općine i država imali bi riješen problem slobodnoživućih mačaka uz minimalne troškove. U prilogu dostavljamo izračun. Primjer neučinkovitosti azila po postojećem Zakonu Primjer držanja mačaka u jednome velikom azilu/skloništu kapaciteta od 500 mačaka. Naglašavamo da održavanje i čišćenje azila, te prijevoz mačaka nije uračunat, inače su troškovi još i veći. 499.240,00 kn plaća se sadašnjim skloništima za usmrćivanje 500 mačaka nakon držanja mačaka 60 dana, dok se za isti iznos može po cijenama udruga sterilizirati 1997 mačaka. Dakle, za 12 mjeseci sadašnjim načinom rada skloništa usmrtilo bi se 2500 mačaka i potrošilo bi se 2.496.200,00 kn proračunskih sredstava od poreznih obveznika, dok se Projektom „Uhvati, steriliziraj, vrati“ za isti iznos može sterilizirati 9985 mačaka. Istraživanjem je dokazano da od 1 nesterilizirane mačke i njezinog potomstva unutar 7 godina može nastati 420.000 mačića. Izvor : PETA, People for ethicaltreatmentofanimals 501 Front St., Northfolk, Va 23510*757-622-Peta Helping Animals.com Kalkulacijom, za 7 godina broj mačaka trebao bi se smanjiti za 4.193.700.000. Iz navedenih kalkulacija koje su zaista činjenice, ne vidimo razloga da se Projekt „Uhvati, steriliziraj, vrati„ ne počne primjenjivati u svim gradovima i općinama Republike Hrvatske, te stoga taj princip postupanja sa slobodnoživućim mačkama treba uvrstiti u Zakon da bi se time napokon prestali bacati novci na nehumanu metodu rješavanja prekomjernog razmnožavanja mačaka ubijanjem. Potrošimo naš novac humano, a ako ga ima viška, onda pomognite potrebitima. Eutanazija je ubojstvo iz samilosti kada je životinja neizlječivo bolesna i pati. Ubijanje zdravih životinja=UBOJSTVO=ZLOČIN !!!!!!!! | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 238 | Brankica Miklenic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zelim da se zabrani uzgoj svih zivotinja radi krzna 2017.g, smatram da treba zabraniti drzanje pasa na lancu. Dopustanje ubijanja napustenih zivotinja u sklonistima nakon 60 dana je skandalozno te ga treba maknuti iz Zakona o zastiti zivotinja,zahtijevam zabranu uzgoja cincila i svih drugih zivotinja za krzno, zabranu drzanja i koristenja svih zivotinja u cirkusima kao i zabranu drzanja zivotinja u ugostiteljskim objektima,zabranu utrka pasa i kupiranja lovackih pasa, te te zabranu koristenja konja za izvlacenje drva iz suma i sl. jer je sve navedeno totalno nehumano i neeticki te totalno nepotrebno. Takoder podrzavamo Odredbu o obaveznoj sterilizaciji i oznacavanju u sklonistima,registraciju svih uzgoja kucnih ljubimaca,ogranicavanje uzgoja i prodaje egzoticnih zivotinja i zabranu drzanja dupina u zatocenistvu. Podrzavamo odredbe za odgovorno skrbnistvo za kucne zivotinje te odredbe o ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje zivotinja. Takoder, podrzavamo zabranu zoofilije, zabranu davanje kucnih ljubimaca iz sklonista maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje,zabranu usmrcivanja pasa i macaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, te podrzavamo zabranu trcanja zivotinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo u pokretu,te takoder podrzavam zabranu zajednickog drzanja nezdruzljivih zivotinja,a to su zivotinje koje pri zajednickom drzanju mogu jedna drugoj prouzrociti nezeljenu trudnocu,ozljede ili smrt. Molim vas,da postupate eticki,humano i ljudski jer svako zivo bice ima pravo na zivot i suzivot na ovoj planeti. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 239 | Brankica Srbić | NADZOR, Članak 80. | u stavci 1. oduzeta životinja se smješta u sklonište, ali dodati na čiji trošak -onoga koji izdaje naredbu ili vlasnika. U praksi sklonište do sada naplačuje se od vlasnika i u 90% slučajeva se nikad ne naplati jer većinom oduzuetih životinja osobe su socijalni slučajevi. Bilo bi realno da onaj tko naredi zbrinjavanje(ministarstvo ili komunalno redarstvo nekog grada /općine) i plati trošak. | Primljeno na znanje | Posjednik odnosno vlasnik životinje dužan je skrbiti o dobrobiti i zdravlju životinje te je, u slučaju prekršaja u skladu s odredbama ovoga Zakona dužan podmiriti nastale troškove. Način naplate troškova nije u nadležnosti ovoga Zakona te se istim ne određuje. |
| 240 | Brankica Srbić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | u stavci 8 dodati - osigurati trajnu sterilizaciju kućnih ljubimaca koji imaju udomitelja tj. udomitelj izabere psa, pas se sterilizira ako je u dobi života kad se to može napraviti (ne mlađi od 6 mj.) i ide u novi dom, a ako je mlađi od 6 mjeseci domljava se i udomitelja se obvezuje da to učini kad životinja navrši 6 mjeseci, jer čemu trošiti sredstva poreznih obveznika ako se pas ne udomi a nakon 60 dana se može uspavati. | Primljeno na znanje | Mjera trajne sterilizacije kao obveza skloništa za životinje provodi se u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa te poboljšava udomljavanje životinja iz skloništa s obzirom da je pas već steriliziran te novi vlasnik ne mora snositi troškove sterilizacije. Zakonom je određeno da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 241 | Brankica Srbić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | te osobe koje ne žele kastrirati kazniti novčanom kaznom ili im uvesti porez na nekastrirane životinje | Nije prihvaćen | Člankom 88. stavkom 1. točkom 44. Zakona određene su prekršajne odredbe ako vlasnik ne zbrine mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca što je postupanje protivno članku 53. stavku 2. ovoga Zakona te će se fizička osoba kazniti novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 242 | Brankica Srbić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | posjednici kućnih ljubimaca koji nemaju registriranu uzgajivačnicu obavezno kastrirati i kroz lysacan veterinar ih mora upisati i upozoriti nadležnog veterinarskog inspektora za svakog koji ne želi kastrirati | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 243 | Branko Dabić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Čitajući prijedlog novog Zakona o zaštiti životinja uočila sam da je u djelu koje se odnosi na činčilice doista nepravedan jer određuje vremenski uzgoj činčilica, a to znači nakon godinu dana nema uzgoja, što praktički znači nestaje vrsta činčilica. Jer ako nema organiziranog uzgoja, nema niti vrste. Zalažemo se da nema diskriminacije među ljudima, pa zašto bi onda bilo među životinjama? Zato predlažem da brišete vremensko ograničenje o uzgoju činčila. Pa neka su činčile ravnopravne drugim životinjama. Organiziram uzgajanje činčile, to je najveći dobitak za opstanak vrste činčila. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 244 | Branko Dabić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Gledam susjeda kako uzgaja činčile. Pa ljudi to je milina promatrati. Uvijeti (grijanje, ventilacija, klimatizacija, dezinfekcija, paletirana hrana, čistoća, ird.) pa to je savršenstvo. Nisu njegove činčilice podrapane kao one koje vi pokazujete po TV-u. Pa ne mojte mučiti činčile kao boga vas molim. Ljudi žive od uzgoja činčila i mora i im se to omogučiti. Zato predlažem da brišete prijedlog o vremenski ograničenoj zabrani uzgoja činčila, a omogučite prijedlogom u Zakonu drženje činčila kao i ostalih životinja. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 245 | Brkić Luka | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Nemam što nadodati. u potpunosti se slažem sa svim komentarima i nadam da će svim životinjama biti lakše nego do sada! | Primljeno na znanje | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 246 | Bruno Bilandžija | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Slažem se i podupirem sve prijedloge udruge Prijatelja životinja! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 247 | Bruno Ivančan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana uzgoja činčila, apsolutno je neprihvatljiva u RH, jer to nije volja hrvatskog naroda, nego pojedinaca, kojima nije stalo do životinja, hrvatskih ljudi, niti hrvatske države. Udruga za zaštitu životinja raspolaže velikim financijskim sredstvima, kojih se ne želi odreći, pa koriste sve nelegalne načine i laži, kako bi progurala svoje bolesne ideje. Pozivam sve naše političare, Luku Omana i novinare (koji to nisu, jer im je posao objaviti istinu, a objavljuju laži), na javno sučeljavanje u bilo kojoj TV emisiji, da hrvatski građani čuju i našu priču. Na TV-u i u novinama, termine dobiva udruga za zaštitu životinja, a na naše upite ne odgovaraju. Glasovanjem stručnog Povjerenstva u Ministarstvu poljoprivrede, čiji sam član bio i ja, odlučeno je da se činčile smiju uzgajati i sam Ministar poljoprivrede, prijašnji i sadašnji, na TV-u je rekao da podržava tu odluku, ali je netko na svoju ruku u prijedlogu Zakona, napisao drugačije. Možda po nečijem naređenju, možda je kupljen, možda po nekoj drugoj „višoj sili“. Nema veze, ali to hrvatski građani moraju čuti. Ljudi bježe iz Hrvatske, zatvaraju se radna mjesta, sve propada, a mi to možemo djelomično promijeniti. To nekome odgovara, jer Hrvatsku treba iseliti i rasprodati. Ljudi dignite svoj glas i ne dozvolite to! Bruno Ivančan | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 248 | Bruno Ivančan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Marina Ivančan Moji komentari odnose se na sve točke zakona Otkada je svijeta i vijeka životinje su služile čovjeku a sada bi se po mišljenju nekih to trebalo mijenjati(jer bi svi trebali postati vegetarijanci ili vegani) jer kao to je normalno. I kada je Bog stvarao svijet stvarao svijet prvo je stvorio čovjeka a zatim je stvorio životinje kako bi služile čovjeku. Mislim da se netko pokušava igrati Boga pa sad to hoće promjeniti. U svijetu (naročito u Hrvatskoj) ima puno gorih stvari od odnosa čovjeka prema životinjama pa ih nitko i ne pokušava i ne želi promjeniti! U Hrvatskoj se nažalost politika i pojedinci odnose gore prema nama MALIM,OBIČNIM LJUDIMA nego prema životinjama!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 249 | Bruno Ivančan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Moji komentari odnose se na sve točke zakona Od kada postoji svijet životinje su služile čovjeku i sad bi se to trebalo po mišljenju nekih mijenjati (jer bi svi trebali postati vegetarijanci ili vegani),kao to je normalno. I Bog kad je stvarao svijet prvo je stvorio čovjeka a zatim je stvorio životinje kako bi služile čovjeku.Mislim da se netko pokušava igrati Boga! Mislim da u svijetu(naročito u Hrvatskoj)ima puno gorih stvari od odnosa prema životinjama pa ih nitko i ne pokušava promjeniti. Marina Ivančan | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 250 | Bruno Ivančan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ovdje reagiram kao jedan od uzgajivača činčila u Hrvatskoj, jer se navedeni Zakon direktno tiče moje obitelji. Zabrana uzgoja činčila će direktno utjecati na život i egzistenciju moje obitelji kao i obitelji drugih uzgajivača. Nisam član neke Udruge koja „živi“ na državnom proračunu već sam član male Udruge uzgajivača činčila u Hrvatskoj koja se ne svojom krivicom našla pod pritiskom dobro koordinirane međunarodne kampanje koja se ne libi da nahrani nacionalnu hrvatsku raspravu ili zabludu čak lažnim izjavama. Prvenstveno, uzgajivači činčila brinu za dobrobit činčila u uzgoju, jer je u prirodi ta životinjska vrsta izumrla i jedini opstanak navedene vrste je farmerski način uzgoja, a ove životinje dugogodišnjim takvim uzgojem ne mogu niti opstati u prirodi. Dobri standardi za dobrobit životinja moraju uzeti u obzir biološke karakteristike krzna životinjskih vrsta, potrebe ponašanja kod životinja, kao i smjernice u vezi s postupcima stanovanja i upravljanja. „FUR EUROPE“ je donijelo Zbornik najboljih praksi za uzgajivače činčila Europe, koji se bave svim tim temama, a očekuje se da svi članovi ispunjavaju uvjete propisane u dokumentu. Osim toga, državni veterinari diljem Europe redovito procjenjuju farme činčila, a kao profesionalci ne podržavaju ideološku ideju da uzgojene činčile po sebi pate. Ovim pravilima moraju se uskladiti i Hrvatski uzgajivači, te je praksa pokazala da su hrvatski uzgajivači među boljim uzgajivačima činčila u Europi, te su u pojedinim stavkama pravilnika i iznad prosjeka. Nemogućnost da se isto dokaže, jer uzgajivače ignoriraju mediji, da uvjeti za dobrobit životinja nisu ispunjeni, samo potvrđuje činjenicu da je pravi motiv za zabranu uzgoja životinja za krzno, etičkog karaktera i da je anti-fur kampanja temeljena na ideološkim idejama da je neetično da ljudska bića koriste bilo koju životinju za bilo koju ljudsku korisnu svrhu. Dugoročni je cilj takvih ideologa je likvidacija uzgoja svih životinja kroz zabranu životinjskih sektora jedan po jedan (uzgoj svinja za klanje…). Kako sve tako je i uzgoj činčila svake godine sve bolji, jer se vrše razna istraživanja u drugim Europskim zemljama. Postoje znanstveni istraživački timovi u četiri zemlje (Poljska, Mađarska, Rumunjska i Litva) koji trenutno vrše ispitivanja za uvjete uzgoja činčila. Ovi suvremeni studiji su potpuno zanemareni u navodnoj "znanstvenoj" argumentaciji od protivnika za uzgoj životinja za krzno. Vrijedno je spomenuti da su u 2015. godini, državna tijela u Litvi izravno financirali istraživačke aktivnosti za dobrobit činčila, kako bi stvorili znanstvenu osnovu za donošenje kvalificiranog zakona, koji bi regulirao uzgoj činčila za krzno, a ne da je cilj ignoriranje gospodarske slobode ljudi i zatvaranje cijelih sektora na temelju ideoloških argumenata. Često se ponavlja argument da je više od 70% stanovništva Hrvatske podržalo zabranu uzgoja životinja za krzno. Javno mnijenje je očito važan element u modernom donošenju demokratskih odluka, ali njegova važnost je uvjetovana pristupom pouzdanim, realnim i uravnotežen informacijama za javnost. Iako je prema istraživanju Agencije Ipsos, koje je provedeno u 2013., samo 10,2% ispitanih europskih građana dobilo informacije o uzgoju životinja za krzno i 3,6% iz javnih vlasti, te je od istih, 51% , tvrdi organizacija, bilo za prava životinja, što se teško može vidjeti kao objektivni izvor informacija. Moramo iznijeti da je nejednak iznos sredstava i komunikacijskih sposobnosti hrvatskih seljaka, uzgajivača činčila s jedne strane i međunarodne kampanje protivnika krzna s druge strane. Imamo sve razloge za sumnju da prosječni hrvatski građanin nema šanse oblikovati svoje mišljenje na relevatnim podacima. Također istraživanja ukazuju da većina građana prihvaća uzgoj životinja za krzno ako je to moguće, a još veći dio ih smatra da je socijalna usluga važnija od krajnjeg korištenja životinja. Isto tako, tvrdimo da svaki pojedinac treba sam odlučiti da li želi nositi krzno. Općenito, javno se mišljenje može lako okrenuti protiv manjine i njezinih prava. Također se pokušava izjaviti da se uzgoj životinja za krzno u drugim zemljama zabranjuje ili se smanjuje proizvodnja krzna. Međutim, to nije istina. Većina zabrana donesena je u zemljama bez ili s relativno malom proizvodnjom krzna. U Nizozemskoj, Vrhovni sud još nije odlučio da li je zabrana proizvodnje krzna bila zakonito. U stvari, uzgoj životinja za krzno u Europi je narastao u proteklom razdoblju za 40% u posljednjih deset godina, osobito u zemljama srednje i istočne Europe (Poljska, Litva, Rumunjska, Bugarska). To stvara veliku priliku za razvoj ruralnih područja. Traženje Udruge prijatelja životinja su krajnje uvredljiva i arogantna prema marljivoj ruralnoj zajednici uzgajivača činčila u Hrvatskoj. Izjave o poljoprivrednicima da imaju "dovoljno vremena da se prebace u neku drugu vrstu posla ili struke" ili se odnose na njih kao "nedovoljnog broja pojedinaca koji su odlučili zanemariti zabranu" jasno pokazuju nedostatak razumijevanja za zajednicu uzgajivača činčila u Hrvatskoj. Farme činčila su ponajprije farme ruralnih obitelji koje ne mogu jednostavno mijenjati svoj način života i zatvoriti svoje teško izgrađeno poslovanje. Činjenica da je većina poljoprivrednika i dalje nastavila svoju aktivnost je dokaz njihovog uvjerenja da će vlasti ponovno razmotriti restriktivne mjere koje su usvojene pod pritiskom međunarodne kampanje protiv hrvatskih zajednica. Činjenica da je krzno proizvod koji se nosi, a ne jede, je argument koji nema moralnu dosljednost, koja bi trebala biti željena od strane kreatora politike u bilo kojem društvu. Baš kao što ljudi mogu preživjeti bez nošenja krzna, tako isto može preživjeti i bez jedenja mesa. U tu svrhu, meso se može također obilježiti kao luksuzni proizvod, kao i krzno. Naravno, to je također razmišljanje od međunarodnih organizacija koje napadaju uzgajivače u Hrvatskoj. U očima jednog ideologa za prava životinja, život činčila ne vrijedi više od života svinja. Opasnost od propisa na temelju moralno-filozofske nedosljednosti u konačnici će dovesti u oprečnost, kako će društva moći razlikovati dobre morale od loših. Iz političke perspektive, zakonodavna zabrana jedne vrste, na temelju moralne nedosljednosti, de facto utire put za zabranu sljedećih vrsta. Odnos čovjeka i životinja je važan aspekt u bilo kojem društvu. Moralna prihvaćanja kako ljudi koriste životinje, prije svega leži u dobrobiti životinja, predviđeno za životinje, dok su žive. Životinje nemaju znanja i uvažavanje kako će se koristiti nakon njihove smrti, te je iz tog razloga važno, kako bi se osigurala njihova dobrobit dok su žive. Za razliku od pojma morala, dobrobit životinja može se mjeriti, izvagati i dokazati znanstvenim standardima. Ukratko, znanost nam govori da je to moguće, kako bi se osigurala visoka dobrobit životinja uzgojenih za krzno. Ovdje bi prvenstveno, trebalo imati u vidu osim dobrobiti životinja, što je sa ljudima, uzgajivačima, koji žive od tog uzgoja, koja su i kakva njihova prava. Uzgajivač činčila Bruno Ivančan | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 251 | Dalibor Marić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protivim se mučenju i ubijanju bilo kojih životinja zbog krzna, za što u današnje doba razvijenih tehnologija i umjetnih materijala nema više nikakvog izmišljenog opravdanja! Živimo u svijetu gdje se iz dana u dan otkrivaju znanstvenim metodama dokazi da životinje imaju dušu (osjećaju bol - istraživanja s engleskih sveučilišta) i smatram da i njima "zemljanima" kao i nama treba osigurati što ugodniji boravak na planetu bez izrabljivanja istih. Zato molim vladajuće strukture da uvaže mišljenja velikog broja hrvatskih građana koji razmišljaju europski i imaju želju da se zakoni usklade s mnogim zakonima europskih zemalja koji su izrabljivanja životinja sveli na minimum. Hvala što ćete čuti našu molbu. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 252 | Damir Fatušić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | 3.stavak Članka 67. ovog zakona trebao bi biti potpuno uklonjen. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 253 | Damir Grgić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Komentar na Nacrt prijedloga zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu. Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Potrebna je zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 254 | Damir Mucić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zalažem se da se u Zakon o zaštiti životinja uvede načelo da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s time mora i tretirati. Također podržavam: 1. Zabranu uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 4. Zabranu kupiranja svih pasa 5. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 7. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 8. Zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom 9. Zabranu obrednog klanja 10. Zabranu drobljenja živih pilića 11. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 12. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 13. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 14. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (animal rescue team) 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strožije sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. Smatram da u Zakon obavezno treba uvrstiti kategoriju „slobodnoživuća mačka“ te urediti prava i obveze po principu „Uhvati, steriliziraj, vrati“. Na taj način uštedio bi se novac poreznih obveznika, te utrošio na humani i civilizirani način uz rad volontera i prijatelja životinja. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave trebaju izdvojiti sredstva za financiranje. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda te se treba najstrožije sankcionirati svaki oblik nasilja nad svim životinjama. | Djelomično prihvaćen | Ovaj se Zakon odnosi na sve životinje kralježnjake pa tako i na mačke, uključujući slobodno živuće mačke. Podrobnije odredbe vezano za slobodno živuće mačke bit će još detaljnije uređene podzakonskim aktom koji se odnosi na uvjete kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 255 | Damir Radić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Protiv sam ukidanja zabrane uzgoja činčila, kao i svih drugih životinja, radi krzna i to zbog nepotrebne patnje sirotih životinja (i to zbog čega? nečijeg luksuza!). Dakako, protivim se i produljenju prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 256 | Damira Marušić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam zabranu držanja dupina u zatočeništvu, držanje i uzgajanje životinja za krzno, te svakako predlažem da se u zakon unese zabrana ubijanja pilića drobljenjem | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 257 | Damira Marušić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Zabrana držanja svih životinja u cirkusima. Bilo divlje , ili domaće. I domaće se životinje na taj način maltertiraju radi ljudske razonode. | Nije prihvaćen | Člankom 61. Zakona zabranjeno je držanje životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama osim držanja i nastupanja domaćih životinja u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. S obzirom da se životinje, osim životinja uzetih iz prirode i divljih životinja ako takvo korištenje zahtijeva premještanje iz njihovog životnog prostora, mogu koristiti za smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja nema razloga ne dopustiti nastupanje tih životinja i u cirkusima. |
| 258 | Damira Marušić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Za prekršaj iz stavka 1, čl.1 trajno zabraniti držanje životinje | Nije prihvaćen | Visina kazne za navedeni prekršaj određena Zakonom je samo preporučena, a sud određuje konačnu kaznu. |
| 259 | Damira Marušić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Konačno nekog i kazniti. Maksimalno kazniti.Predlažem da se prekršitelju koji i drugi puta prekrši točke 37, 39 i 40 trajno zabrani držanje životinje, | Nije prihvaćen | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. |
| 260 | Damira Marušić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Izbaciti stavak 3 iz zakona. Svi azili / skloništa u Hrvatskoj trebali bi biti NO KILL azili. Ljude treba educirati o važnosti kastracije kućnih ljubimaca kako pasa , tako i mačaka, a novac koji se daje brojnim skloništima koja nakon 60 dana usmrćuju pse treba preusmjeriti u kvalitetno oglašavanje istih , u uvođenje obavezne sterilizacije i edukacije o važnosti iste. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 261 | Damira Marušić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Članak 66.(3) -Skloništa u Hrvatskoj uglavnom zbrinjavaju samo pse, tj.nemaju uopće mogućost prihvata mačaka. Jako je veliki broj napuštenih, odbačenih, bolesnih mačaka koje nemaju gdje i koje se nekontrolirano množe. Prijedlog: Osnovati skloništa (azile) , isključivo NO KILL za bolesne / ozlijeđene mačke / mačiće gdje bi se one mogle sigurno smjestiti, oporaviti i po oporavku kvalitetno oglašavati i udomljavati. Osigurati cijepiva protiv zaraznih bolesti koje se vrlo brzo mogu u azilu proširiti. Članak 66 (7). Uz čipiranje i cijepljenje, najvažnije je osigurati obaveznu kastraciju / sterilizaciju maca u skloništu, jer je jednostavno bez toga nemoguće kontrolirati širenje mačje populacije. Slobodnoživuće nace uhvatiti, sterilizirati i vratiti na njihovo područje. | Primljeno na znanje | U skloništa se smještaju napuštene i izgubljene životinje neovisno o njihovu zdravstvenom stanju. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 262 | Damira Marušić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | U članku 53 spominje se ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca da će snositi troškove njihovog zbrinjavanja. Bojim se da će se mnogi riješiti mladunčadi tako da ih izbace na ulicu, stoga bi trebalo uvesti obaveznu sterilizaciju pasa koji se ne koriste za uzgoj / radnih pasa. Također spominje se da će snositi troškove zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove sterilizacije. Zašto se ne spominju u mačke ? Problem mačje hiperpopulacije je ogroman. Trebalo bi uvesti obaveznu kastraciju /sterilizaciju za sve vlasnike mačaka koji se ne bave uzgojem maca i to odmah po spolnoj zrelosti ženke / mužjaka. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 263 | Dan Margetić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Novi Zakon o zaštiti životinja trebao bi biti sročen tako da oštro sankcionira bilo kakvo iskorištavanje životinja, uključujući i ono za ishranu ljudi, budući da je potpuno znanstveno dokazano da se čovjek može zdravo hraniti i isključivo biljkama. (Zapravo je takva ishrana i zdravija.) Životinje su bića koja imaju svijest i osjećaje boli i mnoga su vrlo slična ljudima po svim karakteristikama. Čovječanstvo je suzbilo robovlasništvo, pa će vjerojatno i iskorištavanje životinja. Zašto Republika Hrvatska ne bi bila predvodnica tog moralnog čina i svijetao primjer koji bi zauvijek ostao upisan u povijesti na ponos Hrvatske? Dan Margetić iz Zagreba | Nije prihvaćen | Zahtjev o potpunom prestanku iskorištavanja životinja nije bio predmet rasprave okviru ovoga Zakona . |
| 264 | Danica Delić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Apsolutno podržavam ostanak zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna te ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 265 | Daniel Čalić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zašto bi se trebalo zabraniti uzgoj činćila u Hrvatskoj?zbog tzv.prijatelja životinja,,koji sjede u uredima i rade tobože kao volonteri, a primaju debele novce iz državnog proračuna.Za razliku od njih ovi ljudi se bore sami za sebe i svoje obitelji i ne traže ništa osim da i dalje mogu raditi,ako to nije zakonom zabranjeno? | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 266 | Daniel Čalić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ne vidim apsolutno niti jedan valjani razlog zbog kojeg bi se trebao zabraniti uzgoj činčila,,ako uzgajivači ostvaruju zaradu i svoju egzistenciju od toga.Koja je razlika između njih i ostalih životinja(pilića,svinja,teladi i dr.)?zar i to treba zabraniti? | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine |
| 267 | Daniela Višek | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Trazim da se: Zabrani eutanazija životinja u azilima Zakonski regulira obnova skloništa i poboljšanje uvjeta u njima te provodi redovita kontrola istih Da država u skladu sa stanjem u azilima i brojem nezbrinutih životinja izdvoji adekvatna i dostatna novcana sredstva za njihov rad Da se uvede Policija za životinje - među nama se kreću psihopati i sociopati koji svakodnevno divljački muce i zlostavljaju zivotinje. To su zlocinci, ne treba praviti razliku između nekoga tko psu odreže rep i razvali mu usta petardom, ostavljajući ga da umre na ulici u mukama i agoniji, i nekoga tko ozlijedi malo dijete - tretirati zlostavljanje zivih bica na isti nacin i u skladu s time provoditi adekvatne sankcije i kazne. Zabrani uzgoj životinja radi krzna Zabrani testiranje na životinjama Zabrani trajno držanje životinja na lancu Da se uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje kućnih ljubimaca na ulicu Ukine egzibicionisticko držanje životinja u svrhu zabave (cirkusi, zooloski vrtovi itd...) Oformi posebna institucija/tijelo koje ce voditi brigu o zastiti prava životinja Uvede registar zlostavljaca zivotinja (trajni dosje) | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 268 | DANIJEL BLAŽON | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE OVAKO JE TO BILO Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane KLASA: 011-02/15-01/02 URBROJ: 525-10/0255-16-87 Zagreb, 1. lipnja 2016. godine ZAPISNIK sa 10. sjednice Povjerenstva za izradu prijedloga Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja Datum održavanja sjednice: 18. ožujka 2016. godine Vrijeme početka sjednice: 12:00 sati Vrijeme završetka sjednice: 15:30 sati Prisutni: 1) Branka Buković Šošić, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 2) Jurica Ambrožić, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Grad Zagreb 3) Anđelko Gašpar, Hrvatska veterinarska komora 4) Davorka Maljković, Ustanova zoološki vrt Grada Zagreba 5) Zoran Radan, Hrvatska gospodarska komora 6) Petar Džaja, Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet 7) Bruno Ivančan, Udruga hrvatskih uzgajivača chinchilla 8) Snježana Klopotan, Udruga Prijatelji životinja 9) Tomislav Kiš, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 10) Nikša Barišić, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 11) Sunčica Marini, dipl.iur., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 12) Andrea Mihaljević, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 13) Mislav Kučenjak, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP 14) Ines Drenjančević, dr.med., Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Huttlerova 4, 31 000 Osijek. Odsutni: 1) Mirjana Mataušić-Pišl 2) Zdravka Miletić, dipl.iur., Uprava za pravne i financijske poslove, MP 3) Ranka Šimić, dr.med.vet., Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, MP Dnevni red: 1) Izlaganje i rasprava članova Povjerenstva o prijedlogu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja (u daljnjem tekstu: Zakon). Nakon provedenog glasovanja, od prisutnih članova Povjerenstva osam je članova glasovalo za odredbu o ostanku uzgoja činčila u svrhu proizvodnje krzna, tri su člana glasovala za produženje roka za još nekoliko godina nakon čega bi se odlučilo o zabrani i jedan član Povjerenstva je glasovao protiv odredbe o ostanku uzgoja činčila u svrhu proizvodnje krzna. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 269 | DANIJEL BLAŽON | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | UDRUGA UZGAJIVAČA CHINCHILLA HRVATSKE Oib 44630467904 APEL SVIMA KOJI ODLUČUJU O ZAKONU O DOBROBITI ŽIVOTINJA ZAŠTITITE LJUDE!!! Nas 60-tak obitelji bavi se uzgojem južnoamerićkih činčila. Mnogima je to jedini izvor sredstava za život. Ulagali smo novac, vrijeme i trud. Osposobljavali smo se i unapređivali farme i uzgoj. Dosegli smo kvalitetu uzgoja i genetiku životinja vrhunske razine. Osposobljavali smo djecu da nastave ovim poslom. Sve je to ugroženo u ime zaštite životinje koju volimo i koje danas ne bi bilo da ne postoji farmski uzgoj za krzno. Molimo Vas da budete realni te da našu egzistenciju i budućnost naše djece ne dovodite u pitanje ovom apsurdnom zakonskom zabranom. EU ne zabranjuje uzgoj životinja za krzno. Uzgoj životinja za krzno zabranile su samo neke male zemlje koje u trenutku uvođenja zabrane nisu imale uzgoj krznaša . Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Finska.... ni jedna od većih svjetskih sila ne odriče se ove gospodarske grane. Dapače Nizozemska je jedan od značajnijih proizvođača krzna nerca u svijetu a u svibnju 2014. godine nizozemski nacionalni sud ukinuo je zabranu uzgoja životinja za krzno koja je trebala stupiti na snagu 2024. Osnovni argumenti su: takva je zabrana neustavna, nije ponuđena nikakva odšteta i u potpunosti je u suprotnosti s europskom konvencijom o ljudskim pravima. I naša postojeća odredba o zabrani uzgoja životinja za krzno protivi se ustavnim odredbama koje garantiraju državljanima Republike Hrvatske obavljanje gospodarske djelatnosti u skladu s pravnim i kulturološkim stečevinama EU u potpunosti je u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Naša je egzistencija u pitanju. Ukoliko ostane zabrana bit ćemo prisiljeni tražiti zaštitu od mjerodavnih – Ustavni sud RH i Europski sud za ljudska prava. Do sada nismo poduzimali takve korake jer su nadležna tijela radila na promjeni postojećeg zakona. Trenutna zakonska odredba jako je naštetila ovoj gospodarskoj grani u Hrvatskoj. Izvoz je pao sa 10 milijuna eura prije donošenja zakona na 1,5 milijuna eura danas. Hrvatskoj je potrebna svaka prosperitetna proizvodnja. Promjenom zakona ostvaruje se mogućnost da ova izvozna grana napreduje i da zapošljava sve više ljudi. Velik je broj hrvatskih građana koji su zainteresirani ulagati u uzgoj činčila ostvariti veću proizvodnju a time i izvoz. Daljnjom zabranom korak smo prema izumiranju životinjskih vrsta koje se uzgajaju isključivo u svrhu proizvodnje krzna. Farmskim uzgojem štitimo životinjske vrste od izumiranja. 1. Zalažemo se za pozitivne promjene u novom zakonu, usklađenom sa EU zakonodavstvom, vodeći računa o optimalnoj zaštiti životinja ali istovremeno i o realnosti života i životnih pravila čovjeka. 2. Zajednički nam je interes ( kao i udrugama koje se zalažu za dobrobit životinja) da uvjeti uzgoja budu što bolji, razlika je samo u tome što smo mi svjesni da se određene životinje uzgajaju u određenu svrhu. Smatramo da svrhu ni iz kojeg razloga nitko ne može dovoditi u pitanje dok je ona općeprihvaćena u većini zakona kako u EU tako i u svijetu. 3. Naglašavamo da je početkom 20. stoljeća izdvojeno posljednjih 20-ak južnoameričkih činčila iz prirode, spašena je jedna životinjska vrsta od izumiranja, započeo je farmski uzgoj sa svrhom uzgoja za krzno. 4. Prirodno krzno je obnovljiva prirodna sirovina i kao takva je prioritetna u preporukama svih mjerodavnih organizacija za žaštitu prirodnih resursa. (izvor:IFTF) 5. Zalažemo se za donošenje propisa kojima će se regulirati optimalno prihvaljivi uvjeti uzgoja kao i registracije životinja u Hrvatskoj. Naglašavamo da je krzno južnoameričke činčile u Hrvatskoj isključivo izvozni proizvod, da se otkupljene životinje preuzimaju na javnim otkupima, evidentiraju, plaćanje se vrši transparentno preko računa i plaćaju se sve porezne obveze tako da nema mjesta nikakvoj crnoj ekonomiji. 6. Farme južnoameričkih činčila nisu nikakve štale. Prostor, hrana i higijena osnova su uspješnog uzgoja. Mnogi ljudi ne žive u prostorima koji su toliko uređeni i čisti kao prostor gdje uzgajaju činčile. Prostori većinom imaju grijanje, ventilaciju, klima uređaje, redovno su čišćeni i dezinficirani i kavezi i prostori, a životinje hranjene visokokvalitetnom hranom proizvedenom po posebnoj recepturi samo za njih. Uzgajivači su educirani na mnogobrojnim seminarima. Osposobljeni su za prepoznavanje i rješavanje problema . Kontinuirano se surađuje i sa područnim veterinarskim službama. 7. Hrvatska je dala ogroman doprinos u poboljšanju uzgoja i rezultata uzgoja južnoameričkih činčila. Hrvatska je lider u svijetu s uvjetima uzgoja i genetskim kvalitetama životinja. 8. Sva istraživanja i pozitivni rezultati bili su mogući jedino iz razloga što smo imali veliki uzorak i veliko iskustvo te preciznu istraživačku i eksperimentalnu ekipu koja je sve rezultate ostvarila u suradnji sa veterinaskim institucijama, veterinarskim fakultetom i pojedinim veterinarima. 9. 1999. godine usmrćivanje činčila za krzno nakon suradnje s mjerodavnim veterinarskim institucijama prilagođeno je zakonskim odredbama. Sve drugo su priče radi izazivanja efekta sažaljevanja kod ljudi. Usmrćivanje se provodi po strogim pravilima uz redovnu kontrolu nadležnih inspekcija. 10. Sve navedene informacuje su provjerljive i dostupne. Zahvaljujemo na razumijevanju i podršci. Udruga uzgajivača chinchilla hrvatske Predsjednik: Danijel Blažon | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 270 | DANIJEL BLAŽON | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE PODRŠKA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE Zahvaljujemo se na Vašem pismu. Kao što ste sami u naveli u njemu HGK je 2006. godine prilikom donošenja predmetnog Zakona dala podršku uzgoju životinja za krzno. Naš stav se nije promijenio. U nastavku donosimo načelan stav HGK vezano na ovo pitanje kojim odgovaramo na sve upite vezano na ovo pitanje: „Hrvatska gospodarska komora smatrala je 2006. godine pa tako i danas, da je kod uzgoja bilo koje vrste životinja pa tako i činčila ključna stvar osigurati dobrobit životinja prilikom njihova držanja, prijevoza i usmrćivanja. HGK je oduvijek protiv nehumanog odnosa prema životinjama, bilo da se one uzgajaju za proizvodnju mlijeka i mesa za prehranu ili kože i krzna za odjeću i obuću. Prema informacijama s kojima raspolažemo prema činčilama se u RH (kao i prema drugim životinjama) postupa sukladno najvišim EU standardima dobrobiti životinja. U slučaju da se pojave bilo kakve nepravilnosti, zalažemo se za njihovo sankcioniranje. Uz razumijevanje stavova pojedinih udruga i pojedinaca, držimo da rješenje nije u zabranama gospodarskih aktivnosti. Prema dostupnim informacijama radi se o prevladavajućem stavu i u EU jer od 28 država članica samo Velika Britanija, Irska, Slovenija i Austrija imaju zabranu uzgoja životinja za krzno. Treba istaknuti da trenutni uzgoj omogućava egzistenciju 60 obitelji u Hrvatskoj i to s velikom mogućnošću rasta proizvodnje. Djelatnost uzgoja činčila, jedinih krznašica koje se uzgajaju u Hrvatskoj, više od 20 godina, potpuno je izvozno orijentirana, a sam uzgoj i proizvodnja počivaju isključivo na domaćim resursima. Uz to, uzgajivači za sobom „povlače“ i razvoj drugih gospodarskih djelatnosti: od poljoprivrednika u svojim mjestima tj. OPG-ova do stolarskih i limarskih obrta koji prate opremanje farmi svojim proizvodima.“ | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 271 | DANIJEL BLAŽON | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE ODLUKA USTAVNOG SUDA NIZOZEMSKE Predmet broj C09/443613/HA ZA 13-611 od 21.05.2014. godine Sažetak: Nizozemski sud je u bitnome odlučio da je nizozemski Zakon o zabrani uzgoja životinja za krzno protivan odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: EKLJP) zbog toga je neproporicionalno i neopravdano ograničava ljudsko pravo zajamčeno u čl. 1. 1. Protokola uz EKLJP. Sud je utvrđivao predstavlja li Zakon o zabrani uzgoja životinja za krzno ograničenje prava vlasništva, je li nacionalno nizozemsko zakonodavstvo predmetnim Zakonom implementiralo mjere koje su u dovoljnoj mjeri dostupne, precizne i predvidljive, te postoji li proporcionalnost između zaštite javnog interesa i interesa zaštite životinja s jedne strane, te ograničenja prava vlasništva i drugih prava uzgajivača životnja za krzno s druge strane, odnosno jesu li mjere koje Zakon predviđa (u bitnom: prijelazni period do 2024. godine, a nakon toga potpuna zabrana uzgoja životnja za krzno) razmjerne, tj. proporcionalne cilju zbog kojeg je Zakon donesen (zaštita životinja). Sud je analizirajući odredbe Zakona i mjere koje je u svrhu njegove provedbe donijela ili se obvezala donijeti Nizozemska vlast, utvrdio da Zakon predstavlja ograničenje prava vlasništva koje će biti iznimno tegotno za uzgajivače životinja, da implementacijske mjere koje predviđa Vlada (prijelazni period i navodno buduće obeštećenje uzgajivača) nisu dovoljne da kompenziraju ili anuliraju taj teret, te da stoga ne postoji pravedna ravnoteža, odnosno razmjernost između zahtjeva javnog interesa s jedne strane i zaštite temeljnih prava uzgajivača s druge strane. Dakle, država je donošenjem takvog Zakona povrijedila temeljna prava uzgajivača, a za takvu povredu nije dala odgovarajuću kompenzaciju. Zbog toga je Sud Zakon o zabrani uzgoja životnja za krzno stavio izvan snage, sukladno ovlastima koje mu daju nizozemski zakoni. Odredba čl. 1. Prvog Protokola uz EKLJP: Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva. Nitko se ne smije lišti svoga vlasništva, osim i javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni. Zaključno: EKLJP je dokument Vijeća Europe, te kao takav ima pravni karakter međunarodnog ugovora. Republika Hrvatska članica je Vijeća Europe i potpisnica EKLJP, te stoga odredbe EKLJP čine sastavni dio prava RH i po pravnoj su snazi iznad domaćih zakona. Odredbe EKLJP načelno su općenite naravi i jamče temeljna ljudska prava i slobode, dok svoj puni značaj dobivaju kroz praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP). Sud je kroz dugogodišnju i vrlo opsežnu praksu pojedine odredbe Konvencije pojasnio, produbio i proširio njihovo značenje, te su tumačenja, kriteriji i odluke ESLJP mjerodavna i obvezujuća za nacionalne sudove država potpisnica Konvencije. U ovom slučaju ustavni sud Nizozemske je analizirao usklađenost nacionalnog propisa (Zakona o zabrani uzgoja životinja za krzno) s odredbom EKLJP (čl. 1. Prvog Protokola), i to koristeći kriterije koje je ESLJP formirao u svojoj praksi. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 272 | DANIJEL BLAŽON | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | ODGOVORI NA SVE ARGUMENTE PRIJATELJA ŽIVOTINJA MATERIJALI ZA RASPRAVU STRUČNOG POVJERENSTVA Udruga uzgajivača chinchilla hrvatske Oib 44630467904 22.05.2015. O UZGOJU ŽIVOTINJA ZA KRZNO U HRVATSKOJ 1. 2006. godine izglasan je zakon kojim je uvedena zabrana uzgoja životinja za krzno. U prvom čitanju zakona te odredbe nije bilo. Amandmanom zastupnika unešena je odredba o zabrani uzgoja životinja za krzno. Vlada i nadležno ministarstvo, samim time što u prvom čitanju nije uvrštena ta odredba, jasno se odredilo protiv zabrane. Čvrstu podršku uzgoju životinja za krzno daje i Hrvatska gospodarska komora. Argumentiralo se da se cjelokupni uzgoj životinja za krzno odvija po postojećim zakonima. Jedino su prijatelji životinja agresivnim i lažnim informacijama i naručenim istraživanjem javnog mišljenja nametali zabranu. Saborski odbor za poljoprivredu i ljudska prava dao je podršku protiv zabrane, ističući neustavnost odredbe. Unatoč tome što je bilo obećano da će klub zastupnika HDZ-a uložiti amandman do toga nije došlo jer se zakon izglasavao na dan donošenja proračuna i zbrke oko imuniteta Branimiru Glavašu. Tako klub zastupnika nije ni raspravljao o ovoj „nevažnoj“ temi, pa su automatski izglasali zakon s navedenom odredbom. 2. U očitovanju zaštitara životinja puno je neistina i tendenciozno obrađenih informacija Neistina je da je samo tvrtka „Chinchilla“ doo jedina koje se bavi otkupom činčila u Hrvatskoj. Danas je nekoliko tvrtki koje otkupljuju životinje u Hrvatskoj. Istovremeno, ulaskom Hrvatske u EU uzgajivačima je dostupno slobodno europsko tržište. Primjer dezinformacije je i podatak da je ta tvrtka u 2008. godini ostvarila dobit od 20.961.468,00kn Bio je to ukupan prihod – od toga izvoz više od 19 milijuna kuna. Ukupan prihod i dobit nisu ista stvar. Dobit je bila oko 900.000,- kn. Sama činjenica da je u 2008. godini ostvaren izvoz samo jedne tvrtke od 19.000.000 kuna pokazuje značaj ove gospodarske grane. U to vrijeme i druge su tvrtke poslovale u Hrvatskoj pa je ostvaren izvoz od te proizvodnje bio daleko veći. Da uzgajivači činčila u Hrvatskoj nemaju koristi i da to nije dohodovna privredna grana za mnoge obitelji oni se ne bi time bavili već više od 20 godina. 2013. tvrtka ima samo 11 zaposlenih i ukupan prihod oko 6 miljuna kuna. Velikom dijelom to se dogodilo upravo zbog ove odredbe o zabrani uzgoja za krzno. Da li je moguće podržavati nekoga tko smatra da je za Hrvatsku nebitan izvoz od 2-3 milijuna eura? respektabilna tvrtka sa vrhunskim proizvodom poznatim u cijelom svijetu ostane bez 12 radnika, 12 obitelji bez prihoda, a mnogi uzgajivači bez dodatnih značajnih prihoda za njihovu egzistenciju, a Hrvatsko gospodarstvo bez značajnog izvoza – a 2 ili 3 milijuna eura, koji prihod završava najvećim dijelom u obiteljskim gospodarstvima uzgajivača, u ovoj itekako delikatnoj situaciji za hrvatsko gospodarstvo. Neistina je da je ovo crno tržište. Danas je uzgoj činčila u Hrvatskoj pod strogim kontrolama nadležnih inspekcija. Još uvijek je ovo za Hrvatsku (u godinama izuzetno teške gospodarske situacije kada je svaka izvozno orijentirana grana potrebna) značajna grana privrede. 50-tak obiteljskih gospodarstava ostvaruje značajne ili jedine prihode za svoju egzistenciju. Neistina je da se uzgoj činčila odvija u neadekvatnim uvjetima i okolnostima. Upravo suprotno jer zadovoljavajući rezultat uzgoja – kvalitetno krzno činčila - nije moguće postići bez posvećene izuzetne pažnje u svim aspektima uzgoja. Od prostora, higijene, adekvatne veličine kaveza, svakodnevne brige, vrhunske hrane i izuzetnih uvjeta. Uvjete koje imaju činčile na farmama i mnogi uzgajivači namaju u vlastitom domu. Samo vrhunskim pristupom uzgoju moguće je ostvariti zadovoljavajući rezultat. Farme činčila pod stalnim su nadzorom nadležnih inspekcija. Neistine su i o bolestima činčila. Gljivična oboljenja novim tehnologijama i redovnim čišćenjem te adekvatnom ventilacijom smanjene su na minimum. Mastitis je normalna pojava i kod ljudi, a kod činčila adekvatnim tretmanom pomaže se ženkama u ozdravljenju. ....Jednako tako i na sve ostale tvrdnje udruga za zaštitu životinja uzgajivači imaju odgovor. Uzgajivači adekvatnim uzgojem i eliminiranjem uzroka problema, kao i stalnim usavršavanjem uzgoja u suradnji s nadležnim institucijama stvaraju uvjete za uspješnost uzgoja. SAMO UZ VRHUNSKE UVJETE UZGOJA MOGUĆI SU I VRHUNSKI REZULTATI. A VRHUNSKI UVJETI UZGOJA BAZIRAJU SE NA SVEMU ŠTO OMOGUĆUJE PREVENCIJU BOLESTI KOJE SU UZ PRAVILAN PRISTUP UZGOJU IZUZETNO RIJETKE. Neistina o usmrćivanju životinja – usmrćivanje životinja vrši se po pravilima EU i Hrvatske uz strogi nadzor veterinarske inspekcije. Neistine o štavljenju i korištenju opasnih kemikalija. Danas je nemoguće plasirati na tržište proizvod koji u sebi sadrži kemikalije koje navode zaštitari životinja. Danas se svjetska proizvodnja krzna provodi po strogim pravilima REACH certificiranja. Štavljenje u Hrvatskoj prilagođeno je toj certifikaciji. Neistina o „leševima“ oderanih životinja – u proteklih 25 godina, od kada se u Hrvatskoj započelo s uzgojem činčila otpad životinjskog porijekla se zbrinjava na zakonom određen način i podliježe stalnim inspekcijskim kontrolama. Neistina je da ni najbolji uvjeti ne bi bili dovoljni za dobar uzgoj činčila. Početkom 20 tog stoljeća izdvojene su zadnje činčile iz prirode i započeo je njihov uzgoj za krzno. Da toga nema danas činčile kao životinjske vrste ne bi bilo. 3. Stajalište udruga za zaštitu životinja najvidljiviji je iz rečenice da „Ni najbolji uvjeti uzgoja ne bi bili dovoljni....“ , zalažući se za potpunu zabranu uzgoja . Ne poboljšanje ili unapređenje uvjeta uzgoja, cilj je zabrana. S tvrdnjom da zakonodavstvo EU ne poznaje primjer derogacije Zakona o zaštiti životinja. Što je još jedna neistina. U SVIBNJU 2014. GODINE NIZOZEMSKI JE NACIONALNI SUD UKINUO ZABRANU UZGOJA ŽIVOTINJA ZA KRZNO KOJA JE TREBALA STUPITI NA SNAGU 2024. GODINE OSNOVNI ARGUMENTI SU: TAKVA JE ZABRANA NEUSTAVNA, NIJE PONUĐENA NIKAKVA ODŠTETA, I U POTPUNOSTI JE U SUPROTNOSTI S EUROPSKOM KONVENCIJOM O LJUDSKIM PRAVIMA. Hrvatska ima šansu biti druga zemlja koja će pretpostaviti egzistenciju čovjeka kvazimoralnim načelima zaštitara životinja. U svakom slučaju zabrana koja je u zakonu je protuustavna i ujedno krši odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima. Imajući u vidu sve ove neistine smatramo da je Hrvatska dovoljno odgovorna da zaštiti dostojanstvo ljudi koji se bave jednim odgovornim i za hrvatsko gospodarstvo potencijalno izuzetno korisnom gospodarskom granom. Bilo u Hrvatskoj uzgoja životinja za krzno ili ne industrija krzna u svijetu rapidno raste. Proizvodnja krzna nerca u zadnjih desetak godina se udvostručila. Zar Hrvatska treba uništavati egzistenciju mnogih obitelji koje su se usavršile u ovom poslu na uštrb kvazimoralnih i upitnih tendencija zaštitara životinja. POVEDIMO SE ZA NIZOZEMSKIM PRIMJEROM. NEMOJMO KRŠITI EUROPSKU KOVENCIJU O LJUDSKIM PRAVIMA. ZAŠTITIMO LJUDE. KAMPANJA ZA REALAN ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTINJA 1. Zalažemo se za pozitivne promjene u novom zakonu, usklađenom sa EU zakonodavstvom, vodeći računa o optimalnoj zaštiti životinja ali istovremeno i o realnosti života i životnih pravila čovječanstva. 2. Zajednički nam je interes ( kao i udrugama koje se zalažu za dobrobit životinja) da uvjeti uzgoja budu što bolji, razlika je samo u tome što smo mi svjesni da se određene životinje uzgajaju u određenu svrhu. Smatramo da svrhu ni iz kojeg razloga nitko ne može dovoditi u pitanje dok je ona općeprihvaćena u većini zakona kako u EU tako i u svijetu. 3. Smatramo da nema nikakvog razloga zabraniti uzgoj životinja za krzno u Hrvatskoj samo zbog svrhe jer time postaje upitan sav uzgoj a i mnoge druge privredne grane. (proizvodnja električne energije, proizvodnja plastike, uzgoj tuna, proizvodnja meda, uzgoj svinja, krava, ovaca, pilića….) 4. Naglašavamo da je početkom 20. stoljeća izdvojeno posljednjih 20-ak južnoameričkih činčila iz prirode, spašena je jedna životinjska vrsta od izumiranja, započeo je farmski uzgoj, sa svrhom uzgoja za krzno. 5. Uzgoj krznaša znači preduvjete za proizvodnju prirodnog krzna. Prirodno je krzno mnogo zdravije za ljude i okolinu nego proizvodnja umjetnih materijala koji imitiraju krzno i koji kemijskim postrojenjima uništavaju okoliš, nerazgradivi su i štetni za ljude koji ih nose. Neke su zemlje zabranile određene materijale koji se koriste u proizvodnji umjetnog krzna zbog njihove štetnosti za ljude. 6. Sve prigovore o kemikalijama kod štavljenja i njihovoj štetnosti su neutemeljena jer se štavljenjem kože koju koristimo u ogromnim količinama (od cipela do odjevnih predmeta i galanterije) bave mnoge tvrtke u cijelom svijetu i nema pokazatelja o smrtnosti ili oboljevanju ljudi koji rade u štavionama. Isto tako koriste se sve manje agresivna štavila a pogotovo u štavljenju činčila. Štavljenje krzna činčila u Hrvatskoj odvija se s malim količinama suvremenih, neagresivnih i neškodljivih kemikalija sa svim zaštitnim mjerama u skladu sa zakonima. I unatoč štavljenju krzno je razgradivo. (koliko je primjera da su bundu od prirodnog krzna izjeli moljci, umjetno neće) Danas je nemoguće plasirati na tržište bilo koje krzno ukoliko štavljenje ne podliježe strogim pravilima REACH CERTIFICIRANJA. Štavljenje u Hrvatskoj vrši se po strogim REACH pravilima. ŠTAVLJENJE U HRVATSKOJ JE NADGLEDANO REDOVNIM INSPEKCIJSKIM KONTROLAMA 7. Prirodno krzno je obnovljiva prirodna sirovina i kao takva je prioritetna u preporukama svih mjerodavnih organizacija za žaštitu prirodnih resursa. (izvor:IFTF) 8. Zalažemo se za donošenje propisa kojima će se regulirati optimalno prihvaljivi uvjeti uzgoja kao i registracije životinja u Hrvatskoj. Naglašavamo da je krzno južnoameričke činčile u Hrvatskoj isključivo izvozni proizvod, da se otkupljene životinje preuzimaju na javnim otkupima, evidentiraju, plaćanje se vrši transparentno preko računa i plaćaju se sve porezne obveze tako da nema mjesta nikakvoj crnoj ekonomiji. 9. Farme južnoameričkih činčila nisu nikakve štale. Prostor, hrana i higijena osnova su uspješnog uzgoja. Mnogi ljudi ne žive u prostorima koji su toliko uređeni i čisti kao prostor gdje uzgajaju činčile. Ovo su bili preduvjeti za početak uzgoja na čemu je tvrtka inzistirala. Prostori većinom imaju grijanje, ventilaciju, klima uređaje, redovno su čišćeni i dezinficirani i kavezi i prostori, a životinje hranjene visokokvalitetnom hranom proizvedenom po posebnoj recepturi samo za njih. Uzgajivači su educirani na mnogobrojnim seminarima. Osposobljeni su za prepoznavanje i rješavanje problema . Kontinuirano se surađuje i sa područnim veterinarskim službama. 10. Svi argumenti o bolestima i problemima držanja koji se navode i izvori koji ih navode imali su za primjer samo malu i manje više hobi proizvodnju u Europskim zemljama. Jedino u Hrvatskoj upravo zbog veličine tvrtke i orijentacije na stvaranje preduvjeta za uspješan uzgoj veliki su napori uloženi eliminaciji svih negativnih pojava koje su bile prisutne u uzgoju pa je tako upravo Hrvatska dala ogroman doprinos u poboljšanju uzgoja i rezultata uzgoja južnoameričkih činčila. 11. Sva istraživanja i pozitivni rezultati bili su mogući jedino iz razloga što smo imali veliki uzorak i veliko iskustvo te preciznu istraživačku i eksperimentalnu ekipu koja je sve rezultate ostvarila u suradnji sa veterinaskim institucijama, veterinarskim fakultetom i pojedinim veterinarima. 12. 1999. godine ubijanje činčila za krzno nakon suradnje s mjerodavnim veterinarskim institucijama prilagođeno je zakonskim odredbama. Sve drugo su priče radi izazivanja efekta sažaljevanja kod ljudi. 13. USMRĆIVANJE SE PROVODI PO STROGIM PRAVILIMA UZ REDOVNU KONTROLU NADLEŽNIH INSPEKCIJA. 14. Sve teme koje je potrebno razjasniti a nismo ih obuhvatili ovim tezama možemo dokumentirati na Vaš zahtjev. Udruga uzgajivača chinchilla hrvatske Predsjednik: Danijel Blažon | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 273 | DANIJEL BLAŽON | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE – BORBA NAŠIH ARGUMENATA I BOLKOVIĆEVIH KVAZIARGUMENATA Premijeru, intervenirajte zbog zaštite životinja!' PREMIJERU INTERVENIRAJTE ZBOG ZAŠTITE LJUDI !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! • • Poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, gospodine Oreškoviću, POŠTOVANI ROMANO BOLKOVIĆU ........ REPUBLIKE HRVATSKE DA LI JE ISTINA DA LI JE ISPRAVNO ZA SVE SUDIONIKE HOĆE LI PROMICATI PRIJATELJSTVO I DOBRU VOLJU HOĆE LI SLUŽITI NA DOBRO SVIM SUDIONICIMA U vladi Republike Hrvatske, vladi čije ste predsjednik, ministar poljoprivrede je Davor Romić, bivši dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu u dva mandata. Činjenica da je ministar dva puta bio dekan Agronomskog fakulteta hrabrila me je u nadi da će gospodin Davor Romić biti odličan ministar poljoprivrede. Vjerujem znalcima, naime. Ali, gospodin Romić pokazuje u ovom kratkom vremenu nedostatak svojstven osobama koje imaju samo akademsku biografiju, ma koliko uzoritu: ministar je čovjek koji se boji donošenja odluka, koji se uklanja od te vrste obveze, koji je prepušta drugima, i koji, stoga, i nije za javni posao. ALI GOSPODIN ROMIĆ POKAZUJE U OVOM KRATKOM VREMENU VRLINU SVOJSTVENU OSOBAMA KOJE IMAJU SAMO AKADEMSKU BIOGRAFIJU, MA KOLIKO UZORITU, MINISTAR JE ČOVJEK KOJI SE NE BOJI DONOŠENJA ODLUKA, KOJI SE NE UKLANJA OD TE VRSTE OBVEZE, KOJI MUDRO KORISTI STRUČNA MIŠLJENJA I NA TEMELJU NJIH DONOSI ZAKLJUČKE, I KOJI JE STOGA IDEALAN DA BUDE MINISTAR. Ministru Romiću, naravno, sve je jasno, i upravo zato i pere ruke i usteže se od odgovornosti za poneku odluku, no na mjestima u egzekutivi - vi to znate kao čovjek businessa - valja dnevno preuzimati odgovornost na sebe i odluke donositi časovito. MINISTRU ROMIĆU, NARAVNO, SVE JE JASNO, I UPRAVO ZATO POŠTUJE PROCEDURU KOJA TRAJE DUGO VREMENA, POŠTUJE STRUČNE SURADNIKE I NE DONOSI TAKVE ODLUKE HIROVITO I ČASOVITO, Kako sam došao do zaključka da je gospodin Romić unatoč svome i svemu znanju kriva osoba na ministarskom mjestu? Vidite, gospodine Oreškoviću, prije desetak dana pokrenuo sam peticiju za bolji Zakon o zaštiti životinja. U toj se peticiji javnost pita dvoje: KAKO SAM DOŠAO DO ZAKLJUČKA DA JE GODPODIN ROMIĆ UPRAVO ZBOG SVOGA ZNANJA PRAVA OSOBA NA MINISTARSKOM MJESTU! PA STOGA ROMANO BOLKOVIĆU NE POKREĆEMO PETICIJU ALI VAS PITAMO: KOJIM SE TO ARGUMENTIMA, STRUČNIM ANALIZAMA, VJERODOSTOJNIM ČINJENICAMA RUKOVODITE A PONAJVIŠE GDJE JE TU ČOVJEK!!!! OBITELJ??? - želi li da ostane potpuna zabrana uzgoja životinja za krzno u Zakonu o zaštiti životinja. - želi li da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani usmrćivanje napuštenih životinja u skloništima. Na kraju, kaže se: Želim unaprjeđenje, a ne unazađivanje Zakona o zaštiti životinja. DA GOSPODINE BOLKOVIĆU, UNAPRJEĐENJE. /PRIJE STOTINJAK GODINA IZ PRIRODE SU SPAŠENE ZADNJE ČINČILE I POČELE SE FARMSKI UZGAJATI/ DA DANAS NEMA TOG UZGOJA NI OVE ŽIVOTINJSKE VRSTE NE BI BILO!!!!! UJEDNO /ŠAČICA – KAKO JE NAZIVAJU PRIJATELJI ŽIVOTINJA/ OD 60 OBITELJI ILI PREKO 300 LJUDI, HRVATSKIH GRAĐANA, OSTVARUJE SVOJU EGZISTENCIJU OVIM POŠTENIM RADOM. I SVIMA KOJI TO GODINAMA RADE POZNATO JE DA ŠTO SU KOREKTNIJI UVJETI PREMA ŽIVOTINJAMA REZULTAT JE BOLJI. DOBROBIT ŽIVOTINJA JE UZGAJIVAČU NA PRVOM MJESTU. SVRHA JE TAKVA KAKVA JE I DA NJE NEMA NEBI BILO NI ČINČILA.... Jednostavna peticija, zar ne? Lako shvatljiva pitanja. I jednostavan odgovor, za svaku razumnu osobu. Ili barem nekorumpiranu osobu. JEDNOSTAVNO GOSPODINE BOLKOVIĆU, ZAR NE? LAKO SHVATLJIVO. I JEDNOSTAVAN ODGOVOR, ZA SVAKU RAZUMNU OSOBU, ILI BAREM NEKORUMPIRANU OSOBU. U Hrvatskoj, objasnit će vam ministar Romić, jer on teorijski sve zna, zna on ne samo stručno objasniti u čemu je problem s tim usmrćivanjem naprosto a pogotovo životinja čije se krzno dalje rabi u raznim industrijama, postoje problemi svojstveni malim, provincijalnim zemljama, koje su premrežene krupnim interesima sitnih duša, i onda već znadete kako to ide, gospodine Oreškoviću; namjerno vam ne objašnjavam ništa, jer doista će vam Davor Romić rastumačiti sve, budući da se baš zato jer mu je sve jasno, pilatovski usteže od donošenja odluke o zabrani eutanazije životinja u Republici Hrvatskoj, kao i konačne zabrane uzgoaja životinja za krzno, prepuštajući, oprostite ali moram biti doslovan, da krv ostane na rukama nekakvog Povjerenstva koje bi čim ovo pročitate trebali raspustiti, u tišini, da se cijelom stvari ne bi bavio DORH i da je ne moram internacionalizirati. U HRVATSKOJ, OBJASNIT ĆE VAM MINISTAR ROMIĆ, JER ON TEORIJSKI SVE ZNA, ZNA ON NE SAMO STRUČNO OBJASNITI U ČEMU JE PROBLEM S TIM USMRĆIVANJEM NAPROSTO A POGOTOVO ŽIVOTINJA ČIJE SE KRZNO DALJE RABI U RAZNIM INDUSTRIJAMA, POSTOJE PROBLEMI SVOJSTVENI MALIM, PROVINCIJALNIM ZEMLJAMA KOJE SU PREMREŽENE KRUPNIM INTERESIMA SITNIH DUŠA, I ONDA VEĆ ZNATE GOSPODINE BOLJKOVIĆU, NAMJERNO ĆEMO VAM OBJASNITI: KANADA, NJEMAČKA, FRANCUSKA, USA, ITALIJA, I DA NE NABRAJAMO DALJE, SVE TE VELIKE, NEPROVINCIJSKE ZEMLJE KOJE NISU PREMREŽENE KRUPNIM INTERESIMA SITNIH DUŠA NITI NE POMIŠLJAJU DA REŽU GRANE BILO KOJE INDUSTRIJSKE GRANE PA TAKO NE I UZGOJA ŽIVOTINJA ZA KRZNO. I DA NIŠTA NE OSTANE U VAŠIM RUKAMA VESELIMO SE VAŠOJ INICIJATIVI DA POVJERENSTVO RADI SVOJ POSAO A DA DORH ISTO RADI SVOJ POSAO POČEVŠI OD VAS. UPRAVO STE VI SHVATILI KOLIKE SU MOGUĆNOSTI SITNIH PRODANIH DUŠA U SKLOPU ORGANIZHIRANOG INTERNACIONALNOG ŠTIĆENJA ŽIVOTINJA. VOLJELI BISMO DA TAKVIM ŽAROM ŠTITITE LJUDE. Jer, gospodine Oreškoviću, u Hrvatskoj se dakle u ovom trenutku u Povjerenstvu o kojemu će vam sve kazati ministar Romić raspravlja o zaštiti životinja tako da su u raspravu o, kažem, zaštiti životinja, uključene i osobe koje ih uzgajaju e da bi ih se odmah potom usmrtilo! Štoviše, predsjednica toga povjerenstva, gospođa Branka Buković Šošić, da ne bi ostalo ni najmanje sumnje o čemu je tu riječ, objašnjava kako je i logično da su u povjerenstvu koje raspravlja o zaštiti životinja "svi zainteresirani", pri čemu pokazuje frapantnu mentalnu inkapacitiranost, jer joj na kraj pameti ne pada da bi u povjerenstvu za zaštitu životinja morali sjediti oni koji su zainteresirani za zaštitu životinja, a ne i oni koji su zainteresirani za usmrćenje životinja. Da ovo ponovim za gospođu Branku Buković Šošić još jednom, grafički preglednije: - Postoji povjerenstvo koje raspravlja o Zakonu o zaštiti životinja. DA GOSPODINE BOLKOVIĆU – POSTOJI! STRUČNO POVJERENSTVO! - U tom povjerenstvu sjedi čovjek koji živi od uzgoja životinja za krzno, dakle čovjek koji najizravnije ugrožava elementarni interes životinja: pravo na život. DA GOSPODINE BOLKOVIĆU U TOM POVJERENSTVU SJEDI ČOVJEK KOJI GODINAMA SUSTAVNO UNIŠTAVA LJUDE KOJI ŽIVE OD POŠTENOG RADA I KOJI NAJIZRAVNIJE UGROŽAVA NJIHOV ŽIVOT – LJUDSKI ŽIVOT I EGZISTENCIJU - Ergo, u tom povjerenstvu sjedi osoba kojoj tu nije mjesto, jer je njena osnovna djelatnost upravo oprečna zaštiti životinja. ERGO, U TOM POVJERENSTVU SJEDI OSOBA KOJOJ TU NIJE MJESTO, JER JE NJENA OSNOVNA DJELATNOST UPRAVO OPREČNA ZAŠTITI ŽIVOTINJA, UKIDANJEM UZGOJA UNIŠTAVAMO ŽIVOTINJSKE VRSTE. Q.E.D. Gospodine Oreškoviću, ovo razumije i idiot. No ne i službenici u ministarstvu minstra Romića. On to razumije, i zna s kim i čim ima posla, pa ne želi donijeti odluku, nego je prepušta tom povjerenstvu. Povjerenstvu za koje njegova predsjednica misli da je u stvari povjerenstvo za zaštitu prava uzgajivača činčila, jer, kako ona kaže, tu su "svi zainteresirani". Zainteresirani za što? Za zaštitu životinja nikako, kako je gore pokazano. Za lovicu od prodanih uzgojenih činčila, to svakako: pa i poneko u povjerenstvu! GOSPODINE BOLKOVIĆU, OVO RAZUMIJE I IDIOT. NO NE I VI. VI TO ISLITE DA RAZUMIJETE, I ZNATE S KIM I ČIM IMATE POSLA, PA STE NA PREČAC DONIJELI ODLUKU, SKLEPALI NEMUŠTA PETICIJSKA PITANJA, ZANEMARILI SVE ČINJENICE I ARGUMENTE, VRIJEĐATE LJUDE, STRUČNJAKE U POVJERENSTVU. U POVJERENSTVU SU VJEROVATNO SVI ZAINTERESIRANI ZA PRAVDU I ČOVJEKA, ZA DOBROBIT ŽIVOTINJA UNAPREĐENJEM UVJETA UZGOJA, ZAINTERESIRANI SU DA BUDU LJUDI I DA SE BORE ZA LJUDSKA PRAVA. A VI GOSPODINE BOLKOVIĆ GOVORITE O LOVICI NEKOJ, ZA VAS JE RADOM I ŽULJEVIMA ZARAĐEN NOVAC LOVICA NEKA, MI NE VIRIMO U VAŠ DŽEP, NE VRIJEĐAMO VAŠ POSAO KOJI ZARAĐUJETE, ALI INSINUIRATI O POTKUPLJIVOSTI ČLANOVA POVJERENSTVA TOLIKO JE NISKO DA JE TO JEDINO MOGLO PASTI NA PAMET ČOVJEKU KOJI SA TAKVOM LOVICOM IMA ISKUSTVA PA NEKA INSTITUCIJE RADE SVOJ POSAO!!!! Da to ne predajem DORH-u, da to ne moram zaista interenacionalizirati, a upoznali smo se u okolnostima koje vam jasno daju do znanja da ne govorim u prazno, molim vas da naložite ministru poljoprivrede da ili da ostavku ili počne donositi odluke sam, naročito u slučajevima kad je riječ o ovako jasnim, već na razini udžbeničkog silogizma preglednim zaključcima, da raspusti to povjerenstvo a na da sluša njegove odluke, jer je sasvim razvidno da je povjerenstvo pod utjecajem uzgajivača činčila, dakle da je sasvim pristrano i da pogoduje tom interesu, te da se naprosto provede zabrana uzgoja životinja za krzno kako je već zakonski to i riješeno. DA NE PREDAJEMO DORH-U, DA TO NE MORAMO INTERNACIONALIZIRATI, A NISMO SE NI UPOZNALI, I VJERUJEMO DA GOVORITE U PUNO. MOLIM VAS DA NALOŽITE SAMOM SEBI JEDNO PRODULJENO GLEDANJE U OGLEDALO, DUBLJE OD POVRŠINSKOG PUDERA, MOŽDA TAMO IZVIRI NEKAJ DOBROGA ZA ČOVJEKA, /NAPOLEON U ŽIVOTINJSKOJ FARMI BIO JE SVINJA..... I SNOWBALL JE BIO SVINJA... ALI SU SE RAZLIKOVALI...../ NADAMO SE DA IMATE OGLEDALO BAREM VELIČINE VAŠEG DŽEPA. Hrvatska je redovito, gdje god taknete, talac male skupine ljudi s velikim interesima. Ovdje imate recimo par obitelji koje su imale deset godina da se prilagode novom zakonu, no čiji predstavnik i dalje daje nečuvene izjave poput ove: "Hrvatska mora uzgajati činičile jer ima klimu koja odgovara činčičama". GOSPODINE NOVINARU, A KAJ FARMER BI MORAL I ŠKOLE METI DA ZNA TO SVE OBRAZLOŽITI, DA SU TAK SPAMETNI OMAN I COMP NEBI VAS ZA STRUČNOGA ISTURENOGA CENTARFORA TREBALI Zbog te narodne mudrosti mi smo morali zamoliti Vas, da dođete iz inozemstva, jer su narodni mudraci Hrvatsku doveli do ruba propasti, moguće već i s one druge strane toga ruba. Apeliram zato na Vas, gospodine predsjedniče Vlade RH, da cijelu ovu grotesku prekinete na prvoj sjednici, ne sada samo zbog prava životinja i u ime zaštite životinja, nego zbog prava nas ljudi, osnovnoga prava na razumnu javnu diskusiju. Ova ludost koja izvire iz riječi članova toga povjerenstva, ta iracionalnost, taj temeljni nesklad s elementarnom logikom, plaši. Naime, kad nemate čak ni racionalnu formu argumenta, onda nemate ni diskusiju ni javnost. A tada, dragi moj gospodine Oreškoviću, u takvoj iracionalnoj atmosferi, nema nikakve res publice, pa posljedično ni one u kojoj bi Vi mogli biti predsjednik Vlade. Molim vas ta intervenirate, jer ovdje zaista sada svi imamo interes: ako u Hrvatskoj više ne vrijedi logika, ako u našoj zemlji nisu na snazi osnovna pravila koja inače slijede bazični misaoni procesi, da onda znamo jesmo li racionalna manjina, ili možda većina, pa da u skladu s time zemlju ili napustimo ili preuzmemo za nju odgovornost. Poznavajući Hrvatsku, nisam preoptimističan. No, sve nade ovaj put polažem u činjenicu da, nekim sretnim slučajem, i niste odavde! APELIRAMO NA VAS PREUZVIŠENI BOLKOVIĆU /TKO , GDJE I ZAKAJJJJ, KAJ TAJ BOLKOVIĆ HAHAHA/ DA NASTAVITE, PRESJEČETE, INTERVENIRATE, PREKINETE OVU GROTESKU, IRACIONALNU LOGIČNU PRAVILNU I PREUZMITE ODGOVORNOST DA DOĐETE K SEBI SAGRADITE ARKU, NATOVARITE JE ŽIVOTINJAMA /LJUDIMA ZABRANJENO/ PRIČEKAJTE NOVI POTOP I STVORITE SVIJET NA SVOJU SLIKU I PRILIKU S osobitim poštovanjem, Romano Bolković S OSOBITIM POŠTOVANJEM, LJUDI KOJI SVAKODNEVNO PROVODE S ČINČILAMA VRIJEME I DIJELE S NJIMA SVAKODNEVNE BRIGE I VESELJA A PONAJVIŠE LJUBAV UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE, PS. VIDIMO DA SE / PRIJATELJI/ ŽIVOTINJA DIČE I PONOSE TAKVIM UZVIŠENIM PEROMLATCEM KOJI JE NJIHOV GLASNOPISATELJ I PRIJATELJ PREMIJERA OREŠKOVIĆA.......Ej Romano pssssst da ne čuju, pogledaj u fb inbox, skupocjeno i mirišljavo, ono što najviše voliš, čeka da preuzmeš, lovica neka mirišljava......pozdrav, peta | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 274 | DANIJEL BLAŽON | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE OSVRT NA KAMPANJU „ČINČILE SU ZAKON“ ''Naziv kampanje Činčile su zakon dvosmislena je poruka koja govori o tome koliko su činčile simpatična, predivna, inteligentna i zanimljiva bića koja trebaju našu pomoć, ali i o tome da su već zaštićene Zakonom, što bi trebalo i ostati. Izmjena Zakona treba ići isključivo u smjeru poboljšanja i u korist životinja jer, primjerice, još uvijek nije zabranjeno ubijanje pasa u skloništima, iskorištavanje konja za izvlačenje trupaca i slične prakse koje nisu prihvatljive u civiliziranome društvu – izjavio je Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja.'' NAZIV KAMPANJE “ČINČILE SU ZAKON” JE STVARNO DVOSMISLENA PORUKA KOJA GOVORI O TOME KOLIKO SU ČINČILE SIMPATIČNA, PREDIVNA, INTELIGENTNA I ZANIMLJIVA BIĆA KOJA TREBAJU NAŠU POMOĆ, ALI I O TOME DA SU TRENUTNOM ODREDBOM O ZABRANI UZGOJA ZA KRZNO TA DIVNA BIĆA PRED UNIŠTENJEM, GENOCIDOM, EGZODUSOM I MASOVNIM UNIŠTENJEM JEDNE ŽIVOTINJSKE VRSTE U HRVATSKOJ. SVI ONI KOJI SE ZALAŽU ZA ZABRANU UZGOJA ZA KRZNO DOPRINOSE MASOVNOM UNIŠTENJU JEDNE ŽIVOTINJSKE VRSTE. VRIŠTE SA PLAKATA I SPOTOVA „UBIJ ČINČILU“....“UBIJ ČINČILU“.......ZAKONOM!!!!!! POČETKOM 20. STOLJEĆA IZDVOJENO POSLJEDNJIH 20-AK JUŽNOAMERIČKIH ČINČILA IZ PRIRODE, SPAŠENA JE JEDNA ŽIVOTINJSKA VRSTA OD IZUMIRANJA, ZAPOČEO JE FARMSKI UZGOJ SA SVRHOM UZGOJA ZA KRZNO. FARMSKIM UZGOJEM ČINČILE SU SPAŠENE OD IZUMIRANJA. DANAS ČINČILE KAO PREDIVNI KUĆNI LJUBIMCI NE BI POSTOJALE DA NIJE BILO UZGOJA ZA KRZNO. KUĆNI LJUBIMCI SU SAMO NUS PROIZVOD UZGOJA ČINČILA ZA KRZNO. SUDBINA ČINČILA KAO KUĆNIH LJUBIMACA ČESTO JE DALEKO GORA OD SUDBINE ŽIVOTINJA UZGAJANIH U SAVRŠENIM UVJETIMA. ZABRANOM KOMERCIJALNOG UZGOJA VRAĆAMO SE 100 GODINA UNATRAG I UNIŠTAVAMO JEDNU DIVNU ŽIVOTINJSKU VRSTU. ZAKONSKOM ZABRANOM ČINČILA ĆE OSTATI ZAKON, OD PREDIVNE.....ŽIVOTINJE OSTAT ĆE SAMO SLOVO U ZAKONU. ČINČILE JESU ZAKON I TREBAMO ZAKONOM ZAŠTITITI NJIHOV ŽIVOT IZJVAVLJUJEMO MI, UZGAJIVAČI I STVARNI ZAŠTITNICI ČINČILA | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 275 | DANIJEL BLAŽON | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE PIŠEMO VELIKIM SLOVIMA JER VRIŠTIMO OD MUKE ZBOG LJUDSKE GLUPOSTI I POLITIČKIH MANIPULACIJA NA UŠTRB NAS VRIJEDNIH ZAŠTITNIKA ZIVOTINJSKE VRSTE - ČINČILA KRONOLOGIJA: 2006. SPLETOM NESRETNIH OKOLNOSTI, UNATOČ PODRŠCI SVIH RAZUMNIH ZAKONOM JE UVEDENA ZABRANA UZGOJA ŽIVOTINJA ZA KRZNO SA DESET GODINA PRIJELAZNOG RAZDOBLJA. ODGOVOR, NA PRIGOVOR DA JE DESET GODINA BILO DOVOLJNO, JE SLIJEDEĆI: ZAKON O ZABRANI UZGOJA ŽIVOTINJA ZA KRZNO PROTIVAN ODREDBAMA EUROPSKE KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA ČEKAO SE ULAZAK HRVATSKE U EU I USKLAĐENJE SA OVOM KONVENCIJOM. IMALI SMO PODRŠKU SVIH MJERODAVNIH U MINISTARSTVIMA I GOSPODARSJOJ KOMORI, VETERINARIMA, PODUZETNICIMA ...VJEROVALI SMO, A VJERUJEMO I SADA DA POSTOJI PRAVDA O LJUDSKOM PRAVU. OD 2014. MINISTARSTVO JE PRISTUPILO SVEOBUHVATNOM PRILAGOĐAVANJU ZAKONA KOJI JE OVIH DANA NA RASPRAVI. MI UZGAJIVAČI USTRAJALI SMO NA UZGOJU UVJERENI U PRAVDU I ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA. VJERUJEMO DA JE PRAVDA SPORA ALI PRAVEDNA. ISTOVREMENO U OVIH 10 GODINA: UDRUGA PRIJATELJI ŽIVOTINJA ZAPOSLILA JE 6 NOVIH DJELATNIKA PA IH SADA IMA 9.. BROJ ZAPOSLENIH I KOLIČINA STRANOG NOVCA POVEČAO SE NJIHOVOM „ZAKONSKOM POBJEDOM“ 2006. GODINE UZGAJIVAČA ČINČILA KOJI SU SVOJIM RADOM STVARALI NOVU VRIJEDNOST BILO JE PREKO 300 A DANAS ISPOD 50. DA JE I JEDAN ČOVJEK EGZISTENCIJALNO VEZAN UZ OVAJ POSAO I TO JE DOVOLJNO JER JE ČOVJEK I NJEGOVA SU OSNOVNA LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE UGROŽENE ZBOG PRIMITIVIZMA, POMODARSTVA A U KONAČNICI I PRIVATNOG BIZNISA POJEDINACA U UDRUGAMA KOJI SU FINANCIRANI STRANIM DONACIJAMA I DRŽAVNIM POTPORAMA. NA UŠTRB 9 ZAPOSLENIH U UDRUZI PRIJATELJI ŽIVOTINJANA „DRŽAVNIM JASLAMA“, ZAKONOM SMO UNIŠTILI STOTINE ONIH KOJI DOPRINOSE PUNJENJU „DRŽAVNIH JASLI“ 2016. I OVAJ PUTA LUKA OMAN JE SVAKODNEVNIM TRČKARANJEM S PUNIM VREČICAMA OBRLATIO NEKE STRUKTURE (NEZNAMO KOLIKO SU IM PRIJATELJI ŽIVOTINJA POTREBNI I NEZNAMO KOME) I NEGDJE SE PRVA VERZIJA, KOJA DOZVOLJAVA DALJNJI UZGOJ ČINČILA, IZGUBILA U PROCEDURI. ILI JE MOŽDA ROMANO BOLKOVIĆ STVARNO TOLIKO MEDIJSKI JAK DA GA PRED IZBORE SVI TREBAJU........ UNATOČ SVEMU POJEDINCI KOJI IMAJU DOVOLJNO POLITIČKOG UTJECAJA POD UTJECAJEM POMODARSKIH TRENDOVA PODLJEŽU I NA UŠTRB LJUDI, LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA OZAKONJUJU UNIŠTENJE ŽIVOTINJSKE VRSTE U HRVATSKOJ. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 276 | DANIJEL BLAŽON | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | UDRUGA UZGAJIVAČA ČINČILA HRVATSKE IZDVOJENO MIŠLJENJE UZGAJIVAČA Koja je pak razlika u uzgoju životinja radi mesa ili radi krzna, znači krzno ili oderana koža mogu biti samo nusprodukt pri uzgoju radi mesa? Pa ljudski rod ima jednaku potrebu za hranom, kao i da mu bude toplo. Proizvodnja umjetnih materijala koji zamjenjuju krzno za bunde, zagađuje okoliš više nego uporaba otrova za štavljenje krzna i koža. Životinji je tak svejedno radi čega će ju ubiti a najgore je možda muznim kravama i kokošima nesilicama koje provode svoj cijeli životni vijek, nešto dulji nego da su ih ubili radi mesa, sve dok daju mlijeko ili nesu jaja u skučenom prostoru. Ali činčile su slatke, svijet licemjeran, a mi moderni i slijedimo sve bedastoće. I direktive i preporuke osim ako ne iziskuju nešto truda i pameti, otuda i ovaj zakon. Bilo bi super da životinjice mogu provesti čitav životni vijek u slobodnom uzgoju još k tome ekološkom prije nego završe konfekcionirane u plastičnim posudicama na policama supermarketa ali taj je uzgoj skup, radna bi snaga diljem svijeta skapavala od gladi i bila manje učinkovita zato nema straha, taj propis nebu nitko donio. Isto tak bi bilo lijepo da nas može ugrijati odjeća spravljena od kuruznice ali nemre. Iza hranidbe širokih masa jeftinom piletinom i junetinom krije se cijela jedna profitabilna industrijska grana, viškove pred istekom roka trajanja uvijek je moguće plasirati u izvjesnu europsku državicu, a proizvodnja plastičnih polimera jedna je od stvari koje pokreću svijet ovakav kakav je i stvar koja isto tak još i više donosi profit pa masovna proizvodnja jeftinijeg prirodnog krzna samo smeta. Otuda i zabrana uzgoja radi proizvodnje krzna, odnosno izlaženje u susret aktivistima za zaštitu životinja kojima se inače svjetski moćnici smiju, ali se žene svjetskih moćnika i dalje naslikavaju u skupocjenim bundama od krzna u lovu ubijenih životinja poput polarne lisice. Zar nije ful čudno da na primjer nije generalno zabranjen izlov krokodila za fine skupe cipele? Čovjek je čovjeku najgora životinja ali kad ti je muž vođa čopora, površno i pomodno najbolji je izbor. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 277 | Danijela Merkler | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 278 | Danijela Meštrović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ne želim da u Hrvatskoj bude dozvoljeno uzgajati činčile ili bilo koje druge životinje radi krzna i protiv sam produljivanja prijelaznog razdoblja. Prilikom ubijanja činčila plinom dolazi do gušenja, grčenja mišića i bolnog glasanja životinja. Ostale metode ubijanja činčila su injekcija od 5 ml 40-postotne otopine kloralhidrata u trbušnu šupljinu, elektrokucija (koristeći elektrode postavljene na uši ili njušku i nogicu), lomljenje vrata, ubijanje projektilom u mozak (projektil prodire u cerebralni korteks) ili kloroformom (gušenje dok se nalaze u komori zasićenoj kloroformom). Eto uz kakve se žrtve tu okreće novac. Nije mi jasno kako uzgajivači mogu mirno spavati. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 279 | Dario Čeple | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Otvoreno se protivim članku 57. i 58. jer šteti hobistima i uzgajivačima!A ako se izglasa zakon najviše će štetiti životinjama kojima u ovome slučaju pokušavate zaštititi.Životinje su ne rijetko u puno boljim uvjetima nego u prirodi,mnoge vrste su i očuvane zahvaljujući hobistima i uzgajivačima koji sigurno poznaju bolje te ribe nego stručnjaci koji pokušavaju progurat ovaj zakon,Ovo sve govorim sa stajališta registriranog uzgajivača koji na kraju krajeva sigurno ne bih bio da ne volim ta prekrasna stvorenja!!! | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 280 | Darja Lončar Dušanović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam zabranu stalnog držanja pasa na lancu ili u boksu jer to predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje. kretanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 281 | Darja Lončar Dušanović | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 282 | dasa seveljevic-jaran | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | iako je eutanazija životinja sa uznapredovalim znacima bolesti napredak u odnosu na smrt kao jedini ishod pokusa, ona nije dovoljna mjera zaštite dobrobiti životinja. zamjenski ishodi pokusa (surrogate endpoints), tj. klinički simptomi i biomarkeri u ranijim fazama progresije inducirane bolesti potvrđeni kao predskazivači sigurne smrti trebali bi se koristiti gdje god moguće radi poboljšanja dobrobiti životinja te kvalitete znanstvenih istraživanja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 283 | Davor Lovrić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. OSTALE POZITIVNE ODREDBE: Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Zabrana žigosanja kopitara Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Udomljavanje životinja nakon pokusa Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Struke koje provode pokuse na životinjama Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Zaštita glavonožaca Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 284 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se zabrani i postupak maceracije (drobljenja) muških pilića u industriji kokoši nesilica. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Mihalić uz ovaj članak. |
| 285 | Davor Vinčić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 17. | Predlažem da se propiše obveza da projekt sadrži i plan udomljavanja pokusnih životinja, odnosno argumente zašto to u konkretnom ispitivanju ne bi bilo moguće provesti, s time da presudni kriterij ne bi smio biti trošak, nego dobrobit životinje. Trebalo bi dodati i da će ministar uvjete i kriterije propisati pravilnikom. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Udruzi Pobjede uz ovaj članak.Članak 17. postao je članak 18. Zakona. |
| 286 | Davor Vinčić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 287 | Davor Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 288 | Davor Vinčić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Podržavam prijedlog da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 289 | Davor Vinčić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Pohvalno je da se zlostavljaču životinja može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. | Nije prihvaćen | Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. |
| 290 | Davor Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. | Pohvaljujem uvođenje Koordinacijskih radnih skupina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 291 | Davor Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predlažem da se izbriše stavak 3., tj. da se zabrani usmrćivanja životinja u skloništima. Podržavam prijedloge udruge Prijatelji životinja za sustavan, novi, humaniji pristup rješavanju problema napuštenih životinja. Prije svega bi sustavna i dosljedna primjena zakona, u skladu s njegovom temeljnom svrhom zaštite dobrobiti životinja, na neprofitnoj osnovi, mogla dati puno bolje rezultate. Stoga predlažem da se u zakon unesu odredbe kojima se propisuje: - da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja obavlja kao neprofitna djelatnost, - da se iz zakona izbriše odredba da se životinje u skloništima mogu usmrtiti nakon 60 dana, - da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca, osim u slučajevima kad se vlasnik registrira za obavljanje uzgoja - da se propišu kazne za jedinice lokalne ili područne samouprave koje nisu ispunile obvezu osnivanja skloništa, da kazna bude primjerena da ih i motivira na ispunjenje zakonske odredbe, - da se predvidi obveza države da donira zemljište jedinicama lokalne ili područne samouprave za izgradnju skloništa, kako bi time pridonijela sustavnom i što skorijem rješavanju stanja koje mnogi građani smatraju neprihvatljivim. | Djelomično prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 292 | Davor Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | JLS svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. Treba odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa i propisati kazne ako to ne učine. | Prihvaćen | Prihvćeno |
| 293 | Davor Vinčić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Čl. 51. Podržavam zabranu da se pse drži stalno na lancu ili u kavezu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 294 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | čl. 11. Protivim se usmrćivanju životinja u skloništima. Predlažem da se u čl. 11. st. 1. toč. 7. obriše tekst „te ako je protekao rok iz članka 67. stavak 3.“, tako da toč. 7. glasi: (1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 7. u slučaju iz članka 49. stavka 3. i članka 60. stavka 3. ovoga Zakona Prekršajnu ne treba mijenjati: Čl. 84. st. 1. 29. provede usmrćivanje životinja protivno članku 11. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 295 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Podržavam prijedlog Prijatelja životinja da se zabrani žigosanje životinja. Predlažem da se u čl. 9., toč. 1. st. 1. briše tekst „protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva“ tako da glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje životinja Predlažem da se u čl. 9., st. 2. toč. 1. briše 4. alineja koja glasi „u svrhu označavanja životinja“. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 296 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Podržavam obvezu jedinica lokalne samouprave da osiguraju pružanje pomoći. To će ih, nadam se, potaknuti i da ozbiljnije shvate svoje obveze iz ovog zakona koje se tiču skloništa, kontrole razmnožavanja, nadzora nad poštivanjem zakona i sl. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 297 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Rezanje ušiju i repa psima Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 298 | Davor Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | 1. Čupanje perja živoj peradi Podržavam zabranu čupanja perja živoj peradi, predlažem da se briše tekst "protivno odredbama ovog Zakona". Predlažem da toč. 28. glasi samo: "28. čupanje perja živoj peradi" 2. Izlaganje životinja u ugostiteljskim objektima Protivim se izlaganju životinja u ugostiteljskim i drugim poslovnim objektima. Te životinje izlažu se radi zarade (atraktivnosti lokacije), a nisu ljubimci, pa je za očekivati da većina neće dobiti odgovarajuću skrb. Predlažem da toč. 34. glasi: 34. držanje životinja u ugostiteljskim, trgovačkim i drugim poslovnim objektima u svrhu ukrašavanja prostora 3. Uzgoj za krzno Podržavam zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. 4. Borbe bikova Predlažem da se u čl.5. st. 2. toč. 5. briše tekst „osim tradicionalnih natjecanja bikova“. Tradicija natjecanja (borbi) bikova u Hrvatskoj, koliko znam, ne postoji. Odredbe koje se tiču borbi životinja trebale bi glasiti: U čl. 5. st. 2.: „5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju“ U čl. 84. st. 1. „6. obučava životinje za borbe, organizira borbe životinja ili sudjeluje u njima, posjećuje ih i oglašava te u vezi s tim organizira klađenje i sudjeluje u klađenju protivno članku 5. stavku 2. točki 5. ovoga Zakona.“ 5. Utrke pasa Kao što je kod borbi životinja (toč. 5.), zabranjeno i kažnjivo, ne samo organiziranje, nego i oglašavanje, sudjelovanje i posjećivanje, predlažem da se sve takve aktivnosti zabrane i u vezi s utrkama pasa. Predlažem da toč. 8. glasi: „8. organizirati utrke pasa, sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim utrkama organizirati klađenje ili sudjelovati u klađenju“ U vezi s time potrebna bi bila i izmjena u odredbi o prekršajima, tj. u čl. 85. st. 1. toč. 2., tako da glasi: 2. organizira utrke pasa, sudjeluje u njima, posjećuje ih, oglašava ih ili u vezi s tim utrkama organizira klađenje ili sudjeluje u klađenju (članak 5. stavak 2. točka 8.) 6. Naprave za kažnjavanje životinja Predlažem dopunu zabrane u toč. 7. članka 5. st. 2.: „7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje“ Predlažem dopunu prekršajne odredbe u toč. 1. članka 85. st. 1. toč. 1.: „1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.)“ 7. Izvlačenje trupaca konjima Ne bi trebalo biti iznimke od zabrane korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma. Predlažem da se u toč. 32. članka 5. st. 2. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 32. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), Predlažem da se u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) 8. Kupiranje lovačkih pasa Protivim se prijedlogu da se za lovačke pse dozvoli kupiranje. Predlažem da se brišu riječi „osim lovačkih pasa“ u čl. 5. st. 2. toč. 37. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima Predlažem da se čl. 87. st. 1. toč. 2. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 2. izlaže pse s kupiranim ušima i repovima (članak 5. stavak 2. točka 37.) | Djelomično prihvaćen | Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. Vezano za zabranu izlaganja životinja u ugostiteljskim i trgovačkim objektima tekst je izmijenjen na način da je zabranjeno držanje životinja u svrhu ukrašavanja prostora u ugostiteljskim i trgovačkim objektima, osim: - u objektima registriranima za prodaju kućnih ljubimaca - ako se životinjama osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) tako da svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima uređuje navedeno područje. Međutim, bikijade ne treba smatrati pravim borbama životinja jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture, te s obzirom da je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu pojedinim područjima Republike Hrvatske, kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe. Vezanao za zabranu utrke pasa pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 4. Zakona. Vezano za zabranu korištenja tehničkih uređaja, pomoćnih sredstava ili naprava kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. Vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Vezano za zabranu djelomične ili potpuna amputacije pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. |
| 299 | Dean Del Bianco | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Članak 56, članak 57 i članak 58 su doslovno zastrašujući i, jednostavno neprihvatljivi. Po njima, a nisam pravni stručnjak, ispada da će zakonom biti zabranjeno posjedovanje, legalna(naglašam ovo, kasnije cu objasniti zasto) kupovina te legalno drzanje zivotinja koje se vec stoljecima drze i prodaju kao kucni ljubimci. Zakon ce prakticno uništiti 2 prekrasna hobby-ja koja se kolokvijalno nazivaju Akvaristika i Teraristika. Veliki se broj ljudi njima bavi, to im je ljubav i strast. Zabranama nikada nista dobroga kroz cijelu povijest nije postignuto. Treba razmisljati o edukaciji, naravno, to je puno puno teži put....ali, jedino znanje i edukacija može pomoći. Teško je prirodu svesti u okvire nekog zakona, a hobby-sti se upravo to trude, sto je vise moguce zivotinju drzati u uvjetima u kojima ona u prirodi zivi. Krajnji cilj hobby-ste bi bas to trebalo biti..i, nitko nam ne moze osporiti ljubav prema zivotinjama. Nitko nema to pravo da se dovede u situaciju da o tome sudi. Ljudi koji su dugo vremena u tom hobby-ju svakodnevno uce i upoznavaju svoje ljubimce, svakodnevno prate znanstvene studije i uvijek su u potrazi za najnovijim otkricima kako bi, upravo tako! svom ljubimcu omogucili sto je vise moguce ugodan zivot, doveli ga do situacije da se pari...jer, znate to, nadam se, parenje zivotinja je moguce samo i ukoliko se zivotinja osjeca dobro i sigurno, blizu ili isto svojim prirodnim okolisem. Sve cete nam to uskratiti? Zakonom cete sve to zabraniti? Moramo svi skupa biti svjesni da su upravo hobby-sti uspijeli spasiti puno vrsta od njihovog prirodnog izumiranja(naravno...opet prouzrokovanog ljudskim djelovanjem!!) Ovim zakonom ce svega toga nestati, nestati ce na zalost i mogucnost edukacije...kojom ce se ljudima, djeci..razbijati mitovi o opasnostima zmija(uzimam kao primjer) te ce, slijedeci puta kada u prirodi sretnu neku od domacih (ZASTICENIH!!!!) zmija, umjesto da je (kao sto se inace desava) instiktivno umlate....mozda ce se, educirani, samo malo skloniti i dozvoliti zivotinji da pronadje svoje skloniste. Sto ce se dobiti ovim i ovakvim zakonom?? Naravno, ljudi koji vole taj hobby sigurno nece nestati, pojaviti ce se naravno crno trziste od kojeg(nota bene!!!) drzava nece imati koristi (placanje PDV-a na prodaju). Desavati ce se neodgovorni uzgajivaci(pazljivo biram rijeci...ne smatram ih takvima) koji ce te i takve zivotinje nekriticki svima i svakome prodavati samo i iskljucivo radi zarade, u pravilu sa pogresnim savjetima o kvalitetnom zivotu zivotinje. Slazem se, toga naravno i danas postoji, neodgovorni, pa i 'legalni' trgovci ce isto tako nekriticki prodati tu i takvu zivotinju bilo kome. To ce se opet rijesavati edukacijom. Na zalost, kao i na svim ostalim podrucjima, vlada pokazuje onu zastrasujucu cinjenicu, strah od pametnih i educiranih ljudi.....a, jedino je edukacija i znanje spas od svega! Oni trunku odgovorniji trgovci ce izgubiti mogucnost edukacije, jer...te i takve, nazovimo exoticne, zivotinje nece moci imati u svojim trgovinama, nece vise moci pozivati vrtice, skole..zainteresirane pojedince kako bi im ispricali pricu o nacinu zivota pojedine vrste, nece je imati priliku dotaknuti, vidjeti u zivo. Ostaju nam Zooloski vrtovi, ima li neki u RH koji ce Vam recimo, dozvoliti, pod strogom kontrolom i postujuci sve sigurnosne i higjenske potrebe, koji ce Vam dozvoliti da dijete takne pitone. Ja za to neznam, ne tvrdim..ali mislim da nema. Upravo ce taj dodir i susret uz pojasnjenje kako zmije funkcioniraju i 'razmisljeju' sprijeciti to dijete da prilikom susreta u prirodi umlati neduznu zivotinju. Uvijek ce postojati neodgovorni pojedinci, neodgovorni trgovci i neodgovorni uzgajivaci....ali, oni jednostavno ne smiju biti razlog za restriktivne zakone. Jednostavno ne smiju! Edukacijom ce svaki hobby-sta, odgovorni trgovac sprijeciti mijesanje riba u akvariju koje ne idu zajedno, objasniti ce njihovo ponasanje. Svaki ce hobby-sta, odgovorni trgovac objasniti zainteresiranima osnovne potrebe bilo koje vrste, bilo akvarijske ili terarijske..i to samo za dobrobit zivotinja. Edikacija i odgovornost! time se mozemo boriti protiv ignorancije i neodgovornosti, kako pojedinaca, tako i trgovaca, uzgajivaca. Ako nekom zainteresiranom objasnite uvjete koja pojedina zivotinja iziskuje..ako i naleti na neodgovornog uzgajivaca, znanjem i edukacijom znati ce prepoznati da se od tog i takvog uzgajivaca ne treba uzimati zivotinja. EDUKACIJA!!!! ovim i ovakvim zakonom jednostavno ce dobrim i dragim ljudima nestati mogucnost vlastitog razvoja, vlastitog hobby-ja.....dobrim i dragim ljudima nestati ce mogucnost edukacije zainteresiranih(nikada to nece biti svi..ali, odgovorno tvrdim, interes za hobby akvaristika i teraristika je godinama vrlo velik!!!) Ja Vas molim, evo..iskreno Vas molim, nemojte nam zabraniti jos ono malo sto nam niste uzeli i zabranili..a, puno nas to iskreno i duboko voli...rekao bi...zivi! Molim vas. I, jos cu Vas nesto zamoliti, nadjite si adekvatnog sugovornika, savjetnika koji istinski i duboko poznaje taj prekrasni hobby svijet...Luka Oman, uz svo duzno postovanje..o akvaristici i teraristici ne moze nista ni pametno ni kvalitetno, smisleno reci. Unaprijed Vam puno puno hvala..i, molim Vas..imajte malo zdravog razuma...molim Vas!¨Ekstremizmi, nikada i nigdje u povijesti nisu nikada nista dobroga donijeli. Kvalitetna rijesenja uvijek proizlaze iz razgovora, slusanja sa razumijevanjem i postovanjem sugovornika, I na kraju, tko ce definirati sto znaci egzoticna zivotinja...naime, uzimam slucajni primjer, Labrador...pas koji je postao ustaljena vrsta kod nas koji porijeklo vuče iz regije St. John's u Newfoundlandu...rekao bi ja, dosta egzoticno??? Aljaški Malamut...isto tako, priznata rasa, postoje registrirane uzgajivacnice..nije li i ona dosta, kao vrsta, egzoticna, naime..potjece sa Aljaske, nama nimalo blizu..i, rekao bi..poprilicno egzoticnog mjesta. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 300 | Dejan Ribić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu u potpunosti zabrani mogućnost izvršenja eutanazije životinja po proteku perioda od 60 dana u skloništu/azilu! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 301 | Denis Šturlan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca Želim da se u zakon uvedu oštrije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 302 | Dijana Bačani | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | S ciljem napretka društva i humanijeg postupanja prema životinjama, podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja, a osobito smatram kako je potrebno zakonom zabraniti: 1. Uzgoj životinja za krzno, bez iznimke i odmah. Protivim se dodatnom produljenju za uzgajivače činčila!!! 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana. 3. Trajno držanje pasa na lancu (i treba jasno definirati što to znači!) 4. Testiranje bilo kakvih proizvoda na životinjama 5. Drobljenje živih pilića 6. Lovni turizam Dalje, država bi trebala 1. Financirati sterilizaciju i liječenje napuštenih pasa i mačaka 2. sufinancirati i ostale troškove oko skrbi do udomljavanja napuštenih pasa i mačaka - financijski podržavati neprofitna skloništa tipa „Udruga Pobjede“ iz Osijeka, kao i ostale registrirane udruge koje brinu o ničijim životinjama. 3. Bilo bi dobro kada bi država sufinancirala i sterilizaciju vlasničkih životinja, barem kod vlasnika slabijeg imovinskog statusa I još: - Strogo i dosljedno te još strože sankcionirati bilo kakvo nasilje nad životinjama (namjerno nanošenje bilo kakvih ozljeda, borbe životinja, ¨kupiranje pasa, držanje i korištenje životinja u cirkusima, iskorištavanje životinja kao radnu snagu, zoofiliju…), odnosno kazneno goniti počinitelje | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 303 | Dijana Pavešić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Poštovani, želim se uključiti u javnu raspravu i dati par prijedloga s napomenom da se u potpunosti slažem s prijedlozima udruge Prijatelja životinja. Zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima. Umjesto toga treba poticati sterilizaciju pasa i mačaka. Omogućiti vlasnicima cjenovno pristupačan zahvat sterilizacije kućnih ljubimaca. Zabraniti "eutanaziranje" zdravih i izlječivo bolesnih životinja. Razlozi kao što je starost životinje ili nemogućnost brige za životinju - nisu razlog za eutanaziju. Zabraniti lovcima ubijanje pasa i mačaka jer su se udaljili od kuće više od 300 m. Zabraniti grubo postupanje i mučenje životinja koje nam služe za hranu. Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Ovaj se Zakon ne primjenjuje na gospodarenje divljači. |
| 304 | Dijana Perhat - Mucić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Predlažem da se Zakon o zaštiti životinja i podzakonski akti temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. Stoga podržavam i tražim: 1. Zabranu uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team) 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strožije sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 305 | Dina Dehni Sow | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Uvesti zakonsku odredbu kojom bi se omogućilo načiniti PRIJAVU NADLEŽNOJ INSTITUCIJI U SLUČAJU KADA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NE IZVRŠAVA SVOJE ZAKONSKE DUŽNOSTI SPRAM ŽIVOTINJA. S TIME U SKLADU KAZNENE MJERE ZA ISTO. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 306 | Dino Titlic | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | NE SLAŽEM SE NITI POD RAZNO SA ČLANCIMA 57. i 58 Svi teraristi koje ja poznajem drže svoje životinje u vrhunskim uvjetima, te nema smisla da se teraristima zabranjuje njihov hobi dok pojedini vlasnici mačaka i pasa svoje ljubimce ostavljaju po ulici, nije bas da po ulici viđamo krokodile kako šetaju, već pse i mačke. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 307 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | opet moram replicirati,ovo nije rješenje,znači ja moram udomiti psa ili mačku,a volim akvarijske ribice ili guštere,jer je psa ili mačku netko napustio????Kako sam naveo u azilima još nisam susreo egzotičnu vrstu,o čemu ovdje lupetate??? | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 308 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ja se iskreno čudim kako ovakav prijedlog i postoji,sa toliko nedorečenosti,nema pozitivnih lista o kojima se toliko priča,sve je djelo ljudi koji nisu upućeni u akvaristiku i teraristiku i baziraju se na mačkama i psima.Ako se donosi zakon o terarističkim i akvarističkim (egzotičnim) kućnim ljubimcima,mislim da bi najkompetentniji za to bili prodavači ,uzgajivači i udruge da se izjasne o tome,a ne da taj zakon donose osobe kojima je u vidokrugu samo grad Zagreb i trg Bana Jelačića.Neki ljudi od toga žive i prehranjuju svoje obitelji,a par licemjernih pojedinaca svoje hirove stavljaju ispred toga.Ako ste ljubitelji životinja kako se već nazivate zabranite gosp.Todoriću ili Pipuniću klanje svinja,goveda,teladi.....ne možete i nikad nećete moći,ali tlačiti ljubitelje životinja i hobiste e to možete.Sram neka Vas bude,mi svoje ljubimce volimo ,ne koljemo ih i ne mučimo kako Vi to navodite...Koliko azila je pod Vama Ljubitelji Životinja????Odgovor NITI JEDAN,ako ste ljubitelji i brinete za skrb o životinjama,uhvatite se u koštac sa problemima,a ne izmišljanje tople vode koja je davno izmišljena.Ja imam ribe ,mačka i leopard gekone i o svima njima propisno brinem,jer su to moji ljubimci i hobi,ne moram okolo ići i tražiti životinje s kojima ću se naslikavat i iskakat s naslovnica novina,ja sam gospodo draga njima posvećen. Nadalje na Vašoj stranici je samo veganstvo,gospodo draga to je Vaš odabir,živimo u demokratskoj državi,bar je do danas takva,znači pojedinac ima pravo izbora,dajte ljudima da jedu meso,ako ste vi odabrali jesti zelenilo,nemojte to nametati drugima.Životinje su se stoljećima uzgajale za prehranu,a sad bi Vi to mijenjali i nametali svoje mišljenje.Dio komentara se odnosi na udrugu ,a dio na mene kao pojedinca,koji iskreno ne razumijem toliku brigu o životinjama,a ljudi nam u državi kopaju po kontejnerima,tko brine o tim ljudima,jeste li se ikad zapitali dok pišete ovakve prijedloge???Žalosno,pokazujemo se kao brižni,a zapravo gledamo samo sebe.... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 309 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | moram opet replicirati...svaka egzotična životinja prolazi kroz karantenu što se tiče akvaristike tu su Glaser i Hustinx neprikosnoveni i imaju stručnjake koji rade na tome,zoonoza je u biti nešto što se može dobiti i od životinja koje su generacijama već na našem teritoriju.Prije 28.g. osobno sam prebolio mononukleozu koju sam dobio od mačke dakle nije egzotična životinja...radim na farmi svinja dakle leptospiroza,tuberkuloza....su isto zoonoze od kojih mogu oboliti,dakle opet je ovo bilo bi kad bi bilo,po tome bi ljudi još jahali na konjima i magarcima,a ne se vozili na biciklama,motorima ili u automobilima....Da li vi kao udruga zastupate interese životinja ili nečeg drugog tj neke financijske pozadine?Udruga Diskusari po ovom pitanju ima puno toga za reći,ali vidim da Vi mlatite praznu slamu sa nekim zakonima drugih država.Da li mi možete točno navesti broj oboljelih od zoonoze u Hrvatskoj koje su dobivene od akvarijskih riba i koliki je to trošak bio za Državu.Da li možete izvući podatak koliko je ljudi ugrizao poskok i koliko je to koštalo državu?Da su ljudi bili upoznati sa zmijama i njihovim ponašanjem i reakcijama smatram da bi i tih slučajeva bilo daleko manje.Molim Vas da se ne upuštate dalje u raspravu u kojoj baratate podatcima koji se Nas uopće ne tiču niti uspoređivati pandemiju ptičje gripe sa uvozom par Papiga..Molim Vas da se ovaj dosta bitan Nacrt zakona izradi kako treba,a ne guranjem podataka koji ne odgovaraju činjeničnom stanju.Ovakvi podatci koji su izneseni i uštede u zdravstvu jednostavno ne stoje... Da ne naklapam o drugim vrstama držat ću se vrste koju i sam držim i jako puno znam o njima.Dakle diskusima se bavim od davne 1992. akvaristikom od 1991.Znači nakon kratkog staža u akvaristici odlučio sam se za kraljeve akvarija.Prije 3.g. uspjeli smo i udrugu osnovati koja širi znanje i pomaže novim članovima u savjetovanju kako i što.Diskusi su inače omnivorne ribe koje spadaju u red ciklida,nisu opasni za našu domicilnu floru i faunu i ne boluju od bolesti koje su zoonoze i koje mogu ugroziti čovjekovo zdravlje.U prirodi žive u toploj vodi 28-32C i avaristi ih i drže u tim uvijetima.Zahtjevaju 40l vode po odraslom primjerku što je također moguće ispoštovati.Dakle zaokružili smo ovime sve ono što je navedeno da bi se trebalo ispoštivati.Ne grize,ne bode i nije agresivna vrsta.Dakle ne stvara prijetnju iako je egzotična vrsta.Volio bih da se negdje može pronači informacija o bijeloj listi životinja,jer govoriti generalno nikad nije dobro. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 310 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Što više čitam komentare kolega terarista i akvarista koji se javljaju u ovoj temi mislim da je očito da je ovo totalno krivi prijedlog zakona i da smo u biti manje više svi se dotakli iste problematike koja nije uključena u nacrt novog zakona.Kako vidim neke kolege su navele ime gosp.Luke Oman-a ne poznajem dotičnog gospodina i nije mi poznat u akvarističkim krugovima,dakle u pravu sam bio da je nacrt pisan od osobe ili osoba koje nisu u doticaju sa ovim hobijima.Akvaristi i terarirsti brinu o svojim ljubimcima,jer iskreno nisam vidio niti jednog guštera,ribicu,zmiju u skloništima ili prihvatilištima za životinje. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 311 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Sada čitam sve komentare i vidim da se svi vežu na konje,pse,mačke,činčile i ostale životinje koje se drže radi krzna. Niti jedan komentar nisam vidio vezan za egzotične životinje,tj akvaristiku i teraristiku. Ta dva Članka zakona 57 i 58. su pisana ajmo reći od osobe ili osoba koje nisu uopće upućene u problematiku akvaristike i teraristike i opcenito vezno za taj hobi.Svaki akvarista ili terarist drži te životinje,jer mu je stalo do toga i voli te životinje,a nikako da bi ih ubijao,osakaćivao ili donosio bol ili patnju tim životinjama.Svaki akvarista i terarista je upućen u držanje i brigu za te životinje i mislim da se tu nema što dodati.Dakle načelno sam da se ta dva članka preprave i da se donesu u kordinaciji sa udrugama akvarista i terarista.Čisto sumnjam da u udruzi koja predlaže ovakav zakon ima netko od akvarista i terarista.Na kraju krajeva nama su oduzeta nasa ljudska prava,jer samo su akvaristi i teraristi totalno zakinuti.Vjerujem da ćemo biti kontaktirni prije konačne odluke. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 312 | Diskusari Hrvatska Udruga Ljubitelja Diskusa | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Nadodao bi da mi kao udruga djelujemo na spašavanju vrsta koje u prirodi izumiru.Xingu diskusi izumiru i nema ih ,a mi kao udruga radimo na očuvanju vrste,širimo spoznaje i savjetujemo naše članove.Ove stavke zakona pišu ljudi koji nemaju veze sa akvaristikom i teraristikom.Naprosto neke egzotične vrste u prirodi izumiru,pogotovo vrste oko Belo Montea,da li ste možda ušli u tu problematiku???Mislim da nemate baš neke ideje o čemu pričam.Svaki hobi koji djeluje kroz nekakvo udruženje ima smisla i daleko plemenitiji cilj,od lupetanja bez veze...Da li ste kontaktirali udruženja akvarista i terarista za pomoć pri izradi ovoga nacrta?Da li ste upoznati sa problematikom?Da li znate koliko puta se živorotke kote tokom kalendarske godine?Mislim da sam Vam time dao nekoliko dana da pregledate google i potražite odgovore.Dakle problematika akvaristike i teraristike su daleko šire da bi stale u dva članka zakona.Nadam se da će se o ovome očitovanje izvršiti na način da se naprave izmjene,jer kao ovakve ne vode ničemu,a najmanje dobrobiti životinja. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 313 | Dolores Bartolac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | * Zalažem se za ukidanje 3. Stavka, čl. 67 koji omogućuje skloništima za životinje da po isteku roka od 60 dana od dolaska psa u sklonište eutaniziraju zdravu životinju. Sloništa bi se trebala zalagati za oglašavanje i udomljavanje pasa te trajnu sterilizaciju po dolasku u sklonište. Lokalna samouprava financira sterilizaciju, a psi se onda nakon 60 dana eutaniziraju što je u potpunosti besmisleno. Voditelji skloništa koji eutaniziraju životinje vješto izbjegavaju zakone i pronalaze načine kako dobro zaraditi na nedužnim životinjama, a lokalna samouprava ne nalazi učinkovito rješenje. * Treba uvesti strožu kontrolu uvjeta skloništa za životinje. * Zalažem se za izričitu zabranu korištenje konja kao radne snage za izvlačenje drva, bez iznimaka. Uz iznimke poput nedostupnosti terena, zabrana je podložna manipulaciji. * Zalažem se za zabranu držanja pasa na lancima * Zalažem se zabranu uzgoja životinja za proizvodnju krzna. * Zalažem se da eutanizaciju / usmrćivanje pasa i mačaka može vršiti jedino ovlašteni veterinar nakon procjene zdravstvenog stanja životinje. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 314 | Dolores Bartolac | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 92. | * Zalažem se za ukidanje 3. Stavka, čl. 67 koji omogućuje skloništima za životinje da po isteku roka od 60 dana od dolaska psa u sklonište eutaniziraju zdravu životinju. Sloništa bi se trebala zalagati za oglašavanje i udomljavanje pasa te trajnu sterilizaciju po dolasku u sklonište. Lokalna samouprava financira sterilizaciju, a psi se onda nakon 60 dana eutaniziraju što je u potpunosti besmisleno. Voditelji skloništa koji eutaniziraju životinje vješto izbjegavaju zakone i pronalaze načine kako dobro zaraditi na nedužnim životinjama, a lokalna samouprava ne nalazi učinkovito rješenje. * Zalažem se za strožu kontrolu uvjeta skloništa za životinje. * Zalažem se za izričitu zabranu korištenje konja kao radne snage za izvlačenje drva, bez iznimaka. Uz iznimke poput nedostupnosti terena, zabrana je podložna manipulaciji. * Zalažem se za zabranu držanja pasa na lancima * Zalažem se zabranu uzgoja životinja za proizvodnju krzna. * Zalažem se da eutanizaciju / usmrćivanje pasa i mačaka može vršiti jedino ovlašteni veterinar nakon procjene zdravstvenog stanja životinje. | Nije prihvaćen | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 315 | Dora Gemeri | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Želim da se u zakonu zabrani ubijanje životinja u skloništima nakon 60 dana te se u potpunosti slažem i podržavam prijedloge Prijatelja životinja i želim da se uvrste u novi zakon | Primljeno na znanje | Odgovor na primjedbu pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 316 | Dora Kosijer Gorički | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam zahtjeve Prijatelja životinja te tražim slijedeće izmjene: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zatim da se zabrani: -držati pse stalno vezane ili ih držati u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora -držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' -spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka -bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje -korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara -držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja -čupanje perja živoj peradi, protivno odredbama Zakona -držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima -držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje -davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje -usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda -izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa -parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama -prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje -korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje -trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu -zlostavljanje životinja pucanjem u životinju ili izlaganjem životinja vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima i sl. -zajedničko držanje nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Što se tiče slobodnoživućih mačaka zahtjevam da: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 317 | Dora Šperac | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja životinja za krzno, bez produljenja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 318 | Dragan Šurlan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Smatram da je izuzetno bitno zaštititi životinje od nepotrebne patnje i boli, kao i osigurati pravedno provođenje zakona o zaštiti njihovih prava. Životinje osjećaju i imaju pravo na dostojanstven život u našem civiliziranom društvu. Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Udomljavanje životinja nakon pokusa Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa, naročito u slučaju s činčilama. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 319 | Dragica Kovačević | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam prijedlog novog Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. pogotovo dio koji navodi kako je zabranjeno držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Ppćenito sam mišljenja da se kazne ne provode te nisu dovoljno visoke. Na kraju se sve svodi na dobru volju pojedinaca što nije dovoljno. | Djelomično prihvaćen | Članak 51. postao je članak 52. Zakona. Ovakvim prijedlogom zakona neposredno se utječe i na povećanje svijesti javnosti o načinu primjernog držanja životinja i njihovim potrebama. Zakonom su propisane i prekršajne odredbe u slučaju postupanja protivno odredbama Zakona koje su vrlo visoke, međutim za puno provođenje odredbi Zakona potrebno je razvijati svijest javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja. |
| 320 | Dubravka Klasiček | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | • Zabrana uzgoja svih životinja za krzno • Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima • Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu prikazivanja, ukrašavanja i sl. • Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu • Zabrana utrka pasa • Zabrana kupiranja svih pasa (osim u slučaju stvarne medicinske potrebe) • Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. • Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima • Registracija i nadzor svih uzgoja kućnih ljubimaca • Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja • Obaveze jedinica lokalne samouprave u pružanju pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama i sl. • Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor (provjera uvjeta držanja kućnih ljubimaca, očitanje čipa, podnošenje kaznene prijave ili optužnog prijedloga te u težim slučajevima obavještavanje veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje) • Odgovorno skrbništvo za kućne životinje (sankcioniranje osoba koje svoje životinje 'odgajaju' kako bi bile opasne za ljude, ostale životinje i okolinu općenito) • Zabrana držanja dupina u zatočeništvu • Podržavam zabranu zoofilije. • Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. • Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. • Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. • Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Odredbe koje nisu predložene u aktualnoj izmjeni Zakona, iako su potrebne: • Na prvom mjestu svakako zabrana ubijanja životinja u skloništima • Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) • Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca • Neprofitni karakter skloništa za životinje • Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa od strane jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave • Davanje zemljišta za izgradnju skloništa • Kontrola razmnožavanja kućnih životinja • Novčane i zatvorske kazne (koje će se doista provoditi) za one koji na bilo koji način zlostavljaju, zanemaruju, zapuštaju i sl. životinje • Trajno oduzimanje životinje te zabrana nabavljanja druge životinje osobama koje su ih zlostavljale • Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja • Zabrana žigosanja kopitara • Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom • Udomljavanje životinja nakon pokusa • Ograničavanje struka koje provode pokuse na životinjama • Zabrana obrednoga klanja • Zabrana drobljenja živih pilića • Zabrana postavljanja bilo kakvih zamki, ograda, žica i sl. koje ozljeđuju životinje • Zabrana lova samostrelom i sl. oružjem | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 321 | Dubravka Margaretić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim zabranu sljedećeg: • uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno • držanja i korištenja svih životinja u cirkusima • držanja životinja u ugostiteljskim objektima • trajnoga držanja pasa na lancu bez mogućnosti kretanja • džanje životinja u cikusu • utrke pasa • kupiranje lovačkih pasa • korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. • držanja dupina u zatočeništvu u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja • čupanje perja živoj peradi • nehumano ubijanje životinja koje služe za uzgoj • držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima • davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje • usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda • parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama • nekontrolirani uzgoj "rasnih" pasa, mačaka i ostalih životinja • prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje • korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje • trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu • prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova • sve vrste zlostavljanja životinja • ubijanje životinja u skloništima • trajno oduzimanje životinje onome tko zlostavlja ili ubije životinju jednom (i nemogućnost dobivanja životinje opet) Lijep pozdrav, hvala! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 322 | Dunja Farkaš | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 323 | Dunja Knežević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine, zabranu utrka pasa i držanja pasa na lancu, obveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima, uabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl., registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca, ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja, podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama), podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba, odgovorno skrbništvo za kućne životinje, podržavam zabranu zoofilije, podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje, podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, podržavam obaveznu kastraciju/sterilizaciju kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja, također, u člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja, zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja, zabrana žigosanja kopitara, zabrana prodaje i usmrćivanja živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani, podržavam zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, smatram da treba omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa, podržavam osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa, zabrana obrednoga klanja. zabrana drobljenja živih pilića, podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta, smatram da je potrebno uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi, uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 324 | Đuro Živko | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Članak 55. Poštovani, osobno sam pronašao 4 odbačena štenca i niti jedno registrirano sklonište nije prihvatilo te štence. na kraju štenci su dobili dom kod privatnog posjednika koji je u tom trenutku imao 18 pasa. Drago mi je da su sva 4 štenca spašena i dobila odličnu skrb. U slučaju da posjednik smije držati samo 9 pasa, spomenuti štenci u registriranom azilu ne bi bili primljeni ili bi bili ubijeni. Zato predlažem da se Člankom 55 ne ograničava broj pasa za posjednike, već da se gleda kvaliteta udomljavanja. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim člankom se ne ograničava broj pasa koje netko može držati već se određuje da se za držanje više od devet pasa mora udovoljavati uvjetima za njihovo držanje. |
| 325 | EDITA POSZER | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Nije mi prihvatljiv prijedlog iz čl. 17. da se životinja nakon 60 dana provedenih u skloništu uspava. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 326 | Edita Tonkovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | komentari na prijedlog Zakona - Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017 godine. -Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje , a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. -Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. -Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. - Zabrana ubijanja životinja u skloništima Maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. -Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. -Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 327 | Elena Nikolac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA - nadzor uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca prema općim aktima predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave Ako lokalna jedinica donese akt da je dozvoljen samo jedan kućni ljubimac što se tada može poduzeti? Nedostatak je toga što se ne bi smjelo ograničavati broj pasa nadalje: - troškove organizacije koordinacijske radne skupine čija je zadaća koordinacija u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinja. Ovo bi se trebalo provoditi u suradnji sa Udrugama za zaštitu životinja | Primljeno na znanje | Ovaj zakon ne ograničava broj pasa istoga posjednika. U koordinacijske radne skupine uključene su i organizacije za zaštitu životinja. |
| 328 | Elizabeta Kriste | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Potrebno je da se uvede: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Neprofitni karakter skloništa za životinje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana žigosanja kopitara Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana drobljenja živih pilića | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 329 | Ema Baumgarten | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zalažem se za ukidanje 3.Stavka 67. članka u kojem je određeno da životinje koje su u skloništu duže od 60 dana bez mogućnosti udomljavanja moraju biti eutanazirane. Također, smatram da bi kazne za napuštanje i nebrigu o vlastitim životinjama trebale biti strože. U skloništima za napuštene životinje inspekcija bi trebala biti češća. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 330 | Ema Belančić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se: - zabrani uzgajanje životinja radi krzna i ostalih odjevnih predmeta - strogo kažnjavaju borbe pasa (bolji nadzor) - vlasnici koji zlostavljaju životinje strože kažnjavaju i da im se zabrani posjedovanje životinja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 331 | Ema Belančić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Želim da se: - Zakonom zabrani eutanazija životinja u skloništima - poboljšaju uvjeti za životinje u skloništima - strogo kažnjava nemar i napuštanje životinja | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 332 | Ema Branica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 333 | Ena Juričić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 334 | Ena Juričić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Podržavam prijedlog Udruge za kulturu i sport Pozitivna sila za brisanje stavka 2. članka 61., odnosno smatram da se niti jedna vrsta životinje ne treba izuzeti iz članka 61. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona. |
| 335 | Ena Juričić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | 1) Podržavam odredbe u Prijedlogu novog Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na: 1. zabranu držanja i korištenja domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja 2. zabranu držanju pasa stalno vezanih i držanja u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora 3. zabranu držanja u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja 4. zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 5. zabranu spolnog odnosa čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačenih postupaka ili bilo kakvih drugih postupaka sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka 6. obaveznu trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te označavanje i registraciju mačaka u skloništima 7. obaveze jedinica lokalne samouprave za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama za koje se ne zna tko ih je ozlijedio te organiziranje koordinacijskih radnih skupina koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje 8. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno, s time da NE podržavam prijedlog da se nekolicini preostalih uzgajivača činčila u RH odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada (do 1. siječnja 2018. godine), čime se u nepovoljan položaj stavlja sve one uzgajivače koji su poštivali zakon i tijekom DESET godina dugog prijelaznog razdoblja prestali sa svojim radom 9. zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima, s time da se briše dio koji glasi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" jer, osim nemogućnosti potpunog osiguravanja primjerenih uvjeta, nedorečenost iznimke otvara prostor za brojna iskorištavanja i manipulacije 10. zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, s time da se NE slažem s uvrštenom iznimkom za lovačke pse 2) Ne podržavam prijedlog koji se odnosi na to da: 1. osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete iste kao i skloništa za životinje što u praksi može otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa, a nejasno je i zašto se iz ove odredbe izuzimaju uzgajivači pasa 3) Također, u svrhu dodatnog unaprjeđenja Prijedloga Zakona zalažem se za sljedeće: 1. zabranu ubijanja životinja u skloništima po isteku 60 dana 2. zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja (kao što su borbe bikova) te zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 4. zabranu drobljenja živih pilića, s obzirom da je tehnologija razlikovanja spola poznata pa ne postoji opravdan razlog za ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije 5. zabranu žigosanja kopitara 6. zabranu obrednog klanja 7. trajno oduzimanje zlostavljane, odnosno zanemarivane životinje 8. uvođenje kaznene odredbe za neosnivanje i nefinanciranje skloništa od strane jedinica lokalne i područne samouprave (što je propisano još Zakonom o zaštiti životinja 2007. godine) te uvrštavanje odredbe kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, a koje bi moralo biti neprofitnog karaktera 9. neproširivanje popisa struke koje mogu provoditi pokuse na životinjama jer radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga za njihovo provođenje ili čak širenje opsega | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 336 | Ena Raonić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zakonom zabrani eutanazija životinja u skloništima po isteku roka od 60 dana te želim da se zakonom zabrani izrabljivanje i zlostavljanje životinja u svrhu ljudske zabave, odnosno u cirkusima. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 337 | EOS MATRIX d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Za svako postupanje pojedinca protivno ovome odjeljku, potrebno je propisati bezuvijetne kazne od 20.000,00 kn naviše, po pojedinom slučaju. Za postupanje skloništa, minimalno 100.00,00 kn po slučaju. | Prihvaćen | U slučju postupanja protivno odredbama Zakona, novčanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba, novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kn kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, a kaznom od 5.000 do 15.000 kn kaznit će se fizička osoba, a.o visini kazne odlučuje sud. |
| 338 | EOS MATRIX d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Istina je da se izdvajaju značajna sredstva, no navedene jedinice su te koje ih izdvajaju, samo u dijelu slučajeva. Većina udruga financira se samo – od donacije, aukcija i sl. Potrebno je stoga osiguirati obvezno financiranje svake registrirane udruge. Većina sredstava koje jedinice izdvajaju, zloupotrebljavaju se u svrhu eutanazija – usmrćivanja. Primjer: potrebno je u tom smislu provjeritiPokupsko Cerje. Eutanazija se uopće ne smije financirati, ukoliko ista uopće opstane obzirom na revolt javnosti. | Djelomično prihvaćen | Ovim je Zakonom određeno da životinje u skloništu ostaju do udomljenja. Člankom 65. Zakona određeno je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s osobama iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome. |
| 339 | EOS MATRIX d.o.o. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | točka 7.; Dvosjeki mač. U tom slučaju potrebno je da takvo sklonište – ispunjenje dodatnih uvjeta, ne bude za posjednika skuplje nego bez udovoljavanja uvijeta, u smislu da osim nabave propisane opreme i sl., nema dodatnih davanja i sl. Ujedno, kako je ovdje cilj dobrobit životinja, takve ljude mora financirati barem lokalna zajednica. BEZ TOGA TO NIJE MOGUĆE I OVOM SE ODREDBOM ZAPRAVO ŠKODI ŽVOTINJAMA. U protivnom, naime, ti psi idu na ulicu, odnosno skloništima monopolistima. Ujedno, potrebno je povećati broj pasa sa 9 na 15. Ima ljudi koji sve što imaju daju za pse – bolje im je tako nego da pate i budu ubijeni u nekom većem skloništvu koje udovoljava tim zahtjevima. S druge strane, ako postoje pravila za sloništa, njih se moraju držati i monopolisti. Sada se Pokupskom cerju gleda kroz prste. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 340 | EOS MATRIX d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zbog ovoga ćete imati revoluciju. Prvo: potrebno je apsolutno zabraniti ovakvo usmrćivanje. Drugo, ako ne, dodati dodatne konkretne i jasne –nedojbene uvijete jer se sve ovdje navedeno može lako zloupotrijebiti i zloupotrebljava se. Primjerice, sklonište nema više niti jedan smještajni kapacitet i nije izgledno da će isti imati u roku 30 dana. Treće: 60 dana je PREKRATAK rok. Ist je potrebno produljiti na minimano 360 dana. Jasno vam je da je ovo društveno nedrživo jer ovdje zapravo ne pričamo o golubovima i miševima, već upravo o psima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 341 | EOS MATRIX d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Sada postoji „eutanazija“ nakon što pas bude 60 dana u skloništu i po istoga ne dođe vlasnik. Još je jedan kumulativni uvijet da „eutanazija“ bude dozvoljena, a to je da skonište u kojem se nalazi pas, nema više smještajnih kapaciteta. Međutim, neka skloništa, a u prvom redu Pokupsko Cerje, ne poštuju navedeno (iskreno, javnosti se prezentiraju priče kako Cerje svako malo posjeti veterinarska inspekcija i da nikada još nisu naišli niti na jedan prekršaj, no SVIMA je i više nego jasno kako se inspekcija u tim situacijama navede na postupke koji takoer nisu u skladu sa zakonom. Jednom riječju – korupcija). Ne poštuju jer iako postoje smještajni kapaciteti, oni ne primjenjuju taj kriterij, već samo rok od 60 dana. Ujedno, krše zakon time što ne dozvoljavaju udomljavanje pasa. Sve su brojniji svjedoci koji su htjeli udomiti psa, no sklonište im je, iako za to nema nikakve pravne osnove, psa odbilo dati, a ujedno je postavljalo i neke uvjete koje uopće nije smjelo postavljati. Ujedno, što je eutanazija? Eutanazjia je postupak dobrovoljnog usmrćivanja nekoga, tko boluje od neizlječive bolesti te joj je svrha da takvoj osobi skrati muke. Dakle, ono što rade kill skloništa, nije eutanazija već ubijanje zdravih pasa, a ako i bolesnih, svakako pas koji ne bouju od neizlječive bolesti. To je – ubojstvo. Građani su od svih životinja, najosjetljivi po pitanju pasa. Čovjek sa psima ima posebnu vezu. No od svih životinja, upravo se i jedino, baš na te životinje, koje imaju dokazane osjećaje te vezu sa čovjekom, primjenjuje usmrćivanje. U poetnim odredbama, ovaj zakon govori o brizi za životinje i pomoć istima. Usmrćivanje nije briga, niti pomoć Ne usmrćuje se višak goluba ili kornjača. Usmrćujuse legalno, jedino psi. Kakav paradoks. Ovim je zakonom potrebno zabraniti ubijanje pasa i u okolnostima skloništa, dakle, u potpunosti. Pogotovo zbog isteka roka od svega, 60 dana, a koji je rok, nevjerojatno kratak. Dakle, usmrćivanje je potrebno zabraniti, i to bez iznimke. Potrebno je umjesto sa 100 eur, koliko je navodno cifra za eutanaziju, pse sterilizirati, organzirati masovnu sterilizaciju pasa u Hrvatskoj. Time će se kroz nekoliko psećih generacija riješiti velik dio problema. Ujedno, lokalna zajednica mora financirati takve sterilizacije te skloništa koja su jedino, no kill; financirati izgradnju, smještajne kapacitete, opremu, ljude, veterinare, lijekove. Ujedno, u slučaju premalog broja sklonita – premalo kapaciteta za smještaj svih pasa lutalica, dok im se steričizacijom drastično ne smanji broj, potrebno je na većem broju lokacija postaviti pseće kućice, toplinski izolirane te hranu i vodu.Ukoliko usmrćivanje ipak ostane, što nikako ne bi smjelo, onda se isto ne smije nikako financirati, tj.mora ostati na trošak takvog „skloništa“ koje je kill. Time će se smanjiti nezakonita eutanazija jer Cerje i slični, od toga više neće imati koristi. „eutanazija“ je nažalost, jako dobar business. Ljudi su sve svjesniji ovoga problema, doći će do ozbiljnih prosvjeda koje se neće moći zaustaviti. Svako ubojstvo pasa i druge vrste, zlostavljanje, mučenje, prebijanje, napuštanje, zanemarivanje, nepomaganje životinji u opasnosti i boli, potrebno je najstrože kažnjavati – propisati prekršajnu odgovornost te visoke kazne – minimalno 20.000 kn po pojedinom slučaju, kažnjavanja je potrebno doista u raksi i provoditi. Kazna za sklonište koje usmrti psa, od 100.000 kn na više. Osim navedene prekršajne odgovornosti koju bi u navedenom smislu trebao definirati ovaj Zakon, sve navedeno potrebno je regulirati paralelno i kaznenim zakonom. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 342 | Erna Hamzagić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Čitam sve ove komentare onih kojima je posve normalno da se životinje ubijaju radi njihovog krzna i naivno vjerujem da nisu ni svjesni što su napisali. U svakom slučaju u potpunosti podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja u bilo koje svrhe. Podrška Prijateljima životinja! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 343 | Erna Hamzagić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Čitam sve ove komentare onih kojima je posve normalno da se životinje ubijaju radi njihovog krzna i naivno vjerujem da nisu ni svjesni što su napisali. U svakom slučaju u potpunosti podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja u bilo koje svrhe. Podrška Prijateljima životinja! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 344 | Eva Vukelić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 345 | Filip Jerković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 346 | Filip Mak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Kao prvo nadam se da netko ovo čita, e ako čita onda ovako : PROTIVIM SE Članku 57. i Članku 58. jer smatram da nije uredu da nas koji se bavimo AKVARISTIKOM i TERARISTIKOM ovako oštetite jer svatko od nas koji se time bavimo proučavamo te životinje, dajemo im dobre uvjete za život, širimo dalje stečeno znanje o njima i nikome ne činimo zlo niti nikoga ne oštećujemo i mi kao takvi širimo najviše svijest o tim životinjama koje imamo i što je najvažnije rušimo zastarjele mitove o istim i ljudima te životinje pokazujemo kakve su zapravo i upravo s time mi kao ljudi koji se bavimo s akvaristikom i teraristikom najviše štitimo te životinje. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 347 | Filip Mak | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Kao prvo nadam se da netko ovo čita, e ako čita onda ovako : PROTIVIM SE Članku 57. i Članku 58. jer smatram da nije uredu da nas koji se bavimo AKVARISTIKOM i TERARISTIKOM ovako oštetite jer svatko od nas koji se time bavimo proučavamo te životinje, dajemo im dobre uvjete za život, širimo dalje stečeno znanje o njima i nikome ne činimo zlo niti nikoga ne oštećujemo i mi kao takvi širimo najviše svijest o tim životinjama koje imamo i što je najvažnije rušimo zastarjele mitove o istim i ljudima te životinje pokazujemo kakve su zapravo i upravo s time mi kao ljudi koji se bavimo s akvaristikom i teraristikom najviše štitimo te životinje. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 348 | Frane Prkut | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ja sam za uzgoj činčila i ne vidim u tome ništa loše. Trebamo se borit za svako radno mjesto i osiguranje egzistencije ljudima, pogotovo onima koji nešto proizvode, jer ne može živit cjela država od turizma i trgovine. Evo ja imam farmu činčila i sad ispada da sam ja neki zločinac i mučitelj životinja, a ja sam ima 4 klima uređaja na farmi prije nego sam ima klimu doma u dnevnom boravku. Ja i žena smo nezaposleni, imamo dvoje malodobne djece i borimo se za život (ka i većina poštenih ljudi u HR) i ako se zabrani uzgoj činčila stvarno ne znam kako ću priživit i skrpit kraj sa krajem, vjerojatno će mo morat ić vani trbuhom za kruhom. Nema puno preostalih uzgajivača, al je to zato šta je to težak i zahtjevan posa, od države nismo nikad nište tražili, nikakve potpore, priživili smo sve probleme u proizvodnji i plasmanu, a sad bi tribali ugasit proizvodnju i ostat bez egzistencije. Možda nije puno 50 obitelji, al su te obitelji koje radi i proizvode i izvoze bez ičije pomoći i triba im omogučit i dalje da to rade. Ja sebe smatram puno većim prijateljem životinja od onih koji se tako nazivaju. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 349 | Futura, udruga za zaštitu životinja | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Novi Zakon je sigurno bolji od ovog koji je trenutno na snazi ali istovremeno ima nedostatke zbog kojih će i dalje ostati glavni uzroci nepostojanja sustava zaštite životinja u Hrvatskoj. 1. Propisane su kazne za neskupljanje napuštenih životinja ali opet ne i za neosnivanje skloništa. Zakon bez propisanih kaznenih odredbi je mrtvo slovo na papiru. 2. Skloništa i dalje nisu neprofitna, pa Hrvatska niti u budućnosti neće moći potpisati EU Konvenciju za zaštitu kućnih ljubimaca. Zaštita životinja se ostavlja u rukama privatnih poduzetnika, otvara se prostor za korupciju u javnim nabavama, omogućava se zlostavljanje životinja u takvim skloništima, jer je motiv otvaranja skloništa novac, a ne humanitarni rad. Motiv za humanitarni rad ne može biti vlastita zarada. Također, za stotine tisuća kuna poreznih obveznika koje se daju privatnim poduzetnicima, mogu se izgraditi skloništa koja će ostati u vlasništvu gradova, a mogu se u njima zaposliti građani. Tako da se dopuštanjem da skloništa budu profitna podržava sustav koji ionako ne funkcionira. 3. I dalje je dozvoljeno usmrćivanje životinja u skloništima, čime se nastavlja ignoriranje dobre prakse i uspješnog rada zagrebačkog skloništa, skloništa udruge Pobjede iz Osijeka koja s višestruko manjim sredstvima i bez usmrćivanja životinja uspješno udomljava životinje kao i primjeri mnogih drugih udruga. O razbacivanju novca poreznih obveznika ne treba niti govoriti – troši se na cijepljenje i čipiranje pasa, a sada će se i na kastraciju životinja koje će ionako biti usmrćene. Ovakav apsurd je nedopustivo ozakoniti. 4. Držanje više od devet pasa je moguće samo ako vlasnik svojih kućnih ljubimaca registrira sklonište. Ovakvo ograničavanje vlasništva je suprotno članku 48. Ustava RH, a otvara se prostor za zloupotrebu članka 50. Ustava. Napominjemo da je i jedan od američkih veleposlanika u RH udomio 9 pasa u Hrvatskoj, a po završetku mandata odveo ih je sa sobom u Ameriku. Bilo ih je 10 ali se jedna kujica na Badnjak utopila u bazenu. Hoćemo li i od diplomata tražiti da osnivaju skloništa u svojim vilama? 5. Uzgajivači s manje od tri rasplodne kuje moraju prijaviti legla ali ne moraju plaćati porez. Nejasno je po kojim se kriterijima izračunala zarada ovakvih uzgajivača. Poznato je da npr. kuja cane corso može okotiti i do 10 mladih, a cijene ovih pasa u oglasnicima dosežu iznose i od 8.000 kn. čime dvije kuje vlasniku mogu donijeti zaradu od 160.000 kn. Kakvi god bili kriteriji zbog kojih su oni oslobođeni plaćanja poreza, oni nisu pošteni. 6. I dalje se ne može trajno oduzeti zlostavljanu životinju. Je li u ovom članku Zakona primijenjen članak 48. Ustava, za razliku od ograničavanja vlasništva u članku o 9 pasa? Trajno oduzimanje zlostavljane životinje bi trebalo biti načelo Zakona o zaštiti životinja. I ne samo to, nego bi se trebala propisati trajna zabrana držanja životinja evidentiranim zlostavljačima. Poznato je da su zlostavljači ljudi koji su i sami bili zlostavljani, a već kao djeca zlostavljaju životinje dok kao odrasli ljudi zlostavljaju i ljude. Zlostavljača se kao ni pedofila ne može izliječiti ali ga se zakonima može onemogućiti u zlostavljanju ili mu barem ograničiti mogućnosti. Pa zar nije onda logično da mu se oduzme zlostavljana životinja i da ga se zabranom držanja nastoji onemogućiti u daljnjem zlostavljanju? 7. Zabrana izvlačenja trupaca iz šuma uz pomoć konja je zabranjena uz zadršku zbog koje se može zloupotrijebiti. Treba ili propisati konkretne okolnosti u kojima je izvlačenje dopušteno (nagib terena, gustoća šume i sl. - stručnjaci Hrvatskih šuma sigurno imaju znanja za dovršiti ovaj propis) ili u potpunosti zabraniti ovu praksu. Izvlačenje drva iz šuma uz pomoć konja nije strateška gospodarska djelatnost niti je presudna za održavanje šuma. 8. Nije zabranjeno natjecanje u povlačenju trupaca (tzv. šlajs). Nelogično je da se zabranjuje izvlačenje drva uz pomoć konja, a da se dozvoljava mučenje konja za zabavu i klađenje. Učesnici ovog natjecanja su za medije izjavili da je šlajs tradicija koja je nastala prije nekoliko godina okladom u gostionici. https://youtu.be/FDqDCv3zOkY 9. Zabrana uzgoja životinja za krzna ostaje na snazi ali je dozvola za uzgoj nakon 10 godina produžena još na jednu godinu kako bi tisuće činčila nekolicine uzgajivača mogle dovoljno narasti da bi ih se moglo ubiti i oderati za krzna tj. kako uzgajivačima ne bi propala zarada. Ova odredba je nakaradna u zakonu koji se zove Zakon o zaštiti životinja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 350 | Futura, udruga za zaštitu životinja | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. | x | Primljeno na znanje | Nema komentara. |
| 351 | Goran Jurković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | U vezi toga da je stvar "osjetljiva": :) Stvar uopće nije osjetljiva, nego ovakva kakva je nije dobra. Ako se krene od toga da životinja ima pravo na život, onda odredba o 60 dana jednostavno ne može postojati u zakonu. Zakoni bi trebali služiti kao osnova za ispravno djelovanje. Ali i kao osnova za mijenjanje i održavanje svijesti ljudi, pogotovo kad ona još ne postoji ili nije dovoljno razvijena. Ako zakon kaže da se "životinja može usmrtiti nakon 60 dana", što to govori o vrijednosti života kao takvog? Kakva poruka se time šalje? Da je u redu oduzeti život samo zato što "nema mjesta"? Da je u redu potopiti mačiće ili psiće jer zakon jasno kaže da ih se nakon 60 dana u skloništu ionako može ubiti? Da li bi takav članak zakona bio prihvatljiv za ljude, ako recimo u nekom prihvatilištu za beskućnike nema mjesta? Ako ne bi, onda je sljedeće logično pitanje: U čemu je zapravo *bitna* razlika između ta dva oblika života - konkretno, npr. ljudskog i psećeg - s obzirom na *njihovo pravo* na postojanje? Postavljanjem roka - bilo kojeg roka, nije uopće bitno da li je to 30, 60 ili 500 dana - se šalje jasna poruka da je životinjski život zapravo beznačajan. A iz toga onda proizlazi i napuštanje, i zlostavljanje i potapanje u vodi. Jer, bez obzira što postoje konkretni dijelovi zakona koji kažu da je kažnjivo napustiti, zlostavljati ili ubiti životinju, ovakvim člankom se zapravo šalje kontradiktorna poruka. A cijela poruka na kraju zapravo glasi: da, ne smijete ubiti životinju. Ne smijete ju ni napustiti. Ali ako baš niste sigurni što biste, i koliko taj život uopće vrijedi... pa, samo pogledajte članak 67. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 352 | Goran Jurković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Ne može se usmrtiti životinju samo zato što je određeni broj dana provela u skloništu. To onda nije sklonište nego koncentracijski logor. Životinje su živa bića koja imaju osjećaje, pravo na život, i pravo da ih se ne izlaže boli. To bi trebale biti početne točke u formiranju zakona o ZAŠTITI životinja. A ovakav kakav je, ovaj prijedlog zakona je velika sramota za svaku civiliziranu zemlju. Pa i za onu koja se to tek trudi postati. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 353 | goran mizerak | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Prije svega pozdravljam inicijativu da se "konačno" donesu zakonske odredbe o zaštiti,držanju i uzgoju kučnih ljubimaca opčenito,kao i zaštiti prirode,te razvrstavanju IAS,CITES,ugroženih životinjskih vrsta i pasmina,te životinja koje su prikladne za hobiste i samu industriju i trgovinu koja ju sljedi zajedno sa poreznim aparatom koji živi od toga sa svima nama. Pa predlažem da ne izgubimo još 20-ak godina rasprava što i kako jer očito nam zakonski akti ne leže jer smo svi u sprezi sukoba interesa i intersnih skupina. Jednostavno da se prepišu zakonske odredbe npr. jedne uspješne EU članice kao što je Njemačka,Austrija i sl. te da ubrzamo kompletan proces i počnemo ga primjejivati još jučer. No samo ču podsjetiti da zakon i zakonske regule kao što znamo iz naše prakse u HR proizlazi da umjesto jednog bora nenadano iznikne niotkud šuma striborova......zašto? - zakon mora biti jasan,nedvosmislen i nema i ne smije ga nitko tumačiti na dva ili više načina ili kako nekom u tom trenutku odgovara -mora biti jasan svakom čitatelju i korisniku koji nije pravne struke -zakon se mora provoditi aktivno-ne čekati da netko odradi posao za vas-nas (zviždači)-koje onda umjesto da platite za odrađeni posao-stvorite mu probleme-to se gospodo ne radi! -zakon mora osiguravati dobrobit za sve sudionike(ljude,životinje,prirodu uopče) -onaj ko se ogriješi o pravilnik zakona mora biti strogo kažnjen kao opomena sebi i društvu-nema iznimke -zakon mora biti tako osmišljen da je na dobrobit svih,a to znači da Hrvatski korisnik ima jednake uvjete i prava kao i npr. Njemački korinik zakonskih odredbi. -Zakon ne smije raditi bitne razlike između članica EU i regije opčenito jer na taj način otvaramo vrata sivoj zoni to jest nelegalnoj trgovini uopče,a na štetu svih korisnika uklučujuči i proračun HR zbog navedenog crnog tržišta,a na štetu onih koji su zakon usvojili tj. provode ga u svojim posovnim subjektima. Za takav propust od strane zakondavca za ne štičenje subjekta koji zakon poštuje i provodi, zakonodavac je dužan onima kojima je šteta nanesena isti i namiriti,financijski naravno! BIT nije mi jasnošto to udruga koja "želi zaštiti kučne ljubimce" od kučnih ljubitelja istih u stvari želi napraviti! Pa zar oni nisu ljubitelji životinja u pravom smislu da žele uživati i promatrati ih u njihovom prirodno stvorenom habitatu u svojoj neposrednoj blizini ili zaista imaju toliko novaca da kada žele pogledati npr. podvodni biotop Rio Negra uplate 30 dana turizma da to vide?! Na kraju krajeva ko je to nadležan i uzima sebi pravo da osporava prirodnu sinergiju čovjeka i životinje! Na kraju tko je toliko providan"potkožen znanstvenim spoznajama" što je dobro,a što nije za neku pojedinu vrstu i onoga pojedinca tko je drži čak u boljim uvjetima nego u prirodi. Meni se čini da se želi uništiti sinergija čovjeka,životinje i prirode ,za životinje napraviti dodatne manje rezervate koji su to več odavno postali ali ne za boljitak istih več za one koji ih toliko vole da ih lakše ulove puškom jer sad znaju da im je habitat stručno zaštičen od bježanja! Mislim da i dalje idemo u krivom smjeru i da zakonske odredbe propisuju oni koji očito nemaju neku buduču viziju toga što traže! Razvijeni su to riješili-prepišimo od njih da ne gubimo vrijeme-topla voda je odavno izmišljena-primimo se posla gospodo- posla i provedbe bar nedvosmislenih HR zakonskih akata !! | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 354 | Gordana Knežević Miličić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | U ovom trenutku bih se založila za uvođenje ZABRANE uzgoja životinja zbog krzna. Znam da je lobij uzgajivača činčila snažan i utjecajan, ali nakon 10 godina ( od 01.01.2007.-01.01.2017. ) "prilagođavanja " na nove uvjete tj prestanak uzgoja životinja zbog krzna, krajnje je vrijeme da se ta odluka više ne odgađa. N eću podržati prijedlog da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godin za prestanak rada . Molim vas da uvažite moj prijedlog , jer bez takve oduke niste ni trebali donositi novi Zakon. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 355 | Gordana Mikelin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Poštovani,molim Vas ukinite Zakon koji dopušta ubijanje životinje nakon roka od 60dana ako ista nije udomljena, jer takva skloništa imaju i te kakvu korist od takvog Zakona a novac koji im dajete uložite u otvaranje novih skloništa kojih je ionako premalo obzirom na broj napuštenih životinja | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 356 | GORDANA MUŠKA | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana.Protivim se davanjima većih ovlasti komunalnim redarima, treba uvesti policijski odred za zaštitu životinja, a komunalci neka se bave svojim poslom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 357 | gordana pacek-gjurašin | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Mišljenja sam da bi trebalo svakako unijeti i zabranu reklamiranja mesnih proizvoda na način prikazivanja slike tog propizvoda. Strašno mi je vidjeti na televiziji kada na reklamama trgovina i trgovačkih lanaca svako malo prikazuju slike mrtvih životinja (odojaka, peradi, janjaca i sl.). Ne može li se meso ubijenih životinja namijenjeno prodaju reklamirati bez slike, znači samo istaknuti o kojem se propizvodu radi i kolika je cijena? Ja sam vegetarijanka i strašno mi je gledati glavu i oči ubijenog odojka, ubijene svinje itd., a vegetarijanci i vegani čine također značajni dio stanovništva, i proizlazi da smo prisiljeni gledati takve prizore na TV. Djecu posebno pogađaju takve reklame na televiziji, poglavito kada im npr. prije toga pročitate slikovnicu "Tri prašćića" ili nakon filma "Prašćić babe". Tada se čovjek nađe u čudu jer ne zna što bi im odgovorio kada nakon takve prestrašne reklame pitaju:"zašto su ubili prašćića?" Znam da mnogi ljudi jedu meso, znam da mnogi ljudi smatraju da su životinje tu zato da njima služe na sve moguće načine, ali u ime nas koji mislimo drukčije i naše djece i unuka, prekljinjemo državu da nas poštedi tih pretužnih prizora na TV u svrhu nabijanja zarade onih koji žive od ubijanja životinja. S poštovanjem, Gordana Pacek-Gjurašin i pesekica Azra | Nije prihvaćen | Donošenje odredbe da se zabrani reklamiranje mesnih proizvoda prikazivanjem slika životinja od kojih meso potječe, a iz razloga zaštite načela prema kojima žive vegani nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te se iz toga razloga ni ne može razmatrati u okviru ovoga Zakona. |
| 358 | GORDANA STOJISAVLJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam kolege istomišljenike te i ja, u nadi da će naši prijedlozi biti uvaženi, predlažem slijedeće: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu kao i bilo koje druge životinje - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 359 | Gordana Šolaja | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | - Tražim da se sve odredbe Zakona i podzakonskih akata temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. - Predlažem da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište. 2. Jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje programa iz stavka 1. 3. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. Dokazana uskrata od strane ljudi ima se novčano kazniti. 4. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama. 5. Počinitelje unatoč zabranama iz stavka 4. kažnjava se Kaznenim zakonom. - Podržavam prijedloge na dopune i izmjene Zakona koje je uputila Udruga za zaštitu mačaka "Mijau" iz Rijeke | Primljeno na znanje | Ovaj se Zakon odnosi na sve životinje kralježnjake pa tako i na mačke, uključujući slobodno živuće mačke. Podrobnije odredbe vezano za slobodno živuće mačke bit će još detaljnije uređene podzakonskim aktom koji se odnosi na uvjete kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 360 | građanin 1 | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predlažem da se izmijeni članak 3. u smisli da se životinja iz skloništa može usmrtiti nakon 30 dana. Ukoliko je moguće utvrditi vlasnika životinje, neka snosi troškove smještaja, usmrćivanja i zbrinjavanja ostataka. | Nije prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 361 | Hana Bobinac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu držanja kopitara na vezu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu kopitara. 2. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma, bez obzira na teren. 3. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 4. Zabranu žigosanja kopitara. 5. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. 10. Zabranu pokusa na životinjama. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima. 12. Zabranu kupiranja pasa. 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. 18. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. 19. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 362 | Hana Bobinac | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 363 | Hana Bobinac | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 364 | Hana Božičević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Želim da se ukine usmrćivanje napuštenih životinja i da se novac usmjeri na edukaciju ljudi, bolje provođenje mjera protiv neodgovornih vlasnika a i gradenje azila sa stručnim osobljem. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 365 | Hana Dagostin | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zalažem se da se u članak 5. unese točka: "Zabranjeno je držati pse trajno vezane ili trajno smještene u ograđenom prostoru za pse." Također, zalažem se da članak 5., stavak 2., točka 28. glasi „čupanje perja živoj peradi“, bez dodatna dijela "protivno odredbama ovog Zakona" koji je zbunjujući. | Djelomično prihvaćen | Zabrana da se psi drže stalno vezani ili da se drže u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora uređena je člankom 51. stavkom 4. Zakona. Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. |
| 366 | Hana Dagostin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Protiv sam usmrćivanje životinja u skloništima i zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Eutanaziju pasa treba zabraniti jer je nehumana, nemoralna i potpuno nepotrebna. Financijska sredstva koja se troše na eutanaziju mogu se preusmjeriti na sterilizaciju ili oglašavanje tih pasa za udomljavanje. Skloništa za životinje trebaju i moraju biti samo "no kill" skloništa. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 367 | Hana Dagostin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Podržavam zabranu testiranja na životinjama u bilo koje svrhe. | Nije prihvaćen | Europska komisija smatra da je korištenje živih životinja i dalje potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, jer još nisu dostupne sve alternativne metode kojima bi se u potpunosti moglo zamijeniti korištenje životinja u pokusima. Međutim, Direktiva 2010/63/EU predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. |
| 368 | Hana Dagostin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Zalažem se za prestanak uzgoja činčila ili bilo koje druge životinje radi krzna, bez odgode provedbe toga zakona. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 369 | Hana Dagostin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. Eutanaziju pasa treba zabraniti jer je nehumana, nemoralna i potpuno nepotrebna. Financijska sredstva koja se troše na eutanaziju mogu se preusmjeriti na sterilizaciju ili oglašavanje tih pasa za udomljavanje. Skloništa za životinje trebaju i moraju biti samo "no kill" skloništa. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 370 | Heather Irons | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Trazim: 1. Zabranu uzgoja životinja za krzno, 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana, 3. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 4. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 5. Zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom 6. Zabranu obrednog klanja 7. Zabranu drobljenja živih pilića 8. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 9. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 10. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 11. Zabranu kupiranja svih pasa 12. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team) 13. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 14. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. NE podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 371 | HGK | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | U odnosu na odredbu stavka 2. točka 22. Nacrta prijedloga zakona kojom se zabranjuje, između ostaloga i postojeći uzgoj činčila za krzno u RH, Hrvatska gospodarska komora smatra da je kod uzgoja bilo koje vrste životinja pa tako i činčila ključna stvar osigurati dobrobit životinja prilikom njihova držanja, prijevoza i usmrćivanja. HGK je oduvijek protiv nehumanog odnosa prema životinjama, i tu ne radimo razliku, bilo da se radi o životinjama koje uzgajaju i usmrćivaju za proizvodnju mesa, kože ili krzna. Prema informacijama s kojima raspolažemo prema činčilama se u RH (kao i prema drugim životinjama) postupa sukladno najvišim EU standardima dobrobiti životinja. U slučaju da se pojave bilo kakve nepravilnosti, zalažemo se za njihovo sankcioniranje. Uz razumijevanje stavova pojedinih udruga i pojedinaca, držimo da rješenje nije u zabranama gospodarskih aktivnosti bez obzira veličinu te gospodarske aktivnosti i broj poduzetnika koji se njom bave. Rješenje je u osiguranju gore spomenute dobrobiti životinja prilikom držanja, prijevoza i usmrćivanja. Zato se protivimo zabrani uzgoja činčila za krzno. Posebice se protivimo zabrani bez kompenzacije za nastalu štetu ljudima koji će ostati bez prihoda i čija će egzistencija biti dovedena u pitanje. Prema dostupnim informacijama radi se o prevladavajućem stavu i u EU jer od 28 država članica samo Velika Britanija (!), Irska, Slovenija i Austrija imaju zabranu uzgoja životinja za krzno. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 372 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Uzgoj krznašica (činčila) radi proizvodnje krzna Hrvatska obrtnička komora smatra da zabrana uzgoja krznašica nije rješenje, ali da se uzgoj mora odvijati prema najvišim standardima Europske Unije. Razlog protivljenja javnosti uzgajanju krznašica jest etičkog karaktera, a etičke i moralne ideologije ne bi smjele biti razlog represijama i zabranama. Hrvatska obrtnička komora zalaže se za humano postupanje prema životinjama bez obzira radi li se o uzgoju životinja za prehranu ili za proizvodnju obuće i odjeće. Temeljna stvar kod uzgoja životinja trebala bi biti osiguranje dobrobiti životinja u cijelom njihovom životnom ciklusu. S obzirom na tešku ekonomsku situacije cijele države, zabrana uzgoja krznašica naštetila bi ne samo uzgajivačima već i njihovim dobavljačima hrane i opreme te bi narušila ionako loše poslovanje ovih malih gospodarskih subjekata. Nastavno tome Hrvatska obrtnička komora smatra da je zabrana uzgajanja krznašica nepotrebna, uz pretpostavku da se uzgoj, držanje, prijevoz i usmrćivanje odvija prema najvišim standardima Europske Unije. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti ili ne pridržavanja standarda HOK se zalaže za oštre sankcije sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) Hrvatska obrtnička komora zalaže se za humano postupanje prema životinjama te oštro kažnjavanje prijestupnika sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Smatramo da potpuna zabrana korištenja konja za izvlačenje trupaca iz šuma nije potrebna. Korištenje konja za izvlačenje trupaca iz šuma naročito je potrebno dopustiti na mjestima gdje teška mehanizacija ne smije ili ne može doći (kao na primjer u Nacionalnim parkovima i parkovima prirode ili mjestima gdje postoji opasnost od ozbiljnog narušavanja prirodne flore i faune uporabom teške mehanizacije). Smatramo da bi stručnjaci iz područja hipologije trebali dati svoje mišljenje vezano za uvijete u kojima bi bilo dopušteno koristiti konje za izvlačenje trupaca iz šuma kao i uvijete postupanja tj. držanja radnih konja. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti, mučenja životinja ili ne pridržavanja Zakona HOK se zalaže za oštre sankcije sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Također smatramo da osobama koji koriste konje za izvlačenje trupaca iz šuma sigurno nije namjera ozljeđivanje i mučenje životinje s obzirom da im je ta životinja potrebna kako bi osigurali egzistenciju sebi i svojoj obitelji. Naravno da iznimke postoje, ali takvi se trebaju strogo kažnjavati što financijskim sankcijama što oduzimanjem životinje kao i pružanje boljih uvjeta zlostavljanoj životinji. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 373 | Ida Cvetković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Zabrana trajnoga držanja psa na lancu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 374 | Ida Cvetković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se st. 3 članka 67 odnosno usmrćivanju životinja nakon 60 dana te se zalažem za potpunu zabranu eutanazije. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 375 | ines kolenko | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | -Zabranit usmrćivanje pasa nakon određenog broja dana u skloništu. -Zabranit uzgoj činčila za krzno,izašli smo iz kamenog doba. -Zabranit držanje bilo kojih životinja,najčešće pasa, na lancu,u boxevima,u malim,skućenim prostorima. -Zabranit korištenje konja za izvlačenje drva iz šume pod jadnom izlikom da bi strojevi oštetili okoliš. Životinje nisu naši robovi !!! -Zabranit borbe pasa,borbe bikova i konja. -Zabranit prodaju zečeva,kokica,patki,golubova i ostalih po raznim sajmovima kakav je u Velikoj Gorici.Drže ih na suncu bez vode, hlada i mogućnosti kretanja dok su sebi (prodavaći bez duše) to omogućili. -Životinje moraju imati pravo na kretanje... -Zabranit žigosanje pogotovo ako to sami niste probali. -Zabranit usmrćivanje i hvatanje glodavaca ljepilom. -Strogo zabranit postavljanje zamki za lov (tako huljski) -Zatvorit zauvijek zoološke vrtove jer obiteljski obilazak od par sati za obitelj je zabava,a za životinje doživotna agonija.(živi i pusti da žive).Mladima se šalje totalno kriva poruka da je porobljavanje u redu.(legalno ne znači dobro ). -Zabranit ponovno nabavljanje i držanje životinja kod ljudi koji su već pokazali da o istima ne znaju brinut.Internet je pun takvih slučajeva . -Očajno nam treba POLICIJA ZA ŽIVOTINJE !!! -Financijski pomagat veter.ambulante koje bi radile operacije i lječenja na životinjama koje su nađene na cesti,šumi ili bilo gdje drugdje,a da nemaju skrbnika (voloneri svih gradova to ne mogu financijski podnjet)Znači ako se dovede ranjena životinja neka se pomogne na gradskom nivou da grad plati račun. -Zabranit pokuse na životinjama -Skloništa moraju biti transparentna,mora se vidjet gdje je životinja nađena u kakvom stanju,biti poslikana,postavit podatke ak je primila cijepivo ili neku terapiju i redovito ih oglašavat (ako mogu volonteri,mogu i ustanove koje su za to zadužene). -Zabranit spolne odnose sa bilo kojom životinjom (uopće ne mogu vjerovat da se to ne podrazumjeva već se za to trebamo izborit....jad ! ) -Uvodit u javne ustanove (škole,vrtiće,bolnice)vegansku prehranu jer se ona temelji upravo na ovim načelima (ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTINJA )dakle zašto o određenima brinuti,a za ogromnu količinu drugih žmiriti i dopuštat da proživljavaju horor. -Zabranit cirkuse sa životinjama (one nisu na ovom svijetu da bi im se slomio duh batinama pa da bi glumile ljude,one imaju svoj život,poštujte ih ) | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 376 | Ines Šprljan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Ako se ovim zakonom ne zabrani usmrćivanje životinja u skloništima nakon 60 dana samo zato što postoje, propustit ćemo napravit korak naprijed da izađemo iz špilje u kojoj trenutačno živimo u pogledu tretiranja životinja. Povećana inteligencija i nadmoć nad ostalim vrstama trebala bi nam služiti za napredak, a ne srozavanje na najniže moguće grane. da ne duljim, kad se radi o problemu treba se krenuti od početka tj. prevencije, a ne rješavanja simptoma. Nalazimo se u začaranom krugu iz kojeg nikada nećemo izaći ukoliko ne dođe do korjenite promjene koja će za sobom pokrenuti lavinu događanja u pravom smjeru. Ako zabranimo usmrćivanje napuštenih životinja, morat ćemo se kao društvo bolje pozabaviti time da do napuštanja/prekomjernog razmnožavanja niti ne dođe povećavanjem svijesti o tome da su i životinje živa bića, a ne predmeti ostavljeni na obijesno ponašanje vrste koja je, kad ih je trebala sebi preodgojila iz vukova, a sad kad joj više ne trebaju odlučila hladnokrvno ubiti svaki "višak" onih životinja koje ne trebaju nikome. Životinje imaju i te kako puno za dati. Povoljan terapeutski i psihološki učinak na (normalne) ljude već je dokazan. Moramo naći načina ponašati se odgovorno u situaciji koju smo sami kao čovjek kreirali. Moramo naći načina kako životinje uspješno reintegrirati u današnje, moderno društvo i omogućiti im suživot s vrstom koja ih je za tu namjenu stoljećima odgajala. Nije nemoguće. Ali je očito još uvijek nemoguće kod nas. A mi bi kao htjeli biti Europljani. Možeš istjerat curu iz sela, ali selo iz cure nikad! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 377 | Ines Šprljan | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | brisati stavak (7) | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 378 | Ines Šprljan | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | povisiti rok od godine dana na 5 godina: "(4) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 2., 11. 12., 22. i 37. ovoga članka počinjen u obavljanju gospodarske djelatnosti drugi put, pravnim i fizičkim osobama uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od godine dana." | Nije prihvaćen | Zabrana obavljanja gospodarske djelatnosti u trajanju od godinu dana učinkovita je mjera koja djeluje odvraćajuće od ponovnog počinjenja prekršaja. |
| 379 | Ines Šprljan | NADZOR, Članak 83. | Članak 83, stavak 1: iznos novčane kazne odrediti ovim zakonom tako da XY zna točno koliko će ga povreda zakona koštati. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakona određuje da predmetnu novčanu kaznu propisuju općim aktom predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave. |
| 380 | Ines Šprljan | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67 stavak 1: produljiti rok s 24h na 72h | Nije prihvaćen | U svrhu praćenja prometa pasa zadržava se odredba da svaka osoba koja udomi psa iz skloništa mora psa u roku od 24 sata prijaviti veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje Upisnika kućnih ljubimaca |
| 381 | Ines Šprljan | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67 stavak 3: OBRISATI: Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 382 | Ines Šprljan | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | I ja glasam za izbacivanje ovog članka. Presudan nije broj nego adekvatno postupanje i uvjeti držanja pasa. Pozdravljam i napisano u komentaru ispod: Nelogično je kažnjavati pojedince koji se jedini u svojoj zajednici ponašaju odgovorno i vrijedno rade na zbrinjavanju životinja dok se, s druge strane, ne sankcioniraju jedinice lokalne samouprave koje svjesno ne poštuju i ne provode za njih obvezujuće zakonske odredbe. U tom smislu podržavamo prijedlog Baranjske razvojne agencije Grada Belog Manastira o propisivanju obveze koncesionarima, koje su odabrale jedinice lokalne samouprave, na besplatnu veterinarsku skrb o životinjama koje su pronašli i s ulice spasili pojedinci koji ih udomljavaju jer ti pojedinci zapravo smanjuju trošak boravka životinja u skloništima i time smanjuju troškove svojih jedinica lokalne samouprave. Na to se nadovezuje i prijedlog da se pojedincima koji brinu o pronađenim napuštenim psima omogući besplatna veterinarska usluga na trošak jedinica lokalne samouprave. Ti pojedinci ulažu svoje vrijeme i vlastita financijska sredstva na liječenje, cijepljenje, mikročipiranje, kastraciju, prehranu i ostalu svakodnevnu skrb o psu te mu aktivno traže udomitelje. Time besplatno obavljaju posao jedinica lokalne samouprave, zbog čega je nužno propisati mogućnost za njih besplatnih veterinarskih usluga na teret JLS-a. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Alenki Rogić uz ovaj članak. |
| 383 | Ines Šprljan | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Pozdravljam i još jednom podvlačim važnost uvođenja ove odredbe kako bi se s vremenom mijenjala svijest ljudi o tome što je prihvatljivo ponašanje prema životinjama, a što nije i da psi ne trebaju služiti kao dvorišni alarm za prolaznike. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 384 | Ines Šprljan | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | članak 23, 1, 6: za provođenje pokusa, za skrb o pokusnim životinjama i usmrćivanje pokusnih životinja na mjestu provođenja pokusa mora biti osigurano dovoljno odgovarajuće obrazovanog i osposobljenog osoblja - potrebno je propisati stručno obrazovanje i minimalan broj osoba koje njime raspolažu | Prihvaćen | Člankom 32. Zakona određuje se kakvo je obrazovanje potrebno za osoblje koje oblikuje, planira i osmišljava projekte. Člankom 33. Zakona određeno je da osoblje pravnih ili fizičkih osoba iz članka 13. stavka 1., članka 24. stavka 1. i članka 27. stavka 1. ovoga Zakona mora, u skladu s poslovima koje obavlja, biti osposobljeno za provođenje pokusa na životinjama, oblikovanje pokusa i projekata, skrb o životinjama i usmrćivanje životinja. Sve osoblje koje radi navedene poslove mora biti osposobljeno. Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 385 | Ines Šprljan | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 19. | (5) ukoliko se radi o životinji koja se može smatrati kućnim ljubimcem, potrebno je po završetku medicinski opravdanih pokusa te po uspješnom liječenju životinje (ako je isto moguće provesti), istu usmjeriti u program naknadne skrbi ili udomljavanja (tu je potrebno propisati obvezu osnivanja službi koje bi skrbile za takve životinje koja bi se financirala posebnim davanjima od strane pravnih osoba koja provode pokuse) | Nije prihvaćen | Za životinje moraju skrbiti korisnici koji, ako životinje nakon pokusa ostaju na životu, moraju imate spremne programe koji osiguravaju socijalizaciju životinja koje se udomljavaju, a isto provode na vlastiti trošak. Članak 19. postao je članak 20. Zakona |
| 386 | Ines Šprljan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Dopuna teksta članka 9: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka: ... - radi provođenja medicinski opravdanih pokusa na životinjama ... | Nije prihvaćen | Nacionalno zakonodavstvo je u potpunosti usklađeno s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe kroz Zakon o zaštiti životinja i Pravilnik o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13). Navedenim propisima je određeno u koje se svrhe mogu provoditi pokusi na životinjama te kada se pokusi na životinjama ne mogu provoditi te isto obuhvaća i pokuse koji se provode za osiguranje zdravlja čovjeka. |
| 387 | Ines Šprljan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Članak 7, stavak 1: JASNO propisati koje su posljedice nepridržavanja zakona, tj. ukoliko osoba koja ozlijedi životinju toj istoj životinji ne pruži ili osigura pružanje pomoći. Za sve "bitno" u ovoj državi postoje propisane kazne putem kojih se regulira neželjeno ponašanje. Ovdje MORA postojati način na koji će osobe koje se ne pridržavaju odredbi zakona snositi posljedice svog čina. Točan iznos kazne, kao i kome se prekršitelji zakona u ovome slučaju prijavljuju. Članak 7, stavak 2: Ako nađem ozlijeđenu životinju i nije mi moguće utvrditi tko je odgovoran za ozljeđivanje životinje, moram točno znati kojoj službi jedinice lokalne samouprave se obratiti kako bi se životinji pružila zakonom zajamčena potrebna pomoć. Dakle, nedostaje točno propisan način na koji će jedinica lokalne samouprave omogućiti pomoć u slučajevima kada su životinje ozlijeđene, a nije moguće utvrditi tko je životinju ozlijedio. I opet - koje su sankcije za nepoštivanje zakona? | Primljeno na znanje | Člankom 88.vezano za stavak 1. točku 15. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kn kazniti za prekršaj pravna osoba ako životinji koju je ozlijedio ne pruži potrebnu pomoć (članak 7. stavak 1.), odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kn, fizička osoba će se kazniti novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn. Člankom 92. točkom 1. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako ne organizira pružanje potrebne pomoći životinjama protivno članku 7. stavkom 2. ovoga Zakona. Način pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama na svom području organiziraju jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama te isto uređuju svojim aktima. |
| 388 | Ines Šprljan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Izričito sam PROTIV prijelaznog roka koji je određen za prestanak uzgoja činčila te za njihovo zbrinjavanje u roku od godine dana. Prijelazni rok koji će ipak biti potreban jer će dio ljudi nekim čudom ipak ostati zatečen situacijom kako se "odjednom" nešto više ne smije - pod ovime mislim na uzgoj činčila radi krzna - dakle, prijelazni rok ne bi trebao trajati više od 6 mjeseci - dakle 3 mjeseca koja će uzeti u obzir trajanje skotnosti i 3 mjeseca potrebna da se životinje zbrinu uz izričitu zabranu usmrćivanja životinja u navedenom roku radi njihova krzna i u komercijalne svrhe. Također je potrebno propisati način zbrinjavanja tih životinja ili životinje uzeti od uzgajivača na daljnju skrb u vrst skloništa za činčile koje kod vlasnika ne mogu ostati u funkciji (kućnih) ljubimaca. Ono što se točno ne propiše ostavlja puno prostora improvizaciji, a to nikad ne završi dobro po životinje. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 389 | ines vondrak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 390 | Irena Cosic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje nakon 60 dana! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 391 | Irena Kovačević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Molim Vas zabranite ubijanje životinja u Skloništima. Nikako nemojte dozvoliti da Skloništa na ubijanju životinja zarađuju. Skloništa bi trebala biti neprofitne organizacije, koje vode udruge iz ljubavi prema životinjama ili javne ustanove. Skloništima koja ubiju zdravog psa kojeg je netko htio udomiti - odmah oduzmite licencu i vlasnika/upravitelja tog skloništa kaznite kao zlostavljača. Nagradite skloništa financijski ovisno o uspješnosti i kvaliteti zbrinjavanja. Gradove koji ne osiguraju humano zbrinjavanje napuštenih životinja, uvedite sankcije i kazne, a pomozite gradovima koja imaju no-kill skloništa. Zabranite trajno držanje pasa na lancu. U ruralnim područjima naše zemlje - ljudi često nisu niti svjesni koliko je to okrutno. Kažnjavajte svaki oblik zlostavljanja životinja - fizičko maltretiranje, napuštanje, zanemarivanje. Založite se da se u obrazovanje djece uvrsti osvještavanje prava životinja i humanog postupanja prema životinjama. Vlasnicima koji zlostavljaju svoju životinju ili namjerno ili nepažnjom dozvole da njihova životinja ubije drugu životinju - oduzmite i trajno zabranite posjedovanje životinje. Kažnjavajte bacanje mačića i štenaca iz neželjenih legala, a subvencionirajte sterilizaciju i kastraciju životinja. Zabranite uzgoj životinja radi krzna, zabranite čupanje perja živoj peradi i slične okrutnosti. Ako smo ekonomski lošiji od većine zemalja u Europi, hajdemo biti humaniji od ostalih. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 392 | Irena Kranjčević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Neupitno i neodgodivo uvođenje u zakon zabrane eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana i kazne za svako zlostavljanje životinje. Zabraniti ubijanja životinja u skloništima i napraviti bolje uvjete životinjicama koje borave u skloništima do njihovog udomljenja ili prirodne smrti. Napraviti zakon da su lokalne vlasti zadužene za zbrinjavanje(humano) napuštenih životinja životinja na njihovom području kao i financiranje i suradnja sa skloništima za životinje.Omogućiti sterilizaciju i kastraciju po povoljnijim uvjetima (uz sufinanciranje lokalnih vlasti ) Devet pasa i uvjeti kao za skloništa značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabraniti trajno držanje pasa na lancu obavezno Zabranit korištenja konja za izvlačenje drva u 21 stoljeću nema mjesta za ovakvu okrutnu praksu pogotovo kad smo svjedoci u kakvim ih uvjetima drže vlasnici koji ih iskorištavaju na grozne načine Zabraniti žigosanja kopitara ili bilo koje druge životinje, mislim da nema potrebe posebno napominjati okrutnost ovakve prakse Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zlostavljanja, zanemarivanja ili bilo koje druge radnje koje nanose životinjama bol i patnju i poremećene luđake koji zlostavljaju životinje najstrože kazniti novčanom kaznom i trajnom zabranom držanja bilo koje životinje. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 393 | Irena Mikhael | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Treba reci, sankcionirati vlasnike kucnih ljubimaia ( pasa ) koji se pustaju bez pratnje vlasnika na ulicu, te tako stradavaju. Jer, psi znaju gdje je njihov park !!! Vidjeno nebrojeno puta na vrlo prometnim ulicama. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se određuje da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, što uključuje i njihovo kretanje, propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, osim za kućne ljubimce koji u skladu s posebnim propisima o zaštiti prirode pripadaju zaštićenim vrstama. |
| 394 | Irena Mikhael | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Uvesti vodjenje evidencije ( registara ) o zlostavljacima, zanemarivacima i koristenja pasa za cuvanje objekata gospodarskih subjekata. Ne dozvoliti drzanje bilo kakve zivotinjske vrste prvonavedenima. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se uređuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjeti koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, te, među ostalim, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe. U slučaju postupanja protivno odredbama ovoga Zakona se u prekršajnim odredbama određuju novčane kazne za pravnu osobu, odgovornu osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu. U pojedinim slučajevima za prekršaj počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi se uz novčanu kaznu može izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje.Za sva daljnja postupanja protivno odredbama ovoga Zakona pokreće se redoviti prekršajni postupak te isto više nije u nadležnosti Zakona o zaštiti životinja. |
| 395 | Irena Mikhael | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protiv sam produzenja roka za zakonsku zabranu uzgoja zivotinja radi krzna. O bilo kojoj da se vrsti radi. Jer, na prvom mjestu, svako bice pati u zatvorenom prostoru. Dalje, da i ne pricam. Uostalom, postoje brojni materijali, kao i umjetno krzno, tako da ovo nije neophodno, niti prihvatljivo, jer nema razloga za isto. Osim, da sacica ljudi zaradjuje na tudjoj patnji. Pustimo te prekrasne zivotinje u miru. Patnja nije potrebna niti jednom zivom bicu ! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 396 | Irena Špoljarić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Gledala sam neke napise po novinama o tome da će se zabraniti egzoticne životinje, a sada, čitajući sam prijedlog vidim da je to samo manipulacija javnosti. Iz prijedloga kojeg podržavam se vidi da će se tek donijeti lista životinja koje ce biti dozvoljeno držati, što je odlicno. to neće utjecati na životinje koje neće biti na pozitnoj listi (odnosno koje se neće smijeti prodavati), a koje već netko ima, već se neće smijeti prodavati nove životinje koje nisu na listi. To znači da, nažalost, sama lista neće utjecati na silne trgovce živim bićima koji će i dalje moći zarađivati na njihovoj patnji. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 397 | Irena Špoljarić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zalažem se za apsolutnu zabranu uzgoja svih životinja za krzno ili bilo koje druge ljudske potrebe. Uzgoj i korištenje životinjskog krzna sramotna je i moralno nedopustiva praksa zbog koje životinje postaju artefakt za pomodarstvo i masovnu zabavu nepromišljenih pojedinaca/ki. Uz stravično dug period prilagodbe koji je ustupljen uzgajivačima/cama činčila, smatram da je produljenje takvog roka dodatno podilaženje taštini nekolicine, uz istovremeno izrugivanje naivnosti svih onih koji su zakonski rok od 10 godina ispoštovali/e. Čvrsto smatram kako ekonomski interesi nekolicine građana/ki, koji/e svoj novac zarađuju na tuđoj boli, patnji i smrti, ni u kakvim uvjetima nisu opravdanje opstanka okrutne prakse uzgoja drugih živih bića za krzno. Smatram da niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje živih bića i uništavanje prirode. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu 01. siječnja 2017. godine. Donošenje odredbe da se zabrani korištenje životinja za bilo koje ljudske potrebe trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon. |
| 398 | Irina Kavi | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. Ne dopustiti uzgajivačima činčila nastavak rada, ne odobriti "prijelazni period" jer su imali dovoljno vremena do sad da o svemu razmisle. Protiv sam usmrčivanja pasa u skloništima nakon 60 dana. Smatram da se Grad i Županija trebaju brinuti za pse lutalice i financirati skloništa po svim humanim i stručnim standardima. Mislim da problemi nastaju na toj razini, jer se oglušuju i izmotavaju, a psi lutaju gradivima i selima. Nesavjesni ljudi ih ostavljaju i odlaze dalje svojim automobilima i to je za svku osudu. Takve ljude bi trebalo hvatati i kažnjavati. Slažem se sa svim humanim komentarima i mislim da ne smijemo više prepustiti političarima da provode samovolju i nakon svakog izbora budu uhljebljeni bez obzira na nerad. Kada bi oni sami bili osviješteni, civiliziraniji, i nama i životinjama život bi bio podnošljiviji. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 399 | Ita Bartulica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam zabranu uzgoja životinja radi krzna, te tražim ukidanje odredbe o usmrćivanju životinja u skloništima te da tražim da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera. Također je potrebno financiranje ili sufinanciranje kastracije/sterilizacije pasa i mačaka. Strože sankcioniranje zlostavljača životinja, a ne da to bude mrtvo slovo na papiru. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 400 | Iva Ćurković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Apsolutno se protivim daljnjem uzgoju činčila ili bilo kojih drugih životinja u svrhu dobivanja krzna!Desetogodišnjem prijelaznom razdoblju istječe rok 1.1.2017. i zalažem se da taj datum ostane a ne da se uzgajivačima da još 1 godina! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 401 | Iva Ćurković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Također,podržavam odredbu u kojoj lokalne samouprave trebaju zbrinuti životinje s njihovog područja,komunalni redari koji se brinu o tretiranju životinja su također potrebni tako da taj dio zakona podržavam.Zalažem se i za zabranu isceniranih borbi u kojima se đivotinje huška i potiče na agresivnost prema drugoj životinji ili čovjeku.Smatram da skloništa moraju biti neprofitnog karaktera te da se životinje u skloništima ne smiju ubijati nego da im se treba aktivno tražiti dobar udomitelj.Zalažem se za trajno oduzimanje životinje osobi koja ima povijest zlostavljanja i/ili ubijanja životinja.Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem jer postoje puno bolje i bezopasne metode poput umetanja transpondera.Smatram da se životinje korištene u znanstvenim pokusima trebaju dati na usvajanje prije nego ih se usmrti ali se općenito zalažem za potpuno ukidanje testiranja i provođenja pokusa na životinjama.Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Također treba zabraniti hvatanje glodavaca ljepilom jer je to jedna od najbolnijih okrutnijih praksi hvatanja tih osjetljivih životinja.Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu.Smatram i da je bacanje tek rođenih muških pilića u smeće i njihovo drobljenje u industriji jaja potpuno okrutna i užasna praksa koju treba odmah ukinuti!Također predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 402 | Iva Ćurković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Smatram potrebnim da se ovim zakonom zabrani uzgoj činčila svim uzgajivačima i to do 1.siječnja 2017.godine s obzirom da tada završava prijelazno razdoblje od 10 godina koje je dato uzgajivačima te ne podržavam nikako produljenje tog razdoblja do 2018.godine.Podržavam zabranu držanja svih divljih i pripitomljenih životinja u cirkusima i ne mislim da je u redu da pripitomljene životinje budu korištene za prikazivanje svojstvenog ponašanja jer životinje ne bi nikada trebale služiti za ljudsku zabavu.Podržavam zabranu držanja svih životinja u ugostiteljskim lokalima iz istog razloga da životinje ne smiju služiti za promociju lokala i za zabavu ljudi.Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora jer to škodi psihičkom zdravlju životinje.Zalažem se za zabranu utrka pasa i slažem se s zabranom kupiranja i ne slažem se s iznimkom lovačkih pasa jer ne postoji valjan razlog za skaćivanje dijelova tijela iz estetskih razloga.Iznimku o korištenju konja kopitara u izvlačenju drva s teško dostupnih mjesta ne podržavam jer se time otvara mjesto iskorištavanju tih životinja i kontrola korištenja konja nije dovoljno dobra da bi se moglo sa sigurnošću reći kako su ti konji tretirani.Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca a što se tiče uzgoja kućnih ljubimaca u svrhu stjecanja profita,smatram da se takva praksa treba smanjiti a onda potpunosti ukinuti jer je ionako dovoljno nezbrinutih životinja koje bivaju ubijene u skloništima jer ih nitko nije udomio.Do tad,uzgajivači bi trebali biti registrirani i trebala bi se voditi evidencija.Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja a egzotične vrste trebaju biti udomljene ovisno o mogućnosti prilagodbe na život kućnog ljubimca. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 403 | Iva Ćurković | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da se u potpunosti treba zabraniti uzgajanje životinja u svrhu proizvodnje krzna što je jedna od najokrutnijih mogućih praksi i nije vrijedna tolikih izgubljenih života.U Hrvatskoj i izvan nje postoje brojne ponude bunda s lažnim krznom za koje niti jedna životinja nije morala patiti i umrijeti!Stoga dopuštanje provođenja ovakvog okrutnog ponašanja nema smisla pošto nije neophodno i radi se isključivo o modnom odabiru nekolicine ljudi koji nisu ni svjesni koliko se patnje nalazi u samo jednoj bundi! Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 404 | Iva Ćurković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se da se stavak 3. članka 67. izbriše u potpunosti jer smatram da je ubijanje zdravih životinja u skloništima nakon 60 dana nehumano.Trebalo bi se više raditi na akciji udomljavanja takvih životinja a ne ih usmrćivati nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 405 | Iva Ćurković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | čl.63.st.5 Smatram da bi trebala postojati određena novčana kazna za posjednika koji je samo napustio životinju bez da joj je pronašao drugi dom. | Prihvaćen | Člankom 88. stavkom 3. Zakona određeno je da će se za napuštanje domaće životinje, kućnog ljubimca ili uzgojene divlje životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka kazniti fizička osoba novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn te se isto primjenjuje i u slučaju kad se posjednik odrekne životinje ili kad se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. |
| 406 | Iva Ćurković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Protivim se bilo kakvom držanju i nastupanju životinja u cirkusu,neovisno o tome jesu li to divlje ili pripitomljene životinje. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 407 | Iva Ćurković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. | Protivim se bilo kakvom držanju životinja u zatočeništvu i njihovog korištenja kao izložbenih primjeraka. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak |
| 408 | Iva Ćurković | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Smatram da u Odboru ne bi trebali biti predstavnici koji svojim poslovima zarađuju na životinjama jer tada sigurno neće imati isključivo dobrobit životinja na umu. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 409 | Iva Ćurković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | U potpunosti se protivim bilo kakvom korištenju životinja u obrazovne svrhe zbog okrutnosti i zastarjelosti takvih metoda učenja.Umjesto korištenja zastarjelih metoda trebali bismo se fokusirati na alternativne opcije poput in vitro i in silico testiranja,davanje jako malih doza odredenih lijekova ljudskim volonterima kako bi se dobila točnija slika pravog djelovanja tog lijeka na ljudskom a ne na životinjskom organizmu.Nadalje,korištenje simulatora ljudskog organizma je svakako najbolji način za učenje o ljudskom tijelu te je pohvalna činjenica da čak 97 posto američkih medicinskih škola koristi upravo ovu metodu za podučavanje svojih učenika.Ako mislimo napredovati u znanosti trebali bismo u potpunosti zabraniti testiranje,mučenje i ubijanje životinja u bilo kakve svrhe. | Nije prihvaćen | U skladu s točkom 10. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje: Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Međutim, ova Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Također nastoji osigurati visoku razinu zaštite životinja koje se još uvijek moraju koristiti u postupcima. Točkom 12. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje da se korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Korištenje životinja u obrazovne svrhe u skladu s člankom 29. Zakona odobrava se od nadležnog tijela ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja, a korisnik treba u zahtjevu za odobrenje projekta dokazati da je istražio baze dostupnih alternativnih metoda za korištenje u nastavi. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 410 | Iva Davorija | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam svaku točku članka 5. ovog zakona i zalažem se za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna uključivši činčile, dakle bez produljavanja roka prilagodbe na 2018. godinu, | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 411 | Iva Davorija | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Podržavam odredbu članka 52. stavak 2. koji se određuje da "posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona" kao i stavak 3. koji nalaže da ako "sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 412 | Iva Davorija | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam odredbu članka 51. stavak 4. kojom je zabranjeno "držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora" | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 413 | IVA MAVRINAC | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Poboljšati provedbu kazni maltretiranja i zanemarivanja životinja. Više ovlasti postojećim službama, brzi sudski postupak i velike novčane kazne. | Primljeno na znanje | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. ovim Zakonom ne može se određivati brzina rješavanja predmeta na sudovima. |
| 414 | IVA MAVRINAC | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Ukinuti zoološke vrtove u RH. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović. |
| 415 | IVA MAVRINAC | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | ukinuti mogućnost usmrćivanja nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 416 | Iva Zavagni | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim da se: zabrani eutanazija u skloništima u potpunosti da se uvede Policija za životinje da se zabrani testirsanje na životinjama da se zabrani držanje životinja na lancu da se kažnjava napuštanje i zlostavljanje kućnih ljubimaca kao što je već propisano zakonom, ali zakon se ne provodi da se zabrani uzgoj životinja za krzno da se zabrani iskorištavanje životinja u svrhu zabave (cirkus) Još jednom da ponovim- tražim da se provode Zakoni, pobogu punite državni proračun, a nemojte štititi zlostavljače životinja! | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 417 | Ivan Cerjak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ostanak zabrane uzgoja (svih) životinja radi krzna izrazito je pozitivan pomak u polju zaštite životinja i vrlo pohvalna stavka Zakona. Upravo je zato potpuno suvišna dodatna godina za prestanak rada, odnosno produženo prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2018. godine. 10 godina bilo je i više nego dovoljno za prestanak uzgoja! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 418 | Ivan Dušan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Apsolutno podržavam uzgajivače činčila i njihov uzgoj radi krzna treba dozvoliti bez ikakvih ograničenja. Kao što nitko vegetarijance ne tjera da jedu meso, tako ako se nekome uzgoj životinja zbog krzna ne sviđa neka ne kupuje proizvode (odjeću) od krzna. Gospodarstvo Hrvatske ne smije trpiti neagrumentirane prigovore šačice ljudi radi navodne zaštite životinja. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 419 | Ivan Dušan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Mislim da se mora dozvoliti usmrćivanje životinja postavljanjem otvornih mamaca. Ovo stoga jer imamo slučajeve napuštenih životinja koje nisu pitome, već bježe od čovjeka, a mogu pričinjavati štetu i predstavljati prijetnju domaćim životinjama i ljudima. Ovo se odnosi na pse i mačke lutalice. Ja sam u praksi imao slučaj jedne ogromne mačke koja je dolazila kod mene u podrum, napadala moju mačku i predstavljala je opasnost za piliće. S obzirom na to da je ta mačka bježala od ljudi nije bilo drugog načina da se to riješi nego postavljanjem otrovnog mamca. Te životinje, uglavnom mačke i pse koji lutaju po šumama i gradovima ne mogu biti ustrijeljeni od lovočuvara zbog blizine kuća i jer su te životinje najčešće jako plašljive i bježe od ljudi te se zbog istog razloga ne mogu uhvatiti i odnijeti u sklonište. Postavljenje hrane sa otrovnim tvarima koje će izazvati smrt životine je jedino rješenje ta te slučajeve. Tu bi bilo korisno da ministar odredi otrovne tvari koje se mogu koristiti za trovanje životinja. | Nije prihvaćen | Ovim se Zakonom propisuje zaštita zdravlja i dobrobiti životinja tijekom njihovog korištenja pa i kućnih ljubimaca koje čovjek koristi zbog društva ili zbog zanimanja za te životinje. Zabranjeno je napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje koje čovjek drži pod nadzorom. Zabranjeno je usmrćivanje životinja protivno odredbama ovoga Zakona. Sakupljanje napuštenih i izgubljenih životinja odgovornost je jedinica lokalne samouprave koja navedene poslove povjerava skloništima za životinje koja posjeduju potrebnu opremu i osposobljeno osoblje za hvatanje napuštenih i izgubljenih životinja. Životinju se ne smije usmrtiti zato jer je napuštena već je istu nakon hvatanja potrebno smjestiti u sklonište za životinje ili je vratiti vlasniku ako se isti može utvrditi. |
| 420 | Ivan Dušan | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | U zakonu bi trebala biti odredba prema kojoj jedinice lokalne samuprave moraju na svoje Web stranice staviti kontakt broj osobe koja je u jednicini lokalne samouprave zadužena za brigu o napuštenim i izgubljenim životinjama, odnosno broj osobe kojoj se građani mogu obratiti ukoliko pronađu izgubljenu životinju. Ovo stoga što u praksi kad pronađete ili uočite napuštenu životinju većina ljudi ne zna kome se treba obratiti. Praktično i korisno. | Primljeno na znanje | Člankom 69. Zakona određeno je da nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku. Popis skloništa za životinje i kontakt podaci skloništa nalaze se na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60b . |
| 421 | Ivan Dušan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Mislim da lovcima i lovočuvarima mora biti dozvoljeno usmrćivanje napuštenih i izgubljenih životinja pucnjevima iz lovačkog oružja. Ovo se osobito važno u seoskim sredinama koje su udaljene od gradova i skloništa za životinje jer je sakupljanje tih životinja i njihov odvoz u sklonište dosta kompliciran, a te životinje rade štete. Primjerice jedna domaća mačka je izvrstan lovac i za potrebe svoje ishrane uhvatiti će i ubiti velik broj šumskih životinja (zmija i ptica) Psi mogu napadati i krasti perad. Sakupljanje izgubljenih životinja i njihov odvoz u sklonište ima smisla u gradovima i urbanim sredinama jer je tamo te životinje lakše uhvatiti i odvesti u sklonište, a u gradovima te životinje ne rade štetu. U seoskim sredima izgubljene životinje su rijetko nečiji kućni ljubimci, već su to uglavnom životinje koje su nastale razmnožavanjem domaćih pasa i mačaka te njihovim odlaskom iz raznih razloga iz svog doma. Ujedno smatram da usmrćivanje žitovitanja iz lovačkog oružja osim lovočuvarima može biti omogućeno i iskusnom lovcima (tj lovcima koji su praktični lovci duže od 10 godina) jer u mnogo slučajevima kad se pojavi potreba usmrćivanja neke napuštene životinje lovočuvar neće biti u blizini. Ujedno smatram da se usmrćivanje životinje pucnjevima iz lovačkog oružja mora dozvoliti i na udaljenosti manjoj od 300 metara od kuće (primjerice 100 m od kuća) jer napuštene životinje se uglavnom nalaze u blizini kuća, pri čemu osoba koja usmrćuje napuštenu životinju mora voditi računa o sigurnosti drugih ljudi. | Nije prihvaćen | Ovim se Zakonom propisuje zaštita zdravlja i dobrobiti životinja tijekom njihovog korištenja pa i kućnih ljubimaca koje čovjek koristi zbog društva ili zbog zanimanja za te životinje. Obveza je posjednika odnosno vlasnika životinja osigurati primjerene uvjete životinjama koje drži pod nadzorom te ne napuštati životinje. U slučaju napuštenih životinja koje se nađu na područjima lovišta određuje se njihovo uklanjanje iz lovišta u skladu s posebnim propisima, ali se ne propisuje usmrćivanje životinja. S obzirom na navedeno, za uklanjanje napuštenih životinja mogu se koristiti humane metode hvatanja životinja pri čemu životinje neće biti ozljeđivane ili usmrćene. |
| 422 | Ivan Dušan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Mislim da treba dozvoliti uzgoj životinja za borbe i same borbe životinja. Borbe pasa i pijetlova u mnogim zemljama svijeta su jako popularne.. Ljudi u Hrvatskoj imaju odgovarajuće znanje za obučiti životine za borbe (osobito pse). U vrijeme ekonomske krize i općenite nezaposlenosti u Hrvatskoj organiziranje borbi životinja (tu prije svega mislim na borbe pasa) omogućiti će ljudima koji će se time baviti egzistenciju i prihode. Borbe životinja se trebaju ozakoniti i zakonski regulirati, a životinjama koje sudjeluju u tim borbama treba omogućiti veterinarsku zaštitu. (naravno onima koje prežive). Ujedno će se na taj način spriječiti nelegalne borbe životinja kojih vjerojatno u Hrvatskoj ima. Kao što su dozvoljene borilačke vještine kod ljudi (različite vrste boksa koje često znaju završiti i ozljedama), zašto se ne bi dozvolile i borbe životinja. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 423 | Ivan Dušan | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Mislim da je velika greška da se zabranjuje uzgoj životinja za borbe i same borbe životinja. Borbe pasa i pijetlova u mnogim zemljama svijeta su jako popularne.. Ljudi u Hrvatskoj imaju odgovarajuće znanje za obučiti životine za borbe (osobito pse). U vrijeme ekonomske krize i općenite nezaposlenosti u Hrvatskoj organiziranje borbi životinja (tu prije svega mislim na borbe pasa) omogućiti će ljudima koji će se time baviti egzistenciju i prihode. Borbe životinja se trebaju ozakoniti i zakonski regulirati, a životinjama koje sudjeluju u tim borbama treba omogućiti veterinarsku zaštitu. (naravno onima koje prežive). ujedno će se na taj način spriječiti nelegalne borbe životinja kojih vjerojatno u Hrvatskoj ima. Kao što su dozvoljene borilačke vještine kod ljudi (različite vrste boksa koje često znaju završiti i ozljedama), zašto se ne bi dozvolile i borbe životinja. Zbpog toga predlažem da se zakonom dozvole borbe životinja i obučavanje životinja za međusobne borbe, ali uz uvijet da to bude zakonski regulirano. Zakonska regulativa bi uključivala: ministar propisuje koje se životinje smije međusobno boriti i njihovu starost i težinu, posebne uvijete držanja tih životinja, obaveza prisustovanja veterinara radi pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama i obaveza usmrćivanja onih životinja sa osobito teškim ozlijedama kao i zabrana prisustovanja borbama osobama mlađim od 18 godina. Znači borbe životinja DA, uz zakonsku regulativu | Nije prihvaćen | Zabrana borbi životinja, osim tradicionalnih nadmetanja bikova iz članka 5. Stavka 2. Točke 5. Su događanja tijekom kojih si životinje međusobno nanose ozljede, često i smrt, čime je značajno ugroženo zdravlje i dobrobit životinja , u današnje vrijeme se smatraju okrutnim i nepotrebnim događanjima te se kao takve ocjenjuju kao neprihvatljive. |
| 424 | Ivan Dušan | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | U članku 67 stavak 3 zakona rok bi se trebao skratiti na 30 ili na 15 dana kako bi se skratio rok od ulaska životinje u sklonište do njezina usmrćivanja, a u cilju smanjivanja troškova čuvanja i brige o napuštenim i izgubljenim životinjama. Ujedno smatram da nije u redu da se jedinice lokalne samouprave opterećuju dodatnim oko osnivanja skloništa za napuštene životinje (članak 65 zakona). Po meni napuštene i izgubljene životinje treba odmah usmrtiti. Prema tome umjesto članka 65 predlažem da se u jedinicama lokalne samouprave koje nemaju sklonište za napuštene i izgubljene životinje, te životinje nose u veterinarsku stanicu (ili ih pokupljaju djelatnici veterinarske stanice, odnosno za to posebno obučeni komunalni redari) koja odmah nakon prikupljanja usmrćuju te životinje (na trošak jedinice lokalne samouprave) To je puno jednostavnije i jeftinije od osnivanja skloništa za životinje. To će natjerati vlasnike životinja da više paze na svoje životinje. Jedinice lokalne samouprave financiraju porezima svi građani Republike Hrvatske, ako netko izgubi kućnog ljubimca i ostane bez njega to je problem te osobe, nije u redu da se porezima koje plaćaju svi građani financira čuvanje i hranjenje nečijih životinja. Ako udruge koje se bave zaštitom životinja žele osnovati sklonište za životinje i sami ga plaćati to je ok, ali nije u redu da to ide na trošak svih građana RH. Napuštene životinje treba u što kraćem roku eutanizirati. | Nije prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 425 | Ivan Gedri | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 ili više dana. Smatram da novac koji je namijenjen za zaštitu napuštenih životinja mora biti utrošen za istu svrhu te navedeni novac ne smije ni u kom slučaju biti profit ili interes pojedinca ili skupine ljudi. Unaprijed hvala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 426 | Ivan Gregorić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Protivim se mučenju i ubijanju bilo kojih životinja zbog krzna, za što u današnje doba razvijenih tehnologija i umjetnih materijala nema više nikakvog izmišljenog opravdanja! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 427 | Ivan Mandić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Moja potpora ide uzgajivačima. Da nema uzgajivača,činčila ne bi ni bilo u Hrvatskoj i djeca bi ih viđala samo u zoološkim vrtovima. Ljudi se masovno iseljavaju u inozemstvo "trbuhom za kruhom". U Hrvatskoj je i ovako dovoljno loše gospodarstvo pa najbolje da ukinemo sve isplativo i živimo od socijalne pomoći. To se u Hrvatskoj više cijeni nego rad. Europska unija financira uzgajivače u svim europskim zemljama,potiču mlade,daju nepovratna sredstva, a u Hrvatskoj to žele zabraniti. Hrvatska realnost. Sramota! | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 428 | Ivana Balekić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | PODRZAVAM SVE PRIJEDLOGE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA KOJE JE IZNIJELA UDRUGA POBJEDE! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 429 | Ivana Barbir | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Osim prethodno naznačenih točaka dajem punu podršku prijedlogu odredaba koje nisu preložene u aktualnoj izmjeni zakona a koje su također potrebne : Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Zabrana žigosanja kopitara Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Udomljavanje životinja nakon pokusa Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Struke koje provode pokuse na životinjama Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Zaštita glavonožaca Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 430 | Ivana Barić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Zalažem se za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. S obzirom da postoje bezbrojne alternative krznu i koži neživotinjskog porijekla, ta je okrutna "djelatnost" potpuno besmislena. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 431 | Ivana Brkljačić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Želim da se zakonom zabrani ubijanje napuštenih životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 432 | Ivana Brkljačić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zakonom zabrani ubijanje životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 433 | Ivana Buljubasic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, 3. zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu, 4. da se skrbnicima za devet pasa i više pasa ne uvjetuju zahtjevi kao za skloništa, odnosno prilagodba tih uvjeta za privremene skrbnike i sl. 5. zabranu trajnoga držanja pasa na lancu, 6. zabranz korištenja konja za izvlačenje drva, 7. zabranu žigosanja kopitara, 8. zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, 9. kontrolu razmnožavanja kućnih životinja, 10. registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca, 11. trajno oduzimanje životinje skrbnicima koji su zlostavljali, mučili, vezali životinje, 12. zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima i sličnim izvedbama, 13. neprofitni karakter skloništa za životinje, 14. kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa, 15. pozitivnu listu egzotičnih životinja, 16. zabranu utrka pasa, 17. zabranu kupiranja lovačkih pasa, 18. zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca, 19. udomljavanje životinja nakon pokusa, 20. reguliranje struka koje provode pokuse na životinjama, 21. obvezno oglašavanje napuštenih životinja iz skloništa i šinteraja radi udomljavanja 22. obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama i prekršajno i kazneno sankcioniranje za one koji se na to ogluše, 23. zaštitu glavonožaca, posebice onih koji se koriste u pokusima, 24. zabranu obrednoga klanja, 25. zabranu borbi i insceniranih sukoba i agresivnosti životinja, 26. zabranu držanja dupina u zatočeništvu, osim radi liječenja 27. zabranu spolnog općenje sa životinjama i sankcioniranje onih koji krše zabranu, 28. zabranu drobljenja živih pilića, 29. uvjetovanje uvrštavanja nezavisnog i neovisnog etičara u povjerenstava koja se bave bilo koji pitanjima životinja 30. davanje priklanog zemljišta za izgradnju neprofitnih skloništa za životinje, 31. zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja, 32. vrlo strogo kazneno sankconiranje za zlostavljače životinja te liječnički nadzor takvih ljudi. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 434 | Ivana Crnoja | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 435 | Ivana Ćatipović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Otvoreno se protivim člancima 57. i 58. ovog zakona. Hobisti i uzgajivači savjesno drže životinje i trude se osigurati istima najbolje moguće uvjete. Kako to inače biva, zabranama se ne postiže ništa dobro, naprotiv, dobiva se kontraefekt. Samim donošenjem zakona još više se otvaraju vrata crnog tržišta i lake zarade ljudima koji u većini slučajeva ni ne znaju o samoj životinji te im je primarni cilj zarada. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 436 | Ivana Gladovic | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Veliki broj odredaba ovog članka trebao bi biti tretiran kao kazneno djelo, ili bi za iste barem trebale biti propisane puno ozbiljnije kazne (osobito primjerice za namjerno nanošenje patnje životinjama, odsijecanja dijelova tijela osjetljivih na bol i sl). u slučaju da se radi o pravnoj osobi trebalo bi propisati trajnu zabranu obavljanja djelatnosti, a sa fizičkim osobama koje namjerno ozljeđuju životinje potrebno je puno oštrije postupati nego što je to ovdje propisano. Naime samo takvo ponašanje pokazuje potpuni nedostatak empatije (osobito kod maloljetnika) a što je samo po sebi jedan od važnijih znakova patoloških poremećaja ličnosti koji su opasni ne samo za životinje nego za čitavo društvo. Isto tako, puno ozbiljnije i oštrije postupanje s ovakvim pojedincima je jedini način da se destimulira takvo ponašanje i kod drugih potencijalnih počinitelja. | Nije prihvaćen | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. |
| 437 | Ivana Gladovic | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Smatram da je ovakvo zakonsko rješenje u potpunosti neprihvatljivo- osobito na ovako nedefiniran način. Prije svega je sasvim nejasno kako i tko utvrđuje da životinju "nije moguće dalje držati, udomiti itd.". Na temelju kojih kriterija se utvrđuje da životinju nije moguće udomiti? Upravo zbog ovako nejasnih odredaba veliki broj skloništa ne čini ništa da bi se životinje uspješno udomile već samo čeka da prođe zakonski rok a onda ih usmrćuje. Ukoliko je već ocjena zakonodavca da se skloništima mora ostaviti takva mogućnost (a smatram potpuno neprihvatljivim da jedno civilizirano društvo u ovom stoljeću nije sposobno pronaći bolje rješenje za ovaj problem od usmrćivanja potpuno zdrave životinje) onda je barem potrebno skloništima nametnuti puno veće, jasno definirane obaveze i kriterije za utvrđivanje da životinju "nije moguće udomiti". Također bi takvu okolnost trebalo u tom slučaju barem utvrditi neko nezavisno tijelo, a ne samo sklonište koje to čini bez ikakve kontrole bilo koga. Ovako nejasna i nedefinirana odredba nije ništa drugo nego stvaranje prostora za najrazličitije vrste manipulacija i kršenja zakona i kao takva ne smije ostati dio prijedloga ovako važnog propisa. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 438 | Ivana Gladovic | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Smatram da bi način postupanja s napušenim životinjama trebao biti unificiran i propisan zakonom a ne prepušten jedinicama lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Odredbama ovoga Zakona propisana je obveza jedinica lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave vezano za skrb o napuštenim životinjama. Međutim, zbog različitosti koje postoje u Republici Hrvatskoj s obzirom na klimatska područja pa i na razlike u ruralnim odnosno gradskim područjima, predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave propisuju općim aktima način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama. Člankom 72. Zakona je određen sastav i djelokrug koordinacijske radne skupine te ista ima važnu ulogu u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse i svakako će značajno utjecati na provedbu odgovarajućih propisa kao i podizanje svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja. |
| 439 | Ivana Jagar | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Predlažem zabranu uzgoja činčila za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, budući da su uzgajivači imali sasvim dovoljan period od 10 godina da se prilagode. Također, za zabranu sam tzv eutanazije životinja u skloništima. Eutanazija pretpostavlja pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke sve ostalo je ubijanje. Zabrana trajnog držanja psa na lancu, budući da to predstavlja mučenje životinje. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 440 | IVANA KOVAČ | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 13. | Cijenjeni, Odredbe su pre općenite, mislim o uzgoju i prvilima držanja životinja, Konkretno, kad se spustite sVelebita na raskrižju prema Zadru, restoran Anita drži nojeve i ljudi cak dolaze slikati ih, njihova nastanba je tako mala (3 noja), bez hlada,Kada bi odredbe za svaku uzgojnu životinju sadržavale normativ od prostora na dalje i uzojivaču i ljudima kojima je stalo do dobrobiti životinje bilo bi bolje. Zatim držanje psa po našim selima na lancu, je zaista mucenje životinje, što dokazuje njih životni vijek od 5-6 godina u najboljem slučaju a znamo koliko pas može živjeti, duplo dulje. Tko kontrolira, kome prijaviti, koja je kazna; ti podatci trebaju biti transparentni i dostupni svima.. U današnje vrijeme nezaposlenosti zar ne bi bilo poželjno zaposliti ljude u tu svrhu, Nadalje naše more je nezaštićeno kod nautičkog turizma. Vade se s dna kameni puni prstaca ili primjetite izlov ribica za zabavu djece, gdje je to u vašim odredbama. U nadi da ćete nešto od toga razmotriti i napisat preciznije odredbe i zaštiti životinje i spriječiti prestrašnu patnju životinja, te spriječiti uzgoj životinja samo radi krzna, nehumano držanje i ubijanje životinja. S poštovanjem | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 441 | Ivana Latković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | PROTIVIM se EUTANAZIJI pasa i životinja u skloništu nakon isteka od 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 442 | Ivana Latković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Ne podržavam Članak 57. i 58. jer ide na štetu strastvenim hobistima i uzgajivačima koji savjesno drže svoje životinje. Oni im osiguravaju najbolje moguće uvjete i paze kome će životinju dati u ruke. Vrste egzotičnih životinja koje držimo odnosno koje se uzgaju nisu uzete iz prirode nego su uzgojene u propisanim uvjetima (govorim o kontroliranom uzgoju a ne o štancerima jer oni ni ne zaslužuju status uzgajivača niti hobista). Prije svega potrebno je definirati što je i na što se sve odnosi pojam EGZOTIČNA životinja/kućni ljubimac. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 443 | Ivana Lunka | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Protivim se produljenju roka do 1.1.2018. za preostale uzgajivače činčila koji su imali desetogodišnji period prilagodbe novom zakonu, što je zaista rijetka praksa. Takva odredba bi bila izrugivanje svim onim uzgajivačima koji su do sada odustali od uzgoja u skladu sa Zakonom koji je važeći. Uzgoj životinja za krzno je izrazito okrutna djelatnost i većina civiliziranih naroda i država, posebno u zapadnoj Europi je ili već odustala ili je u toku prijelaz na potpunu zabranu uzgoja, pa smatram tako da je i kod nas svako odugovlačenje sa primjenom zakonske odredbe donešene prije deset godina u suprotnosti sa svim pozitivnim tekovinama modernih država i društava. Ivana Kovačević | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 444 | Ivana Perkušić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1.) Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Preporuke Vijeća Europe o uzgoju životinja radi krzna, Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje, do danas nisu primijenjene u EU-u, pa tako ni u Hrvatskoj, iako je Europska komisija jasna u svojem stavu da su preporuke Konvencije dio zakonodavstva EU-a. Pokušaj implementacije preporuka koje se odnose na držanje činčila doveo je do zatvaranja farmi činčila u Njemačkoj i Švedskoj te Nizozemskoj, što dokazuje ekonomsku neodrživost poboljšanja uvjeta uzgoja činčila sukladno propisima EU-a; - Europska Unija dopušta državama članicama da na svojim teritorijima primjenjuju stroža pravila za zaštitu životinja i time omogućava svakoj državi članici donošenje potpune zabrane uzgoja životinja za krzno; - Uzgoj životinja radi krzna zabranjen je od 2007. godine. Zahtjev uzgajivača činčila da se u Hrvatskoj dopusti uzgoj i ubijanje činčila za krzno, i to iznesen tek nakon osam godina trajanja zabrane i prijelaznog razdoblja, predstavlja izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske. Takav zahtjev ismijavanje je i Zakona o zaštiti životinja, s obzirom na to da zabrana treba stupiti na snagu za godinu i pol, a neki uzgajivači nisu prilagodili tome svoje poslovanje. Živimo u uređenoj državi čije zakonske propise treba poštovati, osobito s obzirom na činjenicu da se inače propisuju znatno kraća prijelazna razdoblja. Nije li zahtjev da se dopusti uzgoj činčila radi krzna neozbiljan i prema uzgajivačima koji su prekinuli uzgoj činčila i preusmjerili proizvodnju, poštujući Zakon i propisano prijelazno razdoblje? Prijelazno razdoblje od 10 godina i više je nego dovoljno da se svatko tko je uključen u uzgoj činčila preusmjeri na druge vrste proizvodnje i stoga uzgajivači nemaju nikakve osnove tražiti izmjenu Zakona, po čijim propisima ne djeluju. 2.) Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. 3.) Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Ministarstva poljoprivrede: Čl. 49. b Posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 56. stavka 8. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Podržavam mišljenje Udruge: „Mišljenje Udruge: Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. Ipak, predlažemo da se u ovoj odredbi poveća na 20 broj pasa za koje posjednici moraju udovoljiti uvjetima kao za skloništa. Naime, u praksi se može dogoditi da neka osoba ima veliko imanje i bolje uvjete za držanje 15 pasa nego netko drugi za tri psa. Kada se radi o dobrobiti životinje, u ovom slučaju trebala bi biti presudna mogućnost osiguravanja adekvatnih uvjeta držanja. Ovo je osobito važno zato što se ovako predloženom odredbom otežava rad privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa. Nelogično je na ovaj način pooštravati uvjete pojedincima i udrugama koje spašavaju životinje dok, s druge strane, mnoge lokalne zajednice nisu uopće niti krenule provoditi zakonske odredbe koje se odnose na osnivanje skloništa i zbrinjavanje životinja, pa su jedino pojedinci i udruge oni koji odrađuju njihov posao, i to dobrovoljno i volonterski. Stoga će ovako predložena odredba značajno otežati zbrinjavanje životinja koje provode privremeni udomitelji i udruge bez skloništa jer je teško zadovoljiti sve te uvjete koji se inače propisuju skloništima koja zbrinjavaju veći broj životinja. Želimo ukazati i na nelogičnost da se iz ovako predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Time im se izravno pogoduje jer će mnogi od njih i dalje moći držati ženke i štence u uvjetima koje nitko ne kontrolira. S druge strane, nastradat će pojedinci koji u svojem domu žele pružiti privremeni smještaj psima koje u skloništima čeka usmrćivanje, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima.“ 4.) Zabrana trajnog držanja pasa na lancu Podržavam predloženi tekst Udruge: „Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Još 2006. godine, kada je bio u izradi Zakon o zaštiti životinja, predlagali smo mogućnost i da zakonska odredba bude blaža u smislu da dopušta vezanje pasa na produženu žičanu vodilicu. Otada smo nastavili s edukacijom građana i pokrenuli smo peticiju o neprihvatljivosti držanja pasa na lancu, pokrenuli kampanju ''Život na lancu nije život'' te i dalje smatramo nužnim zabraniti držanje pasa na lancu.“ 5.) Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Podržavam predloženi tekst Udruge: „Zabranjeno je: koristiti konje kao radnu snagu za izvlačenje drva iz šume, bilo da konji vuku drva ili ih prenose na leđima, (čl. 4., st. 2., tč. 30.) Obrazloženje: Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji su svakodnevno vukli drva iz šume u Bregani i konja koji su padali pod teretom drva u šumama Velebita kod Gračaca pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad koji rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Pri izloženosti teškom tjelesnom radu konjima stradavaju i noge i leđa. Već od dugotrajne izloženosti samo težini jahača dolazi do prekida mikrocirkulacije krvi i limfe zbog stalnog pritiska u leđnom mišićnom tkivu. Deformacije tkiva u leđima konja počinju već nakon 12-15 minuta izloženosti težini jahača, a nakon 30 minuta prisutna je bol. Sve iznad 30 minuta dovodi do trauma tkiva, tj. do djelomične ili potpune distrofije mišića. Konj natovaren drvima iznese dnevno i do deset metara drva, što znači da su konji izloženi nezamislivoj boli te bešćutnom zanemarivanju njihova zdravlja i života. Ovakvim iskorištavanjem i mučenjem konja prekršene su općenite odredbe Zakona o zaštiti životinja koje zabranjuju nanošenje životinjama boli, patnja i ozljeda te namjernog izlaganja strahu; izlaganje životinja nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima te zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu. Nažalost, to u praksi ne znači nikakvo poboljšanje za konje jer se oni i dalje nemilice iskorištavaju i muče prisiljavanjem na rad koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu.“ 6.) Zabrana žigosanja kopitara Članak 8. (Izvođenje zahvata na životinjama) Zakona o zaštiti životinja glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva, uključujući: 1. označavanje životinja protivno posebnim propisima Prijedlog izmjene: Članak 8. (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva, uključujući: 1. označavanje kopitara i goveda žigosanjem te ostala označavanja životinja protivno posebnim propisima U Hrvatskoj je od 2009. godine propisano označavanje kopitara mikročipom, no i dalje je dopušteno vruće paljenje žigom, iako je to nepouzdan, nepotreban, zastarjeli i nehuman način označavanja životinja i dokazivanja vlasništva. Također, iako se goveda označavaju ušnim markicama, dopušten je izuzetak za označavanje bikova namijenjenih za sudjelovanje na kulturnim i sportskim događajima, za koje se propisuje, uz označavanje ušnim markicama, istovremeno označavanje paljenim žigom. Za ovu iznimku nema nikakvih medicinskih i znanstvenih opravdanja, a izuzetno narušava dobrobit životinja. 6.) Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom i drugim zamkama Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Sastoje se od komada kartona, lesonita ili plastike premazanih ljepilom koje hvata bilo koju životinju koja, privučena mamcem, prijeđe preko njihove površine – miševe, štakore, ptice, vjeverice, zmije, mačiće i ostale male životinje. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Zabranom ljepljivih i drugih zamki koje uzrokuju životinjama dugotrajnu bol i patnju potrošači se usmjeravaju na nesmrtonosne humane zamke koje nisu skupe i lako su dostupne. Prodaje ih većina višenamjenskih trgovina za alat i slično. To su plastične ili metalne zamke koje nalikuju na kutiju s pokretnim vratašcima koja se zatvaraju kada životinja prođe kroz otvor zamke. Kada se životinja uhvati u zamku, lako ju se može živu i neozlijeđenu osloboditi izvan kuće ili hale. 7.) Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Podržavam prijedlog Udruge: „Predloženi tekst Udruge: Zabranjeno je: držati i prodavati u trgovinama žive životinje namijenjene ljudskoj prehrani, (čl. 4., st. 2., tč. 29.) Obrazloženje: Građani nam se već godinama obraćaju kao udruzi, zgražajući se zbog nehumanih uvjeta držanja živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, kao i njihova usmrćivanja pred očima kupaca. To se osobito odnosi na držanje riba u trgovinama Maxi Super Konzum, u kojima se na odjelu svježe ribe nalazi akvarij u kojem je nagurano i po dvjestotinjak riba dopremljenih iz uzgajališta. Ribe u tom prostoru nemaju mjesta za kretanje, voda je prljava, a neke ribe imaju i ozljede, što se vidi po tome što voda u kojoj se nalaze zna biti krvava. Sve ovo događa se pred očima tisuća kupaca koji dnevno tamo prođu, šokirani očitim nemarom zaposlenika i vidljivim mučenjem riba. Svjesni smo da je trgovanje živim životinjama, isto kao i trgovina mesom usmrćenih životinja, prije svega, unosan biznis, te da su svi aspekti trgovanja podređeni gomilanju profita. No, to nije opravdanje za kršenje zakonskih propisa i za to da trgovine budu klaonice. Naime, Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede, odnosno namjerno ih izlagati strahu, kao i ograničavati kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah. Iz dojava građana uočavamo da u ovom slučaju nema adekvatnog provođenja zakona ni nadziranja rada trgovina koje drže i prodaju žive životinje za ljudsku prehranu pa tako ni posljedičnog sankcioniranja prekršitelja. Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama.“ 8.) Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca Podržavam prijedlog Udruge: „Predloženi tekst Udruge: (5) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom kastracijom. (6) Posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona, a ako ne mogu sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihove kastracije i zbrinjavanja. Obrazloženje: Najveći broj životinja u skloništima pripada neželjenoj mladunčadi kućnih životinja. Ako životinja nije namijenjena uzgoju, riskira se njezino nekontrolirano razmnožavanje, a praksa potvrđuje da gotovo nitko dosad nije snosio troškove zbrinjavanja neželjene mladunčadi svojeg kućnog ljubimca niti je sankcioniran zbog napuštanja životinja, čime se u Hrvatskoj svakodnevno krše odredbe Zakona o zaštiti životinja. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju velik financijski teret za lokalne zajednice i građane, pa neodgovorne skrbnike treba sankcionirati ako ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe. Jasnije postavljene zakonske odredbe pospješit će i provedbu Zakona.“ 9.) Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Zakonom o zaštiti životinja ''uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo'' (čl. 49, st. 1). Postojeći tekst trebalo bi izmijeniti: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima/registraciji koje donosi nadležno tijelo.'' 10.) Trajno oduzimanje životinje Podržavam mišljenje Udruge: „Mišljenje i prijedlog Udruge: Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Podržali smo i sličan prijedlog jednog člana Povjerenstva koji je veterinarski inspektor, a koji se odnosi na ovlasti inspektora u članku 64. Zakona. Njegove predložene dopune ove odredbe omogućile bi inspektorima privremeno oduzimanje ne samo životinje ''koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonivom boli'' nego i životinje koja je ''zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, a da ne trpi bol, patnju ili veliki strah''. Tako formulirana odredba omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. No, osim toga dodatno smo ukazali na potrebu da se ovom odredbom Zakona propiše i mogućnost trajnog oduzimanja životinja.“ 11.) Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Podržavam mišljenje Udruge: „Predloženi tekst Udruge: Čl. 53., st. 1.: Zabranjeno je držanje životinja u cirkusima. Dodati točku 1. (čl. 53., st. 1., tč.1.): Zabranjeno je korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Obrazloženje: Ovako formuliranim odredbama predlažemo kompromis koji će omogućiti zabranu cirkusa sa svim životinjama (divljima i domaćima), ali bi bilo moguće da u predstavama nastupe domaće životinje, dok bi se jasno zabranilo korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Naime, smatramo da treba mijenjati i odredbu čl. 3. tč. 3. koja izjednačuje cirkuse i predstave sa životinjama: Cirkusi i predstave sa životinjama: predstave koje organiziraju pravne ili fizičke osobe u kojima sudjeluju i životinje, a čiji je cilj zabaviti publiku, Cirkusi uključuju stresan, težak i mučan život za životinje koje su prisiljene podnositi okrutne dresure i izvođenje za njih besmislenih točaka, česta i duga putovanja od grada do grada, od države do države, nastupe pred gomilom ljudi i cjeloživotno služenje od 20 do 30 godina za zabavu ljudi, što životinjama nije ni zabavno niti bi odabrale takav život. S druge strane, predstave s domaćim životinjama uključuju povremene nastupe životinja u nekoliko predstava, u istome gradu. Stoga predlažemo da se u Pojmovima mijenja i ta odredba, odvajanjem cirkusa i predstava sa životinjama: Predstave sa životinjama: predstave koje organiziraju pravne ili fizičke osobe u kojima sudjeluju i životinje, a čiji je cilj zabaviti publiku, (čl. 3., tč.3.) Cirkusi sa životinjama: putujuće predstave s dresiranim životinjama koje organiziraju pravne ili fizičke osobe, a čiji je cilj zabaviti publiku, (čl. 3., tč. 8.) Slijedom toga, trebalo bi izmijeniti i čl. 4., st. 2., tč. 11. i izuzeti cirkuske predstave, tako da glasi: Zabranjeno je: - koristiti životinje za predstave, filmska i televizijska snimanja, oglašavanja, izložbe ili natjecanja, ukoliko ih se pri tome prisiljava na neprirodno ponašanje ili se kod životinja izaziva bol, patnja, ozljede ili strah.“ 12.) Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. 13.) Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave'' (članak 56., stavci 4. i 5.). Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno pronaći način prisile, odnosno propisati kaznene odredbe, kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. 14.) Pozitivna lista egzotičnih životinja Podržavam prijedlog Udruge: Predloženi tekst Udruge: u čl. 48. st. 2. predlažemo dodati tekst: Kao kućni ljubimci mogu se držati samo one životinje koje se nalaze na Pozitivnoj listi, popisu dopuštenih vrsta za držanje kao kućnih ljubimaca. Povezano s tim, predlažemo dodati stavak 8. članku 48.: Pozitivnu listu, odnosno popis dopuštenih vrsta za držanje kao kućnih ljubimaca iz stavka 2 ovoga članka propisuje ministar. Obrazloženje: Postoji više od 200 milijuna kućnih ljubimaca u Europi, uključujući sisavce, ptice, gmazove, ribe i vodozemce. Međutim, mnoge vrste, naročito egzotične životinje imaju složene potrebe i traže specijaliziranu i često dugogodišnju predanu skrb, prehranu i smještaj, što je teško zadovoljiti te stoga nisu prikladne za život u zatočeništvu (npr. kornjače i papige mogu živjeti barem 40-50 godina). To može dovesti do ozbiljnih problema za dobrobit životinja, kao što su zanemarivanje životinja i teški napori ponovnog udomljavanja, patnja zbog neadekvatnih uvjeta držanja (pogrešna prehrana i upotreba umjetnog svjetla/grijanja, problemi s ponašanjem), nedostatak veterinara specijaliziranih za bolesti egzota i zoonoze koje prenose, a zbog svega toga životinje pate i prerano umiru. Također, hvatanje divljih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima, uništavanje njihova prirodnog staništa i uvođenje invazivnih vrsta značajni su čimbenici koji dovode do gubitka biološke raznolikosti u svijetu. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES) regulira trgovinu ugroženim vrstama divljih životinja preko dozvola ili izravnih zabrana na temelju statusa zaštite. Unatoč tim trgovinskim ograničenjima, postoje brojni dokazi da uvoz egzotičnih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima ugrožava opstanak nekih divljih populacija. Uzgoj životinja u zatočeništvu također nije idealno rješenje: pravo podrijetlo teško se može provjeriti i može biti rupa u zakonu za ilegalnu trgovinu. 15.) Zabrana utrka pasa Podržavam mišljenje Udruge: „Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''organizirati utrke pasa'' (čl. 4., st. 2., tč. 8.). Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. S obzirom na to da je zabranjeno organizirati utrke pasa, Klub Hrtova Hrvatske tražio je da se izmijeni Zakon jer njihov klub organizira redovite treninge i službene manifestacije kinološke discipline Lure coursing, kako bi se ''mogla u Hrvatskoj i dalje razvijati i održavati''. Mišljenje i prijedlog Udruge: Iz dopisa Kluba Hrtova Hrvatske vidljivo je da se zakonska zabrana utrka pasa ne odnosi na ovu vrstu kinoloških natjecanja. Naime, utrke pasa podrazumijevaju utrku više pasa, od kojih svaki ima redni broj, koji trebaju istrčati određenu udaljenost od točke A do točke B, neovisno o tome jesu li te utrke komercijalne (klađenje, novčane nagrade) ili ih netko organizira iz puke zabave. Lure coursing nisu utrke pasa nego je to određena vrsta treninga pasa, kao i slične vrsteagilityja. To potvrđuje i sam Klub Hrtova Hrvatske, koji ne podržava utrke pasa zabranjene ovim zakonom, a u svojem dopisu navodi: ''ne radi se o utrkama pasa'' nego se u obzir uzimaju entuzijazam, inteligencija i agilnost psa, ''dok brzina nije presudna''. Stoga smatramo da nije potrebno mijenjati ovu odredbu Zakona, s obzirom na to da kinološke discipline koje se odnose na treniranje pasa ionako nemaju veze s utrkama pasa niti bi ih netko mogao poistovjetiti s njima. U slučaju da Povjerenstvo smatra da je potrebno Zakonom odvojiti utrke pasa i kinološka natjecanja koja se odvijaju radi treninga pasa, predlažemo da se postojeći čl. 4. st. 2., tč. 8. ne mijenja i da ostane formulacija: Zabranjeno je: 8. organizirati utrke pasa a da se u stavak 3. doda: (3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, dopušteni su postupci: 8. kinološke aktivnosti u kojima psi trče, odnosno ganjaju umjetni mamac duž otvorenog prirodnog terena (Lure coursing).“ 16.) Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam prijedlog Udruge: „Prijedlog Udruge: Čl. 8. (3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući kastraciju; ukoliko se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, ako se zaštita ne može postići na drugi način, uz primjenu analgezije, a u slučajevima koje propisuje ministar. Obrazloženje: Smatramo da u čl. 8., st. 3. treba dodati ''ako se zaštita ne može postići na drugi način'' kako bi se izbjegla zloupotreba ove odredbe. Navedeni izuzeci amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela ne bi se smjeli provoditi radi sprečavanja ''boli, patnje i samoozljeđivanja životinja ili ozljeđivanja drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga'' ako postoje druge metode koje se mogu primijeniti prije ovih drastičnih metoda, koje bi trebale biti zadnji izbor. Također, primjena amputacije ili uklanjanja dijelova tijela kod ''lovačkih'' pasa zbog kinoloških standarda nije ničim opravdana, a okrutna je prema psima. Stoga ''lovački'' psi u ovom slučaju ne bi smjeli biti izuzetak, zbog čega predlažemo da se taj dio formulacije briše. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Prijedlog Udruge: Članak 4. (2) Zabranjeno je: Xx izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima. Obrazloženje: Podržavamo uvrštavanje u Zakon o zaštiti životinja zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Na sastancima Povjerenstva Udruga je dobila objašnjenje da je predložen izuzetak lovačkih pasa zato što je njima nužno kupirati uši i repove zbog prirode njihova ''rada'' na terenu. Naveli su da su to ''radne'' životinje koje tijekom lova mogu u šumama ozlijediti uši ili rep, pa se zato obavezno kupiraju kako bi njihovi posjednici izbjegli veterinarske troškove zbog mogućih ozljeda. Na naše pitanje ima li Ministarstvo podatke koji je to broj pasa kojima su u lovu ozlijeđeni rep ili uši i opravdava li taj broj da se zakonskom odredbom dopusti kupiranje svih ''lovačkih'' pasa, Ministarstvo nije imalo odgovor.“ 17.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Natjecanja konja u povlačenju trupaca (''šlajs'' ili ''štraparijade'') održavaju se u Liču u Gorskom kotaru, Baškim Oštarijama i drugim dijelovima Ličko-senjske županije, Karlovačkoj županiji, Bateru kod Novog Vinodolskog i u drugim dijelovima Hrvatske. Na tim manifestacijama dovoze se trupci teški i po tonu, a konji pojedinačno ili u paru vuku goleme trupce, najčešće po dubokome blatu. Na tim natjecanjima događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Kako imaju jako osjetljiv sluh, izlaganje buci izaziva u konjima paniku i strah. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Osim općenitih odredbi Zakona o zaštiti životinja koje zabranjuju nanošenje životinjama boli, patnja i ozljeda te namjerno izlaganje strahu; prisiljavanje životinja na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah te njihovo izlaganje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, zabranjeno je i koristiti životinje za predstave ili natjecanja ''ukoliko ih se pri tome prisiljava na neprirodno ponašanje ili se kod životinja izaziva bol, patnja, ozljede ili strah'' (čl. 4, st. 2, tč. 11). S obzirom na to da su konji na natjecanjima izloženi maltretiranju i prisiljeni na neprirodno ponašanje koje u njima izaziva bol, patnju, ozljede i strah, natjecanja u povlačenju trupaca, kada su i prijavljena, odvijaju se protuzakonito. 18.) Udomljavanje životinja nakon pokusa Podržavam prijedlog Udruge: „Prijedlog Udruge: Čl. 9. Zakona o zaštiti životinja: (3) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu, a nije ju moguće udomiti, pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje Obrazloženje: Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u nekim zakonodavstvima. Više informacija može se naći na web-stranici organizacije RSPCA:http://science.rspca.org.uk/sciencegroup/researchanimals/ethicalreview/functionstasks/housingandcare/rehomingi na http://www.beaglefreedomproject.org/right_to_release. To posebno vrijedi za pse i mačke koje se koriste u pokusima, ali i za sve ostale životinje. Dosad je ova inicijativa postala dijelom zakonodavstva u američkim saveznim državama Minnesoti (i uspješno se implementira), Kaliforniji, Connecticutu i Nevadi, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. Navedeni propisi zahtijevaju od laboratorija da svaku životinju mogu koristiti najviše dvije godine, a nakon toga da ju ponude skloništu ili organizaciji za spašavanje prije nego ih usmrte, tako dugo dok su dovoljno zdrave da mogu ići u novi dom.“ 19.) Struke koje provode pokuse nad životinjama Podržavam mišljenje Udruge: „Članak 29. Zakona o zaštiti životinja navodi: (1) U obrazovne svrhe ne smiju se obavljati pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje. U nastavku ovoga članka, kao iznimka, navode se struke kojima nadležno tijelo može odobriti provođenje pokusa za projekte u obrazovne svrhe, ako se provode na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Pokusi na životinjama predstavljaju lošu i zastarjelu ''znanost'', kakvoj nema mjesta u 21. stoljeću. Ako Hrvatska zaista želi napredovati u znanosti, tada se ne bi smjela oslanjati na korištenje životinja, nego na napredne zamjenske metode testiranja, koje daju sigurnije, pouzdanije i točnije rezultate. Znanstvenici kojima je cilj obilato proizvoditi znanstvene radove na štetu znanosti i životinja trebaju shvatiti da ovo stoljeće traži napuštanje barbarskih metoda iz 19. i 20. stoljeća. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Obrazloženje: Naši prijedlozi i mišljenje temelje se na odredbama Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (SL L 276, 20. 10. 2010.), koje se preuzimaju i provode kroz Zakon o zaštiti životinja, kao i na ostalim dokumentima EU-a koji naglašavaju korištenje životinja eventualno u specifičnim osposobljavanjima, dok za ostale obrazovne svrhe postoji cijela hijerarhija metoda koje treba razmotriti prije nego što se krenu koristiti žive životinje. Direktiva i ostali dokumenti idu u smjeru ograničenja korištenja životinja i njihove zamjene, u skladu s načelom 3R koje je ugrađeno i u Zakon o zaštiti životinja. To osobito vrijedi na preddiplomskim studijima za koje se može i mora osigurati i organizirati korištenje alternativa (koje se iz godine u godinu sve više razvijaju) jer obrazovanje na toj razini nije dovoljno specifično i usmjereno da bi opravdalo korištenje živih životinja.“ 20.) Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 445 | Ivana Pernat | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protiv sam držanja pasa na lancu i u boksevima bez mogućnosti kretanja. Smatram kako se ne bi smio produžiti rok za zakonsku zabranu uzgoja životinja radi krzna. Također, pomisao na to da i dalje postoje kill skloništa me jako rastužuje. Životinjice zaslužuju pravo na život, zato smatram kako su "no kill" skloništa od izuzetne važnosti. Jedinice lokalne samouprave bi se trebale angažirati više po pitanju osnivanja takvih skloništa. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 446 | Ivana Petrak | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 447 | Ivana Pranić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim zabranu za sljedeće: - držanje pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora, - držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'', - spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka te uvođenje javno dostupnog registra zoofila, - korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), - držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja, - čupanje perja živoj peradi, - nehumano ubijanje životinja koje služe za uzgoj, - držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima, - držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje, - davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje, - usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, - izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, - parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama, - nekontrolirani uzgoj "rasnih" pasa, mačaka i ostalih životinja, - prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje, - korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje, - trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu, - prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova, - sve vrste zlostavljanja životinja, - ubijanje životinja u skloništima, - trajno oduzimanje životinje onome tko zlostavlja ili ubije životinju jednom (i nemogućnost dobivanja životinje opet). Hvala! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 448 | Ivana Preiss | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Eutanazije pretpostavlja voljni pristanak. Riječ je o usmrćenju životinja koje najčešće lutaju ulicama naših gradova jer smo mi, ljudi, tome krivi: mi ih ostavljamo, mi ih prepštamo toj sudbini, mi ih posredno osuđujemo na smrt. U prijedlogu zakona ionako se navodi obavezna sterilizacija: čemu sterilizirati životinju ako ćemo je uskoro usmrtiti, a samom sterilizacijom možemo sasvim zadovoljavajući kontrolirati populaciju uličnih pasa, koji će tako gotovo nestati. Ne treba ovome odveć argumenata: gotovo je samorazumljivo da je prestanak usmrćivanja životinja u skloništima standard koji treba doseći i očuvati, uspostaviti kao normu ponašanja. Sad je tome prilika. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 449 | Ivana Surjan Mitrović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ovo su moji komentari na Prijedlog Zakona: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu. Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 450 | Ivana Trzun | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Smatram da se skloništa koja ubijaju, tj eutaniziraju, životinje trebaju OBAVEZNO i što prije ukinuti. Novac koji ta skloništa dobiju za eutanaziju treba se raspodijeliti na hranu, lijekove, cijepiva, kastraciju. Sramota je da se takvim "skloništima" daje novac za ubojstva malih, starih, zdravih ili bolesnih životinja umjesto da ih se liječi. Obavezno ukidanje uzgoja životinja za krzno, ne živimo u srednjem vijeku, krzno je nepotrebno uz toliko drugih materijala, životinje se nepotrebno muče i ubijaju radi njihovog krzna. Treba uvesti velike kazne za napuštanje životinja kada ljudi odlaze na more ili zbog bilo kojeg drugog razloga. Te kazne ne bi trebale postojati samo na papiru, nego se trebaju provesti u djelo. Isto tako uvesti velike kazne i novčane, pa čak i zatvorske za iživljavanje nad životinjama, za svaku namjernu bol i patnju koju je čovjek namjerno napravio životinji. Uvođenje strogih kazni i za držanje životinja u lošim uvjetima, zavezane lancem dugim 1 metar, uskracivanje vode i hrane i slicno. Svasta se treba promjeniti, životinje su potpuno zapostavljene, postojeci zakon mozda postoji na papiru ali je jadan i ne bih rekla da se provodi jer se danas na svakom čošku može pronaći jadna, ostavljena mačka ili pas za koju nikoga nije briga. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 451 | Ivana Živko | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Članak 55. Prijedloga Zakona glasi: ''Posjednik koji drži više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 64. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim i službenim životinjama i uzgojima pasa iz članka 54. ovoga Zakona.'' Taj članak treba u potpunosti izbaciti. Budući da u državi nema dovoljno skloništa, pojedinci požrtvovno skupljaju pse s ulice i brinu se za njih do udomljavanja. Neki od njih imaju mjesta za pet, neki za devet pasa, neki za deset, neki za 20 ili više. Većina njih ima bolje uvjete nego neka skloništa. Ako se broj pasa ograniči na devet, ljudi koji brinu od više od devet pasa morat će im brzo naći nove smještaje što nije uvijek moguće. Osim toga na ulicama će se naći više pasa jer oni koji ih privremeno udomljavaju zbog ograničenog broja neće smjeti primati više pasa. Skloništa su s druge strane puna i niti ona nemaju mjesta. Također ključni su uvjeti u kojima ljudi drže te pse, a ne njihov broj. Te uvjete treba kontrolirati, ali ako ljudi mogu i imaju mjesta za držanje više pasa to im se ne smije ograničavati. Može se dogoditi i da uzmu skotnu kuju koja će oštetniti više mladunaca i ti će se ljudi ubrzo naći u prilici da se kod njih bude nalazilo više pasa. Zašto kažnjavati ljude koji požrtvovno brinu o napuštenim psima i sprečavati ih da rade nešto plemenito dok u državi i dalje nema dovoljno skloništa za životinje. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 452 | Ivo Vučko | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim da se zabrani eutanazija zdravih životinja u azilu, i to u potpunosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 453 | Izidora Mesec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Ubojstvo životinje je ubojstvo, a ne modni trend. Dostupna nam je odjeća i obuća koja odgovara svim potrebama i ukusima, te je stoga ubijanje životinja u te svrhe bez imalo smisla, logike i morala. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 454 | Izidora Mesec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Moramo uvesti ANIMAL POLICE- da se strogo kažnjavaju mučitelji i spašavaju mučeni, a ubijanje životinja u skloništima je sramota! | Djelomično prihvaćen | Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode veterinarska inspekcija i komunalno redarstvo te stočarska inspekcija u skladu s odredbama Zakona. Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 455 | Izidora Mesec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Umišljamo si da smo kao ljudi u 21. stoljeću veoma napredni, inteligentni i posebni, a još uvijek se ponašamo kao divljaci, kao da smo tek jučer izašli iz pećine. Smatram da je krajnje vrijeme da se na ubojstvo i mučenje životinja počinje gledati kao na ubojstvo i mučenje čovjeka. Biti čovjek trebalo bi značiti imati empatije i baš zbog toga što smo " inteligentniji i napredniji" od životinja, trebali bi im pomagati. Uz sve dostupne informacije, namirnice i materijale, prava je sramota ljudskog roda da se još uvijek životinje ubijaju, bilo radi hrane ili mode. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 456 | Jadranka d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam prijedloge Društva za zaštitu životinja, odnos prema životinjama je prvi pokazatelj kulture pojedinog društva. Posebno treba voditi računa o skloništima za životinje, oni ne smiju biti izvor profita za razne nesavjesne osobe, već trebaju biti javne ustanove. Novac poreznih obveznika kojima se skloništa financiraju trebaju biti isključivo u funkciji dobrobiti životinja, ovako je skloništima u interesu da životinju čim prije usmrte i povećaju profit. Treba obavezati vlasnike životinja ( psi, mačke) na obaveznu sterilizaciju ako nemaju prijavljen uzgoj, a za uzgoj trebaju postojati stroga pravila i kontrole kako bi se onemogućilo štancanje životinja koje drže u lošim uvjetima. Svakako postrožiti kontrole držanja kućnih ljubimaca , osnovati "animal police" , ili natjerati policiju da postupa po Zakonu i intervenira na poziv. Strogo zabraniti držanje pasa na lancu, u kavezima i slično , kao i bilo koju vrstu kupiranja ušiju, repova..... Postrožiti kazne za zlostavljače a posebno provoditi iste , ne dozvoliti da kao do sada budu samo na papiru. Zabraniti uzgoj životinja za krzno . Vezano za mogućnost držanja više od 9 pasa koji više ne sišu odrediti blaže uvjete, ima puno volontera koji spašavaju životinje iz azila pa ih udomljavaju i drže životinje u dobrim uvjetima sa veterinarskom skrbi. Smatram da tu ne bi trebalo biti ograničenja ako veterinari potvrde da se vodi dobra briga o životinjama te da se životinje redovito udomljavaju. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 457 | Jadranka Špoljarić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Govoriti o tome je li prihvatljivo uzgajati, mučiti, a potom i ubijati druga živa bića, kako bi se ljudi mogli odjenuti u krzno koje jedino njima pripada i treba, potpuni je apsurd. Mislim da je jasno da je takvo promišljanje samo naučeno, što nam je jasno ako se bolje zagledamo u sebe s težnjom da svijet učinimo ljepšim mjestom vlastitim primjerom, bez obzira na osobnu korist. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 458 | jasenka hanžek | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavke 3. članka 67. Protivim se ubijanju zdravih životinja. Skloništa moraju aktivnije raditi na udomljavanju i sterilizaciji životinja . | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 459 | jasenka hanžek | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Nepotreban članak. Predložen bez poznavanja stvarnog života.. Tko ne voli životinje ne mora imati ni jednu. Ako imam mogućnosti i želju kojim mi pravom smijete ograničavati baš na devet ljubimaca. A tu su i pojedinci , volonteri ,koji se brinu o napuštenim životinjama i kojim se ogranićava rad tim uvjetom .Nepotreban ćlanak. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 460 | Jasmina Draganja | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zakonom o zaštiti životinja obvezno treba zabraniti ubijanje lutalica. Treba se povećati odgovornost zajednica u smislu humanog zbrinjavanja napuštenih životinja ( azili i skloništa) Povećati zakonske kazne za napuštanje i zlostavljanje životinja. Zabrana nekontroliranih okota u svrhu dobivanja materijalne koristi. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 461 | Jasminka Patrk | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Poštovani, uključujem se u ovu javnu raspravu s ciljem da se poboljša prvenstveno odnos prema svim životinjama, kako kućnih ljubimaca, divljih životinja, tako i životinja koje se uzgajaju za prehranu, uvjeti držanja, općenito da se poboljša Zakon i da se zaista i provodi. U potpunosti podržavam sve prijedloge Udruge Prijatelja životinja. Ono što bih dodala: - Zabraniti držanje pasa na lancu ili u boxu, kao vida trajnog držanja životinje. To je mučenje životinje i ne primjereno za bilo koje živo biće - Puno strožije kažnjavati mučenje, ubijanje, zlostavljanje, zanemarivanje životinja i uvesti mogućnost oduzimanja životinje i trajnu zabranu držanja istih, kod kršenja ovog zakona, po uzoru na mnoge države. Jer ako netko zlostavlja jednu životinju, ta mu se oduzme, uzet će drugu. To treba zabraniti i zaustaviti. I uvesti službe za spašavanje i zaštitu životinja kao kontrolu držanja životinja, koje ne bi bile pod opaskom Države, jer to imamo u vidu veterinarske inspekcije, komunalnih redara, ali njihov nadzor se dosad nije pokazao kao adekvatan, jer nisu bili u stanju u 12 godina od donošenja Zakona o obveznom čipiranju pasa to iskontrolirati, a niti kažnjavati, a da ne govorimo o drugim vidovima zanemarivanja i zlostavljanja kojima smo gotovo svakodnevno svjedoci. I predlažem uvođenje tzv. Policije na nadzor životinja i brige za njih i uključiti volontere i udruge u to. -Ukinuti ograničenje držanje pasa u skloništima, poboljšati njihove uvjete držanja, uvesti aktivna udomljavanja, uključiti volontere. Zabraniti usmrćivanje životinja u skloništu. Ne tolerirati ne sterilizaciju u skloništima i sankcionirati iste koji to ne čine. Poticati udomljavanje, a ne usmrćivanje, jer dosadašnji Zakon je poticao usmrćivanje, pa se to i činilo. Ovim prijedlogom činite isto, samo ste još predložili prije usmrćivanja sterilizaciju. S tim smo dobili samo dodatni trošak na račun građana, a pogodovanje pojedincima. Dakle obvezna streilizacija svih pasa u skloništima, bez usmrćivanja po "isteku nekog zadanog roka". -Uvesti obvezno sterilizaciju svih pasa koji nemaju uzgojnu dozvolu i kažnjavati one koji to ne čine -Uvesti, odnosno početi kažnjavati i povećati te iste kazne, za napuštanje pasa, ne čipiranje, ne primjereno držanje, zanemarivanje, a za zlostavljanje, mučenja, ubijanje, neovisno o tome radi li se o maloljetniku ili o punoljetnoj osobi, uvesti također adekvatne kazne, kao i zatvorske kazne. Zabraniti i kažnjavati spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka te uvođenje javno dostupnog registra zoofila -Zabraniti lovcima ubijanje pasa i mačaka koji su se udaljili od kuće 300 m -Ne dozvoliti lov samostrijelom ili lukom -Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele -Zabraniti držanje svih životnja u cirkusima -Zabraniti grubo postupanje životinja i mučenje životinja koje nam služe za hranu, uvesti primjereniji način držanja -U potpunosti zabraniti uzgoj činčila i svih drugih životinja radi krzna, po uzoru na mnoge zemlje koje su to trajno zabranile. Ne vraćati nas u kameno doba, zbog nekolicine i njihova profita. -Uvesti drastične kazne, i zatvorske i novčane za one koji koriste pse ili bilo koje druge životinje za borbe ili bolesna natjecanja, bilo iz zabave ili u svrhu pribavljanja financijske koristi i trajno zabraniti takvima držanje bilo kakvih životinja kršiteljima istog. Neka se sami natječu i bore ako im je do toga, a ne na uštrb jadnih, nedužnih životinja... -Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma Još jednom, uvesti drastičnije kazne za nepoštivanje bilo kojeg vida zlostavljanja, ne poštivanja propisanih pravila i zakona, sankcioniranje istih, provedbu istih, da ne bude sve samo mrtvo slovo na papiru Iskreno se nadam boljitku za sve životinje s kojima dijelimo ovu našu Zemlju, kao zajednički životni prostor. S poštovanjem, Jasminka Patrk. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 462 | Jasna Štih Kapetanić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama 16. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništu 17. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 18. Kažnjavanje jedinica lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa za životinje 19. Zabranu pokusa na životinjama 20. Trajno oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge za sve zlostavljače životinja i osobe koje su kažnjene zbog zanemarivanja svojih kućnih ljubimaca. 21. Zabrana oglašavanja prodaje životinja neregistriranih uzgajivača, stroga kontrola istih, te drakonsko kažnjavanje za držanje i uzgoj životinja u neprimjerenim uvijetima 22.da se skrbnicima za devet pasa i više pasa ne uvjetuju zahtjevi kao za skloništa, odnosno prilagodba tih uvjeta za privremene skrbnike i sl. 23. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 24. Edukacija djece od vrtićke dobi o pravima životinja | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 463 | Jelena Bandov | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | 1. Potrebno je drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. 2. U svim županijskim središtima potrebno je formirati službu za spašavanje i zaštitu životinja, takozvanu "Animal police", po uzoru na mnoge razvijene zemlje. Ta služba bi trebala imati neke ovlasti policije kako bi mogla kažnjaviti sve prijestupnike zakona o zaštiti životinja, oduzimati prijestupnicima zlostavljane i zanemarivane životinje te zbrinjavati ih u svojim postajama koje bi sadržavale stacionare i u kojima će im biti pružena sva potrebna veterinarska skrb sve do novog udomljenja. Policija za životinje redovito bi bila na terenu kako bi samoinicijativno i na dojave građana spašavala napuštene životinje i pružila im pomoć. 3. Ono što je najpotrebnije i što će se reflektirati na buduće naraštaje je temeljita edukacija o odnosu prema životinjama i okolišu. Građani nisu dovoljno educirani i osviješteni o tome kako treba postupati prema životinjama, o pitanjima etike i brige za životinje, o tome kako postupati kada se naiđe na napuštenu, zanemarivanu ili ozlijeđenu životinju te svoje neznanje i navike prenose na nove naraštaje. Mislim da je nužno da se u školama i vrtićima od najranije dobi u obliku obaveznog predmeta uči upravo o ovom segmentu. 4. Zakonom je potrebno propisati obavezno čipiranje svih pasa i mačaka koje čovjek ima u vlasništvu. Životinje koje borave vani obavezno bi trebalo sterilizirati radi sprječavanja nekontroliranog razmnožavanja. Isto tako bi država trebala subvencionirati čipiranje i steriliziranje s obzirom da to nisu mali troškovi. 5. Hrvatskoj su hitno potrebna takozvana "no kill" skloništa, skloništa u kojima se životinje nakon isteka roka ne usmrćivaju jer je usmrćivanje životinja iz tog razloga potpuno neetično. U svim postojećim skloništima potrebno je ukinuti rokove za usmrćivanje. 6. Treba strogo zabraniti vezanje životinje na lanac ako se već nalazi u ograđenom prostoru. Osim što je to mučenje životinje i ograničavnje njenog slobodnog kretanja, to potiče i agresivno ponašanje životinje. 7. Potrebno je zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. Često svjedočimo tome kako psi u te svrhe dane u ograđenim prostorima provode sami, bez ikakvog zaklona od vremenskih neprilika i vrućine, a često i vezani na lanac. 8. Potrebno je i ograničiti broj životinja koje fizička osoba smije imati u vlasništvu kako bi se spriječili slučajevi u kojima ljudi nagomilavaju životinje pa ih onda zanemaruju ili ne steriliziraju pa se one nekontrolirano razmnožavaju, 9. Fizičkim osobama potrebno je zabraniti da uzgajaju životinje samo radi stvaranja novih legla i prodaje istih. 10. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 464 | Jelena Blagović Pleše | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica; u određenom dijelu subvencija države 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 10. Zabraniti korištenje davilica za pse, 11. Zabraniti žigosanje kopitara 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama 13. Strožije kazniti zoofiliju Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer nečesto imaju i bolje - npr. ako osoba ima veliku površinu zemljišta (npr. imanje) i ima dovoljno prostora, a adekvatno se brine o životinjama... U PRIJEDLOG UVESTI NEKA SE USTROJI POLICIJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA ! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 465 | Jelena Čikor | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se da se potpuno zabrani eutaniziranje životinja u skloništima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 466 | Jelena Krmpotić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu držanja kopitara na vezu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu kopitara. 2. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma, bez obzira na teren. 3. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 4. Zabranu žigosanja kopitara. 5. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. 10. Zabranu pokusa na životinjama. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima. 12. Zabranu kupiranja pasa. 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. 18. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. 19. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. 22. Zabranu korištenja konja i drugih životinja u radu, sportu ili drugim aktivnostima ako su premršavi (ocjene 1,2,3 po Henneke horse body condition scoring system), ozlijeđeni ili bolesni. Ograničavanje broja radnih sati za konje. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 467 | Jelena Krmpotić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana, tj strogo definirati i nadgledati obvezu oglašavanja životinja i zabranu eutanazije bez obzira na broj dana koje životinja provede u skloništu. Jači nadzor eutanazije i bolesnih životinja u skloništima. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i bikova i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Zabranu držanja konja na vezu. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni kako u RH, tako i van RH (na deklaracijama na hrvatskom). | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Ovim Zakonom se ne određuje način označavanja proizvoda testiranih na životinjama jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 468 | Jelena Krnjić Čurin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Stručno mišljenje dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., o korištenju uređaja i naprava kojima se u obliku kazne utječe na kažnjavanje životinja može se pročitati ovdje. Vezane teme Koga se tiču prava životinja? Kolinje Dupinariji i akvariji Konjički 'sport' Uzgoj pasa Napuštene životinje Razlozi za kastraciju Utrke hrtova: smrt u brzoj liniji Pozitivna lista Download Irena Petak - Prijedlog za Zakon o zaštiti životinja 2015. [ 891.62 Kb ] Također pogledajte Zabrana uzgoja činčila - 2015./2016. Razlozi za zabranu uzgoja životinja za krzno u Hrvatskoj Nošenje krzna je sramotno Zabrana uzgoja životinja za krzno Lovni kriminal u Hrvatskoj Brošura: Zabrana uzgoja Jahačka oprema Akcije 09.09.16. Poziv na sudjelovanje u javnoj raspravi 19.08.16. Rasprava o Zakonu o zaštiti životinja 19.02.16. Život u kavezu 21.12.15. Dubrovnik policijom protiv pasa 15.07.15. Stvoriti zakone za životinje 08.07.15. Za Hrvatsku bez oderanih činčila! 06.07.15. Hugo Boss prestaje prodavati krzno! 23.06.15. S tobom i kroz najprometnije ceste 16.06.15. Ne lovu lukom i strijelom! 21.05.15. Sramotni lov lukom i strijelom 28.02.15. Kastracija spašava živote 21.02.15. Znate li što odijevate? 26.11.14. Izmučeni konji na Velebitu 22.10.14. Sklonište u Utinji 13.02.14. Potpisivanje Prisege za životinje! 31.01.14. Prisega hrvatskih europarlamentaraca! 22.01.14. Dobrobit životinja u središte EU izbora Reakcije, zahtjevi i prijave 03.06.16. Zakon o prekršajima 17.04.15. Okrutnost u Brinju 24.03.15. Zoo-vrt na Marjanu 02.03.15. Prijava lovaca 08.01.15. Cirkus Safari u Zaprešiću 24.11.14. Zlostavljani konji na Velebitu 07.10.14. Europska industrija krzna gubi tržište u Kini! 09.06.14. Patnja konja u konjičkom klubu 07.06.14. Sklonište za pse 'Ottova kućica' 14.04.14. Kočije kao turistička ponuda 22.04.13. Dopis zastupnicima u Europskom parlamentu 10.01.11. Prijava skloništa u Utinji Web reference Cambridge Declaration on Consciousness Normalising the Unthinkable Facebook preporuke Prijatelji Životinja Udruga Prijatelji životinja neprofitna je nevladina udruga, osnovana 2001. godine s ciljem promoviranja zaštite i prava životinja te vegetarijanstva, odnosno veganstva, kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljivog životnog stila. Udruga je članica EVU, Eurogroup for Animals, ECEAE, FFA, IAFC i OIPA. Prijatelji životinja, Jurišićeva 25, 10000 Zagreb Radno vrijeme ureda: od ponedjeljka do petka od 10 - 17h, subotom 10 - 15h te izvan radnog vremena po dogovoru (molimo da svoj dolazak najavite). Telefon, e-mail i ostali kontakti | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 469 | Jelena Miša | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. No smatram da je DESET godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima za prilagodbu i prestanak uzgoja bio i više nego dovoljan te ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Smatram da se životinje, domaće ni divlje, ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. S obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Podržavam reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti životinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 470 | Jelena Primorac Delija | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | U potpunosti podržavam prijedlog Prijatelja Životinja,i smatram da je sramotno današnje stanje u našim skloništima,problem napuštenih životinja se u kratko vrijeme može riješiti na opće zadovoljstvo i građana i države;svaki građanin treba prijaviti svog ljubimca,te ako nije za uzgoj obavezna sterilizacija,(država ili općina može pomoći novćano,umjesto da ih se sterilizira u kill skloništima i onda eutanizira)dalje sva skloništa da budu ne profitna i no kill,da se poradi na udomljavanju,te smatram da je kroz par godina riješen problem. Stavljam naglasak na dosadašnji sramotni zakon da je dozvoljeno eutanazirati životinju nakon 60 dana koji se pod hitno mora mijenjati jer kao građanin ne želim svoje novce davati za ubijanje nedužnih bića.Postoje naćini kako su civilizirane zemlje riješile problem pa se povedite i pozitivnim primjerima nekad i poslušajte volju građana! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 471 | Jelena Rašić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 472 | Jelena Rašić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 473 | Jelica Roland | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | - Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. - Tražim zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana i i obvezu oglašavanja za udomljavanje - Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima. - Tražim zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima. - Podržavam zabranu trajnoga držanja pasa na lancu. - Tražim zabranu utrka pasa. - Podržavam zabranu kupiranja lovačkih pasa. - Tražim potpunu zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. - Podržavam obaveznu sterilizaciji i označavanje u životinja skloništima. - Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. - Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. - Tražim zabranu uzgoja i prodaje egzotičnih životinja. - Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. - Tražim zabranu držanja dupina u zatočeništvu. - Podržavam zabranu zoofilije. - Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. - Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. - Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. - Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - Podržavam trajno oduzimanje životinje i zabranu nabavljanja druge životinje za dokazane zlostavljače. - Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. - Tražim zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. - Podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. - Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. - Tražim zabranu obrednoga klanja. - Tražim zabranu žigosanja kopitara. - Tražim zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. - Tražim zabranu prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. - Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. - Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. - Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU. | Primljeno na znanje | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 474 | Jelovčan Zdenka | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Predlažemo da se u Zakon uvede: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Neprofitni karakter skloništa za životinje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana žigosanja kopitara Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana drobljenja živih pilića | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 475 | Jelovčan Zdenka | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Novi Zakon je definitivno potreban u cilju što je moguće veće zaštite životinja u cilju humanijeg i dostojnijeg načina života. Apsolutno je potrebno zabraniti svako moguće zlostavljanje životinja. Posebno ističemo slijedeće zabrane: zabrana uzgoja životinja za krzno, zabrana (stalnog) držanja životinja na lancu ili ih držati u boxu bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora zabrana spolnog općenja sa životinjama zabrana bacanja petardi i razne pirotehnike na životinje zabrana ubijanja životinja u skloništima zabrana korištenja konja i kopitara za izvlačenje drva (samaraši) zabrana uzgoja pasa odn.registracija istog uz strogu kontrolu zabrana izrade i prodaje naprava s lijepkom u cilju mučenja sa smrtnim ishodom zabrana klanja svinja obaveza gradova i općina u gradnji skloništa za napuštene i zlostavljane životinje ,itd.itd. Kažnjavanje zlostavljača , oduzimanje životinje i zabrana držanje nove Obavezno sprovođenje Zakona i u skladu s tim formiranje relevantne policije odn.službe Zdenka Jelovčan i Društvo za zaštitu životinja Rijeka | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 476 | Josip Mijatović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Kome smetaju politikantske floskule poput: osigurat ćemo radna mjesta, treba zavrnuti rukave i početi delati, zaustaviti ćemo iseljavanje, zaposliti mlade i .... Kroz jedan primjer zavirimo u bit problema. Gospodin Danijel Blažon i njegova supruga rađaju četvero djece, puni entuzijazma dižu kredite, posuđuju novac od prijatelja i kreću u izgradnju farme. Farme namjenski za izgoj činčila. Tu su našli svoja radna mjesta, odgajaju djecu, djeca idu u školu, dolaze i pomažu roditeljima, planiraju proširiti proizvodnju, uvesti dansku tehnologiju, zaposliti još nekoliko radnika, reklo bi se idila. Odlično zamišljeno i planirano, rada željni, posla se ne plaše, budućnost je pred njima, reklo bi se. Sve je to trajalo do prije desetak godina kada se na našim prostorima pojavljuju torbari,unose novac, žele uništiti jednu od najvećih proizvodnji činčila u svijetu. A zašto im to smeta – ta proizvodnja? Pa oni su proizvođači umjetnog krzna. Suvremeni svijet se bori protiv umjetnog krzna, protiv pojedinih vrsta plastike. No u Hrvatskoj su našli pogodno tlo i kreće neviđena halabuka oko uzgoja činčila, koja traje evo i do danas. I to se fino upakira u ideju o rastaranju stvarane, ali za njih najmanje rečeno nepoželjne Hrvatske. Dakle, zabraniti uzgoj činčila gospodinu Blažonu i njegovoj šesteročlanoj obitelji, izvaditi kartu u jednom smjeru. Gospodin Blažon na svojoj farmi koristi tvorničku hranu, opremu, dezinfekcijska sredstva, struju, ventilaciju, klimatizaciju, centralno grijanje i dr. (objekte) i sve uz to 25% PDV-a. No koga to briga, a predlagača ovog zakona u raspravi ponajmanje. No za gospodinom Blažonom neće još desetak autobusa s kartom u jednom smjeru, a gdje – pa tamo gdje je dozvoljeno raditi i živjeti od svoga rada. Udruga za uzgoj činčila Hrvatske, a čiji sam i ja član, pokreće raspravu o uzgoju činčila preko Europske udruge uzgajivača. Ministarstvo poljoprivrede pokreće proceduru i pokreće Povjerenstvo za izradu prijedloga Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja. U Povjerenstvu ima čisto političkih osoba, ima i stručnih koje je politika postavila, pa će joj i služiti, a ima i čisto stručnih osoba koje interesira samo struka. Ima stručnih institucija sa stručnim osobama, ali njima se ispričavam što ću ovaj put izdvojiti Veterinarski fakultet u Zagrebu kojega je predstavljao veoma cijenjeni gospodin profesor Petar Džaja. Stav Veterinarskog fakulteta kojega je izložio uvaženi profesor glasi: Na Kolegiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu donesena je odluka da se podrži uzgoj činčila. U raspravi je bio i prijedlog da se dozvoli ograničeni uzgoj, a također da se ne dozvoli uzgoj činčila. Na posljednoj sjednici Povjerenstva, održanoj 18. ožujka 2016. godine, pristupilo se glasanju, a rezultat je slijedeći: 1. Da se omogući i podrži uzgoj činčila – 8 glasova 2. Da se podrži, ali vremenski ograniči uzgoj – 3 glasa 3. Da se onemogući uzgoj činčila – 1 glas Ako se pri tome napomene da je predlagatelj profesor Petar Džaja prije morao napustiti sjednicu zbog prije ugovorenih obaveza, a svakako da bi glasao za svoj prijedlog, onda je to 9 glasova za uzgoj činčila. E sada se pitam tko je taj tko je promijenio tu odluku i stav stručnog Povjerenstva i uputio ovaj prijedlog koji je sada na raspravi. Da li je to gospodin Karamarko, gospodin Petrov, gospodin Romić ( u što sumnjam, jer je javno rekao da poštuje odluku struke), ili netko tko želi biti premijer, ili novinar koji kritizira premijera i ministra, ili novinar koji je u Splitu obojan, ili novinar koj je od prije desetak godina žario i paltio na HTV-u, ili neki drugi propagator sa Cvjetnog trga, zaista bih želio znati. Možda je to netko tko u svom obrazlaganju prijedloga navodi da se „ovo društvo definitivno opredijelilo za zabranu uzgoja činčila“, onda nas taj gospodin, najblaže rečeno, doista vara. Trebao bi ući u autobus, vlak, kafić, na njivu i polje, u poljoprivredno gospodarstvo, u tvornicu, na ulicu, pa da se doista uvjeri da to nije istinito što navodi. Ako je on postavljen kao stručnjak, a stručnjak jest, političkim putem, ja gospodine nisam postavljen političkim putem. Pa mu se nudim platiti sve troškove koji bi proistekli u zajedničkoj posjeti navedenih objekata i institucija, pa neka onda izvješće prezentira javnosti. Možda Vi, poštovani gospodine, morate reći da je broj četiri veći od broja devet, ali to je Vaš problem što ste to sebi dozvolili. Neću spomenuti gospodine Vaše ime, Vi ćete se sami prepoznati. A sada o Udruzi za zaštitu životinja, pa ako je to doista Udruga za zaštitu životinja, onda ih pitam zašto ne štite piliće, odojke, telad, junad, divljač, a svakako i činčile. Što su toliko licemjeri, jedu piletinu, janjetinu, teletinu, a zamazani do grla. Trebali bismo, ako su Vam doista životinje na srcu, a meni jesu, razgovarati o uvjetima o uzgoju životinja, a ne za nestanak vrste, jer Vi ste zaista udruga, koja je, kada su u pitanju činčile, zalažete za nestanak vrste. I uz sve gore navedeno, ne mogu prihvatiti ovaj politički obojen prijedlog, a prihvaćam samo prijedlog struke, a to je da se nastavi uzgoj činčila po utvrđenim svjetskim normama o uzgoju. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 477 | Josip Mijatović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | https://s14.postimg.org/y51t8c641/001.jpg https://s14.postimg.org/si5gav3ld/002.jpg https://s14.postimg.org/agmbd29kh/003.jpg | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 478 | Josip Miljković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | U potpunosti se protivim članku 57. i članku 58. Sudjelovao sam u javnoj raspravi ovog zakona i totalno sam razočaran u nestručnost vođenja te rasprave, izbjegavanje odgovora na postavljena pitanja, nemogucnost postavljanja pitanja, te odugovlacenje pitanja i odgovora koji su njima pasali. Zakon je toliko površno, nestručno i nedovršeno napisan kao da su ga pisali programeni ili tajnice koje nemaju apsolutno nikakve veze sa životinja. Na javnoj raspravi su naveli da zakon rade po naprednijim zemljama kao što su Nizozemska ili Belgija što apolutno nije točno jer u tim zeljama se dopušta držanje egzotičnih životinja, ali uz posebne uvjete. Donošenjem ovog zakona bi se dogodile samo negativne stvati u RH kao što je npr. povecano ilegalno tržište egzotičnih životinja, preko 1000 ljudi bi ostalo bez posla (radnici pet shopova, veterinari koji se bave egzotičnim životinja, uzgajivači, proizvodaci opreme za egzotične životinje... ) što je u današnjoj situacji u RH nedopustivo. Da ovaj zakon ima nekog smisla puno prije bi ga uvele i naprednije zemlje od nas. Ljudi koji drže egzotične životinje ih ne drže iz razloga što ih ne vole nego su upravo oni najveći ljubitelji tih životinja i pokušavaju ih držati u što boljih uvjetima s kojima oponašaju uvjete u prirodi što je s današnjom opremom u potpunosti izvedivo. Također smatram da zakon treba uredi na nacin da se poboljša kontrola držanja i uzganja tih životinja ali ih nikako ne zabraniti, te smatram da to trebaju raditi ljudi koji su stručni te sposobni za to. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 479 | Josip Vinković | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | stavak 3... Osjetljiva stvar. Čini mi se da nam je postalo bitnije da se izdvajaju sredstva za skrb životinja nego za skrb ljudi. 60 dana je dugo. Mi nismo država koja ima sredstva da osigura toliku skrb o svim napuštenim životinjama. Ako nakon 30 dana životinja nije udomljena, neće ni nakon 60 ni nakon 100. jednostavno, ima JAKO puno životinja koje su u skloništima i nikome ne trebaju. Ljudi nemaju sredstava ni za brigu o sebi, a teško za sve te životinje. Zato ih puno završi na ulici. Treba smanjiti rok na 30 dana. | Nije prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 480 | Josip Vinković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Stavak 4 - daj molim te... Nemamo svi tisuću kvadrata dvorišta pa da slobodno trčkaraju... 20 kvardata boksa mu je dosta. | Nije prihvaćen | Članak 51. postao je članak 52. Zakona. Ovom odredbom se osigurava potreba životinje za iskazivanjem vrsti primjerenog ponašanja, a za pse je to kretanje u skladu s potrebama pasmine te socijalizacija s drugim psima i drugim životinjama te ljudima. Pri tome nije potrebno imati vlastiti prostor dovoljno velik za kretanje psa već se psi mogu kretati i na područjima na kojima je isto dopušteno općim aktima jedinica lokalne samouprave. |
| 481 | Josip Vinković | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Stavak 38. NEMA SMISLA. | Primljeno na znanje | Člankom 5. stavkom 2. točkom 38. Zakona zabranjeno je parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama s obzirom da neki uzgajivači pare npr. pse s vukovima i na takav način dolazi do stvaranja križanaca koji imaju karakteristike i vukova i pasa te kao takvi nisu primjereni za kućne ljubimce, a i opasni su za svoje vlasnike zbog karakteristika vuka koje su im prenijete u nasljeđe križanjem. |
| 482 | Josip Zupčić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 483 | Josipa Baković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje kućnih ljubimaca i postrože postojeće kazne za fizičko nasilje,izladnjivanje i nemar nad istima. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 484 | Josipa Baković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakon uvede zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 485 | Josipa Komljenović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | Preciznije odrediti zakon o prijevozu i načinu prijevoza životinja, kao i kaznama za nehumano postupanje prilikom prijevoza životinja. | Prihvaćen | Prijevoz životinja u nekomercijalne svrhe uređen je Zakonom o zaštiti životinja kojim su propisane i prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama Zakona. Prijevoz životinja u komercijalne svrhe uređen je Uredbom br. 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka čije je provođenje osigurano kroz Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 125/13, 14/14 i 92/14) kojim je određeno nadležno tijelo za provedbu uredbi, nadležna inspekcija i prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama navedenog Zakona. |
| 486 | Josipa Komljenović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Predlažem da se nadopuni članak 11. (1) 16. o usmrćivanju pokusnih životinja dodavanjem opcije udomljavanja tih životinja ili u se samom planiranju takvih postupaka sa životinjama osigura njihov opstanak i udoban život nakon provođenja postupka. Životinje nisu roba, već bića. | Nije prihvaćen | Komisija Europske unije je u točki 26. uvoda Direktive 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe obrazložila da je na kraju pokusa potrebno donijeti najprimjereniju odluku u pogledu budućnosti životinje s obzirom na dobrobit životinja i mogući rizik za okoliš. Životinje čija bi dobrobit bila dovedena u pitanje potrebno je usmrtiti. U nekim slučajevima životinje trebaju biti vraćene u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja ili životinjama kao što su psi i mačke treba omogućiti ponovno udomljavanje u obiteljima jer postoji visoka razina zabrinutosti javnosti za sudbinu takvih životinja. Ako se dopusti ponovno udomljavanje, bitno je da uzgajivač, dobavljač ili korisnik ima program koji omogućava odgovarajuću socijalizaciju tim životinjama kako bi se osiguralo uspješno ponovno udomljavanje te izbjegao nepotreban stres životinja i zajamčila javna sigurnost. Člankom 18. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13) propisano je da se životinje koje se koriste ili namjeravaju koristiti u pokusima mogu udomiti, ili vratiti u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja primjeren vrsti, pod uvjetom da zdravstveno stanje životinje to dopušta, da ne postoji opasnost po javno zdravlje, zdravlje životinja ili okoliš i da su poduzete odgovarajuće mjere koje jamče dobrobit životinje. Člankom 30. navedenog Pravilnika propisano je da u slučaju ponovnog udomljavanja, uzgajivači, dobavljači i korisnici iz čijih će se prostora životinje ponovno udomljavati moraju imate spremne programe koji osiguravaju socijalizaciju životinja koje se udomljavaju. U slučaju divljih životinja, kad je primjereno, program rehabilitacije mora biti spreman prije nego što životinje budu vraćene u svoje stanište. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU. |
| 487 | Josipa Komljenović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Predlažem izmjenu članka 9. na način da glasi: ''(1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje kopitara i goveda žigosanjem te ostala označavanja životinja protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva''. Predlažem da se u članku 9., stavka 4., točka 5. izbriše jer pokusi koji nanose bol ili drugu štetu životinjama ne bi se trebali opravdavati rezultatima. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. U području provođenja pokusa na životinjama Republika Hrvatska je u potpunosti usklađena s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe za čije preuzimanje u nacionalno zakonodavstvo se daje okvir Zakonom o zaštiti životinja, a Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13) se Direktiva preuzima u potpunosti. |
| 488 | Josipa Komljenović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam odredbe članka 5. i predlažem slijedeće izmjene: Članak 5., stavak 2., točka 5. ne isključiti "tradicionalna natjecanja bikova" iz zabrane obučavanja životinja za borbe i organizacije borbe životinja Članak 5., stavak 2., točka 15. prisiljavati životinje na uzimanje određene hrane ili tvari, ukoliko to ne odredi veterinar u veterinasko-zdravstvene svrhe, ali ne i u svrhe pokusa. Regulirati pokuse na životinjama za kozmetičku i farmaceutsku industriju. Članak 5., stavak 2., točka 28. čupanje perja živoj peradi. Članak 5., stavak 2., točka 30. bacanje petardi i drugih pirotehničkih sredstava na životinje; uvesti kazne za takve postupke! Članak 5., stavak 2., točka 34. držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora. Bez navednog "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uzemiravanje" ili odredite koje to životinje podnose takve uvjete. Članak 5., stavak 2., točka 37. uključite sve vrste pasa | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano za tradicionalna natjecanja bikova uz ovaj članak. Člankom 23. stavkom 2. točkom 5. Zakona pokus nije dopušten za istraživanja ili razvoj sastojaka, kombinacija sastojaka i gotovih kozmetičkih proizvoda. Člankom 22. stavkom 1. Zakona je, između ostalog, određeno da se pokusi mogu provoditi samo u svrhu temeljnih istraživanja te translacijskih ili primijenjenih istraživanja u što se uključuje i razvoj, proizvodnja ili ispitivanje kvalitete, učinkovitosti i sigurnosti lijekova, prehrambenih proizvoda i hrane za životinje te drugih tvari ili proizvoda. Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. Člankom 88. Zakona određena je novčana kazna od 10.000,00 do 30.000,00 kn za fizičku osobu ako baca petarde na životinje ili druga pirotehnička sredstava. Vezano za držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Pogledati odgovor Kristini Podobnik vVezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije uz ovaj članak |
| 489 | Josipa Komljenović | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlažem da se ovaj Zakon primjenjuje na sve životinje bez iznimke i u svim razvojnim stadijima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona. |
| 490 | Josipa Vranjković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Moji prijedlozi: Zabrana držanja konja na vezu. Kazna za nepoštivanje zakona i držanja konja na vezu iznosi 5 000 kn i može se napisati istoj osobi za istog konja svaka tri (3) mjeseca. Ako osoba ima više konja koje drži na vezu te time krši zakon kazna se ispisuje po svakom konju. Povećati kazne za napuštanje kućnih ljubimaca. Kazna za napuštanje kućnog ljubimca iznosila bi 20 000 kn. | Djelomično prihvaćen | Člankom 42. stavkom 2. ovoga Zakona određeno je da životinje koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje moraju imati na raspolaganju prostor koji odgovara njihovim fiziološkim i etološkim potrebama te dobrom praksom i znanstvenim saznanjima, a stavkom 3. da im se dnevno mora osigurati razdoblje tijekom kojega neće biti privezane radi mogućnosti kretanja u skladu s njihovim fiziološkim i etološkim potrebama te dobrom praksom i znanstvenim saznanjima. Kazne za postupanja protivna odredbama ovoga Zakona određene su prekršajnim odredbama istoga. |
| 491 | Josipa Vranjković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Moj prijedlog: Kastracija i sterilizacija Uvođenje obavezne kastracije i sterilizacije pasa, mačaka i ostalih kućnih ljubimaca. Sve kućne životinje (pse,mačke i ostale kućne ljubimce) obavezno je sterilizirati i kastrirati po spolnoj zrelosti točnije do 8.mjeseca života. Sve kućne životinje(psi,mačke,ostali kućni ljubimci) koji su po donošenju zakona stariji od 8.mjeseci, a nisu sterilizirani ili kastrirani, također moraju u roku od jedne (1) godine obaviti obaveznu sterilizaciju i kastraciju. Kazne za nepoštivanje zakona o sterilizaciji i kastraciji kućnih životinja(pasa,mačaka i drugih kućnih ljubimaca) iznosi 10 000 kn i može se napisati svakih 8 mjeseci istoj osobi za istu životinju. Ako osoba ima više pasa, mačaka i kućnih životinja koje nisu sterilizirane i/ili kastrirane kazna od 10 000 kn se piše po svakoj jedinki, psu,mački i ostalim kućnim životinjama. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 492 | Josipa Vranjković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Podržavam prijedloge Društva za zaštitu životinja, odnos prema životinjama je prvi pokazatelj kulture pojedinog društva. Moj prijedlog: Zabrana korištenja pasa u lovu! (ako ovo ne prolazi) Ili Svaki registrirani lovac koji ide u lov sa psima smije imati najviše dva (2) psa u svom vlasništvu koji moraju biti obavezno kastrirani i / ili sterilizirani. Prema kojima se mora odnositi kao prema kućnim ljubimcima. Većina lovaca osim što su hladnokrvne ubojice životinja također su i štanceri lovačkih pasa. I stoga treba postrožiti zakone o držanju pasa i ophođenju sa psima za osobe registrirane kao lovci. Osobe koje su registrirane kao lovci, a ne koriste pse u lovu ne smiju imati više od dva psa registrirana kao kućni ljubmci. Zabraniti lovcima da ubijaju pse i mačke koji su udaljeni više od 300 metara od kuće. Zabraniti lovcima korištenja oružja na bilo kojoj životinji i bilo kojem okruženju osim na divljači u strogo propisanim uvjetima. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom ne može se određivati broj životinja koje neka osoba može posjedovati, no istim se propisuje način postupanja i uvjeti držanja istih. Ovaj Zakon se ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači te, stoga, nije moguće propisati postupanje lovaca u lovištu. |
| 493 | Julijana Brnabić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | U VEZI PRIJEDLOGA I KOMENTARA ZA JAVNU RASPRAVU, PRILIKOM DONOŠENJA NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, KOJE JE PREDLOŽILO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, DAJEM PUNU PODRŠKU SVIM PRIJEDLOZIMA KOJE JE UPUTILA UDRUGA PRIJATELJI ŽIVOTINJA .HR., KAO ONIH PREDLOŽENIH I NEPREDLOŽENIH, A NUŽNE I POTREBNE SU. ODNOSE SE NA SVE ŽIVOTINJE, A CILJ IM JE ZAŠTITA KAO U UZGOJU, DRŽANJU, KLANJU, UBIJANJU, KONTROLI, ZABRANI, POKUSIMA, IZGRADNJI NOVIH AZILA, ODNOSNO SKLONIŠTA, TE OBAVEZNOJ I ZNAČAJNIJOJ POMOĆI DRUŠTVENIH ZAJEDNICA. UKRATKO U SVEMU ONOME ŠTO UDRUGA PRIJATELJA ŽIVOTINJA PREDLAŽE, KOJA IMA I NAJVIŠE SPOZNAJA U UGROZI ŽIVOTINJSKE POPULACIJE NA SVIM RAZINAMA. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 494 | Karla Bodakoš | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim zabranu sljedećeg: • uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno • držanja i korištenja svih životinja u cirkusima • držanja životinja u ugostiteljskim objektima • trajnoga držanja pasa na lancu bez mogućnosti kretanja • džanje životinja u cikusu • utrke pasa • kupiranje lovačkih pasa • korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. • držanja dupina u zatočeništvu u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja • čupanje perja živoj peradi • nehumano ubijanje životinja koje služe za uzgoj • držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima • davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje • usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda • parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama • nekontrolirani uzgoj "rasnih" pasa, mačaka i ostalih životinja • prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje • korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje • trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu • prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova • sve vrste zlostavljanja životinja • ubijanje životinja u skloništima • trajno oduzimanje životinje onome tko zlostavlja ili ubije životinju jednom (i nemogućnost dobivanja životinje opet) Hvala! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 495 | karmela špoljarić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Poštovani, pročitala sam Nacrt prijedloga Zakona, kao i prijedloge-dopune koje su vrlo detaljno iznijeli Prijatelji životinja, koje u potpunosti podržavam. Sretna sam, zadovoljna i ponosna što se u našoj državi ovim putem javnog savjetovanja može usvojiti, i nadam se da hoće, jedan dobar, moderan i civilizirani Zakon koji će pokriti sve ružne aspekte svakodnevnog života, jer često ne znate kako bi pomogli nekome tko pati u vašem okruženju, pogotovo ako je životinja u pitanju. Stupanj razvoja nekog društva danas se ne ogleda toliko u materijalnim dobrima, koliko u tome kako se to društvo odnosi prema svojim najslabijim skupinama - djeci, invalidima, starcima i slično, a tu se naravno i životinje. Ono što osobno i iz vlastitog iskustva u pomaganju životinjama smatram vrlo važnim jest sljedeće: 1. ZABRANA UBIJANJA ŽIVOTINJA U AZILIMA - zato što je to prije svega besmisleno i bespotrebno i stvara pohlepu za zaradom, a ljude koji žele pomoći navodi na spašavanje životinja drugim načinima, čime troše svoje vrijeme i novac, jer su neki azili na lošem glasu 2. ČEŠĆE INSPEKCIJE U AZILIMA, ALI I KONTROLA UDRUGA KOJE SE NAVODNO BAVE ZAŠTITOM ŽIVOTINJA - mislim da bi se uključivanjem volontera i ljubitelja životinja u rad azila izbjeglo loše postupanje sa životinjama u pojedinim azilima (Utinja, Pokupsko Cerje), a iz vlastitog iskustva znam da mnoge udruge koje po fejsbuku oglašavaju pse i traže za njih novac vode u najmanju ruku vrlo dvojbene osobe - iako ima i onih divnih i požrtvovnih ljudi, koji su život posvetili radu sa životinjama 3. PRIHVATILIŠTE ZA PRVU POMOĆ ili kako bismo to već nazvali - naime, kad pronađete životinju na cesti najčešće je nemate kamo odvesti i ni kome predati, jer ako zovete azil kažu vam vrlo često da su prepuni, pogotovo ako nađete leglo mačića i štenaca - stoga bi trebali postojati nekakvi prihvatni centri u kojima možete skloniti životinju ODMAH s ceste i koji bi onda u nekoliko dana iznalazili rješenja za pojedinu životinju 4. BESPLATNA STERILIZACIJA I CIJEPLJENJE NAPUŠTENIH ŽIVOTINJA, KAO I NJIHOVO LIJEČENJE - to bi trebalo urediti s veterinarima ili bilo kako, ali to je OSNOVA zbrinjavanja napuštenih životinja, dakle, čak i ako ste samo uzeli životinju na čuvanje do udomljenja, morali biste imati pravo besplatno je sterilizirati ili liječiti - sad je situacija takva da to ljudi plaćaju sami ili se skuplja novac (i tu opet dolazimo do fejsbuka i brojnih poziva za uplatu, nakon čega najčešće ne možete ni vidjeti životinju za koju ste uplatili) 5. OBAVEZNO ČIPIRANJE SVIH ŽIVOTINJA, odnosno, pasa i mačaka, i vlasničkih i onih napuštenih, da se uvijek zna koji je status životinje i tko je za nju nadležan 6. LAKŠE PODNOŠENJE PRIJAVA ZA ZLOSTAVLJANJE ŽIVOTINJA - primjer - Jutarnji list pisao je o psu na Pašmanu kojeg vlasnici drže u dvorištu punom smeća u kavezu bez ikakve zaštite od kiše i sunca - osobno sam poslala upit na nekoliko adresa i nitko ništa nije poduzeo - ako prijavite veterinarskoj inspekciji, na što vas upućuju, to je procedura od nekoliko mjeseci 7. MOGUĆNOST PRIJAVE LOKALNIH ZAJEDNICA koje ne brinu o napuštenim životinjama - JEDAN DOBAR PRIMJER su manja mjesta na obali i po otocima, gdje se turisti snebivaju ili sami hrane napuštene životinje, a ako apelirate na svijest lokalnog stanovništva ili odete na općinu, kažu vam da će ih po zimi ionako sve potrovati - osobno sam predlagala jednom otoku da od svojih mačaka naprave BREND, da ih steriliziraju i postave zgodne hranilice za životinje gdje bi turisti mogli donositi ili donirati hranu (IDEJA - skupljanje pet ambalaže po turističkim mjestima gdje bi npr. na jednom posebno uređenom kontejneru pisalo "Za svaku bocu donirali ste 50 lipa hrane za naše životinje" ili nešto slično - u Istambulu sam vidjela jedan veći aparat na ulici koji odmah, kad ubacite bocu, ili sitan novac, istisne nešto hrane za ulične pse) 8. OŠTRIJE KAZNE ZA ZLOSTAVLJAČE - osobno ne pravim razliku između životinja i ljudi i zagovaram stav da onaj tko bez razloga ubija i zlostavlja životinje zasigurno je potencijalni ubojica i zlostavljač ljudi, samo ako mu se pruži prilika zlostavljati ili ubiti slabijeg, a bez kazne 9. KONTROLA UZGOJA KONJA NA VELEBITU - možda će vas ovo iznenaditi, ali osobno sam to vidjela -naime, na Velebitu žive divni poludivlji konji koji se sami hrane i skapavaju od žeđi najčešće, bez ikakvog zaklona, a za uzgoj kojih određene osobe uzimaju državne poticaje - sve što oni naprave je to da povremeno dođu i namame polugladne konje kukuruzom i onda ih zakolju i prodaju meso 10. KAMPANJA OKO PROMJENE SVIJESTI LJUDI, POGOTOVO DJECE - ništa bez edukacije i ukazivanja na humaniji odnos prema životinjama koje su dio našeg svijeta - kad se o tome počne govoriti u medijima, kad se počnu snimati reklame i slično, ljudi se potaknu barem promisliti o toj temi, a djeca odrastaju sa spoznajom da su životinje ovisne o čovjeku i da im treba pomagati 11. I NARAVNO, UZGOJ ŽIVOTINJA RADI KRZNA, UTRKE ILI BORBE PASA i slično - APSOLUTNO PROTIV i APSOLUTNO KAŽNJAVATI! Primjer zemlje (pokrajine) koja je sve to među prvima zabranila je KATALONIJA u Španjolskoj - iz arene gdje su se održavale koride napravili su trgovačkicentar:)) | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 496 | Karmen Došen | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim: - zabranu eutanaziranja životinja u skloništima; - bolju kontrolu uvjeta u skloništima; - veće ulaganje u skloništa kako bi se moglo pomoći što većem broju životinja te što više različitih vrsta; - stroge kazne za nemar i napuštanje životinja; - zabranu uzgoja životinja za krzno i eksperimente. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 497 | Karolina Buzak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Postovani, zelim se ukljuciti u ovu javnu raspravu i dati svoje misljenje i koji prijedlog. Zivotinje su ziva bica, osjecaju bol i patnju i u skladu s tim protivim se ubijanju , maltretiranju, mucenju, sakacenju, izivljavanju nad istima. Zelim da se u zakonu zabrani mogucnost ubijanja zivotinja po isteku 60 dana. Zelim da se uvede animal police i da se postroze kazne onima koji muce, ubijaju i maltretiraju zivotinje. Zelim da se potice sterilizacija macaka i pasa i da cijena sterilizacije bude niza i samim time sterilizacija pristupacnija vlasnicima zivotinja. Zelim da se kaznjavaju oni koji stence i macice svojih ljubimaca razbacuju po ulici, sumama, pruzi i ostalim javnim povrsinama i prebacuju svoju brigu na druge. Zelim da se takoder roditelji djece koji maltretiraju i muce zivotinje kaznjavaju jer odgajaju buduce psihopate koji ce sa zivotinje prijeci na covjeka. Zelim da se takoder kazne oni koji po ulici paradiraju sa stencima i skupljaju novce ''za hranu i lijecenje istih pasa'' a svi znamo da iskoristavaju ta jadna bica i nakon hrpe prijava, nitko nista ne poduzima. Takoder zabraniti lovcima izivljavanje nad jadnim i nemocnim zivotinjama, ubijanje pasa i macaka jer su se udaljili od kuce vise od 300m, zabraniti drzanje divljih zivotinja, osim ako su na lijecenju ili samostalno ne bi prezivjele, takoder ne dozvoliti lov samostrijelom niti lukom! Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno! Zivotinje imaju jednako pravo na zivot kao i mi, oni koji su u stanju ozlijediti zivotinju u stanju su ozlijediti i covjeka i takve treba kaznjavati. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 498 | Katarina Čoti | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica; u određenom dijelu subvencija države 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 10. Zabraniti korištenje davilica za pse, 11. Zabraniti žigosanje kopitara 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama 13. Strožije kazniti zoofiliju Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer nečesto imaju i bolje - npr. ako osoba ima veliku površinu zemljišta (npr. imanje) i ima dovoljno prostora, a adekvatno se brine o životinjama... U PRIJEDLOG UVESTI NEKA SE USTROJI POLICIJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA ! Pobogu, donesite više Zakon kako spada i napokon - počnimo ga koristiti, strožije kažnjavati i provoditi, zbog onih čiji smo GLAS! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 499 | Katarina Ključarić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Čovjek se je tijekom povijesti osilio i sve na planeti podredio svojim potrebama i užicima. Tako je podjarmio biljke i životinje, pa čak i vlastitu vrstu. U cijelosti se slažem s Prijedlogom Zakona o zaštiti životinja i podržavam inicijativu da se čovjek što učinkovitijim zakonom stavi u dozvoljene okvire, kad je riječ o ugrožavanju prava životinja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 500 | Katarina Leva | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u skloništima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 501 | Klara Tabak | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Apsolutno se protivim da rok od 60 dana ostane u zakonu i da se nakon istog životnije i dalje usmrćuju jer smo ponovno na nuli i ništa se neće promijeniti. Ukoliko i analiziramo navedeni članak, točkiu 3. smatram potpuno nerazumljivom iz razloga što je nedefinirano što točno znači-nije moguće dalje držati? Zakonom bi trebalo navedenu nemogućnost potpuno razraditi i objasniti s obzirom da jako puno skloništa i objekata koji su nadležni za zbrinjavanje napuštenih životinja i dalje usmrćuje nakon roka od 60 dana pod izlikom da životinju nije moguće držati. što to uopće znači? svaka životnija je u konačnici udomljiva, i stari i bolesni psi i mačke, samo je potrebno puno više raditi na njihovim oglašavanjima i trudu na udomljenju, što većina ne radi kako treba. Već se protekom 60 dana opravdavaju kako određenu životinju nisu mogli udomiti u određenom roku. Da ne govorim o tome koliko skloništa i veterinarskih objekata za svaku napuštenu životinju dobije novaca od lokalne samouprave, i umjesto da s isti utroši na sterilizaciju, čipiranje, oglašavanje i informiranje ljudi, najlakše je životinju eutanizirati. Svakako očekujem da se ova odredba ukine ili regulira na način koji će u konačnici jadnim životinjama ići u korist, a ne da se na njima zarađuje. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 502 | KORALJKA KOCIANČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam: - zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Radi se o Zakonu za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. - Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima - Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima - Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu i općenito svih životinja u neadekvatnim uvjetima, pri čemu bi bilo potrebno točno propisati koji su to adekvatni uvjeti i što to podrazumijeva unutar Zakona - Zabranu utrka pasa - Zabranu kupiranja lovačkih pasa - Zabranu korištenja konja/magaraca za izvlačenje drva iz šuma i sl. - Obaveznu sterilizaciju/kastraciju životinja (u prvom redu pasa i mačaka) osim za nositelje valjane uzgojne dozvole - također uvjeti propisani Zakonom - nadalje - registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca - Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja - Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) - Osobito zakonsku regulaciju svih skloništa i azila u tzv. "no kill" skloništa za nezbrinute životinje uz adekvatnu skrb (veterinarsku i sl.) Predlažem uvođenje posebnog pravnog subjekta - tzv. "animal police" posebno obučen i školovan kadar (nikako komunalni redari niti veterinarska inspekcija) osposobljen za identifikaciju svih vrsta lošeg postupanja (zlostavljanja ili zanemarivanja) svih životinja (bilo od strane vlasnika ili treće osobe) te zakonom predvidjeti mogućnost, nakon identifikacije takvog lošeg postupka, oduzimanja životinje na licu mjesta uz prateću i adekvatnu skrb o životinji nakon oduzimanja (ovo kao inicijalni postupak), a nakon zakonom predvidjeti kazne za takvo ponašanje. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 503 | koraljka polacek | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Moj komentar, zalažem se za: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prehrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Također podržavam sve prijedloge udruge Prijatelji životinja. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 504 | Kornelija Stričko Ribić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u potpunosti ukine eutanazija zdravih životinja, posebice onih koje su u azilu po isteku 60 dana i da se zabrani taj rok od 60 dana uopće!! Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje zlostavljaju i ubijaju kućne ljubimce. Isto kao i osobe koje izbace na ulicu životinju ili čak ako ne steriliziraju odnosno kastriraju ljubimca (kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca) ili ne čipiraju. Želim da se konačno počne kažnjavati kupiranje ušiju i repova jer se to i danas događa iako je zakonom zabranjeno. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu. Želim da se Zakonom propišu strože obveze jedinica lokalne samouprave za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i skrb o njima. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma. Stroža kontrola nad osobama koje drže konje. Ograničiti uzgoj i prodaju egzotičnih životinja Hvala! | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 505 | Kristijan Lohert | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL, sve ostalo su najobičniji šinteraji, tj mjesta, ukoliko se životinja ne udomi usmrćuje. Uvesti uz uvijete držanja kućnih ljubimaca i pogotovo za lovce i "skloništa", te kvazi uzgajivače propisati adekvatnu ishranu, jer se pse hrani šrotom tj mljevenom kuruzom. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja, 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu, ako je privremeno, propisati duljinu lanca i duljinu vremena 4. Uvesti obavezu cjepljenja i čipiranja mačaka, također no kill skloništa za mačke, kažnjavanje za napuštanje je nemoguće dok se ne zakonski propiše čipiranje 5. Zabraniti držanje životinja zbog krzna i kože, osim onih koje su već iskorištene za prehranu 6.Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom- 7. ZOO vrtove dozvoliti, samo ako se uvijeti za životinje stvore približno kao i onima u kojima žive na slobodi (temp, okoliš, vlaga zraka biljke, itd (npr. Polarni medvjed na suncu po ljeti) 8. Zabraniti Gatere. Mučenje je lijepa riječ, doslovno iživljavanje nad jadnom svinjom u žici i često polaka i užasna smrt, Hrpa ih ima ilegalnih. Apsolutno zabraniti Gatere! 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja koje mogu ozljediti životinju ili uzrokovati stres (utrke, borbe, turističke atrakcije npr magarce dozvoliti, ali regulirati jahanje, ili bilo što gdje životinja mora podnostiti teret, jer se često dogodi da sjedne osoba koja prelazi 100kg, npr zbog fotografije.) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma, vuča bilo kakvog večeg tereta od 50kg, kao i zaprege) regulirati koju maksimalnu težinu može nositi životinja (jahanje ili šetnja po prirodi sa teretom), uključujući i terapijsko jahanje, propisati vrijeme odmora ukoliko životinja nosi terete 10. Zabraniti korištenje davilica sa siljcima, ogrlica koje imaju bilo kakve šiljaste dijelove koje mogu ozlijediti ili narušiti zdravlje životinje, za ogrlice propisati minimalnu širinu, jer često lovci običnom špagom vežu pse, događalo se psima da udave jer zapnu u granje. 11. Zabraniti žigosanje kopitara. Postoje mikročipovi, ogrlice...... 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, Jako veliki problem su tzv štancaone, koji prodaju pse po par stotina kuna (i manje). Tu je jako veliki problem, jer zbog mizerne zarade radi višerostruku štetu psima, jer nema nikakve kontrole bolest, genetske prenosivosti vrlina i mana, uništavaju legalne uzgajiovačnice (ljude koji su posvetili puno vremena i ljubavi psima i uložili sredstva u posao), nanose izravnu štetu državi jer većina takvih pasa završi na ulici (dakle dvostruka), volontiram dugo godina i najveći problem je tzv stanceri pasa, tj nelegalne uzgajivačnice, psi se prodaju preko raznih oglasnika za 200-400kn ili manje. Primjer; Kada vlasnik psa, koji je želio rasnog psa, nakon što pas naraste uvidi da to nije ono što je želio, pas na ulici i nakon toga 60 dana ima da se posreći, ili smrt. Uništavanje pasmine, razmnožavaju se psi koji ne prolaze nikakve kontrole, drže u uvijetima koji su sve, samo ne humani, hrane sa šrotom tj mljevenom kuruzom. Tu je jedino riješenje drakonske novčane kazne koje su se u Hrvatskoj pokazale kao najbolje riješenje i najučinkovitije, a dio novaca preusmjeriti za no kill skloništa, inače nema svrhe cijeli zakon jer ako se životinja na kraju ubija, to se nemože nazvati zakon o dobrobiti životinja, jer zvuči u najmanju ruku "čudno" Za napuštanje ne samo propisati kaznu i životinju na kraju usmrtiti, već novčana kazna i uzdržavanje životinje u NO KILL skloništu do udomljenja, i plaćanje svih računa, uključujući cjepljenja obavezn i lječenja. Kazne za ne čipiranje min 50 000kn, PAS je PAS, često su neki psi diskriminirani zbog veličine, te im je zabranjen ulaz u javni prijevoz, zakonom na razini RH propisati uvijete prijevoza u javnom prijevozu. Takodjer pse pod opasne svrstati one pse koji su imali napad na čovjeka na javnoj površini (ne da pas u dvorištu npr ugrize lopova pa ga se tretira kao opasnog. PAS je PAS, sve ostalo je diskriminacija. 13. Strožije kazniti zoofiliju, zatvorska kazna plus kemijska kastracija za recediviste. 14. Postrožiti uvijete u kojima psi sudjeluju u lovu, drakonske kazne. 15. Lovcima propisati sudjelovanje na edukacijama, po uzoru na lječničku komoru, propisati i postrožiti oružije s kojim se smije usmrtiti životinju u lovu, krivolovce tretirati strože 16. Novčane kazne povećati bar za duplo. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer u velikoj većini imaju i bolje uvijete, dovoljno da imaju uvijete za držanje kao i "obični kućni ljubimci" inače se potiče ubijanje tj usmrćivanje indirektno, veliki korak nazad. Za počinitelje recediviste uvesti zatvorske kazne, ali i mogućnost da se zamjeni radom (tako da ne ide na trošak države, već da im je u interesu volontirati, ali u ustanovama ili udrugama za zaštitu ili pomoć životinjama, osim osuđenima za zoofiliju. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 506 | Kristina Klaric | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam prijedloge Društva za zaštitu životinja, odnos prema životinjama je prvi pokazatelj kulture pojedinog društva. Posebno treba voditi računa o skloništima za životinje, oni ne smiju biti izvor profita za razne nesavjesne osobe, već trebaju biti javne ustanove. Novac poreznih obveznika kojima se skloništa financiraju trebaju biti isključivo u funkciji dobrobiti životinja, ovako je skloništima u interesu da životinju čim prije usmrte i povećaju profit. Treba obavezati vlasnike životinja ( psi, mačke) na obaveznu sterilizaciju ako nemaju prijavljen uzgoj, a za uzgoj trebaju postojati stroga pravila i kontrole kako bi se onemogućilo štancanje životinja koje drže u lošim uvjetima. Svakako postrožiti kontrole držanja kućnih ljubimaca , osnovati "animal police" , ili natjerati policiju da postupa po Zakonu i intervenira na poziv. Strogo zabraniti držanje pasa na lancu, u kavezima i slično , kao i bilo koju vrstu kupiranja ušiju, repova..... Postrožiti kazne za zlostavljače a posebno provoditi iste , ne dozvoliti da kao do sada budu samo na papiru. Zabraniti uzgoj životinja za krzno . Vezano za mogućnost držanja više od 9 pasa koji više ne sišu odrediti blaže uvjete, ima puno volontera koji spašavaju životinje iz azila pa ih udomljavaju i drže životinje u dobrim uvjetima sa veterinarskom skrbi. Smatram da tu ne bi trebalo biti ograničenja ako veterinari potvrde da se vodi dobra briga o životinjama te da se životinje redovito udomljavaju. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 507 | Kristina Owais | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje u skloništu nakon 60 dana. Podržavam SVE prijedloge Prijatelja životinja i želim da se isti uvrste u novi zakon. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 508 | Kristina Podobnik | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Za prekršaj iz točke 1. ovog članka uvesti i trajno oduzimanje životinje te zabranu daljnjeg držanja životinja. | Prihvaćen | Članak 88. postao je članak 91. Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. članka 91. Zakona počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. |
| 509 | Kristina Podobnik | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Brisati točku 7. Početi provoditi točku 8 i prestati progledavati kroz prste onima koji ne ispunjavaju svoje obveze. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 510 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Zbrinjavanje životinja treba se obavljati isključivot kao neprofitna djelatnost jer je to jedini način da se osigura ispunjenje javnog interesa a ne profitnog interesa. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 511 | Kristina Podobnik | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Izbrisati stavak 1. članka 91. Za prijelazno razdoblje 10 godina je i više nego dovoljno da se ide u phase-out proizvodnje a ne da netko u zadnji čas traži prvo jedno produženje proizvodnje, zatim još jedno i tako dalje. Znalo se na vrijeme koje su zakonske odredbe i do kada je prijelazni rok. S obzirom da rok nije ispoštovan, stari zakon je još na snazi, je li se kaznilo uzgajivače koji nisu ispoštovali prijelazni rok i oglušili se o zakon? | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 512 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Iz čl. 61. izbaciti stavak 2 jer niti divlje niti domaće životinje ne trebaju biti u cirkusima, to je maltretiranje životinja radi ljudske razonode na jeftinoj razini (karnevlaskoj). Već sami konstanti transport je stresan za životinje. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 513 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Ovaj članak potrebno je izbaciti jer su privremeni udomitelji često zadnja slamka spasa za pse kojima prijeti bezrazložna autanazija, a kasnije se uspješno udome. S obzirom na stanje "na terenu" što se tiče napuštenih pasa, ovakva zakonska mjera bi još više otežala pronalaženje humanog, odgovornog i dugoročnog rješenja u vidu sterilizacije i udomljavanja. Tim više što su uvjeti kojima bi trebalo udovoljiti sklonište (a vrlo često u praksi jedva da i skloništa zadovoljavaju te uvjete, ako i zadovoljavaju, i svejedno im je omogućen daljnji rad bez sankcija) teško ostvarivi za ljude koji u svojim domovima pružaju privremeni smještaj napuštenim i životno ugroženim životinjama iz kill skloništa. Privremeno udomljavanje je dobra praksa nastala na terenu i potrebno ju je zadržati i ohrabrivati dok se ne steknu uvjeti u kojima će no kill skloništa i programi sterilizacije i udomljavanja funkcionirati kako je zamišljeno, a JLS-ovi napokon ispuniti svoje zakonske odredbe po ovom pitanju. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 514 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Svaka osoba koja uzgaja kućne ljubimce namjenjene prodaji, bez obzira na broj rasplodih ženki, treba biti obavezno registiran kao uzgajivač. Također, osoba koja drži muškog psa za rasplod, treba biti registrirana kao držatelj rasplodnog mužjaka, u protivnom bi trebala biti obvezna sterilizacija muškog psa. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 515 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam prijedlog Svjetlane Čolak o potrebi uvođenja stavka koji bi se odnosio na ostavljanje životinja u automobilima na visokim temperaturama. U takvim slučajevima ovlastiti vatrogasce ili neku drugu nadležnu osobu na postupanje i bez odobrenja vlasnika vozila kako bi se životinju spasilo od izloženosti visokim temperaturama, toplinskom šoku i u krajnjim slučajevima, smrti. Također u tim slučajevima takvim vlasnicima ispostaviti kaznu za zanemarivanje i naplatiti intervenciju vatrogasaca. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. |
| 516 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. | Umjesto usmrćivanja pronađenih i/ili ozljeđenih divljih životinja treba potencirati zbrinjavanje takvih divljih životinja u skloništima za divlje životinje. Trenutno su skloništa za divlje životinje gotovo nepostojeća u Hrvatskoj i jasno je da je u slučaju ozljeđene divlje životinje velika nespremnost lovoovlaštenika i zoološkog vrta za zbrinjavanje, stoga preostaje usmrćivanje životinje što ne bi trebalo biti ponuđeno kao opcija jer je najlakša i zahtjeva najmanje angažmana društva na svim razinama. Potrebno je zaštitu divljih životinja podići na državnu i regionalnu razinu jer kako je rečeno, to je javno dobro Republike Hrvatske (između ostalog). Rješenje je osnivanje ambulantno-prihvatnih centara na regionalnoj razini za divlje životinje. Također, izraz "van prirodnog staništa" je dvojben jer što se smatra prirodnim staništem divlje životinje? Često se zaboravlja da upravo ljudske prometnice i aktivnosti prolaze kroz staništa životinja kao i da se gradovi i naselja šire u divljinu i oduzimaju stanište životinjama, stoga je svako mjesto na kojem se životinja zatekne (osim ako je egzotična ili nenativna vrsta) prirodno stanište životinje. | Primljeno na znanje | Ovim se člankom određuje način zbrinjavanja divljih životinja na način da im se osigura oporavak i vraćanje u prirodno stanište u kojem mogu preživjeti, ako je isto moguće. Članak 49. postao je članak 50. Zakona. |
| 517 | Kristina Podobnik | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. | U točki 1. stavka 1. preformulirati u "svim djelovima staništa" jer nije definirano koje se stanište ili djelovi ne smatra bitnim za opstanak vrste a i divlje životinje bi trebale imati omogućen pristup vodi i cijelom svom staništu uz evenutualne, strogo propisane iznimke. Proširiti točku 4. stavka 1. ovog članka da glasi "svako uznemiravanje životinja i drugi zahvati sa štetnim posljedicama" | Nije prihvaćen | Ovom odredbom se životinjama u prirodnim staništima omogućava obavljanje fizioloških funkcija (hranjenje, napajanje, izražavanje vrsti svojstvenog ponašanja, razmnožavanje) te, stoga nije potrebno određivati koja veličina staništa životinjama treba biti na raspolaganju, ako su zadovoljene njihove potrebe. Zabranom provođenja drugih zahvata sa štetnim posljedicama životinje su zaštićene od postupaka koji ih mogu onemogućiti u obavljanju fizioloških finkcija. Članak 47. postao je članak 48. Zakona. |
| 518 | Kristina Podobnik | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Iz stavka 4 izbaciti pod 4. udruge uzgajivača. Prisutnost predstavnika saveza uzgajivača je dovoljna i stavljanjem i predstavnika udruge i saveza uzgajivača se pojačava jedno te isto stajalište u povjerenstvu jer je za pretpostaviti da će udruga i savez uzgajivača imati isto stajalište o npr. činčilama. | Nije prihvaćen | S obzirom da sve udruge uzgajivača ne moraju biti članovi saveza uzgajivača potrebno im je omogućiti sudjelovanje u Povjerenstvu za zaštitu životinja. |
| 519 | Kristina Podobnik | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Podrobnije definirati točke 5 i 6 tj. koji su to slučajevi i tko je taj tko odlučuje je li usmrćivanje u svrhu zaštite okoliša / očuvanja prirodne ravnoteže (točka 5) ili zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, životinja i zaštite imovine (točka 6). Pravilnikom definirati uvjete koji moraju biti zadovoljeni za točke 5. i 6. kako bi se onemogućilo samovoljno ubijanje u svrhu navedenog (npr. kao što to čine lovci). Točka 7 se treba brisati. Treba potencirati zbrinjavanje takvih divljih životinja u skloništima za divlje životinje. Trenutno su skloništa za divlje životinje gotovo nepostojeća u Hrvatskoj i jasno je da je u slučaju ozljeđene divlje životinje velika nespremnost lovoovlaštenika i zoološkog vrta za zbrinjavanje, stoga preostaje usmrćivanje životinje što ne bi trebalo biti ponuđeno kao opcija jer je najlakša i zahtjeva najmanje angažmana društva na svim razinama. Također, izraz "van prirodnog staništa" je dvojben jer što se smatra prirodnim staništem divlje životinje? Često se zaboravlja da upravo ljudske prometnice i aktivnosti prolaze kroz staništa životinja kao i da se gradovi i naselja šire u divljinu i oduzimaju stanište životinjama, stoga je svako mjesto na kojem se životinja zatekne (osim ako je egzotična ili nenativna vrsta) prirodno stanište životinje. Ovu odredbu također ukinuti za čl. 60 jer životinje ne bi trebale biti kolateralne žrtve neorganiziranog sustava zbrinjavanja i trebalo bi uvijek ići u njihovu korist a to je ostanak na životu i zdravlje. Odredbu o usmrćivanju svakako ukinuti za čl. 67. koji se tiče usmrćivanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Mnoge JLS koriste ovu mjeru kao vatrogasnu, umjesto da se bave pravim problemom a to je neodgovornost držanja životinja i njihovo napuštanje, a tvrtke koncesionari koriste ovu mjeru kao rupu u zakonu koja im omogućuje zaradu. Ukidanjem odredbe o usmrćivanju životinja u skloništima primoralo bi se sve aktere društva da angažirano počnu rješavati problem kao i odgovornije, ekonomičnije, svrsishodnije i etičnije trošenje javnog novca. | Nije prihvaćen | Ovim se Zakonom ne uređuje područje zaštite okoliša, međutim, za slučaj da je vezano za zaštitu okoliša ili očuvanje prirodne ravnoteže potrebno donijeti odluku o uklanjanju iz okoliša npr. invazivne životinjske vrste, mora se pri takvim postupcima osigurati dobrobit životinja. U slučaju pojave bolesti kad se za njeno suzbijanje i iskorjenjivanje propisuju mjere usmrćivanja životinja u svrhu zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja u skladu s propisima iz područja veterinarstva potrebno je osigurati dobrobit životinja i isto provoditi pod nadzorom veterinarske inspekcije. Ako je pronađena divlja životinja koju nije moguće smjestiti u sklonište za životinje ili zbrinuti na drugi način, a nije je moguće niti vratiti u prirodu, u tom je slučaju takvu životinju potrebno poštedjeti daljnje boli, patnje i stresa provođenjem humanog usmrćivanja. |
| 520 | Kristina Podobnik | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Rješavanje pitanja pružanja pomoći ozlijeđenoj životinji na način koji je predložen ovim Zakonom je svakako korak naprijed. No, smatram da bi financiranje u slučaju iz stavka 2. trebalo podići na razinu jedinice područne (regionalne) samouprave tj. županija. Male JLS vrlo često nemaju niti sredstava niti ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta za ambulantno zbrinjavanje i lječenje ozlijeđenih životinja, a osobito je ovo izraženo u slučaju ozlijeđenih divljih životinja za koje nitko ne zna što bi s njima. Osobito u slučaju divljih životinja koje su ozlijeđene ali bi uz pruženu pomoć se mogle oporaviti i vratiti u prirodu, potrebna je jedinstvena strategija i akcijski plan rada na državnoj razini. | Nije prihvaćen | Zakonom o lovstvu („Narodne novine“, broj: 140/05 i 75/09, 14/14 i 21/16 – Odluka Ustavnog suda) Divljač se na površinama izvan lovišta i na površinama gdje je zabranjeno ustanovljenje lovišta (rasadnici, voćnjaci, vinogradi, pašnjaci ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju divljači te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov, članak 9. stavak 2. Zakona o lovstvu) zaštićuje i lovi u skladu s Programom zaštite divljači. Program zaštite divljači donosi pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, uz suglasnost Ministarstva. Jedinice lokalne/područne samouprave trebale bi donijeti Programa zaštite divljači sukladno kojem bi se divljač zaštićivala i lovila (članak 45. Zakona o lovstvu). Nastavno na navedeno smatramo da je zbrinjavanje divljači s javnih površina u nadležnosti Zakona o lovstvu. |
| 521 | Kristina Podobnik | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Čl. 5., stavak 2, točka 5 - potrebno je u potpunosti zabraniti obučavanje životinja za borbe kao i organizaciju borbi životinja. Borbe bikova ne bi trebale biti iznimka jer u mnogim krajevima Hrvatske se one reklamiraju kao "tradicionalne" a odvijaju se tek koju godinu. Osim toga, ako nešto i jest tradicija, u svijetlu etičkog razvoja čovjeka i njegovog odnosa prema drugim bićima treba razmotriti daljnju opravdanost takvih manifestacija. Trebamo ići naprijed a ne nazad. Za točku 32. koja se tiče korištenja kopitara za izvlaćenje trupaca iz šuma - zabraniti osim u iznimnim uvjetima u kojima bi mehanizacija nanjela štete šumskom ekosustavu i tlu, a u tim uvjetima dozvoliti uporabu konja jedino licenciranim osobama, uz nadzor i uz točno propisanu dozvoljenu maksimalnu kilažu s obzirom na dob i veličinu konja i to takvu da konj ili konji nisu opterećeni kilažom većom od one koju po procjeni stručne osobe mogu podnjeti bez posljedica po zdravlje konja. Također propisati i maksimalan broj sati u danu i općenito za koje konj može biti angažiran u izvlačenju trupaca uz obaveznu hranu i vodu za životinju tijekom rada te obavezan pregled veterinara nakon obavljenog posla kako bi se potvrdilo da životinja nije preforsirana radom. Pod točkom 34. koja se tiče držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, smatram da je točka nedovoljno definirana. Navesti koje vrste životinja i pod kojim točno uvjetima (prostor, hrana, voda, svjetlo, stanište itd.) se smije držati. Definicija "primjerenog prostora" je previše neodređena. Vjerojatno i kineski zakonodavac smatra da je trgovački centar primjeren prostor za polarnog medvjeda, da navedem samo jedan primjer. Točka 35. pojasniti pojam držanje divljih životinja u svrhu proizvodnje - mesa, krzna, papaka...? Točka 36. svakako zabraniti držanje i korištenje divljih životinja u zoološkim vrtovima, i općenito zabraniti nastupanje zooloških vrtova sa životinjama u Hrvatskoj. Točka 37. proširiti na sve pse, uključujući i lovačke. Točka 39. definirati preciznije što se u smislu ovog Zakona smatra nezdružljivim životinjama jer premalo jasne odredbe ostavljaju mjesta za previše tumačenja. Stavak 3. točka 7. definirati što se smatra opasnom životinjom. Počesto su životinje više uplašene nego što su uistinu opasne i nije uvijek opravdano usmrćivanje kojem se pribjegava češće nego omamljivanju (slučaj medvjeda na autocesti). | Nije prihvaćen | Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) te svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Međutim, bikijade ne treba smatrati pravim borbama životinja jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture te s obzirom da je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu pojedinim područjima Republike Hrvatske, kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe, tradicionalne bikijade nisu zabranjene. Zabranjeno je korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara kao što su otoci ili parkovi prirode (zaštićeni objekti prirode) i park šuma grada Zagreba gdje je nepristupačnost za mehanizaciju izražena, krajobrazna osjetljivost na visokom nivou, zaštita potoka i vodotokova strogo nadzirana, a količine za iznos male. Samarica se također koristi i u zemljama EU, pogotovo u zaštićenim objektima prirode (primjer nacionalnoga parka iznad Rima, samarica je bila prisutna u cerovoj panjači, časopis CROJFE). Iznošenje drva samaricom naročito je pogodno pri izvođenju radova u područjima ekološke mreže (NATURA 2000), koja zauzima 36 % površine šuma u Republici Hrvatskoj. Okolišna pogodnost samarice je da izostaje negativan utjecaj na šumsko stanište i sastojinu, koji se prepoznaje kroz: 1) guljenje kore nedoznačenih stabala, 2) odnosno gaženje i sabijanje tla šumskim vozilima, 3) u slučaju puknuća uljnih vodova (šumska vozila imaju hidrauličku transmisiju) ispuštanje ulja u tlo, ali i 4) oštećivanje obala i korita stalnih te povremenih vodotoka - definirao prof. Poršinsky. Sukladno čl. 50. Zakona o šumama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) i odredbama Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjeđnici mogu izvoditi samostalno (Narodne novine, br. 16/15) samaraški obrt (animalna vuča iznošenja i izvlačenja) mogu izvoditi isključivo registrirani i licencirani izvođači. Slijedom navedenog, korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz teško pristupačnih područja šuma (samarica) zbog izražene nepristupačnosti terena za šumsku mehanizaciju naprosto nije moguće zamijeniti. Člankom 5. stavkom 2. točkom 34. Zakona zabranjuje se držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje. Primjereni uvjeti za pojedine vrste i kategorije životinja su oni koji osiguravaju zdravlje i dobrobit životnja te je odgovornost posjednika odnosno vlasnika životinja da osigura takve uvjete. U suprotnom, ako ne osigura primjerene uvjete za držanje životinja ili ako nema dovoljno znanja za osiguranje takvih uvjeta ne može držati životinje u svrhu ukrašavanja prostora. S obzirom da je držanje životinja u svrhu ukrašavanja prostora stalno izloženo nadzoru prisutnih svako nepoštivanje odredbi o primjerenim uvjetima držanja životinja odmah je vidljivo te je iz navedenog razloga vlasnik odnosno posjednik prisiljen osigurati tražene uvjete pri držanju životinja. Držanje životinja u svrhu proizvodnje propisano je Pravilnikom o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (NN, br. 10/44) kojim je preuzeta Direktiva Vijeća 98/58/EZ o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje. Navedenim pravilnikom se predviđa minimalne standarde zaštite životinja držanih radi uzgoja te se Pravilnik primjenjuje na bilo koje životinje (uključujući ribe, gmazove ili vodozemce) uzgajane ili držane radi proizvodnje hrane, vune, kože ili krzna ili radi drugih uzgojnih razloga. Držanje životinja u zoološkim vrtovima propisano je Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, br. 67/05) kojim je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22 o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Svrha ovoga Pravilnika je zaštititi divlji životinjski svijet i očuvati biološku raznolikost kroz mjere za izdavanje odobrenja zoološkim vrtovima o udovoljavanju uvjetima i za obavljanje kontrole zooloških vrtova te se tako jača uloga zooloških vrtova u očuvanju biološke raznolikosti i edukaciji javnosti o potrebama očuvanja prirodnih staništa životinja te potrebama životinja kroz prikazivanje uvjeta držanja kojima se oponašaju uvjeti u prirodnim staništima. Donošenje odredbe da se zabrani držanje životinja u zoološkim vrtovima trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te će se razmatrati kod budućih normativnih aktivnosti. Ovim Zakonom je zabranjena djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. Navedena odredba donijeta je kao zaštitna mjera za lovačke pse koji tijekom lova prolazeći kroz nepristupačna područja tj. kroz gustu vegetaciju oštećuju repove čime se uzrokuje bol i patnja zbog ozljeda, a i nakon saniranja ozljeda iste se ponavljaju kod ponovnog sudjelovanja u lovu pa je u pojedinim slučajevima ipak potrebno na kraju amputirati rep. Za druge pse nema razloga zbog kojih bi trebalo dopustiti rezanje repova te je iz toga razloga određeno da se zabranjuje izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa. Definicijom nezdružljivih životinja određuje se da su to životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu bređost, ozljede ili smrt. Nezdružljive životinje su životinje koje nisu naviknute jedna na drugu, iako to mogu biti životinje iste životinjske vrste, ili životinje koje se prirodno ponašaju kao predator i plijen, životinje koje se iz nekog razloga ne podnose pa su neprijateljski raspoložene jedne prema drugima ili životinje koje se ne mogu držati zajedno ako jedna drugoj mogu prouzročiti ozljede ili smrt. Također spolno zreli mužjaci jedne vrste se ne smiju držati zajedno zbog opasnosti ozljeda ili čak usmrćivanja, a spolno zreli mužjaci i ženke osobito ako su spremne za parenje tj. pripust neće se držati zajedno jer mogu prouzročiti neželjenu bređost. Kako se ne može pobrojati sve mogućnosti koje bi u okviru nezdružljivih životinja mogle pri zajedničkom držanju jedna drugoj prouzročiti neželjenu bređost, ozljede ili smrt, obveza je vlasnika odnosno posjednika da osigura dobrobit i zdravlje životinje te da prepozna u kojim slučajevima bi držanje životinje s drugim životinjama moglo uzrokovati bređost, ozljede ili smrt kako za samu životinju tako i za druge životinje. Člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Zakona određeno je da su opasne životinje one životinje koje mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku. Ovim se Zakonom ne određuje njihovo usmrćivanje ako se mogu osigurati uvjeti za sigurno držanje takve životinje. |
| 522 | Kristina Podobnik | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Također smatram da bi se ovaj Zakon trebao primjenjivati na sve životinje. Podržavam prijedlog Prijatelja životinja i ostalih koji su dali komentare u tom smjeru. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon se primjenjuje na sve kralježnjake i iznimno na glavonošce iz razreda Cephalopoda koji se koriste u znanstvene svrhe. Ovaj se Zakon ne primjenjuje na ribolov, a drugih korištenja Cephalopoda osim u znanstvene svrhe nema tako da ni zaštita Cephalopoda kroz ovaj Zakon nema svrhe. Donošenje odredbe da se ovaj Zakon primjenjuje na sve životinje nije razmatrano jer nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon. |
| 523 | Kristina Podobnik | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Smatram da bi u ovaj članak trebalo uvrstiti i odredbu kojom će se priznati svaka životinja kao živa jedinka koja ima svoja prava (koja se uređuju ovim zakonom). Trebalo bi izrijekom prepoznati i podići status životinje u zakonodavstvu na živo biće, čime bi se pojačale etičke implikacije odredbi ovog zakona. | Prihvaćen | Ovaj Zakon je pisan na način da se životinjama tijekom korištenja od strane čovjeka osiguraju primjereni uvjeti života kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te da se osigura zdravlje životinja. Ovaj Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije kao i pojedine propise nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu se životinjama priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja. Donošenje odredbe da životinja kao živa jedinka ima svoja prava trenutačno nije razmatrana, jer se ne odnosi na predmetnu tematiku, tj. ne odnosi se na zaštitu životinja tijekom korištenja od strane čovjeka. |
| 524 | Kristina Rakić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila i drugih životinja za krzno. Protivim se prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave: pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama 12. Uvođenje policije za životinje 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Predlažem i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija kućnih životinja (iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika) 9. TRAJNO, a ne privremeno oduzimanje zlostavljane/zanemarivane kućne životinje 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana maceracije 19. Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta 20. Edukacija djece o pravima životinja 21. Uvođenje vegetarijanskih obroka u javne ustanove Podržavam i prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje; slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda; zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 525 | Kristina Stručić-Deković | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Kao jedna od obitelji koji se bave uzgojem činčila u Hrvatskoj, tražim i molim da se izmjeni članak Zakona gdje se navodi zabrana uzgoja činčila, te da se dopusti nama, malim uzgajivačima Hrvatske, da možemo dalje raditi i boriti se za svoju egzistenciju u Hrvatskoj. Ne treba posebno naglašavati gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, kako ljudi žive i da je potrebno boriti se, da se otvore radna mjesta, da se poveča bilo kakav uzgoj koji bi doprinio egzistenciji hrvatskog građanina, naročito u ruralnim područjima. Na strani protivnika ukidanja zabrane stoje argumenti isključivo iz osobnog shvaćanja morala, što je legitimno, ali i upitno glede dizanja na razinu državne politike, takvih dosta usamljenih mišljenja. Također, u javnosti se i manipulira lažima glede zabrane uzgoja u zemljama članicama EU, a osobito u pogledu postupanja sa životinjama u procesu uzgoja krznašica na samim farmama. Razumijem da je teško pojedincu koji živi u Zagrebu, od redovnih primanja, ili donacija od državnog proračuna i Udruga, razumjeti „svakodnevnu borbu“ kod uzgoja i prozvodnje uzgajivača, ali stavovi takvih pojedinaca odlučuju o životu i poslovima svih obitelji uzgajivača. Ovim uzgojem trenutno se u Hrvatskoj bavi 60 obitelji, koje time ostvaruju glavni ili dopunski prihod. Kod nas dominiraju obiteljske farme, a djelatnosti su registrirane kao uzgoj ostalih životinja. Naime, djelatnost uzgoja činčila, jedinih krznašica koje se uzgajaju u Hrvatskoj, više od 20 godina, potpuno izvozno orijentirana, pri čemu sam uzgoj i proizvodnja počiva isključivo na domaćim resursima, u vezi opreme i po pitanju obrtnih sredstava, dakle, kompletnih proizvodnih resursa. U 2006. godini, izglasan je Zakon kojim je uvedena zabrana uzgoja životinja za krzno u Hrvatskoj, koji je stupio na snagu u 2007. godini, s prijelaznim razdobljem od 10 godina, što znači 01.01.2017. godine. Tada nisu konzultirani uzgajivači, koji tada nisu imali pravo iznjeti svoje mišljenje. Čvrstu podršku uzgoju životinja za krzno tada je dala i Hrvatska gospodarska komora, čija je podrška dana i sada, kao i od Hrvatske obrtničke komore, jer razumiju problem. U Hrvatskoj, Zakon o zabrani uzgoja životinja za krzno stupa na snagu 01.01.2017. godine, dok je uzgoj činčila na farmama u zemljama EU legalan posao i to je jedini način da činčila preživi kao životinjska vrsta, jer su u prirodi izumrle. Uzgajivači, kako god to Vama izgledalo, se bore za opstanak jedne životinjske vrste, usprkos izjavama nekih „prijatelja životinja“, da izumiru i ljudske vrste (valjda se u tom trenutku mislilo na hrvatski narod) pa što ako i izumre još jedna životnjska vrsta. Hrvatska je postala članica EU, 01.07.2013. godine, pa Zakoni i propisi za uzgoj činčila na farmama u EU i Hrvatskoj moraju biti jednaki. Uzgajivači su dobili i inozemnu podršku za daljnji nastavak uzgoja u Hrvatskoj, naročito EFBA, Europske asocijacije uzgajivača krznaša sa sjedištem u Bruxellesu; ukidanje zabrane podržao je i najveći europski uzgajivač, firma "Wanger" iz Mađarske, koji je duže vrijeme na ovom tržištu prisutan kao otkupljivač. Inače, Mađarska i subvencionira svoje uzgajivače činčila, a EFBA vodi kampanju da se to proširi i na ostale zemlje. Godišnji obrt zemalja članica EU u krznarstvu je oko 2 milijarde USA $ godišnje i nije u planu da se djelatnost ugasi, jer više od 70 posto najelitnijih dizajnera koristi krzno i kožu za svoje kreacije, bez obzira na sve pritiske i apele da se krzno ne nosi. Važno je reći da se na globalnoj razini kampanja, čiji je krovni promotor organizacija PETA, prvenstveno odnosi na apele za nenošenje krzna, a ne izravno za ukidanje uzgoja. Izvan Europe, najveći proizvođač krznašica je Argentina, a Kanada je vodeća po prometu krznašica. U SAD-u se ne uzima u obzir mogućnost ukidanja zabrane uzgoja. Ova zemlja je, inače, godinama držala monopol, ne dopuštajući da se činčile uzgajaju u Europi, sve do polovice prošlog stoljeća, što je prilično indikativan podatak. Zbog velikog postotka sudjelovanja cijene rada u konačnoj kalkulaciji, uzgoj krznašica se sve više preseljava u zemlje gdje je cijena rada bitno niža od one u najrazvijenijim zemljama. Činčile proizvedene u Hrvatskoj, u domaćim farmama, su vrlo konkurentne na globalnom tržištu po kvaliteti, čime je osigurano direktni izlaz na svjetske burze, jer je krzno činčile u potpunosti burzovna roba, tzv. "Meko zlato", zbog stabilnosti cijena već više od 80 godina. Pored ekonomskih, veoma su bitni socijalni, te demografski benefiti ove djelatnosti po cjelokupno društvo, s obzirom da se u farmi činčila može, zaposliti cijela obitelj, te prenijeti posao na sljedeću generaciju. Također, na većim su farmama već uposlene i druge osobe, čiji bi se broj bitno uvećao povećavanjem farmi, što bi uslijedilo odmah nakon ukidanja zabrane, jer je to logika kapitala, što onda dodatno multiplicira broj zainteresiranih kroz dodatna radna mjesta. Uzgoj činčila u Hrvatskoj funkcionira po svim europskim standardima, a drugačije i ne može, jer bi se u protivnom proizvodio „škart“ u ovoj visokosofisticiranoj proizvodnji, te se životinje ne bi mogle prodavati i izvoziti u zemljem EU. Krznaši se uzgajaju bez zabrane u najrazvijenijim zemljama EU, dok su Danska, Poljska, Mađarska, Švedska velesile u uzgoju krzna, gdje dominira uzgoj nerca. Činčile se najviše uzgajaju u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i BiH. Hrvatska je prije desetak godina bila jedna od vodećih zemalja za uzgoj činčila u svijetu, što može ponovno postati, jer danas, domaća produkcija može biti višestruko veća, potražnja je daleko iznad ponude već desetljećima, a dalje se bilježi konstantan rast, unatoč djelovanju udruga koji se protive uzgoju krznašica. Standardi Europske komisije se samo odnose na lišavanje života, dok se odluka o uzgoju i prometu potpuno prepušta domaćim zakonodavstvima. Priča o zlostavljanju krznašica u farmama je brižljivo iskonstruirana dezinformacija, da bi se izazvala odbojnost javnosti. Više puta smo pozivali udruge za zaštitu životinja da se uvjere da naše farme zadovoljavaju sve europske standarde, što su potpuno ignorirali. Nasuprot tome, u zemljama EU organiziraju se manifestacije tzv. Dani otvorenih vrata farmi, gdje dolaze čitave obitelji, ali i udruge koja tamo uglavnom i brinu glede primjene propisanih standarda zaštite i dobrobiti životinja, koji su među najrigoroznijim u stočarskoj proizvodnji. Također, ulaskom Hrvatske u EU, pojavljuju se i potencijalni, novi inozemni investitori koji su zainteresirani za ulaganje u tu gospodarsku granu, što sve dokazuje da bi uzgoj činčila kroz neko vrijeme u Hrvatskoj mogao ponovno biti jedna od bitnijih gospodarskih grana, kako je bila nekad, te bi strani kapital mogao biti uložen. U razgovorima sa uzgajivačima koji rade više godina, većina je izrazila namjeru daljeg širenja farmi i povećavanja broja rasplodnih životinja, dok u farmama koje su u izgradnji, planiraju u rad, osim članova obitelji, uključiti i zaposliti dodatne djelatnike. Nažalost, poradi saznanja da navedeni Zakon stupa na snagu s 01.01.2017. godine, mnogi strani investitori, kao i domaći uzgajivači, zastali su od daljih ulaganja, do konačne odluke. Također je bitno napomenuti da navedeni uzgajivači za sobom „povlače“ i razvoj drugih gospodarskih djelatnosti, od poljoprivrednika u svojim mjestima, odnosno od OPG-ova od koji se kupuju žitarice i sijeno za životnje, od stolarskih obrta koje su vrlo bitni u uzgoju činčila, te limarski obrti koji prate opremanje farmi sa svojim proizvodima, kao i poduzeća kao što su tvornica stočne hrane i prateća veterinarska služba. Djelatnost uzgoja činčila otvara prostor i za niz pratećih djelatnosti, od proizvodnje komponenata za prehranu i prihrane, pa sve do opreme. Uzgajivači su se samoinicijativno povezali s djelatnošću hortikulture, koji našu iskorištenu prostirku od drveta koriste za prirodno gnojivo u vrtlarstvu, vočarstvu i vinogradastvu. Farme činčila nisu ograničene zemljopisnim položajem jer farme postoje kako u Podravini i Slavoniji, tako i u Dalmaciji. Najvažnije od svega, potrebno je spomenuti da su chinchille 100 % hrvatski izvoz, a danas svi pričamo kako trebamo povećati hrvatski izvoz, kako treba poduprijeti male poduzetnike, kako trebamo pomoći hrvatskoj obitelji da opstane i uspije živjeti od svog rada. Ulaskom Hrvatske u EU uzgajivačima je dostupno slobodno uropsko tržište. Hrvatski uzgajivači će stupanjem navedenog Zakona biti uskraćeni u tržišnom natjecanju zemalja Europske unije, iz čega se vidi da je navedeni Zakon protuustavan, što bi moglo pokrenuti i neke tužbe te naknadu štete uzgajivačima. Uzgoj činčila odvija se u adekvatnim uvjetima i okolnostima od prostora, higijene, adekvatne veličine kaveza, svakodnevne brige i vrhunske hrane. Prostori imaju grijanje, ventilaciju, klima uređaje, redovno su čišćeni i dezinficirani i kavezi i prostori, a životinje hranjene visokokvalitetnom hranom, proizvedenom po posebnoj recepturi samo za njih. Uzgajivači su educirani i osposobljeni za prepoznavanje i rješavanje problema, te su bolesti životinja svedene na minimum, a kontinuirano se surađuje i sa područnim veterinarskim službama. Stajalište udruga za zaštitu životinja najvidljiviji je iz rečenice da „Ni najbolji uvjeti uzgoja ne bi bili dovoljni...." , zalažući se za potpunu zabranu uzgoja. Ne žele poboljšanje ili unapređenje uvjeta uzgoja, već je istima jedini cilj zabrana, s tvrdnjom da zakonodavstvo EU ne poznaje primjer derogacije Zakona o zaštiti životinja, što je još jedna neistina. Imajući u vidu sve ove neistine, smatram da je Hrvatska dovoljno odgovorna da zaštiti dostojanstvo ljudi koji se bave jednom odgovornom i za hrvatsko gospodarstvo potencijalno izuzetno korisnom gospodarskom granom. Bilo u Hrvatskoj uzgoja životinja za krzno ili ne, industrija krzna u svijetu rapidno raste. Proizvodnja krzna nerca u zadnjih desetak godina se udvostručila. Zar Hrvatska treba uništavati egzistenciju mnogih obitelji koje su se usavršile u ovom poslu, na uštrb kvazimoralnih i upitnih tendencija zaštitara životinja. Povedimo se za nizozemskim primjerom, nemojmo kršiti Europsku kovenciju o ljudskim pravima, već zaštitimo ljude. Zalažem se za pozitivne promjene u novom zakonu, usklađenom sa EU zakonodavstvom, vodeći računa o maksimalnoj zaštiti životinja, ali istovremeno i o realnosti života i životnih pravila čovječanstva. Zajednički nam je interes (kao i udrugama koje se zalažu za dobrobit životinja), da uvjeti uzgoja budu što bolji. Razlika je samo u tome što smo mi svjesni da se određene životinje uzgajaju u određenu svrhu. Smatram da svrhu ni iz kojeg razloga nitko ne može dovoditi u pitanje, dok je ona općeprihvaćena u većini zakona kako u EU tako i u svijetu. Smatram da nema nikakvog razloga zabraniti uzgoj životinja za krzno u Hrvatskoj samo zbog svrhe, jer time postaje upitan sav uzgoj, kao i mnoge druge privredne grane (proizvodnja električne energije, proizvodnja plastike, uzgoj tuna, proizvodnja meda, uzgoj svinja, krava, ovaca, pilića....) Farmerski uzgoj činčila ničim ne remeti ekosustav, jer se te životinje ne love, već isključivo reproduciraju iz postojećeg stočnog fonda, nadalje, riječ je o južnoameričkim životinjama koje su u prirodi istrijebljene, naprotiv, postoje tvrdnje, iz vrlo kredibilnih izvora, da je populacija činčila sačuvana upravo zahvaljujući farmerskom uzgoju. Proizvodnja je po svim standardima sasvim ekološka, jer zbog modela karantenskog uzgoja nema onečišćenja prirodnih resursa, a nusproizvode je u potpunosti moguće reciklirati i dodatno iskoristiti u pratećim djelatnostima. Na kraju, želim istaknuti da mi, hrvatski uzgajivači činčila, imamo samo jednu domovinu i želimo živjeti od svoga rada u njoj, doprinoseći koliko možemo. Od kako smo pokrenuli inicijativu za ukidanje zabrane, broj uzgajivača se povećao, kao i vrijednost produkcije, što zbog proširivanja postoječih farmi, tako i zbog trendova cijena na svjetskom tržištu koje je u ogromnoj ekspanziji, što je u ovo vrijeme ekonomske krize bitno za naglasiti, a koliko drugih djelatnosti se može sa tim pohvaliti. Zato molim, za to Zakonom i Ustavom ovlaštene institucije da nam, u regularnoj proceduri, bez prijetnje i histerije, te instrumentalizacije javnih ličnosti koje počesto ni ne dijele sudbinu većine Hrvatskih građana, gladnih za poslom i zaradom, omoguće da od uzgoja činčila u ovoj zemlji nastave živjeti postojeći hrvatski uzgajivači, a mogle bi i druge obitelji. Mi, hrvatski uzgajivači, se javno obvezujemo da ćemo ovu djelatnost unaprijediti i do kraja urediti, u skladu s najvišim europskim standardima, mada je to već i uređeno, najvećim dijelom. Također, obvezujemo se da ćemo potaknuti prateće djelatnosti, čime bi korist i za pojedince i njihove obitelji, kao i za društvo u cjelini, bila višestruko uvećana. Pored mita o zlostavljanju krznašica, što se lako može provjeriti, te propagiranja da je nemoralno uzgajati životinje radi krzna, akteri ovakvih ideja koji su uspjeli progurati zabranu ni nemaju drugih argumenata. Popusti li se sad promotorima zabrane uzgoja krznašica, oni se tu neće zaustaviti. Upozoravamo, njihov slogan je "No kill!" i oni su protiv svakog iskorištavanja životinja, jednako i za prehranu i životinjske proizvode, jer su, kako vegetarijanci, tako i dominantno vegani, o čemu se javno deklariraju. Njima su uzgajivači krznašica samo prva i procijenili su, laka meta, zbog nedovoljne poznatosti djelatnosti. Udruga hrvatskih uzgajivača činčila se i ne bave suštinski zaštitom životinja, već zakonskom regulativom, pri čemu je ustavnopravni subjektivitet "prava životinja" njihov stvarni cilj, sa svim pratećim nezamislivim posljedicama koje bi iz toga proizašle. Također, ista udruga, plasiranjem u javnost fingiranih i montiranih priloga o navodnom zlostavljanju životinja u azilima i prihvatilištima, žele da ih potpuno preuzmu od lokalnih samouprava i da gazduju njima u cijelosti, pod maskom zaštite životinja. O stalnim pritiscima glede standarda aziliranih životinja i uznemiravanja građana kroz posljedice tih standarda, da i ne govorimo. Posebna je tema ustavnost odredbe o zabrani uzgoja krznašica, jer ni u zakonu, kao ni u jednom podzakonskom aktu, nije predviđeno obeštećenje uzgajivača, što je u izravnoj suprotnosti s ustavnim odredbama, kao i važećim europskim standardima. Zbog svega navedenog, apeliram na razum i pragmatizam, u interesu svih nas i društva u cjelini. Sam tražimo da ukinete zabranu, sve ostalo možemo i hoćemo sami. Mi nismo društveni paraziti, već odgovorni ekonomsko-socijalni subjekti u realnom sektoru alternativnog stočarstva, istinski 100% hrvatski izvoznici, koji apeliraju na odgovornost vlasti da ih ne pretvara u nove socijalne slučajeve. Kristina Stručić-Deković i obitelj | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 526 | Kristina Šivak Krištafor | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u potpunosti ukine eutanazija zdravih životinja, posebice onih koje su u azilu po isteku 60 dana. Želim da se prošire gradski/državni azili za pse. Želim da se konačno počnu kažnjavati osobe koje zlostavljaju i ubijaju kućne ljubimce. Isto kao i osobe koje izbace na ulicu životinju ili čak ako ne steriliziraju odnosno kastriraju ljubimca, kasne sa cjepivom ili ne čipiraju. Da ih se novčano kazni i osudi na prisilni rad. Želim da se osposobi posebna policijska ili vojna jedinica koja bi obilazila cijelu RH i kontrolirala stanje kućnih ljubimaca. Želim da se konačno počne kažnjavati kupiranje ušiju i repova jer se to i danas događa iako je zakonom zabranjeno. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 527 | Kristina V | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Kao građanin RH, slažem se sa prijedlozima Prijatelja Životinja. Smatramo se dijelom EU, ali smo daleko od njihovih standarda. Kao država, nemoguće je krenuti naprijed ako podcijenjujemo ono što imamo. Nedužne životinje koje vape za našom pomoći ostaju ozlijeđene i napuštene od okrutne strane čovjeka. Pravu okrutnost koju prikazujemo samim pravom oduzimanjem nečijeg života. Psi budu svjesno ubijeni ili ako imaju imalo sreće, dožive smrt u kavezu koji je manji od dječjeg kreveta. Zahtjevamo pravdu i milost sami za sebe, a nismo ju istovremeno spremni pružiti. Prijedlozi koji su izneseni su valjani po svim standardima ljudskog vjerovanja koji zahtjevaju minimum morala, etike, te suosjećanja sa drugim bićima koji nas okružuju. Obzirom da neke udruge, nažalost, ne funkcioniraju kako bi trebale jer nisu pod određenim nadzorom koji je nužan za obavljanje određene djelatnosti. Pravno se koriste "iznimke" u zakonu. Smatram da bi udruge trebale biti pod određenim nadzorom ili video nadzorom i smatram da bi sve donacije trebale biti dostupne javnosti. Trebao bi se provesti nadzor nad svim registriranim udrugama koje se bave zaštitom određene vrste, ali ujedno na poziv oglušuju, te ne mare za hitan slučaj. Kastrirane mačke su nedugo nakon same kastracije bačene na cestu, odvojene od svoje mladunčadi netom nakon okota. Samim zahvatom odstranjen je prirodan nagon zaštite i refleksa. "Majke" kao takve viđam često ozljeđene i pregažene, znajući da su kastrirane, dok one koje nisu, postaju stare "kvartovske" mice, koje - I DALJE ŽIVE. Smatram da bi se trebalo naći barem privremeno sklonište za kastrirane životinje koje čekaju svog udomitelja, jer oduzevši im instinkt, oduzimamo im pravo i samu borbu za život. Stoga, životinja koja je zdrava, kastrirana i na cesti - osuđena na smrt, nije ništa manje vrijedna od bilo koje druge životinje. Kao katolička država, trebamo znati da je isti dah života dan njima kao što je i nama. Nadodala bih i da je od ključne važnosti osnovati Animal Police kako bi zaštitili nedužne životinje, i uvesti visoke novčane kazne za njihovo maltretiranje, a ne da čitamo po novinama kako psihopati prolaze nekažnjivo. Zabraniti sva testiranja na životinjama. Omoguciti adekvatna sklonista za napustene životinje, te uvesti kazne ako se životinja napusti, znači i registrirati sve vlasnike. "Uspješan zakon jest uspješna država." | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 528 | Kruh Vuk | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | sve navedeno je mrtvo slovo na papiru, u Kutini je sklonište za životinje dobilo Rješenje izdano od Ministarstva poljoprivrede iako ne ispunjava više članaka iz Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi. Rješenje je izdano iako je sklonište udaljeno od prve kuće samo 50 metara, u rješenju navode mjerenje buke koje se provodilo bez prisutstva životinja, a kada je dokazano da mjerenje prelazi granice onda isto Rješenje ne žele ukinuti. Posebno je zanimljivo je sklonište dobilo rješenje bez građevinske dozvole, tj dobili su i rješenje o uklanjanju bespravno sagrađene ograde. Ovo je samo mali primjer da je ovaj zakon neprimjenjiv kao i Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi. jer se štite privatni interesi i laka zarada, a briga za životinje i ljude je na zadnjem mjestu. Predlaže se jasno definiranje uvjeta za dobivanje Rješenja za osnivanje skloništa te provođenje i odgovornost nadležnih tijela. | Nije prihvaćen | Detaljne uvjete za osnivanje skloništa, osposobljenost osoblja koje sakuplja životinje i brine se o njima u skloništu, postupanje sa životinjama, rad skloništa te način vođenja upisnika skloništa pravilnikom propisuje ministar. |
| 529 | Kruna Tarle | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Lanac je za motor i za bicikl, a ne za psa. Tko zeli pruziti dom nekom psu neko to napravi kako treba ili neka ga radije nema. Drzati psa na lancu treba postati sramota, sto vec je u mnogim drzavama. Da to postane sramota prvo treba biti zabranjeno zakonom. To je minimum koji treba biti propisan. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. Potpuna zabrana držanja pasa na lancu je s obzirom na sadašnje uvriježene uvjete i način držanja pasa neprovediva, međutim, ova odredba će značajno poboljšati dobrobit životinja, a i povećati svijest kako vlasnika pasa tako i javnosti o potrebi pasa s obzirom na slobodno kretanje i uvjete držanja. |
| 530 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Možemo li uopće zamisliti kako izgleda zalijepiti se na lijepilo i umirati danima od gladi i žeđi? Kako je moguće da to vec nije zabranjeno, naprotiv čak se dopusta takvo bespotrebno mučenje zivotinja. Ne mora svaki monstruozni izum biti dozvoljen, zakon treba biti tu da spriječi takve nehumanosti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 531 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ne vidim razloga da se ne zabrani ubijanje tek rođenih muskih pilića. Oni se ubijaju zbog profita, cak se ne moze njihovo ubijanje opravdati prehranom jer se ne pojedu, zivi se bace u smeće samo zato sto su krivog spola. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 532 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Smatram da skloništa trebaju biti bez ostvarivanja profita, da na njima nitko ne bi smio graditi vikendice i kupovati automobile. Zakon bi trebao ograničiti osnivanje skloništa samo na neprofitni sektor. | Primljeno na znanje | Jedinice lokalne samouprave dužne su organizirati sklonište ili sklopiti ugovor sa skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba u skladu s ovim Zakonom. Troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s pravnim ili fizičkim osobama financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. S obzirom da jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave financiraju zbrinjavanje životinja u skloništu odgovorne su za pravilno trošenje sredstava namijenjenih radu skloništa i zbrinjavanju životinja. |
| 533 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | Predlažem da se zabrani prodaja živih riba u Konzumu i sličnim trgovinama hranom. To je grozno, trgovački centri ne bi smjeli biti klaonice, treba biti zabranjeno klati zivotinje u trgovinama, niti bi se trebalo dopustati da se zive ribe nose u vrecici doma i ubijaju u kadi. Pa u kojem stoljecu zivimo, te ribe pate od kad su uhvacene potpuno bespotrebno. Nema razloga da se ne zabrani takva muka. Jastozi putuju iz Kanade u ledu da bi ih tu netko zive skuhao. To zakon treba zabraniti kao najmanje sto može učiniti za te životinje. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 534 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Pohvaljujem zabranu držanja dupina u zatočeništvu. Smatram da treba zabraniti i držanje medvjeda i drugih životinja koje gledamo pored gostionica i slično. Svima je jasno da to treba biti zabranjeno, i zbog tih životinja, i zbog ljudi. | Prihvaćen | U skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom 35. Zakona zabranjeno je korištenje divljih životinja u komercijalne svrhe, osim za uzgoj i držanje u svrhu proizvodnje te držanja u zoološkom vrtu. Divlje životinje su definirane ovim Zakonom i to su sve životinje,osim domaćih životinja, kućnih ljubimaca, službenih životinja i radnih životinja. |
| 535 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Svi gradovi i općine koji nisu napravili sklonište, odnosno napravili sve prema zakonu da riješe problem napuštanja i zbrinajvanja životinja, trebaju biti kažnjene. Situacija je podjednako teška svima u Hrvatskoj, ako mogu jedni mogu i drugi. Da svi jednako ulože truda i novaca već bi se itekako vidio rezultat. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 536 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Utrke pasa su zaista okrutne i ne smijemo dozvoliti da se niti jedna utrka pasa dogodi u Hrvatskoj. Zabrana mora biti jasna i vrijediti za sve kako bi se zaštitili psi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Marinku Aliću uz članak 4. Zakona. |
| 537 | Kruna Tarle | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | Podržavam zabranu kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 538 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Cirkusi nisu za životinje i treba zabraniti cirkusima da drže bilo kakve životinje, kako divlje- tako i domaće. Nismo u srednjem vijeku da gledamo mučenje životinja kao nešto zabavno. Bez obzira radilo se o kravi ili lavu, u cirkusima im nije mjesto, a niti djeci u publici. Djeci treba edukacija da takvo nesto nije prihvatljivo, a zabavljati ih lako mogu spretni ljudi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović. |
| 539 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Obavezna kastacija u sklonistima je nesto sto je vec trebalo biti propisano, al isto tako smatram da bi kastracija trebala biti obvezna za sve, odnosno za sve koji ne planiraju potomke koje sigurno mogu zbrinuti. Smatram da obavezna kastracija moze riješiti mnoge zivotinje patnje i mnoge ljude brige oko napustenih zivotinja. Učinimo nesto konkretno sto ce napraviti revulucinarni pomak. | Djelomično prihvaćen | Ovim je Zakonom određeno da skloništa moraju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći vlasnika i vratiti životinju. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio deveti Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 540 | Kruna Tarle | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Uzgoj egzoticnih zivotinja treba biti zabranjen- kao i drzanje egzoticnih zivotinja. Njima je mjesto u prirodi, a ne da se s njima manipulira i trzi kako bi bili u ljudskim zatvorima. Neke drzave imaju popis nedozvoljenih zivotinja za prodaju i drzanje, mi to nemamo. Neke drzave uviđaju popis dozvoljenih zivotinja za prodaju kao najefikasniji način minimalne regulacije. Smatram da bi Hrvatska takav popis trebala čim prije, dok situacija ne postane gora nego sto je sada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 541 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Borbe životinja je nesto najprimitivnije i to svakako treba zabraniti, beziznimno, bez obzira a to radi li se o psima, bikovima ili bilo kojim drugim zivotinajma te bez obzira o kojem se intenzitetu forsiranja na nasilje i borbe radi. Huškanje i poticanje na nasilje zivotinja ne moze biti dobro i zabavljati se na temelju stvaranja agresije treba zabraniti u potpunosti | Nije prihvaćen | Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) tako da svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Međutim, bikijade ne treba smatrati pravim borbama životinja jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture, tako je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe. |
| 542 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Životinje su u skloništima da bi pronašle novi dom i treba raditi na tome intenzivno. Ubijanje u skloništima jednostavno je nedopustivo. U tom slučaju sklonište prestaje biti sklonište, prestaje biti poticaj i dobar primjer. Postaje stratište. Smatram da treba zabraniti mogučnost ubijanja zdravih životinja u skloništima i tada će se početi intenzivnije raditi na kastraciji, edukaciji i udomljavanju, a novac poreznik obveznika neće ići za ubijanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 543 | Kruna Tarle | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Ne vidim razloga da se uzgojivacem smatraju samo oni koji imaju tri ženke u uzgoju. Svi jednako neovisno o broju jadnih zivotinja koje uzgajaju trebaju biti registireani po istom prinicipu i za sve trebaju vrijediti jednaka pravila i pravilnici koji su za to propisani. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 544 | Kruna Tarle | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Ne vidim razloga da se uzgojivacem smatraju samo oni koji imaju tri ženke u uzgoju. Svi jednako neovisno o broju jadnih zivotinja koje uzgajaju trebaju biti registireani po istom prinicipu i za sve trebaju vrijediti jednaka pravila i pravilnici koji su za to propisani. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 545 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Konji trebaju biti u potpunosti zaštičeni od iskorištavanja. Smatram da se treba uvesti zabrana korištenja konja za izvlačenja drva bez izuzetka. Također grozno je da se dozvoljava mučenje konja zbog povlačenja trupaca, dakle rađenja zabave od nečije patnje. Takvu okrutnost Zakon o zaštiti životinja ne smije tolerirati i ne smijemo se praviti da u Hrvatskoj nema ljudi koji radi svoje zabave tjeraju konje da povace teske trupce. Zigosanje konja ne vjerujem da je još dozvoljeno, paljenje na živo današnje vrijeme se ne može opravdati. To zakon treba zabranjivati. Smatam i da treba uvesti zabranu klanja konja i magarca jer su to zivotinje koje treba stititi, a ne izrabljivati i muciti na sve moguce načine. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Zabrana klanja konja i magaraca trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te će biti uzeta u razmatranje kod budućih normativnih aktivnosti. |
| 546 | Kruna Tarle | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Tražim zabranu držanja SVIH životinja za potrebe cirkusa, kako divljih, tako i domaćih, bez iznimke. Životinje ne spadaju u cirkus, to je zastarjela praksa koju djeca ne bi trebala gledati. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 547 | Kruna Tarle | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Slažem se sa stavkom 4 ovog članka, odnosno sa zabranom držanja psa stalno vezanog, ali mislim da je treba proširiti: te da zabranjeno bude bilo kakvo držanje psa na lancu. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. Potpuna zabrana držanja pasa na lancu je s obzirom na sadašnje uvriježene uvjete i način držanja pasa neprovediva, međutim, ova odredba će značajno poboljšati dobrobit pasa, a i povećati svijest kako vlasnika pasa tako i javnosti o potrebi pasa s obzirom na slobodno kretanje i uvjete držanja. |
| 548 | Kruna Tarle | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. | Zakon ne smije dopuštati ubijanje pasa u skloništu po isteku roka od 60 dana, želim da takva "eutanazija" bude zabranjena jer ne samo da je apsolutno nehumana, već je i poznato kako neka skloništa koriste ovu mogućnost za vlastiti profit. Pas nije stvar i ne može imati rok trajanja. Umjesto toga, svako sklonište treba imati info-centar te treba raditi na udomljavanju pasa. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Članak 49. postao je članak 50. Zakona. |
| 549 | Kruna Tarle | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Želim da zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja u Republici Hrvatskoj ostane trajna i protiv sam produljenja prijelaznog razdoblja. Krzno nipošto nije nužna potreba i civilizacijski je nazadno da se životinje uzgajaju radi nečijeg modnog ukusa. Ako su ostali uzgajivači mogli odabrati druge gospodarske grane, onda to mogu i ovih 20 koliko ih je ostalo. Velika je većina ljudi u ovoj zemlji protiv uzgoja životinja za krzno i 20 uzgajivača to ne može poreći. Argument kako djeca neće moći nigdje vidjeti činčile ako ih se ne bi uzgajalo za krzno je u potpunosti poremećen. Zar doista itko želi životinje u kavezićima koje žive samo da bi ih se odralo pokazivati djeci? | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 550 | Ksenija Jurejevčič | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada Prijatelji životinjaVegetarijanstvoVivisekcijaKrznoKožaVunaCirkusiZooLovRibolovKućne životinjeReceptiPeticijeKampanjeČlanstvoInfo listaDonacije Naslovna Životinje i njihova prava Živite suosjećajno Aktivizam Poznate osobe Lush nagrada Web administrator i IT Zašto ne dopustiti u Hrvatskoj uzgoj životinja/činčila radi krzna Tele uživa u maženju! Cameron i Schwarzenegger: manje mesa za spas planeta In English Prijatelji životinja su udruga za promoviranje prava životinja i veganstva Traži! Traži!Mapa webaNapredno pretraživanjePreporučujemo AVALON web hosting Životinje iskorištavane za hranu Pokusi na životinjama Žrtve mode Zbog sporta i zabave Kućne životinje Prava životinja Životinje u Hrvatskoj Zakon o provedbi Uredbi Europske unije o zaštiti životinja Zakon o zaštiti životinja - 2015./2016. Zakon na javnoj raspravi Prijedlog komentara na Zakon Upute za slanje komentara Zabrana držanja na lancu Zabrana ubijanja u skloništima Zabrana usmrćivanja ako ima mjesta u skloništu Devet pasa i uvjeti za skloništa Konji - izvlačenje drva iz šuma Žigosanje kopitara Zabrana zamki s ljepilom Prodaja u trgovinama živih riba Kontrola razmnožavanja Uzgoji kućnih ljubimaca Trajno oduzimanje životinje Zabrana životinja u cirkusima Neprofitni karakter skloništa Neosnivanje skloništa - kazne Pozitivna lista egzota ljubimaca Zabrana utrka pasa Kupiranje lovačkih pasa Natjecanja konja - trupci Udomljavanje nakon pokusa Struke - pokusi na životinjama Obveza pružanja pomoći Zaštita glavonožaca Obredno klanje Zabrana borbi bikova Zabrana dupina u zatočeništvu Zoofilija Zabrana maceracije Članovi povjerenstava Davanje zemljišta za sklonište Zakon o zaštiti životinja - 2013. Zakon o zaštiti životinja - 2006. Zakon o dobrobiti životinja - 1999. Zakon o lovstvu - prijedlozi Udruge Slovenski Zakon o zaštiti životinja Pravilnik o uzgoju Povelja UN-a o zaštiti životinja Zakonska regulativa transporta Vodič o prijevozu životinja Pravilnik o skloništima Njemačka za prava životinja Pravilnik o označavanju pasa Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca u Zagrebu Foto galerije Video galerije Zakon o zaštiti životinja 2016 - važnije teme uz prijedlog komentara za slanje na javnu raspravu | More S ciljem lakšeg pregleda važnijih dijelova Zakona za koje je Ministarstvo poljoprivrede predložilo izmjene, kao i za izmjene za koje sami građani i udruge za zaštitu životinja smatraju da ih tek treba donijeti, napravljen je skraćen popis tema. Aktualna javna rasprava o prijedlogu novog Zakona o Zaštiti životina traje do 12. rujna. Uz dolje navedene teme, pročitajte i upute za lakše slanje komentara na web stranici eSavjetovanja. Bitno je poslati svoje osobno mišljenje koje može biti vrlo jednostavno sročeno svojim riječima (npr. želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine, smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana... itd.). Ako ste detaljnije upućeni u područje koje želite komentirati, svakako proširite svoje komentare. Na početku se nalazi sažetak tema, a u nastavku su navedene sve teme uz prijedloge, odnosno skice mogućih kratkih osobnih odgovora kako bi građani mogli lakše shvatiti i poslati komentare na aktualnoj javnoj raspravi. Možete komentirati više stvari odjednom ili slati zasebno komentare na pojedine teme. Popis tema: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Ostale pozitivne odredbe Odredbe koje nisu predložene u aktualnoj izmjeni Zakona, iako su potrebne: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Neprofitni karakter skloništa za životinje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana žigosanja kopitara Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana drobljenja živih pilića Članovi povjerenstava Primjeri osobnih komentara na gore navedene teme: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. OSTALE POZITIVNE ODREDBE: Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 551 | ksenija zuzija abijanac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zalažem se za; potpuno ukidanje eutanazija životinja u azilima, uvodjenje obveze svim gradovima u RH osnivanja azila za napuštene životinje, zabranu držanja životinja u zatočeništvu, na lancu, bolja kontrola vlasnika životinja i strože kazne za bilo kakvu vrstu nemara. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 552 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na članke iz Dijela petoga Zakona o zaštiti životinja pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 553 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Protiv hvatanja i usmrćivanja životinja bez iznimki. Nikakvo znanstveno istraživanje ne može biti opravdano. Osigurati bolje ograde uz ceste, kako životinja ne bi mogla uopće doći van svog prirodnog staništa. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13) kojim je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva 2010/63/EU Europskoga parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe, obrazloženo je da se životinje trebaju koristiti u pokusima samo u područjima koja mogu koristiti zdravlju ljudi, životinja i okolišu. Korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe trebalo bi stoga uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU. |
| 554 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 555 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina! Također, tražim zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 556 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Obvezno postrožiti kažnjavanje zlostavljača životinja! Osim novčanih kazni, te kazni zatvora (koje se moraju početi provoditi i postrožiti), zlostavljače treba uputiti na psihijatrijsko liječenje, takvi su ljudi opasni za okolinu, kako za životinje tako i za ljude! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 557 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR | Uvesti policiju koja će se baviti samo dobrobiti životinja! | Nije prihvaćen | Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti. |
| 558 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Potpuna zabrana prodavanja životinja u dućanima. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. |
| 559 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 560 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 561 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Zabrana ubijanja napuštenih životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. |
| 562 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 563 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Ukinute Zoološke vrtove, pogotovo one improvizirane gdje se divlje životinje drže u skučenim i neprikladnim ograđenim prostorima poput Macole! Užas! Tim životinjama je mjesto u šumi, na slobodi, a ne u zatvoru! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović. |
| 564 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 565 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 566 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatečja životinja! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio treći, Zaštita životinja koje se koriste u znanstvene svrhe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Matteji Grgić uz Dio treći Zakona. Uvođenje veganske prehrane u javne institucije nije predmet normativne aktivnosti ovoga Zakona te se ne može razmatrati kroz isti. |
| 567 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 568 | Lana Vojkovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez da se uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Uvođenje veganske prhrane kao opcije u javne institucije čime se direktno utječe na dobrobit životinja 21. Zabranu pokusa na životinjama 22. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja 23. Zabranu lova Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja! | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 569 | Lara Milovanović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Ukinuti u potpunosti odredbu čl.67. st.3 o usmrćivanju životinja po isteku vremenskog roka zadržavanja u skloništu. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 570 | Larisa Mišćenić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam mjenjanje zakona o zaštiti životinja u svrhu njihovog boljitka i puno strože zakone za neljude koji im naude. Potpuno zabranu uzgoja životinja radi krzna ali hitno, te držanja životinja u cirkusima. Zabranu držanja pasa na lancu i premalom boksu kao i utrke pasa. Zabranu ubijanja pasa nakon 60 dana. I u potpunosti sam za svako poboljšanje uvijeta za sve životinje jer su one puno bolje nego većina ljudi. Naravno puno puno stroži zakon za svako zlostavljanje životinja, od velikih novčanih kazni do zatvora Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Životinje su predivna bića,puno bolja od ljudi i poštujmo ih i volimo. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 571 | Laura Protulipac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakon uvede zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se uvede obvezna sterilizacija, obvezna kazna za napuštanje životinje i za svako zlostavljanje životinje. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 572 | Liburnijsko društvo za zaštitu životinja Lunjo i Maza | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Liburnijsko društvo za zaštititu životinja Lunjo i Maza zalaže se za sljedeće: 1. Zakonom mora biti propisano da skloništa za životinje moraju biti ISKLJUČIVO neprofitnog karaktera. Sve ostale varijante podložne su zloupotrebama čemu, nažalost, svjedočimo iz dana u dan. 2. Unatoč Zakonu koji to jasno propisuje još od 2007. godine, ogroman broj lokalnih zajednica još uvijek nije niti pristupio izgradnji skloništa - nužno je uvesti KAZNE kako bi se ovaj Zakon konačno shvatio ozbiljno. 3. U slučaju da lokalne samouprave nisu u posjedu adekvatnog zemljišta na kojem bi se gradilo sklonište, za to zemljište trebala bi se pobrinuti Republika Hrvatska i besplatno ga ustupiti. 4. Zalažemo se za ukidanje odredbe kojom se propisuje da životinje po isteku roka od 60 dana mogu biti usmrćene. Time ne samo da ne rješavamo problem i ne pomažemo životinjama već samo potičemo one koji usmrćivanjem životinja u skloništima zarađuju izvrstan novac. 5. Skloništa moraju biti zakonom obvezana da aktivno, na svim raspoloživim platformama, oglašavaju životinje za udomljavanje. 6. Apsoultno se protivimo uzgoju životinja u svrhu proizvodnje krzna, sad i odmah! 7. Zakonom se mora urediti kontrola razmnožavanja kućnih životinja - skrbnici svoje ljubimce moraju kastriati jer je to jedini način za uspostavljanje kontrole razmnožavanja. 8. Svi uzgajivači kućnih ljubimaca moraju se registrirati bez obzira na broj rasplodnih ženki. 9. Protivimo se držanju i korištenju životinja u cirkusima. 10. Protivimo se držanju dupina u zatočeništvu. 11. Protivimo se trajnom držanju pasa na lancu ili u boxevima. 12. Protivimo se kupiranju lovačkih pasa. 13. Tražimo da se zakonom zabrani praksa drobljenja živih pilića 14. Tražimo zabranu obrednog klanja. 15. Tražimo zabranu borbi i natjecanja svih životinja u svrhu čovjekove "zabave", dakle, zabranu borbi bikova, natjecanju konja u povlačenju trupaca, utrke pasa.. 16. Zalažemo se za zakonsku obvezu pomoći ozljeđenim životinjama. Ukoliko nije moguće utvrditi tko je životinju ozljedio, pružanje pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokale samouprave. 17. Podržavamo prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 573 | Lidija Orešković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Prvo moram reći da u potpunosti podržavam prijedlog zakona Prijatelja životinja i da je to nešto što želim da se dogodi u našoj državi već odavno. Naime svagdje u svijetu, ne želim nabrajati primjere bilo bi predugačko, je postavljen standard o držanju i skrbi životinja. Takvi strogi zakoni nisu tu samo za životinje već i za ljude, jer znamo do kakvih posljedica dolazi zbog neodgovornosti, zdravstvenih i svih ostalih. Na svjest građana se ne može računati , mora se postaviti zakon koji će štiti živo biće od svakog oblika zlostavljanja, a čak i ako je u pitanju proizvodnja, bilo bi vrijeme da se okrenemo proizvodnji biljne hrane i svega ostalog, jer je to u interesu planete.Dajte da svjetlim primjerom ponesemo glas o našoj maloj ali velikoj predivnoj državi koja je još u položaju da spasi puno toga, to je najveće blago koje trebamo svi čuvati svakodnevno . Budimo uzor svijetu, istaknut ćemo se na najbolji mogući način. Nije potrebno da ovdje iznosim detalje o prijedlogu zakona, on je sastavljen i ja ga podržavam u potpunosti. Mi kao ljudska rasa stavili smo život svih živih bića u svoju nadležnost iako na to nemamo pravo , zato moramo snositi odgovornost. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 574 | Lovorka Rukavina | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | "Istodobno, budući dana 1. siječnja 2017. godine stupa na snagu odredba kojom je zabranjeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna, za uzgajivače činčila koje se koriste u svrhu proizvodnje krzna, ovim Prijedlogom zakona utvrdit će se prijelazno razdoblje od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona tj. do 1. siječnja 2018. godine, a u kojem razdoblju uzgajivači činčila trebaju prestati s njihovom proizvodnjom te trebaju osigurati njihovu dobrobit. Naime, po stupanju na snagu ovoga Prijedloga Zakona dio ženki činčila će biti u različitim fazama skotnosti te je potrebno utvrđenim prijelaznim razdobljem omogućiti da se ženke činčila okote i da mlade životinje dostignu zrelost koja je potrebna za njihovo korištenje i nakon toga prestanak njihove proizvodnje. Ženke činčila nose mlade 112 dana, a do dostizanja zrelosti životinja potrebno je najmanje 8 mjeseci tako da je predloženo prijelazno razdoblje optimalno za prestanak proizvodnje činčila koje se koriste u svrhu proizvodnje krzna." Ma mislim ovo je smiješno, kao da nije bilo 10-godišnje prijelazno razdoblje! Nadam se da tih dodatnih godinu dana ne znači samo "kupovanje vremena" za ukidanje odredbe o zabrani uzgoja životinja za krzno. U potpunosti podržavam sve prijedloge udruge "Prijatelji životinja", s naglaskom na zabrani usmrćivanja životinja u skloništima protekom roka od 60 dana. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 575 | Luka Heljic | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | U vezi sa stavkom 4 - U Hrvatskoj je od 2009. godine propisano označavanje kopitara mikročipom, no i dalje je dopušteno vruće paljenje žigom, iako je to nepouzdan, nepotreban, zastarjeli i nehuman način označavanja životinja i dokazivanja vlasništva. Također, iako se goveda označavaju ušnim markicama, dopušten je izuzetak za označavanje bikova namijenjenih za sudjelovanje na kulturnim i sportskim događajima, za koje se propisuje, uz označavanje ušnim markicama, istovremeno označavanje paljenim žigom. Za ovu iznimku nema nikakvih medicinskih i znanstvenih opravdanja, a izuzetno narušava dobrobit životinja. Žigosanje se odvija bez primjene analgezije/anestezije i uzrokuje životinjama jaku bol i patnju ne samo u trenutku žigosanja nego i danima nakon toga. Užareni žig pritišće se na površinu kože oko 5 sekunda i izlaže kožu enormnoj vrućini. Ovisno o spretnosti osoba koje provode žigosanje, postoji opasnost od nekontroliranog širenja vatre sa usijanog željeza na ostatak dlake. Žigosana životinja na dan kada je žigosana ima povišenu temperaturu za 4 °C te sljedećih šest dana povišenu temperaturu za 2 to 4 °C. Dakle, životinje trpe bol i povišenu temperaturu još barem tjedan dana nakon žigosanja. Dio tijela koji je žigosan ima lezije tipične za opekline trećega stupnja s nekrotiziranog mesa. Nakon žigosanja može doći do infekcija i teškog zacjeljivanja rana. Istraživanja pokazuju da čak i kada bi se žigosanje vršilo uz anesteziju, životinji bi se još barem tjedan dana nakon žigosanja trebala davati sredstva protiv bolova i sredstva za snižavanje temperature. Postojala bi i opasnost pri žigosanju da životinja ne reagira zato što je pod anestezijom pa bi osoba koja žigoše držala užareni žig dulje na koži i uzrokovala jače opekline. Zbog bolnosti i zdravstvenih posljedica na životinje, vruće žigosanje zabranjeno je za sve ostale vrste životinja u Ujedinjenom Kraljevstvu, a vruće žigosanje konja zabranjeno je u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Austriji, Škotskoj i Sjevernoj Irskoj. I druge države EU-a razmatraju zakonsku zabranu ove nepotrebne i životinjama izuzetno bolne prakse. Vruće žigosanje ne smatraju prihvatljivom metodom označavanja i traže zabranu te prakse i mnoge strukovne i ostale organizacije i institucije kao što su: British Veterinary Association, British Equine Veterinary Association, RSPCA, The British Horse Society, The Blue Cross, Animal Aid… | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 576 | Luka Heljic | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već putem skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 577 | Luka Heljic | NADZOR, Članak 80. | Trenutačna situacija je : ''Da bi se posjedniku trajno oduzela životinja mora se provesti poseban postupak pred Sudom, a pri pokretanju postupka mora se od suda zahtijevati zaštitna mjera trajnog oduzimanja u skladu s člankom 50. stavkom 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13), te se takva mjera određuje na najdulji period od 1. godine, što znači da ako i sud donese odluku o oduzimanju životinje može posjedniku donijeti zabranu držanja životinja u trajanju do 1 godine. Oduzeta životinja je predmet u postupku, te podliježe javnoj dražbi što dodatno otežava postupak.'' Dakle, trenutačni postupak oduzimanja životinja preko suda ograničava rad inspektorima i komunalnom redarstvu te zbog svoje složenosti, dugotrajnosti i obaveze vraćanja životinje posjedniku nakon maksimalno godine dana onemogućava učinkovitu pomoć životinji. Stoga predlažem da se istim člankom propiše i mogućnost trajnog umjesto privremenog oduzimanja životinje. Postoje slučajevi dugogodišnjeg zlostavljanja životinja (npr. pas sa zagnojenim vratom od lanca urezanog u meso, izgladnjivana životinja i sl.) kada je nužno da se omogući trajno oduzimanje životinje i mogućnost udomljavanja životinje k posjedniku koji joj može osigurati primjerene uvjete držanja. | Prihvaćen | članak 80. stavak 2. je sada postao članak 83. stavak 2. te je istim je određeno da privremeno oduzeta životinja može biti vraćena posjedniku ako su ispunjeni uvjeti za njezino daljnje držanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, a u protivnom može biti zbrinuta u skloništu ili smještena u primjereni smještaj ili po trajnom oduzimanju udomljena ili prodana. |
| 578 | Ljubica Marić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Nudite uzgoj svih životinja osim činčila. Je li to moralno? Ja sam za uzgoj činčila kao i ostalih životinja. | Primljeno na znanje | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 579 | Ljubica Marić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Protiv sam bilo kojeg vremenskog ograničavanja uzgoja činčila. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 580 | Mae Isaksson | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 92. | Napustene zivotinje Efektivni nacini da se rasterete proracuni JLS su preventivne mjere kako bi se broj pasa u sklonistima smanjio na minimum, a vlasnici sami novcano odgovarali za svoje pse, u tu svrhu bitno je da vecina pasa bude cipirana sto sada nije slucaj, te predlazem sljedece: - veterinarima treba dati mogucnost (i obavezu) da svakom psu primljenom na obradu, provjere cip i cjepivo za bjesnocu, te ukoliko isti nedostaju, automatski salju prijavu nadleznoj veterinarskoj inspekciji, ukoliko vlasik psa ne pristane da isto obavi odmah na licu mjesta - cijena cipiranja pasa i cjepljenja protiv bjesnoce mora biti pristupacnija, odnosno trebala bi pokrivati samo troskove materijala, kako ne bi vlasnicima pasa bila izgovor za necipiranje/necjepljenje Na ovaj nacin lakse bi se dolazilo do vlasnika pasa i teretilo njih da pokriju troskove zbrinjavanja psa do udomljenja. Slazem se sa prijedlogom da oni koji posjeduju vise od 9 pasa moraju udovoljiti uvjetima koje trebaju zadovoljiti sklonista, ali pod uvjetom da se i taj pravilnik izmjeni i pravila prilagode realnim potrebama zivotinja. Sadasnji pravilnik je pretjeran i neki navedeni uvjeti nepotrebni i tesko ostvarivi. Mozda treba po ugledu na razvijene zapadne zemlje omoguciti registraciju sklonista (za veci broj zivotinja, sa strozim uvjetima) i utocista (za manji broj zivotinja, sa blazim uvjetima). Na primjer u Njemackoj postoje mnogi takozvani “tierheim” koji su zapravo u sklopu obiteljskog imanja ili domacinstva, nemaju standard sklonista ali pruzaju zivotinjama zadovoljavajuce uvjete. Usmrcivanje zivotinja u sklonistima nakon 60 dana treba zabraniti. Ova mogucnost (koju neka sklonista obilato koriste) otvara vrata za namakanje ogromnog novca koji ide u dzepove privatnih sklonista, medjutim NE DOPRINOSI dugorocnom rjesenju problema. Bogatimo pojedince nasim novcem, a promjena nema! Nalazimo se u zatvorenom krugu u kojem je napustenih zivotinja sve vise, a pojedinci masno na njima zaradjuju, dok za sklonista koja uz zbrinjavanje zivotinja imaju i edukativne i preventivne sadrzaje, novaca nema. MI TREBAMO DUGOROCNO RJESENJE PROBLEMA kako bi troskovi povezani s napustenim zivotinjama s vremenom bili sve manji, a ne veci. Ubijanje zivotinja tome ne pridonosi. Odgovornost JLS-a Nije dovoljno donijeti zakon po kojem jedinice lokalne samouprave moraju organizirati i financirati skrb o napustenim zivotinjama. U sadasnjem zakonu to je lijepo sroceno ali nisu predvidjene nikakve kazne za one koji to ne ispostuju. Uz jednostavni izgovor da novaca nema, zakon se ignorira. Svi znamo da novaca ima samo ga treba pravilno preusmjeriti. Nuzno je predvidjeti kaznu za one gradove i opcine koji ne ispune ovu zakonsku regulativu. Takodjer treba zakonom odrediti rok do kojeg ce to biti izvrseno. Kucni ljubimci Sto se tice nadzora drzanja kucnih ljubimaca, neophodno je rastereteti veterinarske inspektore koji u sadasnjoj situaciji nemaju kapaciteta ni vremena za obavljanje ovih poslova. Nuzno je razdvojiti nadzor nad domacim zivotinjama (veterinarskoj i stocarskoj inspekciji) te nadzor nad kucnim ljubimcima (osnovati inspekciju dobrobiti zivotinja, ili je implementirati unutar gradskih I opcinskih sluzbi). Nije potrebno da inspektor dobrobiti zivotinja bude veterinar niti ima 5 godina radnog iskustva kao sto je slucaj sada, dovoljno je da ima visoko obrazovanje i polozi ispit kojim ce dokazati da ima potrebno znanje o zakonima i sposobnosti u ophodjenju s ljudima. Troskovi zivotinja u sklonistima visestruko nadmasuju troskove zaposljavanja ovih osoba. Osim toga ovo bi dugorocno dovelo do dovodjenja reda pa bi broj takvih inspektora (kao i trosak) s vremenom bio sve manji. Ni komunalni redari do sada, u vecini, nisu ovaj posao obavljali zadovoljavajuce. Problem manjih sredina je taj sto se ljudi medjusobno poznaju i ne zele se zamjerati. Problem vecih sredina je prezaposlenost i davanje prioriteta drugim problemima. Potrebna je nova instanca ciji ce primarni zadatak biti dobrobit kucnih ljubimaca. Uzgoj zivotinja za krzno Smatram da su uzgajivaci zivotinja za krzno imali itekako dovoljno vremena da se pripreme za zabranu uzgoja i da nije dopustivo da se taj rok produzi na jos godinu dana. Borbe bikova NISU nasa tradicija a sto se turizma tice donose vise stete nego koristi te smatram da ih treba zabraniti. Pozdravljam prijedlog da se zabrani vuca drva pomocu konja za vucu, no smatram da nije potrebno izuzece kad se radi o nepristupacnim terenima, zabrana treba biti potpuna. | Nije prihvaćen | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 581 | Maja Adamić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim zabranu eutanazije pasa (i mačaka) u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja koje se uzgajaju radi krzna. Tražim zabranu testiranja na životinjama u svrhe kozmetičke industrije i sl. Zakonom bi trebalo propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. | Primljeno na znanje | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 582 | Maja Balaš | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja SVIH životinja za krzno (uključujući činčile), bez produljenja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 583 | Maja Cvitanić Mažuran | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | . | Primljeno na znanje | komentar nije upisan |
| 584 | Maja Drach | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predlažem brisanje stavka 3. članka 67. jer se njime dozvoljava eutanazija zdravih životinja svih životnih dobi, uključujući i vrlo mlade životinje. Eutanazija također predstavlja određeni trošak (veterinari naplaćuju u prosjeku 300kn za eutanaziju pasa i mačaka) pa predlažem preusmjeravanje sredstava koja se koriste za financiranje usmrćivanja životinja na njihovo oglašavanje kako bi pronašle udomitelje. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 585 | Maja Lazarus | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | U stavku 1 dodati "poslijediplomskim doktorskim studijem" tako da stavak glasi: "Oblikovanje, planiranje i osmišljavanje projekata mogu provoditi osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem ili poslijediplomskim doktorskim studijem, a s obzirom na područje...." | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 586 | Maja Mamula | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | TRAŽIM DA SE U OVOM ZAKONU UVEDE, i podržavam što je već uvedeno; - zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno. I ne podržavam da se uzgajivačima odobri još jedna godina za prestanak rada. Kada kršite zakon, trebate biti kažnjeni, a ne dobivati "produžetak roka". Ne možete dobiti "produžetak" ni za parking, a kako se objašnjava da se ubojicama životinja želi dati još godinu dana da se naviknu da ubijaju manje?! - zabrani držanje i korištenje svih životinja u cirkusima, radi se o praksi barbarskih naroda, među civiliziranim državama više nema ni cirkuskih točaka, ali niti držanja životinja za pokazivanje, znači životinje se ne smiju držati, transportirati i izlagati u cirkusima. - zabrani držanje životinja u ugostiteljskim objektima. Molim da se izbaci iz zakona iznimka "ako se drže u primjerenim uvjetima i onemogući uznemiravanje", jer taj dio omogućuje zlouporabu životinja i iskorištavanje za promociju ugostiteljskih objekata. - zabrana trajnog držanja pasa na lancu. Podržavam predloženu odredbu jer držanje životinje stalno na lancu ili u boksu predstavlja mučenje i psihičko i fizičko. - zabrana utrka pasa. Vratite staru odredbu i zabranite utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti, uvrstite novu definiciju utrke pasa koja bi onemogućila bilo kakve utrke koje imaju za cilj zaradu, te na taj način spriječite mogućnost zlostavljanja životinja radi zarade. - zabrana kupiranja lovačkih pasa. Kupiranje treba biti zabranjeno za SVE pse, i nema opravdanja da se lovački psi navode kao iznimka. Amputacija pojedinih dijelova tijela životinje iz estetskih razloga ne može biti odobrena niti za jednu vrstu, izbacite iznimke i neka zakon bude nedvosmislen i isti za sve pse. - zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i slično. Smatram problematičnim iznimku za teško pristupačna područja jer se u praksi događa da pojedinci to zloupotrebljavaju, više puta se takvo zlostavljanje konja prijavljivalo policiji, ali zbog "rupa" u zakonu se nije moglo spriječiti, sada imate priliku to ispraviti i donijeti zabranu BEZ IZNIMKE o vrsti terena. - obvezna sterilizacija i označavanje u skloništima. Podržavam ovu odredbu! - registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca. Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja! No, s obzirom da postoje uzgajivači, potrebno je barem da se registriraju, s obzirom da dosada ako su imali manje od tri rasplodne ženke nisu bili pod kontrolom i to je bila siva zona uzgoja. Sada molim da se ne stavljaju iznimke na broj ženki, jer ako netko prodaje živa bića, zar je važno koliko? Logično je da svi budu registrirani zbog zaštite životinja, jedne, tri ili sto. - ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja. Protivim se uzgoju i prodaji bilo koje vrste. - obveze jedinica lokalne samouprave - ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja. - odgovorno skrbništvo za kućne životinje. Vrlo jednostavno, nema loše životinje, samo ima lošeg vlasnika. - zabrana držanja dupina u zatočeništvu - zabrana zoofilije - zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama - zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo - zabrana zajedničkog držanja nezdružljivih životinja. Moja građanska dužnost mi nalaže da Vam navedem i odredbe koje nisu u aktualnoj izmjeni, ali su PRIJEKO POTREBNE, te ih trebate uvesti; - zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja - jer je barbarsko, okrutno, opasno i za ljude. - zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca - jer se radi o zlostavljanju, iskorištavanju i nečuveno u 21.stoljeću - zabrana ubijanja životinja u skloništima - nije etično, i potične samo one koji žele profitirati, sva skloništa MORAJU BITI NO KILL. - zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja životinja. Ovo je gotovo smiješno da moramo navoditi da se ne ubija životinja za koju ima mjesta i da ju se treba oglašavati. - neprofitni karakter skloništa za životinje - kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa. Unatoč odredbama zakona, mnoge lokalne samouprave nisu izgradila skloništa za životinje. - davanje zemljišta za izgradnju skloništa. Predlažem da RH daje zemljište bez naknade u slučaju da lokalna samouprava nema zemljište - devet pasa i uvjeti kao za skloništa. Nelogično je da oni koji profitiraju uzgojem nemaju ograničenja, a volonteri i privremeni udomitelji koji spašavaju životinje moraju ispunjavati uvjete kojih se ne drže ni jedinice lokalne samouprave, ni uzgojitelji, ni nitko. - kontrole razmnožavanja kućnih životinja - trajno oduzimanje životinje. VAŽNO je da onaj tko zlostavlja ili ubije životinju ne dobije priliku da to napravi opet. Jednostavno. - zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja - zabrana žigosanja kopitara - prodaja životinja u trgovinama namjenjenim ljudskoj prehrani, naprimjer gledam u supermarketu kako žena iz akvarija lovi veliku ribu i svima na očigled udaraju ju valjkom, da li je to normalno da se radi u 21.stoljeću??? - zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, ovo je jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja, zabranite ovu suludu i okrutnu praksu! - udomljavanje životinja nakon pokusa. Ne podržavam pokuse na životinjama, ali kada su već iskorištene na tako objesan i zloćudan način, da im se barem da prilika za život, a ne da ih se usmrti. - struke koje provode pokuse na životinjama. Povedimo se primjerom civiliziranih naroda i zabranimo ovo u potpunosti. - zaštita glavonošaca - zabrana obrednog klanja - zabrana drobljenja živih pilića. Mislim da je na ovo svaki komentar suvišan. Vjerujem u Vas da ćete napraviti maksimalno da Zakon o zaštiti životinja bude čim bolji i da bude zakon na koji ćemo biti ponosni pred svijetom, i da ćete ispraviti stavke koje sam navela, da se ničega ne trebamo sramiti. Hvala. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 587 | Maja Srnec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim zabranu ubijanja životinja u skloništima,zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu i zabranu eutanazije bilo koje životinje na bilo kojem mjestu!Tražim zabranu trajnog držanja psa na lancu i bilo kakvog oblika zlostavljanja životinje.Životinja ima pravo na slobodno kretanje.Želim zabranu uzgoja činćila i svih drugih životinja za krzno,zabranu korištenja konja za izvlačenje drva,zabranu žigosanja kopitara,zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom,kontrolu razmnožavanja kućnih životinja i registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca.Želim trajno oduzimanje životinja ako vlasnik ili bilo tko drugi u čijem je vlasništvu životinja ako na bilo koji način zlostavlja i nanosi bol i patnju jadnoj životinji te želim propisanu veliku kaznu za navedeni čin!Želim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima,zabranu utrka psa ,obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama ,želim zabranu zoofilije.Želim da konačno životinje žive na način na koji zaslužuju,bez boli, patnje i zlostavljanja ,osjećajući ljubav kakvu one znaju pružati nama! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 588 | Majda Marčeta | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Ključni su uvjeti u kojima se drže životinje, a ne njihov broj. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 589 | Majda Marčeta | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Obavezna registracija za sve uzgajivače bez obzira na broj rasplodnih ženki. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 590 | Majda Marčeta | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Svakako je dobra odredba o zabrani trajnog držanja pasa vezanima, s time da mislim da će doći do problema u praksi s obzirom na prepuštanje jedinicama lokalne samouprave uređenja ove materije. Bilo bi dobro utvrditi barem konkretne minimalne kriterije koje bi svaki opći akt morao uključivati. | Djelomično prihvaćen | Smatramo da jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama trebaju odrediti uvjete držanja kućnih ljubimaca s obzirom na specifične zemljopisne i druge uvjete (gradski/ruralni) koji su vrlo različiti u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13). |
| 591 | Majda Marčeta | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se iz točke 5. brišu riječi "osim tradicionalnih natjecanja s bikovima". | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 592 | Majda Marčeta | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se iz točke 37. briše tekst "osim lovačkih pasa". | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 593 | Majda Maroh | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 594 | Marija Buruš | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izjeme Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 595 | Marija Gašparić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 596 | Marija Habulinec Zorić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Apsolutna zabrana uzgoja činčila!!!!! Nikakav prijelazni period!!! Imali su DESET GODINA prijelaznog perioda kojeg su iskoristili za postizanje monopola dok su oni pošteni zaustavljali proizvodnju. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 597 | Marija Habulinec Zorić | NADZOR, Članak 82. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 598 | Marija Habulinec Zorić | NADZOR, Članak 80. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 599 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 600 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 601 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 602 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 603 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio treći, Zaštita životinja koje se koriste u znanstvene svrhe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 604 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 605 | Marija Habulinec Zorić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 606 | Marija Habulinec Zorić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 607 | Marija Habulinec Zorić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 608 | Marija Habulinec Zorić | OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 609 | Marija Habulinec Zorić | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 610 | Marija Habulinec Zorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 611 | Marija Krakan | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Svjesni smo važnosti rješavanja problematike napuštenih životinja te nam je cilj zakonskim odredbama potaknuti udomljavanje i odgovornu skrb za životinje (mikročipiranje, kastracija itd.) kako bismo dobrim primjerom radili i na prevenciji. Povezano s tim, smatramo da je nužno povećati životinjama u skloništima, osobito u onima koja usmrćuju životinje nakon 60 dana (a to je većina njih), priliku za udomljavanje. Stoga predlažemo da se u članak 57. doda stavak: Životinju se ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 612 | Marija Krakan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 613 | Marija Krakan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Psi na lancu nisu dovoljno zaštićeni člankom 4. Zakona o zaštiti životinja i člancima koji se odnose na zaštitu kućnih životinja. Psi, osobito u manjim, ruralnim sredinama, nerijetko se drže vezani na lancu, koji ih sputava u kretanju i prisiljava da život provedu u bijednim uvjetima, nemoćni da se zaštite od vremenskih nepogoda, zlostavljanja i udaraca ljudi, često jedu i obavljaju nuždu na istome mjestu, a brojni su slučajevi da im se lanac ureže u vrat (http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=2261). Psi na lancu potpuno su zanemareni, a njihove prirodne potrebe se ignoriraju. Osim što im držanje na lancu uzrokuje fizičku bol i psihičke poremećaje i patnju, može izazvati i agresivno ponašanje. Pri izloženosti teškom tjelesnom radu konjima stradavaju i noge i leđa. Već od dugotrajne izloženosti samo težini jahača dolazi do prekida mikrocirkulacije krvi i limfe zbog stalnog pritiska u leđnom mišićnom tkivu. Deformacije tkiva u leđima konja počinju već nakon 12-15 minuta izloženosti težini jahača, a nakon 30 minuta prisutna je bol. Sve iznad 30 minuta dovodi do trauma tkiva, tj. do djelomične ili potpune distrofije mišića. Konj natovaren drvima iznese dnevno i do deset metara drva, što znači da su konji izloženi nezamislivoj boli te bešćutnom zanemarivanju njihova zdravlja i života. Najveći broj životinja u skloništima pripada neželjenoj mladunčadi kućnih životinja. Ako životinja nije namijenjena uzgoju, riskira se njezino nekontrolirano razmnožavanje, a praksa potvrđuje da gotovo nitko dosad nije snosio troškove zbrinjavanja neželjene mladunčadi svojeg kućnog ljubimca niti je sankcioniran zbog napuštanja životinja, čime se u Hrvatskoj svakodnevno krše odredbe Zakona o zaštiti životinja. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju velik financijski teret za lokalne zajednice i građane, pa neodgovorne skrbnike treba sankcionirati ako ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe. Jasnije postavljene zakonske odredbe pospješit će i provedbu Zakona. | Djelomično prihvaćen | Člankom 51. stavkom 4. Zakona zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva). Vlasnici pasa imaju obvezu označiti svoje pse, a vlasnici kućnih ljubimaca moraju osigurati potrebnu skrb i kontrolu razmnožavanja životinja koje drže pod nadzorom te ih ne smiju napuštati. Nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave obvezna su razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja jer se kroz edukaciju mladih osigurava dobrobit životinja i provođenje propisa. Kroz osnivanje koordinacijskih radnih skupina na razini područnih (regionalnih) jedinica samouprave u koje će biti uključene sve zainteresirane strane omogućit će se kako rješavanje problematike napuštenih životinja u skladu s potrebama pojedine regije tako i provođenje mjera kojima će se smanjiti broj napuštenih životinja uključujući i edukaciju javnosti. Člankom 85. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kn kazniti za prekršaj pravna osoba ako ne zbrine mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kn, a fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn. |
| 614 | Marija Krakan | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Cirkusi uključuju stresan, težak i mučan život za životinje koje su prisiljene podnositi okrutne dresure i izvođenje za njih besmislenih točaka, česta i duga putovanja od grada do grada, od države do države, nastupe pred gomilom ljudi i cjeloživotno služenje od 20 do 30 godina za zabavu ljudi, što životinjama nije ni zabavno niti bi odabrale takav život. S druge strane, predstave s domaćim životinjama uključuju povremene nastupe životinja u nekoliko predstava, u istome gradu. Stoga predlažemo da se u Pojmovima mijenja i ta odredba, odvajanjem cirkusa i predstava sa životinjama. Diljem svijeta zabranjeni su cirkusi s divljim životinjama, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj. No, isto tako mnoge države napravile su korak naprijed i zabranile cirkuse sa svim životinjama (divljima i domaćima), kao što su članice EU-a: Cipar, Grčka, Malta i oko 200 lokalnih vlasti u Ujedinjenome Kraljevstvu. Također, zabranile su ih i: Bosna i Hercegovina, neke od 22 države SAD-a, 28 općina u Kanadi, Bolivija, Brazil (Rio de Janeiro, São Paulo, Pernambuco, Paraiba, Rio Grande do Sul, Espiritu Santo, Mato Grosso do Sul, Alagoas i velik broj zabrana u gradovima unutar još četiri brazilske države), Santiago u Čileu. Već postojeće zabrane cirkusa sa svim životinjama u zemljama EU-a i u svijetu pokazuju da bi i Hrvatska trebala slijediti tu pozitivnu praksu. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 615 | Marija Krakan | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Smatramo da u čl. 8., st. 3. treba dodati ''ako se zaštita ne može postići na drugi način'' kako bi se izbjegla zloupotreba ove odredbe. Navedeni izuzeci amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela ne bi se smjeli provoditi radi sprečavanja ''boli, patnje i samoozljeđivanja životinja ili ozljeđivanja drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga'' ako postoje druge metode koje se mogu primijeniti prije ovih drastičnih metoda, koje bi trebale biti zadnji izbor. Također, primjena amputacije ili uklanjanja dijelova tijela kod ''lovačkih'' pasa zbog kinoloških standarda nije ničim opravdana, a okrutna je prema psima. Stoga ''lovački'' psi u ovom slučaju ne bi smjeli biti izuzetak, zbog čega predlažemo da se taj dio formulacije briše. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 616 | Marija Krakan | OPĆE ODREDBE, Članak 2. | U svom izvješću iz 2001. godine, izrađenom na temelju zahtjeva Europske komisije, Znanstveni odbor za zdravlje i dobrobit životinja (SCAHAW) zaključio je da su najveći problemi vezani uz dobrobit životinja u uzgoju radi krzna uočeni upravo u farmskom uzgoju činčila; - S obzirom na brojnost bolesti koje se mogu javiti kod činčila zbog samih uvjeta uzgoja i s obzirom na okrutne načine ubijanja, nemoguće je provesti kontrolu uzgoja, provjeriti liječe li uzgajivači životinje te na koji se način odvija njihovo usmrćivanje. Kao što je često isticano, Ministarstvo poljoprivrede ima premali broj veterinarskih inspektora kojima je nemoguće provesti kontrolu uzgoja svih drugih područja koja su u njihovoj nadležnosti, a kamoli još dodatno preopteretiti inspekciju kontrolama farmi činčila; - Ni najbolji uvjeti uzgoja nisu dovoljni pa je jedini način zaštite činčile zabrana njihova uzgoja za krzno. Primjeri drugih, razvijenijih europskih država dokazuju da je nemoguće postići zaštitu dobrobiti životinja u proizvodnji krzna. Nizozemska i Švedska zabranile su uzgoj činčila za krzno upravo zbog nemogućnosti postizanja adekvatnih uvjeta za dobrobit činčila na farmama, u skladu s propisima EU-a. Uvođenje strožih propisa koji zahtijevaju od uzgajivača veće kaveze i druge uvjete kako bi se smanjila patnja životinja u uzgoju dovodi jedino do prestanka proizvodnje. Stoga bi dopuštanje uzgoja činčila za krzno u Hrvatskoj legaliziralo ozbiljna kršenja dobrobiti činčila u uzgoju; | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona |
| 617 | Marija Plentaj | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 618 | Marija Srakić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca Želim da se u zakon uvedu oštrije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 619 | MARIJANA MALEŠEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | U nekoliko točaka ću navesti što je sve nužno promijeniti: 1. Potrebno je drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. 2. U svim županijskim središtima potrebno je formirati službu za spašavanje i zaštitu životinja, takozvanu "Animal police", po uzoru na mnoge razvijene zemlje. Ta služba bi trebala imati neke ovlasti policije kako bi mogla kažnjaviti sve prijestupnike zakona o zaštiti životinja, oduzimati prijestupnicima zlostavljane i zanemarivane životinje te zbrinjavati ih u svojim postajama koje bi sadržavale stacionare i u kojima će im biti pružena sva potrebna veterinarska skrb sve do novog udomljenja. Policija za životinje redovito bi bila na terenu kako bi samoinicijativno i na dojave građana spašavala napuštene životinje i pružila im pomoć. 3. Ono što je najpotrebnije i što će se reflektirati na buduće naraštaje je temeljita edukacija o odnosu prema životinjama i okolišu. Građani nisu dovoljno educirani i osviješteni o tome kako treba postupati prema životinjama, o pitanjima etike i brige za životinje, o tome kako postupati kada se naiđe na napuštenu, zanemarivanu ili ozlijeđenu životinju te svoje neznanje i navike prenose na nove naraštaje. Mislim da je nužno da se u školama i vrtićima od najranije dobi u obliku obaveznog predmeta uči upravo o ovom segmentu. 4. Životinje koje borave vani obavezno bi trebalo sterilizirati radi sprječavanja nekontroliranog razmnožavanja. Isto tako bi država trebala subvencionirati steriliziranje s obzirom da to nisu mali troškovi. 5. Hrvatskoj su hitno potrebna takozvana "no kill" skloništa, skloništa u kojima se životinje nakon isteka roka ne usmrćivaju jer je usmrćivanje životinja iz tog razloga potpuno neetično. U svim postojećim skloništima potrebno je ukinuti rokove za usmrćivanje tj. zabraniti usmrćivanje zdrave životinje. 6. Treba strogo zabraniti vezanje životinje na lanac ako se već nalazi u ograđenom prostoru. Osim što je to mučenje životinje i ograničavnje njenog slobodnog kretanja, to potiče i agresivno ponašanje životinje. 7. Potrebno je zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. Često svjedočimo tome kako psi u te svrhe dane u ograđenim prostorima provode sami, bez ikakvog zaklona od vremenskih neprilika i vrućine, a često i vezani na lanac. 8. Potrebno je i ograničiti broj životinja koje fizička osoba smije imati u vlasništvu kako bi se spriječili slučajevi u kojima ljudi nagomilavaju životinje pa ih onda zanemaruju ili ne steriliziraju pa se one nekontrolirano razmnožavaju, 9. Fizičkim osobama potrebno je zabraniti da uzgajaju životinje samo radi stvaranja novih legla i prodaje istih. 10. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. 11. Držanje životinja u Zoo samo i isključivo u objektima koji oponašaju njihova prirodna staništa.Ukoliko to nije moguće ne dopustiti držanje takvi životinja. 12. Uvesti zakon da životinje u vlasništvu nisu samo imovina već živa bića sa osjećajima. 13. Postrožiti uvjete u kojima se drže životinje namjenjene za ljudsku prehranu ( da nisu skućene u prostorima, da imaju humane uvjete za život, obavezan izazak iz nastambi u kojoj borave, odgovarajuću hranu i vodu).Također strogo i redovito kontrolirati uvjete u kojima se životinje drže i uvesti velike kazne za neprimjereno držanje i obavezno oduzimanje životinja u tom slučaju. 14. Zabraniti držanje životinja u cirkusima i zabraniti njihov dolazak iz drugih država u Republiku Hrvatsku. 15. Svako zanemarivanje, zlostavljanje i držanje životinja u nehumanim uvjetima kazniti momentalnim oduzimanjem istih i velikim novčanim kaznama. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 620 | Marijana Matorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana, tj strogo definirati i nadgledati obvezu oglašavanja životinja i zabranu eutanazije bez obzira na broj dana koje životinja provede u skloništu. Jači nadzor eutanazije i bolesnih životinja u skloništima. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni kako u RH, tako i van RH (na deklaracijama na hrvatskom). | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 621 | Marijana Međugorac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Zalažem se za potpuno ukidanje Zakona o zaštiti životinja te uvođenje Zakona o pravima životinja. U sklopu tog zakona životinje MORAJU dobiti pravni status OSOBE te samim time imati pravo na život, slobodu i tjelesni integritet. U niti jednom slučaju čovjek ne smije imati pravo iskoruštavati životinje u bilo koje svrhe, te se takvo čovjekovo ponašanje treba zakonom sankcionirati. Životinje trebaju biti slobodne od ljudske ruke. To treba biti zakonom regulirano. | Nije prihvaćen | Uvođenja propisa o pravima životinja kao i zabrana bilo kakvog korištenja životinja nije predmet normativne aktivnosti ovoga Zakona te se ne može razmatrati kroz isti. |
| 622 | Marijana Mesić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ne slažem se sa zabranom uzgoja činčila jer predlagatelji zakona ne razmišljaju o uzgajivačima kojima je to jedini prihod. Prema svemu navedenom izgleda da je životinja ispred čovjeka jer nikoga nije briga što će biti s obiteljima uzgajivača i čime će se oni baviti i od čega živjeti nakon toliko godina posvećenosti tim životinjama. Zar nije licemjerno tražiti zabranu uzgoja životinja za krzno, a istovremeno nositi proizvode od kože i jesti meso? Zašto je veći „grijeh“ uzgoj životinja za krzno od uzgoja životinja za hranu i ostale prerađevine? | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 623 | Marijana Piteša Goić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Izričito zabraniti mogućnost ubijanja napuštenih i izgubljenih životinja u skloništima po isteku 60 dana od dana dovođenja, a u kojem razdoblju životinje nije bilo moguće držati, udomiti, darovati ili prodati. Jedina skloništa koja bi uopće smjela postojati su ona s prefiksom „no-kill“. Takva bi skloništa trebala biti neprofitne organizacije s transparentnim kolanjem novca. Najstrože kažnjavati one koji muče ili zlostavljaju, napuste ili se na bilo koji način odnose s nemarom ili grubom nepažnjom prema životinji kao živom stvorenju. Povećati zakonsku minimalnu i maksimalnu novčanu kaznu za počinitelje nedjela prema životinjama. Obavezno uvesti u Zakon pojam „slobodnoživuće mačke“ kao što su to na lokalnom nivou već učinile i neke jedinice lokalne samouprave. Obvezati iste na izdvajanje više proračunskih sredstava kako bi se osiguralo da takve jedinke nakon sterilizacije/kastracije slobodno i neometano žive u svom prirodnom okružju u kojem će im biti dostupni hrana i voda. Zabraniti pokuse na životinjama. Zabraniti bez iznimke držanje i nastupanje svih životinja u cirkusima i cirkuskim predstavama i tako zaštiti sve životinje od grubih i nasilnih dresura, okrutnog zatočeništva, svakodnevnog zlostavljanja i maltretiranja. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 624 | Marijeta Bradić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 625 | Marijeta Bradić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 4. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. Osim što su uvjeti u kojima se takve životinje drže krajnje neadekvatni (skučeni akvariji, nagurane životinje i sl.), smatram da su odjeli sa živom hranom vrlo nehigijenski i da se ne bi trebali nalaziti među ostalim prehrambenim proizvodima. Također, poznati su mi i slučajevi kupovanja živih morskih životinja (rakovi i ribe) s namjerom da budu ''žive igračke'' djeci, umjesto prehrambeni proizvod. Takve životinje su zlostavljane te ugibaju u dugotrajnim mukama. Naizgled su to rubni slučajevi, ali sigurna sam da ih ima znatno više te zbog toga smatram nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranilo držanje i prodaja živih životinja trgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 626 | Marijeta Podgoršek | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. | Poštovani, želim se uključiti u javnu raspravu i dati par prijedloga s napomenom da se u potpunosti slažem s prijedlozima udruge Prijatelja životinja. - Zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima. Umjesto toga treba poticati sterilizaciju pasa i mačaka. - Omogućiti vlasnicima cjenovno pristupačan zahvat sterilizacije kućnih ljubimaca. - Zabraniti "eutanaziranje" zdravih i izlječivo bolesnih životinja. Razlozi kao što je starost životinje ili nemogućnost brige za životinju - nisu razlog za eutanaziju. - Zabraniti lovcima ubijanje pasa i mačaka jer su se udaljili od kuće više od 300 m. - Zabraniti grubo postupanje i mučenje životinja koje nam služe za hranu. - Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. - Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. - Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. - Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. | Nije prihvaćen | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 627 | Marijo Poturiček | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Mišljenja sam da treba podržati uzgajivače činčila,te dozvoliti nesmetan uzgoj.Uzgajivači su najveći prijatelji činčila pošto ih u prirodi nema.Svatko tko se zalaže za zabranu uzgoja nesvjesno radi na UNIŠTENJU ovih PREKRASNIH životinja.Uzgajivači činčila žele raditi-stvarati novu vrijednost,ne želimo biti socijalni slučajevi. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 628 | Marina Bakica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, 3. zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu, 4. da se skrbnicima za devet pasa i više pasa ne uvjetuju zahtjevi kao za skloništa, odnosno prilagodba tih uvjeta za privremene skrbnike i sl. 5. zabranu trajnoga držanja pasa na lancu, 6. zabranz korištenja konja za izvlačenje drva, 7. zabranu žigosanja kopitara, 8. zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, 9. kontrolu razmnožavanja kućnih životinja, 10. registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca, 11. trajno oduzimanje životinje skrbnicima koji su zlostavljali, mučili, vezali životinje, 12. zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima i sličnim izvedbama, 13. neprofitni karakter skloništa za životinje, 14. kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa, 15. pozitivnu listu egzotičnih životinja, 16. zabranu utrka pasa, 17. zabranu kupiranja lovačkih pasa, 18. zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca, 19. udomljavanje životinja nakon pokusa, 20. reguliranje struka koje provode pokuse na životinjama, 21. obvezno oglašavanje napuštenih životinja iz skloništa i šinteraja radi udomljavanja 22. obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama i prekršajno i kazneno sankcioniranje za one koji se na to ogluše, 23. zaštitu glavonožaca, posebice onih koji se koriste u pokusima, 24. zabranu obrednoga klanja, 25. zabranu borbi i insceniranih sukoba i agresivnosti životinja, 26. zabranu držanja dupina u zatočeništvu, osim radi liječenja 27. zabranu spolnog općenje sa životinjama i sankcioniranje onih koji krše zabranu, 28. zabranu drobljenja živih pilića, 29. uvjetovanje uvrštavanja nezavisnog i neovisnog etičara u povjerenstava koja se bave bilo koji pitanjima životinja 30. davanje priklanog zemljišta za izgradnju neprofitnih skloništa za životinje, 31. zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja, 32. vrlo strogo kazneno sankconiranje za zlostavljače životinja te liječnički nadzor takvih ljudi. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 629 | marina ferenčić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Moj komentar se odnosi na držanje naupuštenih pasa i mačaka u skloništima. Iz osobnog iskustva znam da se velika većina skloništa uopće ne drži pravila i propisa koji su važili po starom zakonu te sam skeptik da će se to promijeniti. Rijetko koje sklonište čipira i liječi psa odmah po dolasku. Većina ih psa čipira tek kad se pojavi udomitelj, a o liječenju nema govora. Za sve je kriv nadzor, a u koji, koliko sam uspjela pročitati, ponovno nisu uvršteni aktivisti za zaštitu životinja. Svaka čast inspektorima i komunalnim redarima, no bez prisustva istinskih boraca za prava životinja, a koji i sami imaju kod kuće jednu ili više životinja i skrbe se za nju na dobar način, neće ponovno ništa funkcionirati. Može li se u zakon uvrstiti i te ljude kao pomoć nadzornim organima? Kontrola držanja pasa na privatnim posjedima je apsolutno nikakva i zbog toga se dešavaju situacije tisuće odbačenih i napuštenih štenaca i pasa svih dobi koje pronalazimo posvuda. U ruralnim sredinama je pas najčešće na lancu, nezaštićen od buha i vremenskih uvjeta, rijetko koji je čipiran i cijepljen protiv bjesnoće, a kamoli protiv zaraznih bolesti i liječen kad je to potrebno. U nadzor lokalne samouprave treba uključiti educirane i osviještene miroljubive osobe koje imaju volje i vremena u svojem okruženju raditi na osviješćivanju stanovništva i pomaganju savjetima. Sigurna sam da bi se mogao na nivou države osnovati fond na koji bi se moglo uplaćivati za namjenu kastracije i sterilizacije pasa i mačaka te svojevrsno skaldište hrane, a koji su potrebni jer brojne obitelji koje imaju ljubimce nemaju adekvatne hrane za njihovo pravilnu ishranu. Zdravstveno osiguranje ljubimaca Zašto država ne da poticaj i prijedlog zakona o zdravstvenom osiguranju ljubimaca i svih životinja. Vjerujem da bi svaki odgovorni vlasnik pristao na tu vrst zaštite, a država bi uvijek imala evidenciju. Preprodaja pasa Trenutni zakon dopušta da se izlazak psa iz skloništa naplaćuje proizvoljno. Ponavljam da pišem sve ovo iz osobnog iskustva. Brojna skloništa naplate držanje pasa, čip i cijepljenje i lokalnoj sampoupravi i udomiteljima. Posebno ističem da pojedina skloništa prodaju pse u strane države i to pristojno naplate. Da li to bilježe kao svoj prihod? Kako je to regulirano do sad, rade što i kako žele. Karantena u skloništima Voljela bih da svaka osoba koja sudjeluje u donošenju ovog Zakona uđe u sklonište barem jednom i pogleda prostorije tzv. karantene. To je nešto hladno betonsko mjesto, vlažno, srmdljivo, često kavez u kojem se pas ne može ni okrenuti - mučilište. Ono bi trebalo imati svrhu da se pas promatra, liječi ako je bolestan i adaptira na nove uvjete zatvorenog prostora. Opet ponavljam iskustveno - pas prolazi nepotrebnu traumu koja mu mijenja karakter često trajno. Zašto se ne propišu humani uvjeti i zahtjevi kako treba izgledati karantena za pse i mačke? Osoblje koje radi u skloništima Empatija prema životinjama i spremnost pomoći im mora biti pokretač osobe koja radi u azilu. To nije samo posao, to je način života. Toga u azilima često nedostaje. Treba postojati pravilnik i uvijeti tko može raditi u skloništu i kakav mora imati stav prema tamo zatvorenim životinjama. Osoba koja ne priznaje da je životinja biće s dostojanstvom, nema što tamo raditi. Srela sam u svojem radu mnoštvo neljudi i stravične nebrige prema tim napuštenim, jadnim bićima. Većina građana misli da su azili savršena mjesta i rajevi za pse. Treba taj stav promijeniti jer je lažna slika. Skloništa su geta. I zadnje mjesto na kojem pas želi biti je sklonište, samim tim što mu dolaskom tamo kroz 60 dana prijeti smrt. Prevedeno na ljudski jezik - sklonšta koja prakticiraju eutanaziju su zapravo logori smrti za one koji nisu dovoljno lijepi, dovoljno mladi i t d. Zar vas to ne asocira na fašizam i njihove logore? Mene da! Ukinuti ograničenje držanja pasa u azilima, poboljšati uvjete, educirati osoblje i sredinu u kojoj se nalazi azil. Nepotrebno je educirati urbane sredine - što rade pojedine udruge - treba edukaciju odvesti u ruralne sredine koje pojma nemaju o pravima životinja, azilima, sterilizacijama, liječenju. Bez osviještenosti građana u cijeloj zemlji teško će se nešto promijeniti. Ukoliko su potrebne kazne, zalažem se za njih. A isto tako i da se osobama koje su evidentirane kao zlostavljači životinja onemogući ponavljanje djela tj. držanje životinja. Osobno sam protivnik boksova i držanja pasa isključivo u njima, ne smatram ih nimalo humanim. Pas je navikao biti uz čovjeka kroz povijest. Slobodan. To mu se mora omogućiti. Biti uz vlasnika, a ne odvojen i ograničenog kretanja, uvijek sam, često gladan i bolestan. Pas je uz svojeg čovjeka u dobru i zlu. A ljudi svoje pse zbog banalnih razloga napuštaju... Kako mogu Bogu pred lice bez srama i straha? Kunu se u Boga i svoje vjerništvo, a licemjeri su. Jer Bog je rekao da o životinjama čovjek mora brinuti na odgovoran način... Čovjek koji se danas ne brine za životinju i ne pomogne onoj kojoj pomoć treba, sutra se neće pobrinuti ni za čovjeka. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 630 | Marina Lang Perica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | 1. Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja koje se uzgajaju radi krzna. Sramotno je, da do danas to nije riješeno, već na mala vrata pokušavaju interesni lobiji u suradnji s krovnom poduzetničkom institucijom HGK osigurati svoj krvavi posao. Kako 1. siječnja 2017 ističe prijelazni rok ne vidim svrhu prolongiranja, jer ako su preko noći ulaskom u EU špediteri ostali bez posla, tako su se u 10 godina ovi tzv. krvnici koji ubijaju činčile, mogli i trebali prilagoditi. 2. Tražim zabranu ukidanja životinja u skloništima i još oštrije mjere i sancije svim lokalnim zajedncama koje nisu ustrojile "no kill" skloništa. Plaćam porez i ne želim da se moj novac troši na ne nerad i nebrigu lokalnih zajednica koje nisu u stanju organizirati svoj posao. Ne želim da netko profitira ubijanjem životinja. Tražim da se jasno i trasparentno na stranicama Ministarstva poljoprivrede objave podaci koliko lokalne zajednice plaćaju skloništima na godišnjoj osnovi. 3. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu što predstavlja psihičko i fizičko mučenje životinja. Sankcionirati osobe koje ne omogućuju dnevno kretenje životinji. 4.Tražim zabranu korištenja konja za izvlačenje drva čemu sam osobno svjedočila na Risnjaku gdje konje koriste za izvlačenje drva iz šuma. To je sramotno, iznad fizičkih mogućnosti jadnih životinja. Ne vidim problem da se obvezu šumarje kao i jednoj Austriji, Sloveniji ili Švicarskoj za izvlaćenje trupaca pomoću električnik žičara. 5.Tražim zabranu žigosanja kopitara, jer smatram da danas u 21. stoljeću ne možemo to nazvati "brendom" ili tradicijom. Možda bi bilo dobro probati žigosati osobe koje se za to zalažu pa da vidimo što će reći na to. 6. Tražim zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom jer životinje pate i polaganu umiru u najokrutnijim bolovima. 7. Tražim zabranu prodaje u trgovinama živih životinja namjenjenih ljudskoj prehrani kao što su ribe na ribljim tržnicama 8. Tražim propisivanje sterilizacije kućnih ljubimaca kao trajan i siguran način razmnožavanja 9. Tražim registraciju uzgoja kućnih ljubimaca bez obzira na "broj rasplodnih ženki" jer to predstavlja sivu zonu uzgoja. Ne može netko neregistriran se baviti prodajom mladunčadi i na tome ostvarivati svoj profit. 10. Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima bez obzira na kućne ili divlje životinje kao i korištenje životinja za predstave s životinjama, jer to predstavlja zlostavljanje i tjeranje na neprirodno ponašanje. 11. Zakonom bi trebalo propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. Kako sklonište uopće može biti profitno, kako netko može zarađivati odnosno ostvarivati profit na patnji životinja?! 12. Tražim propisivanje kaznenih odredbi za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007., odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezizig inspekcijskih tijela. 13. Tražim da se u Zakonu jasnije definira članak zakona koji govori o utrci pasa radi poticanja klađenja radi ostvarivanja dobiti te lošeg postupanja s njima. 14. Tražim zabranu kupiranja uši i repova svih pasa pa tako i lovačkih. 15. Tražim da Zakon propiše udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63 16. Tražim jasno propisati zabranu obrednog klanja koje provode predstavnici vjerskih zajednica 17. Tražim zabrabu drobljenja živih pilića i ostalih pernatih životinja. Sramotno je da je još uvijek dozvoljena maceracija odnosno ubijanje zdravih muških pilića. 18. Tražim da se zakonom propiše zabrana držanja divljih životinja u privatnim "zološkim vrtovima" radi zabave kao što to radi poduzetnik iz Like čuveni "Macola" u svom ugostiteljskom objektu. 19. Tražim da se zakonom zabrene borbe pasa, i ostalih životinja, kao što su bikovi, u nekim slavonskim ili dalmatinskim selima. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 631 | Marina Lang Perica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Prijedlog Zakona kaže:"obučavati životinje za borbe , organizirati borbe životinja osim tradicionalnih natjecanja" . Štto je tu dobro u tradicionalnim natjecanjima. Pa živimo u 21 stoljeću. Ta tradicionalna natjecanja kao što su natjecanje konja u povlaćenju trupaca, borbe bikova ili natjecanje magarca zar mislite da životinja ne osjeća patnju i bol, pogotovo kada ga vlasnik koji je uložio novac i očekuje pobjedu tuče, zlostavlja ili uskraćuje vodu ili hranu nebili kod takve životinje pobudio agresivnost. To treba strogo kazniti i izbaciti iz zakona sve vrste "tradicionalnih natjecanja" | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 632 | Marina Lorković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakon uvede zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se uvede obavezna kazna za napuštanje životinje i za zlostavljanje životinje. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 633 | Marina Matičević Kos | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zakonom zabrani mogućnost ubijanja životinja tj eutanazija životinje nakon 60 dana! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 634 | Marina Melša | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Moje je mišljenje kako se zakon treba mijenjati i svaki članak u zakonu koji će štiti životinje je važan. Ipak, nabrojala bi neke koji se meni čine najvažnijima: 1. Zabrana držanja pasa na lancu 2. Zabrana uzgoja radi krzna 3. Povećati kazne za zlostavljanje i napuštanje i organizirati sustav koji će kazne provoditi 4. Zabraniti eutanaziju pasa u skloništima nakon 60 dana | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 635 | Marina Tkalčić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i protivim se prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Radi se ovdje o zakonu za zaštitu životinja, prema čemu bi isti trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 5. Zabranu utrka pasa 6. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 8. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 9. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 10. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 11. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 12. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 13. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 14. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 15. Podržavam zabranu zoofilije 16. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 17. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 18. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 19. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Osim navedenoga, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 2. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obavezna kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnja nabava životinja 10. . Zabrana žigosanja kopitara 11. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u trgovinama namijenjenima ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Omogućiti udomljavanje životinja nakon pokusa 15. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama 16. Osiguravanje zaštite glavonožaca općenito, a ne samo u obavljanju pokusa 17. Zabrana obrednoga klanja 18. Zabrana drobljenja živih pilića 19. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 20. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 21. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 22. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 636 | Marinka Dunato | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zalažem se za: -zabranu eutanaziranja životinja u skloništima, - stroge kazne za nemar i napuštanje životinja, - stroge kazne za zlostavljanje životinja, - bolju kontrolu uvjeta u skloništima; neprofitni karakter skloništa za životinje, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita. Podržavam prijedloge na dopune i izmjene Zakona koje je uputila Udruga za zaštitu mačaka "Mijau" iz Rijeke: -Predlažem da se u zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Ovaj se Zakon odnosi na sve životinje kralježnjake pa tako i na mačke, uključujući slobodno živuće mačke. Podrobnije odredbe vezano za slobodno živuće mačke bit će još detaljnije uređene podzakonskim aktom koji se odnosi na uvjete kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 637 | Marinko Alić | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | NIGDJE u zakonu se ne definira uzgoj i postupanja u uzgoju, školovanju i veterinarskoj nadležnosti za službene pse ( policija , vojska i sl.), pri čemu ista nije definirana i koje su sankcije u slučaju kršenja pozitivnih zakona RH od strane pojedinaca ili neovlaštene uporabe navedenih pasa??? Ako je pod igerencijama MUP-a ili MO-e to bi trebalo definirati iz razloga što ovako izgleda kao da su van zakona. | Nije prihvaćen | Odredbe Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti životinja (u daljnjem tekstu: Zakon) kojima se određuje da posjednik mora pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć i zbrinjavanje bolesnih ili ozlijeđenih životinja, veterinarsku pomoć pri porodu ako je potrebna i osigurati odgovarajuću njegu bolesnih, ozlijeđenih i iscrpljenih životinja, primjenjuje se na sve posjednike pa tako i na pojedina državna tijela koja koriste životinje kao službene životinje s licencijom za rad u svrhu obavljanja poslova pojedinih državnih tijela. Pri držanju i uzgoju životinja od strane posjednika nije dopušteno nanositi bol, patnju i ozljede životinjama pri dresuri. Ovim Zakonom se zabranjuje životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima, protivno odredbama Zakona. Također se zabranjuje korištenje tehničkih uređaja, pomoćnih sredstava ili naprava kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za školovanje koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol. Za sve navedene odredbe su određene i prekršajne odredbe u ovome Zakonu. Veterinarska nadležnost je određena Zakonom o veterinarstvu (Narodne novine, broj 82/13 i 148/13). Nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova kao i Ministarstva obrane ne mogu se određivati ovim Zakonom. |
| 638 | Marinko Alić | NADZOR, Članak 79. | Članak 79. (1) U provedbi nadzora iz članka 74. stavka 3. ovoga Zakona komunalni redar je ovlašten: - pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih nadzoru - ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci - uzimati izjave stranaka i drugih osoba - zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju - prikupljati dokaze na vizualni i drugi odgovarajući način - očitati mikročip - obavljati druge radnje u skladu sa svrhom nadzora - podnositi kaznenu prijavu ili optužni prijedlog. Komentar: Ovisno o ovlastima koje proizlaze iz Ustava i Zakona RH nitko nema pravo, osim sumnje na kazneno djelo ili ozbiljne životne ugroze neovlašteno ulaziti u nečiji posjed bez naloga ( što u točci 1 i 2. opasno ulazi u prava na vlasništvo, posjed i sl) i pri čemu bi ipak trebala biti prisutna Policija, kao što bi i osoba nad kojom se provode određene radnje u njegovom posjedu morala biti upoznata s njegovim pravima i razlozima boravka i remećenja njihovog posjeda. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak. |
| 639 | Marinko Alić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | Članak 73. (1) Zabranjeno je prodavati pse, mačke i pitome vretice u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca. Prijedlog: Dozvoljeno je udomljavanje životinja kroz trgovine kućnih ljubimaca, iz registriranih skloništa životinja, uz predhodnu veterinarsku suglasnost od nadležnog veterinara o zdravstvenom stanju životinje koja se udomljuje | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da se životinje mogu udomljavati samo kroz skloništa za životinje koja moraju udovoljavati propisanim uvjetima. |
| 640 | Marinko Alić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Članak 70. (1) Tijela jedinica područne (regionalne) samouprave u svrhu ispunjavanja obveza iz članka 66. ovoga Zakona moraju organizirati koordinacijske radne skupine. (2) Radne skupine iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od predstavnika područne (regionalne) samouprave, predstavnika skloništa ako postoji na području područne (regionalne) samouprave, predstavnika nevladinih organizacija za zaštitu životinja, predstavnika tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo, predstavnika tijela nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore i veterinarskog inspektora. Prijedlog: Radne skupine iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od predstavnika područne (regionalne) samouprave, predstavnika skloništa ako postoji na području područne (regionalne) samouprave, predstavnika nevladinih organizacija za zaštitu životinja, predstavnika tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo, predstavnika tijela nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore i veterinarskog inspektora, kao i predstavnika tvrtki iz djelokruga rada od koristi rješavanja navedenih problema ( tvrtke ili stručne osobe koje obavljaju školovanje pasa i sl, a posjeduju licencu nadležnog ministarstva ili tijela koje je pod igerencijama nadležnog ministarstva.) | Nije prihvaćen | Članak 70. postao je članak 72. Zakona. Člankom 72. stavkom 1. Zakona određeno je koji su predstavnici minimalno potrebni za rad koordinacijske radne skupine, a jedinice područne (regionalne) samouprave mogu u skladu s potrebama za rješavanje problematike iz djelokruga koordinacijske radne skupine imenovati i druge zainteresirane predstavnike koji mogu doprinijeti rješavanju postojeće problematike na pojedinom području, a prvenstveno smanjenju broja napuštenih životinja. |
| 641 | Marinko Alić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. | Članak 69. (2) Ako osnivači skloništa iz stavka 1. ovoga članka ne organiziraju vlastiti informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje, podatke o životinjama dužni su osigurati preko informacijskog centra drugog skloništa te podatke o životinjama objavljuju na svojim mrežnim stranicama. Prijedlog: Ako osnivači skloništa iz stavka 1. ovoga članka nije u mogućnosti organizirati vlastiti informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje, podatke o životinjama dužni su osigurati preko informacijskog centra drugog skloništa te podatke o životinjama objavljuju na svojim mrežnim stranicama. | Nije prihvaćen | Članak 69. Zakona postao je članak 70. te je izmijenjen na način da će se podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo. |
| 642 | Marinko Alić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67. (1) Svaka osoba koja uzme psa iz skloništa mora psa u roku od 24 sata prijaviti veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. Prijedlog: vremenski period za prijavu bi trebao biti 48 sati zbog vikenda, blagdana i sl. (2) Ako u roku od 14 dana od dana smještaja životinje u sklonište posjednik nije dostavio zahtjev za njezinim vraćanjem, sklonište postaje vlasnik životinje te je može udomiti, darovati ili prodati. Prijedlog: Ako u roku od 14 dana od dana smještaja životinje u sklonište i po obavijesti od strane skloništa za životinje, posjednik nije dostavio zahtjev za njezinim vraćanjem, sklonište postaje vlasnik životinje te je može udomiti, darovati ili prodati. (3) Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti. Prijedlog Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti, o trošku prijašnjeg posjednika | Djelomično prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Člankom 70. Zakona određeno je da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo, a podaci su dostupni javnosti. |
| 643 | Marinko Alić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Članak 66. (1) Sklonište mora: Uz točke 1- 10 11. izvršiti provjeru karaktera životinje koja se daje na udomljavanje, kao i moguću procijenu veličine šteneta pri udomljavanja, da budući posjednik ima predodžbu prema veličini i karakteru pri čemu bi se izbjeglo moguće ponovno napuštanje iste. | Primljeno na znanje | Detaljne uvjete za smještaj, osposobljenost osoblja koje sakuplja životinje i brine se o njima u skloništu, postupanje sa životinjama, rad skloništa te način vođenja upisnika skloništa pravilnikom propisuje ministar. |
| 644 | Marinko Alić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Članak 63. (1) Posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. U točci 1 definira se prvo „kućni ljubimac“, a kasnije se u definiciji prelazi na „psa“. Ili se točka 1 članka 63. odnosi na pse ili na kućne ljubimce- ili na svakog posebno, a po definiciji bi bilo najbliže životinja jer pod tim može biti pas, mačka, konj i sl. (2) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište), osim ako je životinju u tom roku vratio posjedniku. Ako se životinja vratila posjedniku, bez obzira na vrijeme pronalaska, posjednik je dužan obavijestiti sklonište za životinje, u koliko je prije toga isto obavijestio o nestanku životinje. | Djelomično prihvaćen | Vlasnik kućnog ljubimca treba obavijestiti sklonište za životinje o gubitku kućnog ljubimca, međutim, kako je obvezno označavanja samo pasa mikročipom, ima obvezu gubitak psa prijaviti veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje upisnika pasa. |
| 645 | Marinko Alić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Članak 54. (1) Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo. Problem: - većina osoba koje imaju više ženki od tri, a koriste ih u uzgoju za prodaju prebaciju vlasništva na druge osobe pri čemu izbjegavaju odrednice ovog zakona. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 646 | Marinko Alić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 53. | Članak 53. (1) Posjednik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Prijedlog- dopuna:- za određene pasmine sukladno Pravilnikom koji propisuje ministar, mora se provesti testiranje u svrhu potvrde provedbe gore navedenih radnji (2) Uvjete i način držanja opasnih pasa pravilnikom propisuje ministar. Prijedlog: Uvjete i način držanja opasnih pasa i pasmina ( i križanaca s nekim pasminama) kod kojih je očekivano agresivno ponašanje pravilnikom propisuje ministar. | Nije prihvaćen | Članak 53. postao je članak 54. Zakona te se istim određuje postupanje vlasnika životinje s ciljem da se osigura da životinja nije opasna za okolinu, a što se može odnositi i na druge kućne ljubimce osim pasa. Navedenom odredbom se djeluje i preventivno kad bi životinja zbog svojih karakteristika mogla postati opasna za okolinu zbog izražavanja vrsti svojstvenog ponašanja. Opasan pas definiran je Pravilnikom o opasnim psima (Narodne novine, broj 117/08) na način da se ni jedna pasmina ne prepoznaje kao opasna. |
| 647 | Marinko Alić | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | točka 8 organizirati utrke pasa Kod organizacije utrka pasa upitno je postojanost i opravdanost ovog članka iz dva razloga: - Psi u utrkama su dobro brinute životinje ( kao i konji), ne potiče im se agresija već se pomoću nagona potiče radna i moguća natjecateljska sposobnost - Stvarno potiču sportsku disciplinu, jer npr i u lovu psi trče ( seteri, goniči isl.) čak se izlažu i većim naporima od trkača jer ulaze u hladnu vodu, istrajno slijede divljač, ponekad se i bore sa njom i sl. Organizaciju utrke pasa trebalo bi staviti pod pojačan nadzor veterinarske službe, u interesu zaštite pasa, kao i postaviti granice u starosnoj dobi, broju utrka u danu, tjednu i sl. | Djelomično prihvaćen | Ovim Zakonom zabranjuju se utrke pasa koje se organiziraju u svrhu ostvarivanja dobiti. Međutim, u kinologiji postoji i kinološki sport pod nazivom Lure Coursing ili tzv. lov na umjetni mamac koji je priznat od Međunarodne kinološke federacije (FCI) pa tako i od Hrvatskog kinološkog saveza i odvija se u skladu s pravilnikom Međunarodne kinološke federacije (FCI) kojim su vrlo jasno propisana pravila za utrke pasa. Za svaku organiziranu utrku pasa koja se organizira u Republici Hrvatskoj organizatori od nadležnog tijela trebaju ishoditi dopuštenje za njezino održavanje pri čemu se kontrolira zdravlje i dobrobit životinja te tijekom tako organiziranih natjecanja ne dolazi do ugrožavanja zdravlja i dobrobiti pasa. Utrke pasa koje nije izdano dopuštenje nadležnog tijela ne mogu se održavati. |
| 648 | Marinko Alić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | točka 37 .Čime se razlikuje bol kupiranog npr dobermana u odnosu na npr bol kupiranog lovnog terijera? Ima li ikakva znanstvena studije ili dokaz o praktičnoj primjeni da kupirani lovni pas bolje odrađuje svoju zadaću od nekupiranog ili su smanjenih radnih sposobnosti u lovu?? I kakve veze imaju kupirani i ne kupirani psi ako se samo izlažu na izložbama, bez obzira na pasminu? | Primljeno na znanje | Ovim Zakonom je zabranjena djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. Navedena odredba je donijeta kao zaštitna mjera za lovačke pse koji tijekom lova prolazeći kroz nepristupačna područja tj. kroz gustu vegetaciju oštećuju repove čime se uzrokuje bol i patnja zbog ozljeda, a i nakon saniranja ozljede iste se ponavljaju kod ponovnog sudjelovanja u lovu pa je u pojedinim slučajevima ipak potrebno na kraju amputirati rep. Za druge pse nema razloga zbog kojih bi trebalo dopustiti rezanje repova te je iz toga razloga određeno da se zabranjuje izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa. |
| 649 | Marinko Alić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Kod organizacije utrka pasa upitno je postojanost i opravdanost ovog članka iz dva razloga: - Psi u utrkama su dobro brinute životinje ( kao i konji), ne potiče im se agresija već se pomoću nagona potiče radna i moguća natjecateljska sposobnost - Stvarno potiču sportsku disciplinu, jer npr i u lovu psi trče ( seteri, goniči isl.) čak se izlažu i većim naporima od trkača jer ulaze u hladnu vodu, istrajno slijede divljač, ponekad se i bore sa njom i sl. Organizaciju utrke pasa trebalo bi staviti pod pojačan nadzor veterinarske službe, u interesu zaštite pasa, kao i postaviti granice u starosnoj dobi, broju utrka u danu, tjednu i sl. | Nije prihvaćen | Sportska natjecanja životinja moraju biti pod nadzorom veterinarske inspekcije kako je određeno propisima iz područja veterinarstva. |
| 650 | Marinko Alić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Prijedlog : 1. Definirati službenog psa: - vojska, policija i zaštitarske tvrtke 2. Kod sportske radne kinologije ne može biti prihvatljivo podizanje agresije ako se radi o sportu jer je sama činjenica bavljenje sportom u suprotnosti sa agresivnom životinjom ( psom), jer time se potiče i usaglašuje natjecanje u razini agresivnosti. Moguća definicija točke 4 članka 5: 4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih obučavati na agresivnost, osim pri školovanju službenih pasa i za potrebe očuvanja karakternih osobna kroz uzgoj sportskih radnih pasmina i lovne kinologije prema kinološkim standardima pod vodstvom osposobljenih osoba uz strogu primjenu pravilnika o opasnim psima kao oblika zaštite osoba i drugih životinja od moguće nekontrolirane agresije u provedbi istih. | Djelomično prihvaćen | Člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Zakona definirano je da su službene životinje one životinje koje imaju licenciju za rad i služe za obavljanje poslova pojedinih državnih tijela te se isto odnosi i na službenog psa. Točkom 29. istoga stavka ovoga članka definirano je da su radne životinje psi koji služe kao tjelesni čuvari i čuvari imovine, psi vodiči slijepih i oni koji služe za pomoć, psi tragači i psi koji služe obavljanju drugih poslova, kopitari i druge životinje kojima se čovjek služi za obavljanje drugih poslova, osim proizvodnje. Člankom 4. stavkom 2. točkom 4. Zakona određeno je da je zabranjeno huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih obučavati na agresivnost, osim pri školovanju službenih pasa i za potrebe sportske radne i lovne kinologije prema kinološkim standardima pod vodstvom osposobljenih osoba čime je dana mogućnost školovanja službenih pasa i pasa koji se školuju za potrebe sportske radne kinologije i pasa koji se obučavaju za lov. Pravilnik o opasnim psima propisuje obvezu školovanja pasa koji su proglašeni opasnima i njihovih vlasnika u skladu s odredbama navedenog Pravilnika i za potrebe provođenja odredbi istoga. |
| 651 | Mario Huzjak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja zbog krzna. Protiv sam produljivanja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 652 | Mario Huzjak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam komentare Prijatelja životinja. Protiv sam uzgoja činčila za krzno i protiv produljivanja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 653 | Mario Sabol | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam ovaj nacrt zakona. Svaki korak koji podiže ljudskost na višu razinu je veliki korak. Vrijeme je da se na ostala živa bića i počne gledati kao na ŽIVA BIĆA! A i u konačnici, sve se vraća, sve se plaća... samo što to još mnogima nije jasno... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 654 | Mark Spajic | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se usmrcivanju zivotinja nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 655 | Marko Kodelja | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Prijedlog člannka x: " (1) Jedinica lokalne samouprave ima mogućnot uvođenja poreza na psa u iznosu od 50.00 KN do 150.00 KN. (2)Jedinica lokalne samouprave ima mogućnost uvođenja poreza na mačku u iznosu od 20.00 KN do 50 KN. (3)Prihodi iz stavka 1 i 2 ovoga članka jesu prihodi jedinice lokalne samouprave. (4)Prihodi ubrani temeljem članka ovoga zakona mogu se koristiti ISKLJUČIVO za dobrobit životinja (namjenski prihod) (5)Dobrobit životinja iz stavka 4. ovoga zakona podrazumijeva financiranje azila, izgradnju psećih parkova, izgradnju psećih kupališta i plaža, izgradnju groblja za životinje, liječenje napuštenih i bolesnih životinja i sl. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 656 | Marko Mišković | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ako je zabranjeno omamljivanje, klanje ili usmćivanje životinja u ritualne svrhe, ne vidim zašto bi borbe bikova bile iznimka u stavci pod brojem 5. S obzirom na patnju životinje/a u borbama do smrti, jednako je (ako ne i više) etički neprihvatljivo organizirati dugotrajne i stresne borbe u svrhu trivijalne zabave. Izlika tradicije također ne stoji, jer ne postoje relevantni zapisi po kojima su takve borbe sastani dio hrvatske kulture. Štoviše, neka od natjecanja po prvi put se javljaju ranih 2000-ih. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak vezano uz tradicionalna natjecanja bikova. |
| 657 | Marko Plašć | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | U članku 67 stavak 3 htio bih da se ukine rok za eutanaziju od 60 dana i da se životinje nikako ne ubijaju u "klaonicama" kao što neki od azila rade i mlate lovu .Gledaju kako bi masno zaradili na bezpomoćnim životinjama.Čovjek nije ništa bolji od bilo kojeg bića na zemlji i tko je on da osudi životinju na smrt. Nadležni bi trebali bolje i strože provoditi nadgledanje nad azilima a ne da nadležni i inspencija čuju na televizji kako se postupa sa životinjama u azilu Hvala | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 658 | Marko Tomac | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Ne slažem se s ovim prijedlogom zakona o ograničavanju i zapravo zabrani držanja egzotičnih kućnih ljubimaca, odnosno svih stranih životinjskih vrsta. Ne slažem se iz nekoliko razloga: 1. Po vašoj definiciji, jedan python regius, odnosno kraljevski piton koji je jedna od najneopasnijih vrsta zmija, se ne bi smio držati jer je, po definiciji, strana vrsta, ali zato uzgajati i držati poskoke bilo bi sasvim normalno. Vrlo kontradiktorno u najmanju ruku. 2. Većina prijatelja životinja tvrdi da bi bilo u redu uzgajati vrste životinja koje su izumrle samo ako bi ih vratili natrag u prirodno stanište. Da li je tim "prijateljima životinja" jasno da nekima od tih vrsta koje teraristi uzgajaju su prirodna staništa na tisuće kilometara daleko i da je ta "misija" gotovo nemoguća? 3. Prije nekoliko dana sam "sudjelovao" na javnoj raspravi u europskom domu u vezi ovih drastičnih izmjena zakona i razočarao sam se u te takozvane "prijatelje životinja", prvenstveno zbog konstantnog izbjegavanja ove konkretne teme, ostavljanja premalo vremena za raspravu, te izbjegavanja davanja odgovora na pitanja koja im nisu odgovarala, dok su puštali svoje sljedbenike da ometaju raspravu, te ih na kraju i pohvalili za to. Razočaran sam i u nestručnost i neinformiranost u dobrobit i ponašanje životinja, te u samo znanje zoologije (iako su neki od tih ljudi diplomirani veterinari) ljudi koji su nam te promjene predstavili. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 659 | Marta Glavak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavan zabranu uzgoja životinja za krzno i kožu. Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 660 | Martina | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 661 | Martina Demirović | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu MORA izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 662 | Martina Demirović | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Brisati točku 7, a točku 8 početi provoditi i kažnjavati. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 663 | Martina Demirović | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Donesene odredbe provesti u praksi. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 664 | Martina Demirović | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Određenim kaznama nekad nekoga i kazniti. Ovako je to sve samo mrtvo slovo na papiru, što ostavlja dojam koliko su životinje važne u našem društvu i provođenju Zakona. | Primljeno na znanje | Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 665 | Martina Demirović | NADZOR, Članak 80. | st. 3. brisati | Prihvaćen | Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan |
| 666 | Martina Demirović | NADZOR, Članak 79. | Komunalni redar nikako nije stručna osoba koja može utvrditi radi li se o otklonjivom ili neotklonjivom bolu, osim ako se ne obuče za taj dio. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak. |
| 667 | Martina Demirović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. | Iz Čl. 68. St. 3 izbrisati "ili daljnjeg udomljavanja napuštenih i izgubljenih životinja" | Nije prihvaćen | Članak 68. Zakona je izmijenjen na način da 'pravne ili fizičke osobe ili udruge koje smještaju napuštene ili izgubljene pse u svrhu daljnjeg udomljavanja moraju udovoljavati uvjetima iz članka 63. ovoga Zakona. |
| 668 | Martina Demirović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Sklonište NE SMIJE životinje prodavati! Stavak 3 u potpunosti izbaciti i zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima, već ih konačno početi dostojanstveno tretirati, budući da su žrtve ljudskog nemara i loših i neprovođenih zakona. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 669 | Martina Demirović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Posjednik ima rok od 3 dana da prijavi da mu je životinja nestala, tj. životinja se smatra napuštenom, ako se u roku od 3 dana ne utvrdi posjednik. Onda odredba o čipiranju u roku 24 sata po ulasku u sklonište nema nikakvog smisla. Životinja se treba čipirati po izlasku iz karantene ili u trenutku kada posjednik dođe po svoju izgubljenu životinju. Važno je da životinja ne smije iz skloništa izaći nečipirana. | Prihvaćen | Članak 66. Zakona je izmijenjen tako da se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište. |
| 670 | Martina Demirović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Zakonodavac bi trebao strogo propisati rokove za izgradnju skloništa za nezbrinute životinje jedinicama lokalne ili regionalne samouprave. | Prihvaćen | Člankom 95. Zakona određeno je da su jedinice lokalne samouprave obvezne osnovati sklonište u skladu s člankom 64. stavkom 2., 3. i 4. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja 2018. godine |
| 671 | Martina Demirović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Zabrana nastupa cirkusima koji koriste BILO KOJU životinju u svojim nastupima. | Nije prihvaćen | Člankom 61. Zakona zabranjeno je držanje životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim predstavama osim držanja i nastupanja domaćih životinja u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. S obzirom da se životinje, osim životinja uzetih iz prirode i divljih životinja ako takvo korištenje zahtijeva premještanje iz njihovog životnog prostora, mogu koristiti za smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja nema razloga ne dopustiti nastupanje tih životinja i u cirkusima. |
| 672 | Martina Demirović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Zoološki vrtovi uče ljude da je prihvatljivo držati životinje u zatočeništvu, gdje se dosađuju do ludila, u skučenu su prostoru, osamljene i daleko od svojih prirodnih staništa. Veliko NE, i nadam se da u bliskoj budućnosti neće više postojati. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja. |
| 673 | Martina Demirović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Izbrisati Članak 55. Nepravedan i u praksi će samo otežati onima koji volonterski pomažu napuštenim životinjama privremeno brinući o njima u svojim domovima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 674 | Martina Demirović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Neovisno o broju rasplodnih ženki svaki uzgajivač se mora registrirati! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 675 | Martina Demirović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 53. | Što uopće znači "ili drugim mjerama držanja"? - definirati! | Djelomično prihvaćen | Članak 53. postao je članak 54. Zakona, a stavak 1. izmijenjen je na način da je određeno da se druge mjere odnose na držanje i kretanje kućnog ljubimca u svrhu osiguranja da životinja nije opasna za okolinu. |
| 676 | Martina Demirović | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 40. | Ne vidim svrhu dijela rečenice "ako je potrebno", jer je itekako potrebno i obvezujuće životinji koja pokazuje znakove bolesti, iscrpljenosti ili je ozlijeđena, osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu. Opet ostavljate paletu izbora uzgajivačima, kojima je samo profit važan. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 677 | Martina Demirović | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | U odbore bi trebali biti imenovani priznati stručnjaci iz područja zaštite i prava životinja kao i stručnjaci iz područja bioetike, jer oni mogu raspravljati o zaštiti i pravima životinja. Uzgajivači kao i udruge farmera, uzgajivača, savezi uzgajivača ili trgovine kućnim ljubimcima nisu kompetentni davati mišljenja iz tog područja, jer su u sukobu interesa i žive od iskorištavanja životinja koje ovaj zakon treba zaštiti. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se životinjama tijekom korištenja osiguravaju primjereni uvjeti držanja kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te dobrobit životinja. Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije vezano za zaštitu životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje kao i za donošenje propisa od nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu životinjama se priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja tijekom njihovog korištenja bilo kao proizvodnih životinja bilo kao kućnih ljubimaca. Članovi Povjerenstva za zaštitu životinja trebaju biti svi dionici na koje se odnosi Zakon o zaštiti životinja i odgovarajući pod zakonski akti, a koji u područjima svojih interesa prate razvoj znanstvenih i stručnih spoznaja na području dobrobiti životinja te daju prijedloge za poboljšanje zaštite životinja u djelokrugu ovoga Zakona. Predstavnici udruga za zaštitu životinja također su uključeni u Povjerenstvo te mogu svojim prijedlozima ukazati na svoje područje interesa. |
| 678 | Martina Demirović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 19. | Ne postoji znanstveno opravdani razlog za vršenje pokusa na životinjama, budući da su rezultati uglavnom neiskoristivi, a alternative pokusima na životinjama daju releveantne podatke | Nije prihvaćen | Europska komisija smatra da je korištenje živih životinja i dalje potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, jer još nisu dostupne sve alternativne metode kojima bi se u potpunosti moglo zamijeniti korištenje životinja u pokusima. Međutim, Direktiva 2010/63/EU predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Članak 19. postao je članak 20. Zakona |
| 679 | Martina Demirović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | Transport živih životinja uvijek je bolan i stresan za životinje te se treba ovim Zakonom i zabraniti. U suprotnom Zakon ne štiti životinje | Nije prihvaćen | Prijevoz životinja nije moguće zabraniti s obzirom da se životinje prevoze iz različitih razloga, od potrebe korištenja životinja do prijevoza kućnih ljubimaca zajedno s njihovim vlasnicima. |
| 680 | Martina Demirović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 681 | Martina Demirović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Rezanje ušiju i repa psima Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 682 | Martina Demirović | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Obveza pružanja pomoći ozlijeđenoj životinji Podržavam nužnu i hvalevrijednu nadopunu u članku 7. Prijedloga Zakona: ''Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.'' Paradoks je da imamo službu koja će skupiti mrtvu životinju i onu koja će skupiti živu, ali ozlijeđene su izvan sustava, sve dok se spontano ne oporave ili ne umru. Naime, najčešći način na koji životinje stradaju jest na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga bi, u cilju zaštite i sigurnosti građana, financiranje skupljanja i liječenja ozlijeđenih životinja trebale osigurati jedinice lokalnih samouprava, u suradnji s nekom od veterinarskih ambulanta/stanica. Opasno je da građani sami diraju ozlijeđene životinje koje mogu reagirati i agresivno zbog straha i šoka. Također, needucirana osoba može na taj način pogoršati ozljedu. Ako ozlijeđena životinja leži na cesti, postoji opasnost i od daljnjih prometnih havarija jer će većina ljudi pokušati zaobići životinju. Zato ova nadopuna članku 7. na logičan i konkretan način regulira problem financiranja pomoći ozlijeđenim životinjama i predstavlja unapređenje zaštite životinja u Zakonu o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 683 | Martina Demirović | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Pojam posjednik ili vlasnik je potrebno mijenjati i osigurati životinjama status koji se razlikuje od automobila, nekretnine i predmeta. Životinje su živa bića, a ne stvari ili posjedi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 1. ovoga Zakona. |
| 684 | Martina Demirović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Pohvaljujem namjeru da se zabrani pse držati stalno vezane ili u boksevima no smatram da ovako formuliran tekst neće postići željeno i da ga treba doraditi. Neodređeno je što znači stalno vezane pa je moguće različito interpretirati ovu odredbu- smatram da treba zabraniti držati pse vezane na lancu ili u boksu uopće. na taj bi se način osiguralo da psi ne provode dane ili godine zavenani na lanac ili u malim boksevima tako što bi se izbjegla mogućnost slobodne interpretacije ove odredbe koju je sada moguće tumačiti i na način da je dovoljno da je pas odvezan jednom mjesečno ili jednom u pet godina pa da to znači da nije stalno vezan. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. |
| 685 | Martina Demirović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 686 | Martina Mance | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim: 1. kazne za sve državne i lokalne institucije koje ne provode niti dosadašnji zakon, što se tiče zbrinjavanja napuštenih životinja, kao i za članove veterinarske inspekcije koji ne rade svoj posao. tražim zatvorske kazne za one koji su pod krinkom zaštite životinja izvukli profit. tražim da Ministarstvo poljoprivrede zatraži evidenciju svih skloništa o broju primljenih, usmrćenih i udomljenih životinja. tražim da počnete provoditi zakon. tražim da donesete zakon koji se zaista bavi zaštitom životinja, u čijim povjerenstvima ne bi sjedili uzgajivači činčila ili udruge za borbu bikova, jer to zasigurno NE spada zaštitu životinja. 2. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno 3. zabranu ubijanja životinja u skloništima, i ako ima mjesta, a bit će ga ako uvedete... 4. državni program besplatne kastracije za kućne ljubimce 5. ukinite odredbu kojom posjednik više od 9 pasa mora imati uvjete kao u skloništima, jer tako onemogućavate privremene udomitelje u spašavanju života 6. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu, kao i boksu 7. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva 8. Zabranu žigosanja kopitara 9. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, postoje toliko drugih humanih načina 10. Prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani 11. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 12. Trajno oduzimanje životinje i osnivanje Animal Police u Hrvatskoj 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 14. Neprofitni karakter skloništa za životinje 15. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa 16. Zabranu trgovine egzotičnim životinjama 17. Zabranu utrka pasa 18. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 19. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 20. Udomljavanje životinja nakon pokusa 21. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima 22. dozvolu ulaska u sklonište svim volonterima i građanima, bez ikakvih zabrana ili ograničenja 23. Obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama 24. Zaštitu glavonožaca 25. Zabranu obrednoga klanja 26. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja 27. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 28. Jasno navesti da zoofili kazneno odgovaraju 29. Zabranu drobljenja živih pilića 30. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, ali da sklonište ima neprofitni karakter 31. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 5. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 687 | Martina Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zalažem se zza zabranu eutanazije životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana, te za zabranu držanja životinja na lancu, isto tako trebalo bi zabraniti stalno držanje životinje u boksevima, jer takvo postupanje dovodi do agresivnosti životinje. Fizičkim osobama trebalo bi zabraniti uzgoj životinja radi stvaranja novog legla. Smatram da bi se trebalo zakonom propisati obavezna sterilizacija i kastracija kućnih ljubimaca i tako kontrolirati stvaranje novih legla te bi tako bilo i manje napuštenih životinja. Podržavam uvrštavanje u zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima te smatram da bi se trebalo potpuno zabraniti kupiranje ušiju i repova bez obzira na vrstu pasa. Zalažem se za zabranu uzgoja životinja radi krzna. Smatram da bi se trebale provoditi kontrole te tako onemogućiti neodgovornim vlasnicima držanje životinja na nepropisan načn. Zalažem se za zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 688 | Martina Zelenka | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Strože propisivanje obveza jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) Veće i brže ovlasti komunalnih redara i djelotvoran i brz inspekcijski nadzor Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Odredbe koje nisu predložene u aktualnoj izmjeni Zakona, iako su potrebne: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana žigosanja kopitara Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana drobljenja živih pilića Volonter u zaštiti životinja | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 689 | Maša Riznić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama 16. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 17. Obaveznu sterilizaciju i označavanje životinja u skloništima 18. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 19. Kažnjavanje jedinica lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa za životinje 20. Zabranu pokusa na životinjama 21. Trajno oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge za sve zlostavljače životinja i osobe koje su kažnjene zbog zanemarivanja svojih kućnih ljubimaca. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 690 | Matea Penić Sirak | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | članak 4. potrebna je izmjena izraza sterilizacija u kastraciju u cijelom prijedlogu zakona potrebno dodati u pojmovnik pojam kastracije razlika između sterilizacije i kastracije je u tome što se kastracijom operativno uklanjaju spolni organi dok sterilizacija označava organ koji postoji, ali nije u funkciji | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne definira pojam sterilizacija iako se u Zakonu navodi trajna sterilizacija kao metoda kojom se osigurava da životinje oba spola više ne mogu imati potomstvo te se isto primjenjuje kao mjera za smanjenje broja napuštenih životinja. Trajna sterilizacija obuhvaća i pojam kastracije koji se uglavnom veže za sterilizaciju mužjaka. Sterilizacija obuhvaća neku od medicinskih tehnika kojima se sprječava daljnje razmnožavanje, a može se provoditi kirurškim putem ili uz pomoć kemijskih sredstava posebno namijenjenih za tu svrhu. |
| 691 | Matea Penić Sirak | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. | članak 41. stavak 3. 'stalno' vezane nije jasno definirano koje je vremensko ili opisno ograničenje u kojem pas može i ne smije biti vezan (12/24h?) | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 692 | Matea Penić Sirak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | članak 5., stavak 30. izmjena: korištenje pirotehničkih sredstava prema životinjama u svakom obliku komentar: izraz bacanje petardi ne korespondira u potpunosti krivičnim djelima počinjenim pirotehničkim sredstvima nad životinjama; ova sredstva na razne druge načine koriste se za sodomiziranje životinja, stoga ovaj zakon treba obuhvatiti svaki oblik korištenja ovakvih sredstava kako kod pravnih postupaka počinitelji ne bi mogli iskoristiti ovaj tehnički propust | Nije prihvaćen | Člankom 5. Zakona određeno je da zabranjeno životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima, protivno odredbama ovoga Zakona, što obuhvaća i djelovanja iz navedenog prijedloga. Člankom 88. stavkom 1. točkom 1. Zakona se za prekršaj iz članka 5. stavka 1. Zakona kažnjava pravna osoba novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn, a fizička osoba novčanom kaznom od 20.000,00 do 70.000,00 kn. |
| 693 | Matea Šimičević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Želim da se u zakon uvedu kazne za napuštanje i izbacivanje na ulicu kućnih ljubimaca (najčešće u vrijeme ljetnih odmora) Želim da se u zakon uvedu puno oštrije i ozbiljnije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 694 | Matea Viljevac | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam uzgoj činčila i apsolutno sam protiv ukidanja uzgoja | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 695 | Matej Mamić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Odredbe novog zakona ključne su za smjer kojim ova država ide. Svakodnevno svjedočimo brojnim slučajevima mučenja, zanemarivanja i napuštanja životinja, a nitko u državi ne poduzima ništa konkretno pa se sve svodi na dobrotu malog postotka građana koji na takve situacije ne mogu zažmiriti i okrenuti glavu. U nekoliko točaka ću navesti što je sve nužno promijeniti: 1. Potrebno je drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. 2. U svim županijskim središtima potrebno je formirati službu za spašavanje i zaštitu životinja, takozvanu "Animal police", po uzoru na mnoge razvijene zemlje. Ta služba bi trebala imati neke ovlasti policije kako bi mogla kažnjaviti sve prijestupnike zakona o zaštiti životinja, oduzimati prijestupnicima zlostavljane i zanemarivane životinje te zbrinjavati ih u svojim postajama koje bi sadržavale stacionare i u kojima će im biti pružena sva potrebna veterinarska skrb sve do novog udomljenja. Policija za životinje redovito bi bila na terenu kako bi samoinicijativno i na dojave građana spašavala napuštene životinje i pružila im pomoć. 3. Ono što je najpotrebnije i što će se reflektirati na buduće naraštaje je temeljita edukacija o odnosu prema životinjama i okolišu. Građani nisu dovoljno educirani i osviješteni o tome kako treba postupati prema životinjama, o pitanjima etike i brige za životinje, o tome kako postupati kada se naiđe na napuštenu, zanemarivanu ili ozlijeđenu životinju te svoje neznanje i navike prenose na nove naraštaje. Mislim da je nužno da se u školama i vrtićima od najranije dobi u obliku obaveznog predmeta uči upravo o ovom segmentu. 4. Zakonom je potrebno propisati obavezno čipiranje svih pasa i mačaka koje čovjek ima u vlasništvu. Životinje koje borave vani obavezno bi trebalo sterilizirati radi sprječavanja nekontroliranog razmnožavanja. Isto tako bi država trebala subvencionirati čipiranje i steriliziranje s obzirom da to nisu mali troškovi. 5. Hrvatskoj su hitno potrebna takozvana "no kill" skloništa, skloništa u kojima se životinje nakon isteka roka ne usmrćivaju jer je usmrćivanje životinja iz tog razloga potpuno neetično. U svim postojećim skloništima potrebno je ukinuti rokove za usmrćivanje. 6. Treba strogo zabraniti vezanje životinje na lanac ako se već nalazi u ograđenom prostoru. Osim što je to mučenje životinje i ograničavnje njenog slobodnog kretanja, to potiče i agresivno ponašanje životinje. 7. Potrebno je zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. Često svjedočimo tome kako psi u te svrhe dane u ograđenim prostorima provode sami, bez ikakvog zaklona od vremenskih neprilika i vrućine, a često i vezani na lanac. 8. Potrebno je i ograničiti broj životinja koje fizička osoba smije imati u vlasništvu kako bi se spriječili slučajevi u kojima ljudi nagomilavaju životinje pa ih onda zanemaruju ili ne steriliziraju pa se one nekontrolirano razmnožavaju, 9. Fizičkim osobama potrebno je zabraniti da uzgajaju životinje samo radi stvaranja novih legla i prodaje istih. 10. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 696 | Mateja Delić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavka 3 članka 67., odnosno smatram da je potrebno uvesti zabranu usmrćivanja životinja u skloništima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 697 | Mateja Grbeš | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Predlažem da se ukine članka 91. stavak 1. koji daje uzgajivačima krzna još jednu godinu prijelaznog razdoblja. Smatram da je deset godina i više nego dovoljno te da ne postoji niti jedan razlog zašto bi se prethodno određeni rok produžio. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 698 | Mateja Grbeš | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 699 | Mateja Grbeš | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predlažem ukidanje Članka 67. stavak 3. kojim se omogućuje ubijanje zdravih životinja u skloništima | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 700 | Matija Knez | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama 16. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 17. Obaveznu sterilizaciju i označavanje životinja u skloništima 18. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 19. Kažnjavanje jedinica lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa za životinje 20. Zabranu pokusa na životinjama 21. Trajno oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge za sve zlostavljače životinja i osobe koje su kažnjene zbog zanemarivanja svojih kućnih ljubimaca. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 701 | Matija Mesic | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Smatram spornim članak 57., točku (2) koji kaže: „Životinje iz stavka 1. ovoga članka (tj. sve strane vrste, op.a.) mogu držati zoološki vrtovi, korisnici koji koriste životinje u znanstvene svrhe, skloništa za životinje, trgovci životinjama koji imaju sklopljen ugovor za prodaju životinja iz stavka 1. ovoga članka izvan područja Republike Hrvatske samo radi provoza kroz Republiku Hrvatsku.“ Dakle, „skloništa za životinje“ mogu držati strane vrste, a registrirani uzgajivači, vlasnici trgovina i hobisti ne smiju? Znači ljudi koji su utrošili desetke godina vremena, energije i ljubavi u svoj hobi i/ili posao – da ne govorim o ogromnim količinama novca – ljudi koji kompetentno i potpuno legalno drže, uzgajaju i prodaju strane vrste (govorim primarno o akvarijskim i terarijskim životinjama, pticama i ostalim malim životinjama koje uobičajeno držimo kao kućne ljubimce) bit će stavljeni izvan zakona, ostavljeni bez egzistencije i prisiljeni da potraže kruh u drugim zanimanjima (ili državama?) dok „skloništa za životinje“ koja bez izuzetka drže navedene životinje u uvjetima koji znače njihovu polaganu i mučnu smrt u njihovoj skrbi mogu držati strane vrste? Uistinu, onaj tko je pisao ovaj nacrt Prijedloga zakona ne samo da ne poznaje realnu situaciju, već je i slijep na posljedice koje će ovaj dio zakona (članci 57. i 58.) imati na širu javnost, kao i same životinjske vrste obuhvaćene istim. Napominjem da u Hrvatskoj ima preko 300.000 registriranih držatelja spornih (stranih) životinjskih vrsta koji su klijentela velikom broj trgovina koje prodaju hranu i opremu potrebnu za njihovo pravilno držanje. Razvidno je da bi sporni članci nacrta ovog Zakona doveli između ostaloga i do upropaštavanja još jedne privredne grane u Hrvatskoj koja generira značajan promet čime itekako pune gradski i državni proračun. Siguran sam da se ovim člancima zakona neće polučiti nikakav pozitivan efekt (pretpostavljam „zaštita životinjskih vrsta“?) pogotovo kada znamo da velik broj vrsta koje držimo kao kućne ljubimce ugrožen ili istrijebljen u svojim prirodnim staništima (zbog uništavanja staništa usljed prenamjene u poljoprivredne površine, izgradnju infrastrukturnih objekata poput prometnica i sl.) i opstaje isključivo zbog napora zooloških vrtova, predanih uzgajivača i hobista koji ih već desetljećima uzgajaju. Preko 99% svih vrsta kućnih ljubimaca koje se nude na tržištu je posljedica uzgoja, a ne izuzimanja iz njihovih prirodnih staništa – zabrana njihovog držanja u Hvatskoj, a ni šire, neće dakle imati baš nikakav efekt na očuvanje tih vrsta u njihovim prirodnim staništima. - točka 4. - zabranjeno razmnožavanje (?!) - upravo se razmožavanjem u zatočeništvu i edukacijom dolazi do očuvanja vrsta i njihovog genetskog materijala što hobisti rade svojim sredstvima a ne sredstvima drugih poreznih obveznika. U svakom slučaju uzgajivači se trebaju registrirati i zadovoljiti određene tehničke uvjete, ali zabrane neće donijeti ništa dobro. Spominju se nekakve "pozitivne liste" koje će ministar propisati? "Radne skupine" iz svih područja koje se bave životinjama su radile na prijedlogu ovog zakona? Po ovome što tu piše očigledno je da u tim skupinama nije bilo nikoga ko se bavi sa "stranim vrstama", egzotičnim životinjama, akvaristikom ili teraristikom. Kako onda može od tih ljudi netko i biti kompetentan slagati bilo kakvu "pozitivnu listu? (?!) I zadnje i najzanimljivije...javnu raspravu da li zabraniti držanje životinja ili ne ..vodi i moderira gospodin Luka Oman? Sprdačina. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 702 | Matija Moslavac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protivnici uzgoja činčile su "lažni zaštitnici" jer ako treba zabraniti uzgoj činčile zašto onda nisu podigli svoj glas protiv uzgoja pilića, svinja, goveda i drugih farmskih uzgoja? Negdje treba staviti granicu pa će to biti činčila? Smiješno i vrlo plitko. Njihovi razlozi leže u interesima pojedinaca i grupa, i financijskim razlozima. Ak postoje farme raznih drugih životinja, postojat će i farma činčila. Za uzgajivače činčila je to životno opredjeljenje i posvećenje jednoj životnjskoj vrsti koje više ni nema u prirodi. Ako takav posao omogućuje otvaranje novih radnih mjesta kao i vraćanje ljudi iz inozemstva, zaključak je vrlo jasan. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 703 | Matilda Lazović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Poštovani,obavezno se treba uvrstiti u zakon ,da nema eutanazije 60 dana,nakon što životinja provede u skloništu.Zamolila bih Vas,da se počne provoditi zakon o držanju i napuštanju životinja isključivo pasa .Mislim,da je stvarno dosta neposluha,te neprovedbe zakona u Republici Hrvatskoj.Želim da Vi kao Ministarstvo obavljate posao za koji ste plaćeni od nas poreznih obveznika. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 704 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 705 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 706 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 707 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 708 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 709 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 710 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 711 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 712 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na članke iz Dijela petoga Zakona o zaštiti životinja pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 713 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 714 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Djelomično prihvaćen | Zakonom je određeno da su nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave obvezna razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio treći, Zaštita životinja koje se koriste u znanstvene svrhe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Vezano za udomljavanje životinja nakon korištenja životinja u pokusima pogledati odgovor Ružici Vinčić uz članak 17. koji je postao članak 18. Zakona. |
| 715 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 716 | Mattea Grgic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 717 | Mia Bartulica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam komentare Prijatelja životinja te Udruge za dobrobit i zaštitu mačaka Mijau, a dodatno bih istaknula sljedeće: 1. Potreba ukidanja odredbe o usmrćivanju nakon 60 dana - Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. 2. Subvencioniranje kastracije, čipiranja i cijepljenja - Država bi trebala potaknuti građane na adekvatnu brigu subvencioniranjem troškova čipiranja i kastracije čime bi se znatno smanjio broj odbačenih životinja, a samim time i njihova patnja te trošak njihovog kasnijeg zbrinjavanja. Svaka kuna potrošena u prevenciji neželjenih potomaka životinje višestruko će uštedjeti troškove kasnijeg zbrinjavanja njezinog neželjenog potomstva, a da ne govorimo o patnjama tih napuštenih i neželjenih životinja. 3. Zabrana držanja psa u sputanim uvjetima - Podržavam predloženu odredbu o zabrani držanja stalno vezanih pasa ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja. Stalno držanje pasa u tako ograničenim uvjetima predstavlja fizičko i psihičko mučenje. 4. Obveze lokalne samouprave / neprofitna skloništa - Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj bi način skloništa vodile one organizacije kojima je prvenstveno stalo do zaštite životinja te kvalitetno obavljena posla i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola. Time bi se osigurala dobrobit životinja kao i adekvatno trošenje proračunskog novca za razliku od trenutnog stanja sa skloništima koje vode profitne organizacije (koje još na kraju usmrćuju i savršeno zdrave i udomive životinje). Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine pa sve do danas nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon bez ikakvih posljedica za sebe, a nauštrb dobrobiti životinja o kojima su dužne skrbiti te je stoga nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave napokon ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Znatna sredstva kojima se danas financiraju skloništa koja usmrćuju životinje bila bi daleko bolje iskorištena za poticanje udomljavanja životinja iz skloništa, čipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te istinska skrb za životinje 5. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama - Zakonom o zaštiti životinja propisano je da svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći. Međutim, u praksi na ozlijeđenu životinju najčešće nailaze slučajni prolaznici koji nužno nemaju načina niti novaca za njezino liječenje i zbrinjavanje, a nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje bez osiguranja plaćanja troškova. Stoga je nužno da se Zakonom propiše da, ukoliko nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. 6. Kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja - potrebno je povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja te osigurati da se takvo ponašanje zaista i sankcionira, a ne da ostane mrtvo slovo na papiru te da neodgovorni pojedinci i dalje prolaze nekažnjeno 7. Zabrana uzgoja životinja za proizvodnju krzna - S obzirom da je u trenutno važećem Zakonu bilo predviđeno desetogodišnje prijelazno razdoblje do zabrane uzgoja smatram da su uzgajivači imali više nego dovoljno vremena da planiraju prestanak „proizvodnje“ te ne vidim potrebu za produžavanjem roka u kojem je dozvoljen uzgoj i čime se samo nepotrebno produžuje patnja životinja. Dodatno, produžavanjem roka posredno se kažnjava one uzgajivače koji su sukladno sa Zakonom završili uzgoj, a nagrađuje se one koji nisu planirali prestanak uzgoja u skladu sa Zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 718 | Mihaela Bogeljić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine, smatram da treba zabraniti trajno držanje pasa na lancu, želim da se iz Zakona o zaštiti životinja makne mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana. Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 719 | Mihaela Jandrić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 22. | Članak 22, također smatram da ne postoji opravdanje niti razlog za testiranja na životinjama u bilo koje svrhe. To je jednako zlostavljanju i maltretiranju životinja protiv čega se borimo. | Nije prihvaćen | U skladu s Točkom 10. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje: Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Međutim, ova Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Također nastoji osigurati visoku razinu zaštite životinja koje se još uvijek moraju koristiti u postupcima. Točkom 12. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje da se korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Članak 22. postao je članak 23. Zakona. |
| 720 | Mihaela Jandrić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 721 | Mihaela Marić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se zabrani eutanazija životinja smještenim u šinterajima i bilo kakvim drugim takozvanim smještajima di će biti ubijeni na najbrutalniji način po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 722 | Milena Maričić Mojsov | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Ne slažem se sa usmrćivanjem zdrave životinje nakon 60 dana. U Hrvatskoj imamo svega 6 NO KILL skloništa, a sve ostalo su ŠINTERAJI u kojima rade ljudi koji ne vole životinje i nije ih briga za njih. Životinje se ne oglašavaju kako treba, ne mogu se dobiti osnovni podaci o njima, ako se i nađe udomitelj ili privremeni smještaj, poglavito psi izlaze u lošijem stanju nego kad su zaprimljeni. Gotovo svi imaju proljev, puni su parazita, manjak kilaže, psihički u lošem stanju. Štenci ugibaju od bolesti (parvo)jer nisu adekvatno smješteni, kuje ostaju skotne jer nitko ne vodi brigu. Tražite da ljudi koji imaju na skrbi više od 9 pasa imaju ljude koji su osposobljeni za vođenje takvog smještaja. Ne vidim nigdje u zakonu da se isto traži i za skloništa-šinteraje !? Gdje odlaze novci koje šinteraju dobivaju od lokalne samouprave ? Na životinje sigurno nisu utrošeni. Veterinarske inspekcije uglavnom ne rade svoj posao jer se sve svodi na " ruka ruku mije" ili su povezani rodbinskim i inim vezama. Ako se obratite etičkom povjerenstvu sa prigovorom na rad šinteraja, ne dobivate nikakav odgovor. Čemu ili komu služe ti ljudi ? Novi zakon, bolji zakon ako i bude napisan, biti će mrtvo slovo na papiru ako se ne bude mjenjala svijest ljudi koji napuštaju životinju, edukacija od vrtičke dobi,kažnjavanje sa tih famoznih 15.000 kuna za napuštanje, mislim da još nitko nije kažnjen u ovih par godina :). | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 723 | Miljenka Pavlakovic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim da se: Zabrani eutanazija životinja nakon 60 dana za što trenutno lokalna samouprava još i plati. Obveže lokalnu samoupravu na izgradnju skloništa i na poboljšanje postojećih, u skladu broja nezbrinutih životinja, time rečeno da se izdvoje adekvatna sredstva.. Da se mi kao država ugledamo na zemlje koje imaju dobro organiziranu brigu, kao npr. Austrija. Zabrani uzgoj životinja radi krzna ili bilo kakvih eksperimenata Zabrani držanje životinja na lancu Kažnjava nečipiranje životinja Kazne za napuštanje i izbacivanje kućnih ljubimaca na ulicu. Strogo kažnjava zlostavljanje životinja ( svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar) Ujedno tražim da se ne dozvoli držanje i upotreba životinja u svrhu zabave kao što su Cirkusi i razni zabavni parkovi. Također da se odredi i prepiše učinkovitiji rad institucija koje bi trebale nadzirati sva pitanja o zaštiti životinja, te da se prekršitelji osim velikim novčanim kaznama kazne i većom zatvorskom kaznom i dobrotvornim radom (naravno ne s životinjama). Te da ovakvi slučajevi ne mogu ući u zastaru u pravnom procesu. I na kraju da se uvedu kazne za sve one koji znaju, vidjeli su, a nisu “reagirali” i prijavili. S ovim prijedlogom smatram da bi se društvo još više osvjestilo i ne bi bilo pasivno, jer ne možemo sve ostaviti samo na pojedincima koji se “bore” za nezbrinute i zlostavljane životinje. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 724 | Miranda Bednjanić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 725 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Obveza pružanja pomoći ozlijeđenoj životinji Podržavamo nužnu i hvalevrijednu nadopunu u članku 7. Prijedloga Zakona: ''Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.'' Paradoks je da imamo službu koja će skupiti mrtvu životinju i onu koja će skupiti živu, ali ozlijeđene su izvan sustava, sve dok se spontano ne oporave ili ne umru. Naime, najčešći način na koji životinje stradaju jest na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga bi, u cilju zaštite i sigurnosti građana, financiranje skupljanja i liječenja ozlijeđenih životinja trebale osigurati jedinice lokalnih samouprava, u suradnji s nekom od veterinarskih ambulanta/stanica. Opasno je da građani sami diraju ozlijeđene životinje koje mogu reagirati i agresivno zbog straha i šoka. Također, needucirana osoba može na taj način pogoršati ozljedu. Ako ozlijeđena životinja leži na cesti, postoji opasnost i od daljnjih prometnih havarija jer će većina ljudi pokušati zaobići životinju. Zato ova nadopuna članku 7. na logičan i konkretan način regulira problem financiranja pomoći ozlijeđenim životinjama i predstavlja unapređenje zaštite životinja u Zakonu o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 726 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Žigosanje životinja Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana bilo kakvog oblika nehumanog ponašanja prema svim životinjama(lanci,kavezi,udranje,maltretiranje.bićevanje,rezanje dijelova tijela,...) Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 727 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 8. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Žigosanje životinja Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana bilo kakvog oblika nehumanog ponašanja prema svim životinjama(lanci,kavezi,udranje,maltretiranje.bićevanje,rezanje dijelova tijela,...) Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Ovim Zakonom se životinjama tijekom korištenja osiguraju primjereni uvjeti života kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te zdravlje životinja. Ovaj Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije kao i za donošenje pojedinih propisa od nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu se životinjama priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja tijekom korištenja od strane čovjeka. |
| 728 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Žigosanje životinja Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana bilo kakvog ponašanja prema životinji koje nije humano Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 729 | Mirena Milotić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon je pisan na način da se životinjama tijekom korištenja od strane čovjeka osiguraju primjereni uvjeti života kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te da se osigura zdravlje i dobrobit životinja. Ovaj Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije kao i za donošenje pojedinih propisa od nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu se životinjama priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja. Donošenje odredbe da životinja kao živa jedinka ima svoja prava trenutačno nije razmatrana, jer se ne odnosi na predmetnu tematiku tj. ne odnosi se na zaštitu životinja tijekom korištenja od strane čovjeka. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 730 | Mirena Milotić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 731 | Mirena Milotić | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno i kožu Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana držanja životinja u zoološkim vrtovima Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana zoofilije Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Također, očekujem da se prava životinja na normalan život stave prije bilo čijeg interesa.Smatram da u ovom stoljeću u kojem živimo ima puno previše alternativa za krzno,kožu i druge stvari i da nema potrebe za mučenjem nedužnih bića koje osjećaju bol i agoniju isto koliko i ljudi,isto tako smatram i da niti jedno živo biće nije dužno patiti ili životom platiti za naš brok ili bilo kakvu vrstu iskorištavanja jer zaista ima puno drugih,zdravijih i korisniih ponuda hrane,kozmetike,materijala,proizvoda svih vrsta.Netko tko zaista voli i stalo mu je do životinja ne jede i ne iskorišava iste za vlastite takozvane potrebe. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 732 | Mirjana Juric | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje nakon 60 dana! Zelim da se novcano i zatvorski kazni svako mucenje,ubijanje,ostavljanje,bacanje,vezanje na lancima,zatvaranje u boksove pasa. Zelim da policija izlazi na dojave o zlostavljanju zivotina i konacno rade svoj posao! | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 733 | Mirjana Lukačić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 734 | mirna oberman | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | • Ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. • Smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". • Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. • Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. • Smatram problematičnim iznimku korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši) za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Nužno je donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. • Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. • Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. • Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. • Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje. Smatram potrebnim da se Zakonom urede i sljedeća područja: • Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. • Smatram da se članak 80. treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. • Ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti životinja to ne bi smio dozvoljavati. • Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. • Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. • Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. • podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. • Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. • Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. • Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. • Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. • Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. • Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. • Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. • Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. • Zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim djelovima Zakona |
| 735 | Mirta Vidanec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam zabranu uzgoja životinja za krzno, bez produljenja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 736 | mladenka šarić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Civilizacijska razina koju je dosegnulo neko društvo sigurno se vidi i prema odnosu prema i sa životinjama. Eutanaziju napuštenih životinja APSOLUTNO ZABRANITI! Zakonom omogućiti i iz lokalnih proračuna financirati isključivo NO KILL skloništa za životinje! Odgovoran zakonodavac ne smije dopustiti situaciju u kojoj je životinja postala isključivo izvor profita za razne "poduzetnike". Sterilizacija je dovoljno efikasna mjera, naravno ako se sustavno provodi, da se broj nezbrinutih životinja drži pod kontrolom i s vremenom smanjuje. Dakle, svi oni koji na životinje gledaju kao a smetnju koju treba ukloniti i pri tom zaraditi, neka pogledaju što se događa ovih dana u Italiji i tko po ruševinama, zajedno s ljudima, traga za preživjelima. Naravno, psi. Jednako kao što pomažu slijepima, djeci s posebnim potrebama, invalidnim osobama, ljudima s dijagnozom autizma i dijabetesa... Pas će žrtvovati život za čovjeka, zar nije normalno da im čovjek vrati time što će ih poštedjeti ubijanja?! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 737 | Monika Hudin Strišković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Slažem se i podupirem sve prijedloge udruge Prijatelja životinja! Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. OSTALE POZITIVNE ODREDBE: Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Zabrana žigosanja kopitara Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Udomljavanje životinja nakon pokusa Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Struke koje provode pokuse na životinjama Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Zaštita glavonožaca Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 738 | Monika Ivanović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 22. | Smatram potrebnim temeljito preispitati odredbu korištenja životinja u visokom obrazovanju i izobrazbi. Podržavam raniji komentar u vezi čl. 22. st. 1. toč. 6. da se svrha ove točke može ostvariti i nazočnošću učenika, odnosno studenata praktičnom svakodnevnom veterinarskom radu, a zasigurno i već postojećoj literaturi. Slažem se da je teško opravdati nanošenje boli nekim životinjama kako bi se drugima pomoglo kada postoje druge znanstveno utvrđene i dokazane mogućnosti. | Nije prihvaćen | Točkom 12. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje da se korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Točkom 39. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje da je također bitno zbog moralnih i znanstvenih razloga osigurati da je svako korištenje životinje pažljivo procijenjeno u smislu znanstvene i obrazovne utemeljenosti, upotrebljivosti i relevantnosti očekivanih rezultata takve upotrebe. Potrebno je odvagati moguću štetu nanesenu životinji naspram očekivanih koristi projekta. Stoga je potrebno provesti nepristranu procjenu projekta nezavisno od one koja je uključena u studiju kao dio postupka za odobravanje projekata koji uključuju korištenje živih životinja. Učinkovita provedba procjene projekta treba također omogućiti odgovarajuću procjenu korištenja bilo kojih novih znanstvenih pokusnih tehnika koje se pojave. Člankom 29. Zakona određeno je da se u obrazovne svrhe ne smiju provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje. Samo kao iznimka nadležno tijelo može odobriti projekte ako se provode na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama i ako su neophodni za obrazovanje. Također se određuje da će se životinje koristiti samo ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja. Nazočnost studenata praktičnom svakodnevnom veterinarskom radu ne može osigurati potrebna znanja i vještine s obzirom da se neki postupci na životinjama u svakodnevnoj praksi ne provode ili se provode vrlo rijetko i nije moguće znati kada će ih biti moguće provesti. Članak 22. postao je članak 23. Zakona. |
| 739 | Monika Ivanović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 19. | Potrebno je ne samo osigurati da se pokusne životinje po završetku pokusa liječe, već i udomljavaju kad god je to moguće. Također, nigdje se izrijekom ne navodi da je korištenje životinja u znanstvene svrhe moguće samo i jedino kada ne postoje alternativne metode testiranja u pojedinom području znanosti. | Nije prihvaćen | Vezano za liječenje životinja člankom 19. Zakona određeno je da korisnik mora osigurati da se pokusne životinje po završetku pokusa liječe ili usmrte ako je usmrćivanje potrebno zbog dobrobiti životinja. Vezano za udomljavanje životinja vidi odgovor Udruzi Pobjede na primjedbe na članak 17. Zakona. Vezano za primjenu alternativnih metoda člankom 23. Zakona određeno je da pokus nije dopušten ako se u Europskoj uniji priznaje druga metoda ili pokusna strategija za postizanje željenog rezultata koja ne uključuje korištenje živih životinja. Članak 19. postao je članak 20. Zakona. |
| 740 | Monika Ivanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama i ugostiteljskim objektima, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina i ugostiteljskih objekata. | Nije prihvaćen | Zakonodavstvom Europske unije dopušteno je trgovanje živim proizvodima ribarstva, a uvjeti se postavljaju u odnosu na sigurnost hrane, ne dovodeći u pitanje propise o dobrobiti životinja. Ako bi se nacionalnim propisom to zabranilo, bili bi stroži od EU propisa i ograničili bi subjekte u poslovanju s hranom, a i potrošače s obzirom da je u drugim zemljama članicama EU takva prodaja dopuštena. Svakako je potrebno osigurati uvjete za kisikom i prostorom pri držanju živih riba u spremnicima u svrhu prodaje za hranu |
| 741 | Monika Ivanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Potrebno je informirati javnost o negativnim posljedicama uzimanja (divljih) životinja iz njihovih prirodnih staništa te za isto propisati adekvatne kazne (pogotovo kada se to čini za zabavu – primjerice, vađenje morskih životinja iz mora i/ili uzimanje s plaže za potrebe fotografiranja i slično). | Nije prihvaćen | Uzimanje divljih životinja iz prirode uređeno je posebnim propisima iz područja lovstva odnosno zaštite okoliša. |
| 742 | Monika Ivanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Općenito se protivim uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste te podržavam udomljavanje napuštenih životinja. Nastavno, protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. U skloništima je pri tom potrebno poticati udomljavanje, umjesto usmrćivanja. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 743 | Monika Ivanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Smatram potrebnim zabraniti držanje svih životinja u cirkusima ili drugim objektima koji služe za zabavu. Nastavno, potrebno je uvesti najstrože kazne za one koji koriste životinje za borbe ili natjecanja, bilo iz zabave ili u svrhu pribavljanja financijske koristi i trajno zabraniti takvima držanje bilo kakvih životinja kršiteljima istog. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović. Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 744 | Monika Ivanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | U potpunosti podržavam sve prijedloge Udruge Prijatelja životinja, a posebice potpunu zabranu uzgoja činčila radi krzna, po uzoru na mnoge zemlje koje su to trajno zabranile. Ujedno podržavam zabranu i iskorištavanje svih drugih životinja radi krzna i kože. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Smatram važnim početi primjenjivati već postojeće kazne za napuštanje životinja, ne primjereno držanje, zanemarivanje, a za zlostavljanje, mučenja, ubijanje, neovisno o tome radi li se o maloljetniku ili o punoljetnoj osobi. Pri tome je potrebno uvesti adekvatne kazne (puno strože kažnjavati mučenje, ubijanje, zlostavljanje, zanemarivanje životinja i uvesti mogućnost oduzimanja životinje i trajnu zabranu držanja istih, kod kršenja ovog zakona, po uzoru na mnoge države). Potrebno je općenito uvesti službe za spašavanje i zaštitu životinja kao kontrolu držanja životinja te pored veterinarske inspekcije i komunalnih redara (čiji se nadzor dosad nije pokazao kao adekvatan) u zaštitu i nadzor uključiti nevladin sektor kad god je to moguće. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje. Osigurati informiranje i školovanje skrbnika, pri čemu je posebnu pažnju potrebno usmjeriti na obveznu zdravstvenu zaštitu životinja, bilo kućnih ljubimaca ili drugih životinja, kako se ne bi događalo da životinje ugibaju u bolovima jer skrbnici ne prepoznaju bolesti ili im iz bilo kojeg razloga nisu osigurali adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Ako skrbnik nije u mogućnosti osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu, potrebno je osigurati druge mogućnosti (poput preuzimanja skrbi od strane licenciranih udruga i sl.). | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 745 | Monika Mahovic | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | • Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno – slažem se sa zabranom koja nastupa odmah, stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Dest godina je dovoljno dugo razdoblje za prilagodbu. • Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima – slažem se sa zabranom i valja je proširiti na zoo vrtove koji ne smiju poslovati ukoliko nemaju uvjeta za humano držanje životinja. Jedna siromašna Hrvatska nema uvjeta za držanje životinja u zoo vrtovima jer nije zadovoljila ni potrebe vlastitog stanovništva za humanim životom. • Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima- slažem se sa zabranom • Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu- slažem se sa zabranom i zahtjevam da se propišu odgovarajuće kazne KOJE ĆE SE PROVODITI. • Zabrana utrka pasa- slažem se sa zabranom • Zabrana kupiranja lovačkih pasa - podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela. • Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl.- podržavam zabranu bez iznimki koje se odnose na „ teško pristupačne područja“ jer to otvara mogućnost za manipulaciju i slobodno interpretiranje zakona • Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima- podržavam • Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca- potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. Neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja, a o lošim uvjetima u kojma se životinje drže da i ne spominjemo. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. • Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja- protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja. • Zabrana držanja dupina u zatočeništvu- podržavam • Također podržavam zabranu zoofilije i propisivanje visokih novčanih kazni te uvođenje registra silovatelja životinja budući ovakvo ponašanje prema drugom živom biću nije dio normalnog ponašanja te je svakako znak poremećaja u ponašanju i općem nedostatku empatije koji se sa sigurnošću ogleda i u ponašanju prema ljudima. • Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama. • • Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba ZAKONSKI ZABRANITI. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja " životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu je apsolutno neprihvatljiva. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. • Također je nužno na državnoj razini provesti edukaciju i informirati stanovništvo o potrebi sterilizacije i kastracije pasa i mačaka . Treba omogućiti besplatnu sterilizaciju i redovito provoditi akcije besplatne sterilizacije, posebno u ruralnim područjima . Način na koji se stanovništvo „rješava“ tek rođenih ili mladih životinja ostavljajući ih na ulicama, kontejnerima, šumama, parkiralištima govori dovoljno o svijesti istih i njihovoj čovječnosti. Neprihvatljivi su izgovori poput „sterilizacija nije prirodna“ koji onda dovode do stotina i stotina napuštenih životinja, mučenja, utapanja, davljenja i sličnih bestijalnih metoda. • Umjesto da se plaćaju milijuni šinterajima koji u očajnim uvjetima drže napuštene životinje i služe za bogaćenje pojedinaca, treba uvesti besplatno steriliziranje i time bi se smanjio broj napuštenih životinja i samim time smanjili troškovi držanja u skloništima. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za držanje životinja u zoološkim vrtovima. Za prekršaj iz članka 51. stavka 4. Zakona određena je člankom 84. stavkom 1. točkom 41. Zakona novčana kazna od 50.000,00 do 100.000,00 kn za pravnu osobu, stavkom 2. istoga članka za odgovornu osobu u pravnoj osobi određena je novčana kazna od 15.000,00 do 30.000,00 kn, a za fizičku osobu novčana kazna od 20.000,00 do 70.000,00 kn. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva). Kod uzgoja kućnih ljubimaca s malim brojem ženki tj. jednom do dvije riječ je o uzgoju malog broja mladunčadi te se za tako mali broj životinja mogu bez problema osigurati uvjeti držanja životinja primjereni vrsti i kategoriji životinja za razliku od uzgoja s većim brojem rasplodnih ženki i time i većim brojem životinja kod kojih je puno zahtjevnije udovoljiti potrebama životinja. S obzirom na navedeno nije opravdano provoditi jednak postupak registracije uzgoja s manje od tri rasplodne ženke kao i uzgoja s tri i više raspolodnih ženki. Smanjenje broja napuštenih životinja potrebno je rješavati poticanjem odgovornog vlasništva što uključuje prvenstveno označavanje pasa, kontrolu razmnožavanja, ne napuštanje životinja i skrb o životinjama te jačanje svijesti vlasnika pasa i posebice educiranje mladih o odgovornom posjedovanju psa. Skloništa su pod nadzorom veterinarske inspekcije. Člankom 70. Zakona utvrđena je obveza jedinica područne (regionalne) samouprave da organiziraju koordinacijske radne skupine koje se sastoje se od predstavnika: jedinica lokalnih i područne (regionalne) samouprave, skloništa, nevladinih organizacija za zaštitu životinja, tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo, tijela nadležnog za unutarnje poslove, Hrvatske veterinarske komore i veterinarskih inspektora u svrhu provedbe poslova koordinacije u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinje. Odgovornosti jedinica lokalnih odnosno područnih (regionalnih) samouprava vezano za skrb o napuštenim životinjama na njihovim područjima uređena je ovim Zakonom te se tako određuje da, ako nije osnovano sklonište za životinje, jedna ili više jedinica lokalnih samouprava organizira te financira osnivanje skloništa u skladu sa svojim potrebama, snosi troškove smještanja napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale ili s kojima su sklopile ugovor o financiranju rada za životinje pronađene na njihovom području. Tijela jedinica područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge radne skupine iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona. Čkankom 52. stavkom 1. Zakona određeno je da posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. Međutim, obveza jedinica lokalne samouprave je razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja što uključuje odgovorno posjedovanje psa (označavanje psa, cijepljnje, kontrola razmnožavanja, nenapuštanje te skrb za psa). Jedinice lokalne samouprave dužne su razviti Program kontrole populacije napuštenih pasa. S obzirom da je kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca odgovornost posjednika životinja to je isti moraju i osigurati. U skloništima za životinje mora se osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa, mačaka i pitomih vretica, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći vlasnika i vratiti životinju. |
| 746 | Morana Česnik | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Smatram da se što hitnije treba zabraniti uzgoj životinja za krzno. Ukoliko se ne krene od te prakse koja izrabljuje nedužne životinje nanoseći im bol i patnju u svrhu zarade na odjevnim predmetima, naše društvo ne može ići prema naprijed. U 21. stoljeću je to potpuno nepotrebna i sramotna praksa. Nadalje, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima. Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima. Kao ekstreman primjer je držanje velike divlje zvijeri medvjeda u restoranu Macola. To je velika sramota za naše društvo što nešto takvo uopće može biti legalno. Zakon se hitno treba promijeniti u smjeru da se na takav primitivan način prestanu izrabljivati životinje, u svrhu zarade i "popularnosti". Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana ubijanja životinja u skloništima i obveza oglašavanja za udomljavanje Davanje zemljišta za izgradnju skloništa i općenito bolja regulacija financiranja skloništa Zabrana žigosanja kopitara Udomljavanje životinja nakon pokusa Zaštita glavonožaca Zabrana drobljenja živih pilića Zabrana obrednoga klanja Iskreno se nadam i veselim poboljšanom Zakonu! | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 747 | Morana Zajec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Prije svega, tražim zabranu uzgoja činčila, jer je sasvim jasno da se ovim prijedlogom štite parcijalni interesi pojedinih proizvođača. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Uz to, tražim zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima, ali i kod bilo kakvih privatnih i pravnih osoba, osim za udruge koje su registrirane za to (npr. Kuterevo). Naravno, bez iznimaka tipa "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje“, jer takve je uvjete nemoguće ostvariti i oni vode iskorištavanju i zanemarivanju životinja. Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Odlična inicijativa, ali tome treba dodati stavak koji će braniti držanje drugih divljih vrsta - medvjed, vuk, ris i druge velike mačke, što smatram iznimno važnim i lako izvedivim. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca - Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Želim da se uvede u zakon zabrana eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 748 | Nada Fatušić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Želim da se ukine stavak 3. članka 67. Zakona, jer se ne slažem da se životinje eutanaziraju nakon 60 dana boravka u skloništu. Ne želim da se uopće ubijaju životinje iz skloništa. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 749 | Natalija Sabolić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam uzgoj činčila. Životinje se iz Hrvatske izvoze žive. Ako se ukine uzgoj Hrvatski će uzgajivači odlaziti u druge europske države gdje je uzgoj dozvoljen. Nitko ne razmišlja o egzistenciji uzgajivača. Nitko ne razmišlja da bi zabrana uzgoja vjerojatno značila ekocid za ove životinje. U Hrvatskoj se "guši" uzgoj i daje prednost uvozu. Trebamo početi brinuti o gospodarstvu i zapošljavanju mladih koji konstantno odlaze. Ne razumijem zašto se uzgajivače prikazuje kao krvoločne zvijeri koje maltretiraju činčile(ponavljam: životinje se izvoze ŽIVE ),a nitko ne vidi trud uložen u uzgoj i pažnju posvećenu uvjetima na farmama. Ima mnogo gorih slučajeva maltretiranja životinja na koje nitko ne obraća pažnju. Eh da se toliko borite za ljude... | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 750 | Natalija Svrtan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno 10 godina je više nego dovoljno vremena za prenamjenu poslovanja. Što je s uzgajivačima (a koji su u većini) koji jesu prenamijenili svoje poslovanje? U slučaju produžavanja roka, bivši uzgajivači su izravno prevareni što je izravna implikacija za tužbu. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Ni jedna vrsta životinja se ne smije zatočiti radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Ukoliko se dozvoli iznimka koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" omogućuje se iskorištavanje i zanemarivanje životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Ni jedna životinja se ne smije držati na lancu (ni kratko, jer se time opet omogućava vlastita interpretacija pojma "trajno"!) jer im to prouzrokuje fizičku i psihičku bol. Isto vrijedi za držanje u boksevima. Zabrana utrka pasa Utrke pasa su iznimno okrutne, a budući da ne podržavam bilo koji oblik crne ekonomije, ne podržavam ni ovaj! Zabrana kupiranja lovačkih pasa Nema razloga za rezanje ušiju ni repa. To je okrutna i sasvim nepotrebna praksa. Treba kazniti prije svega veterinare koji izvode ovakve zahvate. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Apsolutno zabraniti u svakom smislu, bez iznimke ovu praksu. Ukoliko je teren nedostupan mehanizaciji, a smatrate da je opravdano upregnuti živo biće, upregnite ljude. Nekoliko ljudi valjda može postići snagu koju ostvaruje konj. Ljudi ipak mogu pristati raditi ovaj posao, i mogu reći kada su prekoračili granice izdržljivosti, životinje, na žalost, nitko ne pita. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Apsolutno se protivim uzgoju. Napuštenih životinja ionako ima previše, i stvaraju opterećenje proračunu, a uzgajivači eksponencijalno pridonose povećanju ovog problema Svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Ukoliko nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Podržavam: - zabranu zoofilije. - zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. - zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. - zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. - zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova, pijetlova i sl.) - zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - zabranu ubijanja životinja u skloništima; obavezati skloništa na OGLAŠAVANJE za udomljavanje, tj., AKTIVNO udomljavanje - dati jasne naputke kako se to radi jer se oglušuju - kažnjavanje gradova zbog neosnivanja skloništa - davanje zemljišta za izgradnju skloništa - zabranu razmnožavanja kućnih životinja - trajno oduzimanje životinje u slučaju zanemarivanja - zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja - zabranu žigosanja - prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani - zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, zamkama koje ih ozlijeđuju, ili otrovima zbog kojih umiru u mukama; postoje humane zamke kojima ih je moguće humano premjestiti, a postoje u ultrazvučni uređaji koji ih drže na distanci - zabranu pokusa na životinjama - praksa naprednih država i naprednih tvrtki jest napuštanje ove okrutnosti jer svi novi znanstveni radovi neovisnih istraživačkih kuća ukazuju na neupotrebljivost rezultata pokusa provedenih na životinjama u ljudskoj primjeni, dok su rezultati alternativnih metoda relevantni - zaštitu glavonožaca - najnovija saznanja ukazuju na puno razvijeniji živčani sustav no što se to smatralo do nedavno - zabranu obrednoga klanja - ne podržavam postupke bilo koje vrste koji su rezultat fanatizma - zabranu drobljenja živih pilića - uvrštavanje osobe u u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede osobe koja svojom stručnošću može zastupati dobrobit životinja | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 751 | Natalija Svrtan | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 30. | Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno 10 godina je više nego dovoljno vremena za prenamjenu poslovanja. Što je s uzgajivačima (a koji su u većini) koji jesu prenamijenili svoje poslovanje? U slučaju produžavanja roka, bivši uzgajivači su izravno prevareni što je izravna implikacija za tužbu. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Ni jedna vrsta životinja se ne smije zatočiti radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Ukoliko se dozvoli iznimka koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" omogućuje se iskorištavanje i zanemarivanje životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Ni jedna životinja se ne smije držati na lancu (ni kratko, jer se time opet omogućava vlastita interpretacija pojma "trajno"!) jer im to prouzrokuje fizičku i psihičku bol. Isto vrijedi za držanje u boksevima. Zabrana utrka pasa Utrke pasa su iznimno okrutne, a budući da ne podržavam bilo koji oblik crne ekonomije, ne podržavam ni ovaj! Zabrana kupiranja lovačkih pasa Nema razloga za rezanje ušiju ni repa. To je okrutna i sasvim nepotrebna praksa. Treba kazniti prije svega veterinare koji izvode ovakve zahvate. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Apsolutno zabraniti u svakom smislu, bez iznimke ovu praksu. Ukoliko je teren nedostupan mehanizaciji, a smatrate da je opravdano upregnuti živo biće, upregnite ljude. Nekoliko ljudi valjda može postići snagu koju ostvaruje konj. Ljudi ipak mogu pristati raditi ovaj posao, i mogu reći kada su prekoračili granice izdržljivosti, životinje, na žalost, nitko ne pita. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Apsolutno se protivim uzgoju. Napuštenih životinja ionako ima previše, i stvaraju opterećenje proračunu, a uzgajivači eksponencijalno pridonose povećanju ovog problema Svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Ukoliko nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Podržavam: - zabranu zoofilije. - zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. - zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. - zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. - zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. - zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova, pijetlova i sl.) - zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca - zabranu ubijanja životinja u skloništima; obavezati skloništa na OGLAŠAVANJE za udomljavanje, tj., AKTIVNO udomljavanje - dati jasne naputke kako se to radi jer se oglušuju - kažnjavanje gradova zbog neosnivanja skloništa - davanje zemljišta za izgradnju skloništa - zabranu razmnožavanja kućnih životinja - trajno oduzimanje životinje u slučaju zanemarivanja - zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja - zabranu žigosanja - prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani - zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom, zamkama koje ih ozlijeđuju, ili otrovima zbog kojih umiru u mukama; postoje humane zamke kojima ih je moguće humano premjestiti, a postoje u ultrazvučni uređaji koji ih drže na distanci - zabranu pokusa na životinjama - praksa naprednih država i naprednih tvrtki jest napuštanje ove okrutnosti jer svi novi znanstveni radovi neovisnih istraživačkih kuća ukazuju na neupotrebljivost rezultata pokusa provedenih na životinjama u ljudskoj primjeni, dok su rezultati alternativnih metoda relevantni - zaštitu glavonožaca - najnovija saznanja ukazuju na puno razvijeniji živčani sustav no što se to smatralo do nedavno - zabranu obrednoga klanja - ne podržavam postupke bilo koje vrste koji su rezultat fanatizma - zabranu drobljenja živih pilića - uvrštavanje osobe u u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede osobe koja svojom stručnošću može zastupati dobrobit životinja. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Vezano za zabranu provođenja pokusa na životinjama pogledati odgovor Mihaeli Jandrić uz članak 22. Zakona. Članak 30. postao je članak 31. Zakona. |
| 752 | Natalija Svrtan | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 13. | Iz članka 5. izbaciti "osim tradicionalnih natjecanja bikova ". Iz članka 15. izbaciti "ili u svrhe pokusa ili ako nije znanstveno opravdano" Članak 28. - zabranjeno je upanje perja živoj peradi, bez mogućnosti različitih interpretacija. Članak 32. - izbaciti ", osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara" (3) 5. ne postoji znanstveno opravdani razlog za vršenje pokusa na životinjama, budući da su rezultati uglavnom neiskoristivi, a alternative pokusima na životinjama daju releveantne podatke | Nije prihvaćen | Europska komisija smatra da je korištenje živih životinja i dalje potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, jer još nisu dostupne sve alternativne metode kojima bi se u potpunosti moglo zamijeniti korištenje životinja u pokusima. Međutim, Direktiva 2010/63/EU predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 753 | Nataša Drame | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Tražim izmjenu članak 88.-stavak 1 i točka 2 - za zlostavljaće trajna zabrana držanja živiotinja | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 754 | Nataša Drame | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 28. | Tražim zabranu korištenja životinja u znanstvene svrhe. | Nije prihvaćen | Vidi odgovor Mihaeli Jandrić uz članak 22. Zakona.Članak 28. postao je članak 29. Zakona |
| 755 | Nataša Jackson | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Prije svega izdvajam clanak 67. zbog kojeg mi je ukazano na ovu jedinstvenu priliku da se kao gradjani izjasnimo za ono u sto cvrsto vjerujemo i prema cemu zivimo: trazim da se bezuvjetno ukine zakon po kojemu se u sklonistima ubijaju zivotinje po isteku 60 dana. Nije prihvatljiv ni rok u trajanju bilo kojeg duzeg razdoblja; stovise, jedini standard mora biti prihvacanje svih zivotinja u potrebi, pruzanje sve potrebne njege, s krajnjim ciljem trajnog zbrinjavanja, upravo kao kod ljudi. Krajnje je vrijeme da se zivotinje pocne tretirati uz dozu postovanja, skrupuloznosti, pozrtvovnosti, skrbi, visoke razine zastite i savjesti cega su dostojna jedino ziva bica - SVA ziva bica. Bitno je da zakon daje do znanja da to prepoznaje. Stoga se pridruzujem iscrpno detaljiziranim zahtjevima gradjana u prethodnim komentarima: u njima je pokriveno sve sto se moglo pokriti. Naglasavam da cvrsto podrzavam sve dosad objavljene prijedloge u komentarima po svim predlozenim clancima. Stoga i izrazito zahtijevam njihovo detaljno iscitavanje i sagledavanje, te njihovo ukljucivanje u zakon od strane nadleznih za pisanje istog, uz napomenu da se radi o volji savjesnih, moralno vodjenih i principijelno izjasnjenih gradjana, dakle zastupnika po inicijativi nebrojenih ostalih pojedinaca vodjenih istim vrijednostima ali slabije izrazenog pismenog izricaja, i naposlijetku apeliram na ukljucivanje razuma pri donosenju krajnjeg oblika zakona kao odrednice zdravog ponasanja i odnosa unutar drustva - sve kao odraz sve prisutnijeg i sve intenzivnijeg globalnog stremljenja ka postivanju svih oblika zivota, ne samo pasivnom nego i (pro)aktivnom. Dosad napisano i sprovodjeno nije bilo dovoljno: glas za kvalitetu zivota zivotinja, a time i kvalitetu funckionalnosti drustva, mora biti glasniji, zakon precizniji po odredbama, te uniformniji i ostriji po sankcijama prema svakome tko ga krsi. Hvala na razmatranju gore navedenog i svega ukazanog od strane mojih sugradjana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 756 | Nataša Janjić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 757 | Nataša Janjić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Zabraniti dolazak u Hrvatsku cirkusima sa životinjama. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 758 | Nataša Jovanov Milošević | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | prijedlog izmjene teksta: (3) Kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa mogu provoditi doktori veterinarske i humane medicine ako su osposobljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 759 | Nataša Velenik | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. | Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 760 | Nataša Velenik | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 86. | Točku 7. brisati. Svatko tko spašava životinje s ulice ima više od 9 pasa, a ima ih više samo zato jer se mnoge gore odredbe nisu poštovale. Znači zbog svih propusta ovog istog zakona sad najednom trebaju ispaštati opet životinje, a zakon se zove Zakon o zaštiti životinja. | Nije prihvaćen | Posjednici više od devet pasa koje drže u svrhu udomljavnja trebaju udovoljiti uvjetima u odnosu na uvjete držanja pasa i skrb o njima. Sklonište koje je povjerilo pse na čuvanje ima obvezu označiti pse, sterilizirati ih, voditi propisane evidencije i oglašavati pse u svrhu udomljavanja |
| 761 | Nataša Velenik | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Ne slažem se da počinitelje ovih točaka samo novčano kazni, jer ne vjerujem u naplatu tih kazni. Smatram da se za takva zlodjela treba počinitelje kazneno goniti i kazniti kaznom zatvora. Smatram da su takvi pojedinci opasni za okolinu, i da nikakva novčana kazna neće ništa donijeti. Svjedoci smo svakodnevnih kršenja svih gore navedenih odredbi bez ikakvih posljedica. A zakon je postojao i prije. Bez većih kazni nažalost nema pomaka na bolje. | Nije prihvaćen | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu te komunalni redari. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 762 | Nataša Velenik | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67. stavka 3 - u potpunosti neprihvatljivo. Tko se usuđuje odrediti datum koliko ta životinja ima pravo živjeti. Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 763 | Nataša Velenik | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Uključiti jedinice lokalne samouprave i natjerati ih zakonom da se konačno počnu brinuti o svojim napuštenim životinjama. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 764 | Nataša Velenik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Uvesti ne samo kontrolu već i obaveznu sterilizaciju/kastraciju ukoliko se vlasnik neće brinuti o potomcima svog kućnog ljubimca, već će ih ostaviti u šumi, u tuđem dvorištu u kanti za smeće u zatvorenoj najlon vrećici. Vjerovatno je sve to nabrojano puno humanije od same sterilizacije jer ona je kao "neprirodna". Problem sve većeg broja napuštenih mladunčadi pasa i mačaka je u potpunosti izvan kontrole i dok se to strogo ne definira zakonom, kaznama ukoliko se isti ne provodi ništa se neće promijeniti. Samo beskrajna muka i umiranje životinja i sizifov posao nekolicine da ih spasi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 765 | Nataša Velenik | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. | Djelomično prihvaćen | Člankom 92. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (članak 64. stavak 1.) te ne osnuje sklonište (članak 64. stavci 2., 3. i 4.). Jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave financiraju rad skloništa za životinje te su odgovorne za pravilno trošenje sredstava namijenjenih radu skloništa i zbrinjavanju životinja. |
| 766 | Nataša Velenik | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. | U potpunosti se protivim postojanju zooloških vrtova i držanju životinja u kavezima i neprikladnim uvjetima. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, broj 67/2005) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Navedenim pravilnikom se uređuje primjerena provedba zakonodavstva o očuvanju divlje faune, kao i potreba da se osigura da zoološki vrtovi na odgovarajući način ispunjavaju svoju važnu ulogu u procesu očuvanja vrsta, obrazovanju javnosti i/ili znanstvenom istraživanju nužnim s obzirom na izdavanje dozvola i nadzor zooloških vrtova, držanje životinja u zoološkim vrtovima, osposobljavanje osoblja i obrazovanje posjetitelja. |
| 767 | Nataša Velenik | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 768 | Nataša Velenik | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Smatram da treba u potpunosti ZABRANITI uzgoj životinja u svrhu proizvodnje bilo kakve vrste. Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. | Nije prihvaćen | Zakon o zaštiti životinja daje okvir za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo pravne stečevine Europske unije o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje s kojima je nacionalno zakonodavstvo u potpunosti usklađeno. Informacije o propisima o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje nalaze se na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede te im je moguće pristupiti preko poveznice: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=61 . Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 769 | Nataša Velenik | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 770 | Nataša Velenik | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Slažem s ovime što u ovom članku piše, barem s onim prvim djelom, ali nažalost većina toga je mrtvo slovo na papiru. Lako je donijeti zakon, problem je u tome što nema apsolutno nikakvih posljedica ako se taj zakon krši. A krši se. Tražim još veće i rigoroznije mjere i kazne (novčane i zatvorske) koje su nažalost jedine djelotvorne. Zatim drugi dio : ubijanje životinja u znanstvene svrhe, smatram da to treba odmah zabraniti, protivi se svim civilizacijskim načelima i nema veze sa znanošću. Ubijanje opasnih životinja? Najopasnija životinja je čovjek. Potrebno je preraditi taj dio zakona. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja određene su novčane kazne za postupanja protivno odredbama ovoga Zakona, kao i postupak oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja nove životinje. Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode veterinarski inspektori na temelju godišnjeg plana inspekcijskih nadzora, na temelju analize rizika ili po prijavi, stočarski inspektori u skladu s odredbama propisa iz područja stočarstva te komunalni redari. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 771 | Neda Janovski | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | moji komentari na Prjedlog zakona: - protivim se uzgoju činčila i svih drugih životinja za prodaju radi krzna - tražom stroge novčane i kazne zatvora za one koji na bilo koji načon maltretiraju životinje -tražim strogu kontrolu i kažnjavanje onih koji uzgajaju pse za borbu kao i onih koji te borbe organiziraju -protivim se držanju životinja na lancu . tražim da se više promovira i stumulira udomljavanje životinja -tražim da se sva skloništa u Hrvatskoj proglase no kill skloništima -tražim odgovornost gradskih vlasti za azile u njihovim gradovima (slučaj Žarkovica) - tražim da se strože kontroliraju i po potrebi kažnjavaju privatna skloništa za životinje | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 772 | Nela Erdelji | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se usmrćivanju životinja nakon 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 773 | Nena Miljković | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Prijedlogom ovog Zakona činčila bi se u Hrvatskoj mogla uzgajati do 2018. godine. Da li su predlagatelji ovog Zakona razmislili što čine uzgajivačima činčile, kojima je to možda jedini izvor prihoda. Činjenica je da je u Hrvatskoj ekonomska situacija izuzetno loša i kad ljudi nađu dodatni ili osnovni izvor prihoda, kako ne bi išli na "socijalu"onda im se zabranjuje djelatnosti zbog određenih lobija i aktivista koji možda ni ne znaju kako činčila izgleda i što je sve potrebno za kvalitetan uzgoj. Svagdje u svijetu, kao i u Europi uzgoj činčile je dozvoljen i tretira se kao privredna djelatnost a vi ovim prijedlog Zakona ukidate ljudima pravo na rad. S druge strane, da nema uzgajivača činčila,kao vrsta bi nestala jer u svom prirodnom stanišu skoro više ne postoji. Protivnici uzgoja činčile su "lazni zaštitnici" jer ako treba zabraniti uzgoj činčile zašto onda nisu podigli svoj glas protiv uzgoja pilića, svinja, goveda i drugih farmskih uzgoja? Njihovi razlozi vjerovatno leže u interesima pojedinaca i grupa, pa prema tome, a s obzirom da su financijski moćni guraju svoje interese. Za uzgajivače linčila to nije samo hobi, to je i životno opredjeljenje i posvećenje jednoj životnjskoj vrsti. Uzgajivač: Nevenka Miljković | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 774 | Neven Vrbanić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Novi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA ima puno dobrih strana i svakako je puno toga napravljeno u interesu zaštite životinja, ali isto tako puno stvari je nedorečeno i površno prezentirano. Mišljenja sam da bi ubuduće više strana trebalo biti uključeno u radnu skupinu, pritom prvenstveno mislim na udruge i ljude kojih se taj zakon dotiče. Prije nekoliko dana sudjelovao sam na javnoj raspravi na kojoj nije bilo vremena za raspravu o određenim stvarima pa bih ovim putem iskoristio priliku reći nešto o tome. Riječ je prvenstveno o članku naslova“Strane životinjske vrste kao kućni ljubimci”. Na javnoj raspravi pozivalo se na zakon u Belgiji i Nizozemskoj kao dvije (jedine) zemlje koje su to “uredile” na način kako ovaj zakon predlaže. Nizozemska je u veljači 2015. uvela pozitivne liste (dakle liste životinja koje se smiju držati) za sisavce, a očekuje se da bi uskoro to trebala napraviti i za ribe, ptice i gmazove. U Nizozemskoj se životinje koje nisu na popisu, a već ih ljudi imaju mogu držati dok ne uginu, ali se ne smiju razmnožavati. Neovisno o toj pozitivnoj listi, i tamo se može tražiti dozvola za držanje životinja koje nisu na toj pozitivnoj listi, ali je potrebno dokazati da osoba posjeduje znanje o toj vrsti kao i da će se one držati u odgovarajućim uvjetima. U Belgiji su pak istu takvu pozitivnu listu s 42 sisavca donijeli Dekretom 2001. godine, međutim završila je na Sudu Europske unije u Luxembourgu zbog toga što je bilo sporno predstavlja li takva mjera zapravo ograničavanje trgovine između država članica. Sud je 2009. presudio da nije riječ o ograničavanju trgovine, ali je Dekret svejedno nezakonit jer nije bio utvrđen postupak naknadnog dodavanja vrsta na tu listu. Belgija je nakon presude donijela novi dekret s istim popisom od 42 sisavca, ali je dodala i aneks u kojem su detaljno navedeni uvjeti dodavanja vrsta na tu listu, čime je zapravo postupila po presudi suda, tako da je taj dekret sada ipak na snazi. Međutim, tim je dekretom propisan i postupak po kojem se za životinju koja nije na toj pozitivnoj listi može tražiti odobrenje. Ukoliko netko želi držati životinje koje nisu na pozitivnoj listi mora dokazati da zna sve o potrebama te vrste te da ima odgovarajuću opremu, terarije i sl. Dakle i u Belgiji i Nizozemskoj ukoliko osoba “dokaže da posjeduje znanje o toj vrsti kao i da će je držati u odgovarajućim uvjetima” MOGUĆE je držati životinje i razmnožavati. Tako da ako već kopiramo zakon od nekoga onda bar da se to napravi kako spada i u potpunosti. Moram priznati da sam ostao malo zatečen stavom ljudi koji su vodili javnu raspravu jer se nekoliko puta čula izjava kako “u Hrvatskoj imamo problem s egzotičnim životinja” te kako se “milijuni eura vrte u trgovini egzotičnih životinjama”. Dugo se bavim egzotičnim životinjama, da budem konkretan gmazovima i mogu reći da sam dobro upoznat sa situacijom na Hrvatskom tržištu i teško mi je shvatiti koji su to problemi o kojima se priča? Hrvatski hobisti (jer uistinu ne znam koji to ljudi koji zarađuju milijune na egzotičnim životinjama (?!)), prvenstveno drže i eventualno uzgajaju životinje koje već od prije potječu iz uzgoja, dakle ne iz divljine, iz ljubavi prema njima. Drže ih u jako dobrim uvjetima, što je i regulirano od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP), ministarstva zaduženog za zaštićene i CITES životinje. Na javnoj raspravi također je bilo napomenuto kako se “mora regulirati” držanje egzotičnih životinja jer do sada “se to ne radi”, što nije točno. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode od 2007. vodi evidenciju o ljudima koji drže egzotične životinje i ljudima koji eventualno imaju uzgoj. Tako da ne vidim razlog zašto se namjerno barata pogrešnih informacijama. Isto tako još 2007. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je Pravilnik o uvjetima držanja i načinu obilježavanja zastićenih životinja po kojem većina hobista i drži životinje, jer svi mi koji smo tamo uvedeni već godinama smo podložni inspekcijskom nadzoru od strane MZOIP-a. To nimalo ne mislim u lošem kontekstu jer većina nas se niti skriva niti drži životinje u neadekvatnim uvjetima. Uostalom evidencija koju MZOIP-a provodi je dobrovoljna. Svakako se slažem da je i dalje potrebno provoditi kontrolu i voditi evidenciju ljudi koji drže egzotične životinje, ali zabrana ne vodi nikamo. Odnosno, vodi u to da će sve zajedno otići u ilegalu, tj. da će ljudi i dalje držati takve životinje samo na crno i van kontrole što je svakako opasnije i posljedice mogu biti ozbiljnije. Nekoliko godina radim i kao konzultant za MZOIP po pitanju ilegalne prekogranične trgovine egzotičnih životinja i držim radionice za prekogranične inspekcije i carinu i jako sam dobro upoznat s problematikom crnog tržišta tj. ilegalne trgovine životinja. I da, to je problem na svjetskom nivou. Ali isto tako mora se shvatiti da se većina ljudi koji drže i vole egzotične životinje bore protiv toga te upravo svojim stavom, pa čak i uzgojem pojedinih vrsta doprinose njihovoj zaštiti i smanjenju ilegalne trgovine. Trend u hobizmu je da se izbjegavaju ilegalne, divlje životinje te da su uzgojene životinje dostupne. Zabranjivanje uzgoja samo potiče ilegalnu trgovinu i crno tržište. ENDCAPov (koalicija za zaštitu divljih i egzotičnih životinja) izvještaj podnesen EU Komisiji, Parlamentu i Vijeću vezano uz tu tematiku jasno navodi kako je 1990. broj zastupljenih uzgojenih egzotičnih životinja koje se drže bio svega 7%, dok je 2006. taj broj narastao na 77%. Što je svakako ogroman napredak. Mislim da je vrijeme da se ljubitelje, držatelje i uzgajatelje egzotičnih životinja prestane gledati kao negativce jer se oni itekako zalažu za dobrobit životinja. Već godinama radim izložbe gmazova kako bi ljudima približio svijet tih neobičnih (ali vrlo često negativno percipiranih) bića jer mišljenja sam da je kroz edukaciju (prvenstveno djece) to jedino i moguće. U Hrvatskoj i dalje prevladava stav “kad vidiš zmiju, ubij ju” koji se jedino može s mladim naraštajem kroz godine promijeniti. Kroz edukaciju se mogu ispraviti negativni i krivi stavovi po pitanju gmazova. Mislim da je to jedini pravi put da se zaštite takve životinje. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 775 | Nevenka Marić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Izdvojila bih: 1. zabrana uzgoja životinja radi krzna 2. zabrana držanja životinja u neprikladnim uvjetima kao pasa na lancu ili općenito držanje životinja u skučenim prostorima ili nehigijenskim uvjetima tj. usvajanje primjenjivih instrumenata zakona te detektiranje takvih pojava u društvu i prikladno kažnjavanje neodgovornih. 3. Ukidanje mogućnosti eutanazije pasa nakon isteka 60 dana - jer pas nije proizvod s rokom trajanja! 4. Obaveza sterilizacije pasa i mačaka, ukoliko se ne radi o uzgoju, na način da se provodi organizirana edukacija vlasnika što bi trebalo bit podržano organizacijski (i po mogućnosti financijski) od strane nadležnih struktura gradova/države. 5. Obaveza organizirane edukacije mladih (od vrtića, u školama) o načinu ophođenja prema životinjama i svim bitnim temama vezano uz to - definirati i podržati zakonom. Dopustiti prisustvo pasa u nastavi u školama i drugim ustanovama (pogotovo kod nižih razreda) uz stručnu pratnju radi pozitivne interakcije i učinka na djecu... 6. Provoditi provjeru i onemogućiti (propisati kazne) neodgovornim vlasnicima držanje životinja samo radi štancanja štenaca i zarade od prodaje. Općenito svim dopuštenim sredstvima pojačati napore na edukaciji društva općenito i na podizanju razine svijesti i percepcije živih bića oko nas...pogotovo mladih na kojima svijet ostaje:) | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 776 | Nevenka Sučic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zalažem se protiv eutanazije pasa i mačaka u skloništima i azilima, svi azili i skloništa bi trebali no kill, inspekcije bi trebale bolje kontrolirati razmnožavanje životinja što pasa što mačka, uvesti obaveznu sterilizaciju po gradovima, svakako kontrolu čipiranja, jer veterinarske ambulante ne vrše kontrolu čipa pa se nezna na koga glasi čip, te kazniti svakog veterinara što ne vodi dobru evidenciju što se tiče čipiranja. Zabrana uzgoja životinja za krzno svih vrsta u ovom slučaju se to odnosi na činčile, pate u kavezima, jer i oni su živa bića i sve osjećaju. Ako u Zakonu stoji kažnjavanje za zlostavljanje životinje i kazna onda to treba sprovesti u praksi, zato bi trebalo, i potrebno je osnovati "Animal Police", da oni obavljaju taj posao jer od naših inspektora nema koristi. I neznam čemu ovaj Zakon ako se ne sprovodi. Zabrana da konji vuku velike klade na skupovima kao što je bilo u Ogulinu, to je isto tako zlostavljanje životinje, plemenite životinje. Kažnjavati obavezno djecu koja malteretiraju životinje na bilo koji način, jer danas sutra će biti još veći monstrumi. Trebalo bi odrediti jednog Suca koji bi bio samo za suđenje zlostavljača životinja. Kazne su velike ali nikada nisam čula da je netko platio kaznu što je napustio psa ili ga zlostavljao, gospodo punite proračun ili taj novac usmjerite na sterilizacije pasa i mačaka po gradovima, kako bi se smanjilo broj pasa i mačaka na ulicama. Zabrana držanja pasa na lancu te u boksovima, tada postaju agresivni i nesretni. Zabrana držanje drugih domaćih životinja u neprimjernim uvjetima, držati ih po EU standardima. Zabrana u klaonicama klati životinje na nehuman način. Zabrana prijevoza životinja na nehuman način, već po standardima EU. Kontrolirati skloniša, kako se odnose prema životinjama, da li ih adekvatno hrane i humano drže. Obavezno vršiti kontrolu i slat inspekciju u institucije koje se bave skupljanjem pasa (šinteraj). Zalažem se da se svakako osnuje "Animal Police" kao što je uređeno to u Zapadnim zemljama. Slažem se sa prijedlozima Prijatelja Životinja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 777 | Nikolina Čolaković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana!! | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 778 | Nikolina Kraus | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zakon o zaštiti životinja bi trebao služiti upravo Zaštiti onih bez prava glasa-SVIM životinjama! Predlažem: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL skloništa u suprotnom bi ih trebalo zatvoriti. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu ili zanemarivanje dugotrajnim držanjem u boxu. 4. Uvesti obavezu sterilizacije/kastracije pasa skrbničkih pasa/mačaka i pasa/mačaka lutalica; u određenom dijelu subvencija države 5. Zabraniti držanje životinja za krzno (uključujući i činčile) 6. Zabraniti držanje životinja za jelo i ukinuti klaonice (ili barem više pratiti stanje života i prijevoz onih životinja koje se uzgajaju za jelo) 7. Ukinuti držanje divljih životinja u zoo vrtovima (ili ih ukinuti sasvim) 8. Zabraniti predstave sa divljim životinjama u cirkusima 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja za ljudsku zabavu (utrke, borbe, turističke atrakcije sa magarcima..) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma..) 10. Zabraniti korištenje davilica za pse, 11. Zabraniti žigosanje kopitara 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama 13. Strožije kazniti zoofiliju Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer nečesto imaju i bolje - npr. ako osoba ima veliku površinu zemljišta (npr. imanje) i ima dovoljno prostora, a adekvatno se brine o životinjama... U PRIJEDLOG UVESTI NEKA SE USTROJI POLICIJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA ! Pobogu, donesite više Zakon kako spada i napokon - počnimo ga koristiti, strožije kažnjavati i provoditi, zbog onih čiji smo GLAS! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 779 | Nikolina Milković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se ovim zakonom zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine, bez prijelaznog razdoblja. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe deset godina dug prijelazni period, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala.Smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i želim da se makne iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u skloništima nakon 60 dana. Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 780 | Nikolina Plenar Jeličić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam apsolutnu zabranu uzgoja životinja radi krzna i kože završetkom prijelaznog razdoblja 1.1.2017.g. Podržavam zabranu korištenja divljih, kao i domaćih životinja u cirkusima i smatram da iskorištavanje živih bića ni u kojem obliku ne bi smjelo ni trebalo predstavljati "zabavu". Slijedom toga, podržavam i zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima, zabranu držanja dupina u utočeništvu, kao i zabranu utrka pasa. Osim toga, smatram da bi Zakonom trebalo zabraniti bilo kakve oblike insceniranih borbi životinja (bikova, pasa, pijetlova itd.), kao i natjecanja konja u izvlačenju trupaca jer smatram da su sve te prakse izrazito barbarske i predstavljaju teško zlostavljanje životinja. Također podržavam zabranu držanja pasa na lancu, kao i prijedlog obavezne sterilizacija životinja u skloništima. Problem napuštenih životinja u Hrvatskoj je stvarno golem i Zakon bi također trebao propisati obaveznu sterilizaciju kućnih životinja kako bi se spriječilo neodgovorno razmnožavanje i napuštanje neželjenih životinja, kao i njihovo ubijanje od strane neodgovornih skrbnika odmah po rođenju. Zakon treba omogućiti trajno oduzimanje životinje od dokazanih zlostavljača, a nastavno na to i trajnu zabranu njihovog daljnjeg skrbništva nad drugim životinjama. Također, trebalo bi provoditi postojeće zakonske odredbe za jedinice lokalne uprave koje nisu ispunile svoju obvezu izgradnje skloništa za napuštene životinje. Takva skloništa trebala bi imati neprofitni karakter kako bi se spriječila mogućnost zlouporabe u cilju profita, a zanemarivanjem životinja. Osim toga, smatram da bi sva skloništa trebala funkcionirati kao "no kill" azili, odnosno da se treba ukinuti zakonska mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana, koja je trenutno na snazi. Skloništa bi trebala biti sigurna utočišta za te nesretne životinje, gdje bi one u dostojnim uvjetima čekale trajno udomljenje bez vremenskog ograničenja od 60 dana. Predlažem da se u Zakon unesu još neke odredbe koje će predstavljati značajne korake za dobrobit životinja, kao što su: zabrana žigosanja kopitara, zabrana korištenja naprava za kažnjavanje životinja, zabrana zoofilije i objava javnog registra zoofila, zabrana hvatanja glodavaca ljepilom, nedopuštanje lova lukom i strijelom, zabrana obrednog klanja, zabrana drobljenja živih pilića, kao i uvođenje zakonske mogućnosti za udomljavanje životinja korištenih za pokuse, kao međukoraka prema potpunoj zabrani tog nehumanog čina. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 781 | Nikolina Topić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Želim da se u zakon uvedu VISOKE KAZNE za svaki oblik zanemarivanja, iskorištavanja i zlostavljanja životinja. 2. Želim da se u zakon uvedu visoke novčane i zatvorske kazne za napuštanje životinja. 3. Želim da se u zakon uvede zabrana ubijanja životinja nakon 60 dana. 4.Želim da se u Hrvatskoj zabrani ubijanje životinja za uzgoj krzna. Želim da veterinarska inspekcija u potpunosti počne raditi svoj posao. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 782 | Nina Bobesić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim zabranu za sljedeće: 1. držanje pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora 2. držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' 3. spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka. Uvođenje javno dostupnog registra zoofila. 4. bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje 5. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) 6. držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja 7. čupanje perja živoj peradi, protivno odredbama Zakona 8. držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima 9. držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje 10. davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 11. usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 12. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima 13. parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama 14. prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje 15. korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje 16. trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 17. prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova 18. zlostavljanje životinja pucanjem u životinju ili izlaganjem životinja vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima i sl. 19. zajedničko držanje nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. 20. uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zakon o zaštiti životinja nema svrhu pogodovanja tvrtkama i pojedincima koji profitiraju na uzgoju i usmrćivanju životinja, nego propisuje zaštitu životinja sukladno dosad postignutim propisima o zaštiti životinja u drugim državama i etičkoj osviještenosti svojih građana. Također, prijelazno razdoblje od 10 godina bilo je i više nego dovoljno da se uzgajivači činčila, kojima je uzgoj činčila uglavnom dodatni izvor zarade, preusmjere na druge vrste proizvodnje, a ne da godinu i pol dana prije stupanja zabrane na snagu traže izmjenu Zakona zbog vlastitog propusta da poštuju Zakon. 21. ubijanje životinja u skloništima 22. Dosadašnji članak glasi:„Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti.2 (članak 57., stavak 4.) Predlaže se novi tekst „Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.“ Obrazloženje: Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Ima primjera poput azila „Udruge pobjede“ iz Osijeka, gdje se životinje ne ubijaju, nego ostaju u azilu do udomljenja (kojih je jako puno), što znači da je takva praksa moguća, ukoliko postoji volja. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već putem skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Nadalje, određivanje kratkog roka ne omogućuje udomljavanje životinje, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme. Iako je, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' ovim Prijedlogom propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 783 | Nino Orepić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | ovo su moji komentari na prijedlog zakona: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Potrebna je zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 784 | Općina Bilje | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. | Sve gore navedene primjedbe stoje i pod ovim člankom, jer da bi se odgovorne osobe u jedinicama lokalne samouprave pozvalo na odgovornost za neorganiziranje pružanja potrebne pomoči životinjama i neorganiziranje skupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja, treba stvoriti uvjete da bi se mogla provoditi navedeni poslovi državne uprave prebačeni na lokalnu samoupravu, za to osigurati zakonske, kadrovske, financijske i sve druge mogućnosti te otkloniti svaku drugu , pa i kaznenu odgovornost istih tih osoba ukoliko postupe na naloženi način. Dodatno, člankom 65. stavak 1. i 2. je nešto drugo propisano: "Ako nije osnovano sklonište u skladu s člankom 64. ovoga Zakona njegovo osnivanje i rad organizira te financira jedna ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u skladu s njihovim potrebama....." "U slučaju iz stavka 1. ovoga članka obavljanje poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave". Dakle, u opisanom slučaju poslove skupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja dužne su financirati jedinice lokalne samouprave (općine i/ili gradovi) ili područne (regionalne). Tko? Što? Kako? Kada?U kojem omjeru? Odgovaraju li obje jedinice solidarno ili u kojoj mjeri? | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 785 | Općina Bilje | NADZOR, Članak 83. | Neprovedivo i nedostatno odnosno, nije razmjerno ovlastima koje su prebačene na jedinice lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak. |
| 786 | Općina Bilje | NADZOR, Članak 82. | Može li o žalbi odlučivati županijsko tijelo za drugostupanjske poslove komunalnog gospodarstva dok se ne izmjene ustrojstveni propisi, jer je njegova nadležnost kontrole rješenja upravnih odjela jedinica lokalne samouprave u kojima su komunalni redari službenici određena u stvarima vezanim uz komunalno gospodarstvo, što ovdje nije slučaj? | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuju ovlasti jedinica lokalne samouprave. |
| 787 | Općina Bilje | NADZOR, Članak 80. | Riješiti pitanje troškova postupka kako je to već navedeno pod člankom 52. | Primljeno na znanje | Smještaj oduzete životinje i skrb o istoj provode se na trošak vlasnika. |
| 788 | Općina Bilje | NADZOR, Članak 79. | Primjedba kao pod člankom 74. Ovaj članak je neprovediv. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak. |
| 789 | Općina Bilje | NADZOR, Članak 74. | Postojeće komunalno redarstvo ne može provoditi navedeni nadzor. Vezano uz komunalne redare i njihovih ovlasti, treba reći kako Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj: 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15), nije izrijekom, kao ovlast komunalnog redara, propisano prikupljanje obavijesti. Javna ovlast prikupljanja obavijesti od osoba izvor je informacija koje mogu predstavljati dokaze dobivene iz personalnih izvora (tzv. personalni dokazi). Također, u vezi postupanja komunalnih redara kao ovlaštenih tužitelja u prekršajnim postupcima, potrebno je navesti kako je za njihovo postupanje Prekršajni zakon lex generalis, u odnosu na zasebne zakone (lex specialis), kojima se ustrojava, regulira njihov rad i ovlasti te se propisuju prekršaji iz domene njihovog nadzora. Komunalni redari su službenici u jedinicama lokalne samouprave - pravnim osoba s javnim ovlastima, ali nisu službenici državne uprava u užem smislu riječi. Prekršajnim zakonom propisano je provođenje izvida prekršaja i prikupljanje dokaza u provođenju nadzora tako da su ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je počinjen prekršaj, dužne poduzeti potrebne mjere da se, između ostalog, prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje prekršajnog postupka. Propisano je i da prikupljajući obavijesti u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ovlaštena osoba tijela državne uprave, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, a sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Osoba mora biti propisno upozorena o pravu na branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju, a ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata kako bi osumnjičenik mogao uzeti branitelja po vlastitom izboru ili odabrati istog s liste dežurnih odvjetnika. Također, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku. O ispitivanju osumnjičenika i svjedoka sačinjavaju se zapisnici koji se mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku. Forma i način prikupljanja dokaza od važnosti su za vođenje i ishod prekršajnog postupka. U smislu prethodno navedenog, za komunalne redare se kod prikupljanja obavijesti od osoba ne koristi termin ovlast, a što bi bilo preporučljivo ujednačiti u svim zakonskim tekstovima kako bi bilo nedvojbeno o čemu se u biti radi, odnosno da se propisuje ovlast, a ne pravo, dužnost ili posao pojedinog tijela, odnosno službenika. Zakonski tekstovi trebaju biti jasni (lex stricta) i određeni (lex certa) sukladno načelu zakonitosti, pa bi u tom smislu bilo preporučljivo napraviti terminološko usklađivanje i otkloniti normativnu neujednačenost. Isto tako, uputno je način prikupljanja obavijesti od osoba detaljnije razraditi, kao primjerice u odnosu na način prikupljanja obavijesti neposredno od osobe na koju se ti podaci odnose, ali i od drugih osoba za koje je vjerojatno da imaju saznanja o tim podacima, od maloljetnika, dok su subjekti koji na temelju zakona i u okviru svojih djelatnosti raspolažu osobnim izvornim podacima i obavijestima dužni na zahtjev ovlaštenog službenika dostaviti tražene osobne ili druge podatke i obavijesti, a što nije ovdje slučaj. Također, bilo bi preporučljivo u zakonu nabrojiti ovlasti na jednom mjestu pa ih potom razraditi u daljnjim odredbama. U tom smislu trebalo bi razmisliti o mogućim potrebama usklađivanja i tih dijelova zakonskih tekstova vezanih uz dane ovlasti sa ostalim propisima. Osim toga, izrijekom u zakonskom tekstu nije uopće propisano da komunalni redari imaju ovlast prikupljanja obavijesti, iako je iz daljnjeg teksta odgovarajućih zakona vidljivo da ta tijela u svojem radu tijekom obavljanja nadzora prikupljaju obavijesti od osoba. U tom smislu bi navedeno trebalo izrijekom i propisati pod ovlastima, kako bi to bilo jasno i nedvojbeno. Tu bi ovlast trebalo propisati zakonom za komunalne redare, ali i za čuvare prirode jer u odnosu na njih ona im uopće nije propisana kao zakonska ovlast iako im je krajnje neophodna u obavljanju poslova, kao što je ranije rečeno. Sve navedeno stoji pod pretpostavkom da je intencija zakonodavca, kako u osnovnim zakonima koji tretiraju komunalno redarstvo i zaštitu prirode, tako i u ovom Zakonu, dodijeliti navedene javne ovlasti komunalnim redarima. Ovu manjkavost normativnih rješenja svakako bi bilo preporučljivo što prije otkloniti, a svakako treba imati u vidu da su već posebnim zakonima iz područja graditeljstva, zaštite okoliša, prometa i dr. područja, na komunalne redare prebačene ovlasti koje po svom obimu nadilaze mogućnosti komunalnog redarstva kojima je osnovna funkcija po Zakonu o komunalnom gospodarstvu provođenje komunalnog reda. Imajući u vidu ograničenja lokalnih proračuna, vrlo teško bi bilo tražiti od jedinica lokalne samouprave da uposle dodatne komunalne redare, a po sili zakona moraju također uposliti i poljoprivredne i prometne redare te niz drugih službenika, sve bez osiguranih izvora dodatnih sredstava za te namjene. Prema tome, prebacivanje ovlasti na komunalne redare zahtjeva i osiguranje sredstava za jedinice lokalne samouprave kojima će se osigurati dodatni službenici za te namjene. Posebno bi trebalo urediti da ovlaštene veterinarske organizacije koje su dobile koncesijske ugovore za provođenje mjera cijepljenja protiv bjesnila i čipiranja na određenom području, a koje imaju pristup evidencijama Ministarstva o posjednicima pasa i raspolažu čitačima čipova moraju osigurati pomoć pri provođenju nadzora. | Nije prihvaćen | Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je među ostalim njegovim stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti. |
| 790 | Općina Bilje | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. | Primjedba kao pod člankom 70. Koji su mehanizmi za provođenje Programa kontrole populacije napuštenih pasa koji stoje na raspolaganju županijama? Samo donošenje Programa i održavanje sastanaka Radne skupine je poticajno, no teško da će utjecati na samu primjenu zakona | Primljeno na znanje | Članak 71. Zakona postao je članak 73. Ovim se člankom određuje donošenje Programa kontrole populacije pasa koji se temelji na preporukama za kontrolu populacije pasa lutalica Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i obuhvaća prevenciju bolesti i veterinarsku skrb, primjeren smještaj, obazrivo postupanje sa životinjama i hranidbu te promidžbu odgovornog posjedovanja psa (što može značajno smanjiti broj napuštenih pasa i opasnost od zoonoza) čime se djeluje na razvijanje svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja, označavanje pasa te kontrola populacije pasa koja treba biti praćena promjenama u ponašanju ljudi kako bi bila učinkovita. |
| 791 | Općina Bilje | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Nejasna je namjera zakonodavca o ulozi područne (regionalne) samouprave. Želi li zakonodavac ovlast nadzora nad radom skloništa prebaciti na županije, tada je potrebno i utvrditi mehanizme kojima će se to postići. Naime, skloništa moraju izvršavati svoje obveze već po sili zakona (kako je navedeno u članku 66.), pa nije jasna uloga koordinacijskih skupina za provedbu zakona bez stvarnih mehanizama kojima će to postići. Ako je tome tako, treba doraditi zakon koji će pobliže odrediti provedbu zakona. Osim toga, u Glavi – Dio jedanaesti – Nadzor zakona obrađen je nadzor nad provedbom zakonskih odredbi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Pet centru d.o.o. uz ovaj članak. |
| 792 | Općina Bilje | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. | Nelogično je da informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje organiziraju jedinice lokalne samouprave, koje samo plaćaju zbrinjavanje pasa lutalica, a ne zaprimaju prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama, nemaju pristup upisniku kućnih ljubimaca, niti vode evidenciju o životinjama, Dovoljno bi bilo propisati da jedinice lokalne samouprave moraju osigurati prostor na svojim službenim internetskim stranicama za objave u vezi životinja koje objavljuju skloništa. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Marinku Aliću uz ovaj članak. |
| 793 | Općina Bilje | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Treba poraditi na načinu provedbe, u protivnom ove zakonske odredbe neće zaživjeti. | Prihvaćen | Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 794 | Općina Bilje | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Uvažavajući potrebu unapređenja dobrobiti životinja, nažalost realnost je takva da jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno sredstava za izvršenje osnovnih potreba iz svog samoupravnog djelokruga sa sredstvima koja su joj dodijeljena za njihovo izvršenje. Imajući u vidu gubitke i reduciranja koja su lokalni proračuni pretrpjeli uslijed nedavne „porezne reforme“ koja se svela jedino na smanjenje prihoda lokalne samouprave, postavlja se pitanje održivosti samih jedinica lokalne samouprave ukoliko se uvjetuje izvršenje novih obveza bez osiguranja izvora prihoda za njihovo izvršenje, te se moramo jasno i odlučno usprotivit takvoj praksi. Tome u prilog, idu i odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi i Ustav RH po kojima će izvori financiranja lokalnih vlasti biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav ili zakon odnosno, prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Dodatno, lokalna samouprava u pravilu ostvaruje namjenske prihode za koje je već propisana namjena i način trošenja, a svrsishodnost trošenja podliježe fiskalnoj odgovornosti, pa i kaznenoj odgovornosti za čelnika koji je odobrio nenamjensko trošenje. Stoga, ukoliko se doista želi ostvariti sakupljanja napuštenih i/ili izgubljenih životinja na učinkovit način, neophodno je osim prenošenja ovlasti na jedinice lokalne samouprave prenijeti i sredstva odnosno, osigurati izvore za učinkovito provođenje dodijeljenih ovlasti jedinicama lokalne samouprave, u protivnom nije za očekivati da će se ostvariti svrha zakona radi koje se donosi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 795 | Općina Bilje | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Poduzetnička inicijativa i sloboda tržišta je nešto što treba podržati, međutim u sadašnjoj situaciji kada je ovo područje neuređeno, podkapacitirano i s nerzvijenim tržištem, valja razmisliti o potrebi cjelovitog i strukturnog rješenja. Uzimajući u obzir da je primjerice cijena školskog obroka za učenike oko 15,00 kuna ili smještaj vrtićkog djeteta oko 30,00 kuna po dana, a da skloništa naplaćuju i do 60,00 kuna pa i više za smještaj psa po danu, pitanje je li opravdano omogućiti ostvarivanje takvog ekstra profita ili je potrebna intervencija države, barem dok se ne stvore realni uvjeti za zdravu tržišnu konkurenciju. Prebacivanje troškova zbrinjavanja pasa lutalica na jedinice lokalne samouprave u ovakvoj situaciji dovodi do nesvrsishodnog trošenja proračunskih sredstava koja su u konačnici sredstva svih građana namijenjenih za zadovoljavanje njihovih osnovnih potreba na lokalnoj razini i pored toga, povećava koruptivnu percepciju građana bilo da su skloništa u vlasništvu privatnih poduzetnika ili neprofitnih udruga. Razumljiva je i borba za tržište između privatnog poduzetništva i udruga građana sa no-kill skloništima, koja se svakako trebaju podržati radi dobrobiti životinja, ali ovo područje je nužno temeljito urediti, jer u protivnom sve ide na štetu životinja, a i svih drugih. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 796 | Općina Bilje | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Odreći se može samo vlasnik, a posjednik može napustiti posjed. Upitna je provedba ukoliko se posjeda odrekne nepošteni posjednik, a bez suglasnosti vlasnika. Na koji način će se utvrditi radi li se o poštenom posjedniku kojemu je vlasnik prenio pravo raspolaganja? Po prijedlogu odredba stavka 3. ovog članka. bi značilo da skloništa moraju (na čiji poziv? kada?) sakupiti napuštenu ili izgubljenu životinju o svom trošku, osim kada troškove doista izgubljenih ili napuštenih životinja snose jedinice lokalne samouprave, a ako se naknadno utvrdi posjednik, tada on podmiruje troškove. Kad su u pitanu psi lutalice u praksi bi to značilo da su skloništa dužna: 1. ukloniti pse lutalice sa ulica i javnih površina, 2. ustanoviti ima li pas poznatog posjednika, 3. držati psa najmanje 60 dana, 4. pokušati pronaći posjednika, 5. ukoliko imaju ugovor o financiranju rada sa jedinicom lokalne samouprave, izdati račun o izvršenoj usluzi zbrinjavanja pojedinog psa i dokaze da nisu pronašli posjednika, da su psa udomili ili eutanazirali, 6. izdani račun za izvršenu uslugu, ali samo zbrinjavanja/smještaja psa do 60 dana je sa zakonskim rokom plaćanja - valutom za JLS 30 dana. Međutim, u praksi se događaju problemi i postoji niz otvorenih pitanja, kao primjerice: Što ako kapacitet skloništa nije dostatan za skupljanje svih pasa lutalica? Jesu li skloništa odgovorna za štetu vlasniku vozila ako pas lutalica uzrokuje prometnu nezgodu , jer je u njihovoj ovlasti sakupljanje pasa lutalica? U pravilu, skloništa ne primaju pse lutalice ukoliko im se unaprijed ne plati njihovo zbrinjavanje, što je za njih razumljivo, no sa pozicija jedinica lokalne samouprave to je neprihvatljivo i nezakonito. Naime, JLS mogu platiti uslugu koju nabave u postupku javne nabave samo kada se kontrolom izvršenja ugovora utvrdi da je usluga pravilno, pravovremeno i potpuno izvršena, avansno plaćanje je isključeno, osim u strogo određenim iznimkama. Osim toga, izvršni čelnik JLS podložan je fiskalnoj i kaznenoj odgovornosti za svrsishodno trošenje proračunskih sredstava, a k tome zakonom propisani rok plaćanja za JLS iznosi 30 dana. Za ugovor sklopljen u postupku javne nabave, što je obveza JLS kod nabave usluga, pa i usluga zbrinjavanja pasa lutalica do 60 dana, vrlo je teško točno odrediti tehničku dokumentaciju za uslugu s puno nepoznanica, a postoji i realna mogućnost da procijenjena vrijednost nabave planirana u propisanom postupku, jednostavno nije dostatna, što zahtjeva provođenje procedure sklapanja dodatka ugovor o nabavi ili provođenja novog postupka nabave. Prethodno treba osigurati sredstva u Proračunu, a ako su sredstva nedostatna, prvo treba provesti proceduru rebalansa Proračuna za tu godinu, a nakon toga, izmijeniti Plan nabave. Sve navedeno odražava kompleksnost, dugotrajnost i stvarne probleme koji dovode do toga sustav zaštite napuštenih i izgubljenih životinja nikada nije zaživio u cijelosti. K tome jedinice lokalne samouprave nemaju osigurane izvore prihoda za te namjene, a realno gledajući, kod određivanja prioriteta važnije je osigurati sredstva za primjerice smještaj djece u vrtić, socijalne potrebe i sl. Još ako se uzme da je cijena dnevnog smještaja djeteta u vrtić, u pravilu, za polovinu manja od cijene zbrinjavanja jednog psa po danu u skloništu, nije teško razumjeti kako će gradski ili općinski vijećnici odlučiti o prioritetima. | Primljeno na znanje | Člankom 64. Zakona određeno je da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Ako nije osnovano sklonište u skladu s člankom 63. ovoga Zakona njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu s njihovim potrebama. Međutim, problem napuštanja pasa treba rješavati poticanjem odgovornog posjedovanja životinja što je, među ostalim, uloga koordinacijskih radnih skupina iz članka 70. Zakona. Samo će se poticanjem te (su)financiranjem mjera trajne sterilizacije pasa smanjiti broj napuštenih životinja te je učinkovitije djelovati u tom smjeru pa će se s vremenom smanjiti i pritisak na skloništa za životinje. Važnu ulogu ima i obveza da nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave razvijaju svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja, jer će se samo mijenjanjem ponašanja vlasnika životinja u smislu odgovornog posjedovanja životinja smanjiti broj napuštenih životinja. |
| 797 | Općina Bilje | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Izdvojiti uzgajivače registrirane pri HKS-u i FCI-u u smislu rečenog pod napomenama uz članak 54. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 798 | Općina Bilje | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Vezano uz uzgoj pasa - Hrvatski kinološki savez (HKS) krovna je hrvatska kinološka organizacija na nacionalnom nivou. Osnovan je 1891. godine zbog društvene potrebe za stručnom i sustavnom brigom o psima. Danas je čine 135 članica, kinološke udruge i pasminski klubovi iz svih krajeva Hrvatske. Po kinološkim pitanjima jedina predstavlja Republiku Hrvatsku pri međunarodnoj kinološkoj federaciji – FCI- u. HKS djeluje kao neprofitna i nevladina udruga čiji je osnovni cilj promocija kinologije kroz uzgoj čistokrvnih pasa, priprema i organizacija međunarodnih aktivnosti sa ostalim kinološkim savezima u svijetu, čuvanje psećeg zdravlja i briga za poboljšanje odnosa ljudi i pasa, te afirmacija i zaštita prava njenih članova. HKS izdaje međunarodno priznate rodovnice i brine se o izobrazbi kinoloških sudaca u skladu s pravilima međunarodne kinološke federacije – FCI- em. Nadalje, kroz poziciju krovne nacionalne udruge brine se o čistokrvnim psima u Hrvatskoj, uz unapređenje kinološke kulture, morala i etike, razvija svoju međunarodnu prepoznatljivost kroz visokovrijedne projekte primjenom najbolje svjetske i europske svjetske prakse uz očuvanje regionalnih osobitosti i jedan je od regionalnih centara za kinologiju, i po potrebi djeluje kao „most suradnje“ zemalja Europske unije i regije i tako jača suradnju sa državnim institucijama, gospodarstvom i turizmom. Već registrirani uzgajivači u međunarodnim registrima uzgoja, članovi HKS-a sa međunarodno zaštićenim i priznatim uzgajivačicama za određene pasmine pasa po međunarodnim standardima, uz poštivanje svih međunarodnih propisa o uzgoju, etici, uvjetima i evidenciji visoko selektiranih jedinki određene pasmine i koji promovirajući RH redovito ostvaruju vrhunske svjetske rezultate, nikako se ne mogu tretirati na isti način kao i neregistrirani uzgajivači kućnih ljubimaca namijenjenih isključivo prodaji (komercijalni uzgoj bez poštivanja bilo kakvih pravila uzgoja, praćenja ili označavanja s ciljem ostvarivanja profita). Naime, za vrhunski međunarodno registriran uzgoj čistokrvnih pasa i unapređenje pasmine sa standardiziranom i određenom namjenom potreban je višegodišnji strogo kontroliran uzgoj s većim broj uzgojnih jedinki, što zahtjeva velika materijalna ulaganja. Međutim, po logici stvari i ovi uzgajivači se neminovno mogu povremeno pojaviti kao prodavači jedinki koje ne ostavljaju u uzgojnom programu kada dio selektiranih pasa prodaju na tržištu (iako im to nije prioritet, a niti ne ostvaruju profit obzirom na iznimno visoka ulaganja), no i dalje prate sve jedinke iz svog uzgoja. Općepoznata je stalna borba s takozvanim preprodavačima i masovnim neregistriranim uzgojem isključivo za prodaju, gdje se masovno prodaju neregistrirani, nezaštićeni i često premladi psi needuciranim kupcima po povoljnim cijenama, koji kada ne ispune očekivanja kupaca, vrlo učestalo masovno završavaju u skloništima za životinje i na ulicama kao psi lutalice. Prilikom normiranja uzgoja valjalo bi voditi računa o navedenom. Prema tome, u zakonski prijedlog bi bilo uputno unijeti izuzetke za registrirane uzgajivače pri Hrvatskom kinološkom savezu i pri Međunarodnoj kinološkoj federaciji za uzgoj čistokrvnih pasmina pasa, jer su podložni nadzoru tih organizacija i sankcijama ukoliko krše njihove propise, sve do brisanja iz registra uzgajivača. S druge strane, potrebno je destimulirati i ograničiti nekontrolirani uzgoj i neodgovornu preprodaj pasa te educirati buduće kupce odgovornom ponašanju pri kupnji pasa koji isključivo zadovoljavaju njihove potrebe. Također, uputno je stoga, i u stručna povjerenstvo uključiti međunarodno priznate registrirane uzgajivače sa višegodišnjim iskustvom, kinološke sudce i/ili vođe uzgoja pri HKS-u za lovne, službene i sportske pse. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon se primjenjuje na dobrobit životinja, među ostalim, i pri uzgoju životinja i to kako životinja za proizvodnju tako i kućnih ljubimaca. Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više vrsta rasplodnih ženki moraju biti registrirani od nadležnog tijela te udovoljavati uvjetima koje ministar propisuje pravilnikom. Vlasnici kućnih ljubimaca s jednom ili dvije rasplodne ženke moraju biti evidentirani u središnjem Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi Uprava, prije prodaje životinja, a svrha evidentiranja vlasnika kućnih ljubimaca je omogućiti posjednicima manjeg broja životinja ravnopravno sudjelovanje na tržištu tj. prodaju uzgojenih životinja s obzirom da se Zakonom određuje da se mogu prodavati samo životinje iz registriranih odnosno evidentiranih uzgoja. Svi registrirani i evidentirani uzgoji podliježu nadzoru veterinarske inspekcije. |
| 799 | Općina Bilje | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Jedinice lokalne samouprave po ovom prijedlogu osiguravaju zbrinjavanje pasa lutalica a praksa je da se zbrinjavanje pasa lutalica ugovara na godišnjoj razini u pravilu, u paušalnom iznosu na bazi procijenjenog broja pasa iz prethodnih godina. Mjere oduzimanja psa od poznatog posjednika poduzima veterinarska inspekcija. Zakonom o općem upravnom postupku koje primjenjuje i veterinarska inspekcija propisano je da se u postupku odlučuje i o troškovima izvršenja. Radi otklanjanja dvojbi, a kako registrirana skloništa ne preuzimaju pse bez ugovora ili narudžbenica, uputno bi bilo propisati način postupanja: ukoliko posjednik ne postupi po naredbi veterinarske inspekcije o zbrinjavanju mladunčadi u određenom roku, veterinarski inspektor će poduzeti mjeru privremenog/trajnog zbrinjavanja u registrirano sklonište, a u slučaju pasa i sterilizacije, sve o trošku posjednika. | Djelomično prihvaćen | Kad je vlasnik poznat podmiruje troškove zbrinjavanja životinja u skloništu. Ako veterinarski inspektor utvrdi da je životinjama ugrožena dobrobit provest će mjere u skladu s ovim Zakonom. |
| 800 | Općina Bilje | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. | Nije prihvatljivo postupanje s divljim životinjama staviti u nadležnost lokalne samouprave i time staviti normiranje ove oblasti u lokalne poslove tako da se otvara mogućnost različitog pristupa ovisno o svakoj JLS kada je životinjski svijet dobro od interesa za RH i ne postoje značajne posebnosti lokalnog karaktera kad je u pitanju postupanje s ozlijeđenim divljim životinjama. | Nije prihvaćen | Jedinice lokalne samouprave su u skladu s posebnim propisima iz područja lovstva ovlaštene za donošenje programa kojim se uređuje način postupanja s divljim životinjama pronađenim na svojem području. Članak 49. postao je članak 50. Zakona. |
| 801 | Općina Bilje | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Poticanje neodgovornog ponašanja vlasnika/posjednika životinje, suprotno metodama i ciljevima koji se namjeravaju postići ovim Zakonom. Manje jedinice lokalne samouprave smještene uz veće gradove stavljaju se u posebno nepovoljan položaj obzirom na ustaljenu praksu neodgovornih pojedinaca da napuštene životinje jednostavno „istovare“ u najbližim slabije nastanjenim područjima, što dovodi do povećanog broja ozlijeđenih životinja iz nepoznatog izvora. Potpuno neodgovarajuće je prebacivanje odgovornosti i ovlasti na JLS iako potrebne instrumente već imaju na raspolaganju veterinarske organizacije te nadležno Ministarstvo, kao i potrebna sredstva prikupljena kroz cijenu obveznog označavanja i čipiranja, obzirom na znatnu razliku u stvarnoj i propisanoj, odnosno naplaćenoj cijeni od posjednika. Naputkom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti propisan je način provođenja mjera kontrole zdravlja životinja tako da samo ovlaštene veterinarske organizacije obilaskom u kućnim posjetima bez prethodnog poziva posjednika provode mjeru cijepljenja pasa protiv bjesnoće u skladu s rješenjem Uprave, uz obvezu dostave plana provođenja nadležnom veterinarskom uredu najkasnije osam dana prije planiranog početka provedbe naređene mjere. Međutim, veterinarske organizacije kojima su dodijeljene koncesije za određeno područje provode samo uslugu označavanja pasa te njihovu registraciju u sustav ako posjednik dobrovoljno dovede psa u ambulantu, no kontrolu i nadzor neregistriranih pasa ne obavljaju, očekujući od jedinica lokalne samouprave paušalne i visoke godišnje ugovore za zbrinjavanje pasa lutalica, sve uz nedostatne kapacitete i bez ikakve konkurencije. Dosadašnja praksa paušalnog ugovaranja na godišnjoj razini, osim što je nesvrsishodna i preskupa te neučinkovita ona je i vrlo upitna. Ne postoji stvarna kontrola neregistriranih pasa kod neodgovornih posjednika koji uopće ne potpadnu pod zakonsku regulativu, a pod učinak penalizacije i dodatnih obveza uvijek potpadaju samo posjednici koji svoje pse uredno registriraju. Stoga, nije iznenađujuće da je u sveopćoj krizi sve veći broj neregistriranih pasa koji se k tome još i nekontrolirano razmnožavaju, što je stvarni izvor pasa lutalica i ozlijeđenih životinja. Kako nadležno Ministarstvo dodjeljuje ovlasti veterinarskim organizacijama za označavanje životinja koje imaju uvida i u podatke o posjednicima, pri tome po logici stvari pružaju neposrednu pomoć ozlijeđenim životinjama, jedino provedivo rješenje je dodjela ovlasti upravo navedenim ovlaštenim veterinarskim organizacijama, odnosno jedino što je potrebno je pravilna provedba postojeće metodologije nadzora i praćenja neoznačenih životinja neodgovornih vlasnika/posjednika, (a ne tek puko označavanje privedenih životinja od strane odgovornih posjednika). Time bi se dodatno utjecalo na odgovorno ponašanje vlasnika/posjednika životinja. Ukoliko se radi o divljoj životinji, a obzirom na status prirode kao nacionalnog bogatstva od interesa za RH, te na potrebu zaštite zdravlja od zaraznih bolesti (npr. bjesnoća), što je također u nadležnosti Državne uprave, rečeno isključuje prenošenje ovlasti u djelokrug JLS, odnosno spuštanje na lokalnu razinu, što bi se protivilo ne samo Ustavu, već i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, budući da se ne radi o poslovima lokalnog karaktera, niti su osigurani izvori prihoda lokalnoj samoupravi za ove namjene. | Nije prihvaćen | Jedinice lokalne samouprave poticanjem mjera odgovornog posjedovanja životinja osobito pasa (što uključuje označavanje pasa, cijepljenje, kontrolu razmnožavanja, nenapuštanje, skrb o životinjama) mogu značajno smanjiti troškove zbrinjavanja ozlijeđenih životinja. Dodan je stavak da u slučaju kad se utvrdi vlasnik ozlijeđene životinje, troškove snosi vlasnik. |
| 802 | Općina Bilje | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Odredbe u ovom članku su nejasne, neprecizne i u koliziji što može dovesti do dvojbi u primjeni. Naime, u stavku 1. propisana je obveza osiguranja uvjeta držanja primjerenih potrebama kućnog ljubimca, pa slijede zabrane u stavcima 2, 3. i 4. vezane uz uvjete držanja kućnih ljubimaca, da bi se na kraju propisivanje uvjeta držanja kućnih ljubimca, ustvari, prepustilo lokalnoj samoupravi i to po zabranama iz stavka 2, 3. i 4. i uz dodatne iznimke, bez jasnog razgraničenja nadležnosti po pojedinom aspektu, što bi posebno moglo utjecati i na postupanje i penalizaciju nedozvoljenog ponašanja, te različite pravne i sudske prakse. Predlaže se pojasniti namjeru zakonodavca i preciznije propisati ovlasti koje se prenose lokalnoj samoupravi. | Nije prihvaćen | Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13). |
| 803 | Općina Bilje | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | Samo posebnim zakonom ovlaštene osobe imaju ovlasti prikupljati osobne podatke u strogo određene svrhe i izvršiti uvid u osobne identifikacijske dokumente osoba, što svakako nije prodavač u trgovinama za kućne ljubimce i gore navedene osobe. Osim toga, treba imati u vidu da se pravo vlasništva ubraja u jedno od temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina (članak 48. Ustava Republike Hrvatske. Tako Ustav RH u članku 50. propisuje: “Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti.” Prema odredbi čl. 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima, a pod navedenim ograničenjem, vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari. U skladu s Ustavom RH, slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Europska pravna stečevina predstavlja pravni okvir unutarnjih propisa od punopravnog članstva u EU, dakle od 01. 07. 2013. godine. Ustav RH je najviši pravni akt, a svi zakoni moraju biti usklađeni s Ustavom, u protivnom, zakon u cjelini ili u određenom dijelu se ukida, što znači da te pravne norme više ne postoje. Povrh toga, iskazana praksa europske judikature jasno uklanja svako ograničenje tržišta, a navedena praksa po ovom prijedlogu Zakona nije nigdje zabilježena na ovaj način. | Primljeno na znanje | Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona te se istim zabranjuje prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. U tu svrhu prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa i mačke te voditelj skloništa ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb može od osoba kojima se prodaje ili daje životinja zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob te osobe. Prodavač ne zapisuje podatke iz javne isprave te ne vodi evidenciju kupaca kućnih ljubimaca. Navedena odredba donijeta je iz razloga da se osigura dobrobit kućnih ljubimaca za što je potrebno osigurati uvjete i skrb za te životinje te se time utječe na svijest javnosti, a osobito mladih o potrebi zaštite životinja. |
| 804 | Općina Bilje | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Neophodno je u Povjerenstvo za zaštitu životinja uključiti predstavnike jedinica lokalne samouprave obzirom na dodijeljene joj ovlasti da svojim općim aktima uređuje ovo područje na lokalnoj razini, sve u cilju iznalaženja optimalnih rješenja i provođenja najbolje prakse. | Nije prihvaćen | Predstavnici jedinica lokalnih samouprava uključeni su u koordinacijske radne skupine iz članka 70. Zakona u kojima će doprinijeti uređenju područja s obzirom na povjerene im poslove i ovlasti. |
| 805 | Općina Bilje | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | U cilju otklanjanja svake dvojbe u primjeni, uputno bi bilo definirati pojam i vlasnika, a ne samo posjednika životinje, obzirom da niz podzakonskih propisa npr. o označavanju i drugim obveznim mjerama, kao obveznika označavaju vlasnika životinje, a i razina ovlasti i obveza vlasnika i posjednika je različita. Zakonski tekstovi trebaju biti jasni (lex stricta) i određeni (lex certa) sukladno načelu zakonitosti, pa bi u tom smislu bilo preporučljivo napraviti terminološko usklađivanje i otkloniti normativnu neujednačenost. Jednako tako, svoje mjesto u Zakonu bi trebali naći i registrirani uzgajivači s međunarodno certificiranom zaštitom koji ni na koji način se ne mogu se svrstati u istu ravan kao i necertificirani uzgajivači koji se bave uzgojem u komercijalne svrhe. Primjerice, kod pasa: Hrvatski kinološki savez je član FCI (fr. Fédération Cynologique Internationale – FCI) - Međunarodnog kinološkiog saveza odgovornog za čuvanje zdravlja pasa i međunarodne aktivnosti o psima, kao i za poboljšanje odnosa između pasa i ljudi, vodi brigu o strogo kontroliranom uzgoju preko sto godina po kojem uzgojne jedinke pri uzgoju i izlaganju određene pasmine moraju zadovoljiti niz propisa i (HD snimak kukova, ED snimak laktova, DNA analiza, uzgojne dozvole, pregledi, ispiti i druga odobrenja), sve po međunarodnim standardima, što svakako zavređuje poseban status i potporu. Osim toga, kako je međunarodna promocija koju godinama nose pasminske udruge, uzgajivači i izlagači od interesa za Republiku Hrvatsku, propisivanje posebnih ograničenja protivno međunarodnim standardima nije opravdano ni provedivo, odnosno nije u interesu RH. | Nije prihvaćen | Definicija posjednika koja kao širi pojam uključuje i vlasnika određena je za potrebe provedbe ovoga Zakona te ne isključuje provedbu drugih posebnih propisa. Registracija uzgoja s 3 i više ženki ali i vlasnika s manje od 3 rasplodne ženke služi tome da se osigura dobrobit životinja u uzgoju te da se registracijom uzgoja poveća odgovornost vlasnika ženki vezano za dobrobit i zdravlje, kao i da se omogući ravnopravno sudjelovanje na tržištu svima koji uzgajaju i prodaju životinje. Ovaj Zakon se primjenjuje na sve životinje kralježnjake i glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja te ne ograničava provedbu drugih posebnih propisa. |
| 806 | Općina Bilje | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Predlaže se unijeti određenje da je dobrobit i briga o životinjama zaštićena vrednota u Republici Hrvatskoj obzirom da Ustav Republike Hrvatske određuje da je, između ostalog i životinjski svijet dobro od osobitog značaja za koji je zakonom određen interes Republike Hrvatske i ima njezinu osobitu zaštitu, pa se štiti odredbama važećeg Kaznenog zakona. Slijedom toga potrebno je izrekom propisati da je izgradnja objekta i uređaja namijenjenih dobrobiti životinja od interesa za Republiku Hrvatsku. U ovaj Zakon je potrebno uvrstiti njegova temeljna pravna načela koja bi omogućavala rješavanje životnih situacija kada ne postoji jasna, bezuvjetna i precizna pravna norma koja bi se primjenjivala na konkretan slučaj. Time bi se otklonile moguće dvojbe kod primjene Zakona, pri tome uvažavajući intenciju zakonodavca da ovim Zakonom uredi određeno područje i zaštiti određene vrijednosti. Primjer: - načelo univerzalnosti bola, - upućuje da je obveza je svakog da pored brige o očuvanju vrste, brine i o dobrobiti svake jedinke obzirom da životinje imaju osjete boli, panike stresa, straha i patnje, - načelo brige o životinjama – upućuje na dužnost i moralnu obvezu svakog da brine o dobrobiti životinja čiji opstanak neposredno ovisi o njemu, - načelo preventivne zaštite životinja – upućuje da svaka aktivnost u kojoj su uključene životinje, mora biti planirana i izvršena uz najmanji rizik po život i dobrobit životinje, upotrebom najboljih raspoloživih tehnologija, sredstava i opreme, - načelo sustavne zaštite životinja – upućuje na suradnju svih sustava (državna uprava, lokalna i regionalna samouprava, stručne i ovlaštene pravne osobe, nevladine udruge, udruge civilnog društva…) u osiguranju sustavne zaštitu životinja kroz izvršenje međusobno usklađenih planova i programa, - načelo prioriteta dobrobiti životinja – upućuje na brigu o dobrobiti životinja u svim aktivnostima u veterinarstvu, prometu, poljoprivredi, stočarstvu, istraživanju, sportu, rekreaciji i/ili u drugim oblastima povezanim sa životinjama, - načelo odgovornosti – upućuje da je svakodobni posjednik i/ili vlasnik životinje odgovoran za dobrobit životinje, njeno raspolaganje, zbrinjavanje, podmirenje troškova i štetu nanesenu drugima odnosno, da prilikom izvršavanja svojih ovlasti mora poštovati propise o zaštiti životinja, ali i da uživa zaštitu posjeda i/ili vlasničkopravnu zaštitu od nezakonite radnje trećih, te ima pravo zahtijevati od svih činidbu od interesa za dobrobit životinje. | Primljeno na znanje | Prijedlog da je dobrobit i briga o životinjama zaštićena vrednota u Republici Hrvatskoj nije razmatrana kroz normativne aktivnosti prilikom izrade ovoga Zakona te će se razmatrati kod budućih normativnih aktivnosti. |
| 807 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 808 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, PREKRŠAJNE ODREDBE | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj dio Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 809 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 810 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 811 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 812 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na Dio osmi Zakona pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 813 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 814 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 815 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na članke iz Dijela petoga Zakona o zaštiti životinja pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 816 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio četvrti Zakona pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 817 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na Dio treći, Zaštita životinja koje se koriste u znanstvene svrhe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Vezano za udomljavanje životinja nakon korištenja životinja u pokusima pogledati odgovor Ružici Vinčić uz članak 17. koji je postao članak 18. Zakona. |
| 818 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 819 | Patrik Radovan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 820 | Pavle Straćinski | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Poštovani, U potpunosi se slažem i podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine koji između ostalog promoviraju; -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno. -Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. -Zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu. -Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu. -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva. -Zabranu žigosanja kopitara. -Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. -Prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. -Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zanemarivanja i zlostavljanja životinja. -Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima. -Neprofitni karakter skloništa za životinje. -Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa. -Zabranu utrka pasa. -Zabranu kupiranja lovačkih pasa. -Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. -Udomljavanje životinja nakon pokusa. -Smanjenje broja struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. -Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima. -Obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama. -Zaštitu glavonožaca. -Zabranu obrednoga klanja. -Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja. -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. -Zabranu spolnog općenja sa životinjama tj. Zoofijije. -Zabranu drobljenja živih pilića. -Uvrštavanje predstavnika Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta kao člana Etičkog povjerenstva. -Davanje zemljišta za izgradnju skloništa. -Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Kao i; Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 821 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 72. | Ovo je također jedan od članaka za čiju provedbu ministar ima rok od 3 godine donijeti provedbene propise iz st. (6), a u međuvremenu se otvara pravni vakuum i izrazita pravna nesigurnost za sve tržišne sudionike. Konkretno: - st. (1) Uvjeti za obavljanje djelatnosti maloprodaje ili veleprodaje trebaju biti transparentno propisani zakonom, a ne provedbenim propisima ministra u roku od 3 godine. - st. (6) posve je zbrkan, te nema ispravne poveznice s prethodnim stavcima ovog članka, što je rezultat očito naknadnog ubacivanja stavka (2) u vezi stručnog povjerenstva. Već smo istaknuli nejasnoću oko razdvajanja poglavlja koja reguliraju zaštitu kućnih ljubimaca, uključujući i tijekom uzgoja (Poglavlje VI) i zaštitu životinja „u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca“ (Poglavlje X). Ne vidimo prepreke da se predmetne odredbe ne objedine u istom poglavlju, s obzirom da se u oba poglavlja radi o kućnim ljubimcima. | Primljeno na znanje | Rok od tri godine za donošenje pod zakonskih akata je krajnji rok za njihovo donošenje, a potreban je zbog većeg broja pod zakonskih akata koji se trebaju donijeti. Dok se ne donese pravilnik, trgovine kućnih ljubimaca i veleprodaje mogu poslovati kao i do sada tj. bez posebnih uvjeta. |
| 822 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Čl. 70 je u cijelosti nepotrebno kompliciranje, nejasan je ratio legis cijelog članka. Naime, člankom 66 su propisane aktivnosti i obveze skloništa, koje su vrlo jasne, a sve djelatnosti skloništa provode stručne osobe osposobljene u skladu s odredbama čl. 64. Dakle, aktivnosti radne skupine iz čl. 70 nemaju previše veze s radom i djelatnošću samog skloništa, jer se stavkom (3) ovoga članka navode isključivo deklarativne zadaće koordinacijske radne skupine poput „edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja“, „razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa“, „poticanje udomljavanja pasa iz skloništa“, „unaprijeđenje zaštite životinja“ i sl. Iako naravno pozdravljamo sve aktivnosti koje mogu unaprijediti svijest o potrebama i uvjetima držanja kućnih ljubimaca i općenito zaštiti životinja, smatramo da koristi od kreiranja još jednog administrativnog tijela neće opravdati potrebne troškove i da se deklarativno navedeni ciljevi mogu postići i postižu se aktivnostima u domeni Udruga i svih zainteresiranih pojedinaca, kako privatnih osoba tako i gospodarskih subjekata, koji kontinuirano rade na tim ciljevima i postižu rezultate. Koordinacijske radne skupine u pravilu nisu potrebne ako je zakonski okvir jasan i svakome su poznate obveze i dužnosti iz pojedinih domena. Dodatno, iz ovog je prijedloga zakona nejasno tko će financirati troškove radne skupine, tko će imenovati članove radne skupine i po kojim kriterijima, na koji rok, koliko će se često radna skupina sastajati i kome je odgovorna za svoj rad i troškove i sl. Ukoliko predlagač zakona ostaje pri stavu da je ovakva radna skupina potrebna, smatramo da je neophodno zakonskim okvirom definirati sve navedene elemente. | Nije prihvaćen | Članak 70. postao je članak 72. Zakona te se kroz isti osnivanjem koordinacijskih radnih skupina potiče djelovanje svih zainteresiranih kako pravnih tako i fizičkih osoba, osobito na području napuštenih životinja, s ciljem razvijanja svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja. Koordinacijske radne skupine organiziraju tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, a za rad istih nisu potrebna dodatna financijska sredstva. Koordinacijska radna skupina donosi poslovnik o svom radu te se istim uređuje način rada navedene radne skupine. |
| 823 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 69. | Odredbe ovog članka su u kontradikciji! Stavkom (1) se propisuje neka obveza, a onda se stavkom (2) nudi alternativa ako osnivači skloništa ne ispune jasno definiranu zakonsku obvezu iz prethodnog članka! Ovo je pravni nonsens, jer unutar istog zakona jedna odredba derogira drugu! Napominjemo da aktualni zakon koji je na snazi u čl. 58 (Pročišćeni tekst, NN 37/13) jasno formulira obvezu, pa je nejasno zašto se u prijedlog novog zakona uvode ovakve kontradiktorne odredbe. Nadalje, stavak (4) istog članka je deklarativne naravi, te ne postoje propisane metode i aktivnosti koje bi nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave morali provoditi u svrhu „razvijanja svijesti javnosti o zaštiti životinja“, shodno tome ne postoje niti kriteriji i mjerila ispunjenja te obveze pa onda niti sankcije za neispunjenje zakonske obveze (blanketna norma). Smatramo da st (4) ovog članka u ovom formatu nema nikakve svrhe i ne odgovara kriterijima za uvrštenje norme u legislativu. | Nije prihvaćen | Članak 69. stavci 1. do 3. Zakona postao je članak 70. Zakona te je izmijenjen na način da će se podaci o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo. Članak 69. stavak 4. Zakona postao je članak 71. Zakona te se istim povećanjem svijesti javnosti o potrebi zaštite dobrobiti životinja tijekom njihovog korištenja poboljšava provedba Zakona, a što je od osobitog značaja u području kontrole pasa lutalica kroz promoviranje odgovornog posjedovanja pasa što uključuje cijepljenje pasa, njihovo označavanje, kontrolu razmnožavanja, skrb za životinju i ne napuštanje životinja. |
| 824 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | - st (1) – nejasno je kako interpretirati „u skladu s njihovim potrebama“; zakon treba utvrditi jasan cenzus i kriterije kada nastupa obveza osnivanja skloništa (npr. grad s više od ____ stanovnika ili neki drugi objektivni kriterij), tako bitna odredba ne bi se smjela ostaviti na teret (pr)ocjene jedinicama lokalne /područne samouprave! Također, kod članka 64. i 65. postoji neusklađenost, jer se može interpretirati da se uvjeti za osnivanje i rad skloništa, te osposobljavanja osoblja ne odnose na skloništa koja osniva i financira jedinica lokalne ili područne samouprave. Oba članka treba preformulirati i utvrditi jasne kriterije. | Primljeno na znanje | Jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u skladu sa svojim potrebama odlučuju o najprimjerenijim mjerama koje će primijeniti za smanjenje broja napuštenih i izgubljenih životinja te za skrb o njima. Svakako u obzir treba uzeti razlike između ruralnih i gradskih područja vezano za mjere kojima će se smanjiti odnosno zaustaviti napuštanje životinja te poticati odgovorno posjedovanje životinja. Člankom 64. koji je postao članak 63. Zakona određuje se obveze vezano za osnivanje za skloništa, dok se člankom 65. koji je postao članak 64. Zakona određuju obveze jedinica lokalne ili jedinica (područne) regionalne samouprave vezano za osnivanje skloništa i skrb o napuštenim životinjama. |
| 825 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Ističemo da već postoje evidencije i registri i uzgajivača i uvoznika koji uzgajaju i/ili prodaju strane vrste kao kućne ljubimce, te je cijelo područje već regulirano zakonima i provedbenim propisima iz domene Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Primjerice, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode regulira kroz svoje zakonske akte i provedbene propise koje se strane životinjske vrste mogu stavljati na tržište R. Hrvatske a koje ne i pod kojim uvjetima, sve u skladu s regulativom i praksom EU. Posve je nejasna svrha preklapanja i kolizije odredbi nekoliko različitih zakona, što će stvoriti konfuziju na tržištu i u praksi, nepotrebne paralelne registre, evidencije, pravilnike, inspekcije, i u konačnici – troškove. Iz svega navedenog smatramo da je cijeli članak 57. posve nepotreban i bez ikakve regulatorne ili logičke svrhe. - st (1) potpuno je nejasno koje znanstvene spoznaje i po kojim kriterijima bi se uzimale u obzir radi utvđivanja primjerenosti određene strane vrste za kućnog ljubimca? Ovakva formulacija podložna je individualnim interpretacijama i stvara ogromnu pravnu nesigurnost, koja onemogućava planiranje poduzetničkih aktivnosti a poduzetnike iz Hrvatske stavlja u neravnopravan položaj na jedinstvenom EU tržištu. - st (2) je konfuzan jer navodi tko smije držati životinje iz st. (1) mada se očito misli na životinje koje se neće smjeti uzgajati i prodavati kao kućni ljubimci odnosno koje NEĆE biti pokrivene stavkom (1) ovog članka! Također je posve nejasno o kakvom se „ugovoru za prodaju životinja izvan područja RH“ radi i koja je njegova svrha u okviru jedinstvenog EU tržišta? Cijeli članak 57 (i povezano 58) sadrži odredbe koje su same po sebi nepotrebne, jer isto područje već reguliraju drugi zakoni i podzakonski akti. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 826 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Smatramo da je pogrešno ostaviti na dispoziciju jedinicama lokalne samouprave (st. 5) propisivanje: ---- uvjeta držanja kućnih ljubimaca (st. 1), s obzirom da su potrebe kućnih ljubimaca identične unutar cijele Hrvatske i mogu se jednoznačno i jasno zakonom ili pravilnikom definirati za sve građane i kućne ljubimce u Hrvatskoj ---- uvjete kretanja kućnih ljubimaca (st 3), jer npr. vlasnici putuju sa psima, te bi u praksi to značilo da moraju čitati službene glasnike svih općina kako bi provjerili što je u toj jedinici dopušteno, a što ne. Ovo je posve neprovedivo u praksi. ---- nejasno je što točno jedinica lokalne samouprave treba propisati vezano uz stavak (4) koji zabranjuje držanje pasa stalno vezanih ili u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora? Stavak (4) donosi jasnu zabranu i više ništa nije potrebno propisivati oko ove odredbe. Smatramo da je jedino ispravno utvrditi pravila i uvjete držanja i kretanja životinja identično za cijelu Hrvatsku, dakle na razini Zakona ili Pravilnika. | Nije prihvaćen | Smatramo da je važno da jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim potrebama trebaju odrediti uvjete držanja kućnih ljubimaca s obzirom na specifične zemljopisne i druge uvjete (gradski/ruralni) koji su vrlo različiti u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave su, s obzirom na odredbe članka 51. Zakona koji je postao članak 52. Zakona, dužne propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te kretanje kućnih ljubimaca na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedene odredbe su već bile propisane i Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13). |
| 827 | PET CENTAR d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | - st. (3) – Aktualni važeći zakon zabranjuje prodaju životinja maloljetnicima, s čime se svi slažemo. Nejasno je zašto se u ovaj prijedlog novog zakona uvodi dodatna obveza da prodavač „mora od osoba kojima se prodaje ili daje životinja u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob i kojom se identificira osoba.“ Navedena formulacija je posve nejasna: je li svrha osigurati da je osoba punoljetna, ili je svrha evidentirati identitet osobe? Zašto je obveza tražiti identifikaciju u slučajevima kada je očito da je osoba punoljetna? Predlažemo da se cijeli stavak (3) briše, jer nema nikakve svrhe (iz stavka (1) je obveza posve jasna i jednoznačna), a predstavlja nepotreban teret i otvara čitav niz pitanja vezanih uz zaštitu osobnih podataka, ovlasti trgovca (da traži i evidentira osobne podatke), koliziju ovakve odredbe s propisima koji reguliraju trgovinu, prava potrošača, zaštitu osobnih podataka itd. - st. (5) – Neophodno je jasno definirati unutar zakona koje točno podatke sadrži evidencija „o prodanim ili darovanim životinjama“, kako bi se izbjegli naknadni prijepori, neujednačena postupanja inspekcije i nametanje nepotrebnih troškova. Nejasno je li ova odredba povezana sa stavkom (3) na način da propisuje obvezu evidencije identiteta osoba koje su kupile životinju ili evidentiranje vrste i broja nabavljenih i prodanih životinja? Smatramo da je ostavljanje ovakvih nepoznanica u zakonu neprihvatljivo, otvara mogućnosti proizvoljne interpretacije, te odredbe članka 50. trebaju doradu ili brisanje. | Djelomično prihvaćen | Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona. Zahtjev za dokazivanje dobi putem javne isprave služi samo u svrhu da se životinje ne prodaju maloljetnim osobama te se navodi da prodavač može zatražiti takvu ispravu. Stavak 5. članka 51. Zakona je brisan. |
| 828 | PET CENTAR d.o.o. | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Cijeli članak napisan je nejasno i s previše nepoznanica, npr: - u kojem roku Ministar osniva Povjerenstvo; - po kojim kriterijima će se birati članovi Povjerenstva i njegovih odbora (koliko članova iz udruga, koliko veterinara, koliko predstavnika koje institucije i slično?) i koji je postupak izbora (javnim natječajem, slobodnim prijavama i tko odlučuje o izboru ili slično?) - na koji se rok imenuje Povjerenstvo, kako se raspušta, koliko puta ista osoba može biti član Povjerenstva, kako i u kojem roku se nadomješta član koji je razriješen ili je odstupio? - može li ista osoba biti član oba odbora ili ne? Ako da, koji je smisao imati dva odbora? - koji su to točno poslovi za koje se priznaje relevantno 10-godišnje iskustvo; što znači „priznati stručnjak“ i na koja točno područja se odnosi „relevantno radno iskustvo“? - zašto je za članove odbora uvjet „najmanje 10 godina radnog iskustva na poslovima iz djelokruga Odbora“?; odredba je nepotrebno restriktivna. Smatramo da i netko s 3 ili 5 ili 8 godina iskustva može biti „priznati stručnjak“ za svoje područje, pa time i vrijedan član Povjerenstva/odbora, osobito u suvremenim okolnostima kada su kratki intervali modernizacije struke! - Koja je pravna snaga mišljenja koje daje Povjerenstvo, jesu li mišljenja obvezujuća ili ne, u kojem ih roku moraju dati, kako se donosi mišljenje ukoliko postoji nesuglasje između članova Odbora ...? - Koliko se često sastaje Povjerenstvo odnosno članovi svakog pojedinog odbora? - Tko i kako financira rad Povjerenstva i Odbora i nadzire njihov rad? U predloženoj formi ovaj je članak potpuno manjkav i neprikladan za jedan zakonski akt. Također smatramo da je Povjerenstvo, u smislu kako je predstavljeno prijedlogom ovog zakona, nepotrebno i komplicirano administrativno tijelo, te da se trošak takvog tijela ne može opravdati korišću, budući se za svaku od specifičnih potreba (npr. davanje mišljenja na prijedloge propisa i sl.) može po potrebi formirati radna skupina s relevantnim stručnjacima koja će dati mišljenja iz svoje domene rada. Ukoliko zakonodavac ipak odluči zadržati ove odredbe, onda apeliramo da se dorade na način koji će osigurati jasan i djelotvoran pravni okvir za rad Povjerenstva i odbora. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Željko Mauroviću uz ovaj članak. Rad pojedinih odbora Povjerenstva za zaštitu životinja uređuje se poslovnikom koji se donosi na prvoj sjednici odbora. |
| 829 | PET CENTAR d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Obraćamo se jedinstveno u ime i uz suglasnost više poduzetnika čija aktivnost je pretežno ili uključuje i uzgoj i/ili trgovinu životinjama – kućnim ljubimcima. Uključeni gospodarstvenici su: - Pet centar d.o.o., trgovina - K.R.Vili d.o o. (Zoo Vili), trgovina - G.F.Hamster d.o.o., uzgajivač - Katarina Prgomet, uzgajivač - Tomislav Šarić, uzgajivač Prvo ističemo da se svi ovdje navedeni poslovni subjekti slažu s većinom komentara koje su već ranije u sklopu ove javne rasprave iznijeli pojedinci, udruge ili predstavnici udruga. Stoga ih ovom prilikom nećemo ponavljati, osim posebno naglasiti i naše izričito protivljenje odredbi čl. 67, st. 3 koja dopušta usmrćivanje životinja iz skloništa. U okviru javnog savjetovanja, slobodni smo izložiti naše viđenje samog zakonskog teksta za kojeg smatramo da je - u dijelu u kojem predlaže neke novine u odnosu na aktualni zakon - napisan površno i nejasno, te time ostavlja previše prostora za individualne interpretacije pojedinih institucija - pogotovo inspekcija i sl.; previše odredbi je ostavljeno na detaljnije propisivanje ministru mada ne postoji nikakva prepreka da se jasno definiraju bitne odredbe u samom zakonu. Stječe se dojam da je prijedlog zakona pisan bez dublje razrade, ideje o praktičnim posljedicama nekih nejasnih odredbi, provedbenim poteškoćama, a na kraju krajeva i sudovima koji će morati tumačiti zakon temeljem sudske prakse (što će produljiti trajanje sporova i prekršajnih postupaka, uzrokovati velike troškove i povećati pravnu nesigurnost gospodarstvenicima). Cilj zakonodavca trebaju biti jasni i jednostavni propisi, što kod ovog teksta nije slučaj, a što ćemo i razložiti stavku po stavku. Naposljetku, nejasno je zašto se žuri s donošem zakona (o žurbi zaključujemo iz površno napisanog teksta i nepostojanja razrade elementarnih kriterija za one na koje se zakon odnosi, kao i za stavljanje prijedloga u javnu raspravu u kolovozu i za vrijeme tehničke vlade i povrh svega raspuštenog zakonodavnog tijela!), ako praktički sve bitne odredbe ovise o provedbenim propisima koje je ministar obvezan donijeti u roku od tri godine (odredbe iz članka 5. stavka 4., članka 13. stavka 5., članka 14. stavka 5., članka 16. stavka 5., članka 17. stavka 6., članka 18. stavka 3., članka 19. stavka 3., članka 22. stavka 5., članka 24. stavka 5., članka 28. stavka 3., članka 30. stavka 4., članka 32. stavka 6., članka 33. stavka 4., članka 36. stavka 3., članka 38. stavka 4., članka 39. stavka 4., članka 53. stavka 2., članka 54. stavka 6., članka 56. stavka 6., članka 57. stavka 5., članka 58. stavka 5., članka 59. stavka 4. i članka 72. stavka 6. ), a nekoliko ključnih odredbi stupa na snagu tek daleke 2020 godine (čl. 57, 58 - o uzgoju, držanju i prodaji stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca). Pitamo se koja je svrha donositi danas propise koji imaju stupiti na snagu za više od 3 godine, odnosno anticipirati sada potrebe društva a u konačnici i EU legislativu za nekoliko godina unaprijed? Također su kroz prijedlog zakona izmiješane odredbe kroz poglavlja, pa je posve konfuzno na što se odnose koje odredbe; npr. poglavlje IV regulira držanje životinja koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje, a unutar poglavlja se reguliraju neka pitanja vezana uz držanje kućnih ljubimaca (Povjerenstvo i Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca). Nejasno je i zašto su razdvojena poglavlja VI (čl. 50-58) i X (čl. 72 i 73), s obzirom da se zaštita kućnih ljubimaca i zaštita životinja u „trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca“ usko isprepliću, pa tako i odredbe iz navedenih poglavlja koje trebaju biti objedinjene. Potom se unutar poglavlja VI koje regulira zaštitu kućnih ljubimaca pojavljuje odredba vezana uz uzgoj u svrhu proizvodnje (čl. 58, st 3) a svojim sadržajem pripada u poglavlje IV. Stavljamo prigovor i na termin „trgovine za prodaju kućnih ljubimaca“, s obzirom da takve trgovine ne postoje, nego eventualno specijalizirane trgovine za kućne ljubimce - koje prodaju i hranu i opremu za kućne ljubimce, a u pojedinim slučajevima i male životinje. Iz svega navedenog smatramo da je prijedlog zakona nomotehnički manjkav, što sve navodi na zaključak da će se događati problemi pri primjeni i provedbi ovog zakona u praksi. I naposljetku, ovaj prijedlog zakona uvodi niz alternativnih povjerenstava, odbora i radnih skupina, za posao za koji nadležna ministarstva ili druga javna tijela imaju zaposlene djelatnike koji već obavljaju iste poslove u okviru drugih zakona ili podzakonskih akata. Ne navodi se tko će, kako i koliko financirati sva ta novoosnovana tijela, čije se ovlasti pak isprepliću s postojećim upravnim tijelima i inspekcijama nadležnih ministarstava. Konkretne primjedbe po pojedinim odredbama teksta prijedloga zakona su kako slijedi: Čl. 37 Cijeli članak napisan je nejasno i s previše nepoznanica, npr: - u kojem roku Ministar osniva Povjerenstvo; - po kojim kriterijima će se birati članovi Povjerenstva i njegovih odbora (koliko članova iz udruga, koliko veterinara, koliko predstavnika koje institucije i slično?) i koji je postupak izbora (javnim natječajem, slobodnim prijavama i tko odlučuje o izboru ili slično?) - na koji se rok imenuje Povjerenstvo, kako se raspušta, koliko puta ista osoba može biti član Povjerenstva, kako i u kojem roku se nadomješta član koji je razriješen ili je odstupio? - može li ista osoba biti član oba odbora ili ne? Ako da, koji je smisao imati dva odbora? - koji su to točno poslovi za koje se priznaje relevantno 10-godišnje iskustvo; što znači „priznati stručnjak“ i na koja točno područja se odnosi „relevantno radno iskustvo“? - zašto je za članove odbora uvjet „najmanje 10 godina radnog iskustva na poslovima iz djelokruga Odbora“?; odredba je nepotrebno restriktivna. Smatramo da i netko s 3 ili 5 ili 8 godina iskustva može biti „priznati stručnjak“ za svoje područje, pa time i vrijedan član Povjerenstva/odbora, osobito u suvremenim okolnostima kada su kratki intervali modernizacije struke! - Koja je pravna snaga mišljenja koje daje Povjerenstvo, jesu li mišljenja obvezujuća ili ne, u kojem ih roku moraju dati, kako se donosi mišljenje ukoliko postoji nesuglasje između članova Odbora ...? - Koliko se često sastaje Povjerenstvo odnosno članovi svakog pojedinog odbora? - Tko i kako financira rad Povjerenstva i Odbora i nadzire njihov rad? U predloženoj formi ovaj je članak potpuno manjkav i neprikladan za jedan zakonski akt. Također smatramo da je Povjerenstvo, u smislu kako je predstavljeno prijedlogom ovog zakona, nepotrebno i komplicirano administrativno tijelo, te da se trošak takvog tijela ne može opravdati korišću, budući se za svaku od specifičnih potreba (npr. davanje mišljenja na prijedloge propisa i sl.) može po potrebi formirati radna skupina s relevantnim stručnjacima koja će dati mišljenja iz svoje domene rada. Ukoliko zakonodavac ipak odluči zadržati ove odredbe, onda apeliramo da se dorade na način koji će osigurati jasan i djelotvoran pravni okvir za rad Povjerenstva i odbora. Čl. 50 - st. (3) – Aktualni važeći zakon zabranjuje prodaju životinja maloljetnicima, s čime se svi slažemo. Nejasno je zašto se u prijedlog novog zakona uvodi obveza da prodavač „mora od osoba kojima se prodaje ili daje životinja u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob i kojom se identificira osoba.“ Navedena formulacija je posve nejasna: je li svrha osigurati da je osoba punoljetna, ili je svrha evidentirati identitet osobe? Zašto je obveza tražiti identifikaciju u slučajevima kada je očito da je osoba punoljetna? Predlažemo da se cijeli stavak (3) briše, jer nema nikakve svrhe (iz stavka (1) je obveza posve jasna i jednoznačna), a predstavlja nepotreban teret i otvara čitav niz pitanja vezanih uz zaštitu osobnih podataka, ovlasti trgovca (da traži i evidentira osobne podatke), koliziju ovakve odredbe s propisima koji reguliraju trgovinu, prava potrošača, zaštitu osobnih podataka itd. - st. (5) – Neophodno je jasno definirati unutar zakona koje točno podatke sadrži evidencija „o prodanim ili darovanim životinjama“, kako bi se izbjegli naknadni prijepori, neujednačena postupanja inspekcije i nametanje nepotrebnih troškova. Nejasno je li ova odredba povezana sa stavkom (3) na način da propisuje obvezu evidencije identiteta osoba koje su kupile životinju ili evidentiranje vrste i broja nabavljenih i prodanih životinja? Smatramo da je ostavljanje ovakvih nepoznanica u zakonu neprihvatljivo, otvara mogućnosti proizvoljne interpretacije, te odredbe članka 50. trebaju doradu ili brisanje. Čl. 51 Smatramo da je pogrešno ostaviti na dispoziciju jedinicama lokalne samouprave (st. 5) propisivanje: ---- uvjeta držanja kućnih ljubimaca (st. 1), s obzirom da su potrebe kućnih ljubimaca identične unutar cijele Hrvatske i mogu se jednoznačno i jasno zakonom ili pravilnikom definirati za sve građane i kućne ljubimce u Hrvatskoj ---- uvjete kretanja kućnih ljubimaca (st 3), jer npr. vlasnici putuju sa psima, te bi u praksi to značilo da moraju čitati službene glasnike svih općina kako bi provjerili što je u toj jedinici dopušteno, a što ne. Ovo je posve neprovedivo u praksi. ---- nejasno je što točno jedinica lokalne samouprave treba propisati vezano uz stavak (4) koji zabranjuje držanje pasa stalno vezanih ili u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora? Stavak (4) donosi jasnu zabranu i više ništa nije potrebno propisivati oko ove odredbe. Smatramo da je jedino ispravno utvrditi pravila i uvjete držanja i kretanja životinja identično za cijelu Hrvatsku, dakle na razini Zakona ili Pravilnika. Čl. 57 Ističemo da već postoje evidencije i registri i uzgajivača i uvoznika koji uzgajaju i/ili prodaju strane vrste kao kućne ljubimce, te je cijelo područje već regulirano zakonima i provedbenim propisima iz domene Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Primjerice, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode regulira kroz svoje zakonske akte i provedbene propise koje se strane životinjske vrste mogu stavljati na tržište R. Hrvatske a koje ne i pod kojim uvjetima, sve u skladu s regulativom i praksom EU. Posve je nejasna svrha preklapanja i kolizije odredbi nekoliko različitih zakona, što će stvoriti konfuziju na tržištu i u praksi, nepotrebne paralelne registre, evidencije, pravilnike, inspekcije, i u konačnici – troškove. Iz svega navedenog smatramo da je cijeli članak 57. posve nepotreban i bez ikakve regulatorne ili logičke svrhe. - st (1) potpuno je nejasno koje znanstvene spoznaje i po kojim kriterijima bi se uzimale u obzir radi utvđivanja primjerenosti određene strane vrste za kućnog ljubimca? Ovakva formulacija podložna je individualnim interpretacijama i stvara ogromnu pravnu nesigurnost, koja onemogućava planiranje poduzetničkih aktivnosti a poduzetnike iz Hrvatske stavlja u neravnopravan položaj na jedinstvenom EU tržištu. - st (2) je konfuzan jer navodi tko smije držati životinje iz st. (1) mada se očito misli na životinje koje se neće smjeti uzgajati i prodavati kao kućni ljubimci odnosno koje NEĆE biti pokrivene stavkom (1) ovog članka! Također je posve nejasno o kakvom se „ugovoru za prodaju životinja izvan područja RH“ radi i koja je njegova svrha u okviru jedinstvenog EU tržišta? Cijeli članak 57 (i povezano 58) sadrži odredbe koje su same po sebi nepotrebne, jer isto područje već reguliraju drugi zakoni i podzakonski akti. Čl. 58 Koja je svrha st (3) unutar poglavlja o kućnim ljubimcima, kada regulira pitanje oko uzgoja i držanja stranih životinjskih vrsta u svrhu proizvodnje? Držanje životinja koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje regulira poglavlje IV. Čl. 65 - st (1) – nejasno je kako interpretirati „u skladu s njihovim potrebama“; zakon treba utvrditi jasan cenzus i kriterije kada nastupa obveza osnivanja skloništa (npr. grad s više od ____ stanovnika ili neki drugi objektivni kriterij), tako bitna odredba ne bi se smjela ostaviti na teret (pr)ocjene jedinicama lokalne /područne samouprave! Također, kod članka 64. i 65. postoji neusklađenost, jer se može interpretirati da se uvjeti za osnivanje i rad skloništa, te osposobljavanja osoblja ne odnose na skloništa koja osniva i financira jedinica lokalne ili područne samouprave! Oba članka treba preformulirati i utvrditi jasne kriterije. Čl. 67 - st (2) – sklonište može prodavati životinje? Kako je to regulirano i pod čijim nadzorom? - st (3) – apsolutno treba brisati i civilizacijski je neprihvatljiva odredba - st (4) – iz ove odredbe proizlazi da NE POSTOJE drugačije osnovana skloništa osim onih koja su osnovana i/ili financirana od jedinica lokalne/područne/regionalne samouprave. Čemu onda uopće članak 64? Također, u smislu čl. 67 - koje su obveze skloništa osnovanih od strane bilo koje fizičke ili pravne osobe koja udovoljava uvjetima iz čl. 64 i ne financira se iz javnih izvora? Naposljetku, smatramo da treba propisati obvezu izvješćivanja iz stavka (4) ovog članka i prema javnosti, s obzirom da rad skloništa zapravo financiraju građani kroz jedinice lokalne/regionalne samouprave. Čl. 69. Odredbe ovog članka su ponovno u kontradikciji! Stavkom (1) se propisuje neka obveza, a onda se stavkom (2) nudi alternativa ako osnivači skloništa ne ispune jasno definiranu zakonsku obvezu iz prethodnog članka! Ovo je pravni nonsens, jer unutar istog zakona jedna odredba derogira drugu! Napominjemo da aktualni zakon koji je na snazi u čl. 58 (Pročišćeni tekst, NN 37/13) jasno formulira obvezu, pa je nejasno zašto se u prijedlog novog zakona uvode ovakve kontradiktorne odredbe. Nadalje, stavak (4) istog članka je deklarativne naravi, te ne postoje propisane metode i aktivnosti koje bi nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave morali provoditi u svrhu „razvijanja svijesti javnosti o zaštiti životinja“, shodno tome ne postoje niti kriteriji i mjerila ispunjenja te obveze pa onda niti sankcije za neispunjenje zakonske obveze (blanketna norma). Smatramo da st (4) ovog članka u ovom formatu nema nikakve svrhe i ne odgovara kriterijima za uvrštenje norme u legislativu. Čl. 70 – je u cijelosti nepotrebno kompliciranje, nejasan je ratio legis cijelog članka. Naime, člankom 66 su propisane aktivnosti i obveze skloništa, koje su vrlo jasne, a sve djelatnosti skloništa provode stručne osobe osposobljene u skladu s odredbama čl. 64. Dakle, aktivnosti radne skupine iz čl. 70 nemaju previše veze s radom i djelatnošću samog skloništa, jer se stavkom (3) ovoga članka navode isključivo deklarativne zadaće koordinacijske radne skupine poput „edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja“, „razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa“, „poticanje udomljavanja pasa iz skloništa“, „unaprijeđenje zaštite životinja“ i sl. Iako naravno pozdravljamo sve aktivnosti koje mogu unaprijediti svijest o potrebama i uvjetima držanja kućnih ljubimaca i općenito zaštiti životinja, smatramo da koristi od kreiranja još jednog administrativnog tijela neće opravdati potrebne troškove i da se deklarativno navedeni ciljevi mogu postići i postižu se aktivnostima u domeni Udruga i svih zainteresiranih pojedinaca, kako privatnih osoba tako i gospodarskih subjekata, koji kontinuirano rade na tim ciljevima i postižu rezultate. Koordinacijske radne skupine u pravilu nisu potrebne ako je zakonski okvir jasan i svakome su poznate obveze i dužnosti iz pojedinih domena. Dodatno, iz ovog je prijedloga zakona nejasno tko će financirati troškove radne skupine, tko će imenovati članove radne skupine i po kojim kriterijima, na koji rok, koliko će se često radna skupina sastajati i kome je odgovorna za svoj rad i troškove i sl. Ukoliko predlagač zakona ostaje pri stavu da je ovakva radna skupina potrebna, smatramo da je neophodno zakonskim okvirom definirati sve navedene elemente. Čl. 72 Ovo je također jedan od članaka za čiju provedbu ministar ima rok od 3 godine donijeti provedbene propise iz st. (6), a u međuvremenu se otvara pravni vakuum i izrazita pravna nesigurnost za sve tržišne sudionike. Već smo istaknuli nejasnoću oko razdvajanja poglavlja koja reguliraju zaštitu kućnih ljubimaca, uključujući i tijekom uzgoja (Poglavlje VI) i zaštitu životinja „u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca“ (Poglavlje X). Ne vidimo prepreke da se predmetne odredbe ne objedine u istom poglavlju, s obzirom da se u oba poglavlja radi o kućnim ljubimcima. Također, istaknuli smo već u uvodu ovog teksta naš prigovor na termin „trgovine za prodaju kućnih ljubimaca“, s obzirom da takve trgovine ne postoje, nego eventualno specijalizirane trgovine za kućne ljubimce - koje prodaju primarno hranu i opremu za kućne ljubimce, a u pojedinim slučajevima i male životinje. Konkretno vezano uz čl. 72: - st. (1) Uvjeti za obavljanje djelatnosti maloprodaje ili veleprodaje trebaju biti transparentno propisani zakonom, a ne provedbenim propisima ministra u roku od 3 godine. - st. (6) Posve je zbrkan, te nema ispravne poveznice s prethodnim stavcima ovog članka, što je rezultat očito naknadnog ubacivanja stavka (2) u vezi stručnog povjerenstva. ZAKLJUČAK: Donošenje zakona u ovakvom obliku otvorit će niz dvojbi, mogućnosti individualnih interpretacija pojedinih državnih institucija i javnih tijela te uzrokovati pravnu nesigurnost registriranim tržišnim sudionicima. Također restriktivni a u praksi neprovedivi propisi uzrokovati će jačanje crnog tržišta životinjama, što će za posljedicu imati pogoršanje uvjeta za same životinje te nedostatak bilo kakve zakonske kontrole i ugrožavanje zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja. S obzirom na sve navedeno, nadamo se da će zakonodavno tijelo razmotriti izložene primjedbe te vratiti prijedlog na ozbiljnu doradu. | Primljeno na znanje | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 830 | Petar Vrbek | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 831 | Petra Boras | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Slažem se sa svim prijedlozima koji su navedeni u zakonu o zaštiti životinja te se osvrćem isključivo na sljedeće prijedloge, točnije izmjene zakona: 1. Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno - mora li se išta nadodati, u 21. stoljeću, gdje postoje razni načini da se čovjek ugrije ili pak prikaže "imućnijim" 2. Zabrana ubijanja životinja u skloništima - riječ sklonište ne bi trebala biti vezana za riječ ubiti 3. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu 4. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa 5. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu - samo ljudska nekultura i nehumanost može podržavati ovakve odluke! 6. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva 7. Zabrana žigosanja kopitara 8. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - ako se može ijedna "praksa" usmrćivanja životinja istaknuti kao najokrutnija, definitivno bih istaknula ovo! Monstruozan čin zbog kojega životinje mogu i danima patiti, poljepljene i nemilosrdno ostavljene da se izvlače iz zamke i bore za vlastiti život vrijedan je osuđivanja! 9. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani 10. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja - ako se ne obustavi razmnožavanje kućnih ljubicama, agonija nikada neće prestati 11. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca 12. Trajno oduzimanje životinje - ako se dogodi jednom, dogodit će se i drugi put. Mislim da krajnja granica u ovom slučaju ne treba postojati te da, ukoliko se odugovlači sa spašavanjem neke životinje iz nehumanih uvjeta, pokazujemo sami sebi koliko ne poštujemo život kao takav. 13. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima - sramota i gađenje! 14. Neprofitni karakter skloništa za životinje 15. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - lokalna zajednica bi tebala biti obavezna izgraditi sklonište 16. Pozitivna lista egzotičnih životinja 17. Zabrana utrka pasa - zlostavljački način nadmetanja pojedinca 18. Zabrana kupiranja lovačkih pasa 19. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 20. Udomljavanje životinja nakon pokusa - nakon raznih mučenja, životinja bi trebala biti u prilici barem imati osiguranu potrebnu skrb i ljubav 21. Struke koje provode pokuse na životinjama 22. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima 23. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama 24. Zaštita glavonožaca 25. Zabrana obrednoga klanja 26. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja 27. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 28. Zoofilija 29. Zabrana drobljenja živih pilića 30. Članovi povjerenstava 31. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa 32. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 832 | Petra Glavina | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je ubijanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 833 | Petra Miklenic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zelim da se zabrani uzgoj svih zivotinja radi krzna 2017.g, smatram da treba zabraniti drzanje pasa na lancu. Dopustanje ubijanja napustenih zivotinja u sklonistima nakon 60 dana je skandalozno te ga treba maknuti iz Zakona o zastiti zivotinja,zahtijevam zabranu uzgoja cincila i svih drugih zivotinja za krzno, zabranu drzanja i koristenja svih zivotinja u cirkusima kao i zabranu drzanja zivotinja u ugostiteljskim objektima,zabranu utrka pasa i kupiranja lovackih pasa, te te zabranu koristenja konja za izvlacenje drva iz suma i sl. jer je sve navedeno totalno nehumano i neeticki te totalno nepotrebno. Takoder podrzavamo Odredbu o obaveznoj sterilizaciji i oznacavanju u sklonistima,registraciju svih uzgoja kucnih ljubimaca,ogranicavanje uzgoja i prodaje egzoticnih zivotinja i zabranu drzanja dupina u zatocenistvu. Podrzavamo odredbe za odgovorno skrbnistvo za kucne zivotinje te odredbe o ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje zivotinja. Takoder, podrzavamo zabranu zoofilije, zabranu davanje kucnih ljubimaca iz sklonista maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje,zabranu usmrcivanja pasa i macaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, te podrzavamo zabranu trcanja zivotinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo u pokretu,te takoder podrzavam zabranu zajednickog drzanja nezdruzljivih zivotinja,a to su zivotinje koje pri zajednickom drzanju mogu jedna drugoj prouzrociti nezeljenu trudnocu,ozljede ili smrt. Molim vas,da postupate eticki,humano i ljudski jer svako zivo bice ima pravo na zivot i suzivot na ovoj planeti. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 834 | Petra Stojaković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Prijatelji životinja ----> trla baba lan... Pokvarena ploča kad moram tako reći. Sve vaše činjenice i argumenti su copy paste članaka i rasprava koji su odavno pali u vodu i pazite , sad su pod kontrolom CITES-a. Čemu sad potezanje stare priče i dodavanje novih restrikcija koje su potpuno nebulozne?! Govorim dakako o čl.57 i čl.58 vezano za egzotične (?još nema definicije kakvi su to ljubimci?) ljubimce . Da li znate da je kada je zabranjen uvoz crvenouhih kornjača baš te godine podivljala potražnja za istom? Ili da li znate da je tada i povećana populacija istih u Maksimirskim jezerima? Čudna podudarnost... Divlje životinje u divljinu,divljim životinjama uništava se stanište..Pa dobro da li to radimo MI osobno? Ako po vašem mišljenju da,onda to radite i VI! Jer ne pošumljavaju se šume,ne isušuju se močvare i ne oru se livade da bi se uzelo životinje iz staništa,nego da bi se proširio prostor na kojem će živjeti ljudi,da LJUDI. Prirodna staništa se uništavaju radi napretka,radi golf terena za bogate,radi polja na kojima će se sijati sva ta silna zelenjava koju jedemo,i vi i mi,dići će se i još koja tvornica i klaonica.Sve u ime čovječanstva. A ne radi uzimanja životinja iz prirodnih staništa. Usput rečeno,da li ste primjetili da većina akvarista i terarista međusobno razmjenjuje žive organizme ? A to ..udomite napuštenu životinju,neki nemaju uvjeta ,neki su alergični na dlaku,neki imaju uvjete ali ne mogu jer rad pa bi ljubimac bio sam doma a pas i mačka zahtijevaju brigu i društvo ( mislim da smo svi vidjeli hrpu filmića po youtubeu kako psi znaju "pospremiti" stan kada vlasnika nema kod kuće) ne možete tako biti nerealni i očekivati da će svaki čovjek udomiti psa ili mačku zato jer želi ljubimca. Sto ljudi sto ćudi. I da...ponavljam sebe a i druge cijenjene kolege,u kojem skloništu se mogu naći egzotične životinje? | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 835 | Petra Stojaković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | NE SLAŽEM SE NITI POD RAZNO SA ČLANCIMA 57. i 58. Ide na štetu hobistima i uzgajivačima koji savjesno drže svoje životinje osigurali su im najbolje moguće uvjete i paze kome će životinju dati u ruke (ako se ista naravno može držati u rukama a da joj se pri tome ne ugrožava život). Vrste egzotičnih životinja koje držimo (uključujem i sebe iako nemam trenutno nikakvu terarističku životinju ali imam ribe koje se smatraju egzotičnima) nisu uzete iz prirode nego su uzgojene u propisanim uvjetima (govorim o kontroliranom uzgoju a ne o štancerima jer oni ni ne zaslužuju status uzgajivača niti hobista) ,dakle navodi da egzotične životinje spadaju u divljinu..oprostite na izrazu tu teoriju okačite mačku o rep...kad smo već kod mački, onda i pse i mačke vratiti u divljinu i prirodu jer su i oni iz divljine . Prije svega potrebno je definirati što je i na što se sve odnosi pojam EGZOTIČNA životinja/kućni ljubimac. Jer,ako gledamo realno,doma ćemo moći držati samo mrave i žohare,koji su u biti terarističke životinje,u biti svi smo mi teraristi samo što neki nisu toga svjesni (a dam se kladiti da je 90% vas pofurilo kipućom vodom mravinjak,zgazilo n broj mrava i zatuklo xyz muhi u ljetnim periodima što znači da bi sami sebe morali kazniti). Sad da se prihvatim akvaristike, dakle,ako držim ribe i uzgajam ih radi svojega gušta i njihove ljepote,po prijedlogu ovog zakona to će mi biti zabranjeno. A sad,obzirom da većina akvarista ima živorotke,kako vi to mislite kontrolirati? Kao što je već spomenuto,da li vi znate koliko se puta samo mjesečno živorotke kote? Da li znate da ženka Guppya (Poecilia reticulata) ne treba mužjaka nakon što je jednom oplodi? Već se može okotiti još barem 2 puta? Da li znate koliko puta ikrašice mogu položiti jajašca? Tko je toliko kompetentan tko može biti postavljen u Odbor koji će određivati koje vrste se mogu držati u akvaristici i teraristici? Koliko je ta osoba stekla iskustva u držanju svih tih životinja? Koliko ima znanja o činjenicama i uvjetima koje svaka vrsta zahtjeva,kakav životni prostor i uvjeti su im potrebni? Ako mu je izvor Google i knjige uzgajivača,mogu vam odmah reći .. to su osnove i smjernice koje se mijenjaju i ne mogu se odnositi na sve životinje,jer niti jedna životinja nema isto ponašanje nego samo slično. Naša je zajednica velika i međusobno si pomažemo savjetima i svatko svojim iskustvom nauči nešto novo,ali zajedno stojimo u tome da ćemo u odabranom ljubimcu uživati i osigurati mu najbolju moguću njegu i život dok je kod nas. Što se tiče prodaje/držanja životinja u dućanu trebaju žešće kontrole i kazne,ALI ne svi (nisam pristrana ni subjektivna nego realna). Kontrolu trebaju trgovački lanci,velike trgovine koje imaju veliki protok životinja, jer manji dućani koji eventualno imaju 2-3 poslovnice će i paziti na životinje koje drže jer se boje za svaku kunu koju trebaju zaraditi,dok velike lance zaboli ona stvar ako krepa pun tank discusa ili pun terarij sirijskih hrčaka ili kaj je agama (Pogona Vitticeps) anoreksična jer ima parazite. Dok će mali dućan osim što će se adekvatno pobrinuti za životinju,pobrinuti se da ne ode u ruke nekom npr. djetetu koje ne zna kaj bi pojelo za doručak ali baš je 100% siguran da hoće kornjaču ili zmiju za ročkas koje eto..mogu nadživjeti njegovu praunučad,pa kad mu dojadi završiti će u prvoj šumi ili potoku. Treba uvesti reda ali pri tome se ne moraju srušiti ljudski snovi i ljubav prema hobiju,RAZMISLITE o tome što će se desiti ako se stavke usvoje,kamo ćete sa svim tim "egzotama"? Pretpostavljam da ćete smjestiti neke..a neke ćete u nedostatku prostora poslužiti drugima za obrok...a nije li to ono čemu se vi protivite? Spomenuti ću da će i onda tek početi masovno uvažanje "na crno" i što ste time postigli ? AMA BAŠ NIŠTA! Slažem se da treba više kontrole,slažem se da nismo svi isti,slažem se da SVATKO ima pravo na svoje mišljenje,ali ako mi POŠTUJEMO vas i vaše izbore i vaše interese i hobije,POŠTUJTE i VI naše! NE PODRŽAVAM : - eutanaziju niti u kojem obliku OSIM ako je životinja teško bolesna ili ozlijeđena i ne može joj se pomoći da preživi - testiranje životinja - držanje divljih životinja osim ako se drže do ozdravljenja ili nisu sposobne samostalno preživjeti I još nešto.... Tražim bolje i detaljnije preglede pri odlukama kome se dodjeljuju financije gradova kada su u pitanju životinje,veliki plakati i reklame koje koštaju i plaćaju se tim novcem mogu se iskoristiti za kupovanje potrepština za nezbrinute životinje,mogu se iskoristiti za otvaranje novih ili proširivanje postojećih skloništa za životinje,postavljanje krova pod kojim se mogu sakriti od sunca i kiše,plaćanje nakupljenih troškova kod veterinara itd. To je daleko korisnije od billboard-a koji će za par tjedana isprati kiša. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 836 | Petra Stojaković | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | NE SLAŽEM SE NITI POD RAZNO SA ČLANCIMA 57. i 58. Ide na štetu hobistima i uzgajivačima koji savjesno drže svoje životinje osigurali su im najbolje moguće uvjete i paze kome će životinju dati u ruke (ako se ista naravno može držati u rukama a da joj se pri tome ne ugrožava život). Vrste egzotičnih životinja koje držimo (uključujem i sebe iako nemam trenutno nikakvu terarističku životinju ali imam ribe koje se smatraju egzotičnima) nisu uzete iz prirode nego su uzgojene u propisanim uvjetima (govorim o kontroliranom uzgoju a ne o štancerima jer oni ni ne zaslužuju status uzgajivača niti hobista) ,dakle navodi da egzotične životinje spadaju u divljinu..oprostite na izrazu tu teoriju okačite mačku o rep...kad smo već kod mački, onda i pse i mačke vratiti u divljinu i prirodu jer su i oni iz divljine . Prije svega potrebno je definirati što je i na što se sve odnosi pojam EGZOTIČNA životinja/kućni ljubimac. Jer,ako gledamo realno,doma ćemo moći držati samo mrave i žohare,koji su u biti terarističke životinje,u biti svi smo mi teraristi samo što neki nisu toga svjesni (a dam se kladiti da je 90% vas pofurilo kipućom vodom mravinjak,zgazilo n broj mrava i zatuklo xyz muhi u ljetnim periodima što znači da bi sami sebe morali kazniti). Sad da se prihvatim akvaristike, dakle,ako držim ribe i uzgajam ih radi svojega gušta i njihove ljepote,po prijedlogu ovog zakona to će mi biti zabranjeno. A sad,obzirom da većina akvarista ima živorotke,kako vi to mislite kontrolirati? Kao što je već spomenuto,da li vi znate koliko se puta samo mjesečno živorotke kote? Da li znate da ženka Guppya (Poecilia reticulata) ne treba mužjaka nakon što je jednom oplodi? Već se može okotiti još barem 2 puta? Da li znate koliko puta ikrašice mogu položiti jajašca? Tko je toliko kompetentan tko može biti postavljen u Odbor koji će određivati koje vrste se mogu držati u akvaristici i teraristici? Koliko je ta osoba stekla iskustva u držanju svih tih životinja? Koliko ima znanja o činjenicama i uvjetima koje svaka vrsta zahtjeva,kakav životni prostor i uvjeti su im potrebni? Ako mu je izvor Google i knjige uzgajivača,mogu vam odmah reći .. to su osnove i smjernice koje se mijenjaju i ne mogu se odnositi na sve životinje,jer niti jedna životinja nema isto ponašanje nego samo slično. Naša je zajednica velika i međusobno si pomažemo savjetima i svatko svojim iskustvom nauči nešto novo,ali zajedno stojimo u tome da ćemo u odabranom ljubimcu uživati i osigurati mu najbolju moguću njegu i život dok je kod nas. Što se tiče prodaje/držanja životinja u dućanu trebaju žešće kontrole i kazne,ALI ne svi (nisam pristrana ni subjektivna nego realna). Kontrolu trebaju trgovački lanci,velike trgovine koje imaju veliki protok životinja, jer manji dućani koji eventualno imaju 2-3 poslovnice će i paziti na životinje koje drže jer se boje za svaku kunu koju trebaju zaraditi,dok velike lance zaboli ona stvar ako krepa pun tank discusa ili pun terarij sirijskih hrčaka ili kaj je agama (Pogona Vitticeps) anoreksična jer ima parazite. Dok će mali dućan osim što će se adekvatno pobrinuti za životinju,pobrinuti se da ne ode u ruke nekom npr. djetetu koje ne zna kaj bi pojelo za doručak ali baš je 100% siguran da hoće kornjaču ili zmiju za ročkas koje eto..mogu nadživjeti njegovu praunučad,pa kad mu dojadi završiti će u prvoj šumi ili potoku. Treba uvesti reda ali pri tome se ne moraju srušiti ljudski snovi i ljubav prema hobiju,RAZMISLITE o tome što će se desiti ako se stavke usvoje,kamo ćete sa svim tim "egzotama"? Pretpostavljam da ćete smjestiti neke..a neke ćete u nedostatku prostora poslužiti drugima za obrok...a nije li to ono čemu se vi protivite? Spomenuti ću da će i onda tek početi masovno uvažanje "na crno" i što ste time postigli ? AMA BAŠ NIŠTA! Slažem se da treba više kontrole,slažem se da nismo svi isti,slažem se da SVATKO ima pravo na svoje mišljenje,ali ako mi POŠTUJEMO vas i vaše izbore i vaše interese i hobije,POŠTUJTE i VI naše! NE PODRŽAVAM : - eutanaziju niti u kojem obliku OSIM ako je životinja teško bolesna ili ozlijeđena i ne može joj se pomoći da preživi - testiranje životinja - držanje divljih životinja osim ako se drže do ozdravljenja ili nisu sposobne samostalno preživjeti I još nešto.... Tražim bolje i detaljnije preglede pri odlukama kome se dodjeljuju financije gradova kada su u pitanju životinje,veliki plakati i reklame koje koštaju i plaćaju se tim novcem mogu se iskoristiti za kupovanje potrepština za nezbrinute životinje,mogu se iskoristiti za otvaranje novih ili proširivanje postojećih skloništa za životinje,postavljanje krova pod kojim se mogu sakriti od sunca i kiše,plaćanje nakupljenih troškova kod veterinara itd. To je daleko korisnije od billboard-a koji će za par tjedana isprati kiša. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima i dijelovima Zakona. |
| 837 | PETRA TUDOR | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine; Smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave"; Nužno je donijeti zakonsku zabranu za izvlačenje drva s konjima bez iznimki o vrsti terena; Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 838 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | Prodaja i udomljavanje životinja maloljetnicima Podržavamo izmjene u članku 50. Prijedloga Zakona vezano uz prodaju ili darovanje kućnih ljubimaca. Već ranije izmjenama Zakona zabranjena je ''prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama'', što je hvalevrijedna odredba. Ovim Prijedlogom Zakona donesene su nove pozitivne odredbe: ‘’(2) Zabranjeno je davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. (3) Prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa, mačke ili pitome vretice te voditelj skloništa za životinje ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb moraju od osoba kojima se prodaje ili daje životinja u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob i kojom se identificira osoba. (4) Ako osoba kojoj se prodaje ili daje životinja iz stavka 3. ovoga članka odbije pokazati ispravu iz stavka 3. ovoga članka kućni ljubimac se ne smije prodati ili dati. (5) Osobe iz stavka 3. ovoga članka o prodanim ili darovanim životinjama vode evidenciju.’’ Ove odredbe utjecat će na odgovorniji odnos prema kućnim ljubimcima i prevenirati njihovo napuštanje. Maloljetne osobe ne mogu preuzeti odgovornost za udomljenu ili kupljenu životinju, pa će se ovim odredbama spriječiti npr. bacanje kupljene ribice nakon kratkog vremena u wc-školjku ili izbacivanje psa na ulicu jer maloljetna osoba nema više interesa i vremena za njega. Ove odredbe su i edukativne jer potiču na razmišljanje da životinja nije igračka koja se odbacuje kada dosadi i da postoje barem minimalni propisani uvjeti pod kojima se ona može udomiti ili kupiti. Davanje javne isprave na temelju koje se identificira dob osobe u trgovinama za kućne ljubimce ne predstavlja nikakav problem jer se od osoba za koje se sumnja da su maloljetnici jednako traži i u trgovinama kada žele kupiti cigarete ili alkohol. Također, ove odredbe povoljno će utjecati na stvaranje reda na sivom tržištu gdje se nekontrolirano i bez ikakve evidencije i kontrole prodaju kućni ljubimci. | Primljeno na znanje | primljeno na znamje |
| 839 | Prijatelji životinja | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zaštita glavonožaca Članak 3. Prijedloga Zakona glasi: ''(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sve životinje kralježnjake. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ovaj se Zakon primjenjuje i na glavonošce iz razreda Cephalopoda koji se koriste u znanstvene svrhe.'' Predlažemo da članak 3. glasi: ''Ovaj se Zakon primjenjuje na sve životinje kralježnjake i glavonošce''. Obrazloženje: Smatramo da bi se Zakon trebao primjenjivati na sve glavonošce, a ne samo one koji se koriste u znanstvene svrhe. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Skupina kognitivnih i računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge sastavila je i potpisala u srpnju 2012. dokument nazvan ''Cambridge Declaration on Consciousness'' kojim je službeno potvrđena činjenica da životinje poput sisavaca i ptica i mnogih drugih stvorenja, uključujući hobotnice, imaju iste neurološke supstrate koji stvaraju svijest kao i ljudi. Deklaracija se u cijelosti može pročitati na engleskom jeziku na http://fcmconference.org/img/CambridgeDeclarationOnConsciousness.pdf. Vezano uz korištenje glavonožaca i ostalih životinja u svrhu znanstvenih istraživanja, želimo skrenuti pozornost na to da je u ožujku 2015. godine više od 150 akademika, intelektualaca i pisaca, uključujući Nobelovca J. M. Coetzeea, u novom izvješću radne skupine Centra za etiku životinja Sveučilišta Oxford, pod nazivom ''Normalizacija nezamislivog'', zaključilo da su pokusi na životinjama moralno i znanstveno pogrešni te je pozvalo na ''denormalizaciju'' pokusa na životinjama. Riječ je o najopsežnijoj kritici pokusa na životinjama ikada objavljenoj, s nizom relevantnih znanstvenih podataka i primjera. Cijelo izvješće može se pročitati na engleskom jeziku na http://www.oxfordanimalethics.com/wpcms/wp-content/uploads/Normalising-the-Unthinkable-Report.pdf. Stoga smatramo opravdanim i nužnim da se Zakonom štite glavonošci općenito, s obzirom na to da jednako osjećaju bol, neovisno u kojem području i u koje svrhe ih ljudi iskorištavaju, ozljeđuju i ubijaju. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona. |
| 840 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Porez na pse Podržavamo prijedlog uvođenja tzv. poreza na pse, iako nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede nego Ministarstva financija. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog dr. vet. med. Jurice Ambrožića, predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo: ''Tako npr. u Austriji i Njemačkoj postoji takav porez, ali porez naplaćuje porezna uprava. Mišljenja sam da pitanje financiranja i naplate poreza nije nadležnost Ministarstva poljoprivrede (nego Ministarstva financija) te ga nije moguće uvesti temeljem Zakona o zaštiti životinja. Stoga predlažem poticanje izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem postizanja financijske održivosti sustava koji je lokalnim vlastima stavljen u nadležnost, pri čemu im za to nije osiguran prihod tj. financijska sredstva. U praksi RH, sličan bi primjer bio poreza na motorna vozila koji je prihod regionalnih vlasti (županija), ali se naplaćuje putem porezne uprave. Naime nije moguća naplata bez baza/podataka MUP-a o vlasnicima motornih vozila i porezne uprave. Mišljenja sam da je potrebno 'kopirati' takav primjer, gdje bi služila postojeća baza Ministarstva poljoprivrede; pri razrezu poreza moglo bi se napraviti više razreda poput: životinje udomljene iz skloništa imale popust ili oslobođenje od plaćanja, psi vodiči slijepih ili pomagači osobama s invaliditetom bi bili također oslobođeni itd... Na taj način bi i država dala značajan poticaj udomljavanju životinja iz skloništa (što daje pozitivan učinak na rad skloništa), a samim time bi ova mjera imala i pozitivan učinak na dobrobit životinja. Na kraju ovim se trošak rada skloništa stavlja na teret vlasnika kućnih ljubimaca, a ne svih poreznih obveznika što mislim da je također pravično. No kako ta sredstva (namjenska) možda neće biti dovoljna, uvijek je vjerojatna i potreba dostavljanja sredstva iz drugih izvora, jer rad skloništa daje pozitivan doprinos kvaliteti života u urbanim i ruralnim sredinama u RH. Porez je obavezan za vlasnike kućnih ljubimaca i uzgajivače životinja (budućih kućnih ljubimaca), a sredstvima koja su na taj način prikupljena financira se rad skloništa kojima se na taj način osigurava financijska stabilnost i održivost. Istovremeno takav 'porez', nije nepoznat u zapadnim zemljama, jer se i na taj način osigurava dio potrebnih financijskih sredstava za održavanje sustava i djelatnost zbrinjavanja životinja.'' Smatramo da bi uvođenje takvog poreza dovelo do bolje kontrole mikročipiranja pasa, a time i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja napuštanja pasa i veće odgovornosti i skrbi za pse. Zalažemo se da pritom vrijede olakšice, povlastice i oslobođenje od poreza za udomljene i kastrirane pse (npr. da oni koji udome psa iz skloništa ne moraju platiti porez prvih pet godina, oni koji kastriraju psa plaćaju pola poreza za pse), kao i da se oslobode od plaćanja poreza skloništa i skrbnici koji zbrinjavaju velik broj pasa. Iznos ''poreza'' trebao bi biti simboličan, a opet dovoljan da potakne na odgovornu skrb za psa. Prikupljena sredstva mogu koristiti jedinice lokalne samouprave za unapređenje zaštite životinja. Stoga pozivamo Ministarstvo poljoprivrede da kroz suradnju s Ministarstvom financija pomogne u realizaciji ovog korisnog prijedloga. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 841 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | Pokusi radi istraživanja učinka alkohola i droga Prijedlog Zakona propisuje da pokus nije dopušten ''za istraživanja učinka alkohola i droga, osim u slučaju kad ne postoje druge znanstvene metode kojima se zamjenjuje korištenje životinja'' (članak 23., stavak 2., točka 6.). Predlažemo da se ova odredba izmijeni na sljedeći način: ''Čl. 23. (2) Pokus nije dopušten: 6. za istraživanja učinka alkohola i droga''. Obrazloženje: Smatramo da treba bez izuzetaka zabraniti na životinjama testiranje učinaka alkohola i droga jer takvi pokusi nisu opravdani. Stoga predlažemo da ova odredba bude definirana bez navođenja iznimke. | Nije prihvaćen | Člankom 23. stavkom 2. točkom 6. Zakona određeno je da se za istraživanja učinka alkohola i droga mogu provoditi pokusi, osim u slučaju kad ne postoje druge znanstvene metode kojima se zamjenjuje korištenje životinja. Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, a osobito s obzirom da se samo na živom organizmu mogu vidjeti svi učinci navedenih tvari. Korištenje životinja u istraživanjima učinka alkohola i droga treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje npr. in vitro metode . Članak 23. postao je članak 24. Zakona. |
| 842 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Podržavamo nadopune u odredbi koja se odnosi na djelatnost skloništa, a prema kojima sklonište mora ''tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine'' (članak 66., stavak 1., točka 9.). Naime, kao udruga često dobivamo žalbe od volontera da psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje. Nijedna životinja nije neudomljiva, pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Najčešća varijanta oglašavanja, mutna fotografija na oglasnoj ploči lokalne veterinarske stanice, teško će moći udomiti štene, a kamoli odrasloga psa ili mačku. Naravno da će na taj način skloništa biti pretrpana - ljude treba oglašavanjem, akcijama i edukacijom potaknuti da dolaze u sklonište. Skloništa koja aktivno oglašavaju, jednako aktivno i udomljavaju, kako štence tako i starije pse, ozlijeđene i invalidne životinje jednako kao i zdrave. S obzirom na to da je Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi propisano da su pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skloništima dužne tražiti posjednike životinja putem sredstava javnog priopćavanja, svakako je dobro da se u Zakonu o zaštiti životinja razjasne djelatnosti skloništa. Time se precizira da nije dovoljno da skloništa koja npr. vode veterinarske stanice oglašavaju životinje samo na svojoj oglasnoj ploči, već da moraju oglašavati životinje i putem sredstava javnog priopćavanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 843 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | Kirurški zahvati na životinjama tijekom pokusa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine puno se raspravljalo o zahtjevu jedne članice Povjerenstva da se poveća broj struka koje provode pokuse i kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa, čemu se izričito protivimo. Smatramo jako lošim za zaštitu životinja koje se koriste u pokusima da izmjene članka 32. Prijedloga Zakona omogućavaju svima sa završenim fakultetom, bez obzira na struku, da oblikuju, planiraju i osmišljavaju projekte u kojima će se koristiti životinje (pa čak i osobama sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem), kao i da provode kirurške zahvate na životinjama ''ako su osposobljeni za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu''. Predlažemo da navedene odredbe glase: ''Članak 32. (3) Kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa mogu provoditi veterinari ako su osposobljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka: - kirurške zahvate na životinjama mogu provoditi i liječnici specijalisti kirurgije, i to na: mišu, štakoru, zamorcu, zlatnom hrčku, kineskom hrčku, mongolskom skakaču, kuniću, žabi i zebrici ako su osposobljeni za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu.’’ Obrazloženje: Podsjećamo na to da u Prijedlogu Zakona ''kirurški zahvati za potrebe provođenja pokusa na životinjama (u daljnjem tekstu: kirurški zahvat) su operativni postupci i instrumentalne tehnike pri kojima se obavlja rez na koži, sluznicama ili vezivnom tkivu'' (članak 4., stavak 1., točka 8.). Radi se o zahvatima koji zahtijevaju adekvatno stručno znanje. Stoga smatramo da nije dovoljno samo osposobljavanje za rad sa životinjama i za kirurške zahvate na određenom životinjskom modelu, već je nužno znanje o kirurgiji stečeno na ranije završenom studiju. Odredba o izvođenja kirurških zahvata na životinjama isključivo od strane veterinara i liječnika bila je u radnoj verziji Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti životinja 2006. i smatramo da je trebala ostati dio Zakona. Naime, nedopustivo je da kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa obavljaju pripadnici struka koji nemaju stručne naobrazbe o kirurgiji. Smatramo da kirurške zahvate na životinjama smije obavljati isključivo veterinarska struka i eventualno liječnici specijalisti kirurgije. U slučaju (kojem se protivimo), da se ovim Prijedlogom Zakona dopusti svim strukama obavljanje kirurških zahvata na životinjama, podržavamo prijedlog Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da se članak 32., stavak 5. izmijeni na način da se precizira obaveza prisutnosti imenovanog veterinara pri obavljanju kirurških zahvata koji ne provodi veterinar, a zbog mogućih komplikacija tijekom zahvata. Slažemo se i da nema logike da veterinara imenuje uzgajivač ili dobavljač jer oni nemaju stručnog znanja o obavljanju pokusa i kirurških zahvata na životinjama tijekom pokusa niti provode pokuse. | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 844 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Korištenje životinja za pokuse u obrazovne svrhe Članak 29. Prijedloga Zakona navodi: ''U obrazovne svrhe ne smiju se provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje.'' No u nastavku navodi iznimke i propisuje korištenje životinja za pokuse u obrazovne svrhe na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama te na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijima. Kao udruga smatramo da se pokusi na životinjama u obrazovne svrhe (kao i u sve ostale svrhe) trebaju zabraniti bez iznimke. Obrazloženje: Pokusi na životinjama predstavljaju lošu i zastarjelu ''znanost'', kakvoj nema mjesta u 21. stoljeću. Ako Hrvatska zaista želi napredovati u znanosti, tada se ne bi smjela oslanjati na korištenje životinja, nego na napredne zamjenske metode testiranja, koje daju sigurnije, pouzdanije i točnije rezultate. Znanstvenici kojima je cilj obilato proizvoditi znanstvene radove na štetu znanosti i životinja trebaju shvatiti da ovo stoljeće traži napuštanje barbarskih metoda iz 19. i 20. stoljeća. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Naši prijedlozi i mišljenje temelje se na odredbama Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (SL L 276, 20. 10. 2010.), koje se preuzimaju i provode kroz Zakon o zaštiti životinja, kao i na ostalim dokumentima EU-a koji naglašavaju korištenje životinja eventualno u specifičnim osposobljavanjima, dok za ostale obrazovne svrhe postoji cijela hijerarhija metoda koje treba razmotriti prije nego što se krenu koristiti žive životinje. Direktiva i ostali dokumenti idu u smjeru ograničenja korištenja životinja i njihove zamjene, u skladu s načelom 3R koje je ugrađeno i u Zakon o zaštiti životinja. To osobito vrijedi na preddiplomskim studijima za koje se može i mora osigurati i organizirati korištenje alternativa (koje se iz godine u godinu sve više razvijaju) jer obrazovanje na toj razini nije dovoljno specifično i usmjereno da bi opravdalo korištenje živih životinja. U nastavku navodimo dokumente koji podupiru navedeno: 1. Direktiva 2010/63 i vodiči: Direktiva 2010/63 ide u smjeru smanjenja i potpune zamjene korištenja živih životinja, kako u pokusima tako i u obrazovanju. Zakon treba osigurati osnove za pomake, a ne za očuvanje postojećeg stanja. Zadatak je sveučilišta da prate te trendove i prilagođavaju im se jer se neprestano kreiraju nove alternative. U Direktivi 2010/63, između ostaloga, navodi se: ''(10) … ova Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Također nastoji osigurati visoku razinu zaštite životinja koje se još uvijek moraju koristiti u postupcima. Ovu bi Direktivu trebalo redovito preispitivati u svjetlu razvoja znanosti i mjera za zaštitu životinja. (12) Životinje same po sebi imaju vrijednost koju je potrebno poštovati. Postoji također i etička zabrinutost javnosti u pogledu korištenja životinja u postupcima. Stoga bi životinje uvijek trebalo tretirati kao osjećajna bića i njihovu uporabu u postupcima trebalo bi ograničiti na područja koja mogu koristiti zdravlju ljudi, životinja i okolišu. Korištenje životinja za znanstvene ili obrazovne svrhe trebalo bi stoga uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Korištenje životinja u znanstvene svrhe u drugim područjima koja su u nadležnosti Unije trebalo bi zabraniti.'' Upućujemo i na Radni dokument o razvoju zajedničkog okvira za obrazovanje i osposobljavanje radi ispunjenja zahtjeva na temelju Direktive: http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/education_training/hr.pdf. U dijelu ''Opravdanje za korištenje živih životinja u obrazovanju'' navodi se da ''u brojnim državama članicama korištenje životinja za te potrebe već je mnogo godina sve rjeđe. Ako se obrazovanje bez korištenja živih životinja može postići u nekim ustanovama (npr. na brojnim medicinskim fakultetima), postavlja se pitanje zašto se to isto ne može postići i drugdje.'' Nadalje, u dijelu ''Opravdanje za korištenje živih životinja u osposobljavanju'' navodi se da osposobljavanje u kojem se koriste žive životinje treba ograničiti na one osobe koje u svojoj karijeri dosegle razvojni stadij za koji se korištenje životinja smatra nužnim, a to su ''one koje će: raditi sa životinjama, koristiti životinje u znanstvenim projektima i trebati koristiti životinje za razvoj kirurških vještina za kliničke potrebe''. Dakle, u navedenom tekstu lakše se opravdava korištenje životinja za specifično osposobljavanje (istraživači na projektima) nego za obrazovanje (studenti na studiju), a kada se životinje i koriste za osposobljavanje, potrebno je ograničiti njihovo korištenje. U kontekstu toga ne može se opravdati korištenje životinja na preddiplomskim studijima na kojima se studenti nisu još usmjerili, neće u budućnosti nužno obavljati pokuse na životinjama i na kojima studenti ne uče dovoljno specifičnu materiju. Kao što je navedeno u Direktivi 2010/63: ''(39) Također je bitno zbog moralnih i znanstvenih razloga osigurati da je svako korištenje životinje pažljivo procijenjeno u smislu znanstvene i obrazovne utemeljenosti, upotrebljivosti i relevantnosti očekivanih rezultata takve upotrebe. Trebalo bi odvagati moguću štetu nanesenu životinji naspram očekivanih koristi projekta.'' Nadalje, u dokumentu na http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/education_training/hr.pdf, kao i na http://ec.europa.eu/environment/chemicals/lab_animals/pdf/guidance/project_evaluation/hr.pdf, kod zahtjeva i procjene projekata u pogledu korištenja životinja u obrazovanju i osposobljavanju stoji sljedeće: ''Općenito se primjenjuje pristup redoslijeda: upotreba drugih, neživotinjskih mogućnosti, rad na leševima te na kraju žive životinje. 1. Bez korištenja životinja • Teorija; • Pokazivanje zahvata/tehnika (ili fizioloških reakcija) upotrebom npr. slika, videozapisa, interaktivnih audiovizualnih alata; • Promatranje nadležne osobe kako izvodi zahvat uživo kao dio postojeće studije; • Vježba tehničkih/praktičnih vještina na ''simulatorima''. 2. Korištenje leševa 3. Korištenje živih životinja a. Neizlječive (anestezirane) životinje - Upotreba životinje za više od jedne tehnike preporučuje se jer je šteta za životinju ista. b. Korištenje svjesnih životinja''. Dakle, čak i u okviru specijaliziranog osposobljavanja postoji hijerarhija upotrebe životinjskih i neživotinjskih metoda na način da se redovito nastoji pronaći alternativa korištenju živih životinja. Iz tih razloga, sveučilišta trebaju početi osmišljavati alternativne pristupe jer vodič sugerira da u okviru obrazovanja: ''Potrebno je potvrditi da je izvršena temeljita pretraga kako bi se pronašle primjerene alternativne metode. Potrebno je istražiti niz dostupnih alternativnih metoda poučavanja (posebno pokuse na ljudima dobrovoljcima, metode učenja s pomoću videozapisa ili računala te in vitro i ex vivo istraživanja).'' 2. Drugi dokumenti koji sugeriraju korištenje alternativa: Europska konvencija o zaštiti kralježnjaka koji se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe postoji još od 1986. godine i već od tada predlaže korištenje alternativa. U članku 25., koji se odnosi na obrazovanje i osposobljavanje, piše: ''Postupci koji se provode u svrhu obrazovanja, osposobljavanja ili daljnjeg osposobljavanja u okviru profesije ili za druge poslove… ograničavaju se na one koji su apsolutno potrebni u svrhu predmetnog obrazovanja ili osposobljavanja i dopuštaju se samo ako se njihov cilj ne može postići jednako djelotvornim audiovizualnim ili drugim prikladnim metodama.'' (stavci 1. i 3.). U izvještaju s radionice koju je organizirao ECVAM (Europski centar za validaciju alternativnih metoda), ''Alternatives to the Use of Animals in Higher Education The Report and Recommendations of ECVAM Workshop 33'' navodi se o korištenju životinja u obrazovne svrhe: ''The following groups of alternatives have been identified: 1. models, mannequins and mechanical simulators; 2. films and interactive videos; 3. computer simulations and virtual reality systems; 4. self-experimentation and human studies; 5. plant experiments; 6. observational and field studies; 7. waste materials from slaughterhouses and fisheries; 8. in vitro studies on cell lines; 9. dead animals from a humane and ethical source (for example, animals which have died naturally or which have been killed humanely after scientific procedures); and 10. clinical practise. [use of animals] only acceptable when: a) animals are observed in their natural setting or during brief periods of captivity; b) animals are obtained from an ethical source, for example, dissection of animals that have died naturally or those which have been humanely killed for other reasons; c) learning occurs in the clinical setting, where only animals in need of veterinary medical assistance are subjected to invasive procedures; or d) learning occurs by closely supervised apprenticeship in the research laboratory (specifically for students entering fields where they will need to use laboratory animals). Animal use for training purposes, particularly those experiments that involve suffering, should be delayed until a student decides to pursue a research career which involves animal experimentation. Depending on the learning objectives, animal-free models have several advantages over animal experiments. 1. a specific animal experiment might only be offered once, whereas an alternative model can often be used over and over again without constraints on time and place of study; 2. alternative models can offer unambiguous and complete data, and so can avoid the negative learning experience of an "unsuccessful experiment"; 3. an alternative can have built-in selfassessment to allow students to gauge whether staged learning objectives have been achieved; and 4. alternatives which make use of modern audio-visual techniques offer the possibility of demonstrating phenomena that are normally unobservable in the equivalent animal experiment, such as animations of organ and cell functions and "flythroughs" of organ systems. Although in some cases the development of an alternative model can be expensive, it can often be used repeatedly. Overall, the alternative model is cheaper than purchasing and caring for large groups of animals. The use of an alternative can also often save time for both the tutor and the students.'' 3. Studije o učinkovitosti alternativa: U radu ''Humane teaching methods prove efficacious within veterinary and other biomedical education'' Andrewa Knighta navodi se: ''Twenty one studies of non-veterinary students in related academic disciplines were also published from 1968 to 2004. 38.1% (8/21) demonstrated superior, 52.4% (11/21) demonstrated equivalent, and 9.5% (2/21) demonstrated inferior learning outcomes using humane alternatives. Twenty nine papers in which comparison with harmful animal use did not occur illustrated additional benefits of humane teaching methods within veterinary and other biomedical education." U radu ''Alternatives to Animal Experimentation in Biomedical Education'' Franza P. Grubera i Davida G. Dewhursta, istaknuto je: ''In countries where animal testing in education is reduced to close to zero, there is no evidence that the students who are being trained are less capable or qualified. There are sufficient alternatives available at relatively low-cost and with proven educational efficacy to allow the vast majority of students who study biomedical science courses to qualify without using animal experiments. However, in many universities across Europe, there is still a resistance to adoption of such methods amongst faculty. The global situation is probably worse with animals still being used in high school teaching in some countries such as the USA.'' Više informacija o zamjenskim metodama testiranja kao superiornim metodama učenja nalazi se na http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_10691.pdf. Posebno se zalažemo za dio načela 3R koji se odnosi na zamjenu i smatramo da ga i zakonske odredbe koje se odnose na provođenje pokusa trebaju poticati u što većoj mjeri. Direktiva 2010/63 dopušta upotrebu tkiva ili organa usmrćenih životinja u znanstvene svrhe kako bi se koristili za razvoj metoda in vitro. Dakle, na sveučilištima se za fiziologiju, anatomiju i farmakologiju mogu koristiti organi i tkiva životinja koje su usmrćene i nije se njima nikako manipuliralo prije usmrćivanja. S druge strane, Direktiva i ostali dokumenti pokuse na životinjama kao dio nastave za obrazovanje osoba na diplomskim ili integriranim sveučilišnim studijima nastoje potpuno reducirati. | Djelomično prihvaćen | Korištenje životinja u obrazovne svrhe u skladu s člankom 29. Zakona odobrava se od nadležnog tijela ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja, a korisnik treba u zahtjevu za odobrenje projekta dokazati da je istražio baze dostupnih alternativnih metoda za korištenje u nastavi. Za potrebe preddiplomskih studija ne može se opravdati korištenje životinja jer se studenti na tim studijima nisu još usmjerili tako da ni ne mogu znati hoće li im u budućnosti biti potrebna znanja za rad na životinjama ili ne uče dovoljno specifičnu materiju. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 845 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana trenutačnoga drobljenja čitave životinje Predlažemo da se u članak 5., stavak 2. uvrsti odredba: ''Članak 5. (2) Zabranjeno je: xx trenutačno drobljenje jednodnevnih pilića ili embrija u kokošjim jajima.'' Obrazloženje: Pravilnik o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (važeći tekst, NN br. 83/2011) propisuje da se pilići do 72 sata starosti i zameci u jajetu usmrćuju trenutačnim drobljenjem čitave životinje, odnosno tzv. maceracijom. Ova standardna procedura u industriji proizvodnje jaja iznimno je okrutna jer se žive životinje podvrgavaju drobljenju, pri čemu trpe užasnu bol. Zakon o zaštiti životinja kao krovni zakon koji treba štititi životinje od patnje i boli trebao bi zabraniti ovu neetičnu praksu, nespojivu s humanim standardima 21. stoljeća. Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Polovina svih rođenih pilića su muški pilići koji završe "smljeveni". Ova je praksa uobičajena i kod proizvođača u slobodnom i u baterijskom uzgoju jaja diljem svijeta, dok samo u Njemačkoj ubiju oko 45 milijuna pilića. Njemačka Vlada udružila se sa znanstvenicima kako bi pronašli alternativu. Odsad nadalje, koristit će se nova tehnologija za utvrđivanje spola svakog oplođenog jajeta, prije nego što se samo pile unutra razvije, te će se jaja muških pilića maknuti iz valionica: http://metro.co.uk/2015/10/24/germany-becomes-the-first-country-to-ban-disturbing-chick-shredding-practice-from-egg-industry-5459759/. Smatramo da Hrvatska treba pratiti iskustva drugih država i poboljšavati razinu zaštite životinja u skladu s novim znanstvenim spoznajama i dostignućima. Primjena nove metode olakšala bi proizvodnju i u samoj industriji jaja, a zakonskom zabranom Hrvatska bi pokazala da slijedi napredne znanstvene metode i da se prema životinjama odnosi s uvažavanjem njihove dobrobiti. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića uskoro će biti u primjeni. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Mihalić uz ovaj članak. |
| 846 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavamo članak 5., stavak 2., točku 7. u Prijedlogu Zakona kojim je zabranjeno ''koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol''. Ova odredba u skladu je i s odredbom u Prijedlogu Zakona po kojoj posjednik ne smije ''nanositi bol, patnju i ozljede životinjama pri dresuri'' (članak 6., stavak 1., točka 3.). Vezano uz to, podržavamo i novu odredbu u Prijedlogu Zakona: ''Posjednik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu.'' (članak 53., stavak 1.). Ove odredbe dobro reguliraju problematiku vezanu uz nepravilnu i agresivnu dresuru pasa te usmjeravaju građane, umjesto na kažnjavanje, na odgoj i školovanje pasa kao jedine učinkovite mjere socijalizacije i postizanja pozitivnih promjena u ponašanju pasa. Predlažemo da se odredba članka 5., stavka 2., točke 7. dopuni na sljedeći način: ''(2) Zabranjeno je: 7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili se može narušiti zdravlje životinje''. Obrazloženje: Igor Gaćeša, instruktor i savjetnik za ponašanje pasa, navodi da je pri radu sa psima još uvijek uobičajeno upotrebljavati zatezne ogrlice (davilice), koje se prilikom nagla trzaja povodcem stisnu oko vrata psa te tako uzrokuju bol, ali i bodljikave ogrlice, čije zatupljene bodlje dodiruju pseći vrat, a prilikom trzaja stežu i pritišću bodlje na vrat stvarajući time bol. Na tržištu su dostupne i takozvane šok-ogrlice. Ovisno o tipu ogrlice, neugodu i bol izaziva ili strujni udar, koji se dvjema elektrodama prenosi na pseći vrat, ili mlaz hladna zraka, koji se pod visokim pritiskom oslobađa iz spremnika smještena na ogrlici. Primjena kažnjavanja tehničkim uređajima, pomoćnim sredstvima ili napravama ima niz negativnih posljedica koje se odražavaju kao promjene u emocionalnom stanju psa, a time i kao neželjene promjene u ponašanju. Neugoda i bol u psu izazivaju osjećaj straha, što je ujedno i razlog zbog kojega životinja nakon kažnjavanja sve rjeđe ponavlja sporno ponašanje ili ga više uopće ne ponavlja. Strah dovodi do povećane razine stresa - stanja organizma koji životinju priprema na bijeg ili borbu. Gospodin Gaćeša upozorava da stoga nije neuobičajeno da je životinja u takvom stanju sklonija obrambenom (agresivnom) ponašanju, koje može biti usmjereno na onoga tko kažnjava ili na nekoga tko se nalazi u neposrednoj blizini - primjerice, na drugu osobu ili životinju. On ističe da je očekivanje da će se problemi u ponašanju pasa riješiti kažnjavanjem u potpunosti pogrešan pristup rješavanju problema. Razlog tome je i taj što je pri primjeni kažnjavanja teško biti siguran s čime će točno pas povezati doživljenu neugodu − to može biti prostor u kojem se nalazi, osoba ili životinja na koju je usredotočen u trenutku kažnjavanja ili bilo što drugo što se nalazi u njegovoj okolini. Time se ostavlja mogućnost za razvoj straha, a u konačnici i obrambenog ponašanja ili želje za izbjegavanjem onoga što je pas povezao s neugodom i boli. Dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., uputila je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. svoje mišljenje o korištenju uređaja i naprava za kažnjavanje pasa, iz pozicije animalne psihologije (biheviorizma): ''1. Agresija kao poremećaj u ponašanju pasa nije jedinstvena, već se u najširem smislu može podijeliti na 13 različitih vrsta. U svrhu liječenja problema agresije, odnosno resocijalizacije opasnih pasa, potrebno je pristupiti svakom obliku agresije zavisno od uzroka. Neki od uzroka mogu biti fizička bol, disbalans u ravnoteži hormona, strahovi i fobije, nedostatna ili neodgovarajuća socijalizacija, trening temeljen na fizičkom kažnjavanju, genetika itd. Zbog toga za rad s opasnim psima nije dovoljno poznavanje principa treninga (učenja), već su potrebna određena bihevioristička i biomedicinska znanja. Kako bi se osigurala sigurnost u prisustvu takvog psa moguće ga je kontrolirati pomoću orme/hama (razne vrste), ''držača za glavu'' (engl. head halter) i košaraste brnjice. Nanošenje boli psu navedenim sredstvima ili napravama može ozbiljno pogoršati agresivnost psa. Naime, ovakve naprave kažnjavaju psa za iskazanu agresiju, čime uzrokuju potiskivanje a ne promjenu motivacije (želju) za agresiju. Kod potiskivanja životinja nauči da ne smije pokazati namjere, ali vreba priliku da ugrize – obično u trenutku kada se najmanje nadamo. Konačno, znanstvena istraživanja potvrđuju povezanost upotrebe averzivnih načina treninga s agresijom kod pasa. Zbog toga je opasno dozvoliti upotrebu ovakvih uređaja i naprava za rad sa psima. Dodatno, na temelju vlastitog iskustva i znanja, kao znanstvene i stručne literature predlažem: 2. Zabranu korištenje davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde; 3. Zabranu korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu.'' Na temelju navedenih stručnih mišljenja, kakva prevladavaju u stručnim krugovima o ovoj problematici, predlažemo da se članak 5., stavak 2., točka 7. izmijeni i dopuni kako smo predložili. | Nije prihvaćen | Kako je i određeno člankom 5., stavkom 2., točkom 7. Zakona zabranjeno je koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za školovanje koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol. Smatramo da daljnje nabrajanje sredstava koja mogu izazvati bol u životinja nije potrebno s obzirom da je navedenim tekstom vrlo široko uređena ova zabrana. |
| 847 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Obveza pružanja pomoći ozlijeđenoj životinji Podržavamo nužnu i hvalevrijednu nadopunu u članku 7. Prijedloga Zakona: ''Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.'' Paradoks je da imamo službu koja će skupiti mrtvu životinju i onu koja će skupiti živu, ali ozlijeđene su izvan sustava, sve dok se spontano ne oporave ili ne umru. Naime, najčešći način na koji životinje stradaju jest na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga bi, u cilju zaštite i sigurnosti građana, financiranje skupljanja i liječenja ozlijeđenih životinja trebale osigurati jedinice lokalnih samouprava, u suradnji s nekom od veterinarskih ambulanta/stanica. Opasno je da građani sami diraju ozlijeđene životinje koje mogu reagirati i agresivno zbog straha i šoka. Također, needucirana osoba može na taj način pogoršati ozljedu. Ako ozlijeđena životinja leži na cesti, postoji opasnost i od daljnjih prometnih havarija jer će većina ljudi pokušati zaobići životinju. Zato ova nadopuna članku 7. na logičan i konkretan način regulira problem financiranja pomoći ozlijeđenim životinjama i predstavlja unapređenje zaštite životinja u Zakonu o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 848 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. | Članovi povjerenstava Ne slažemo se da se u članak 35. Prijedloga Zakona, kao člana Etičkog povjerenstva za zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe doda i predstavnika industrije; da se u članak 37. Prijedloga Zakona u Povjerenstvo za zaštitu životinja, Odbora za zaštitu farmskih životinja dodaju i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, udruge farmera i uzgajivača te da se u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja, uvrste predstavnici Hrvatske gospodarske komore, udruga i saveza uzgajivača i trgovina kućnim ljubimcima. Obrazloženje: Članovi Etičkog povjerenstva daju mišljenja i prijedloge o pitanjima etike i zaštite životinja vezano uz odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na provođenje pokusa na životinjama. Kako je predstavnicima industrije cilj ostvarivanje profita, ne smatramo primjerenim da budu članovi Etičkog povjerenstva, s obzirom na to da se njihovi ciljevi u velikoj mjeri kose s ciljem rada Etičkog povjerenstva. Stoga predstavnici industrije mogu eventualno priložiti svoje mišljenje, ali ne biti uključeni u rad kao članovi Povjerenstva. U Povjerenstvu za zaštitu životinja, Odboru za zaštitu farmskih životinja, već su prisutni predstavnici tri komore i smatramo nepotrebnim da se dodaje i predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore. Objašnjenje koje smo dobili na sastancima Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine, da se to traži ''jer je isto traženo 2013. godine kod prošle izmjene Zakona'' nije argument za predloženu izmjenu. Također, predlažemo da predstavnici udruga farmera i uzgajivača daju svoje mišljenje o određenim temama, ali ne i da budu članovi ovog povjerenstva, s obzirom na to da je njihov ekonomski interes u koliziji s interesom zaštite životinja te se u tom smislu ne mogu očekivati mišljenja usmjerena na poticanje dobrobiti i zaštite životinja koje su predmet njihova iskorištavanja. Jednako smatramo da je i uvrštavanje predstavnika Hrvatske gospodarske komore, udruga i saveza uzgajivača i trgovina kućnim ljubimcima u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja, u suprotnosti s njihovim mogućim doprinosom zaštiti životinja jer navedene struke ostvaruju profit na uzgoju i prodaji životinja. Ako je već uvršten predstavnik Hrvatske gospodarske komore kao član ovoga povjerenstva, tada nema potrebe uvrštavati predstavnike drugih interesnih skupina čiji interes nije zaštita životinja ni unapređenje Zakona. Ako bi se u Prijedlog Zakona dodavali novi članovi povjerenstava, predlažemo da to bude predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Etičkom povjerenstvu, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, te predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu u Povjerenstvu za zaštitu životinja. S obzirom na prirodu rada ovih povjerenstava, smatramo da bi predloženi predstavnici mogli dati najkompetentnija stručna mišljenja i prijedloge. U Povjerenstvu za zaštitu životinja bi također, s obzirom na svoje znanje i kompetencije, bio prikladan i ranije spomenuti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta. Također, logično je i da se u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja, osim pokusnih i farmskih životinja, uvrsti predstavnik skloništa za napuštene i nezbrinute životinje, s obzirom na to da se bavi zaštitom životinja i da je to veliko područje koje se tiče zaštite kućnih ljubimaca te smatramo da bi u Povjerenstvu nužno trebao biti predstavnik voditelja skloništa. Razumijemo i slažemo se da se u rad na izmjenama Zakona o zaštiti životinja uključe sve zainteresirane strane, pa tako i predstavnici struka koje su ovim Prijedlogom Zakona uvrštene za članove navedenih povjerenstava, no na način da ih se pita za mišljenje, a ne da svi budu uključeni u rad kao članovi povjerenstava koja odlučuju o zaštiti i dobrobiti životinja. Smatramo da bi članovi povjerenstava u člancima 35. i 37. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja trebale biti kompetentne osobe za problematiku zaštite životinja u pojedinim područjima kojima se bave, a ne da se uvrštavaju predstavnici struka kojima povećanje zaštite životinja nije u interesu jer je suprotno ciljevima njihova profitnog poslovanja te bi onda i njihovi prijedlozi na sastancima povjerenstava išli prije u smjeru smanjenja nego povećanja zaštite životinja. Predlažemo i da se sastanci povjerenstava snimaju i javno objavljuju, kao što je to slučaj sa sjednicama Sabora. Vjerujemo da bi to pridonijelo kvalitetnijoj pripremi izlaganja članova povjerenstava u smjeru unapređenja zaštite životinja kroz zakonodavni okvir, što je i cilj rada povjerenstava u ovom Prijedlogu Zakona. | Nije prihvaćen | U Etičko povjerenstvo je potrebno imenovati i članove industrije jer se na takav način može značajno utjecati na poštivanje odredbi propisa o zaštiti životinja koje se koriste u pokusima, a isti svojim znanjem mogu doprinijeti radu Etičkog povjerenstva. Industrija u velikoj mjeri poštuje odredbe propisa o zaštiti životinja s obzirom da raspolaže potrebnim resursima te može uložiti u objekte i skrb o životinjama kao i u edukaciju i osposobljavanje osoblja. Predstavnici industrije posjeduju veliko znanje o specifičnostima projekata koji se provode za potrebe industrije te tako mogu značajno pridonijeti razumijevanju korištenja životinja u tom području. Za rad u Etičkom povjerenstvu članovi istoga biraju osobe koje mogu svojim znanjem i iskustvom unaprijediti rad Etičkog povjerenstva, a što dokazuju svojim znanstvenim doprinosom u području rada na pokusnim životinjama. Upravo predstavnici svih dionika uključenih u korištenje životinja u pokusima trebaju biti članovi Etičkog povjerenstva jer svojim raznovrsnim i specifičnim znanjima mogu pridonijeti poboljšanju provedbi odredbi Direktive 2010/63/EU. U rad Etičkog povjerenstva je također uključen i predstavnik nevladinih organizacija koji svojim radom daje doprinos u području praćenja alternativnih metoda što je svim sudionicima vrlo dragocjeno prilikom procjene projekata i donošenja mišljenja. Kako će se razvijati alternativne metode tako će se sve više smanjivati broj životinje korištenih u pokusima i za potrebe obrazovanja, a što je i konačni cilj ove Direktive. Zajedničkim radom i razmjenom mišljenja dionika iz različitih područja povećava se zajedničko znanje i donose se informirane odluke te se tako i doprinosi provedbi same Direktive, dok bi se odbacivanjem pojedinih dionika istima uskratilo dodatne informacije i smanjilo njihovo znanje i zainteresiranost za primjenu Direktive. Industrija je zainteresirana za razvoj pouzdanih alternativnih metoda istraživanja i za prestanak korištenja životinja u pokusima te u tu svrhu izdvaja značajna sredstva koja su pokretač razvoja u tom području. Kako sjednice povjerenstava nisu otvorene za javnost, a osobito ne Etičkog povjerenstva koje je obvezno čuvati tajnost podataka vezano za korisnike i poslovne podatke u skladu s Direktivom 2010/63/EU tako se ni snimke sjednica ne mogu objavljivati u javnosti. Rad povjerenstava se ne očituje samo kroz zakonodavstvo već i na druge načine kojima se može unaprijediti zaštita životinja kao npr. izrade preporuka, mišljenja i slično. Članak 35. postao je članak 36. Zakona. |
| 849 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Držanje životinja ugostiteljskim objektima Podržavamo novu odredbu u Prijedlogu Zakona kojom je zabranjeno ''držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje'' (članak 5., stavak 2., točka 34.). Također, podržavamo novu odredbu u Prijedlogu Zakona kojom je zabranjeno ''držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima te u skladu s člankom 62. stavkom 5. ovoga Zakona'' (članak 5., stavak 2., točka 36.). Ipak, smatramo da bi članak 5., stavak 2., točku 34. trebalo izmijeniti na način da glasi: ''Zabranjeno je: 34. držanje životinja u ugostiteljskim i trgovačkim objektima u svrhu ukrašavanja prostora.'' Obrazloženje: Smatramo da ovu dobru odredbu treba dopuniti na način da se, osim u ugostiteljskim objektima, uvede i zabrana držanja životinja u svrhu ukrašavanja prostora i u trgovačkim objektima. Naime, kao udruga dobivamo dojave građana koji svjedoče apsurdnim situacijama držanja životinja za ukras u trgovačkim objektima poput npr. Peveca, gdje su kao ukrasi bili ''obješeni'' poput lustera papagaji i upitno je koliko su zaposlenici, kojima skrb za životinje i nije u opisu posla, brinuli za te ptice. Dobivali smo i dojave o kanarincu u krletki koji je ukras u izlogu frizerskog salona, ribicama u okruglim posudama kao ukrasima u izlozima trgovina obućom, kokoši s pilićima kao ukrasu u izlogu cvjećarnice, kunićima koji su služili kao ukras u drvnom centru itd. Stoga je važno, uvrštavanjem i trgovačkih objekata u ovu zabranu, nedvosmisleno propisati zabranu držanja životinja kao ukrasa i u tim objektima. Pritom je lako prepoznati je li npr. netko došao sa psom na posao pa životinja ne služi kao ukras jer nakon radnog vremena ide sa skrbnikom kući ili se radi o životinjama koje ostaju stalno u objektu kao ukras. U našem prijedlogu izostavili smo formulaciju ''osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje''. Ako odredba ostane formulirana s tim dodatkom, ostavlja se prostor za zloporabu i mogućnost subjektivnih tumačenja vlasnika objekata koji drže životinje u svrhu ukrašavanja prostora. Osim toga, svjedoci smo stalnih pritužbi građana na uvjete držanja životinja koje se prodaju u pet shopovima, a to su specijalizirane trgovine u kojima zaposlenici dobivaju barem minimalne upute o skrbi za životinje te su životinje koliko-toliko pod barem povremenim nadzorom veterinara. Ne može se očekivati da će zaposlenici u ugostiteljskim i trgovačkim objektima odgovorno i adekvatno brinuti o zdravlju i dobrobiti životinja, a sigurno je da se u takvim objektima ne mogu osigurati primjereni uvjeti držanja životinja. Ti objekti su mjesta prodaje usluga i roba te zaposlenici, čak ni uz najbolju volju, ne mogu nadzirati hoće li posjetitelji uznemiravati, zlostavljati i ugrožavati životinje. Životinjama je praktički nemoguće osigurati adekvatne i primjerene uvjete držanja u zatočeništvu ugostiteljskih i trgovačkih objekata, gdje služe za ukras, jer su to mjesta velike protočnosti ljudi, buke, glasne glazbe, duhanskoga dima u ugostiteljskim objektima, a mogućnost uznemiravanja i ugrožavanja životinja je iznimno velika. Čak i kada se životinje u tim objektima ne bi uznemiravalo i kada bi se mogli osigurati ''primjereni uvjeti držanja'', i dalje se krše odredbe Zakona koje zabranjuju ograničavanje kretanja životinjama. Podsjećamo i da Prijedlog Zakona u članku 60. propisuje uvjete za zoološki vrt koji mora osigurati ''nastambe koje prostorom i opremom udovoljavaju osnovnim potrebama svake životinjske vrste te, prema potrebi, uz zatvoreni prostor i otvoreni prostor za kretanje životinja''. Držanje životinja kao ukrasa u ugostiteljskim i trgovačkim objektima onemogućava im i te minimalne uvjete kretanja i zadovoljavanja osnovnih potreba. Zato predlažemo da se iz članka 5., stavka 2., točke 34. briše formulacija ''osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje''. Vezano uz zabranu držanja i korištenja divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, smatramo da je ova odredba vrlo važna zbog čestih prijava držanja medvjeda u sklopu ugostiteljskog objekta Macola, fotografiranja turista sa zmijama, izlaganja tigra u kavezu noćnog kluba i sličnih situacija gdje se životinje prikazuju kako bi privukle goste i publiku te povećale popularnost i profit pojedincima koji ostvaruju novčanu dobit iskorištavanjem životinja. Pritom je dobrobit divljih životinja vrlo ugrožena jer su često pod sedativima kako bi bile mirne, izložene su buci i stalnom maltretiranju ljudi, a postoji i opasnost da te životinje ugroze zdravlje i živote ljudi. | Prihvaćen | Vezano za držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano uz ovaj članak. Člankom 5. stavkom 2. točkom 4. zabranjuje se držanje medvjeda osim u zoološkim vrtovima i skloništima za životinje. Člankom 5. stavkom 2. točkom 35. Zakona zabranjeno je korištenje divljih životinja u komercijalne svrhe, osim za uzgoj i držanje u svrhu proizvodnje te držanja u zoološkom vrtu, tako da je fotografiranje turista sa zmijama i izlaganje tigra u kavezu noćnog kluba zabranjeno. |
| 850 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Udomljavanje životinja nakon pokusa Članak 11. Prijedloga Zakona, koji propisuje uvjete za usmrćivanje životinja, glasi: ''(1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje''. Predlažemo da se ova odredba izmijeni na sljedeći način: ''(1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu, a nije ju moguće udomiti, pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje''. Obrazloženje: Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u nekim zakonodavstvima. Više informacija može se naći na web-stranici organizacije RSPCA: http://science.rspca.org.uk/sciencegroup/researchanimals/ethicalreview/functionstasks/housingandcare/rehoming i na http://www.beaglefreedomproject.org/right_to_release. To posebno vrijedi za pse i mačke koje se koriste u pokusima, ali i za sve ostale životinje. Dosad je ova inicijativa postala dijelom zakonodavstva u američkim saveznim državama Minnesoti (i uspješno se implementira), Kaliforniji, Connecticutu i Nevadi, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. Navedeni propisi zahtijevaju od laboratorija da svaku životinju mogu koristiti najviše dvije godine, a nakon toga da ju ponude skloništu ili organizaciji za spašavanje prije nego ih usmrte, tako dugo dok su dovoljno zdrave da mogu ići u novi dom. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. U prvom valu oslobođena su 64 psa iz laboratorija Adivus u indijskome gradu Bangaloreu. Do njihova puštanja na slobodu došlo je zahvaljujući novim smjernicama koje nalažu laboratorijima da daju na udomljavaju pse korištene u pokusima. Smjernice o ponovnom korištenju i rehabilitaciji pasa objavilo je Indijsko povjerenstvo za kontrolu i nadziranje testiranja na životinjama (CPCSEA) u listopadu prošle godine. Propisuje se da se psi mogu koristiti u pokusima maksimalno tri godine, a nakon toga moraju se rehabilitirati. Za vrijeme trajanja trogodišnjeg razdoblja testiranja strože će se nadzirati korištenje pasa: psi se mogu nanovo koristiti jedino ako za vrijeme prethodnog testiranja nisu patili od štetnih učinaka te njihova dobrobit nije bila ugrožena. Ponavljanje testiranja na pojedinom psu bit će moguće jedino uz prethodnu dozvolu CPCSEA-a. Psi na kojima se neće ponavljati testiranja također će se rehabilitirati i udomljavati. Organizacije za zaštitu životinja surađuju s laboratorijima kako bi se psi udomili. Stoga predlažemo da se udomljavanje životinja nakon pokusa također regulira ili ovom odredbom ili nekom drugom u dijelu Zakona koji se odnosi na provođenje pokusa na životinjama. | Nije prihvaćen | Vezano za udomljavanje životinja korištenih u pokusima pogledati odgovor Josipu Komljenoviću uz ovaj članak. |
| 851 | Prijatelji životinja | NADZOR, Članak 78. | Oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge životinje Podržavamo nadopunu članka 78. Prijedloga Zakona prema kojem je nadležni veterinarski inspektor ovlašten ne samo ''posjedniku privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom'' nego i ''životinju koju posjednik drži u neprimjerenim uvjetima''. Ova nadopuna vrlo je važna zato što omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. Nadalje, podržavamo nadopunu članka 80., stavka 2. Prijedloga Zakona prema kojem se privremeno oduzeta životinja, ako se ne može vratiti posjedniku jer nije ispunio uvjete za njezino daljnje držanje, može zbrinuti ne samo u skloništu već može biti i ''smještena u primjereni smještaj ili po trajnom oduzimanju udomljena ili prodana''. Time se svodi na minimum mogućnost propisana stavkom 3., a ta je da životinja može biti usmrćena na trošak vlasnika ako ju nije moguće zbrinuti na spomenute načine. U članku 80., stavku 3. treba izmijeniti stavak koji se navodi u odredbi; vjerojatno je omaškom pogrešno napisano ''jedan od načina navedenih u stavku 1. ovoga članka'' jer se zapravo misli na načine koji su navedeni u stavku 2. Podržavamo i odlične nadopune članka 84. prema kojima se pravnoj i fizičkoj osobi, osim novčane kazne, može izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje, i to ako: - životinjama nanosi bol ili patnju ili ih ozljeđuje ili ih namjerno izlaže bolestima ili strahu - huška životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih dresira na agresivnost - obučava životinje za borbe, organizira borbe životinja ili sudjeluje u njima, posjećuje ih i oglašava te u vezi s tim organizira klađenje i sudjeluje u klađenju - životinjama odsijeca dijelove tijela koji su osjetljivi na bol - omamljuje, kolje ili usmrćuje životinje u ritualne svrhe - drži u zatočeništvu dupine i ostale morske sisavce iz porodice Cetacea - ubada, stiska, nateže ili savija dijelova tijela životinja ili vješa životinje ili udara, potapa ili guši životinje ili baca ili namjerno gazi životinje prijevoznim sredstvima - izlaže životinje vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima te drugim fizikalnim ili kemijskim djelovanjima - puca u životinje bez obzira na vrstu oružja ili sprave za pucanje. Pozitivno je što članak 84. propisuje i da se fizičkoj osobi, uz novčanu kaznu, može izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje, ako drugi put počini sljedeće prekršaje: - ne osigura hranjenje i napajanje životinja kako to propisuje 43. Prijedloga Zakona - ne osigura kućnim ljubimcima uvjete držanja u skladu s njihovim potrebama te drži i postupa s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja - drži pse stalno vezane ili ih drži u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Podržavamo logičnu odredbu u članku 88., a to je da se fizičkoj osobi koja spolno opći sa životinjom ili na drugi način zadovoljava spolne potrebe pomoću životinje, uz novčanu kaznu, može izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. Predlažemo da se u svim navedenim odredbama gdje se radi o oduzimanju životinje i zabrani držanja i nabavljanja druge životinje izraz ''može se izreći zaštitna mjera'' zamijeni s ''mora se izreći zaštitna mjera''. Naime, zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrane držanja i nabavljanja druge životinje izriče se ovim Prijedlogom Zakona za slučajeve kada su ugroženi zdravlje i život životinje te je nužno životinju oduzeti kako bi se spriječilo njezino daljnje zlostavljanje i ugrožavanje. Ako je zakonska odredba formulirana na način da se ''može'' izreći oduzimanje životinje i zabrana držanja i nabavljanja životinje, to daje mogućnost da se svaki slučaj kršenja navedenih odredbi ostavlja subjektivnoj procjeni veterinarskog inspektora. | Djelomično prihvaćen | Članak 78. je postao članak 81 ovoga zakona te su istim propisane ovlasti veterinarskih inspektora, koji su svi doktori veterinarske medicine te se smatra da imaju potrebno znanje. |
| 852 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Članak 5. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja glasi: ''(2) Zabranjeno je: 3. pri uzgoju životinja povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama 4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih obučavati na agresivnost, osim pri školovanju službenih pasa i za potrebe sportske radne i lovne kinologije prema kinološkim standardima pod vodstvom osposobljenih osoba 5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju''. Predlažemo da članak 5., stavak 2., točka 5. glasi: ''(2) Zabranjeno je: 5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, uključujući borbe pasa, pijetlova, bikova, medvjeda i svih ostalih životinja, ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju''. Obrazloženje: Aktualnim Zakonom o zaštiti životinja, kao i ovim Prijedlogom Zakona, zabranjene su borbe životinja ''osim tradicionalnih natjecanja bikova'' zbog tobožnje tradicije takvih natjecanja na nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Izuzetak od ostalih borbi životinja donesen je amandmanom neposredno prije usvajanja Zakona o zaštiti životinja 2006. godine, u želji da se Zakonom reguliraju tzv. bikijade u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori. Bikijade su dio šireg okupljanja ljudi u navedenim regijama, a organiziraju se kao borbe bikova, pri čemu se iskorištava prirodni nagon životinja kako bi ih se navelo da nasrću jedna na drugu i bodu se. Tijekom odvijanja borbi bikova krše se odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na poticanje agresivnosti i huškanje te ostale načine zlostavljanja životinja (izazivanje straha, stresa, patnje, boli, ozljeda), kao i na organiziranje i sudjelovanje u klađenju. Uz stres i strah koje životinje proživljavaju neposredno prije i tijekom borbi, vlasnici zbog sudjelovanja u borbama prevoze često životinje na velike udaljenosti, što dovodi i do kršenja podzakonskih akata vezanih uz prijevoz životinja bez ikakve kontrole. Uz to, na bikijadama se redovito prodaju DVD-i s borbama pasa, iako su protuzakonite, organizatori bikijada često su upleteni u netransparentno poslovanje i financijske malverzacije, a krši se i niz sigurnosnih, sanitarnih i veterinarskih propisa. Postojećom odredbom kojom je zabranjeno ''obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova'' već sada dopušteno je kršenje Zakona jer borbe bikova ne mogu se nazvati ni natjecanjem ni tradicijom. Nije jasno o kakvim se natjecanjima bikova radi na tzv. bikijadama, gdje se životinje iskorištavaju da nasrću jedna na drugu. Time su borbe bikova već i sada zabranjene, s obzirom na neodređenost, odnosno nepostojanje definicije ''natjecanje'' u Zakonu. Borbe bikova intenzivnije su se počele organizirati kod nas tek sredinom 1990-tih, pa su već sada ilegalne jer nema tradicije u organiziranju borbi bikova. Održavaju se npr. i u Vrbovcu, što nema nikakve veze s pokušajima da se borbe bikova prikažu tradicionalnima, s obzirom na uzgoj bikova u Dalmatinskoj zagori. Sve to upućuje da se ta događanja organiziraju protuzakonito, zbog čega je nužno mijenjati i korigirati postojeću zakonsku odredbu. Tradicija je kulturno nasljeđe koje se prenosi s generacije na generaciju, a podrazumijeva kontinuitet s prošlošću. To nisu događanja koja se samo baziraju na događanju u prošlosti. Borbe bikova jednako tako ne mogu biti ni kulturno nasljeđe jer takvo nasljeđe podrazumijeva ostavštinu prošlih generacija koja se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bila ostavljena u nasljeđe za dobrobit budućim generacijama. Etnolozi se slažu da su bikijade tradicija možda u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali ne i Dalmacije i Dalmatinske zagore jer nedostaju dokumenti koji bi to potvrđivali. Navode vrijednost očuvanja raznih oblika tradicijske baštine koja je prisutna oko samih bikijada. To su u prvom redu: priprema tradicijskih jela, izvođenje raznih tradicijskih glazbenih izričaja (plesa, gange, rere, ojkavice, diple i gusle) iz raznih krajeva, izvođenje raznih tradicijskih igara, prodaja rukotvorina tradicijskih obrta itd. Time i stručnjaci potvrđuju kako je važno očuvanje tradicijske baštine, a ne bikijada koje niti ne pripadaju tradiciji. Tradicijska baština i kulturne vrijednosti Dalmacije i Dalmatinske zagore mogle bi se uspješno turistički promovirati i održavati društvena okupljanja evoluiranjem sukobljavanja životinja u izložbe bikova, što bi odgovaralo izrazu ''natjecanja bikova'' iz Zakona o zaštiti životinja jer bi se vrednovao fizički izgled i držanje životinja, i dalje bi se održavala okupljanja i zabava, promovirao bi se uzgoj autohtone pasmine, pobjednici bi dobivali nagrade, a sve bi bilo bez opasnosti za životinje i ljude. Želja da se mitologizira povijest i da se uvede novokomponirana tradicija na seoskim svečanostima opravdana je ako uključuje ravnopravne sudionike nekog običaja, koji voljno sudjeluju u njemu. Životinje ne bi trebale biti ispušni ventil ni sredstvo zarade pod izlikom provođenja tradicije određene interesne skupine. Uloga je zakonodavca da štiti životinje, a ne subjektivno viđenje zabave i zarade pojedinaca na štetu životinja. Kada bi borbe bikova i bile tradicija, trebalo bi ih zabraniti jer se i tradicije moraju mijenjati, odnosno prilagođavati se etičkim dosezima suvremena vremena. Također, Zakon o zaštiti životinja treba vrijediti za cijelu Hrvatsku, bez izuzetaka, a ovakvom se odredbom zloupotrebljava pojam tradicije za ozakonjenje i promicanje nasilja prema životinjama. Stoga ova odredba Zakona ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. | Nije prihvaćen | Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Majda Rubić je u svojoj knjizi „Zaštita nacionalnog blaga u svjetlu europskog prava“ iz 2007. godine u dijelu „Primjeri iz Registra nematerijalne kulturne baštine i prijedlozi za prijavu“ navela kao poznati narodni običaj bodenje bikova koje se u Hrvatskoj stoljećima njeguje kao tradicionalna pučka vrednota, o čemu govori i Evgenij Paščenko u svojem djelu „Etnogeneza i mitologija Hrvata“. Tradicionalna natjecanja bikova se spominju od 1890. godine, a organizirano održavaju već 22 i pri tome se ne bilježe teže ozljede bikova niti njihovo međusobno usmrćivanje jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) tako da svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture, te s obzirom da je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu pojedinim područjima Republike Hrvatske, kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Evrope, zabrana tradicionalne bikijade nije razmatrana jer je isto uređeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja od 2013. godine (Narodne novine, br. 37/13), a od navedenog razdoblja do danas nisu iznijete nove činjenice o kojima bi trebalo dodatno raspravljati. |
| 853 | Prijatelji životinja | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Zabrana utrka pasa Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''organizirati utrke pasa'', što je hvalevrijedna odredba. Ovaj Prijedlog Zakona kao novost donosi uvrštavanje utrka pasa među pojmove u članku 4. i taj pojam glasi: ''utrke pasa su utrke pasa koje se organiziraju u svrhu ostvarivanja dobiti''. Prijedlog naše udruge je da se pojam ''utrke pasa'' definira na sljedeći način: ''Utrke pasa su komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se organiziraju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima.'' Obrazloženje: Povod uvođenju pojma ''utrke pasa'' u Prijedlog Zakona je to što je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. S obzirom na to da je zabranjeno organizirati utrke pasa, Klub Hrtova Hrvatske tražio je da se izmijeni Zakon jer njihov klub organizira redovite treninge i službene manifestacije kinološke discipline Lure coursing, kako bi se ''mogla u Hrvatskoj i dalje razvijati i održavati''. No iz dopisa Kluba Hrtova Hrvatske vidljivo je da se zakonska zabrana utrka pasa ne odnosi na ovu vrstu kinoloških natjecanja. Naime, utrke pasa podrazumijevaju utrku više pasa, od kojih svaki ima redni broj, koji trebaju istrčati određenu udaljenost od točke A do točke B, neovisno o tome jesu li te utrke komercijalne (klađenje, novčane nagrade) ili ih netko organizira iz puke zabave. Lure coursing nisu utrke pasa nego je to određena vrsta treninga pasa, kao i slične vrste agilityja. To potvrđuje i sam Klub Hrtova Hrvatske, koji ne podržava utrke pasa zabranjene ovim zakonom, a u svojem dopisu navodi: ''ne radi se o utrkama pasa'' nego se u obzir uzimaju entuzijazam, inteligencija i agilnost psa, ''dok brzina nije presudna''. Dakle, kinološke discipline koje se odnose na treniranje pasa ionako nemaju veze s utrkama pasa niti bi ih netko mogao poistovjetiti s njima. Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Podsjećamo da su navedenu zabranu podržale vodeće parlamentarne stranke i saborski zastupnici. Razlozi za zabranu utrka pasa bili su: - okrutnost povezana s uzgojem i držanjem pasa za natjecanja u kavezima, a koja se organiziraju isključivo zbog klađenja i ostvarivanja dobiti - bolesti: rane i infekcije nastale od stalnog nošenja brnjice, izlaganje ekstremnim vremenskim uvjetima suprotnima karakteristikama pasmine (hrtovi imaju malo masnih naslaga i tanko krzno), toplotni i srčani udari, ozljede pasa (slomljene noge) - davanje psima stimulansa kako bi se poboljšao njihov nastup - ubijanje pasa uime selektivnog uzgoja, kao i ozlijeđenih, presporih i starih pasa koji više nisu profitabilni - kratak životni vijek zbog uvjeta kojima su psi izloženi - pripreme za utrke, transport i same utrke pri čemu su psi pretvoreni u strojeve za trčanje. Samo u SAD-u, gdje je problem utrka pasa najizraženiji i gdje su te utrke zabranjene u mnogim saveznim državama, godišnje se usmrti više od 20.000 pasa koji se više ne mogu koristiti u natjecanjima. Definicija utrka pasa kakvu predlažemo uzima u obzir činjenicu da nije problem samo u klađenju nego i u mogućnosti manipulacije i iskorištavanja životinja u sportskim natjecanjima gdje je prioritet pobjeđivanje u brzini, a što rezultira stavljanjem dobrobiti životinja u drugi plan. Pri iskorištavanju životinja i želji za postizanjem najboljih rezultata, zdravlje i dobrobit pasa podređeni su tom cilju. Smatramo da bi definicijom koju predlažemo bile jednako obuhvaćene utrke kojima je cilj dobit, kao i one kojima je cilj pobjeda pasa u brzini (bez obzira na to što nema novčane nagrade), u što može biti uključeno davanje stimulansa, nastanak ozljeda, usmrćivanje pasa koji ne pobjeđuju i ostala ugrožavanja zdravlja pasa. Upravo zato utrke pasa trebaju ostati zabranjene, neovisno o razlogu njihova održavanja. Takva zabrana ne isključuje istrčavanja pasa u rekreativne svrhe i njihovo međusobno samostalno utrkivanje pri istrčavanju te pojedinačno testiranje pasa, kao ni kinološke manifestacije koje se odvijaju kao različiti oblici agilityja, za razliku od organiziranih utrka pasa u svrhu klađenja i ostvarivanja profita. Naime, utrke pasa mogu se organizirati i bez izravnog ostvarivanja dobiti s obzirom na to da organizator može zaraditi preko popratnih sadržaja događanja ili na drugi način, a same utrke organizirati zbog zabave i privlačenja gostiju. Definicija koju smo predložili onemogućila bi takve utrke pasa i narušavanje dobrobiti životinja. Ovako predloženom definicijom ujedno bi iz pojma ''utrke pasa'' bila izuzeta samo kinološka natjecanja, a koja imaju za cilj trening pasa u kojemu brzina nije presudna nego se u obzir uzimaju i entuzijazam, inteligencija i agilnost psa. Pritom upozoravamo na opasnost da se i kod Lure coursinga i sličnih natjecanja može narušiti dobrobit životinja: ako se ne koristi umjetni nego živi mamac, ako se psima daju sredstva u svrhu dopinga, ako se dogode ozljede psa… Na temelju svega navedenoga, predlažemo da se definicija pojma ''utrke pasa'' dopuni na način da uzme u obzir i one utrke koje se organiziraju u svrhu pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima u kojima nema novčane nagrade, a gdje je dobrobit životinja također ugrožena. | Nije prihvaćen | Definicijom iz ovoga Zakona da su utrke pasa utrke koje se organiziraju u svrhu ostvarivanja dobiti obuhvaćene su utrke tijekom kojih psi mogu biti izloženi postupcima kojima se ugrožava njihovo zdravlje i dobrobit te se njihovom zabranom osigurava dobrobit životinja. Utrke pasa koje se organiziraju za potrebe rada kinoloških klubova u svrhu izražavanja pasmini svojstvenog ponašanja bez zahtjeva za pobjeđivanjem u brzini osiguravaju dobrobit životinja na način da omogućuju psima pasmine hrt izražavanje pasmini svojstvenog ponašanja ali i promicanje prenošenja nasljednih osobina u čiju svrhu su uzgajani stoljećima.Za svaku organiziranu utrku pasa koja se organizira u Republici Hrvatskoj organizatori od nadležnog tijela trebaju ishoditi dopuštenje za njezino održavanje pri čemu se kontrolira zdravlje i dobrobit životinja te tijekom tako organiziranih natjecanja ne dolazi do ugrožavanja zdravlja i dobrobiti pasa. Za svako saznanje o utrkama koje nemaju dopuštenje nadležnog tijela potrebno je obavijestiti veterinarsku inspekciju. |
| 854 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana izlaganja ''lovačkih'' pasa s kupiranim ušima i repovima U Prijedlog Zakona uvrštena je i nova odredba kojom je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa'' (članak 5., stavak 2., točka 37.). Predlažemo da se ova odredba izmijeni tako da glasi: ''Članak 5. (2) Zabranjeno je: 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima''. Obrazloženje: Podržavamo uvrštavanje u Prijedlog Zakona o zaštiti životinja zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Na sastancima Povjerenstva naša udruga dobila je objašnjenje da je predložen izuzetak lovačkih pasa zato što je njima nužno kupirati uši i repove zbog prirode njihova ''rada'' na terenu. Naveli su da su to ''radne'' životinje koje tijekom lova mogu u šumama ozlijediti uši ili rep, pa se zato obavezno kupiraju kako bi njihovi posjednici izbjegli veterinarske troškove zbog mogućih ozljeda. Na naše pitanje ima li Ministarstvo podatke koji je to broj pasa kojima su u lovu ozlijeđeni rep ili uši i opravdava li taj broj da se zakonskom odredbom dopusti kupiranje svih ''lovačkih'' pasa, Ministarstvo nije imalo odgovor. Pojedinačni slučajevi ozljeda pasa ne mogu i ne smiju biti razlog da se Zakonom o zaštiti životinja dopusti kupiranje ušiju i repova svim ''lovačkim'' psima te njihovo izlaganje. Stoga smatramo da je nužno izmijeniti ovu odredbu kako smo predložili i zabraniti izlaganje svih pasa s kupiranim ušima i repovima, bez izuzetka za lovačke pse. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije |
| 855 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Zabrana kupiranja ušiju i repova ''lovačkim'' psima Čl. 9. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja (Izvođenje zahvata na životinjama) glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: ... 2. rezanje ušiju i repa pasa, uklanjanje i rezanje dijelova kandži mačaka osjetljivih na bol, rezanje glasnica i drugi zahvati kojima se utječe na cjelovitost tijela životinje protivno odredbama ovoga Zakona. ... (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka: 1. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva životinjskog tijela dopušteno je ako je prethodno provedena anestezija, a u postoperativnom tijeku analgezija, i to: - ako za pojedine zahvate postoje veterinarsko-zdravstveni razlozi, uključujući postupke za utvrđivanje bolesti - radi provođenja pokusa na životinjama - u svrhu kontrole razmnožavanja životinja, smanjenja agresivnosti životinja, zbog načina uzgoja životinja i - u svrhu označavanja životinja. 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. Predlažemo da članak 9. glasi: Čl. 9. (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: ... 2. rezanje ušiju i repa pasa, uklanjanje i rezanje dijelova kandži mačaka osjetljivih na bol, rezanje glasnica i drugi zahvati kojima se utječe na cjelovitost tijela životinje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, ako se zaštita ne može postići na drugi način, uz primjenu analgezije. Obrazloženje: Smatramo da treba brisati u stavku 1. točki 2.: ''protivno odredbama ovoga Zakona'' jer ništa od nabrojenoga, prema našem prijedlogu, nije protivno drugim odredbama Zakona. Smatramo da u stavak 2., točku 2. treba dodati: ''ako se zaštita ne može postići na drugi način'' kako bi se izbjegla zloupotreba ove odredbe. Navedeni izuzeci amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela ne bi se smjeli provoditi radi sprečavanja ''boli, patnje i samoozljeđivanja životinja ili ozljeđivanja drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga'' ako postoje druge metode koje se mogu primijeniti prije ovih drastičnih metoda, koje bi trebale biti zadnji izbor. Također, primjena amputacije ili uklanjanja dijelova tijela kod ''lovačkih'' pasa zbog kinoloških standarda nije ničim opravdana, a okrutna je prema psima. Stoga ''lovački'' psi u ovom slučaju ne bi smjeli biti izuzetak, zbog čega predlažemo da se taj dio formulacije briše. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 856 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Predlažemo da se u članak 5., stavak 2. doda sljedeća odredba: ''Zabranjeno je: držati i prodavati u trgovinama žive životinje namijenjene ljudskoj prehrani''. Obrazloženje: Građani nam se već godinama obraćaju kao udruzi, zgražajući se zbog nehumanih uvjeta držanja živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, kao i njihova usmrćivanja pred očima kupaca. To se osobito odnosi na držanje riba u trgovinama Maxi Super Konzum, u kojima se na odjelu svježe ribe nalazi akvarij u kojem je nagurano i po dvjestotinjak riba dopremljenih iz uzgajališta. Ribe u tom prostoru nemaju mjesta za kretanje, voda je prljava, a neke ribe imaju i ozljede, što se vidi po tome što voda u kojoj se nalaze zna biti krvava. Sve ovo događa se pred očima tisuća kupaca koji dnevno tamo prođu, šokirani očitim nemarom zaposlenika i vidljivim mučenjem riba. Svjesni smo da je trgovanje živim životinjama, isto kao i trgovina mesom usmrćenih životinja, prije svega, unosan biznis, te da su svi aspekti trgovanja podređeni gomilanju profita. No, to nije opravdanje za kršenje zakonskih propisa i za to da trgovine budu klaonice. Naime, Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede, odnosno namjerno ih izlagati strahu, kao i ograničavati kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah. Iz dojava građana uočavamo da u ovom slučaju nema adekvatnog provođenja zakona ni nadziranja rada trgovina koje drže i prodaju žive životinje za ljudsku prehranu pa tako ni posljedičnog sankcioniranja prekršitelja. Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama. Naime, istraživanje provedeno na Sveučilištu Guelph u Kanadi dokazuje kako ribe reagiraju na strah slično kao druge životinje za koje se inače vjeruje da imaju sposobnost osjećanja. Prema jednom istraživaču: ''Više je dokaza da ribe posjeduju određeni stupanj svijesti nego što postoji dokaza protiv toga, pa je stoga vjerojatnije da ribe imaju sposobnost osjećanja nego da je nemaju.'' Istraživanje je usmjereno na određivanje imaju li ribe neuro-anatomsku građu koja im omogućava da imaju svijest i da iskuse bol i patnju (http://www.awionline.org/pubs/Quarterly/05_54_04/05_54_4p19.htm). Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na sve životinje kralježnjake, a ribe su kralježnjaci te imaju sposobnost osjećanja boli i patnje. Važno je istaknuti da sva riba na tržištu mora biti svježa, tako da nije opravdano prodavati žive ribe koristeći marketinške tvrdnje da su svježe. Nema logike da se u trgovinama drže žive slatkovodne ribe i usmrćuju pred očima kupaca, dok se morske drže na ledu. Pravilnik o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koji se odobravaju pod posebnim uvjetima određuje da je ribarnica ''mjesto maloprodaje proizvoda ribarstva i živih školjkaša''. Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla navodi: ''Svježi proizvodi ribarstva'' su neprerađeni proizvodi ribarstva, bilo cjeloviti ili obrađeni, uključujući vakuumski pakirane proizvode ili proizvode pakirane u kontroliranoj atmosferi, koji, da bi se sačuvali, nisu bili podvrgnuti nikakvom drugom postupku osim hlađenja. Ovi propisi ne definiraju prodaju živih riba u ribarnicama trgovina. Nije nam poznato da postoji propis koji bi regulirao držanje živih riba u trgovinama, tko usmrćuje ribe, jesu li osobe koje usmrćuju ribe prošle edukaciju, koriste li standardiziranu opremu za usmrćivanje riba i sl. Ako ne postoji propis koji bi uređivao ovo područje, tada je dopušteno sve ono što nije zabranjeno. Zbog nemogućnosti kontrole trgovina koje drže žive životinje za prodaju i usmrćuju ih pred kupcima smatramo nužnim da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba kojom bi se izričito zabranili držanje i prodaja živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama. | Djelomično prihvaćen | Zakonodavstvom Europske unije dopušteno je trgovanje živim proizvodima ribarstva, a uvjeti se postavljaju u odnosu na sigurnost hrane, ne dovodeći u pitanje propise o dobrobiti životinja. Ako bi se nacionalnim propisom to zabranilo, bili bi stroži od EU propisa i ograničili bi subjekte u poslovanju s hranom, a i potrošače s obzirom da je u drugim zemljama članicama EU takva prodaja dopuštena. Svakako je potrebno osigurati uvjete za kisikom i prostorom pri držanju živih riba u spremnicima u svrhu prodaje za hranu. |
| 857 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana spolnog odnosa čovjeka i životinje Podržavamo odredbu u Prijedlogu Zakona kojom je zabranjen ''spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka'' (članak 5., stavak 2., točka 26.). Obrazloženje: Zoofilija ili sodomija predstavlja doživljavanje spolnog zadovoljstva prilikom spolnog odnosa sa životinjama. Ova nastranost u nekim europskim zemljama je zakonom jasno zabranjena i nužno je da i u Hrvatskoj ovaj aspekt zlostavljanja životinja bude zakonski reguliran. Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2006. godine, udruga Prijatelji životinja predlagala je da se spolno općenje sa životinjama zabrani Zakonom, no prijedlog je odbijen argumentacijom da ovaj problem nije izražen u Hrvatskoj u mjeri da bi se trebala propisati zakonska zabrana. Navedeno je kako su životinje u širem kontekstu zaštićene općenitom odredbom Zakona koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' (čl. 4., st. 2., tč. 12. Zakona o zaštiti životinja). Međutim, navedena odredba u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi jer će zoofili, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga nam je drago da je u Prijedlog Zakona uvrštena ova odredba kako bi se ova praksa jasno i nedvosmisleno zabranila Zakonom i kako bi se mogla sankcionirati. Vladajuća koalicija u Njemačkoj, usprkos očekivanom protivljenju zoofila, zabranila je krajem 2012. godine spolne odnose sa životinjama. Za osobe koje tjeraju životinju na ''aktivnost koja je netipična za tu vrstu'' predviđena je kazna do 25.000 eura. Ministrica poljoprivrede Ilse Aigner složila se da se zakonom zabrani da ljudi ''koriste životinje za vlastite seksualne aktivnosti ili seksualne radnje trećih osoba'', čime se također zabranjuje ''podvoditi'' životinje drugima. Spolni odnos sa životinjama zabranjen je u mnogim europskim zemljama. U Velikoj Britaniji zakon je promijenjen 2003., kada je maksimalna kazna doživotnog zatvora smanjena na dvije godine. U Francuskoj se zoofilija kažnjava s dvije godine zatvora i novčanom kaznom od 30.000 eura, a u Švicarskoj kazna može biti i do tri godine zatvora. Zoofilija je ilegalna i u Norveškoj od 2008., Belgiji od 2007., Nizozemskoj od 2010., Irskoj, Kanadi (maksimalno 10 godina zatvorske kazne), Australiji, Indiji i Švedskoj od 2014. godine. Ostale države koje su zabranile spolne odnose sa životinjama su: Ekvador (maksimalno osam godina zatvorske kazne), Etiopija, Gana (maksimalno tri godine zatvorske kazne), Hong Kong (maksimalno 10 godina zatvorske kazne i 50.000 dolara novčane kazne), Iran, Namibija, Novi Zeland, Poljska od 1997. (maksimalno tri godine zatvorske kazne, donacija u humanitarne svrhe za dobrobit životinja, zabrana do 10 godina držanja vlastitog kućnog ljubimca), Portugal, Singapur (maksimalno dvije godine zatvorske kazne, novčana kazna), Južnoafrička Republika, Trinidad i Tobago, Zambija (maksimalno pet godina), Malezija (maksimalno 20 godina zatvorske kazne i novčana kazna). S obzirom na to da je seksualno općenje sa životinjama prisutno i u Hrvatskoj, a pojedinci zainteresirani za ovu praksu razmjenjuju kontakte putem internetskih i tiskanih oglasnika, pozdravljamo uvrštavanje ove odredbe u Prijedlog Zakona o zaštiti životinja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 858 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavamo odredbu u Prijedlogu Zakona kojom je zabranjeno ''držati u zatočeništvu dupine i ostale morske sisavce iz porodice Cetacea , osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja te kao službene životinje'' (članak 5., stavak 2., točka 24.). Smatramo da ne treba dopustiti držanje u zatočeništvu dupina kao ''službenih životinja''. Obrazloženje: Prema Pravilniku o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu (NN 70/09) od 2009. u Hrvatskoj nije dopušteno držati žive primjerke zaštićenih životinja u zatočeništvu, uključujući sve vrste kitova i dupina (Cetacea). To se prvenstveno odnosilo na zabranu držanja kitova i dupina u komercijalne svrhe u dupinarijima i akvarijima u obliku ograđenih tankova s morskom vodom. Tadašnje Ministarstvo kulture (današnje Ministarstvo zaštite prirode i okoliša) iznimno je moglo dopustiti privremeno držanje bolesnih i ozlijeđenih primjeraka životinja radi liječenja i oporavka te povratka u prirodu. No, nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji od 7. srpnja 2013. na snazi je novi Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013), kojim se usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s propisima EU-a, dok Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu iz 2009. nije usklađen sa Zakonom iz 2013. Republika Hrvatska potpisnica je i Sporazuma o zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području (ACCOBAMS) čijom se Rezolucijom 3.13, između ostaloga, traži od država Stranaka da zabrane sve interakcijske programe s kitovima i dupinima koji uključuju približavanje, interakcije ili pokušaj interakcija s kitovima s iznimkom dopuštenih znanstvenih istraživanja te da zabrane trgovinu dupinima uhvaćenima u prirodi u svrhu držanja u zatočeništvu. Republika Hrvatska ratificirala je Sporazum 2000. godine (NN-MU 06/00). Kako je trenutno držanje u zatočeništvu živih primjeraka svih vrsta morskih sisavaca iz reda Cetacea pravno nejasno regulirano, odnosno Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu nije usklađen sa Zakonom o zaštiti prirode, nužno je Zakonom o zaštiti životinja zabraniti držanje dupina u zatočeništvu, kako bi se ova odredba održala kroz nadležnost Ministarstva poljoprivrede. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Morski sisavaci iz porodice Cetacea u dupinarijima izloženi su velikom stresu, apatiji i neprimjerenim uvjetima života u krajnje skučenom prostoru. Sve životinje obučavane, tj. trenirane za nastupanje u dupinarijima izvrgnute su i neprirodnom ponašanju, gdje za nagradu - ribu moraju izvoditi trikove. Društvene zajednice životinja u zatočeništvu potpuno su neprirodne jer se u takvim uvjetima nerijetko miješaju životinje različitih vrsta, odvaja ih se prema spolu ili se miješaju životinje koje se u prirodi nikada ne može vidjeti u takvim zajednicama. Novorođene životinje prerano se odvajaju od majki i stavljaju u prostore koji ne odgovaraju njihovim prirodnim zahtjevima. Držanjem u premalenim prostorima i tjeranjem na sudjelovanje u predstavama skraćuje im se životni vijek. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Stoga podržavamo ovu odredbu i predlažemo da se iz nje izuzmu dupini kao ''službene životinje''. | Nije prihvaćen | S obzirom da su službene životinje one životinje koje imaju licenciju za rad i služe za obavljanje poslova pojedinih državnih tijela te da je poznato korištenje dupina u službene svrhe ovim je Zakonom dopušteno njihovo korištenje u navedene svrhe uz poštivanje svih odredbi zakonodavstva za osiguranje njihovog zdravlja i dobrobiti. |
| 859 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Tijekom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine ponovno smo ukazali na nužnost propisivanja kaznene odredbe za kršenje članka 65. Prijedloga Zakona, koji se odnosi na obavezu osnivanja skloništa za životinje. Lokalne zajednice koje su ispoštovale Zakon, koji je na snazi od 2007. godine, s pravom su nezadovoljne što druge jedinice lokalne samouprave ne postupaju sukladno Zakonu i što nisu osnovale skloništa, a dosad su imale i više nego dovoljan rok. Stoga predlažemo da članak 84. glasi: ''(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: xx postupa protivno odredbi članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, ili xx ne osnuje sklonište za životinje (članak 65., stavak 1.).'' Obrazloženje: Prijedlog Zakona o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave'' (članak 65., stavci 1. i 2.). Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno pronaći način prisile, odnosno propisati kaznene odredbe, kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pitanje nepoštovanja obaveze osnivanja skloništa za životinje jedno od najčešćih pitanja koje dobivamo kao udruga koja vodi Mrežu za zaštitu životinja. To osobito vrijedi zato što su jedinice lokalne samouprave dosad imale i više nego dovoljan rok te su neke od njih ispoštovale Zakon, a druge nisu. Do sada se pokazalo da lokalne zajednice ne shvaćaju dovoljno ozbiljno provedbu Zakona, odnosno mnoge nisu niti krenule u ispunjavanje uvjeta koji su im propisani Zakonom o zaštiti životinja. Određivanje jasnih kaznenih odredbi znatno bi popravilo situaciju i lokalne zajednice krenule bi izvršavati ono što su već trebale ispuniti. Pokazalo se da se često ne radi o nedostatku novca, već jednostavno o zanemarivanju nečega zbog čega niti ne mogu biti kažnjene. Zakon tu mora biti jasniji i određeniji. Također, lokalne zajednice ne uviđaju da su one dužne provoditi zakonske odredbe - da se prema napuštenim životinjama trebaju odnositi kao i skrbnici prema svojim životinjama, da su one njihova odgovornost, da trebaju provoditi i programe kastracije itd. Često se opravdavaju ugovorom koji imaju s nekim od skloništa, bivših veterinarsko-higijenskih servisa, iako time ne ispunjavaju sve uvjete i obaveze koje im nalaže Zakon. Pred zakonom svi trebaju biti jednaki, kako svi građani, tako i gradonačelnici. Primjerice, Grad Split predlagao je izgradnju novog zoološkog vrta, za što su potrebna milijunska novčana sredstva, dok istodobno tako veliki grad do danas nije izgradio sklonište. U redu je da manja općina ima ugovor s nekim registriranim skloništem, ali Split je grad koji s prigradskim naseljima broji gotovo 300.000 stanovnika. Nadalje, Splitsko-dalmatinska županija je najveća županija u Republici Hrvatskoj i jedna od najgušće naseljenih, sa 16 gradova i 39 općina. Uzmimo u obzir i da se tijekom ljeta njezino stanovništvo zbog turizma barem dvaput poveća. Kako je moguće da cijeloj toj županiji nije potrebno ni jedno jedino sklonište za napuštene životinje?! Tko je nadležan i kako točno prisiliti Splitsko-dalmatinsku županiju da izvrši svoje zakonske obaveze? Ili makar jedan njezin grad? Zbog ovakvih slučajeva kojih je zaista mnogo diljem Republike Hrvatske, tražimo da se za ovu odredbu odredi kaznena odredba. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine u Ministarstvu poljoprivrede dobili smo odgovor da Ministarstvo nije nadležno za rad jedinica lokalne samouprave i da im zato ne može propisivati kaznene odredbe. Na pitanje tko im onda može propisati kaznene odredbe i kako to da u Zakonu postoji odredba za koju nije propisana kaznena odredba, nismo dobili odgovor. | Prihvaćen | Člankom 92. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (članak 64. stavak 1.) te ne osnuje sklonište (članak 64. stavci 2., 3. i 4.). |
| 860 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom i drugim zamkama Predlažemo da se u članak 5., stavak 2. doda sljedeća odredba: ''Zabranjeno je: hvatati i usmrćivati glodavce i druge životinje ljepilom i drugim zamkama koje uzrokuju životinjama dugotrajnu bol i patnju.'' Obrazloženje: Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja te su odgovorne za više patnje nego doslovno bilo koji drugi proizvod na tržištu za kontrolu divljih životinja. Sastoje se od komada kartona, lesonita ili plastike premazanih ljepilom koje hvata bilo koju životinju koja, privučena mamcem, prijeđe preko njihove površine – miševe, štakore, ptice, vjeverice, zmije, mačiće i ostale male životinje. Načini umiranja uzrokovani zamkama s ljepilom uvijek su bolni. Istraživanja pokazuju da se većina životinja koje su uhvaćene u ljepljive zamke pokušava osloboditi. Životinja se može boriti danima kako bi otrgnula svoje krzno, kožu i perje s ljepila, često grizući vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Dr. vet. med. Connie Orcutt iz bostonskog Angell Animal Medical Centera navodi: ''Miš kojega sam vidjela u zamci s ljepilom bio je zalijepljen za površinu jednom stranom lica i trbuha ne mogavši se pomaknuti ili disati kako treba. Bio je slab, dehidriran i očito vrlo uplašen. U našu bolnicu donesene su i brojne ptice koje su bile uhvaćene na ovakve zamke. Te životinje obično su vrlo bolesne zbog slabosti, ozljeda i gutanja ljepila. U težim slučajevima moraju biti eutanazirane.'' Osim što su uzročnik mučenja životinja, zamke s ljepilom dugoročno ne rješavaju problem miševa u kući, zgradi i industrijskim postrojenjima. Kontrola populacije glodavaca treba se usredotočiti na rješavanje uzroka i izvora. Zakonodavstvo zabranjuje prodaju i korištenje zamki s ljepilom za hvatanje glodavaca u: Irskoj (od 2000. godine nezakonito je uvoziti, posjedovati, prodavati ili nuditi za prodaju neovlaštene zamke, uključujući zamke s ljepilom), Novom Zelandu, državi Victoriji, Tasmaniji i Teritoriju australskog glavnog grada. Korištenje zamki s ljepilom također krši dobrobit životinja i zakonodavstvo Njemačke, Norveške i Islanda. U Nizozemskoj je korištenje ljepljivih ploča za hvatanje miševa i štakora zabranjeno u skladu sa Zakonom o flori i fauni te Standardima za upravljanje i kontrolu štete koju čine životinje. 2012. godine indijski Odbor za dobrobit životinja objavio je da upotreba ljepila krši nacionalni zakon protiv okrutnosti prema životinjama. Zabranom ljepljivih i drugih zamki koje uzrokuju životinjama dugotrajnu bol i patnju potrošači se usmjeravaju na nesmrtonosne humane zamke koje nisu skupe i lako su dostupne. I u Hrvatskoj ih prodaje većina višenamjenskih trgovina za alat i slično. To su plastične ili metalne zamke koje nalikuju na kutiju s pokretnim vratašcima koja se zatvaraju kada životinja prođe kroz otvor zamke. Kada se životinja uhvati u zamku, lako ju se može živu i neozlijeđenu osloboditi izvan kuće ili hale. Među njima su i uređaji koji kombiniraju tehnologiju spreja s detektorom pokreta te pritom ispuštaju hladan bezopasan sprej te različiti rastjerivači ultrazvukom koji se mogu koristiti i u prehrambenoj industriji, restoranima, supermarketima, na farmama, u bolnicama i u svim prostorima gdje se radi s hranom. Neke od njih mogu se pronaći u ponudi trgovačkog društva TOMAJA d.o.o. (http://www.tomaja.hr/shop/zamka-za-kune/), tvrtke MGT-OLIĆ (https://hr-hr.facebook.com/kavez.zamke/info?tab=page_info) ili u ponudi web-trgovine za elektroniku, računala, multimediju, modelarstvo i tehniku (http://www.conrad.hr/Swissinno-kavez-za-mi%B9eve-Humana-zamka-Classic-odbijanje-%Beivotinja-i-%B9teto%E8ina-okrugli-kavez-1-584-001.htm?websale8=conrad-hr&pi=1020833). Mnogi inozemni proizvođači također nude humane zamke koje ne ubijaju životinje. Tvrtka Varna Enterprises na svojim stranicama navodi da ne prodaje zamke s ljepilima jer ih smatra nehumanima i koristi ultrazvučne uređaje kao mjeru odbijanja glodavaca: http://www.varnacrafts.com/rat-glue-traps.htm. Na stranici iy-pest-control.co.uk nudi se zamka Trip-Trap Mouse Trap koja ima jednostavna, ali učinkovita jednosmjerna vrata, a stražnji dio zamke može se maknuti kako bi se oslobodilo miša (http://www.d/mouse-trip-trap-p-124). Također, zamka Clock-work Multi Catch Mouse Trap ima poklopac te se može brzo i lako pratiti ulov u zamku (http://www.diy-pest-control.co.uk/clock-work-multi-catch-mo-p-125). Uncle Bob's Self Storage, peta najveća tvrtka za skladištenje u SAD-u, zabranila je korištenje zamki s ljepilom u svim svojim objektima, a tvrtke ING Barings i Charles Schwab Corporation poduzele su slične mjere. Takve zamke povukle su i velike tvrtke JPMorgan Chase & Co. i American Eagle Outfitters, kao i njujorška policija. Njujorška policija koristi uređaj Protecta Mouse. Goleme korporacije kao što su Dollar Tree i Rite Aid prestale su prodavati ljepljive i druge smrtonosne zamke. U SAD-u je protuzakonito koristiti zamke s ljepilima za divlje ptice. Popis brojnih tvrtki koje su iz svog prostora izbacile smrtonosne zamke s ljepilom, kao i onih koje su ih prestale proizvoditi i prodavati u svojim poslovnicama može se pronaći na http://banglueboards.com/our-allies.html. Nažalost, u Hrvatskoj se u velikim trgovačkim centrima mogu kupiti zamke s ljepilom, kao i one koje ubijaju glodavce udarcem, te su dostupne svima. To izravno utječe na veliku okrutnost prema životinjama, zbog čega je nužno ovim Prijedlogom Zakona o zaštiti životinja donijeti zabranu njihova korištenja. | Nije prihvaćen | Zabrana lova ptica ljepljivim sredstvima uređena je propisima iz područja lovstva. Nije moguće provesti drugu vrstu deratizacije koja koristi otrove u objektima u kojima se odvijaju procesi skladištenja, pripreme i drugih poslova vezanih uz prehrambene namirnice |
| 861 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Strane životinjske vrste kao kućni ljubimci Podržavamo jako važne nove članke u Prijedlogu Zakona, članke 57. i 58. kojima se uređuje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci. Prema definiciji u članku 4. Prijedloga Zakona strane životinjske vrste su ''životinjske vrste koje prirodno ne obitavaju na području Republike Hrvatske''. U obrazloženju razloga uvođenja ovih članaka navodi se da ''strane životinjske vrste kao kućni ljubimci mogu predstavljati opasnost za zdravlje drugih životinja, ljudi i okoliš te mogu prenositi zarazne bolesti, što posljedično može dovesti do velikih ekonomskih šteta''. Činjenica je da postoji više od 200 milijuna kućnih ljubimaca u Europi, uključujući sisavce, ptice, gmazove, ribe i vodozemce. Međutim, mnoge vrste, naročito egzotične životinje imaju složene potrebe i traže specijaliziranu i često dugogodišnju predanu skrb, prehranu i smještaj, što je teško zadovoljiti te stoga nisu prikladne za život u zatočeništvu (npr. kornjače i papige mogu živjeti barem 40-50 godina). To može dovesti do ozbiljnih problema za dobrobit životinja, kao što su zanemarivanje životinja i teški napori ponovnog udomljavanja, patnja zbog neadekvatnih uvjeta držanja (pogrešna prehrana i upotreba umjetnog svjetla/grijanja, problemi s ponašanjem), nedostatak veterinara specijaliziranih za bolesti stranih životinjskih vrsta i zoonoze koje prenose, a zbog svega toga životinje pate i prerano umiru. Također, hvatanje divljih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima, uništavanje njihova prirodnog staništa i uvođenje invazivnih vrsta značajni su čimbenici koji dovode do gubitka biološke raznolikosti u svijetu. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES) regulira trgovinu ugroženim vrstama divljih životinja preko dozvola ili izravnih zabrana na temelju statusa zaštite. Unatoč tim trgovinskim ograničenjima, postoje brojni dokazi da uvoz egzotičnih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima ugrožava opstanak nekih divljih populacija. Uzgoj životinja u zatočeništvu također nije idealno rješenje: pravo podrijetlo teško se može provjeriti i može biti rupa u zakonu za ilegalnu trgovinu. Neke vrste mogu imati utjecaj na lokalnu bioraznolikost kada ih skrbnici puste ili kada pobjegnu u divljinu. Neke životinje ne mogu opstati u stranoj klimi, a mogu umrijeti i od gladi ili cestovnog prometa. No, neke strane vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa, izazivati križanje vrsta ili se nadmetati s autohtonim vrstama oko hrane ili gnijezda, prijeteći im time izumiranjem. Držanje egzotičnih životinja kao kućnih ljubimaca predstavlja opasnost i za javno zdravstvo i sigurnost. Oko 72 % zoonoza koje se pojavljuju potječe od divljih životinja. Neke od najozbiljnijih zoonoza su one povezane s nepripitomljenim, egzotičnim ili uvezenim životinjama. Poznato je da su legalna i ilegalna trgovina divljim pticama odigrale značajnu ulogu u globalnom širenju ptičje gripe, što je 2007. godine rezultiralo zabranom uvoza divljih ulovljenih ptica u EU. Određene strane životinjske vrste mogu predstavljati sigurnosni rizik za ljude zbog svoje predatorske, agresivne ili otrovne prirode. Vrste kao što su zmije otrovnice, pitoni, krokodili, velike mačke i primati mogu ozlijediti ljude otrovom, ugrizom ili grebanjem. Odrasle životinje mogu biti vrlo jake i predstavljati rizik, osobito za malu djecu. Trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima može imati ozbiljne negativne posljedice zbog širenja bolesti na druge životinje. Treba uzeti u obzir i troškove za hvatanje i iskorjenjivanje invazivnih vrsta, liječenje ljudi zbog zoonoza, borbu protiv ilegalne trgovine i klanje tisuća ''domaćih'' životinja kako bi se spriječilo širenje bolesti. Europska komisija procjenjuje troškove kontrole i štete od invazivnih vrsta u EU-u na 12 milijarda eura godišnje (konzervativna procjena). Dodatni troškovi proizlaze iz protuzakonite trgovine i liječenja bolesti koje uzrokuju divlje životinje. Postoji nekoliko načina za reguliranje držanja i prodaje stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca. Tzv. Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta), kakva postoji u nekim europskim zemljama, najučinkovitiji je, koncizan, transparentan, provediv i ekonomski ostvariv način. To je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje stranih životinjskih vrsta koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Pokrenuli su ju na znanstvenim temeljima nizozemski Centar za spašavanje egzotičnih životinja AAP i organizacija Eurogroup for Animals, u suradnji s partnerima diljem Europe, te informiraju tvorce politike i javnost o prednostima popisa dopuštenih vrsta u zakonodavstvu država članica EU-a, nudeći praktična rješenja i savjete o njegovoj izradi i provedbi. Unutar Europske unije nadležnost donošenja zakona o tematici egzotičnih kućnih ljubimaca pripada državama članicama. Kao što je dokumentirano u članku organizacije Eurogroup ''Analysis of national legislation related to the keeping and sale of exotic pets in Europe'' (2013), gdje takvi zakoni postoje, oni su vrlo raznoliki. Zakonske odredbe mogu zabraniti držanje nekih vrsta životinja (Negativna ili crna lista) ili dopustiti držanje samo nekih vrsta (Pozitivna ili bijela lista). Pozitivna lista je poželjnija u odnosu na negativnu zbog svoje jednostavnosti: sažet popis životinja koje se mogu držati daje jasnoću skrbnicima i ustanovama za provedbu te stvara vladama manje regulatorne birokracije. Time se smanjuju administrativni troškovi i stvara se manje sudskih neriješenih predmeta koji nastaju radi odlučivanja o pitanjima dobrobiti životinja, kada skrbnici kućnih ljubimaca podnose žalbe. Osim toga, koncept Pozitivne liste već je dobio potporu Europskog suda pravde. Negativne liste trebaju biti stalno ažurirane, što je spor i otežavajući proces, budući da se nove vrste proučavaju kako bi ih držali kao kućne ljubimce, stanje zaštite vrsta postaje kritično ili se događaju incidenti s vrstama, koje su prijetnja zdravlju ljudi i životinja te okolišu. Zbog tih razloga, negativne liste uvijek će zaostajati za novim trendovima držanja egzotičnih kućnih ljubimaca i promjenama u trgovini te stvoriti lažan osjećaj prihvatljivosti glede sigurnosti i dobrobiti držanja određenih vrsta. U Belgiji, Pozitivna lista za sisavce bila je u raspravi od 1989. godine, a uvedena je Kraljevskom uredbom iz 2001. godine. Uredba je osporavana na sudu kao zapreka trgovini između država članica EU-a. U lipnju 2008. godine Europski sud pravde presudio je da belgijska Pozitivna lista nije u sukobu s propisima o slobodnoj trgovini EU-a dokle god je temeljena na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima te je pokrenut postupak kojim stranke traže uključivanje vrsta na listu (presuda Andibel). Konačna Kraljevska uredba iz 2009. godine sadrži iste 42 vrste na listi i uključuje Aneks kriterija prema kojem vrste mogu biti procijenjene za uključivanje na listu. Belgijska ministrica zdravstva Laurette Onkelinx ocjenjuje uvođenje Pozitivne liste kao izuzetno pozitivno: ''Belgijsko iskustvo pokazalo je da uvođenje pozitivne liste dovodi do jasnoga smanjenja broja životinja, vrsta koje nisu na listi, koje završavaju u skloništima ili centrima za spašavanje. Postoji vrlo snažna potpora javnosti ovom propisu koji omogućava strogu društvenu kontrolu. To zauzvrat jamči učinkovitu provedbu, bez potrebe za dodatnim ulaganjima u sklopu javnih službi.'' Sirpa Pietikäinen, članica Europskog parlamenta iz Finske navodi da njje svaka životinja pogodna da živi kao kućni ljubimac: ''Kako bi se spriječila nepotrebna patnja divljih životinja, europske zemlje trebaju stvoriti pozitivne liste vrsta koje su dopuštene za držanje na temelju kriterija koji uvažavaju dobrobit životinja, ljudsko zdravlje i sigurnost, rizike invazivnih vrsta, očuvanje vrsta i dostupnost znanja o brizi i potrebama vrste.'' U Nizozemskoj je od veljače 2015. godine stupila na snagu Pozitivna liste za sisavce, a u pripremi su i Pozitivne liste za ribe, ptice i gmazove. Članak 57. propisuje da će popis stranih životinjskih vrsta koje se mogu držati kao ljubimci donijeti ministar pravilnikom. Također, pojedinci koji sada drže za kućne ljubimce strane životinjske vrste koje neće biti na popisu dopuštenih vrsta, mogu ih držati do prirodne smrti životinje. Za provedbu ovih novih odredaba i prikupljanje stručnih znanstvenih mišljenja propisano je i realno vremensko razdoblje jer članci 57. i 58. stupaju na snagu tek 2020. godine. Zbog ovih potvrđeno dobrih primjera u Europi, čija se iskustva mogu primijeniti i u Hrvatskoj, smatramo da odredbe članaka 57. i 58. kvalitetno uređuju pitanje o stranim životinjskim vrstama koje se mogu ''uzgajati, držati i prodavati kao kućni ljubimci na temelju znanstvenih spoznaja koje se donose u obliku znanstvenih mišljenja, a kojima se dokazuje da je određena životinjska vrsta primjerena za kućnog ljubimca te da je moguće osigurati uvjete držanja takve životinje''. Više informacija o problematici povezanoj s držanjem i trgovinom stranim životinjskim vrstama može se pročitati na sljedećim poveznicama: - Trgovina egzotičnim životinjama: http://bit.ly/2c2GmDs - Zatočene divlje i egzotične životinje: http://bit.ly/2c2FXBi - Pozitivna lista u Nizozemskoj: http://bit.ly/1xf32xq. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 862 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Predlažemo da se u članak 5. uvrsti sljedeća odredba: Članak 5. (2) Zabranjeno je: xx organizirati natjecanja konja u povlačenju trupaca. Obrazloženje: Natjecanja konja u povlačenju trupaca (''šlajs'' ili ''štraparijade'') održavaju se u Liču u Gorskom kotaru, Baškim Oštarijama i drugim dijelovima Ličko-senjske županije, Karlovačkoj županiji, Bateru kod Novog Vinodolskog i u drugim dijelovima Hrvatske. Na tim manifestacijama dovoze se trupci teški i po tonu, a konji pojedinačno ili u paru vuku goleme trupce, najčešće po dubokome blatu. Na tim natjecanjima događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Kako imaju jako osjetljiv sluh, izlaganje buci izaziva u konjima paniku i strah. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Osim općenitih odredbi u Prijedlogu Zakona koje zabranjuju nanošenje životinjama boli, patnje i ozljeda te namjerno izlaganje strahu i bolestima; prisiljavanje životinja na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah te njihovo izlaganje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, zabranjeno je i koristiti životinje za natjecanja ili predstave ''ako ih se pri tome prisiljava na neprirodno ponašanje ili se kod životinja izaziva bol, patnja, ozljede, strah ili smrt''. S obzirom na to da su konji na natjecanjima izloženi maltretiranju i prisiljeni na neprirodno ponašanje koje u njima izaziva bol, patnju, ozljede i strah, natjecanja u povlačenju trupaca, kada su i prijavljena, odvijaju se protuzakonito. Ističemo da se ova praksa po opterećenju koje konji podnose ne može uspoređivati s natjecanjima u oranju i sl. manifestacijama. Konji se ne koriste kao radne životinje niti ta natjecanja imaju bilo kakvu edukativnu svrhu, nego se održavaju isključivo zbog zabave. Sami sudionici ovih natjecanja izjavili su u medijima da je šlajs ''tradicija'' nastala prije nekoliko godina okladom u gostionici: https://youtu.be/FDqDCv3zOkY. U interesu je Ministarstva poljoprivrede, udruga za zaštitu životinja, kao i svih građana Hrvatske da se ta zabrana provodi u praksi, što trenutačno nije slučaj. U praksi je nemoguće da veterinarska inspekcija zabrani održavanje svakog pojedinačnoga slučaja natjecanja konja u povlačenju trupaca, osobito zato što se ona najčešće odvijaju i bez traženja dopuštenja za održavanje. Stoga je važno da se ova okrutna praksa prema konjima izričito zabrani Zakonom o zaštiti životinja. | Nije prihvaćen | S obzirom da se u natjecanju povlačenja trupaca koriste konji koji se koriste za rad i koji su uzgojeni u tu svrhu te koji su svojom tjelesnom građom prilagođeni za pomoć čovjeku pri obavljanju određenih teških poslova, ista se mjerila moraju primijeniti i kod natjecanja u povlačenju trupaca te konji ne smiju biti prisiljavani tehničkim sredstvima na napore koji prelaze njihove tjelesne mogućnosti. |
| 863 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Zabrana korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma Udruga Prijatelji životinja podržava uvrštavanje u članak 5. Prijedloga Zakona zabrane korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši). Odredba glasi: ''(2) Zabranjeno je: 32. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara''. Smatramo da se izuzetak koji se navodi u zabrani može u praksi lako zloupotrijebiti zato što se rad s konjima odvija u zabačenim šumama, daleko od pogleda slučajnih prolaznika i veterinarske inspekcije, gdje je praktički nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima. Konji koji prenose teške trupce iz šuma izloženi su velikim cjelodnevnim naporima jer je riječ o teškom fizičkom radu i preopterećenju za životinje, zbog kojih stradava njihovo zdravlje. U praksi se događa da se konji koriste i na lokacijama gdje se ne radi o teško pristupačnim terenima, čime se životinje zloupotrebljavaju za težak fizički rad koji bi mogla obaviti šumska mehanizacija, zbog čega je ova zabrana iznimno važna u Zakonu o zaštiti životinja. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji su svakodnevno vukli drva iz šume u Bregani i konja koji su padali pod teretom drva u šumama Velebita kod Gračaca pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad koji rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Pri izloženosti teškom tjelesnom radu konjima stradavaju i noge i leđa. Već od dugotrajne izloženosti samo težini jahača dolazi do prekida mikrocirkulacije krvi i limfe zbog stalnog pritiska u leđnom mišićnom tkivu. Deformacije tkiva u leđima konja počinju već nakon 12-15 minuta izloženosti težini jahača, a nakon 30 minuta prisutna je bol. Sve iznad 30 minuta dovodi do trauma tkiva, tj. do djelomične ili potpune distrofije mišića. Konj natovaren drvima iznese dnevno i do deset metara drva, spušta se više puta s 300 kilograma drva na leđima, što znači da su konji izloženi nezamislivoj boli te bešćutnom zanemarivanju njihova zdravlja i života. Ovakvim iskorištavanjem i mučenjem konja prekršene su općenite odredbe Zakona o zaštiti životinja koje zabranjuju nanošenje životinjama boli, patnja i ozljeda te namjernog izlaganja strahu; izlaganje životinja nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima te zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu. Nažalost, to u praksi ne znači nikakvo poboljšanje za konje jer se oni i dalje nemilice iskorištavaju i muče prisiljavanjem na rad koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti ovu zakonsku zabranu. Životinjska snaga u šumarstvu kao potpuno nepotrebna ukinuta je u prošlom stoljeću kada se razvila šumska mehanizacija koja može raditi na svakom terenu, pa čak i na vrlo strmom, i to puno učinkovitije nego bilo koja životinja. Stručnjaci smatraju da korištenje konja kao radnih životinja nema nikakve svrhe u 21. stoljeću, kada su teški fizički poslovi prebačeni s čovjeka i životinja na modernizirane strojeve. Stoga je nužno da se u Prijedlogu Zakona zabrani korištenje konja za izvlačenje drva, bilo da konji vuku drva ili ih prenose na leđima. Podsjećamo da konji koji vuku drva kroz šumu na svojim leđima dnevno prenesu u prosjeku oko pet metara drva, a prema navodima vlasnika konja u medijima, konji dnevno na svojim leđima prenesu čak i 10 metara drva. Pritom konji prijeđu dnevno kilometre i kilometre razdaljina pod teškim teretom. Za razliku od ostalih rasa konja, zbog teških napora ovi konji žive kraće, do 10 godina. Vrlo često događaju se i padovi, konji lome noge i vratove, a onda ih šalju u klaonicu. Riječ je o iscrpljujućem i pogibeljnom poslu za životinje, a radni učinak razmjerno je malen. Kao udruga svjedoci smo zlostavljanja konja prilikom izvlačenja drva iz šuma, a prizore izranjavanih i izmučenih konja predočuju i fotografije: http://bit.ly/2cln77t, http://bit.ly/18iODM9, http://bit.ly/2cIrSIU. Naknadno utvrđivanje jesu li konji preopterećeni ili ozlijeđeni otežano je i zbog ograničenih mogućnosti dolaska veterinarske inspekcije u područja gdje se obavlja takav rad. Osim toga, nemoguće je da veterinarska inspekcija kontrolira i redovito prati je li konj radio jedan sat ili osam sati, je li ispravno zbrinut, je li premlad ili prestar, dobiva li prikladnu veterinarsku skrb i kako se s njim postupa. To potvrđuju i medijski napisi u kojima se navodi da mnogi samaraši loše postupaju prema konjima i imaju radnike na crno, zbog čega odbijaju svjedočiti za javnost o svojem radu: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zabrana-konja-u-sumarstvu-posljednji-put-niz-sumsku-padinu-sa-300-kilograma-na-ledima/4664204/. Upućujemo i na sljedeće probleme koje je važno uzeti u obzir: - ne postoji nikakav akt koji bi propisivao bilo kakvu zaštitnu opremu za konje - izvlačenje trupaca ne podliježe gotovo nikakvom nadzoru veterinarske inspekcije i odvija se skriveno u šumama - konji su izloženi ozljedama ne samo od trupaca koje vuku ili nose već i od opreme koja se na njih stavlja (stara, oštećena, premala - uzrokuje hematome i rane) - za izvlačenje drva pomoću konja postoje alternative u mehanizaciji: šumski zglobni traktori i strojari gdje jedan stroj i dva čovjeka mijenjaju i do deset pari konja; strojevi s dizalicom koja hvata i tovari trupce; dizalice sa sajlama za strme terene itd. - konj izložen boli i strahu od boli, a koji nema mogućnosti pobjeći (prirodna reakcija na prethodno) može uzrokovati ozljede drugim životinjama i ljudima - praksa korištenja konja za izvlačenje drva iz šume izaziva zgražanje ne samo građana već i turista - civilizirana zemlja treba težiti civiliziranim načinima gospodarenja. Korištenje šumskih vozila nije ugrožavajuće za šume jer se, zahvaljujući djelovanju šumske flore i faune, tlo samo oporavlja od gaženja i sabijanja, pa takvo gaženje nije trajno niti ima loše posljedice za ekosustav. Također, ne bi trebalo biti potencijalne štete od puknuća uljnih vodova na vozilima ako je vozilo tehnički ispravno, a ako i dođe do akcidenta postoje kompleti/torbe s opremom za apsorpciju ulja i ostalih kemikalija. Dakle, kao što je propisana oprema za ADR/prijevoz zapaljivih kemikalija, jednako se može propisati i oprema za šumske strojeve (tzv. SPC apsorbensi, npr. http://www.cortecros.hr/Hrv/Proizvodi.aspx?root=42&id=98). Što se tiče argumenta da samarice utječu na zapošljavanje ruralnog stanovništva, vjerujemo da bi poticanje uzgajanja organskog voća i povrća u takvim čistim ruralnim područjima dugoročno bilo održivije i isplativije od tradicije koja izumire. Osim toga, kada se navodi argument kao što je neisplativost ulaganja u šumske ceste, vlake i stalne žičare, a time i u adekvatnu šumsku mehanizaciju, tim više ukazuje se na nužnost zakonske zaštite konja koji se koriste za izvlačenje trupaca iz šuma. Vjerujemo da bi se na mnogima od takvih područja mogao koristiti traktor s vitlom: https://youtu.be/_pQovvmzuYQ. Ukazujemo i na mogućnost obolijevanja konja i od zaraznih bolesti i zoonoza, čime je njihovo zdravlje dodatno ugroženo. Infekciozna anemija kopitara javlja se upravo u šumovitim područjima u kojima se nalaze insekti koji sišu krv, a teški napori smanjuju prirodnu otpornost životinje. Teški, akutni oblici leptospiroze praćeni vrućicom, gubitkom teka, slabošću u mišićima, hepatitisom i nefritisom, žuticom, hematurijom i respiratornim poremećajima pojavljuju se u konja koji se koriste za teške fizičke poslove. Osim što ova bolest može, između ostaloga, dovesti do upala očiju i sljepoće konja, prenosi se i na ljude, na koje može ostaviti ozbiljne zdravstvene posljedice. To je osobito važno zato što je, prema dostupnim podacima, Hrvatska najugroženija država Europe od oboljenja ljudi od leptospiroze. Naredba O mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2015. godini propisuje pretraživanje konja na infekcioznu anemiju kopitara, kao i kontrolu virusnog arteritisa konja, leptospiroze, groznice zapadnog Nila i rinopneumonitisa konja. Koliko nam je poznato, konji koji se koriste za rad u šumama ne prolaze ta testiranja na godišnjoj razini, čime je dodatno ugroženo i zdravlje konja i zdravlje ljudi koji rade s njima. Nepobitna je činjenica da su konji, osim navedenih bolesti, ozbiljno izloženi ozljedama i da se ozljede događaju, ne samo od trupaca već i od same opreme (remenje, samari - po vratu, ramenima i tijelu, a lanci im stružu po nogama). Prof. dr. sc. Mirjana Baban redovita je profesorica na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Na Zavodu za stočarstvo tog fakulteta koordinatorica je modula ''Konjogojstvo I'' i ''Specijalna zootehnika''; stručnog studija ''Ovčarstvo, kozarstvo i konjogojstvo'' i ''Konjogojstvo-praksa'' te doktorskog studija – smjer stočarstvo ''Konjogojstvo- odabrana poglavlja''. Autorica je mnogih radova o konjima, u kojima poseban naglasak stavlja na važnost osiguravanja njihove dobrobiti. Prof. dr. sc. Baban o prijedlogu ove zakonske zabrane iznosi mišljenje: ''Kao jednoj od prvih profesora, koja sam već dugi niz godina forsirala predavanja na temu dobrobiti konja, ne samo studentima, uzgajivačima, konjičkim sportašima već i prezentiranim radovima na međunarodnim simpozijima, te sudjelovala u osnivanju modula vezanog za dobrobit konja na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, izuzetno mi je drago što ste potaknuli inicijativu da se zabrani 'korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz teško pristupačnih područja šuma (samaraši)'.'' Ako bi u Zakonu o zaštiti životinja ostala ovako predložena odredba, smatramo da bi Hrvatske šume trebale definirati lokacije na kojima se rad, zbog nepristupačna terena, ne može odvijati drukčije nego s konjima, dok bi za sve druge lokacije trebala vrijediti zakonska odredba bez iznimke. Pritom bi lokacije na kojima mogu raditi isključivo konji trebale biti pod pojačanim nadzorom veterinarske inspekcije. No da problem nepristupačnih terena i nije izražen koliko se to naglašava potvrđuju i same Hrvatske šume navodeći da su uslugu samarica u posljednjih godinu dana koristili na otocima ili parkovima prirode i park-šumi grada Zagreba. Samaraši gotovo da više i ne rade za Hrvatske šume, nego za privatne naručitelje, što znači da se koriste i na terenima gdje se drva mogu iznijeti bez korištenja konja. Prema riječima samaraša, samarica će i sama nestati u bližoj budućnosti. Razlozi su ti što nije isplativa, što se ne radi o strateškoj gospodarskoj djelatnosti i što nije presudna za održavanje šuma. Skrb o dobrobiti konja raste u cijelome svijetu, što se ogleda i u propisima i preporukama vezanima uz njihovu zaštitu. Stoga smatramo važnim da se bez iznimke zabrani korištenje konja za izvlačenje trupaca iz šuma. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) |
| 864 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca Članak 52. Prijedloga Zakona propisuje obavezu posjednika kućnih ljubimaca da kontroliraju razmnožavanje kućnih ljubimaca: ''Članak 52. (1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. (2) Posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije.'' Predlažemo izmjenu članka 52. na način da glasi: ''Članak 52. (1) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom sterilizacijom i kastracijom. (2) Posjednici moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i mačaka i troškove njihove sterilizacije i kastracije.'' Obrazloženje: Najveći broj životinja u skloništima pripada neželjenoj mladunčadi kućnih životinja. Ako životinja nije namijenjena uzgoju, riskira se njezino nekontrolirano razmnožavanje, a praksa potvrđuje da gotovo nitko dosad nije snosio troškove zbrinjavanja neželjene mladunčadi svojeg kućnog ljubimca niti je sankcioniran zbog napuštanja životinja, čime se u Hrvatskoj svakodnevno krše odredbe Zakona o zaštiti životinja. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju velik financijski teret za lokalne zajednice i građane, pa neodgovorne skrbnike treba sankcionirati ako ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe. Jasnije postavljene zakonske odredbe pospješit će i provedbu Zakona. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine, podržali smo prijedlog Skloništa za napuštene životinje Prijatelji Čakovec. Aleksandra Hampamer, voditeljica Skloništa, predstavila je na jednom od sastanaka Povjerenstva prijedlog da se Zakonom propiše obavezna kastracija za sve pse (''osim radnih psa i pasa s uzgojnom dozvolom'') kao jedini humani način kontrole populacije pasa, koji usto donosi i značajne dugoročne uštede za proračune jedinica lokalne samouprave i cijele države. Takav prijedlog smatramo dugoročno najučinkovitijim rješenjem u problematici zbrinjavanja životinja. Zato predlažemo da se posjednicima kućnih ljubimaca odredi sterilizacija/kastracija kao glavno rješenje za osiguravanje kontrole razmnožavanja. Tako jasno formuliranom odredbom posjednicima kućnih ljubimaca otežava se izbjegavanje odgovornosti za razmnožavanje životinje o kojoj skrbe, s obzirom na to da ta životinja može pobjeći, izgubiti se ili biti ostavljena; ako nije kastrirana, velika je mogućnost da će se nekontrolirano razmnožavati na ulici. Tijekom rada Povjerenstva Ministarstvo je, osim razdvajanja mužjaka i ženki, predlagalo i kontracepciju kao jednu od metoda kontrole razmnožavanja. Ova metoda kod životinja može se primjenjivati isključivo kroz samo nekoliko ciklusa zaredom i zato je nepraktična i nepouzdana. Može se provoditi isključivo na ženkama, a pritom je neučinkovita ako se oralni kontraceptiv ne aplicira u točno određeno vrijeme spolnog ciklusa i s preciznim doziranjem, što se ne može provesti bez redovitog nadzora veterinara. Osim toga, postoji velik rizik za zdravlje životinje, odnosno pojavu infekcija maternice i vaginalnih infekcija, tumora, šećerne bolesti, problema s nadbubrežnom žlijezdom, jetrenih bolesti itd. Fizičke metode kontracepcije pokazale su se neprimjenjivima kod pasa i mačaka. Zbog brojnih nuspojava kontracepcija nije preporučljiva kao način kontrole razmnožavanja i ne bi se trebala niti propisivati Zakonom. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše sterilizacija/kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 865 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Članak 55. Prijedloga Zakona glasi: ''Posjednik koji drži više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 64. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim i službenim životinjama i uzgojima pasa iz članka 54. ovoga Zakona.'' Udruga Prijatelji životinja pohvaljuje inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovaj prijedlog smatramo neprihvatljivim jer u praksi može se dogoditi da neka osoba ima veliko imanje i bolje uvjete za držanje npr. 15 pasa nego netko drugi za tri psa. Kada se radi o dobrobiti životinje, u ovom slučaju trebala bi biti presudna mogućnost osiguravanja adekvatnih uvjeta držanja. Ovo je osobito važno zato što se ovako predloženom odredbom otežava rad privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa. Nelogično je na ovaj način pooštravati uvjete pojedincima i udrugama koje spašavaju životinje dok, s druge strane, mnoge lokalne zajednice nisu uopće niti krenule provoditi zakonske odredbe koje se odnose na osnivanje skloništa i zbrinjavanje životinja, pa su jedino pojedinci i udruge oni koji odrađuju njihov posao, i to dobrovoljno i volonterski, ulažući vlastita financijska sredstva, trud i vrijeme u zbrinjavanje životinja, a što je obaveza jedinica lokalne samouprave. Stoga će ovako predložena odredba značajno otežati zbrinjavanje životinja koje provode privremeni udomitelji i udruge bez skloništa jer je teško zadovoljiti sve te uvjete koji se inače propisuju skloništima koja zbrinjavaju veći broj životinja. Nelogično je kažnjavati pojedince koji se jedini u svojoj zajednici ponašaju odgovorno i vrijedno rade na zbrinjavanju životinja dok se, s druge strane, ne sankcioniraju jedinice lokalne samouprave koje svjesno ne poštuju i ne provode za njih obvezujuće zakonske odredbe. U tom smislu podržavamo prijedlog Baranjske razvojne agencije Grada Belog Manastira o propisivanju obveze koncesionarima, koje su odabrale jedinice lokalne samouprave, na besplatnu veterinarsku skrb o životinjama koje su pronašli i s ulice spasili pojedinci koji ih udomljavaju jer ti pojedinci zapravo smanjuju trošak boravka životinja u skloništima i time smanjuju troškove svojih jedinica lokalne samouprave. Na to se nadovezuje i prijedlog da se pojedincima koji brinu o pronađenim napuštenim psima omogući besplatna veterinarska usluga na trošak jedinica lokalne samouprave. Ti pojedinci ulažu svoje vrijeme i vlastita financijska sredstva na liječenje, cijepljenje, mikročipiranje, kastraciju, prehranu i ostalu svakodnevnu skrb o psu te mu aktivno traže udomitelje. Time besplatno obavljaju posao jedinica lokalne samouprave, zbog čega je nužno propisati mogućnost za njih besplatnih veterinarskih usluga na teret JLS-a. Pojedinačni slučajevi ''sakupljača'' pasa koji o tim psima ne skrbe, ne udomljavaju ih, ne cijepe niti mikročipiraju te time ugrožavaju i dobrobit životinja i zdravlje ljudi i dalje se mogu sankcionirati drugim odredbama zakona. Članak 51. Prijedloga Zakona, koji propisuje uvjete držanja kućnih ljubimaca, definira postupanje prema kućnim ljubimcima, a neadekvatno postupanje zabranjeno je i odredbama iz članka 5. Želimo ukazati i na nelogičnost da se iz ovako predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Time im se izravno pogoduje jer će mnogi od njih i dalje moći držati ženke i štence u uvjetima koje nitko ne kontrolira. S druge strane, nastradat će pojedinci koji u svojem domu žele pružiti privremeni smještaj psima koje u skloništima čeka usmrćivanje, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 866 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Zabrana žigosanja kopitara Članak 9. (Izvođenje zahvata na životinjama) Prijedloga Zakona glasi: ''(1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje životinja protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva''. Predlažemo izmjenu članka 9. na način da glasi: ''(1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje kopitara i goveda žigosanjem te ostala označavanja životinja protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva''. Obrazloženje: U Hrvatskoj je od 2009. godine propisano označavanje kopitara mikročipom, no i dalje je dopušteno vruće paljenje žigom, iako je to nepouzdan, nepotreban, zastarjeli i nehuman način označavanja životinja i dokazivanja vlasništva. Također, iako se goveda označavaju ušnim markicama, dopušten je izuzetak za označavanje bikova namijenjenih za sudjelovanje na kulturnim i sportskim događajima, za koje se propisuje, uz označavanje ušnim markicama, istovremeno označavanje paljenim žigom. Za ovu iznimku nema nikakvih medicinskih i znanstvenih opravdanja, a izuzetno narušava dobrobit životinja. Žigosanje se odvija bez primjene analgezije/anestezije i uzrokuje životinjama jaku bol i patnju ne samo u trenutku žigosanja nego i danima nakon toga. Užareni žig pritišće se na površinu kože oko 5 sekunda i izlaže kožu enormnoj vrućini. Ovisno o spretnosti osoba koje provode žigosanje, postoji opasnost od nekontroliranog širenja vatre sa usijanog željeza na ostatak dlake. Žigosana životinja na dan kada je žigosana ima povišenu temperaturu za 4 °C te sljedećih šest dana povišenu temperaturu za 2 to 4 °C. Dakle, životinje trpe bol i povišenu temperaturu još barem tjedan dana nakon žigosanja. Dio tijela koji je žigosan ima lezije tipične za opekline trećega stupnja s nekrotiziranog mesa. Nakon žigosanja može doći do infekcija i teškog zacjeljivanja rana. Istraživanja pokazuju da čak i kada bi se žigosanje vršilo uz anesteziju, životinji bi se još barem tjedan dana nakon žigosanja trebala davati sredstva protiv bolova i sredstva za snižavanje temperature. Postojala bi i opasnost pri žigosanju da životinja ne reagira zato što je pod anestezijom pa bi osoba koja žigoše držala užareni žig dulje na koži i uzrokovala jače opekline. Zbog bolnosti i zdravstvenih posljedica na životinje, vruće žigosanje zabranjeno je za sve ostale vrste životinja u Ujedinjenom Kraljevstvu, a vruće žigosanje konja zabranjeno je u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Austriji, Škotskoj i Sjevernoj Irskoj. I druge države EU-a razmatraju zakonsku zabranu ove nepotrebne i životinjama izuzetno bolne prakse. Vruće žigosanje ne smatraju prihvatljivom metodom označavanja i traže zabranu te prakse i mnoge strukovne i ostale organizacije i institucije kao što su: British Veterinary Association, British Equine Veterinary Association, RSPCA, The British Horse Society, The Blue Cross, Animal Aid… Takvi žigovi nisu adekvatan način označavanja vlasništva, osobito kod konja, koji mogu živjeti 30 i više godina i koji promijene mnoge vlasnike tijekom svojega života, pri čemu se promjenom vlasnika mogu mijenjati podaci na mikročipu, no ne može se mijenjati žig na koži životinje. Nedostatak je i što se žig teško može iščitati kada preko kože izraste gusta zimska dlaka, a namjerno nanošenje boli životinji u svrhe koje nisu povezane s veterinarskim zahvatom u smislu liječenja nisu prihvatljive. Nema smisla koristiti metode koje uzrokuju životinjama veliku bol, a koje su nepotrebne jer su dostupni drugi, moderniji načini označavanja: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_10686.pdf. Čl. 18. Pravilnika o identifikaciji i registraciji kopitara (NN 123/09) propisuje da se označavanje kopitara sastoji od ''obveznog označavanja koje obuhvaća implantaciju transpondera i dijagramskog opisa vanjštine'' i ''dodatnog označavanja koje obuhvaća fizičko označavanje vrućim žigom''. Metode kao što su vruće paljenje žigom, hladnim žigom i tetoviranje predstavljaju alternativne metode označavanja i smatramo ih suvišnima. Aplikacija mikročipa kao metoda označavanja provodi se u svijetu od početka 1980-ih godina. Pokazala se kao siguran, praktičan i dugotrajan način označavanja koji je najprihvatljiviji sa stajališta dobrobiti životinja, a ujedno omogućava jasnu identifikaciju i cjeloživotno praćenje životinje te sadrži sve informacije o životinji. Stoga bi za sve pasmine, odnosno za kopitare u Hrvatskoj, uključujući lipicance i sl. pasmine kod kojih se i dalje primjenjuje žigosanje, trebalo vrijediti isključivo označavanje dijagramskim opisom i aplikacijom mikročipova. Dodatno označavanje vrućim paljenim žigom neprihvatljivo je te u Hrvatskoj treba zaživjeti moderan i što manje invazivan pristup pri označavanju kopitara, a jednako vrijedi i za goveda koja se već ionako označavaju ušnim markicama. Iako, gledano sa stajališta dobrobiti životinja, utiskivanje vrućeg žiga predstavlja veću bol životinjama, smatramo da treba biti zabranjeno i hladno žigosanje tekućim dušikom, odnosno suhim ledom s 99-postotnim alkoholom, kada se hladni žig drži na koži životinje 10-30 sekunda. U dopisu Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije, koji smo dobili na uvid (http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_10685.pdf), navodi se da postoje slučajevi pomicanja transpondera s mjesta aplikacije te prestanak rada transpondera. Zbog tih pojedinačnih slučajeva postoji i dijagramski opis vanjštine konja, a osim toga propisano je da se konjima svake godine vadi krv (zbog pretrage na infekcioznu anemiju kopitara) pa se tom prilikom može kontrolno očitavati i transponder. Napominjemo da je Zakonom propisano i obavezno označavanje pasa mikročipiranjem te da i tu postoje slučajevi pomicanja transpondera, no to nije razlog da se propiše npr. dodatno označavanje cijele vrste nekom bolnom metodom. Označavanju konja žigosanjem protivi se i niz veterinarskih organizacija u svijetu, pa vjerujemo da su s njima suglasni i stručnjaci veterinarske struke u Hrvatskoj kada se radi o psihofizičkim posljedicama žigosanja za konje i o prijedlogu da se ta vrsta označavanja zabrani Zakonom. Uvažavajući razmišljanja i primjedbe iznesene na sastancima Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2016. godine, i sami smo kontaktirali uzgajivače pasmine konja koji svoje konje žigošu, iako to nije obavezno po uzgojnoj knjizi (borički arapski konj). Oni praksu žigosanja zagovaraju iz estetskih razloga, "da se odmah vidi da je to ta pasmina". Slažu se s time da ako se žigosanje ne provede stručno i ako konj nema odgovarajuću njegu nakon žigosanja (tretman rane), može doći do ozbiljnih komplikacija i konj tada jako trpi. Ono što je važno je da su suglasni s time da im identifikacija konja bez žigosanja ne bi bila problem (jer se konji ionako moraju označiti transponderom), s time da su nam spomenuli i metodu analize DNK-a (iz grive konja) koja je 100 % točna, ali i skupa. Naveli su primjer čistokrvnih aparskih konja iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji se identificiraju i transponderom i analizom DNK-a; žigosanje im nije obavezno, ali ga mnoga plemena provode s tekućim dušikom, odnosno provode hladno žigosanje. Slažu se da je i bez žigosanja identifikacija konja pouzdana i spremni su prestali s tom praksom kada bi žigosanje bilo zabranjeno za sve konje - dakle, kada ni druge pasmine ne bi smjele koristiti žig. Naglašavamo i da se mikročipiranje radi mnogo prije žigosanja. Žigosanje se provodi najranije nakon 1,5 godine starosti konja (inače se s rastom i razvojem tijela žig deformira), a mikročipiranje se može provesti prije navršene 1 godine. Žigosanje je relikt i njegovo ukidanje (zabrana) ne bi izazvalo probleme, već bi "poznavatelji konja" morali uložiti malo više napora u prepoznavanje pasminskih obilježja konja (ako im je to važno) jer se ne bi mogli oslanjati samo na poznavanje žiga kao oznake pasmine (lipicanac bi i dalje bio lipicanac, samo mu to ne bi ''pisalo'' na butu). Što se tiče primjedbe članova Povjerenstva da bi nedostatak žiga mogao uzrokovati probleme kod raspoznavanja konja u hipotetskim situacijama gdje bi dva ili više "vlasnika" svojatali iste/og konje/a, smatramo da bi transponder bio sasvim pouzdana mjera identifikacije u kombinaciji s dijagramskim opisom i fotografijama konja (fotodokumentacija). U krajnje rijetkoj hipotetskoj situaciji kakva se spominjala, da se na istoj livadi nađu konji dvoje susjeda, oni se mogu privremeno označiti vrpcom oko vrata u određenoj boji i sl. Takve iznimne situacije ne mogu biti izlika za održavanje žigosanja kao bilo kakve, makar i dodatne metode označavanja konja. Što se tiče odgovora Državne ergele Đakovo i Lipik, koji smo dobili na uvid (http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_10684.pdf), ukazujemo na sljedeće: Označavanje paljenim žigom kao dodatno označavanje nema zdravstvenog, etičkog, ekonomskog ni bilo kojeg drugog opravdanja. Označavanje kao ''svojevrsni brend'' predstavlja se u odgovoru državne ergele kao pitanje estetike, što je neprihvatljivo s aspekta dobrobiti životinje. Također, paljeni žig nije ''dokaz kvalitete jedinke koja je označena'' već je to ožiljak nastao namjernim ozljeđivanjem tkiva. Ovaj argument osobito je neprihvatljiv u svjetlu činjenice da ravnatelj državne ergele stavlja žigosanje ispred psihofizičkog zdravlja jedinke. Vezano uz mišljenje ergele da pojedine pasmine konja slobodno migriraju po pašnjacima i nisu socijalizirane da bi im se moglo sigurno prići, postoje metode identifikacije za slobodno krećuće divlje životinje. Pritom nikome ne pada na pamet da iz istih razloga provodi npr. identifikaciju medvjeda žigosanjem. Prema čl. 132. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima "uzima se da je pripitomljena životinja ničija ako sama od sebe izostane četrdesetdva dana", a s obzirom na to da je žigosanje u smislu dodatnog označavanja odgovornost vlasnika (prema Pravilniku o identifikaciji i registraciji kopitara), jesu li slobodno migrirajući konji zapravo ničije vlasništvo? Tko će voditi brigu o rehabilitaciji rane nakon žigosanja? Ako su to divlji konji, onda neka se identifikacija provodi kao i kod ostalih divljih životinja - bez žigosanja. Koliko god uljepšavali i opravdavali čin žigosanja konja, i dalje se radi o namjernom izazivanju teških opekotina. Izjednačavanje stresa koji konj doživljava žigosanjem s onim koji doživljava pri umetanju transpondera neopravdano je jer nakon žigosanja ostaje rana koja tek treba zarasti. Stoga je iznimno zabrinjavajuće što ravnatelj državne ergele odgovara: ''Povećanje tjelesne temperature životinje nakon primjene žigosanja nije poznato.’'' To pokazuje da se čak ni u državnoj ergeli ne prati zdravstveno stanje životinje nakon žigosanja pa se može pretpostaviti da se to čini još manje kada se radi o privatnim vlasnicima konja. Iz odgovora je očito da se konjima u ergeli ne daju ni nikakva sredstva za ublažavanje boli jer ravnatelj Korabi, iako bi to morao znati, nije upoznat s time da životinja nakon opekline ima povišenu temperaturu i da ju rana boli. U istraživanju na koje nas je uputio jedan član Povjerenstva (http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1090023311002905) navodi se: ''Branding caused a necrotising skin burn lasting at least 7 days. Moreover branding, but not microchip implantation (P < 0.001), was accompanied by a generalized increase in skin temperature which was comparable to low degree post-burn hypermetabolism in humans.'' Smatramo važnim da se g. Nidal Korabi upozna s tim informacijama, koje mu dosad nisu bile poznate. Nadalje, upućujemo na istraživanje (https://www.researchgate.net/publication/26330438_Evaluation_of_pain_and_inflammation_associated_with_hot_iron_branding_and_microchip_transponder_injection_in_horses) u kojemu se zaključuje: ''Hot iron branding elicited a significantly stronger aversive reaction indicative of pain than did microchip transponder injection (odds ratio [OR], 12.83). Allodynia quantified by means of skin sensitivity to von Frey monofilaments was significantly greater after hot iron branding than after microchip transponder injection (OR, 2.59)… The hot iron branding areas had significantly increased skin temperature and swelling (OR, 14.6)… Microchip transponder injection induced less signs of pain and inflammation and did not seem to pose a higher long-term risk than hot iron branding. Consequently, results indicated that hot iron branding does inflict more pain and should be abandoned where possible. (Am J Vet Res 2009;70:840–847).'' Također, korisno je istraživanje o čitljivosti žigova (http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1090023312003097) objavljeno 2013. godine, u čijem se zaključku navodi: "Despite the fact that hot iron branding caused lesions compatible with third degree thermal injury, it did not allow unambiguous identification of a large proportion of older horses. While the breed-specific symbol was consistently identified by three independent investigators in 84% of the horses, the double-digit branding number was read correctly by all three investigators in less than 40%. In conclusion, hot iron branding in horses causes lesions compatible with third degree thermal injury but does not always allow identification of horses." Citat iz istog istraživanja (http://www.seeker.com/horse-branding-under-fire-1767372544.html) ali drugog izvora: "'Branding is clearly associated with local tissue damage and the markings are often insufficiently clear to be decoded, even by experienced observers or after the horse has died,' Jörg Aurich further said. 'There really isn't any reason to continue to mark horses in this outdated way.'" Pri slanju mišljenja o zabrani vrućeg žigosanja škotskoj vladi (http://www.bhs.org.uk/our-charity/corporate-information/bhs-policies/hot-branding), Britanski konjički savez zajedno sa Savezom veterinara i savezom veterinara za konje navodi: ''The British Veterinary Association has been unequivocal in its stance on hot branding with the British Equine Veterinary Association also speaking out to decry the practice. The BHS recognises the value of professional veterinary opinion on this issue and is pleased to align itself with the BVA and BEVA." "In summary, the British Horse Society is opposed to the practice of hot branding of equidae and supports the Scottish Government's proposal to cease the issuing of specific authorisations." Dr. vet. med. Hans-Joachim Götz, predsjednik njemačke organizacije veterinara Bundesverbandes Praktizierender Tierärzte, prilikom donošenja zakonske zabrane žigosanja kopitara u Njemačkoj komentirao je: ''Označavanje vrućim žigom više nije u skladu s modernim standardima dobrobiti konja.'' Napominjemo i da je konj koji se dodatno označava žigosanjem dvostruko podvrgnut stresu – i kod označavanja transponderom i kod žigosanja, što je potpuno nepotrebno. Žigosanje kopitara je nanošenje tjelesne ozljede iz estetskih razloga, što je relikt iz vremena kada drugi način označavanja nije bio u upotrebi. Pritom nema nikakvu bitnu identifikacijsku vrijednost, nego se svodi na estetiku i ljudsku taštinu, kako bi ''obilježili'' svoje vlasništvo svima vidljivim znakom. Dakle, zaključak je da su implantirani transponder i dijagramski opis vanjštine konja u svim situacijama (normalnim i izvanrednim) pouzdana metoda identifikacije. Napominjemo još jednom da je žigosanje bolna, zastarjela i potencijalno opasna praksa zbog rizika razvoja komplikacija za zdravlje konja, koja je uvedena u vrijeme kada mikročipiranje nije postojalo. Kao metoda identifikacije žigosanje nije imuno na zloupotrebe i malverzacije s identifikacijskom dokumentacijom, dakle, ne sprečava "krađu identiteta". Iz svega navedenog, zaključujemo da je umetanje transpondera u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki, a kao praksa je već uhodana među uzgajivačima i među vlasnicima mješanaca i konja bez rodovnice. S druge strane, žigosanje uzgajivačima ima vrijednost ne toliko kao identifikacijska metoda (konje ionako moraju mikročipirati), nego tek kao metoda označavanja pripadnosti konja određenoj pasmini, što nije argument za održanje ove bolne i nepotrebne prakse. Svi argumenti u prilog zabrani označavanja kopitara žigosanjem potvrđuju potrebu da se predloženom zabranom omogući adekvatna zaštita konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Žigosanje prouzrokuje bol životinji, a kako se već primjenjuje označavanje životinja implantacijom transpondera i dijagramskim opisom vanjštine, odnosno ušnim markicama, ovu bolnu metodu nužno je zabraniti Zakonom. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 867 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojemu bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine udruga Prijatelji životinja podržala je prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Ponavljamo još jednom ovaj prijedlog i tražimo očitovanje o mogućnosti da se propiše Zakonom o zaštiti životinja. Prijedlog je da se u članak 65. Prijedloga Zakona doda novi stavak koji bi glasio: ''U slučaju iz stavka 1. kada je jedinica područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada investitor izgradnje skloništa za životinje, RH daje odgovarajuće zemljište bez naknade jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, uz uvjete da je isto predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom i da jedinica područne (regionalne) samouprave preuzme obvezu rada skloništa najmanje 10 godina od dana ishođenja uporabne dozvole.'' Obrazloženje predstavnika Grada: ''Izneseni prijedlog temelji se na sljedećim razlozima: 1. Prema načelu supsidijarnosti, središnja vlada ne može se miješati u ono što je u nadležnosti lokalnih i područnih vlasti. Jedinice lokalne i područne samouprave imaju pravo na vlastite prihode, a središnja država je dužna pomagati jedinice lokalne samouprave (županije i veliki gradovi su sastavni dio lokalne samouprave). Izmjenama propisa u prošlosti došlo je do stavljanja novih nadležnosti lokalnim samoupravama, ali im za to nisu osiguravana potrebna financijska sredstva. 2. Davanje/poklon zemljišta (a uobičajeno je to poljoprivredno zemljište koje je temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu vlasništvo RH) RH pomaže regionalnoj samoupravi koja na taj način dobiva i konkretnu pomoć od strane središnje države. U sklopu razvoja i rada skloništa pitanje zemljište je jako bitno, ali predstavlja tek dio troška lokalne samouprave (npr. trošak građevinske dokumentacije, izgradnje i svih nadzora, komunalnog opremanja parcele – prilazni put, električna energija, plin, voda; opremanja s opremom za obavljanje djelatnosti itd.), ali je bitno da budući investitor (lokalna samouprava) dobije i pomoć od središnje države, makar i u ovom naturalnom obliku. U prijedlogu je pomoć namijenjena isključivo lokalnim vlastima uz utvrđivanje određenih uvjeta za darovanje. Na taj način izbjegavaju se mogućnosti špekulacija vezanih uz zemljište/a (preprodaje, prekid rada skloništa i njegova ''prenamjena'' u drugu namjenu itd.) s obzirom na to da zemljište na kojemu se gradi buduće sklonište nije komunalno uređeno (najčešće) te je u naravi oranica, pašnjak ili neplodno zemljište (katastarski). Za planiranu izgradnju i stavljanje u funkciju potrebno je niz znatnih financijskih ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Komunalnim uređenjem infrastrukture, okolne parcele postaju pogodne za korištenje i za druge namjene (gospodarstvo, mješovita namjena, stambena namjena). Iz tih razloga u prijedlogu se navodi i svojevrstan 'osigurač' za korištenje zemljišta u skladu s ugovorom kojim se reguliraju imovinsko-pravni odnosi. Rok i njegova dužina mogu varirati. Ako uzmemo kao kriterij garanciju zgrade, tada je rok 10 godina, toliko su rokovi garancije (građevinski) na bitne elemente zgrade (krov, zidovi, itd.), ali ne bi bilo pogrešno staviti rok od 20 godina, s obzirom na to da se računovodstveno zgrada amortizira stopom od 5 % godišnje, što znači da će zgrada novog skloništa stavljenog u funkciju danas biti amortizirana kroz 20 godina. 3. Postojeći sustav skloništa u RH uglavnom ima jedan značajan problem – privatni sektor, ako se odluči na investiranje sredstava u izgradnju skloništa, očekuje i povrat investicije (zato se i formiraju trgovačka društva). Istovremeno postojeća regulativa (Zakon o proračunu, Zakon o javnoj nabavi) propisuju javnom naručitelju (gradovi, županije) da se za usluge (ako je vrijednost usluge viša od 200.000 kn) raspisuje otvoreni postupak javne nabave male vrijednosti. Iz tih razloga teško je vjerovati da će privatni poduzetnici ulagati značajna sredstva u opremu, infrastrukturu i osoblje, ako su svjesni da sljedeću proračunsku godinu ne moraju nužno pružati uslugu, a samim time njihova investicija predstavlja negativno poslovanje uz značajan financijski gubitak. Zbog toga je predloženo rješenje, kojim se lokalnim samoupravama osigurava zemljište, u biti mjera kojom se olakšava izgradnja skloništa (financiranog sredstvima proračuna, javno-privatnim partnerstvom ili drugim izvorima financiranja), bez obzira na to hoće li ih lokalne samouprave voditi same, putem neprofitnih organizacija (ustanove) ili vlastitih trgovačkih društava (tada je moguće izuzeće u smislu Zakona o javnoj nabavi) ili će se osigurati pružatelj usluge putem javne nabave najboljem ponuditelju.'' Navedeni prijedlog podržavamo i smatramo važnim uvrstiti ga u Zakon. Izgradnja skloništa predstavlja velik trošak jedinicama lokalne samouprave s obzirom na troškove izgradnje infrastrukture i potrebne građevinske dokumentacije. Stoga bi im pomoć države davanjem zemljišta bez naknade za gradnju skloništa itekako mnogo značila. Osiguravanjem zemljišta država bi olakšala izgradnju skloništa za životinje i potaknula lokalne samouprave da grade skloništa na vlastitom zemljištu umjesto da sklapaju ugovore s veterinarskim stanicama. Takva mogućnost bila bi za njih dugoročno financijski povoljnija i učinkovitija za provedbu Zakona. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se propisuje zaštita dobrobiti životinja tijekom korištenja, međutim ne utječe se na pitanja u nadležnosti drugih tijela. Jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave trebaju postupati u skladu s posebnim propisima kojima se regulira dodjela državnog zemljišta. |
| 868 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Uzgoji kućnih ljubimaca U Prijedlogu Zakona o zaštiti životinja izmijenjena je odredba koja se odnosi na uzgoje kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. U članku 54., stavku 1. navodi se: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.'' U stavku 5. članka 54. dodaje se: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja moraju se evidentirati kod nadležnog veterinarskog ureda prije prodaje životinja, a o evidenciji se izdaje potvrda.'' Udruga Prijatelji životinja predlaže da članak 54. glasi: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.'' Obrazloženje: Iako je, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' ovim Prijedlogom propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Udruga Prijatelji životinja potpuno se protivi uzgoju i prodaji životinja te njihovom iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati životinje, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Nema pravnog temelja da to budu samo oni koji imaju tri ili više ''rasplodnih ženki'' jer netko može imati npr. dvije ''rasplodne ženke'' psa, svaka ženka može godišnje imati dva legla s prosječno pet štenaca, što je dvadeset pasa godišnje na kojima neregistrirani uzgajivač ubire profit koji se nigdje ne bilježi i, što je još važnije, ne podliježe uvjetima koje propisuje Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. Stoga je jasno da uzgoji s manje od tri ''rasplodne ženke'' mogu utjecati na tržište, kao i na dobrobit životinja, te bi nadzor i registracija takvih uzgoja pridonijeli konkretnoj kontroli i zaštiti životinja, ali i utjecali na smanjenje napuštenih životinja. Odredba koja obavezuje uzgajivače koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' da se evidentiraju kod veterinarskog ureda prije prodaje životinja znači jedino prijavu legla, ali ti uzgajivači i dalje ne moraju plaćati porez, što je potpuno nelogično. Naime, godišnja zarada uzgajivača određenih skupih pasmina na dvije ''rasplodne ženke'', koje imaju velik broj štenaca, može premašivati 100.000 kuna. Nerazumno je da su takvi uzgajivači, samo zato što nemaju tri nego npr. dvije ''rasplodne ženke'', oslobođeni plaćanja poreza. Zakonski propisi određuju jednake tržišne uvjete za sve, neovisno o broju ''rasplodnih ženki'' ili bilo koje druge vrste trgovine koja se ne odnosi na živa bića. Apsurdno je da se npr. oni koji proizvode rakiju za vlastite potrebe moraju registrirati, a ako to ne učine, plaćaju novčanu kaznu u iznosu od dvije do deset tisuća kuna, dok se ne traži registracija za prodaju živih bića i zarađivanju na njihovu rasplođivanju, a time niti točno određeni uvjeti pod kojima je takav uzgoj dopušten. Neupitno je da neregistrirani uzgajivači krše odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Zakon definira poreznog obveznika kao fizičku osobu koja ostvaruje dohodak. Uzgajivači općenito, a osobito oni s manje od tri ženke, često su neregistrirani, a ubiru profit nekoliko puta godišnje te na taj način oštećuju državu za pozamašnu svotu novca. Time krše i Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji sankcionira slučajeve kada pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar, odnosno kada obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima te kada nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti. Prekršajne su sankcije za navedeno novčani iznos od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, ali je sankcioniranje ovakvih uzgajivača svedeno na vrlo rijetke slučajeve. Tzv. ''čistokrvni psi bez papira'' svakodnevno se javno oglašavaju, čime se ugrožava dobrobit životinja i krše zakoni. Koliko su takvi slučajevi česti možemo vidjeti na primjeru internetskog oglasnika Njuškala. U kategoriji ''Kućni ljubimci'' na dan pregleda (siječanj 2016.) u kategoriji životinja za parenje nudila su se 874 oglasa, a u kategoriji ''Psi - prodaja pasa'' čak njih 1422. Pritom naglašavamo činjenicu da uz navedene oglase, koji su većinom oni od neregistriranih uzgajivača, postoji i zasebna kategorija za registrirane uzgajivačnice – ''Psi s rodovnicom''. Riječ je, dakle, o velikom području koje nije adekvatno pokriveno Zakonom. Zakon mora biti jednak za sve te treba zabraniti bilo kakvo oglašavanje za prodaju ako životinje nisu iz registriranog uzgoja i svi trebaju biti registrirani na jednak način. Stoga tražimo da se Zakonom o zaštiti životinja propiše obaveza registracije svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 869 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Neprofitni karakter skloništa za životinje Članak 64., stavak 1. Prijedloga Zakona glasi: ''Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba.'' Udruga Prijatelji životinja predlaže izmjenu ove odredbe na način da glasi: ''(1) Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba. (1a) Sklonište mora biti neprofitnog karaktera.'' Obrazloženje: Skloništa vođena od strane profitne organizacije za cilj imaju uzeti što je više moguće sredstava od gradova s kojima imaju ugovor i što manje sredstava uložiti u dobrobit životinja i provedbu zakonskih odredbi, kako bi njihovo poslovanje bilo profitabilno. Takva skloništa posluju na principima poduzetništva i ostvarivanja dobiti na štetu životinja o kojima vode minimalnu skrb, računajući da će ih ionako usmrtiti nakon 60 dana. Sve to rezultira većim troškovima za građane, manjom skrbi za životinje i manjim udomljavanjem životinja, te nepravilnom provedbom Zakona o zaštiti životinja. Kao udruga već dugi niz godina dobivamo pritužbe građana i drugih udruga za zaštitu životinja da velika većina voditelja skloništa ozbiljno zanemaruje zdravlje i dobrobit životinja radi vlastitih financijskih interesa. To potkrepljuju i brojne prijave tih ''skloništa'' i njihovih voditelja veterinarskim inspekcijama i Ministarstvu poljoprivrede. S obzirom na to da je u Prijedlog Zakona uvrštena odredba da sklonište mora ''osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći posjednika i vratiti životinju'' (članak 66., stavak 1., točka 8.), još se više nameće nužnost da skloništa budu vođena na neprofitnoj osnovi. Naime, sredstva koja skloništa dobiju za zbrinjavanje životinja od jedinica lokalne samouprave trebaju biti utrošena na propisanu skrb o životinjama i ostale nužne materijalne troškove za vođenje skloništa, dok bi se sva dobit skloništa trebala koristiti za pokrivanje troškova obavezne sterilizacije životinja u skloništima. Problematično je što se rad profitnih skloništa povjerava privatnim poduzetnicima koje na otvaranje i rad skloništa motivira zarada, a ne briga o zaštiti životinja. Zato se rad takvih skloništa često povezuje s lošom skrbi za životinje i njihovim zlostavljanjem, kao i netransparentnim financijskim poslovanjem. Dobar primjer je grad Osijek u kojemu je gradska uprava sklopila ugovor s profitnom organizacijom kojoj je temeljem ugovora višestruko porasla dobit, grad je izgubio ogromnu količinu uloženog novca svojih građana, a učinilo se iznimno malo glede zbrinjavanja životinja i provedbe Zakona o zaštiti životinja. S druge strane, u istome gradu djeluje neprofitna organizacija koja dobiva višestruko manja sredstva od grada i odrađuje nekoliko puta veći posao glede zbrinjavanja, oglašavanja, udomljavanja životinja, edukacije građana i sprječavanja napuštanja, odnosno za puno manje novaca kvalitetnije i pravilnije provodi Zakon o zaštiti životinja, pomažući cijeloj zajednici. Primjer Zagreba pokazuje kako se je, za jednaki iznos uloženih novčanih sredstava od strane poreznih obveznika, prekidom ugovora s profitnom organizacijom i prelaskom skloništa pod gradsku ustanovu, dobila znatno veća efikasnost, veći broj zaposlenih, veći broj zbrinutih i udomljenih životinja, počela se provoditi edukacija i tako dalje. Primjer Grada Karlovca koji i dalje krši zakon i podupire netransparentan rad tvrtke CRPK d.o.o. kojoj je koncesijom povjerio poslove držanja i zbrinjavanja pasa s područja Karlovačke županije, pokazuje sve negativne aspekte ulaganja novca poreznih obveznika u profitne organizacije koje zbrinjavaju životinje. Za ilustraciju, iz dostavljenih podataka tvrtke CRPK d.o.o. u ''skloništu'' u Utinji, 2012. godine od ukupno uhvaćenih 536 pasa, usmrćeno je čak 289 pasa, dok ih je 79 umrlo. Udomljeno je samo 159 pasa, i to prvenstveno zahvaljujući velikom angažmanu i trudu volontera, a ne ''skloništa''. Navedeno ''sklonište'' višestruko je prijavljivano inspekcijama i već je 10 godina pod povećalom javnosti zbog grubih kršenja zakona i rada neusklađenog s propisima iz područja veterinarstva. Također, pod istragom inspekcija i medija je i Sklonište za životinje Pokupsko Cerje s kojim je Grad Velika Gorica imao potpisan ugovor o zbrinjavanju pasa. Iako sklonište dobiva mjesečno za svakoga psa iznos od 2000 kuna, psi se ne kastriraju jer vlasnik tvrdi da nema dovoljno novaca za to, zbog čega se razmnožavaju u skloništu; ne postoji informacijski centar niti je uložen ikakav trud oko oglašavanja pasa, vlasnik skloništa objašnjava da u skloništu nema izvješenih podataka o psima jer vlaga brzo uništi papir; radno vrijeme skloništa nije prilagođeno građanima; psi izlaze iz skloništa bolesni i preplašeni, a kujice skotne; broj udomljenih pasa je jako mali, a vlasnik skloništa odbija omogućiti volonterima udomljavanje pasa prije isteka roka od 60 dana govoreći: ''Radije ću ubiti psa, bolje mrtav u škrinji nego da je privremeno udomljen u loše uvjete.'' Umjesto financiranja privatnih poduzetnika golemim novčanim iznosima koje plaćaju porezni obveznici, za jedinice lokalne samouprave bilo bi daleko isplativije izgraditi skloništa koja će ostati vlasništvo gradova i koja jedino i funkcioniraju u provedbi Zakona o zaštiti životinja. Postojeći sustav profitnih skloništa neisplativ je i financijski i sa stajališta zaštite životinja i provođenja zakona. S druge strane, primjeri Čakovca i Varaždina pokazuju koliko učinkovitije i uz znatno manja sredstva neprofitne organizacije provode zakonske propise i uspješno udomljavaju životinje. Kada skloništa vode udruge za zaštitu životinja dobivena sredstva troše se racionalno jer takva skloništa vode pojedinci kojima je stalo do dobrobiti životinja i koji aktivno rade na njihovu zbrinjavanju i udomljavanju. Provođenje Zakona o zaštiti životinja znatno bi se olakšalo kada bi se napravio uvjet da skloništa moraju biti neprofitnog karaktera - udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljenog posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca. U prilog tome govore i jednaka iskustva u drugim državama. Sve profitne organizacije koje se trenutačno bave tim poslom mogle bi i dalje nastaviti s radom ako to žele, samo što bi trebale osnovati neprofitnu organizaciju i nastaviti preko nje s radom. Zarađena sredstva morale bi ulagati u rad skloništa, čime bi se onemogućilo lako stvaranje profita od novca građana i na štetu životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 870 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podrške organizacija i institucija zabrani uzgoja činčila i drugih životinja za krzno Povodom prijedloga Ministarstva poljoprivrede 2015. godine da se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja ukine zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna uvođenjem izuzeća za uzgoj činčila (koje se u Hrvatskoj jedine i uzgajaju za krzno), domaće i inozemne institucije i organizacije uputile su dopise Ministarstvu i/ili našoj udruzi. Stručna mišljenja i dopise vezano uz izuzimanje činčila iz zabrane uzgoja životinja za krzno poslali su: Intergroup on the Welfare and Conservation of Animals (Međuskupina za dobrobit i zaštitu životinja) – pismo g. Janusza Wojciechowskija, zastupnika u Europskom parlamentu i predsjednika, bivšem ministru Jakovini. Intergroup on the Welfare and Conservation of Animals je radna skupina koju čine europski parlamentarni zastupnici koji imaju izravan uvid u zakone i praksu uzgoja životinja zbog krzna u svim članicama EU-a. Grupa je jedna od prvih osnovanih i s najduljim radom u sklopu Europskog parlamenta, a broji stotinjak članova: http://bit.ly/2c42vgV Ministarstvo zaštite okoliša i prirode: http://bit.ly/2cjwXFS Ured za dobrobit životinja Hrvatskog veterinarskog instituta: http://bit.ly/2ccwLI9 Nizozemsko Ministarstvo ekonomije - prijevod dopisa: http://bit.ly/299ZRsp ANIMA MUNDI (Republika Makedonija) uime još šest organizacija za zaštitu životinja: http://bit.ly/2bXdyfF One Voice (Francuska): http://bit.ly/2c78z6G Zelena akcija: http://bit.ly/2c6FJDH Udruga BIOM: http://bit.ly/2ch4WQw Djurens Rätt (Švedska): http://bit.ly/2cjzRu4 Zaklada Brigitte Bardot (Francuska): http://bit.ly/2cFElxa FOUR PAWS International (Njemačka/Austrija): http://bit.ly/2cFDEUt OVMPH (Odjel veterinara male prakse Hrvatske) – CSAVS-a, Hrvatske veterinarske komore: http://bit.ly/2c6Gg8P ADDA (Španjolska): http://bit.ly/2cnWxYN FFSA (Južnoafrička Republika): http://bit.ly/2cACsxB PETA Germany: http://bit.ly/2bXD7dD EDEV (Nizozemska): http://bit.ly/2cjyN9M Bont voor Dieren (Nizozemska): http://bit.ly/2bXeyAn Henk van Gerven, član nizozemskog parlamenta i jedan od inicijatora zabrane uzgoja životinja za krzno u Nizozemskoj, o čemu opširnije piše u dopisu koji je uputio ministru poljoprivrede: http://bit.ly/2bSCPBA Fur Free Alliance (FFA) – međunarodna organizacija koja okuplja 41 organizaciju za zaštitu životinja i milijune podupiratelja diljem svijeta. FFA aktivno prati zakonske promjene vezane uz uzgoj životinja radi krzna. Organizirala je u Europskom parlamentu predstavljanje dva detaljna izvještaja o praksi uzgoja i trgovine krznom u Europi te izvještava o slučajevima s farma na kojima je utvrđeno kršenje dobrobiti životinja: http://bit.ly/2cFE5hK. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 871 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podrške osoba iz kulturnog i akademskog života zabrani uzgoja činčila i ostalih životinja za krzno ''Podržavam zabranu uzgoja činčila i drugih životinja zbog krzna. Na Filozofskom fakultetu u Splitu studenti imaju mogućnost pohađanja više kolegija na kojima se tematizira etika, a etika kao temeljna disciplina filozofije nije važna samo za razvoj svakog filozofa, već i za naše društvo u cjelini, a zasigurno se etičan pristup ogledava i u odnosu čovjeka prema svim živim bićima. S pogleda etike i morala smatram da uzgoj životinja zbog odjevnih predmeta nije opravdan u doba kada nailazimo na jednako kvalitetne odjevne predmete nastale bez nečije patnje.'' prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu ''Ponosan sam što je Hrvatska donijela zakon o zabrani uzgoja životinja zbog krzna i ne vidim nikakav razlog da se iz tog zakona izuzmu činčile. Dajem potpunu podršku ovoj kampanji udruge Prijatelji životinja.'' Darko Rundek, glazbenik, dipl. redatelj kazališta i radiofonije, glumac ''Sva bića osjećaju. Sve je zapravo živo – kamen, drvo, cvijet... Mala djeca to znaju i bez da su o tome čitala ili čula, jer osjećaju Istinu. Slikovnice i knjige za djecu pune su životinjskih likova koji komuniciraju, proživljavaju i manifestiraju emocije i osjećaje jednako kao i ljudi. Poistovjećuju se s likovima životinja te, kroz njihove doživljaje i pustolovine, identificiraju se i uče komunicirati sa sobom i svojom okolinom. Danas, u vrijeme interneta i raznovrsnih medija koji prenose informacije i slike, nitko ne može reći da ''nije znao/znala'' da životinje osjećaju, da iskazuju osjećaje ne samo za svoju vrstu već i za druge vrste u njihovom carstvu! Često smo zatečeni i dirnuti reakcijama životinja koje izražavaju suosjećanje i ljubav, brižnost, strah... Pitam se: ''nisu li zapravo životinje evoluirale u odnosu na ljudska bića?'' Doista, nitko se danas više ne može opravdavati na neznanje, već samo na ravnodušnost, što zapravo vodi do bešćutnosti. Empatija ili suosjećanje, predmet je koji je nužno uvesti u svaku odgojnu i obrazovnu instituciju koja radi s djecom i mladima! U tome pravcu kreće se svaka prosperitetna, visoka i Prava Civilizacija. Zalaganje za prava svih životinja znači i zalaganje za slobodu ljudi u cjelini... U potpunosti podržavam svaku gestu koja vodi oslobođenju od patnje životinja, na bilo kojoj osnovi, a u ovom slučaju od uzgoja i zatočeništva malenih činčila.'' Dražen Jerabek, prof. likovne kulture i ilustrator Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek ''Nekoć sam nosila bunde. Tada sam imala svijest samo o ugroženim vrstama te sam sa zgražanjem gledala na ubijanje tih životinja u svrhu izrade odjeće. Tijek mojeg osvještavanja do danas događao se pristupom informacijama o proizvodnji odjeće životinjskog izvora. Postala sam strogi pobornik prava životinja da žive u skladu s prirodnom okolinom svoje vrste. Danas smatram da ne smijemo iskorištavati bilo koja živa bića, tj. ubijati ih za bilo kakvu korist, bila to odjeća, hrana ili kozmetika, a pogotovo za uzgoj u svrhu sportskog lova. Smatram da na to nemamo pravo. Zakoni trebaju biti ispred osviještenosti društva u kojemu živimo. Tko smo mi da razmnažamo i odlučujemo o živom biću?'' prof. art. Dunja Vejzović, operna primadona i glazbena pedagoginja ''Uzgoju činčila i drugih ne-ljudskih životinja u svrhu proizvodnje krzna oštro se protivim na temelju svog uvjerenja da je svaki oblik iskorištavanja, mučenja i ubijanja ne-ljudskih životinja etički nedopustiv i da bi stoga trebao biti i zakonski zabranjen. No, budući da se nalazimo u fazi epohalne tranzicije prema novom, biofilnom svjetonazoru, te odgovarajućim etičkim i pravnim principima i normama, spreman sam raspravljati o poboljšanju postojeće pravne regulacije i diferencirano pristupati pojedinim segmentima iskorištavanja, mučenja i ubijanja ne-ljudskih životinja. U tom pragmatičnom pogledu, smatram da je uzgoj činčila i drugih ne-ljudskih životinja u svrhu proizvodnje krzna na vrhu liste onih stvari koje se, bez ikakvih posljedica za ljudski život, može odmah zabraniti. Naime, ovdje se neka živa bića iskorištava, muči i ubija (i to na osobito divljački način) ne zbog zadovoljenja nekih vitalnih ljudskih potreba kao što su prehrana ili liječenje, nego zbog čistoga luksuza i zabave, tako da je taj aspekt industrije smrti u rangu s besmislenom i okrutnom eksploatacijom životinja u cirkusima, zoološkim vrtovima i lovstvu. S obzirom na prethodno rečeno, bezrezervno podržavam sve akcije koje su usmjerene na umanjivanje količine patnje i umiranja ne-ljudskih životinja, pa tako i akciju fokusiranu na činčile. Zabrinjavajuće je da pravna regulacija statusa ne-ljudskih životinja i njihovih prava nazaduje, usprkos nadama da će ostvareni napreci biti sačuvani i da će se poduzimati daljnji civilizacijski, kulturni i društveni proboji na tom polju.'' prof. dr. sc. Hrvoje Jurić Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ''Svog sina učim da su sva živa bića jednako vrijedna i da svi imaju pravo na život. Zna sve o prirodnom odabiru i hranidbenom lancu i razumije da će nekada netko stradati za dobrobit drugoga. Nikad nije čuo za Maslowa i hijerarhiju potreba, ali intuitivno to interpretira kroz osnovne fiziološke potrebe; Bambijevu mamu ubili su lovci jer su bili gladni (zasad ne ulazeći duboko u promišljanja o tome jesu li mogli jesti i nešto drugo!)… I sviđa mi se to kod njega; ta naivnost i nevinost – i muči me to što ću mu morati jednom pojasniti da ponekad živa bića stradaju i zbog zadovoljenja nekih drugih potreba - poput prestiža i odobravanja drugih. Mislim da će to teško prihvatiti. A meni je teško zbog toga. Puno učim uz svog sina. Nisam se previše angažirala oko ekologije dok nisam počela razmišljati kakav ću svijet ostaviti za njega. Nisam ni znala koliko ima zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta dok se on nije počeo interesirati za njih. I vjerojatno ne bih previše pažnje pridavala ovoj akciji da ne razmišljam o tome kako bi on reagirao na to. A on, kad šećemo po vani spašava gliste i puževe i odnosi ih u travu da netko ne stane na njih. Naljutio se na baku jer je zgnječila mrava u kuhinji. Spava s cijelom hrpom plišanaca, na čelu sa žabom gatalinkom i pjegavim daždevnjakom; kad mu ispričam za ovu akciju, sigurna sam da ćemo obitelj plišanaca proširiti i za jednu činčilu. I super mi je to. Sviđa mi se da je u ovoj ranoj dobi osjetljiv na druge i želim da takav ostane i kad odraste... Moj sin je jedinstven i u mnogočemu poseban, ali mislim da u ovom nije iznimka; većina njegovih vršnjaka iz vrtića reagira slično kao i on – čitaju priče i gledaju predstave u kojima su životinje glavni likovi, a tete ih svakodnevno pokušavaju naučiti temeljnim ljudskim vrijednostima. I upijaju kao spužve. I polako postaju prekrasni mali ljudi na kakvima svi priželjkujemo da ostane svijet. Ali to se valjda negdje putem odrastanja izgubi, zatomi, zaboravi… jer i prije 30-40-50 godina, djeca su bila djeca – neiskvarena, dobrohotna, empatična - a danas ipak neki od njih pokušavaju mijenjati zakon o zaštiti životinja stavljajući pritom u fokus neke druge motive, manje ili više različite od onih prema kojima su se vodili u djetinjstvu. I ne mogu se oteti dojmu da bi nam svima bilo bolje da malo više slušamo dijete pored sebe. Ili dijete u sebi. I ponovno osvijestimo temeljne ljudske vrijednosti koje su nam usađivali još u vrtiću. U tom duhu – slušajući dijete pored sebe (i ono u sebi) – podržavam kampanju udruge Prijatelji životinja usmjerenu na zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna.'' dr. sc. Koraljka Modić Stanke Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ''Kao osviještena ekofeministica i veganka, izražavam oštro neslaganje s ukidanjem zabrane uzgoja životinja za krzno i dajem punu podršku nastojanjima svih udruga koje inzistiraju na tome da zabrana ostane. Više je nego ironično da se u ovakvoj ekonomskoj situaciji, u kojoj ima toliko egzistencijalno ugroženih ljudi, država brine kako da održi proizvodnju autentičnog krzna ne bi li utažila potrebe očito imućne populacije.'' prof. dr. sc. Lada Čale Feldman Redovita profesorica Katedre za teatrologiju i dramatologiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ''Žao mi je da 2016. godine Hrvatska nazaduje u pogledu odnosa ljudi prema životinjama. Umjesto da širimo prostor slobode, prostor prava životinja, zbog interesa pojedinaca i skupina i njihove sprege s političarima, danas se moramo boriti za stupanje na snagu odredbi vezanih uz zabranu uzgoja životinja radi krzna. Hrvatska na taj način pokazuje zabrinjavajuće nazadovanje u odnosu na političke trendove u Europskoj Uniji. Podsjećam da se u čl. 13. pročišćene inačice Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da su životinje čuvstvena bića, zbog čega Unija i države članice ''punu pažnju posvećuju zahtjevima za dobrobit životinja''. Životinje imaju intrizičnu vrijednost, a mi ljudi kao jedna od mnogobrojnih vrsta na planeti Zemlji dužni smo se odnositi s poštovanjem prema drugim vrstama. Korištenje krzna životinja u odjevne svrhe predstavlja veliko moralno potonuće i to zbog tako otužnog razloga kao što je taština. Posebice kada imamo na umu da danas postoje prekrasne ekološke alternative. Stoga potpuno podržavam kampanju za zabranu uzgoja činčila i nadam se da ćemo zajedničkim snagama mijenjati društvo na bolje.'' dr. sc. Mirela Holy, političarka, bivša saborska zastupnica i ministrica zaštite okoliša i prirode, predavačica ''Vidite kako ta činčila uživa? Lijepo joj je. Ima neki osjećaj. Vjerojatno ugode. A zašto mislite da je naš osjećaj plemenitiji? Je li njima pada na pamet skalpirati nas za zimske plašteve? Ne. A zašto mi njih ubijamo zbog krzna?! Pa to je živo biće koje osjeća, tko zna što sanja, kakav unutarnji svijet ima, a mi ih ubijamo! Ne, nije potrebno biti fanatik. Niti fundamentalist. Dovoljno je malo razmisliti i shvatiti da ako već imamo silikonske sise, a pobogu, što ne bi i umjetno krzno? Prestanimo ubijati životinje zbog krzna, e da bi frajeri svojim poklonima kompenzirali erektilnu disfunkciju, a komadi, prve pratilje, svojim bundama očajnički isticale inače frapantnu neprisutnost u Svijetu.'' Romano Bolković, novinar i glavni urednik Jabuke TV ''Ova je sirota država oborila sve rekorde u kršenju kako ljudskih tako i životinjskih prava, te vrlo uvjerljivo nazaduje prema srednjem vijeku - s jednom malom razlikom: danas nam zbilja više ne trebaju bunde! Nećemo se smrznuti ne maznemo li neku dlakavu životinju po glavi, ne oderemo li joj krzno, ili modernim metodama - ne uguramo li joj jednu elektrodu u guzu, a drugu u usta kako ne bismo oštetili krzno. Da, želim da oni koji se kite tuđom dlakom znaju kako je nastao taj simbol luksuza prošlih vremena, prije goreteksa i ostalih daleko naprednijih materijala. I ne želim da Hrvatska postane poznata u svijetu po još jednoj nazadnoj priči. Hrvatska uistinu može i mora bolje.'' Rujana Jeger, spisateljica ''Duboko me vrijeđa uzgajanje činčila za proizvodnju modnog hira imućnih građana našega društva. Osim toga, čovjek ima u svoj genetski kod ugrađen kapacitet suosjećanja prema svim drugim vrstama. To je njegova specifičnost i izdaja je ljudskosti nastaviti s ubijanjem i mučenjem životinja kao da se radi tek o robi, o stvari u kojoj nema daha života. Mogla bih nabrajati dugu listu razloga, vjerujem da ih mnogi imaju na umu. Spomenut ću samo život u kavezu, jezive uvjete u kojima činčila ne može zadovoljiti svoje osnovne prirodne potrebe, hranjenje i podizanje mladunčadi, interakciju s drugim činčilama. To se može istinski ostvariti samo u prirodnom okolišu, na slobodi. Takva je mučna djelatnost imala šansu da se prilagodi i prijeđe na novu proizvodnju. Dat joj je i više nego dug period od deset godina, sad je i taj period, na sreću, istekao.'' Sanda Hržić, kazališna redateljica ''U činjenici da je Hrvatska donijela zakon o zabrani uzgoja krznaša u svrhe njihova ubijanja za proizvodnju bundi i drugih modnih dodataka, a sada iz toga zakona želi izuzeti činčile, vidim još jedan u nizu primjera pokušaja obezvrjeđivanja zakona na osnovi političko-ekonomskih interesa. Posebno sam osjetljiva na hipokriziju javnoga zastupanja katoličkih vrijednosti predstavnika hrvatske političke i ekonomske elite koji svojim postupcima dokazuju da ne poštuju (ili ne poznaju) "Katekizam katoličke crkve" i ne poštuju (ili nisu pročitali) ni papinu encikliku "Laudatio si'" koja se bavi ekologijom i poziva upravo na onaj dio "Katekizma ..." koji izričito kaže da "ljudska snaga ima granice i da je suprotno ljudskome dostojanstvu podvrgavati životinje bezrazložnoj patnji". Životinje misle, imaju osjećaje, imaju osobnost, svjesne su, vole i ostvaruju empatijski odnos s čovjekom i, za razliku od ljudi, ne ubijaju da bi ubijale, nego da bi preživjele. Naši su se preci zaogrtali krznom da se zaštite od hladnoće, a zašto suvremeni Homo sapiens dere kožu životinje? Možda zato da bi dokazao da mu je predak bio neandertalac. Ili još bolje: da bi dokazao da su neandertalci bili i ostali među nama i da se spremaju za novo ledeno doba. Znanstvena istraživanja inteligencije životinja (npr. recentna istraživanja visokih analitičkih sposobnosti hobotnice ili specifičnosti mozga vrane) vode prema zaključku da inteligencija ovisi o specifičnoj vrsti mozga i da je čovjekova procjena inteligencije drugih vrsta utemeljena na antropocentričnom minoriziranju Drugog i Drukčijeg na osnovi neznanja i bahate ustrajnosti u neznanju.'' prof. dr. sc. Sibila Petlevski, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ''Kažu da je potrebno zaklati (ili na neki "humani" način usmrtiti) oko 150 (stotinuipedeset) činčila, inače "nadasve simpatičnih životinjica", da bi se sašila jedna bunda. One bi se uzgajale samo zato da njihovo krzno postane koji kvadratni centimetar takve bunde, recimo, njezin džep. Dakako, "ciljna skupina" takvog klanja bili bi oni dubljeg džepa. Činčile, držimo mi ljudi, nemaju neku predodžbu o svrsi života ili o njezinu odsustvu u smislu ove apsurdne računice. Ima, naime, na svijetu mnogo sličnih apsurdnih primisli koje, međutim, računaju na potvrdu od strane zakona tržišta kao jedine preostale svetinje. Također, držimo da činčile među pripadnicima svoje vrste nemaju takvih koji bi branili pravo činčila na život, to jest pravo da ne budu kvadratni centimetri nečije bunde. Pa onda mi, koji u ovom slučaju pripadamo počiniteljima, moramo braniti to pravo, to jest moramo zaključiti da se radi o svojevrsnom genocidu: jedan genus trijebi drugi isključivo za profit. Među nama ljudima ta je praksa uobičajena: mi trijebimo jedni druge za razne ideje, a najčešće za ideju profita. Što činčile imaju s tim? Otud se pridružujem onima koji se najoštrije protive najavljenim noveliranjima Zakona o zaštiti životinja kojima se kani omogućiti uzgoj činčila u svrhu njihova deranja, to jest pretvaranja živih bića u hodajuće, ali mrtve bunde.'' Slobodan Šnajder, hrvatski pisac i publicist ''Apsolutno podržavam kampanju za zabranu uzgoja činila i iz etičkih razloga ne podržavam inicijativu uzgajivača činčila, na čiji je poticaj bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina 13. veljače 2015. uputio dopis Hrvatskom saboru u kojem navodi da će Ministarstvo poljoprivrede izuzeti uzgoj činčila iz zabrane uzgoja životinja radi krzna. Ukratko, uzgoj činčila radi krzna smatram nemoralnim i nepotrebnim kao što smatram zločinom svako iskorištavanje životinja zbog ljudske vrste. Ili, riječima anglikanskoga svećenika i književnika Williama Ralpha Ingea: ''Porobili smo sav ostali životinjski svijet, a naše daleke krznate i pernate rođake tretiramo toliko užasno da bi bez sumnje, da su sposobni osmisliti vlastitu religiju (a srećom nisu), Vraga zamislili u ljudskom obliku.'' Sasvim točno.'' dr. sc. Suzana Marjanić Znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb ''Svakako podržavam inicijativu da se spasi već donesena zakonska zabrana uzgoja životinja zbog njihova krzna. Smatram da činčile i ostale životinje trebaju biti zakonom zaštićene od iskorištavanja za potpuno nepotrebne (i neekološke) odjevne predmete.'' prof. dr. sc. Sven Gotovac Dekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Splitu ''Svako je ubijanje okrutno. Ali ubijanje radi zadovoljenja ljudskog odjevnog hira, kojemu prethodi život u zatvoru i patnji bića čije krzno treba zadovoljiti taj ljudski hir, posebna je perverzija. Neka zabrana uzgoja činčila za proizvodnju krzna bude još jedan korak u osvještavanju javnosti o nužnosti prestanka bešćutnog konzumerističkog odnosa prema našim ne-ljudskim sestrama i braći.'' mr. sc. Zoran Čiča, etnolog i povjesničar ''Uzgajanje i ubijanje životinja radi upotrebe njihovoga krzna smatram duboko moralno pogrešnim i nepotrebnim. Čovjek kao vrsta nema pravo na apsolutno i neograničeno iskorištavanje drugih vrsta radi zadovoljavanja želja koje nemaju nikakvo egzistencijalno opravdanje. Stoga dajem podršku kampanji udruge Prijatelji životinja usmjerenoj na zabranu uzgoja činčila.'' doc. dr. sc. Željko Pavić Odjel za kulturologiju, Sveučilište u Osijeku | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 872 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podrške veterinara zabrani uzgoja činčila i ostalih životinja za krzno ''Činčile su glodavci, što znači da im zubi rastu tokom cijelog života i potrebno je njihovo pravilno trošenje, u suprotnom dolazi do raznih patologija na zubalu i lubanji. U divljini ove životinje žive u skupinama i potrebna im je socijalna interakcija. Njihovo krzno je najmekše od svih krzna i zahtjeva posebnu njegu (u prirodi to je kupanje u finom vulkanskom pijesku). Zadnje noge su jake i omogućuju skakanje do preko metar u vis i brzo trčanje. Nokturnalne su životinje i vole se zavlačiti i skrivati. Farmski uzgoj ovih životinja ne ispunjava njihove biološke potrebe i dovodi do tehnopatija, odnosno mnogih bolesti koje su upravo uzrokovane ovakvim načinom uzgoja, do većine bolesti u prirodi uopće ne bi došlo jer su činčile relativno otporne životinje. Kao skrbnik činčile kao kućnog ljubimca vrlo dobro poznajem potrebe ovih životinja, a kao veterinar upoznata sam sa patologijom koja nastaje zbog držanja u kavezima. Metalni kavezi su preskučeni i ne omogućavaju im normalno kretanje i zbog pregrube podloge za njihove osjetljive noge uzrokuju nastajanje žuljeva, većina ''farmi'' nalazi se u šupama, garažama i podrumima gdje su neadekvatni mikroklimatski uvjeti koji su pogodni za razvoj gljivičnih i bakterijskih bolesti. Životinje koje su pod stresom žvaču vlastito krzno i krzno drugih životinja, a zbog teritorijalnosti dolazi i do sukoba pojedinih jedinki koji često završavaju kobno. Uzgajivači ne štite činčile od njihovog izumiranja i sama šteta se ne može ispraviti odkad su se činčile još od 16. stoljeća lovile zbog krzna, što je dovelo i do izumiranja jedne podvrste. Jedini način da ih se zaštiti je zabrana njihovog uzgoja za krzno, što je i jedino logično riješenje. Ovom ispravnom odlukom o zabrani uzgoja životinja za krzno možemo biti primjer ostalim zemljama. Trenutačna zabrana uzgoja životinja radi krzna trebala bi biti ponos Hrvatske, te se treba čuvati i unaprijeđivati postignuta razina zaštite životinja.'' dr. vet. med. Ana-Maria Bljaić ''Kao djelatnik "Veterine Branimir" koja svoje vrijednosti temelji na poštenju, znanju i iskustvu, ponosno izjavljujem da se u potpunosti protivim uzgoju bilo koje životinje zbog krzna. Iskreno se nadam da će potpuna zabrana uzgoja u Hrvatskoj konačno stupiti na snagu s obzirom da se farmskim uzgojem činčilama uskraćuju osnovne životne potrebe.'' univ. mag. med. vet. Branimir Rebselj Veterina Branimir, Zagreb ''All fur animals are of course mammals, and one characteristic of mammals is the close relationship formed between mother and offspring, closer than occurs in any other group of animals. Breeding such animals for fur causes great emotional distress as young animals are separated from their mothers, who have to undergo repeated pregnancies only to lose each litter again. It is not economically viable to provide environments and management practices that meet the legal requirement to satisfy the animals’ behaivoural needs... As an animal welfare scientist I have worked closely on the effects of confinement and intensive farming systems for over 30 years. In my opinion it would be a highly retrograde step to allow the farming of chinchillas for fur as I do not believe their welfare could be protected in current management systems.'' Professor Christine Nicol Faculty of Medical and Veterinary Sciences School of Veterinary Science University of Bristol ''Činčile su vrlo specifične i plahe životinje s izraženim potrebama poput one za skakanjem (velikim prostorom), kupanjem u pijesku i monogamnim spolnim životom koje im niti jedna uzgajivačnica ne može pružiti. Velik je popis razloga zbog kojih bi uzgoj životinja zbog krzna trebao biti potpuno zabranjen.'' univ. mag. med. vet. Domagoj Cvitković Dodo-Vet, Zagreb ''Ne vidim u današnje vrijeme potrebu uzgoja činčila zbog postizanja krajnjega cilja – dobivanja krzna. Nikada neću razumjeti ljudsku psihu koja se 'kiti tuđim krznom', ovaj put i u doslovnom smislu. Smatram čak i nepotrebnim argumentirati stručnim činjenicama zašto sam protiv njihova uzgoja, ali svemu što je već rečeno slobodno možemo dodati i sljedeće: Postoje određene kožne zarazne bolesti poput dermatofitoza od kojih obolijevaju činčile, a njihovo liječenje je iznimno komplicirano u većim uzgojima, dugotrajno i skupo, i ponekad neučinkovito. Osim toga uzročnici tih bolesti pripadaju skupini bolesti od kojih mogu oboljeti i ljudi.'' prof. dr. sc. Ljiljana Pinter Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu ''Kao osoba koja je odabrala poziv čiji je primarni cilj dobrobit i očuvanje zdravlja životinja, u potpunosti podržavam zabranu uzgoja životinja zbog krzna. U današnje vrijeme nema opravdanja za težak oblik okrutnosti nad životinja lišavanjem normalnih životnih uvjeta zbog luksuznih prohtjeva pojedinaca.'' dr. vet. med. Maja Mikulčić Veterinarska stanica Remetinec, Zagreb ''Ovim putem osobno i u ime ostalih djelatnika veterinarske ambulante Happy vet izražavamo podršku zabrani uzgoja činčila i ostalih krznaša u Hrvatskoj. Svakodnevnim radom u našoj veterinarskoj praksi imamo puno iskustva sa činčilama, njihovim potrebama, bolestima, načinu držanja kao kućnih ljubimaca. Nakon svih činčila koje su prošle kroz našu ambulantu radi liječenja, terapija, muka i briga njihovih vlasnika te naših ljubimaca činčila nama je neshvatljivo da takva krasna životinja bude usmrćena radi zarade i hedonizma. Smatramo da u današnje doba moderan čovjek treba imati empatiju prema svim bićima ove planete. Svako ljudsko biće ove planete sa imalo ljubavi prema životinjama zadnje što bi odabralo je nešto što je bilo živo, utamničeno, ubijeno te razderano samo radi zarade novca i kićenja tuđom kožom i dlakom. Vjerujemo da bi se tome mišljenju pridružili i Debela, Čini, Činči, Ferdo, Zeus, Štrumfeta, Zaribalo, Brigita, Eustahije, Tamna, Golas, Mala, Luj, Crna, Dante, Čići, Nely, Siva.'' dr. vet. med. Milan Milković Veterinarska ambulanta Happy vet, Zagreb ''Chinchillas are not a suitable species for farming for fur production. Unless habituated to the presence of humans, chinchillas are frightened by the approach of humans and jump to a height of approximately 70 centimetres in attempt to escape, and are thus likely to injure themselves on cage walls or roof if kept in cages on a farm. Chinchillas live in monogamous breeding pairs in the wild, keeping chinchillas in polygamous groups is likely to lead to aggression and social disruption. Dental problems are widespread in farmed chinchillas and result in poor welfare. Farming animals for fur is likely to severely compromise the health and welfare of those animals. For this reason fur farming has been banned by many European countries, I strongly urge that fur farming of any species should not be permitted in Croatia.'' Murray Corke, PhD, MA, BVetMed, MRCVS, Department of Veterinary Medicine, Madingley Road, Cambridge CB3 0ES ''Kao veterinari svakodnevno liječimo i spašavamo životinje te ne možemo podupirati uzgoj i usmrćivanje životinja zbog krzna koje je potpuno nepotrebno u 21. stoljeću. Dopuštanjem uzgoja činčila za krzno osuđujemo tisuće životinja na neprimjerene uvjete života i okrutne načine usmrćivanja. To je neprihvatljivo i sa stajališta dobrobiti životinja i etički. Svakako imate moju podršku zabrani uzgoja životinja za krzno.'' mr. Nina Domišljanović, dr. med. vet. Veterinarska praksa za male životinje PET PLUS, Karlovac ''Smatramo, a to potkrepljuju i znanstvene spoznaje i stručna mišljenja tijela EU kao i praksa država koje su ukinule uzgoj činčila za krzno, da su činčile kao vrsta neadekvatne za farmski uzgoj te da njihovo držanje u uzgoju značajno narušava njihovu dobrobit i onemogućava vrsti svojstveno ponašanje. Vjerujemo kako će se Hrvatska svrstati među zemlje EU koje brinu o dobrobiti životinja i zadržati postojeću zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna.'' OVMPH (Odjel veterinara male prakse Hrvatske) – CSAVS-a, Hrvatske veterinarske komore ''Dajem Vam punu podršku u Vašem plemenitom cilju zaštite činčila i drugih krznaša. Primitivizmu i malodušnosti savremenog čovjeka nigdje kraja nema, izuzima časne ljude koji su na svu sreću u većini. Poruka je: ''Ne živimo u kamenom dobu da bi svoje tijelo pokrivali krznom''.'' dr. sc. Rizah Avdić, redovni profesor Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ''Cijenim vašu brigu i u potpunosti vas osobno podržavam u vašoj borbi s birokratskim mlinovima za dobrobit malih životinja. Bojim se da je svugdje po svijetu još daleki put do cilja koji mora biti suživot čovjeka i životinje bez eksploatacije.'' mag. Saša Rupnik, dr. vet. med. Veterinarska fakulteta v Ljubljani ''U posljednjih dvadesetak godina u veterinarskoj medicini fokus se preusmjerio s liječenja životinja za hranu prema liječenju kućnih ljubimaca. Upotreba krzna u tekstilnoj industriji, još se samo odvija mutnim kanalima, na način da će se ponegdje neki proizvođač tekstila usuditi staviti ovratnik nekog kaputa ili veste načinjen od pravog krzna s rizikom da bude otkriven, jer u deklaracijama odjeće mora biti istaknuto da se odjevni predmet dijelom sastoji i od životinjskog krzna. Svjetski trend zabrane uzgoja životinja za krzno danas neumoljivo osuđuje one koji ga pokušavaju progurati. Svaka javna osoba koja se pojavi u krznenom kaputu, bez iznimke bude izvrgnuta ruglu. No, kakvog to ima temelja? Životinje koje se uzgajaju za krzno uglavnom su divlje životinje, kojima njihova biologija nalaže vrlo veliki areal kretanja. Tako npr.polarna lisica dnevno treba protrčati 40 ak kilometara kako bi bila u punoj psihofizičkoj spremi. U uvjetima skučenog uzgoja to joj je onemogućeno i dolazi do vrlo potresnih psihičkih poremećaja živčanog sustava, te životinja počinje pokazivati znakove stereotipnog ponašanja opsesivno i manijakalno kretanje u krug, samoozljeđivanje, cvokotanje, zapomaganje, abnormalna vokalizacija. U Hrvatskoj međutim, nikad nije ni postojao uzgoj drugih životinja za krzno osim činčila, koje su za naše područje također egzotične životinje. One žive na visokim nadmorskim visinama preko 3000 metara (područje Anda), nokturalne su, kreću se po podzemnim tunelima. Za čišćenje krzna koriste valjanje u pijesku. U prirodi su one zdrave životinje i malo je bolesti od kojih obolijevaju. Činčile kućni ljubimci, također rijetko obolijevaju od zaraznih i nametničkih bolesti. No, činčile držane za krzno podložne su čitavom nizu zaraznih i nametničkih bolesti, od kojih uzročnici ponekad mogu i ostati u krznu, nakon mučnog proizvodnog procesa i na taj način naškoditi ljudima jer su mnoge od tih bolesti i zoonoze i predstavljaju rizik ljudskom zdravlju (giardijaza, listerioza). Zbog preopterećenosti i manjka funkcionalnih kadrova u veterinarskoj inspekciji, jasno je da razina dobrobiti u uzgoju činčila za krzno čak i da se pruže idealni uvjeti (kilometarski tuneli za istrčavanje, veterinarska zdravstvena skrb i bezbolno usmrćivanje) teško bi bila zadovoljena u idealnom vremenskom roku, a budući smo već prije deset godina kao država krenuli putem zabrane uzgoja tih životinja za krzno, bilo bi nesuvislo, nemoralno i protiv globalnih trendova da kao država dopustimo prestanak zabrane uzgoja činčila za krzno.'' dr. vet. med. Sunčica Ana Veldić ''Uzgoj bilo koje životinje zbog upotrebe njenog krzna, čija je jedina funkcija da postane nečiji statusni simbol, u potpunosti osuđujem. Nadam se da će zabrana uzgoja ostati na snazi. Zauvijek.'' dr. vet. med. univ. mag. Tamara Ferari Miškulin Veterinarska ambulanta Kućni ljubimci, Rijeka ''Kao redoviti član EFSA-ine Animal Health and Welfare mreže, kao i povremeni član stručnih radnih skupina ove europske institucije smatram potrebnim istaknuti da su i tijela Europske unije, kao i mnoga nezavisna istraživanja i stručna mišljenja davno prikazala kako je farmski uzgoj činčila neadekvatan vrsti, onemogućuje prirodno ponašanje, razmnožavanje i socijalni kontakt s drugim životinjama... Stoga zaključno smatram da je ukidanje zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, odnosno izuzimanje činčila iz te zabrane sa stajališta dobrobiti životinja u potpunosti neprihvatljivo.'' Ured za dobrobit životinja Hrvatskog veterinarskog instituta ''Ja i moji kolege iz Veterinarske ambulante Jug u Čakovcu podržavamo zabranu uzgoja svih životinja za krzno. Ima sasvim dosta tople i udobne odjeće od drugih materijala i nepotrebno je životinje ubijati zbog krzna.'' dr. sc. Velimir Glumac, dr. vet. med. ''Apsolutno podržavamo inicijativu oko ostanka zabrane uzgoja činčila za krzno. Te preslatke male životinjice žive kratak i jadan život u kavezima, da bi zatim bile nemilosrdno ubijene za proizvodnju krzna!? Smatramo takav postupak izvan svake pameti.'' Veterinarska ambulanta Goldi, Zagreb ''Iako činčile nisu bile predmet mojega interesa niti izučavanja, doživljavam ih kao umiljate male životinje. Što se tiče same akcije oko promjene Zakona o zaštiti životinja, dajem svoju apsolutnu podršku ostanku zabrane uzgoja svih životinja za krzno.'' prof. dr. sc. Zdravko Žvorc Klinika za unutarnje bolesti Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu ''Držim da je sa stajališta integrativne bioetike potpuno neprihvatljivo, neoprostivo i nedopustivo uzgajanje bilo koje vrste životinja isključivo zbog proizvodnje krzna.'' prof. dr. sc. Željko Grabarević, dr. med. vet. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 873 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ekološke posljedice uzgoja životinja za krzno i opasnosti za ljudsko zdravlje U nastavku navodimo opasnosti za okoliš i ljudsko zdravlje, zbog kojih je nužno stupanje na snagu potpune zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Proizvođači krzna često predstavljaju krzno kao ''prirodni'' proizvod, dok ono zapravo zahtijeva puno obrade, prijevoz i dodatke prije nego što je spremno za nošenje. Nakon odstranjivanja krzna sa životinje, ono će početi trunuti ako se kemijski ne obradi mnoštvom kemikalija koje su namijenjene sprečavanju raspadanja. Glavne kemikalije koje se koriste su formaldehid (povezan s pojavom leukemije) i krom (koji povezuju s rakom), što utječe na zdravlje i onih koji nose krzno i radnika u pogonima za preradu. Za obradu i zaštitu sirovog krzna koriste se i ostali kokteli štetnih i otrovnih tvari - površinski aktivne tvari i masti, otapala, kiseline, tanini, biocidi, fungicidi, bojila i izbjeljivači. Agencija za zaštitu okoliša (EPA) u SAD-u kaznila je šest pogona za preradu krzna zbog izazivanja visokih razina onečišćenja i zbog korištenja otapala u obradi krzna, koja ''mogu uzrokovati probleme s disanjem i navedeni su kao mogući kancerogeni''. Kada takve kemikalije iscure u vode, kao što se često događa, rezultati su razorni. Često citirano istraživanje Sveučilišta Michigan iz 1979. godine utvrdilo je da je potrebno 20 puta više energije za proizvodnju kaputa od životinjskoga krzna nego od umjetnoga krzna. Istraživanje nizozemske konzultantske tvrtke CE Delft iz 2011. godine uspoređivalo je utjecaj proizvodnje krzna i običnih tekstila kroz 18 različitih učinaka zaštite okoliša, kao što su klimatske promjene, zagađenje ozonskog omotača, kiselost tla te korištenje vode i zemljišta. U 17 od 18 istraživanih učinaka krzna na okoliš, za krzno je utvrđeno da je mnogo štetnije od običnih tekstila. Iako se umjetno, sintetično krzno proizvodi od naftnih derivata, potrebno je samo 1,3 litre nafte da se izradi jakna od umjetnoga krzna, dok su 83 litre nafte potrebne da se dobije energija za proizvodnju jakne od pravoga krzna. Da se npr. samo 10 % od tri milijuna krznenih odjevnih predmeta zamijeni alternativnima ne-krznenima, moglo bi se u prosjeku uštedjeti 19 milijuna litara nafte i spasiti pet milijuna životinja. IPPC direktiva Europske komisije, direktiva o cjelovitom sprečavanju i nadziranju onečišćenja okoliša, prepoznaje prerađivačku industriju štavljenja krzna i kože kao "potencijalno zagađivački intenzivnu industriju". U prosincu 2007., jedna od publikacija trgovine krznom, The Trapper & Predator Caller, izvijestila je da Kina razmišlja o uvođenju kaznenog poreza za industrije krznene odjeće i bojanja krzna, kao pokušaj kažnjavanja "industrija koje uzrokuju prekomjerno onečišćenje." Proces štavljenja pomoću kemikalija stabilizira kolagenska ili proteinska vlakna, tako da koža zapravo prestaje s biorazgradnjom. Radnici koji rade u procesu proizvodnje krzna u opasnosti su od akutnih i kroničnih učinaka koji sežu od kožnih iritacija i iritacija očiju do raka, pa čak i smrti. Oni koriste kancerogeni trovalentni i šesterovalentni krom, koji povećava rizik od raka testisa, dok visoke koncentracije opasnih supstanci kojima se obrađuje koža kao što su olovo, cijanid i formaldehid zagađuju vode, što može izazvati leukemiju kod lokalnog stanovništva. Prema američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA) sav otrov koji sadrži krom smatra se riskantnim i opasnim. Rizici za okoliš uključuju toksičnost za organizme koji žive u vodi, kao i zagađenje zraka. Nepravilno rukovanje otpadom može dovesti do kontaminacije vode. Prema istraživanju Ministarstva zdravstva države New York, više od pola žrtava raka testisa radi na štavljenju kože. Zbog navedenoga Svjetska banka smatra obradu krzna jednom od pet najgorih industrija u svijetu zbog zagađenja toksičnim metalima. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, na upit udruge Prijatelji životinja, dostavilo je 29. rujna 2015. godine Udruzi svoje mišljenje o štetnosti proizvodnje krzna za okoliš. U odgovoru Ministarstvo navodi kako je ''neosporno da je djelatnost prerade kože i krzna izuzetno utjecajna na zdravlje i život ljudi kao i da nestručnim rukovanjem prilikom štavljenja kože može doći do onečišćenja okoliša budući se kao sredstva pri obradi kože i krzna upotrebljavaju kemikalije sa opasnim svojstvima''. U nastavku odgovora navode se zakonski propisi koji reguliraju mogućnost rada postrojenja za obradu i preradu kože i krzna jer se prerada i štavljenje kože svrstavaju u djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuju tlo, zrak, vode i more. Za razliku od mnogih drugih grana proizvodnje, krzno nije proizvod o kojem ovisi bilo čije preživljavanje i egzistencija nego pojam za luksuz, uzgoj i ubijanje životinja zbog obijesti, razbacivanje resursa i zagađenje okoliša, što su jasni i logični razlozi za zabranu uzgoja životinja za krzno. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 874 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Razlozi protiv uzgoja činčila u svrhu proizvodnje krzna Iako se uzgajivači činčila nastoje prikazati kao veliki ljubitelji i spasitelji činčila, činjenica je da im te činčile nisu kućni ljubimci, nego im služe jedino kako bi profitirali na njihovoj smrti i oderanom krznu. Kada govorimo o uzgoju činčila, govorimo o zatočenju činčila u male kaveze u kojima su prisiljene provesti svoje kratke živote, do agonije stravičnog ubijanja. U tome nema ljubavi prema životinjama, nego se radi isključivo o krvavom poslu i zaradi. U uzgoju za krzno nemoguće je postići dobrobit činčila. Uvjeti držanja Primjeri europskih država koje su ranije regulirale proizvodnju krzna jasno dokazuju da uzgajivači ne mogu omogućiti životinjama u uzgoju adekvatne uvjete i da se posvećuje jako mala pažnja njihovoj dobrobiti. U držanju činčila najveći su nedostaci skučeni kavezi i nemogućnost normalnog ponašanja životinja, nedostatak posuda za gniježđenje, ograničen pristup kupanju u pijesku, veliki plastični ovratnici, odnosno ogrlice koje ženke nose oko vrata, a koje im onemogućavaju kretanje, dok nedostatak prostora u kavezima onemogućava činčilama skakanje. Ove društvene životinje u divljini žive u jazbinama, dok u uzgoju provedu cijeli svoj kratki život zatočene u male žičane kaveze, u kojima nemaju prostora za fizičku aktivnost i mogućnost izražavanja ponašanja specifičnih za njihovu vrstu. Iako su činčile vrlo društvene životinje i u divljini žive u kolonijama od preko 100 životinja, u farmskom uzgoju to im je potpuno onemogućeno. Činčile imaju duge stražnje udove koje su prilagođene za skakanje. Mogu skočiti u visinu preko 1,8 metara, a zabilježeno je da činčile koje se drže kao kućni ljubimci skoče i na vrh hladnjaka. S obzirom na to da su činčile divlje životinje te skaču kada su uznemirene i prilikom kretanja, premala visina kaveza može uzrokovati ozljede jer životinje glavom udaraju u gornji dio kaveza. Poremećaji u ponašanju Činčile su poznate kao izuzetno osjetljive životinje. Zatočeništvo, monotono okruženje i nedostatak podražaja onemogućavaju ih u zadovoljavanju njihovih psiholoških potreba. Uvjeti držanja i uzgoja činčila rezultiraju abnormalnim stereotipnim ponašanjem, strahom, poremećajima u reprodukciji i smrtnošću mladunčadi. U uzgoju činčila i drugih životinja radi krzna uobičajena su rutinska stereotipna ponašanja poput beskonačnog ponavljanja istih pokreta i kretanja u kavezu, odbijanja hrane, samoozljeđivanja i međusobnog ozljeđivanja (griženje krzna, ozlijeđene ili odgrizene uši, iskopane oči, odgrizeni repovi), što stvara bolne rane, koji su rezultat dosade, stresa, prenatrpanosti kaveza, nedostatka predmeta za obogaćivanje, nepravilne prehrane i buke. I najbolji uvjeti uzgoja ne mogu to riješiti. Iako industrija krzna tvrdi da su opisana abnormalna ponašanja umanjena kroz (minimalno) obogaćivanje kaveza, snimke istraživanja farmi krzna u Danskoj, Finskoj i Češkoj Republici dokazuju da su takva abnormalna ponašanja i samoizazvane ozljede još uvijek itekako prisutni na farmama za proizvodnju krzna u Europskoj Uniji. Tijekom 2009. i 2010. godine, danska organizacija Anima objavljuje snimke s danskih farmi krzna, na kojima su dokumentirane životinje s velikim ranama, životinje koje iskazuju stereotipno ponašanje i kanibalizam te općenito slaba i neprimjerena skrb. Sljedeća snimka potječe s farme na kojoj je pronađeno više od 100 ozlijeđenih životinja: http://vimeo.com/20575309. Snimka finske organizacije Oikeutta Eläimille iz 2011. prikazuje patnju životinja na 83 farme za uzgoj krzna: životinje bez nogu, mladunčad koja jede mrtvu braću i sestre, strašne posjekotine, rane, stereotipna ponašanja, kanibalizam, invalidne životinje, ozbiljne infekcije očiju, infekcije desni, raspadajuća tijela prepuna crva ostavljena u kavezima sa živim životinjama - https://youtu.be/rMORFQRy-zg. Dvije farme sa snimke u vlasništvu su članova nadzornog odbora Finske udruge uzgajivača krzna! Organizacija Svoboda Zvířat objavila je snimke slabe skrbi i loših uvjeta života na češkim farmama krzna iz 2013., 2014. i 2015. godine: https://youtu.be/VkPnE_i9F1o. Valja naglasiti da činčile koje pasivno sjede ili leže u svojim kavezima nisu nužno mirne ili raspoložene. U etološkom smislu, nedostatak normalnog ponašanja također može biti pokazatelj loše dobrobiti životinja, osobito kod činčila koje su u prirodi društvene životinje i žive u zajednicama. Poremećaji zbog parenja činčila Iako su činčile u prirodi monogamne, tj. pare se za cijeli život, u uvjetima uzgoja radi krzna prisiljene su pariti se s više partnera. Činčile u uzgoju raspoređene su u kavezima, a kretati se mogu jedino mužjaci, i to do ženskog kaveza, kako bi oplodili ženke. Uzgajivači stavljaju ženkama oko vrata ovratnike/ogrlice koje su šire od veličine prolaza, kako ne bi mogle izaći kroz otvor gdje se kreće mužjak. Činčile su sposobne usisati zametak u krv ili limfni sustav, što se može dogoditi ako su izložene neprestanoj buci, strahu ili krivoj prehrani. Bolesti činčila u uzgoju U uzgoju činčila učestale su bolesti kao što su: infektivne bolesti kože; gljivične infekcije; abnormalni razvoj zubi zbog neadekvatne prehrane; mastitis, zbog kojeg dolazi do smanjenja ili potpunog prestanka proizvodnje mlijeka, zbog čega ponekad majka ubija mladunče; metritis - akutna infekcija maternice nastala prilikom poroda i sl. Česti su i smrtnost novorođenčadi te smrtnost mladunčadi od upale pluća, od izgladnjivanja, od bolesti listerioze i infekcija. Najčešći uzrok smrti činčila su gastrointestinalne bolesti. Dok se činčile u prirodi hrane svježim planinskim biljem, uzgajivači ih uglavnom hrane potpunim krmnim smjesama. Činčile su osobito osjetljive na svaku pokvarenu hranu ili odstajalu vodu. Ako im uzgajivači ne mijenjaju svakodnevno vodu, to dovodi do oštećenja sustava crijeva. Pljesniva hrana može uzrokovati bolesti i smrt. Visoka smrtnost nastaje zbog gastroenteritisa, a rezultat je stresa, loše higijene, nedostatka vitamina, trule hrane, prljave vode ili hrane zagađene kemikalijama, što rezultira gubitkom apetita, totalnom apatijom i iznenadnom smrću. Nadutost zbog promjena u prehrani i nedostatka nekih bakterija rezultira uznemirenošću životinje koja leži u kavezu ispruženih nogu, očigledno pateći u bolovima. Listerioza je infekcija uzrokovana bakterijom, koja napada živčani sustav rezultirajući grčevima, sljepoćom i prolapsom rektuma. Simptomi su apatija, smanjenje apetita, životinja se grči i cvili, ispuštajući bolne zvukove. Hemoragička septikemija je infektivna bolest, čiji su simptomi upala pluća, kašljanje, proljev i životinja je bez volje. Bolest se razvija zbog iznenadnih promjena u okolišu, velike pretrpanosti i stresa. Grinje iz rodova Sarcoptes uzrokuju šugu, što uništava krzno. Ako im krzno postane vlažno, kod činčila se može razviti gljivična bolest krzna, koja se brzo širi po cijeloj farmi krzna. Usmrćivanje činčila Prilikom ubijanja činčila plinom dolazi do gušenja, grčenja mišića i bolnog glasanja životinja. Ostale metode ubijanja činčila su injekcija od 5 ml 40-postotne otopine kloralhidrata u trbušnu šupljinu, elektrokucija (koristeći elektrode postavljene na uši ili njušku i nogicu), lomljenje vrata, ubijanje projektilom u mozak (projektil prodire u cerebralni korteks) ili kloroformom (gušenje dok se nalaze u komori zasićenoj kloroformom). Podsjećamo na snimke francuskih aktivista iz 2003. godine, koje su otkrile su da su na pet farmi činčila u Hrvatskoj uzgajivači ubijali činčile na posebno okrutan način, elektrokucijom, plinom ili su im lomili vratove. Farmeri su ubijali životinje tako da bi im na noge i njušku prikopčali metalne štipaljke i potom ih spojili na transformator. Činčile su skvičale od boli, a nakon što je puštena struja, micale su se još minutu i pol. Činčile bi obično umrle tek dvije minute nakon elektrošokova. Potom bi im oderali kožu. Hrvatski uzgajivači tvrde da sada ubijaju činčile plinom. Nepotrebno je naglašavati okrutnost usmrćivanja činčila ugljičnim dioksidom u visokim koncentracijama, ugljičnim monoksidom (čisti izvor) i ugljičnim monoksidom povezanim s drugim plinovima. Upotreba ugljičnog monoksida smatra se neprihvatljivom metodom ubijanja krznaša jer postoji zabrinutost oko slabe pouzdanosti koncentracije CO-a, uporabe kontaminiranih motornih plinova, sposobnosti životinja za otkrivanje hipoksije te dugih razdoblja do neosjetljivosti kod životinja ubijenih korištenjem CO-a. Također postoji zabrinutost oko utjecaja korištenja CO-a na ljudsko zdravlje i sigurnost. Odbojnost ugljičnog dioksida i praktične poteškoće u postizanju pouzdanih visokih koncentracija plina u komori za ubijanje neki su od razloga neprihvatljivosti CO2 kao metode za masovno ubijanje životinja koje se drže radi krzna. Čak i da se činčile ne ubijaju u Hrvatskoj nego se izvoze u neku drugu državu, na jednako okrutan način ubijaju ih u toj drugoj državi kako bi ih oderali za proizvodnju krzna. Uzgoj činčila za krzno krajnje je okrutan i nespojiv s dobrobiti i zaštitom životinja! No, najvažniji razlog zašto činčile ne bi trebalo uzgajati i ubijati radi krzna je etička neprihvatljivost ubijanja nedužnih životinja u plinskim komorama, strujnim udarima, zakretanjem vratova ili na bilo koje druge načine. Većina hrvatskih građana smatra ozakonjenje takve prakse, zbog interesa 20 pojedinaca u Hrvatskoj, odvratnim, obijesnim i etički nedopustivim činom. S obzirom na brojnost bolesti koje se mogu javiti kod činčila zbog samih uvjeta uzgoja i s obzirom na okrutne načine ubijanja, jasno je da je nemoguće provesti kontrolu samog uzgoja, provjeriti liječe li uzgajivači životinje te na koji se način odvija njihovo usmrćivanje. Ni najbolji uvjeti uzgoja ne bi bili dovoljni pa je stoga jedini način da se štite činčile zabrana njihova uzgoja za krzno, odnosno potpuna zabrana uzgoja svih vrsta životinja u svrhu proizvodnje krzna. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 875 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Pregled zabrana i zakonskih propisa o uzgoju životinja radi krzna u europskim državama EU ostavlja članicama mogućnost zabrana na razini država te se zakoni razlikuju od slučaja do slučaja. Neke države uvele su potpune zabrane uzgoja životinja radi krzna, pisane generalno u zakonu za sve životinje; neke su pojedinačno kroz vrijeme zabranjivale uzgoje pojedinih vrsta i/ili imaju zabrane po pojedinim regijama, a u nekima je uzgoj ograničen ili potpuno onemogućen slijedom strogih propisa o uzgoju životinja radi krzna. Radi lakšeg pregleda, informacije o pojedinim državama grupirane su po sličnosti donesenih zakona. Opća zabrana, sada je na snazi: Ujedinjeno Kraljevstvo - prva europska država koja je donijela zabranu na etičkoj osnovi iako je imala godišnju proizvodnju od gotovo 1,3 milijuna krzna kanadskih kuna. Zabrana je najprije donesena u Engleskoj i Walesu 2000. godine, a stupila je na snagu 2003. godine. Zabrana u Škotskoj stupila je na snagu 2001. godine. Zabrana u Sjevernoj Irskoj donesena je 2002. godine. Austrija - uzgoj životinja radi krzna zabranjen je od 2004. godine, a stupio na snagu 2005. godine. Makedonija - zakonom koji je stupio na snagu u listopadu 2014. godine zabranjen je uzgoj životinja radi krzna, kože ili perja. Slovenija - 2013. godine 95 % članova slovenskog parlamenta izglasalo je zabranu uzgoja životinja radi krzna, kože ili perja, s prijelaznim razdobljem od dvije godine. Zabrana je u Sloveniji stupila na snagu 1. 1. 2015. godine i uključuje zabranu uzgoja i lova životinja radi njihova krzna, kože ili perja. Opća zabrana, prijelazno razdoblje u tijeku: Hrvatska - zabrana je donesena 2007. godine u sklopu Zakona o zaštiti životinja uz previđeno prijelazno razdoblje od 10 godina. Treba stupiti na punu snagu 1. siječnja 2017. godine. Bosna i Hercegovina - zabrana uzgoja životinja radi krzna donesena je 2009. godine, a stupa na punu snagu 2018. godine. Srbija - zabrana držanja, uzgoja, uvoza, izvoza i ubijanja životinja za proizvodnju krzna i kože, donesena je Zakonom o dobrobiti životinja 2009. godine, a stupa na punu snagu 1. siječnja 2019. godine. Nizozemska - uzgoj lisica radi krzna zabranila je 1995. godine. Uzgoj činčila radi krzna zabranjen je u Nizozemskoj 1997. godine, također zbog nemogućnosti postizanja adekvatnih uvjeta za dobrobit životinja na farmama, a obje zabrane stupile su na snagu 2008. godine. Članica nizozemskog parlamenta Krista van Velzen podnijela je 4. listopada 2006. godine prijedlog zakona s ciljem zabrane uzgoja životinja za krzno. Zakon je temeljen na etičkoj ideji o neprihvatljivosti držanja krznenih životinja te njihova ubijanja isključivo u svrhu proizvodnje krzna. 15. siječnja 2013. godine na snagu je stupio zakon o zabrani uzgoja životinja radi krzna. Zakon je uključio prijelazno razdoblje u trajanju od 11 godina (do 1. siječnja 2024.) kako bi se time uzgajivači kuna obeštetili za financijsku štetu uzrokovanu zabranom i kako bi im se omogućio povratak uloženih investicija. Zakon, nadalje, sadrži prateće mjere koje nude naknadu za financijske gubitke zbog troškova zatvaranja, ponovnog investiranja ili različitog utjecaja na mirovinske planove. Nizozemski savez uzgajivača životinja za krzno podnio je žalbu na doneseni zakon, tj. tužili su nizozemsku državu navodeći da je nezakonit jer nisu primili kompenzaciju. Okružni sud presudio je u njihovu korist 21. svibnja 2014. godine. Nizozemska država uložila je žalbu temeljem koje je u studenome 2015. godine Nacionalni žalbeni sud u Haagu poništio odluku Okružnog suda i potvrdio postojeću zabranu, istaknuvši da novi zakon uzima dovoljno u obzir interese uzgajivača životinja radi krzna zbog prijelaznog razdoblja od 11 godina i da se prateće mjere zakona treba smatrati oblikom naknade. U obrazloženju presude, navedeno je da pravno tumačenje Europskog suda o ljudskim pravima (ECHR) pokazuje da gubitak budućih prihoda, za koji su uzgajivači kuna tvrdili da će trpjeti tijekom prijelaznog razdoblja, nije zaštićen člankom 1. Prvog protokola Europske konvencije o ljudskim pravima te dodaje: "Uzgajivačima kuna nije moglo promaknuti da velik dio nizozemskog društva nošenje krzna i držanje životinja radi proizvodnje krzna već dulje vrijeme smatra neetičnim.'' Time je etički stav javnosti jasno stavljen kao važniji od ekonomskog aspekta. Djelomična zabrana (po životinjama ili dijelu države): Danska - zabranjen je uzgoj lisica radi krzna 2009. godine uz prijelazno razdoblje od 15 godina. Belgija - zabrane su donesene u valonskoj regiji i Bruxellesu 2015. godine, a čeka se odluka i flamanskog ministra da donese zabranu i za tu preostalu regiju ove države. Slijedom strogih zakonskih propisa uzgoj je ograničen ili onemogućen i u: Njemačka - farme krzna zabranjene su u njemačkim saveznim državama Bavarskoj, Hessen, Sjeverna Rajna-Vestfalija i Schleswig-Holstein. Njemačka je 2009. usvojila nove propise vezane uz uzgoj životinja radi krzna, koji zahtijevaju povećanje prostora u kavezima za životinje. Godine 2012. posljednja farma za uzgoj činčila radi krzna u Njemačkoj zatvorena je zbog stupanja na snagu novih propisa o uvjetima za smještaj životinja. Od 2016. godine na snagu će stupiti i Uredba o uzgoju životinja za krzno kojom će se zahtijevati omogućavanje bazena s vodom za plivanje za kanadske kune, povećanje minimalnih dimenzija kaveza, prostor na kojem lisice i rakuni mogu kopati te posebni zahtjevi za svaku vrstu životinje, pa tako i za činčile. Očekuje se da će ovi stroži propisi dovesti do zatvaranja farmi krzna u Njemačkoj i do potpune zabrane. Osim navedenog, Bundesrat (predstavničko tijelo 16 saveznih zemalja SR Njemačke, koje time sudjeluju u procesu donošenja zakona) predstavio je tijekom 2015. godine zakonski prijedlog za zabranu uzgoja životinja radi krzna. Prijedlog je podržala njemačka vlada, a trenutačno čeka na odluku Bundestaga. Švedska - završila je uzgoj lisica radi krzna 1995. godine, kroz izmjene i dopune svojeg Pravilnika za zaštitu životinja, u kojem se traži držanje lisica na način koji im omogućava prirodno ponašanje poput kopanja i socijalizacije s drugim lisicama. Ta zakonodavna promjena bila je ekonomski neodrživa i sve švedske farme lisica radi krzna zatvorene su do 2000. godine, iako su se uzgajivači krzna mogli prilagoditi strožim uvjetima do 2010. godine. Švedska vlada naručila je 2000. godine od Švedskog odbora za poljoprivredu ocjenu držanja činčila. U svojem izvješću, Odbor za poljoprivredu utvrdio je da uzgajivači činčila ne poštuju zahtjeve Stalnog odbora Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje iz 1999., koji se tiču dimenzija i opreme kaveza, stelje, kutije za gniježđenje i mogućnosti aktivnosti. Kontrole inspekcije za dobrobit životinja i veterinara posljednjih godina pokazale su da činčile na švedskim farmama žive u jako lošim uvjetima. Među najvećim problemima uočeni su: loša kvaliteta zraka, nemogućnost aktivnog života, nedostatak hrane, stereotipno ponašanje i činčile koje su morale nositi poligamne ogrlice oko vrata do devet godina zaredom. Stroži propisi iz 2012. godine, koji su stupili na snagu 2014. godine, doveli su do zatvaranja zadnjih farmi činčila u listopadu 2014. godine. Švicarska - iako nema formalnu zabranu uzgoja životinja radi krzna, takve životinje smatraju se divljim životinjama i zbog strogih zakonskih propisa za njihovo držanje ne postoji njihov uzgoj. Osim spomenutih država, u dijelu ostalih su u tijeku rasprave o zabrani. Izvan Europe, uzgoj životinja zabranjen je i u brazilskoj državi São Paolu. U studenome 2014. godine donesen je zakon o zabrani uzgoja životinja radi krzna u São Paolu, iako je Brazil, nakon Argentine, jedan od najvećih izvoznika krzna činčila na svijetu. Odredbe zakona pojedinih država (abecedno) Austrija Legislation ban: Federal Act on the Protection of Animals of 2004 (Animal Protection Act – TSchG) Original text: "§ 25. (1) Wildtiere: (…) (5) Die Haltung von Pelztieren zur Pelzgewinnung ist verboten." Translation: Federal Act on the Protection of Animals - Article 25 « § 25. (1) Wild animals: (…) (5) It is prohibited to keep animals for obtaining furs.» Belgija (valonska regija) Legislation ban: Chapter II of the law of 14th of August 1989 regarding the protection and the wellbeing of animals. -> New article on fur farming added in 2015. Original text: « Art. 9/1. La détention d’animaux à des fins exclusives ou principales de production de fourrure est interdite. » (law of 14th of August) Translation: Law of 14th of August - Article 1.9 « Art. 1.9. The possession of animals only and mainly for the production of fur has been prohibited.» Bosna i Hercegovina Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 17. i 29. decembra 2008. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, održanoj 26. februara 2009. godine, usvojila je ZAKON O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 2. (Značenje termina) s) životinje za držanje su životinje koje se drže ili gaje za proizvodnju hrane, odnosno za proizvodnju vune, kože, krzna ili u druge privredne svrhe; POGLAVLJE XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 43. (Rok za donošenje podzakonskih akata) (5) Odredba iz člana 4. ovog zakona o zabrani uzgoja životinja s ciljem proizvodnje krzna stupit će na snagu 2018. godine. Danska Legislation ban: Act on banning fox husbandry: LBK no. 469 of 15.05.2014. Bekendtgørelse af lov om forbud mod hold af ræve: LBK nr. 469 af 15/05/2014. Original text: «Bekendtgørelse af lov om forbud mod hold af ræve Herved bekendtgøres lov nr. 466 af 12. juni 2009 om forbud mod hold af ræve med de ændringer, der følger af lov nr. 378 af 15. april 2014.» Translation: Act on banning fox husbandry: LBK no. 469 of 15.05.2014. « Prohibition of keeping foxes Notice is hereby given Law no. 466 of 12 June 2009 prohibiting the keeping of foxes with the changes imposed by Law no. 378 of 15 April 2014.» Hrvatska Pročišćeni tekst Zakona o zaštiti životinja: Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja (NN 37/13), Zakon o provedbi Uredbi Europske unije o zaštiti životinja (NN 125/13). Zakon o zaštiti životinja I. OPĆE ODREDBE Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja Članak 4. (NN 37/13, 125/13) (1) Zabranjeno je životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu, protivno odredbama ovoga Zakona. (2) Zabranjeno je: 23. uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna IV. KAZNENE ODREDBE Članak 66. (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 14. postupa protivno odredbi članka 4. stavka 2. točke 23. ovoga Zakona V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 72. Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2007., osim /... / članka 4. stavka 2. točke 23. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2017. Makedonija Original zakona (na makedonskom jeziku): http://www.fva.gov.mk/images/2014_149.pdf. More precisely the Article 4 from the Law (General provisions for treatment of animals) states that it is ''Prohibiting the possession and breeding of animals used for the production of fur, leather or feathers''. Nizozemska Legislation ban: Wet verbod pelsdierhouderij (Law banning fur farming) of 4 January 2013 Legislation on fur farming: Animal Health and Welfare Act of 1992 Decree of 10 December 2014 amending the Decision keepers of animals in connection with the provision of housing regulations for mink Original text: Wet verbod pelsdierhouderij Artikel 2. Het houden, doden of doen doden van een pelsdier is verboden. Translation: Law banning fur farming «Article 2. Keeping, killing or letting to kill a fur animal is prohibited.» «The law also contains a transitional period. This means that holders who had a mink mink farming on January 15, 2013, can still exert their business until January 1, 2024. During the transitional period, the mink holder has an obligation to keep the mink in a so-called housing location.» Puno obrazloženje presude Nacionalnog žalbenog suda u Haagu iz studenog 2015. godine (engleski prijevod): http://www.furfreealliance.com/wp-content/uploads/2016/02/Verdict-Mink-ban-The-Netherlands.pdf. Presuda na originalnom jeziku: http://uitspraken.rechtspraak.nl/inziendocument?id=ECLI:NL:GHDHA:2015:3025&keyword=nertsen. Njemačka *Legislation on fur farming: Ordonnance on the protection of animals and the keeping of production animals of 25.10.2001 (in the version published on August 22, 2006) (Tierschutz-Nutztierhaltungsverordnung). Consulted on: http://www.gesetze-im-internet.de/tierschnutztv/BJNR275800001.html. São Paolo Projeto de lei Nº 616 / 2011 Transformado em Norma Lei nº 15566 /2014 Ementa Proíbe a criação ou manutenção de qualquer animal doméstico, domesticado, nativo, exótico, silvestre ou ornamental com a finalidade de extração de peles. Link na doneseni zakon: http://www.al.sp.gov.br/propositura/?id=1019234. Slovenija Zakon o zaščiti živali (uradno prečiščeno besedilo) (ZZZiv-UPB3) II. ZAŠČITA ŽIVALI 1. Reja živali 15. člen Prepovedana ravnanja so: – reja in lov na živali zgolj zaradi pridobivanja njihovih kožuhov, kož ali perja. IX. KAZENSKE DOLOČBE 45. člen Z globo od 2.400 do 84.000 eurov se kaznuje pravna oseba ali samostojni podjetnik posameznik, ki: 5. redi ali lovi živali zgolj zaradi pridobivanja kožuhov, kož ali perja (dvaindvajseta alinea 15. člena zakona); Puni zakon: https://www.uradni-list.si/1/content?id=113070. Srbija ZAKON O DOBROBITI ŽIVOTINJA ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009) II OPŠTA ZAŠTITA DOBROBITI ŽIVOTINJA 1. Prava i obaveze Član 7 Zabranjeno je: 37) držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože. III POSEBNA ZAŠTITA DOBROBITI ŽIVOTINJA 9. Kućni ljubimci Član 57 Kućni ljubimci ne smeju se držati, reprodukovati i koristiti za: 2) ishranu, odnosno proizvodnju hrane, kože, krzna, kao i u druge komercijalne svrhe. VI KAZNENE ODREDBE Član 82 Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: 35) drži, reprodukuje, uvozi, izvozi i lišava života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože (član 7. stav 1. tačka 37); VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 89 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", osim odredbe člana 7. stav 1. tačka 37) ovog zakona koja će se primenjivati počev od 1. januara 2019. godine. Švedska Legislation on fur farming: Animal Welfare Act 1988:534 (as last amended by SFS 2009:303 of 1 January 2010) Animal Welfare Ordinance 1988:539 (as last amended by SFS 2008:1051 of 1 January 2009) Species Protection Regulation; of 8 November 2007 Link: http://www.lagboken.se/Views/Pages/GetFile.ashx?portalId=56&cat=27548&docId=170794&propId=5. Translation: Animal welfare ordinance 1988 (last amended in 2009) «(1) Foxes may only be kept in such a way as to satisfy their need to socialize with other foxes and to move, dig and otherwise occupy themselves. (2) The Swedish Board of Agriculture may issue further regulations concerning the keeping of foxes. Ordinance (2007:484)» Švicarska Federal Act on Animal Protection of March 9. (1978). Switzerland; Bundesamt fur Veterinärwesen. (1999). Swiss regulations concerning fur farming. Letter of 14.07.1999 Ujedinjeno Kraljevstvo Legislation ban: The Fur Farming (Prohibition) Act 2000 Legislation on fur farming: Animal Welfare Act 2006 Original text: "An Act to prohibit the keeping of animals solely or primarily for slaughter for the value of their fur; to provide for the making of payments in respect of the related closure of certain businesses; and for connected purposes." Link: http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2006/45/pdfs/ukpga_20060045_en.pdf. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 876 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | 30 razloga zašto ne dopustiti u Hrvatskoj uzgoj životinja/činčila radi krzna: 1. prošlo je gotovo punih 10 godina prijelaznog razdoblja za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna 2. zakonska odredba o zabrani uzgoja krznaša prošla je redovitu zakonsku proceduru i dobila podršku većine saborskih zastupnika – ukidanjem te zabrane negiramo samu bit funkcioniranja pravne države 3. ukidanje zabrane uzgoja životinja za krzno izravno nanosi štetu uzgajivačima koji su poštovali prijelazno razdoblje i preusmjerili se na druge oblike proizvodnje 4. više od 70 posto hrvatskih građana izjasnilo se protiv uzgoja životinja za krzno; uzgoju krznaša snažno se protivi većina europskih građana; popularnost krzna s godinama sve više opada 5. modna industrija odbacuje krzno: najpoznatiji i najutjecajniji svjetski brendovi kao što su Armani, Hugo Boss, Tommy Hilfiger, Calvin Klein i Stella McCartney odbacili su krzno iz svojih kolekcija 6. zbog korištenja opasnih kemikalija kao što su olovo, cijanid i formaldehid prerada krzna opasna je za ljudsko zdravlje i može izazvati rak testisa, leukemiju i druge bolesti 7. u europskim zemljama zabranjena je prodaja odjeće s krznom u kojoj su pronađene nedopuštene količine otrovnih tvari, a među njima se našla i odjeća za djecu poznatih modnih brendova 8. proces obrade krzna ugrožava okoliš, a rizici za okoliš uključuju toksičnost za organizme koji žive u vodi, kao i zagađenje zraka; nepravilno rukovanje otpadom može dovesti do kontaminacije vode 9. za proizvodnju jakne od umjetnoga krzna potrebno je samo 1,3 litre nafte, dok su za proizvodnju jakne od životinjskoga krzna potrebne 83 litre nafte 10. Svjetska banka smatra obradu krzna jednom od pet najgorih industrija u svijetu zbog zagađenja toksičnim metalima 11. Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode navodi kako je ''neosporno da je djelatnost prerade kože i krzna izuzetno utjecajna na zdravlje i život ljudi kao i da nestručnim rukovanjem prilikom štavljenja kože može doći do onečišćenja okoliša budući se kao sredstva pri obradi kože i krzna upotrebljavaju kemikalije sa opasnim svojstvima'' 12. potpune ili djelomične zabrane uzgoja životinja za krzno u mnogim europskim zemljama pokazuju prevladavajući etički i ekološki stav prema takvim uzgojima 13. u tijeku su rasprave o potpunoj zabrani uzgoja životinja za krzno u Belgiji, Njemačkoj i Češkoj 14. Nizozemska je stvorila presedan presudom u korist ostanka zabrane uzgoja krznaša i odbacujući tužbu uzgajivača krzna s objašnjenjem da je interes javnosti, koja ne odobrava uzgoj i ubijanje životinja radi krzna, važniji od ekonomskog interesa uzgajivača 15. stručna mišljenja veterinara i ostalih stručnjaka za životinje navode da je nemoguće osigurati dobrobit činčila u uzgoju 16. držanje u malim kavezima onemogućava činčilama kretanje, istrčavanje, skakanje uvis i naprijed kakvo je svojstveno njihovoj vrsti te društveno ponašanje kakvo bi zadovoljilo njihove prirodne potrebe i prirodno ponašanje 17. ženke činčila nose poligamne ogrlice koje im onemogućavaju kretanje - iako su činčile u prirodi monogamne, u uvjetima uzgoja radi krzna prisiljene su pariti se s više partnera 18. uvjeti držanja i uzgoja činčila rezultiraju njihovim abnormalnim stereotipnim ponašanjem, strahom, poremećajima u reprodukciji i smrtnošću mladunčadi 19. činčile ubijaju u plinskim komorama, kloroformom, strujnim udarima (elektrokucija), projektilima koji probijaju mozak ili zakretanjem vratova 20. veterinarska inspekcija preopterećena je širokim rasponom nadležnosti, zbog čega Zakon nadležnost nad određenim aspektima zaštite životinja daje komunalnom redarstvu, kako bi se rasteretio pritisak na veterinarsku inspekciju - dopuštanjem uzgoja činčila za krzno stvorilo bi se novo područje koje zahtijeva česte kontrole veterinarske inspekcije koja jedva stigne provesti kontrolu rada skloništa i brojna druga područja koja su u njezinoj nadležnosti 21. za izradu samo jedne bunde usmrti se 150-200 činčila, što je etički prijeporno s obzirom na to da se usmrćuje velik broj životinja za luksuzni proizvod koji nikome nije nužan za preživljavanje 22. činčile u uzgoju ne spašavaju se od izumiranja – činčile u svojim prirodnim staništima dovedene su do ruba istrebljenja upravo zbog pohlepe pojedinaca za prodajom njihova krzna; uzgojem i ubijanjem činčila uzgajivači štite i spašavaju jedino svoj interes za zaradom i profitom 23. izuzimanje činčila iz zabrane nelogično je jer su to jedine životinje koje se u Hrvatskoj uzgajaju za krzno 24. proizvodnja krzna od činčila u Hrvatskoj znatno je manja u odnosu na vrijeme kada je donesena zabrana uzgoja i nema razloga za ukidanje te zabrane 25. Europska Unija dopušta državama članicama da na svojim teritorijima primjenjuju stroža pravila za zaštitu životinja i time omogućava svakoj državi članici donošenje potpune zabrane uzgoja životinja za krzno 26. mišljenja veterinara, stručnjaka, velike većine javnosti i političara u Hrvatskoj podupiru ostanak zabrane uzgoja svih životinja u svrhu proizvodnje krzna, koja je propisana i usvojena prije devet godina 27. više od stotinu hrvatskih udruga civilnoga društva izjasnilo se za zakonsku zabranu uzgoja svih životinja radi krzna 28. svoju podršku zabrani dale su mnoge poznate osobe kao što su Goran Višnjić, Ivica Kostelić, Vanna, Luka Nižetić i Iva Šulentić 29. dosad je više od 11 000 osoba potpisalo peticiju za bolji Zakon o zaštiti životinja i za ostanak zabrane uzgoja životinja radi krzna, a taj broj svakodnevno raste 30. zbog globalne osude uzgoja životinja radi krzna, irelevantnosti krznene industrije za hrvatsko gospodarstvo, podrške domaće javnosti, političara, javnih osoba i modne industrije inicijativi za zabranu uzgoja krznaša te političkog ugleda Hrvatske u Europskoj uniji i svijetu, nužno je u Zakonu o zaštiti životinja zadržati postojeću odredbu o zabrani uzgoja svih životinja za krzno, pa tako i činčila. Više informacija i detalja dostupno je na poveznicama na http://bit.ly/2bKZaEH. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 877 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Uzgoj životinja za krzno i prijelazno razdoblje Zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna donesena je uz čak deset godina prijelaznog razdoblja. Daljnje produljivanje prijelaznog razdoblja značilo bi prijevaru građana te nepravedan i nepotreban potez. Zabrana uzgoja životinja radi krzna u Hrvatskoj donesena je Zakonom o zaštiti životinja 2006. godine. Odluka je donesena gotovo jednoglasno i uz podršku više od 73 posto građana Hrvatske. Raspravljalo se prvenstveno o duljini prijelaznog razdoblja, odnosno hoće li ono biti pet, sedam ili deset godina. Propisano je iznimno dugačko desetogodišnje prijelazno razdoblje koje istječe 1. siječnja 2017. Produljenje prijelaznog razdoblja predstavljalo bi kršenje ljudskih i životinjskih prava te negiralo samu bit funkcioniranja pravne države. Šteta za uzgajivače koji su prestali s proizvodnjom Većina uzgajivača činčila radi krzna poštovala je Zakon i prijelazno razdoblje te preorijentirala svoje poslovanje već nakon nekoliko godina. Manji broj uzgajivača svjesno je ignorirao zakonsku odredbu, odnosno prijelazno razdoblje, i sedam godina nakon početka prijelaznog razdoblja krenuo u inicijativu nepoštovanja Zakona i njegova rušenja. Prema izjavama nekih uzgajivača u medijima, neki od njih čak su namjerno pokretali ili širili svoju proizvodnju pred kraj prijelaznog razdoblja, što ukazuje na svjesnu namjeru suprotnu namjerama Zakona. Zakonske odredbe vrijede jednako za sve i svi ih trebaju jednako provoditi. Produljenjem prijelaznog razdoblja pogodovalo bi se nekolicini uzgajivača koji nameću Hrvatskoj ideju zakonodavnog kaosa i anarhije, gdje svatko izigrava zakonske odredbe zbog svojih interesa. Također, produljenjem prijelaznog razdoblja Hrvatska bi poručila uzgajivačima koji su prestali s uzgojem da su pogriješili kada su poslovali sukladno Zakonu. Zakon o zaštiti životinja nema svrhu pogodovanja tvrtkama i pojedincima koji profitiraju na uzgoju i usmrćivanju životinja, nego propisuje zaštitu životinja sukladno dosad postignutim propisima o zaštiti životinja u drugim državama i etičkoj osviještenosti svojih građana. Primjeri drugih država pokazuju da se prijelazno razdoblje poštuje kao razumno propisan rok za uzgajivače. Iako su sami uzgajivači činčila tvrdili da je preostalo 50-ak uzgajivača, što je tek petina od njihova broja iz vremena donošenja zabrane, Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je 2016. godine da je registrirano samo 20 uzgajivača. Ne zna se jesu li su svi i dalje aktivni te koliko ih je s radom započelo nakon donošenja zabrane, svjesno kršeći Zakon. Šteta za činčile Nizozemska je zabranila uzgoj činčila radi krzna još 1997. godine zbog nemogućnosti postizanja adekvatnih uvjeta za dobrobit činčila u uzgoju i etičkih razloga te volje građana, s prijelaznim razdobljem od deset godina, a imala je znatno veći broj uzgajivača, odnosno cijelu industriju. Stručna mišljenja veterinara i ostalih stručnjaka za životinje navode da je nemoguće osigurati dobrobit činčila u uzgoju. Produljenjem prijelaznog razdoblja dopustilo bi se preostalim uzgajivačima da nastave s okrutnom praksom koja je etički nedopustiva i uzrokuje patnju velikoga broja životinja. Hrvatski građani protive se produljenju prijelaznog razdoblja Dok vodeće europske države zabranjuju uzgoj životinja za krzno, Hrvatska bi produljenjem prijelaznog razdoblja učinila presedan u suprotnome smjeru. Proizvodnja krzna od činčila u Hrvatskoj znatno je manja u odnosu na vrijeme kada je donesena zabrana uzgoja i nema razloga za produljenje prijelaznog razdoblja. Proizvodnja krzna nije važna za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, a popularnost krzna s godinama sve više opada. Većina hrvatskih i drugih europskih građana smatra da nije etički opravdano uzgajati i usmrćivati životinje radi proizvodnje krzna i snažno se protive produljenju prijelaznog razdoblja. Također, mišljenja veterinara, stručnjaka, političara, udruga civilnoga društva, modne industrije i poznatih osoba u Hrvatskoj podupiru ostanak zabrane uzgoja svih životinja u svrhu proizvodnje krzna, i to bez produljenja već ionako dugačkog prijelaznog razdoblja. Ruganje zakonodavstvu i prebacivanje odgovornosti Činjenica da se većina uzgajivača već nakon nekoliko godina preorijentirala, a preostala manjina namjerno ne poštuje prijelazno razdoblje, dokaz je da je deset godina bilo i više nego dovoljno te da nema nikakva uporišta u traženju produljenja. Osim toga, produljivanje prijelaznog razdoblja značilo bi prebacivanje odgovornosti na drugu Vladu u drugom mandatu, kao i ohrabrivanje svih onih koji su namjerno odlučili ne poštovati Zakon. Time bi se odaslala poruka da će se možda otvoriti nova mogućnost za rušenje Zakona, što je nedopustivo prema hrvatskom zakonodavstvu, građanima, kao i životinjama koje Zakon treba zaštititi, te nije u skladu s već propisanom odredbom. Stoga je važno zaštititi postojeću zakonsku odredbu koja već uključuje prijelazno razdoblje od 10 godina, a koje istječe 1 siječnja 2017., i spriječiti daljnju manipulaciju zakonskim odredbama. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 878 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Usmrćivanje životinja u skloništima Postojeća odredba o usmrćivanju životinja u skloništima u još uvijek aktualnom Zakonu o zaštiti životinja u ovom Prijedlogu Zakona, nažalost, izmijenjena je samo kozmetički. Naime, riječ ''vlasnik'' zamijenjena je riječju ''posjednik'' i dodani su glagoli ''darovati ili prodati''. Sada ta odredba glasi: ''Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku, a koju nije moguće dalje držati, udomiti, darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti.'' (članak 67., stavak 3.). Udruga Prijatelji životinja predlaže da članak 67., stavak 3. glasi: ''Životinja iz skloništa koja se ne vrati posjedniku ostaje u skloništu do udomljenja.'' Obrazloženje: Ova odredba u Zakonu o zaštiti životinja izaziva zgražanje javnosti već godinama. Tijekom trajanja ove javne rasprave ankete na vodećim hrvatskim portalima pokazale su da se velika većina javnosti snažno protivi usmrćivanju životinja u skloništima. Na portalu Večernjeg lista, na pitanje ''Treba li zabraniti eutanaziju pasa u skloništima nakon 60. dana?'' 93,57 % građana glasalo je za zabranu: http://www.vecernji.hr/ankete/treba-li-zabraniti-eutanaziju-pasa-u-sklonistima-nakon-60-dana-1668 (rezultati ankete na dan 6. 9. 2016.). Također, na portalu index.hr, na pitanje ''Treba li zakonom zabraniti ubijanje napuštenih pasa i mačaka?'' 90 posto građana smatra da treba: http://www.index.hr/tema/euro-2016/zanima-nas-va%C5%A1e-mi%C5%A1ljenje-treba-li-zakonom-zabraniti-ubijanje-napu%C5%A1tenih-pasa-i-ma%C4%8Daka-916627 (rezultati ankete na dan 6. 9. 2016.). Kao udruga već godinama zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe. 60 dana trebao bi biti minimum za držanje psa u skloništu, a ne njegov maksimum, što bi velik broj profitnih skloništa, koja imaju lošu komunikaciju s javnošću i građanima zainteresiranima za udomljavanje, itekako potaknulo na pojačano oglašavanje pasa i akcije za privlačenje građana u sklonište. Smatramo da bi ukidanje roka od 60 dana povećalo protočnost životinja kroz sklonište i rad na prevenciji s obzirom na to da bi skloništa bila prisiljena raditi na marketingu, odnosno programima udomljavanja i edukacije. Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Pri provedbi odredbe o 60 dana usmrćuju se zdrave, a često i mlade životinje. Dakle, nije riječ o eutanaziji nego o usmrćivanju neželjenih životinja umjesto ulaganju u njihovu kastraciju i udomljavanje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već kroz primjere skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Određivanje kratkog roka ne omogućava udomljavanje životinja, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme. I psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju pa udomljavanja stagniraju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge, ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Paradoksalno je da neka profitna skloništa usmrćuju pse nakon 60 dana čak i ako je sklonište poluprazno, a sve zbog nezainteresiranosti da ulože bilo kakav trud u oglašavanje i udomljavanje životinje. Za razliku od njih, neprofitna skloništa ulažu sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja. Također, odredba koja omogućava usmrćivanje životinja nakon 60 dana potiče profitna skloništa na općeniti nemar prema zdravlju životinja u skloništu, koje ionako namjeravaju usmrtiti. U praksi se događa da udomitelji ne mogu niti vidjeti životinje, već sam voditelj skloništa proizvoljno bira koje će (zdrave) životinje ''pokazati'' zainteresiranim udomiteljima, kao što je to čest slučaj koji građani prijavljuju npr. u radu ''skloništa'' u Pokupskom Cerju. Pritom se novac poreznih obveznika troši upravo na ono čemu se građani protive – na usmrćivanje zdravih životinja. S druge strane, velika novčana sredstva koja profitna skloništa dobivaju od jedinica lokalne samouprave za zbrinjavanje životinja ne ulažu se u povećanje standarda brige o napuštenim životinjama, njihovu socijalizaciju te pojačan rad na oglašavanju životinja i popularizaciji udomljavanja. Za razliku od takvih skloništa, čiji voditelji čekaju 60. dan kako bi usmrtili psa, no kill skloništa troše dobivena sredstva razumno i s ciljem povećanja dobrobiti i zaštite životinja te njihova udomljavanja. Stoga tražimo potpunu zabranu usmrćivanja životinja u skloništima i uvažavanje našeg prijedloga za članak 67., stavak 3. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 879 | Prijatelji životinja | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna Udruga Prijatelji životinja, kao i ostale udruge za zaštitu životinja te velika većina hrvatske javnosti, pohvaljuje aktualno vodstvo Ministarstva poljoprivrede što je spriječilo degradaciju Zakona o zaštiti životinja i što je u ovom Prijedlogu Zakona ostala zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, donesena 2006. godine. Iako se u Prijedlogu Zakona navodi da se ne dovodi u pitanje odredba o zabrani uzgoja životinja za krzno, ipak se određuje dodatno prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2018. za uzgajivače činčila da ''mlade životinje dostignu zrelost koja je potrebna za njihovo korištenje i nakon toga prestanak njihove proizvodnje''. Time se s dodatnih godinu dana na već ionako dugo 10-godišnje prijelazno razdoblje nagrađuju pojedinci koji nisu ispoštovali Zakon, na štetu velike većine uzgajivača koji su na vrijeme preusmjerili svoju proizvodnju. Argumenti naše udruge protiv produljenja prijelaznog razdoblja za zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna mogu se pročitati na http://bit.ly/2c1nPpB. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015. i 2016. godine, na sastancima su iznesene netočne informacije vezane uz uzgoj životinja za krzno u Hrvatskoj, na što smo, kao članovi Povjerenstva, upozorili. Uzgajivači činčila, čiji je predstavnik bio član Povjerenstva, tvrdili su da je preostalo 50-ak uzgajivača, što je tek petina od njihova broja iz vremena donošenja zabrane. Tom netočnom brojkom baratali su i mediji i Ministarstvo. No samo Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je 2016. godine da je registrirano samo 20 uzgajivača. Ne zna se jesu li su svi i dalje aktivni te koliko ih je s radom započelo nakon donošenja zabrane, svjesno kršeći Zakon. Nadalje, na sastancima Povjerenstva u više navrata iznesena je netočna informacija da je odredba o zabrani uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna ušla 2006. godine u Zakon o zaštiti životinja amandmanom. Činjenice su upravo suprotne. Prilikom izglasavanja Zakona o zaštiti životinja 2006. godine odredba o zabrani uzgoja krznaša naišla je na veliko odobravanje saborskih zastupnika i praktički jednoglasno je prihvaćena. Amandmanom je u odličnu odredbu o zabrani borbi životinja, nažalost, ušao izuzetak ''tradicionalnih natjecanja bikova''. Jedini amandman vezan uz krzno bio je onaj zastupnika SDP-a, koji su tražili smanjenje prijelaznog razdoblja s deset na sedam godina. Prijedlog odredbe o zabrani uzgoja životinja za krzno prošao je uobičajenu proceduru glasanja Vlade i Sabora. Ova odredba usvojena je bez amandmana i na sastanku Odbora za poljoprivredu i šumarstvo: http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1183. U nastavku navodimo tekstove iz medija, nakon prvog i drugog čitanja prijedloga Zakona, koji potvrđuju da nije bilo riječ o amandmanu: http://www.jutarnji.hr/u-saboru-slozni--zabraniti-uzgoj-zivotinja-zbog-krzna/220203/ Objavljeno: 25. 5. 2006 ZAGREB - Zastupnički klubovi u Hrvatskom saboru jednodušno su se danas založili da se, kroz Zakon o zaštiti životinja, zabrani uzgajanje životinja radi krzna, te da se značajno produlji obveza držanja životinja u skloništima za životinje. http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060527/mozaik01.asp Objavljeno: 27. 5. 2006. Saborski zastupnici Andrija Hebrang, Tonino Picula, Đurđa Adlešić i Božidar Pankretić su u ime klubova zastupnika HDZ-a, SDP-a, HSLS-a i HSS-a te pojedinačno Miljenko Dorić (HNS), Alenka Košiša-Čičin-Šain (HNS), Ingrid Antičević-Marinović (SDP), Šime Lučin (SDP), Ivanka Roksandić (HDZ) i Ivo Banac (nezavisni) suglasni su da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti odredba o zabrani uzgoja životinja za krzno, što su i predložili Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. http://www.sdp.hr/aktualno/zabraniti-utrke-pasa-i-uzgoj-zivotinja-radi-krzna/ Objavljeno: 29. 11. 2006. Klub zastupnika SDP-a podnio je danas četiri amandmana na Konačni prijedlog Zakona o zaštiti životinja, tražeći zabranu utrka pasa i novčane kazne organizatorima utrka, zabranu držanja stalno vezanih pasa na lancu ili drugačije vezanih te sedam umjesto deset godina prijelaznog razdoblja za zabranu uzgoja životinja radi krzna. Jedna od dragocjenih novina u Konačnom prijedlogu je i uvrštavanje točke o zabrani uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Premda ta dopuna omogućuje da predloženi Zakon u većoj mjeri doživimo kao zakon koji zaista štiti životinje, ipak, odlaganje njene primjene na deset godina umnogome je devalvira. Predloženo prijelazno razdoblje je predugačko. Tako dugo prijelazno razdoblje samoj odredbi zabrane uzgoja životinja za krzno oduzima na ozbiljnosti. Razdoblje od sedam godina je realnije, a jednako ostvarivo, te ostavlja više nego dovoljno vremena za prilagodbu. … Hrvatska ima veliku priliku zaustaviti ovakav oblik okrutnosti nad životinjama budući da nema gospodarskih ograničenja za takvu zabranu dok, s druge strane, ima golemu potporu javnosti te jasne etičke i ekološke argumente koji joj idu u prilog. http://www.zarez.hr/clanci/zakon-za-one-koji-se-za-svoja-prava-ne-mogu-sami-izboriti Objavljeno: 14. 12. 2006. Izglasavanje je novog Zakona o zaštiti životinja, 1. prosinca 2006., prošlo uz većinsku podršku Prijedlogu zakona, odnosno 73 zastupnika je glasalo za usvajanje Prijedloga, tri protiv, a jedan zastupnik bio je suzdržan. Odbijeni su amandmani za potpunu zabranu utrke pasa i trajnog držanja pasa na lancu, no veće je zaprepaštenje izazvalo prihvaćanje amandmana kojim se iz odredbe o zabrani borbi životinja izuzimaju borbe bikova – bikijade. Naime, Jure Bitunjac i Živko Nenadić, zastupnici HDZ-a, u amandmanu na Konačni prijedlog zakona o zaštiti životinja PZE 475, a na temelju članka 163. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, sastavljaju amandman prema kojemu u članku 4. stavak 2. točka 5. iza riječi “životinja” dodaju tekst koji glasi “osim tradicionalnih borbi bikova”, a sa sljedećim “obrazloženjem”: “U Dalmatinskoj zagori borbe bikova imaju dugu tradiciju koja svoje korijene vuče iz vremena kad su ljudi na ovom području živjeli uglavnom od stočarstva. (...) Borbe bikova su više odmjeravanje snage životinja nego sama borba i gotovo nikada ne završavaju sa značajnim povredama”. http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061216/mozaik01.asp Objavljeno: 16. 12. 2006. Zahvaljujući dalmatinskim zastupnicima u Saboru Juri Bitunjcu i Živku Nenadiću, Hrvatska će i dalje imati svoje bikijade - u Radošiću i možda još u jednom ili dva sela. Bitunjčev i Nenadićev amandman kojim se iz odredbe o zabrani borbi životinja izuzimaju borbe bikova, prihvaćen je još početkom prosinca. Ali, osim bikova i psećih utrka (na mekim podlogama), u Hrvatskoj će još deset godina biti moguće uzgajanje životinja samo radi dobivanja krzna. Tek 2017. godine takav uzgoj bit će zabranjen, iako Hrvatska ima samo jednu tvrtku koja se time bavi, a nedavno je čak 75 posto ispitanih građana izjavilo da to treba odmah zabraniti. http://www.jutarnji.hr/borbe-bikova-zabranjene-u-kataloniji--no-i-dalje-legalne-u-dalmatinskoj-zagori/730241/ Objavljeno: 19. 4. 2010. Politički lobi iz Zagore prije 4 je godine iz Zakona o zaštiti životinja izbacio zabranu borbe bikova, koja je zabranjena i u Kataloniji, a slično se traži i u cijeloj Španjolskoj ZAGREB, DICMO - Bik braće Tubić iz Vrbovca pobijedio je u Dicmu na tradicionalnoj borbi bikova Dalmatinske zagore. Unatoč teškim ozljedama, donio je vlasnicima 35.000 kuna i pehar koji im je uručio dožupan Luka Brčić. Šestogodišnji, 860 kg teški bik Kukan, iako jako zaparan po lijevom boku u prethodnoj borbi, u finalu je pobijedio godinu mlađeg i jednako teškog Šarova vlasnika Nikše Vitića iz Sinja. Jadne se životinje ne bi patile da prije 4 godine politički lobi iz Zagore nije iz Zakona o zaštiti životinja izbacio zabranu borbe bikova, koja je zabranjena i u Kataloniji, a slično se traži i u cijeloj Španjolskoj. Jure Bitunjac i Živko Nenadić, zastupnici HDZ-a, u članak zakona koji zabranjuje borbe životinja unijeli su amandman “osim tradicionalnih borbi bikova” s ovim obrazloženjem: “Borbe bikova su više odmjeravanje snage nego borba i gotovo nikada ne završavaju značajnim povredama”. Bik Kukan s teškom razderotinom boka dokaz je protiv njihove tvrdnje. Ali tko njega pita... Navodeći nabrojane činjenice apelirali smo na Ministarstvo poljoprivrede da stane u obranu ove odredbe Zakona koju je prihvatilo tadašnje Povjerenstvo, a kasnije i svi ostali u proceduri koja je uslijedila. Pozitivan primjer takve prakse je Nizozemska gdje su Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, slijedeći etičke argumente i volju javnosti, sami poduprli zabranu uzgoja kanadskih kuna, iako je Nizozemska bila četvrti najveći svjetski uzgajivač kanadskih kuna za krzno. Etički argumenti protiv držanja životinja radi krzna već su utjecali na nekoliko europskih zemalja, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo (2000.), Austrija (2004.), a nedavno i belgijska regija Valonija (2015.), da potpuno zabrane uzgoj životinja radi proizvodnje krzna. Zabrane su predmet rasprava u sve više europskih država, a trenutačno su na dnevnom redu vrlo važne političke rasprave u Belgiji (čeka se odluka flamanskog ministra o donošenju zabrane i u toj preostaloj regiji) i u Njemačkoj. Bundesrat (predstavničko tijelo 16 saveznih zemalja SR Njemačke, koje time sudjeluju u procesu donošenja zakona) predstavio je tijekom 2015. godine zakonski prijedlog za zabranu uzgoja životinja radi krzna. Prijedlog je podržala njemačka vlada i sada čeka na odluku Bundestaga. I mnoge druge države donijele su zabranu ili idu u tome pravcu. Uzgoju životinja radi krzna snažno se protivi većina hrvatskih i europskih građana kao zastarjeloj praksi koja je etički i ekološki neprihvatljiva u 21. stoljeću. Vodeće europske države zabranjuju uzgoj životinja za krzno, a Nizozemska stvara presedan presudom u korist ostanka zabrane uzgoja krznaša. Hrvatska se treba ponositi odredbom koju je donijela prije 10 godina i odrediti se ovim Prijedlogom Zakona kao država u kojoj konačno stupa na snagu trajna zabrana uzgoja SVIH životinja u svrhu proizvodnje krzna, i to 1. siječnja 2017. godine, bez dodatnih produljenja prijelaznog razdoblja. Na sljedećim poveznicama nalaze se naši prijedlozi, argumenti, podrške i informacije s ciljem trajne zakonske zabrane uzgoja životinja radi krzna u Hrvatskoj: - Detaljna i opširna argumentacija zašto ne dopustiti u Hrvatskoj uzgoj životinja/činčila radi krzna, s referencama: http://bit.ly/2bvTESP - 30 razloga zašto ne dopustiti u Hrvatskoj uzgoj životinja/činčila radi krzna: http://bit.ly/2bKZaEH - Pregled zabrana i zakonskih propisa o uzgoju životinja radi krzna u europskim državama: http://bit.ly/2clb22J - Odgovor Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 29. rujna 2015., o štetnosti krzna za okoliš: http://bit.ly/2bZrQJh - Podrške domaćih i inozemnih institucija i organizacija zabrani uzgoja činčila i ostalih životinja za krzno: http://bit.ly/2bwyjJo - Podrška nizozemskog Ministarstva ekonomije i dopis hrvatskoj Vladi radi zabrane uzgoja životinja za krzno: http://bit.ly/2c25pBK - Podrške veterinara zabrani uzgoja činčila i ostalih životinja za krzno: http://bit.ly/2bwvJmH - Podrške osoba iz kulturnog i akademskog života zabrani uzgoja činčila i ostalih životinja za krzno: http://bit.ly/2btsDW5 - Podrška svih 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu zabrani uzgoja životinja radi krzna: http://bit.ly/295L50T - Podrška stranaka zabrani uzgoja životinja radi krzna: http://bit.ly/2bZsG8J - Pismo Sharon Osbourne ministru Romiću: http://bit.ly/2btyo6r - Brošura: Zabrana uzgoja krznaša - zakonska odredba na ponos Hrvatske: http://bit.ly/2bLmsub - Glasovi za Europu bez krzna - rezultati istraživanja javnoga mnijenja u europskim državama: http://bit.ly/2bLrZ1i - 73,7% građana za zabranu uzgoja životinja za krzno: http://bit.ly/2bCzkRN - Više od stotinu hrvatskih udruga civilnoga društva za zakonsku zabranu uzgoja životinja radi krzna: http://bit.ly/2bul9PJ - Uzgoj životinja za krzno - slučaj Nizozemske: http://bit.ly/1POEPxQ - Analiza izvještaja Znanstvenog odbora za zdravlje i dobrobit životinja (European Scientific Committee on Animal Health and Animal Wefare - SCAHAW) pod nazivom ''Dobrobit životinja uzgajanih radi krzna'' iz 2001. godine: http://bit.ly/2bvUZsW - Kako žive činčile koje se uzgajaju radi krzna: http://bit.ly/2buhrG9 - Iza bunde: priča o činčilama kroz 20 fotografija: http://bit.ly/2btw5Af - Kampanja ''Činčile su zakon'' - dopis i vizuali: http://bit.ly/1Tt4cRo - Kampanja ''Činčile su zakon'' - Goran Višnjić, Ivica Kostelić, Vanna, Luka Nižetić i Iva Šulentić snimili i video: http://bit.ly/2bLv9ln, http://bit.ly/2bLlOOZ - Činčile su zakon - skraćeni video: http://bit.ly/2c8iZqQ - Goran Višnjić u posjetu Prijateljima životinja povodom kampanje ''Činčile su zakon'': http://bit.ly/2bwIjlG - Dopis Gorana Višnjića ministru Romiću vezano uz uzgoj životinja za krzno: http://bit.ly/1Q4qtto - Javna fotoakcija na Cvjetnom trgu - poznate osobe i brojni građani fotografirali su se uz poruke podrške za činčile i ostale životinje te bolji Zakon o zaštiti životinja: http://bit.ly/2c26J81 - Činčila Činči za spas krznaša: http://bit.ly/1NkmXWw - Javno okupljanje građana i predaja pisma premijeru Oreškoviću u ožujku 2016. s apelom da se ne ukida odredba koja zabranjuje uzgoj životinja radi krzna: http://bit.ly/1QXvRwJ - Medijska akcija - građani u kavezu s činčilom kao podrška ostanku zabrane uzgoja životinja za krzno, veljača 2016.: http://bit.ly/2bvX5xx - Prosvjed ispred Ministarstva poljoprivrede s pozivom da se ne unazađuje Zakon o zaštiti životinja i da se ne ukida zabrana uzgoja životinja radi krzna, srpanj 2015.: http://bit.ly/1HNh96T. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz tradicionalna natjecanja bikova. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 880 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Zabrana držanja i korištenja životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja iz 2006. godine zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama'' (čl. 53., st. 1.). Pozdravljamo pozitivan pomak u ovom Prijedlogu Zakona, gdje se u članku 61. utvrđuje zabrana držanja životinja u cirkusima i njihova korištenja u cirkuskim predstavama, osim domaćih životinja ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu''. Ovako formuliran članak važan je korak prema trajnoj zabrani držanja i korištenja svih vrsta životinja u cirkusima. Činjenica je da su i domaće životinje izložene transportu, izlaganju i držanju u cirkusima radi ljudske ''zabave'', zbog čega se zalažemo i smatramo nužnom zabranu nastupa i držanja SVIH vrsta životinja u cirkusima. Nastupi i držanje divljih životinja kao što su deve i ljame, s kojima neki cirkusi dolaze u Hrvatsku, već su zabranjeni postojećim Zakonom o zaštiti životinja. Primjer besmislenih trikova koje životinje moraju izvoditi su one iz nastupa Cirkusa Safari koji od 2014. godine nastupa po cijeloj Hrvatskoj. Cirkus Safari iskorištava više od trideset domaćih životinja koje su podvrgnute treningu i natjerane na izvođenje suludih točaka, poput npr. one gdje se na dvije krave, koje stoje na povišenom postolju, položi daska na koju se penju pse i koze, skačući jedna drugoj na leđa. Građani su vrlo oštro reagirali na te besmislene nastupe i tjeranje životinja na neprirodno ponašanje. Drago nam je da je Ministarstvo prepoznalo da je takvim postupanjem ugrožena dobrobit životinja i donijelo odredbu u članku 61. Ova odredba onemogućit će cirkusima koji dolaze u Hrvatsku da zlorabe Zakon i tumače ga kako im se prohtije, a sve s ciljem da profitiraju na patnji životinja. Diljem svijeta zabranjeni su cirkusi s divljim životinjama, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj. No, isto tako mnoge države napravile su korak naprijed i zabranile cirkuse sa svim životinjama (divljima i domaćima), kao što su članice EU-a: Cipar, Grčka, Malta i oko 200 lokalnih vlasti u Ujedinjenome Kraljevstvu. Također, zabranile su ih i: Bosna i Hercegovina, neke od 22 države SAD-a, 28 općina u Kanadi, Bolivija, Brazil (Rio de Janeiro, São Paulo, Pernambuco, Paraiba, Rio Grande do Sul, Espiritu Santo, Mato Grosso do Sul, Alagoas i velik broj zabrana u gradovima unutar još četiri brazilske države), Santiago u Čileu. Već postojeće zabrane cirkusa sa svim životinjama u zemljama EU-a i u svijetu pokazuju da i Hrvatska treba slijediti tu pozitivnu praksu. Budući da je svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na nastupe i neprirodno ponašanje, podvrgavanje torturi dresiranja u svrhu redovitih predstava te stalno seljenje i transport, jasno je da ni jednoj životinji nije mjesto u cirkusu niti bi to Zakon trebao dopuštati. Životinje nisu zabavljači i ne bi se smjele eksploatirati za privlačenje potrošača i ostvarivanje bilo čijeg profita. U prilog tome govori i podatak da su 32 grada Hrvatske već zabranila gostovanje cirkusa sa svim životinjama. Gostovanja svih cirkusa u Hrvatskoj koji su u svojem programu imali životinje dokazala su vidljivu nedostatnu brigu za životinje, životinje s ranama, iznemogle, gladne i žedne, koje su držali u svim vremenskim uvjetima, bez obzira koliko oni bili (ne)prikladni za njihove etološke potrebe. Cirkusi uključuju stresan, težak i mučan život za životinje koje su prisiljene podnositi okrutne dresure i izvođenje za njih besmislenih točaka, česta i duga putovanja od grada do grada, od države do države, nastupe pred gomilom ljudi i cjeloživotno služenje od 20 do 30 godina za zabavu ljudi, što životinjama nije ni zabavno niti bi odabrale takav život. Životinje u cirkusima većinu svojih života drže u lancima ili zatvorene u malim prostorima ili pak u prijevoznim vozilima. Hrana i voda su im uskraćivani da bi se izbjegao nered. Okovane, zatvorene, izgubljene, a često i pod sedativima, 90 % svojega vremena čekaju dresuru ili izvođenje predstave. Često se primjenjuju bičevi, električne palice i drugi ''alati'' da bi ih se natjeralo na izvođenje predstave. Kada je riječ o domaćim životinjama u cirkusima, npr. konjima i ponijima koji su vrlo društvene životinje, nakon iskrcavanja iz prikolica i transportera često ih drže u šatorima, odvojene pregradama od ostalih, što im ne dopušta druženje ili uzajamno njegovanje. Konji su često vezani ili smješteni u male obore kad ne nastupaju ili ne uvježbavaju nastup. Ako imaju prostora za kretanje, taj prostor je obično vrlo malen - mala je vjerojatnost da će se konji u tom prostoru doista kretati ili galopirati. Kod konja kao i kod ostalih životinja u cirkusu primijećeni su i potvrđeni poremećaji u ponašanju. Kada više nisu korisne, domaće životinje u cirkusu, koje su trpjele omalovažavanje i uskraćivanje cijelog svojeg života, obično su poslane u klaonicu ili su napuštene. Iako posjetiteljima cirkus s domaćim životinjama izgleda prihvatljivije od cirkusa s divljim životinjama, jasno je da i domaće i kućne životinje korištene u svrhu zabavljanja masa jednako pate kao i divlje životinje jer ih se tjera na neprirodno ponašanje, drži ih se u neadekvatnim uvjetima, trpe zatočeništvo, teške uvjete dugih putovanja i transporta te je odnos prema njima daleko od ''zabavnog''. Životinjama nije mjesto na parkiralištima i sličnim prostorima neprimjerenim za njihov život. Često su životinje uskraćene za hranu i pri samom smještaju, ali i u svrhu dresure i poticaja na izvedbu točke. Samo pozitivna stimulacija i nagrađivanje neće prisiliti životinje da slušaju naredbe i izvode složene točke karakteristične za cirkuske predstave - dan za danom, stotine puta godišnje. Ako životinja u određenom trenutku nije voljna ili sposobna izvesti točku za koju je dresirana, primijenuje se cijeli sustav kažnjavanja. Cirkusi koji drže životinje nisu očuvanje vrsta ili edukacija. Nisu ni zabava jer gledati tuđu patnju, gledati besmislenost pokreta izazvanih udarcima i boli nikako ne mogu biti zabava. Kao udruga prepoznajemo i cijenimo talent cirkuskih zabavljača koji svojim dojmljivim akrobacijama privlače publiku i zarađuju novac, no životinje niti trebaju niti žele raditi, a njihovo iskorištavanje u cirkusima odraz je civilizacijske i etičke neosviještenosti. Prijedlog naše udruge je da se nedvosmisleno zabrane nastupi i držanje u cirkusima svih vrsta životinja. Više informacija nalazi se na sljedećim poveznicama: - Hrvatski gradovi koji su zabranili cirkuse sa životinjskim točkama: http://bit.ly/2bWR5gJ - Domaće životinje u cirkusu: http://bit.ly/2c1LAvG. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 881 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavamo predloženu odredbu kojom je zabranjeno ''držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora'' (članak 51., stavak 4.). Smatramo ovakvu odredbu vrlo važnim preduvjetom za držanje kućnih ljubimaca. I sami smo tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja predlagali isto, na temelju znanstvenih spoznaja i brojnih pritužbi građana i udruga za zaštitu životinja: http://bit.ly/2buORV5. 2015. godine Grad Zagreb, u izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama grada Zagreba, propisao je: ''Pas se ne smije držati tako da je trajno vezan ili trajno smješten u ograđenom prostoru za pse.'': http://bit.ly/1Cu7Rtc. Odredba iz članka 51. Prijedloga Zakona važna je jer se kao odredba krovnog Zakona o zaštiti životinja odnosi na cijelu Hrvatsku. Osim pasa, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje, što je regulirano člankom 41. Prijedloga Zakona. Psi na lancu nisu dovoljno zaštićeni člankom 4. Zakona o zaštiti životinja i člancima koji se odnose na zaštitu kućnih životinja. Psi, osobito u manjim, ruralnim sredinama, nerijetko se drže vezani na lancu koji ih sputava u kretanju i prisiljava da život provedu u bijednim uvjetima, nemoćni da se zaštite od vremenskih nepogoda, zlostavljanja i udaraca ljudi, često jedu i obavljaju nuždu na istome mjestu, a brojni su slučajevi da im se lanac ureže u vrat: http://bit.ly/2bxro2C. Psi na lancu potpuno su zanemareni, a njihove prirodne potrebe se ignoriraju. Osim što im držanje na lancu uzrokuje fizičku bol te psihičke poremećaje i patnju, može izazvati i agresivno ponašanje. Nadalje, takvi psi su potencijalno opasni i u smislu održavanja javnoga zdravlja; najčešće nemaju osiguranu veterinarsku skrb, nisu cijepljeni protiv zaraznih bolesti i bjesnoće, a ni mikročipirani. Činom trajnog vezivanja psa ili bilo koje druge životinje na lanac posjednik pokazuje nebrigu za životinju u smislu omogućavanja njoj prikladnog života (a svaka životinja treba kretanje), pa se od takvoga ne može očekivati ni da ispuni svoje obveze vezano uz zdravstvenu zaštitu. Kuje zavezane na lancu često ostaju skotne, ponekad i više puta godišnje, a njihov podmladak pretvara se ili u potencijalno opasne pse lutalice ili ih češće ubijaju na najbrutalnije načine – utapanjem, odnošenjem na nenaseljeno područje i slično, čime se dalje krši Zakon o zaštiti životinja, s obzirom na to da je vlasnik odgovoran za kontrolu razmnožavanja životinje. Takvi štenci, ako i prežive, u pravilu nisu ni cijepljeni, ni mikročipirani. Držanje pasa na lancu u potpunosti je zabranjeno u Austriji, a u SAD-u držanje pasa na lancu zabranile su sljedeće savezne države: California, Indiana, Oregon, Connecticut, Louisiana, Rhode Island, Delaware, Maryland, Texas, District of Columbia, Maine, Vermont, Hawaii, Massachusetts, Virginia, Illinois, Michigan, West Virginia, Nevada, North Carolina. Još je više od 40 gradova i mjesta u SAD-u donijelo zabranu držanja pasa na lancu. Za kršenje zakona, odnosno držanje zavezanih pasa propisane su kazne od 100 do 5000 dolara te kazna zatvora do četiri godine ako se radi o većem broju vezanih životinja (Izvor: ''Table of State Dog Tether Laws'' by Rebecca F. Wisch, Michigan State University College of Law, 2014 - https://www.animallaw.info/topic/table-state-dog-tether-laws). Ovom hvalevrijednom odredbom u Prijedlogu Zakona izbjeći će se da se psi po automatizmu vežu za lanac, što je rutinska praksa u Hrvatskoj. Time će se povoljno utjecati i na svijest posjednika pasa i potaknuti ih na ograđivanje prostora (cijelog dvorišta ili izrade boksa, ako ne postoje uvjeti za ograđivanje dvorišta) radije nego na držanje psa na lancu. Također, pojedinci koji ne mogu/ne žele osigurati ni minimalne uvjete za držanje psa neće biti motivirani za buduće držanje novih životinja, što će se u konačnici pozitivno odraziti na ukupnu zaštitu životinja u Hrvatskoj. Ističemo da je držanje pasa na lancu jedan od najčešćih razloga zgražanja turista i njihova viđenja Hrvatske kao zaostale zemlje, što svakako ne bi trebala biti zemlja koja je članica EU-a. Stoga postoji jasna potreba da se regulira držanje pasa i da se komunalnom redarstvu i inspekciji omogući djelovanje kada zateknu psa koji se i godinama trajno drži na lancu iako ima hranu, vodu i krov nad glavom. Svima je jasno da je to zlostavljanje i zakonodavac to ne bi smio dopustiti. Ovu odredbu u Prijedlogu Zakona podržava velika većina javnosti koja je kroz potpisivanje peticije za zabranu držanja pasa na lancu od 2006. godine do danas, stalnu edukaciju, kampanju ''Život na lancu nije život'' i druge javne akcije visoko senzibilizirana za ovaj problem. Više informacija koje podržavaju prijedlog zabrane držanja stalno vezanih pasa nalazi se na sljedećim poveznicama: - Psi na lancu: http://bit.ly/2bLSpA1 - Kampanja ''Život na lancu nije život'': http://bit.ly/2bD99KA - Gnojne pseće rane od lanaca: http://bit.ly/2bDb1my - Peticija za zabranu držanja pasa na lancu: http://bit.ly/1d6iAwK. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 882 | Prijatelji životinja | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Trajna sterilizacija životinja u skloništima Udruga Prijatelji životinja podržava novu odredbu u Prijedlogu Zakona u kojoj se navodi da sklonište mora ''osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći posjednika i vratiti životinju'' (članak 66., stavak 1., točka 8.). Smatramo da će ova odredba imati dugoročno pozitivne učinke na smanjenje broja napuštenih životinja i njihova priliva u skloništa za nezbrinute životinje. Iako ih Zakon dosad nije na to obavezivao, no kill skloništa u Hrvatskoj već godinama imaju rutinsku praksu obavezne sterilizacije i kastracije životinja prije njihova udomljavanja, a takva praksa je i u gotovo svim skloništima u inozemstvu. Ako se udomljavaju štenci ili mačići, tada se s udomiteljem sklapa ugovor o obaveznoj sterilizaciji/kastraciji kada životinja dosegne određenu dob. Logično je i razumno udomljavati jedino sterilizirane, odnosno kastrirane životinje jer se na taj način prevenira problem budućih neželjenih legala štenaca i mačića koji će opet završiti u skloništu. Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu jedan je od primjera kako kvalitetno organizirati rad skloništa. Osim što se u Skloništu obavezno steriliziraju i kastriraju psi, obavlja se i kastracija muških i ženskih slobodnoživućih mačaka koje se nakon oporavka od kastracije vraćaju na hranilišta. No kill sklonište u Čakovcu, unatoč sterilizaciji svih pristiglih pasa u sklonište, i dalje ima velike probleme zbog golemog priljeva u sklonište pasa iz romskih naselja Međimurske županije, koje neodgovorni pojedinci iz Županije ostavljaju u romskim naseljima. Da ne provode obaveznu sterilizaciju i kastraciju svake životinje u skloništu, problem nezbrinutih pasa eskalirao bi i na državnoj razini. Pozitivan primjer je i osječko sklonište Udruge Pobjede, koje također provodi obaveznu sterilizaciju i kastraciju životinja. Iako se propisivanje zakonske obaveze sterilizacije životinja u skloništima može činiti nedjelotvorno jer ''skloništa'' koja usmrćuju pse dodatno profitiraju i na naplati troškova sterilizacije, ova odredba pozitivna je i dobrodošla izmjena u Prijedlogu Zakona. Naime, zakonska obaveza trajne sterilizacije životinja u skloništima prisilit će i skloništa koja usmrćuju životinje nakon 60 dana na ozbiljniji pristup i ulaganje većeg truda u udomljavanje životinja. Osim toga, tim skloništima nije u interesu obaveza kastracije jer će onda biti manje napuštenih životinja, a time za njih i manje zarade, što je još jedan važan razlog za propisivanje obavezne kastracije životinja u skloništima. Negativni primjeri profitnih skloništa koja usmrćuju životinje pokazali su da u ta skloništa dolaze skotne kujice, a da se životinje nekontrolirano pare i u samom skloništu jer se niti ne odvajaju po spolu niti steriliziraju. Ova skloništa, koja u svojoj osnovi to nisu jer im je cilj profitirati na patnji životinja, a ne kvalitetno i predano raditi na udomljavanju životinja, trebaju imati obavezu sterilizacije životinja pri dolasku u sklonište. Na taj način ionako preopterećene i financijski iscrpljene udruge i pojedinci koji spašavaju pse iz tih ''skloništa'', kojima istekne rok od 60 dana, imat će manje troškove i lakše će udomiti već steriliziranu/kastriranu životinju. Skloništa koja će morati uložiti sredstva u sterilizaciju životinje imat će i bolje rezultate udomljavanja jer udomitelji pri izboru životinje koju će udomiti uvijek radije biraju sterilizirane/kastrirane životinje. Dakle, sterilizirane, odnosno kastrirane životinje lakše pronalaze udomitelje te se obaveznom sterilizacijom/kastracijom sprječava stvaranje beskrajnog niza novih neželjenih i napuštenih životinja. Stoga pozivamo sve da podrže ovu odredbu Prijedloga Zakona. Više o razlozima zašto smatramo pozitivnom kontrolu razmnožavanja životinja propisivanjem obaveze sterilizacije u skloništima nalazi se na sljedećim poveznicama: - Problem ''skloništa'' u Utinji grada Karlovca: http://bit.ly/2bSZIYH - Neprovođenje sterilizacije i problemi sa ''skloništem'' u Pokupskom Cerju: http://bit.ly/2c5iCtx - Zagrebačko sklonište u Dumovcu i Udruga veterinara Didona u akciji za promicanje kastracije: http://bit.ly/2bP5ds2 - Problem pasa u romskim naseljima Međimurske županije: http://bit.ly/2byRDds. | Primljeno na znanje | Odgovore pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 883 | Radan Skorić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 85. | Smatram da bi članak 85., stavak (3) trebalo preinačiti da glasi: "(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kn." Tj. da se izjednači s kaznom za pravnu osobu. Razlog je taj što fizičke osobe imaju veliku šansu da prođu neotkriveni ako prekrše ovaj zakon te zbog relativno niske kazne uglavnom odluče "riskirati" i prekršiti zakon. To je vrlo vidljivo svake godine u epidemiji napuštenih pasa u vrijeme odlaska na godišnje odmore čime ti vlasnici pasa ujedno pokazuju otvoreno nepoštivanje ovog zakona. Povećanje kazne bi moglo djelomično kompenzirati nisku stopu otkrivanja počinitelja među fizičkim osobama i promijeniti odluku nekih ljudi jer više neće htjeti "riskirati". | Nije prihvaćen | Određivanje jednake novčane kazne za pravne i fizička osobe pri počinjenju prekršaja nije razmjerno težini počinjenog prekršaja jer se time fizičke osobe puno strože kažnjavaju od pravnih osoba. Već propisane kazne od 15.000,00 do 30.000,00 kn za fizičke osobe su visoke i ne predstavljaju način rješavanja problema napuštanja pasa već je potrebno promijeniti ponašanje vlasnika pasa kao i zajednice u smjeru odgovornog posjedovanja psa. |
| 884 | Radan Skorić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Podržavam prijedlog udruge prijatelji životinja da se tekst članka 67, stavak 3 preinači u "Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja." Često se može čuti da se vrijednost društva mjeri prema tome kako se odnosi prema svojim najslabijim članovima. Dozvoljavanje usmrćivanja životinja koje su u situaciju u kojoj se nalaze dovedene isključivo kao posljedica ljudskog djelovanja ne daje dobru sliku o Republici Hrvatskoj. Smatram da Republika Hrvatska kao jedna moderna Europska država, članica Europske Unije, ima na raspolaganju dovoljna sredstva da se brine o napuštenim životinjama na jedan humani način i time naglasi vrijednost života u svim njegovim oblicima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 885 | ramona lez | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | UZGTOOJ CHINCHILLA TREBA DOZVOLITI U HRVATSKOJ JER JE TO GRANA STOCARSTVA KOJA JE NA ZALOST VETERINARSKE STRUKE JEDINA KOJA IMA PERSPEKTIVU. PROIZVODNJA U HRVATSKOJ I 100POSTOTNI IZVOZ JAMSTVO SU USPJEHA. MOZDA JE TO ZADNJA SANSA SPASITI PROPADANJE NASIH SELA,TIM VISE STO SAM SVJEDOK VELIKOG INTERESA NASIH GRADJANA ZA UZGOJ CHINCHILLA U KOJEM VIDE PERSPEKTIVU ZA SVOJU EGZISTENCIJU. UZ OVAJ TEKST NE MOZEMO REGISTRIRATI GOSP ERNEST OTO KOVACEVIC,DR VETERINARSKE MEDICINE,OVLASTENI VETERINARSKI I DRZAVNI GRANICNI VETERINARSKI INSPEKTOR OIB 77507907826 KOJI STOJI ISTO IZA OVOG KOMENTARA | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 886 | Ranka Grgić Posavec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja odnosno eutanazije životinje u skloništu nakon 60 dana. Podržavam sve prijedloge Prijatelja životinja i želim da se isti uvrste u novi zakon. | Primljeno na znanje | Odgovor na primjedbu pogledati u odgovarajućem dijelu Zakona |
| 887 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Prijedlog izmjene i nadopune teksta (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo može odobriti projekte u obrazovne svrhe ako se provode na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama i ako su neophodni za obrazovanje osoba na integriranim sveučilišnom studiju doktora veterinarske medicine, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) te ako se provode pod nadzorom osoba osposobljenih u skladu s odredbama članka 32. stavka 1. ovoga Zakona. | Prihvaćen | Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 888 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 33. | U stavku 2. brisati riječi ili fizičke | Prihvaćen | Članak 33. postao je članak 34. Zakona |
| 889 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 34. | Brisati riječi pravna ili fizička osoba i zamijeniti ih riječima uzgajivač, dobavljač ili korisnik | Nije prihvaćen | Pravna ili fizička osoba odnosi se na osobe registrirane za djelatnost provođenja edukacije koje odredi nadležno tijelo te ako ispunjavaju uvjete glede stručnog osoblja, prostora i opreme te osiguraju program osposobljavanja osoblja. Članak 34. postao je članak 35. Zakona |
| 890 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 33. | Brisati riječi pravnih ili fizičkih osoba i zamijeniti ih riječima uzgajivača, dobavljača ili korisnika | Nije prihvaćen | Riječi „pravnih ili fizičkih osoba“ nije moguće zamijeniti riječima „uzgajivača, dobavljača ili korisnika“ s obzirom da se odredba odnosi se na korisnike koji koriste životinje u projektima, koji usmrćuju životinje u svrhu korištenja njihovih organa, tkiva i trupova te one koji proizvode biološke pripravke. Članak 33. postao je članak 34. Zakona |
| 891 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | U stavku 1.- brisati riječ prediplomskim | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 892 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 24. | Korisnici (brisano ne) mogu u znanstvene ili obrazovne svrhe koristiti izolirane organe, tkiva i trupove laboratorijskih životinja koje su u tu svrhu usmrćene PO PRIBAVLJNJU rješenja nadležnog tijela kojim se u znanstvene ili obrazovne svrhe odobrava rad na izoliranim organima, tkivima i trupovima laboratorijskih životinja usmrćenih u tu svrhu. | Nije prihvaćen | Ovim se prijedlogom ne mijenja značenje stavka već samo izričaj pa nema poboljšanja zakonodavnog prijedloga. Članak 24. postao je članak 25. Zakona |
| 893 | Ranko Stojković | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 16. | Izmjena teksta stavka (1) Pokus može provoditi samo pravna osoba - korisnik koji ima rješenje o odobrenju iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona i čiji je projekt odobrilo nadležno tijelo. (na ovaj način isključuje se mogućnost da nositelj pokusa bude obrtnik ili OPG) | Prihvaćen | Člankom 13. Zakona određeno je koje uvjete mora ispunjavati korisnik da bi mogao biti odobren za provođenje pokusa na životinjama. Članak 16. na koji su dani komentari postao je članak 17. Zakona. Člankom 23. stavkom 1. točkom 6. Zakona određeno je da za provođenje pokusa, za skrb o pokusnim životinjama i usmrćivanje pokusnih životinja na mjestu provođenja pokusa mora biti osigurano dovoljno odgovarajuće obrazovanog i osposobljenog osoblja. Člankom 32. Zakona određuje se da oblikovanje, planiranje i osmišljavanje projekata mogu provoditi osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama i ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu s člankom 33. ovoga Zakona. Ako pravna ili fizička osoba može udovoljiti svim propisanim uvjetima koji se određuju ovim Zakonom vezano za provođenje pokusa na životinjama može joj se odobriti provođenje pokusa. |
| 894 | Ranko Stojković | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Ubaciti stavak 2 koji glasi:Iznimno od stavka 1. ovoga članka ovaj se Zakon primjenjuje i na larvalne oblike koji se hrane samostalno i fetalne oblike sisavaca od zadnje trećine njihova uobičajenog razvoja te životinje koje su na ranijem stupnju razvoja, ukoliko je životinja ostavljena na životu nakon tog razvojnog stupnja, a vjerojatno je da će uslijed provedenih pokusa osjećati bol, patnju, stres ili trajno oštećenje nakon što je dostigla taj razvojni stupanj a koji se koriste u znanstvene svrhe. | Nije prihvaćen | Člankom 4. Zakona određeno je da su pokusne životinje one koje se upotrebljavaju ili su namijenjene upotrebi u pokusu ili u obrazovne svrhe te za proizvodnju bioloških pripravaka i koje se usmrćuju u svrhu korištenja njihovih organa, tkiva i trupova, zajedno s larvalnim oblicima koji se hrane samostalno i fetalnim oblicima sisavaca od zadnje trećine njihova uobičajenog razvoja te životinje koje su na ranijem stupnju razvoja, ako je životinja ostavljena na životu nakon tog razvojnog stupnja, a vjerojatno je da će uslijed provedenih pokusa osjećati bol, patnju, stres ili trajno oštećenje nakon što je dostigla taj razvojni stupanj. Pokusne životinje su i glavonošci iz razreda Cephalopoda koji se koriste ili su namijenjeni korištenju u pokusima. Člankom 1. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13) određeno je da se isti primjenjuje na žive kralježnjake osim čovjeka, uključujući larvalne oblike koji se hrane samostalno i fetalne oblike sisavaca od zadnje trećine njihova uobičajenog razvoja te žive glavonošce. Pravilnik se također određuje njegova primjena na životinje koje se koriste u pokusima i koje su na ranijem stupnju razvoja od gore navedenih, ako je životinja ostavljena na životu nakon tog razvojnog stupnja, a vjerojatno je da će uslijed provedenih postupaka osjećati bol, patnju, tjeskobu ili trajno oštećenje nakon što je dostigla taj razvojni stupanj. Navedenom odredbom je nacionalno zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe. |
| 895 | Ratko Jarza | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da je zabrana uzgoja svih životinja za krzno vrlo bitna zabrana kako po pitanju zaštite životinja tako i zbog opčeg interesa svih u Hrvatskoj s obzirom da se po tome vidi kako kao društvo napredujemo. Smatram da je deset godina bilo i previše i da daljenje produživanje prijelaznog razdoblja nema smila niti potrebe. U Sloveniji je zabrana uzgoja već stupila na snagu, neka cim prije stupi i u Hrvatskoj. Mislim da je vrijeme da se konačno osvjestimo po tom pitanju. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 896 | Renata Gojević | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Mislim da treba izmjeniti članak Zakona gdje se navodi zabrana uzgoja činčila, i da se dozvoli uzgajivačima činčila da mogu i dalje raditi, i brinuti se za svoju egzistenciju i egzistenciju svoje obitelji. To su obitelji koje ne traže ništa, osim da im se omogući daljnji rad, i da od tog rada mogu imati nekakvu egzistenciju. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 897 | renata žilić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | tražim da : se zabrani uzgoj životinja za potrebe krzna ,da se zabrani uzgoj životinja u pokusne svrhe, tražim da se zabrani svaki oblik ubijanja pasa i mačaka u skloništima nakn 60 dana te da se zabrani svako uspavljivanje zdrave životinje,a ukoliko to netko napravi da se kazni minimalnom kaznom od 50000 kn uz kaznu zatvora u minimalnom trajanju od dvije godine te mu se zauvijek zabrani držanje životinja!!! da su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati sredstva za napuštene pse i mačke( što uključuje njihovo lječenje, kastraciju,čipiranje,cjepljenje i hranu do njihovog udomljenja !!!Tražim da se svaki oblik mučenja i zlostavljanja te napuštanja životinja kazni novčanom kaznom i kaznom zatvora te da se zakon provodi, a ne kao do sada da nitko ne reagira!!!da se strogo zabrani držanje divljih životinja kao kućnih ljubimaca!!!tražim zabranu da se životinje iskorištavaju u cirkusima i bilo kojem obliku ljudske zabave, da se zabrani držanje životinja na lancu ili zatvorene u boksu bez puštanja!!! da se uvede obvezna kastracija pasa i mačaka svima onima koji nemaju kontrolirani uzgoj, Tražim da se sve odredbe Zakona i podzakonskih akata temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. - Predlažem da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište. 2. Jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje programa iz stavka 1. 3. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. Dokazana uskrata od strane ljudi ima se novčano kazniti. 4. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama. 5. Počinitelje unatoč zabranama iz stavka 4. kažnjava se Kaznenim zakonom.Tražim da se zabrani korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma iako to bez njih nije moguće!!!Tražim zabranu spolonog odnosa sa životinjom, te ukoliko netko prekrši zakon da ga se kazni velikom novčanom kaznom i kaznom zatvora!!! korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje , držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea , osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja, bacanje petardi na životinje ili drugih pirotehničkih sredstava ,tražim zabranu mljevenja živih pilića te džranje za uzgoj bilo kakvih životinja u nehumanim uvijetima. I na kraju tražim da se taj zakon i PROVODI ,a ne da ostane samo slovo na papiru!!! | Djelomično prihvaćen | Ovaj se Zakon odnosi na sve životinje kralježnjake pa tako i na mačke, uključujući slobodno živuće mačke. Podrobnije odredbe vezano za slobodno živuće mačke bit će još detaljnije uređene podzakonskim aktom koji se odnosi na uvjete kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 898 | Robert Blažević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Zalažem se za uzgoj činčila. Jer uzgoj činčila je težak i naporan rad, pa ako ljudi žele raditi, zašto im braniti. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 899 | Robert Marko | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim da se: Zabrani eutanazija životinja nakon 60 dana za što trenutno lokalna samouprava još i plati Obveže lokalnu samoupravo na izgradnju vlastitih a ne privatnih skloništa Poboljšaju uvjeti u skloništima Zabrani uzgoj životinja radi krzna i eksperimenata Zabrani držanje životinja na lancu Kažnjava nečipiranje životinja Strogo kažnjava zlostavljanje životinja | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 900 | Roberta Subjak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | 1. Tražim zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja koje se uzgajaju radi krzna. Izričito sam PROTIV manipuliranja produživanjem prijelaznog roka koji je određen za prestanak uzgoja činčila te za njihovo zbrinjavanje u roku od godine dana… to je ogromna siva zona i ostavlja puno prostora improvizaciji. 2. Tražim zabranu ukidanja životinja u skloništima i još oštrije mjere i sankcije svim lokalnim zajednicama koje nisu ustrojile "no kill" skloništa. Plaćam porez i ne želim da se moj novac troši na ne nerad i nebrigu lokalnih zajednica koje nisu u stanju organizirati svoj posao. Ne želim da netko profitira ubijanjem životinja. Tražim da se jasno i transparentno na stranicama Ministarstva poljoprivrede objave podaci koliko lokalne zajednice plaćaju skloništima na godišnjoj osnovi. Odnosno, sva skloništa trebaju biti „no kill“. 3. Tražim zabranu trajnog držanja pasa na lancu što predstavlja psihičko i fizičko mučenje životinja i sankcioniranje osoba koje ne omogućuju dnevno kretanje životinji. Treba uvesti stroge kazne za zlostavljanje, zanemarivanje, napuštanje životinja i zabraniti i držanje životinje kao sredstvo zaštite građevinskih strojeva i materijala, tvornica, raznih posjeda i ostalih materijalnih dobara. 4.Tražim zabranu korištenja konja za izvlačenje drva čemu sam osobno svjedočila na Risnjaku gdje konje koriste za izvlačenje drva iz šuma. To je sramotno, iznad fizičkih mogućnosti jadnih životinja, pogotovo ako znamo da se u ostalim europskim zemljama koriste električne žičare. 5.Tražim zabranu žigosanja kopitara… to je okrutnost koja se ne smije opravdavati tradicijom. 6. Tražim zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom jer životinje pate i polaganu umiru u najokrutnijim bolovima. 7. Tražim zabranu prodaje u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. 8. Tražim propisivanje sterilizacije/kastracije kućnih ljubimaca kao trajan i siguran način razmnožavanja 9. Tražim registraciju uzgoja kućnih ljubimaca bez obzira na "broj rasplodnih ženki" jer to predstavlja sivu zonu uzgoja. Ne može netko neregistriran se baviti prodajom mladunčadi i na tome ostvarivati svoj profit. 10. Tražim zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima jer to predstavlja zlostavljanje i tjeranje na neprirodno ponašanje. 11. Zakonom bi trebalo propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 12. Tražim propisivanje kaznenih odredbi za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007., odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 13. Tražim da se u Zakonu jasnije definira članak zakona koji govori o utrci pasa radi poticanja klađenja radi ostvarivanja dobiti te lošeg postupanja s njima. 14. Tražim zabranu kupiranja uši i repova svih pasa, pa tako i lovačkih. 15. Tražim da Zakon propiše udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63 16. Tražim jasno propisanu zabranu obrednog klanja koje provode predstavnici vjerskih zajednica 17. Tražim zabranu drobljenja živih pilića i ostalih pernatih životinja jer je nedopustivo da je još uvijek dozvoljena maceracija (ubijanje zdravih muških pilića) 18. Tražim da se zakonom propiše zabrana držanja divljih životinja u privatnim "zološkim vrtovima" radi zabave (kao što to radi poduzetnik iz Like čuveni "Macola" u svom ugostiteljskom objektu) , odnosno treba uabraniti držanje divljih životinja kao kućnih ljubimaca kao i prodaja istih u bilo kojoj od trgovina. 19. Tražim reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora 20. Zabraniti lov u bilo kojem obliku. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca, bez rasprava. 21. Edukacija, edukacija i edukacija o potrebama životinja i kako prema njima postupati | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 901 | Robertina Rimay - Kahler | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. | Poštovani, U potpunosti se slažem i podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine koji između ostalog promoviraju; -Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno. -Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. -Zabranu ubijanja ako ima mjesta u skloništu. -Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu. -Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva. -Zabranu žigosanja kopitara. -Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom. -Prodaju u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani. - Trajno oduzimanje životinje u slučajevima zanemarivanja i zlostavljanja životinja. -Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima. -Neprofitni karakter skloništa za životinje. -Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa. -Zabranu utrka pasa. -Zabranu kupiranja lovačkih pasa. -Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. -Udomljavanje životinja nakon pokusa. -Smanjenje broja struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. -Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima. -Obvezu pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama. -Zaštitu glavonožaca. -Zabranu obrednoga klanja. - Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja. -Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. -Zabranu spolnog općenja sa životinjama tj. Zoofijije. -Zabranu drobljenja živih pilića. -Uvrštavanje predstavnika Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta kao člana Etičkog povjerenstva. -Davanje zemljišta za izgradnju skloništa. -Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Kao i; Najstrože zabraniti postavljanje bilo kakvih zamki koje ozlijeđuju životinje. Zabraniti pucanje na životinje iz čeke. Ne dozvoliti lov samostrijelom, niti lukom. Zabraniti držanje divljih životinja u zarobljeništvu, osim ako su na liječenju ili samostalno ne bi preživjele. Potrebno je više osviještavati građane da ne kupuju životinje nego da ih udomljavaju iz skloništa. Drastično povećati zatvorske i novčane kazne za mučenje, zanemarivanje i napuštanje životinja. | Nije prihvaćen | Odgovore na komentare pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 902 | ROMANO BOLKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. zabranu ubijanja životinja u skloništima, jer mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka. Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo. Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala. U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona. Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija. Zašto? Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama. Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu. U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima. Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima. Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 903 | Ružica Palijan | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Smatram da u prijedlogu novog Zakona postoje neki pozitivni pomaci, no mišljenja sam da je osnovni problem i dosadašnjeg Zakona o zaštiti životinja taj što se, i u svojim pozitivnim odredbama, nije provodio te ne vjerujem da će dalje biti ikakvih pomaka po tom pitanju. U nastavku se neke od tema koje su i u ranijem Zakonu bile obvezujuće, ali, s obzirom na nedostatak provedbe, ostale su mrtvo slovo na papiru te bi ih trebalo kaznenim odredbama strožije definirati i, naravno, provoditi. 1) uvesti (i provoditi!) novčane kazne kako za vlasnike tako i za veterinarske stanice čiji psi nisu čipirani 2) uvesti (i provoditi!) visoke novčane kazne za napuštanje životinje od strane vlasnika (ukoliko se ne radi o posebnim okolnostima kao što su smrt ili ozbiljna bolest vlasnika, preseljenje u drugu državu i sl.) Smatram da kazne trebaju biti visoke (npr 10.000 kn) kako bi budući vlasnici dobro promislili prije kupovine ili udomljenja psa te bili svjesni da se radi o doživotnoj odgovornosti za drugo živo biće. Premda bi to i sada trebalo biti jasno, no upravo visoka kaznena mjera može biti upozorenje zbog kojeg će se potencijalni vlasnici odnositi odgovornije prema svojoj odluci. Novčana sredstva koja se dobiju naplaćivanjem kazni proslijediti neprofitnim skloništima za zbrinjavanje napuštenih životinja 3) uvesti (i provoditi!) kaznenu mjeru mogućnosti lišavanja slobode za osobe koje na bilo koji način grubo zanemaruju ili zlostavljaju pse i druge životinje. Mjere restitucije i probicije također mogu biti adekvatne za manje prijestupe ukoliko nadležni tako procjene. Ne znam je li realno očekivati da ljudi u ruralnim područjima neće imati psa na lancu koji spava u kućici, no svakako se može postaviti standard od 5 metara lanca, dovoljno hrane i vode, kućica koja je u hladu te adekvatna izolacija (stiropor, deke) tijekom zime 4) djecu i maloljetnike koje životinje zlostavljaju i/ili sodomiziraju obuhvatiti adekvatnim psihosocijalnim tretmanom budući da brojna istraživanja pokazuju da se radi o jasnom simptomu poremećaja u ponašanju pa i psihopatološkog razvoja ličnosti. Njihove obitelji valjalo bi obuhvatiti u najmanju ruku mjerama kao što su Nadzor nad izvršenjem roditeljskog prava kao i savjetodavnim i/ili psihoterapijskim radom naloženim od strane suda 5) proglasiti skloništa za životinje no kill skloništima bez izuzetka te ih dati na upravljanje neprofitnim organizacijama 6) participirati u kastraciji svih napuštenih životinja na način da se novac namijenjen za zbrinjavanje životinja (a koja nisu mala), u skladu s brojem životinja (prije toga izvršiti popis zbrinutih po skloništima) odredi iznos koji se dijeli veterinarskim stanicama tog područja te tražiti kako od skloništa tako i od ovlaštenih veterinara mjesečno (tromjesečno) izvješće o kastriranim životinjama (kako eventualno ne bi došlo do zlouporabe) 7) nakon određivanja jasnih odrednica i minimalnih uvjeta za funkcioniranje skloništa, oformiti tijelo od komunalnih ili drugih službi koje bi mjesečno izlazile na teren i pratile jesu li uvjeti u skloništima usklađeni sa zakonskim odrednicama. Ovu mjeru se kasnije može provoditi i nešto rjeđe, no brojni slučajevi zlouporabe sredstava (i životinja!) govore o tome da postoje skloništa čiji je rad ne samo netransparentan, već i nehuman te služi prvenstveno stjecanju financijske dobiti od strane pojedinaca. 8) Pojedince za koje bi se utvrdilo da su na bilo koji način narušili povjerenje Ministarstva, građana, a na kraju i samih pasa, trebalo bi kazniti novčano, kako poslovnom tako i osobnom odgovornošću te im zabraniti rad u ovoj djelatnosti, koja bi trebala biti humana, ako već ne i humanitarna. 9) uvesti nadzor nad lovačkim društvima i njihovom uzgoju i odnosu prema psima koji se koriste u lovu (registracija uzgoja koju navodim pod brojem 10) 10) registracija uzgoja svih uzgajivačnica koje posjeduju najviše 1 kuju s uzgojnom dozvolom; nadzor nad uzgojem (u kakvim uvjetima živi, koliko je puta u tijeku života skotna i sl.); obaveza cijepljenja protiv zaraznih bolesti, bjesnoće i čipiranje svih štenaca prije nego izađu iz uzgajivačnice na ime uzgajivačnice (u knjižici štenca obavezno navesti prvog vlasnika, odnosno uzgajivača) i prodaja štenaca samo uz ugovor i plaćanje poreza uz obaveznu odredbu da se u slučaju nemogućnosti držanja (iz bilo kojeg razloga) od strane kupca/novog vlasnika pas vraća na skrb uzgajivačnici iz koje je potekao (kako bi se spriječila prodaja samo u svrhu zarade, a ne i dobrobiti pasa koji izlaze iz pojedinih uzgajivačnica) 11) uvesti odredbu obavezne kastracije svih pasa koji nemaju uzgojnu dozvolu (financirati projekte udruga za zaštitu životinja koje pokušavaju pomoći u kastraciji vlasnika slabijeg imovinskog stanja ili direktno provoditi iste programe putem lokalne samouprave) 12) sankcionirati nerad veterinarske inspekcije! (jednostavna primjer: izložbe pasa i izlaganje pasa sa kupiranim ušima i repovima iz hrvatskih uzgajivačnica sa hrvatskim knjižicama rođenih kasnije od 2007. od kada ja znam da postoji odredba da je kupiranje zabranjeno. Zašto nikad nitko za to nije kažnjen?!) Ovo su samo neke odredbe koje smatram da bi se trebale uvesti i/ili poboljšati. Ostale koje nisam ja navela, naveli su građani koji su se javili i komentirali prije mene i mislim da bi stvarno bio red da, za promjenu, slušate glas građana koji stvarno i iskreno razmišljaju o zaštiti i dobrobiti životinja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 904 | Ružica Špiranec | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se eutanaziji životinja u skloništima nakon 60 dana i smatram da bi životinje u skloništima trebale ostati do udomljavanja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 905 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Samo zato što se nekom sviđa imati kornjaču jer s njom ima manje posla nego s psom, ne može biti argument za to da je opravdano držati kornjače kao kućne ljubimce. Radi se o zakonu koji treba štiti interese životinja kao osjećajnih bića, a njihov je interes da žive u prirodi i prirodno. Druga je situacija s psima i mačkama, koji su se odavno vezali uz čovjeka bez prisile. | Primljeno na znanje | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 906 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se zabrani i postupak maceracije (drobljenja) muških pilića u industriji kokoši nesilica. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Mihalić uz ovaj članak. |
| 907 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 17. | Predlažem da se propiše obveza da projekt sadrži i plan udomljavanja pokusnih životinja, odnosno argumente zašto to u konkretnom ispitivanju ne bi bilo moguće provesti, s time da presudni kriterij ne bi smio biti trošak, nego dobrobit životinje. Ako je moguće u Indiji, ne vidim zašto ne bi bilo moguće u Hrvatskoj. Trebalo bi dodati i da će ministar uvjete i kriterije propisati pravilnikom. | Nije prihvaćen | Komisija Europske unije je u točki 26. uvoda Direktive 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe obrazložila da je na kraju pokusa potrebno donijeti najprimjereniju odluku u pogledu budućnosti životinje s obzirom na dobrobit životinja i mogući rizik za okoliš. Životinje čija bi dobrobit bila dovedena u pitanje potrebno je usmrtiti. U nekim slučajevima životinje trebaju biti vraćene u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja ili životinjama kao što su psi i mačke treba omogućiti ponovno udomljavanje u obiteljima jer postoji visoka razina zabrinutosti javnosti za sudbinu takvih životinja. Ako se dopusti ponovno udomljavanje, bitno je da uzgajivač, dobavljač ili korisnik ima program koji omogućava odgovarajuću socijalizaciju tim životinjama kako bi se osiguralo uspješno ponovno udomljavanje te izbjegao nepotreban stres životinja i zajamčila javna sigurnost. Člankom 18. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, br. 55/13) propisano je da se životinje koje se koriste ili namjeravaju koristiti u pokusima mogu udomiti, ili vratiti u odgovarajuće stanište ili sustav uzgoja primjeren vrsti, pod uvjetom da zdravstveno stanje životinje to dopušta, da ne postoji opasnost po javno zdravlje, zdravlje životinja ili okoliš i da su poduzete odgovarajuće mjere koje jamče dobrobit životinje. Člankom 30. navedenog Pravilnika propisano je da u slučaju ponovnog udomljavanja, uzgajivači, dobavljači i korisnici iz čijih će se prostora životinje ponovno udomljavati moraju imate spremne programe koji osiguravaju socijalizaciju životinja koje se udomljavaju. U slučaju divljih životinja, kad je primjereno, program rehabilitacije mora biti spreman prije nego što životinje budu vraćene u svoje stanište. Navedenim odredbama osigurana je potpuna usklađenost s Direktivom 2010/63/EU. Članak 17. postao je članak 18. Zakona. |
| 908 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Protivim se izlaganju domaćih životinja u cirkusu. Predlažem da se st. 2. obriše. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 909 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Podržavam prijedloge da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja može obavljati samo kao neprofitna djelatnost. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 910 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Podržavam prijedlog da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 911 | Ružica Vinčić | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Zabrana prekršitelju da nabavi i drži novu životinju Pohvalno je da se zlostavljaču životinja može ne samo oduzeti životinja, nego i zabraniti da nabavi drugu životinju. No, kako bi sankcije bile usklađene, bilo bi važno da se jednaka mjera predvidi i u Kaznenom zakonu u čl. 205., koji se odnosi na najteža kažnjiva djela na štetu životinja - kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje. Sada čl. 205. Kaznenog zakona predviđa da će se počinitelju oduzeti životinja, ali ne predviđa zabranu nabave i držanja druge životinje. Budući da će novim Zakonom o zaštiti životinja za teže prekršaje biti moguće odrediti zabranu nabave i držanja druge životinje, predlažem da Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa inicira istovremenu dopunu čl. 205. Kaznenog zakona. | Nije prihvaćen | Članak 84. ovoga Zakona je sada postao članak 87., te njegov stavak 6 određuje da se za prekršaj iz stavka 1. točaka 26., 28. i 29. predmetnog članka počinjen na životinji drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja životinje i zabrana držanja i nabavljanja druge životinje. |
| 912 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 71. | Pohvaljujem uvođenje Koordinacijskih radnih skupina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 913 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Predlažem da se izbriše stavak 3., tj. da se zabrani usmrćivanja životinja u skloništima. Podržavam prijedloge udruge Prijatelji životinja za sustavan, novi, humaniji pristup rješavanju problema napuštenih životinja. Prije svega bi sustavna i dosljedna primjena zakona, u skladu s njegovom temeljnom svrhom zaštite dobrobiti životinja, na neprofitnoj osnovi, mogla dati puno bolje rezultate. Stoga predlažem da se u zakon unesu odredbe kojima se propisuje: - da se djelatnost zbrinjavanja napuštenih životinja obavlja kao neprofitna djelatnost, - da se iz zakona izbriše odredba da se životinje u skloništima mogu usmrtiti nakon 60 dana, - da se propiše obavezna kastracija kućnih ljubimaca, osim u slučajevima kad se vlasnik registrira za obavljanje uzgoja - da se propišu kazne za jedinice lokalne ili područne samouprave koje nisu ispunile obvezu osnivanja skloništa, da kazna bude primjerena da ih i motivira na ispunjenje zakonske odredbe, - da se predvidi obveza države da donira zemljište jedinicama lokalne ili područne samouprave za izgradnju skloništa, kako bi time pridonijela sustavnom i što skorijem rješavanju stanja koje mnogi građani smatraju neprihvatljivim. | Djelomično prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 914 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | JLS svakako bi trebale biti dužne osigurati sredstva i napraviti skloništa, a ne da to bude samo ako se građani nisu organizirali i sami nabavili novac, kako proizlazi iz st. 1. i 2. članka 65. Tako bi bile i puno više motivirane da sustavno i kvalitetno rješavaju problem. Treba odrediti rok u kojem JLS moraju napraviti skloništa i propisati kazne ako to ne učine. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 915 | Ružica Vinčić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam zabranu da se pse drži stalno na lancu ili u kavezu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 916 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | čl. 11. Protivim se usmrćivanju životinja u skloništima. Predlažem da se u čl. 11. st. 1. toč. 7. obriše tekst „te ako je protekao rok iz članka 67. stavak 3.“, tako da toč. 7. glasi: (1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 7. u slučaju iz članka 49. stavka 3. i članka 60. stavka 3. ovoga Zakona Prekršajnu ne treba mijenjati: Čl. 84. st. 1. 29. provede usmrćivanje životinja protivno članku 11. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 917 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Podržavam prijedlog Prijatelja životinja da se zabrani žigosanje životinja. Predlažem da se u čl. 9., toč. 1. st. 1. briše tekst „protivno posebnim propisima iz područja veterinarstva“ tako da glasi: (1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva uključujući: 1. označavanje životinja Predlažem da se u čl. 9., st. 2. toč. 1. briše 4. alineja koja glasi „u svrhu označavanja životinja“. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 918 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Podržavam obvezu jedinica lokalne samouprave da osiguraju pružanje pomoći. To će ih, nadam se, potaknuti i da ozbiljnije shvate svoje obveze iz ovog zakona koje se tiču skloništa, kontrole razmnožavanja, nadzora nad poštivanjem zakona i sl. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 919 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Rezanje ušiju i repa psima Predlažem da se u čl. 9. st. 2. toč. 2. brišu riječi „te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima“, tako da toč. 2. glasi: 2. djelomična ili potpuna amputacija ili uklanjanje pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol dopušteno je u zootehničke svrhe uključujući sterilizaciju ako se takvim postupkom sprječava bol, patnja i samoozljeđivanje životinja ili ozljeđivanje drugih životinja ili iz sigurnosnih razloga, uz primjenu analgezije. Ako ne postoje ozbiljni, znanstveno utemeljeni razlozi da se lovačkim psima kupiraju uši i repovi radi zaštite sigurnosti i zdravlja psa, ne može biti opravdanja za ovaj izuzetak. Ako takvi argumenti i dokazi postoje, smatram da bi ih Ministarstvo trebalo objaviti (kao i izvore podataka) na svojim internetskim stranicama. Argument u prilog tome da zakon dopusti kupiranje ušiju i repova lovačkih pasa te njihovo izlaganje ne može biti taj da je to još uvijek dopušteno u drugim državama. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 920 | Ružica Vinčić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | 1. Čupanje perja živoj peradi Podržavam zabranu čupanja perja živoj peradi, predlažem da se briše tekst "protivno odredbama ovog Zakona". Predlažem da toč. 28. glasi samo: "28. čupanje perja živoj peradi" 2. Izlaganje životinja u ugostiteljskim objektima Protivim se izlaganju životinja u ugostiteljskim i drugim poslovnim objektima. Te životinje izlažu se radi zarade (atraktivnosti lokacije), a nisu ljubimci, pa je za očekivati da većina neće dobiti odgovarajuću skrb. Predlažem da toč. 34. glasi: 34. držanje životinja u ugostiteljskim, trgovačkim i drugim poslovnim objektima u svrhu ukrašavanja prostora 3. Uzgoj za krzno Podržavam zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. 4. Borbe bikova Predlažem da se u čl.5. st. 2. toč. 5. briše tekst „osim tradicionalnih natjecanja bikova“. Tradicija natjecanja (borbi) bikova u Hrvatskoj, koliko znam, ne postoji. Odredbe koje se tiču borbi životinja trebale bi glasiti: U čl. 5. st. 2.: „5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju“ U čl. 84. st. 1. „6. obučava životinje za borbe, organizira borbe životinja ili sudjeluje u njima, posjećuje ih i oglašava te u vezi s tim organizira klađenje i sudjeluje u klađenju protivno članku 5. stavku 2. točki 5. ovoga Zakona.“ 5. Utrke pasa Kao što je kod borbi životinja (toč. 5.), zabranjeno i kažnjivo, ne samo organiziranje, nego i oglašavanje, sudjelovanje i posjećivanje, predlažem da se sve takve aktivnosti zabrane i u vezi s utrkama pasa. Predlažem da toč. 8. glasi: „8. organizirati utrke pasa, sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s tim utrkama organizirati klađenje ili sudjelovati u klađenju“ U vezi s time potrebna bi bila i izmjena u odredbi o prekršajima, tj. u čl. 85. st. 1. toč. 2., tako da glasi: 2. organizira utrke pasa, sudjeluje u njima, posjećuje ih, oglašava ih ili u vezi s tim utrkama organizira klađenje ili sudjeluje u klađenju (članak 5. stavak 2. točka 8.) 6. Naprave za kažnjavanje životinja Predlažem dopunu zabrane u toč. 7. članka 5. st. 2.: „7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje“ Predlažem dopunu prekršajne odredbe u toč. 1. članka 85. st. 1. toč. 1.: „1. koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, davilice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol ili može narušiti zdravlje životinje (članak 5. stavak 2. točka 7.)“ 7. Izvlačenje trupaca konjima Ne bi trebalo biti iznimke od zabrane korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma. Predlažem da se u toč. 32. članka 5. st. 2. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 32. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), Predlažem da se u čl. 85. st. 1. u toč. 8. brišu riječi „osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara“, tako da ona glasi: 8. koristi kopitare za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) (članak 5. stavak 2. točka 32.) 8. Kupiranje lovačkih pasa Protivim se prijedlogu da se za lovačke pse dozvoli kupiranje. Predlažem da se brišu riječi „osim lovačkih pasa“ u čl. 5. st. 2. toč. 37. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima Predlažem da se čl. 87. st. 1. toč. 2. brišu riječi „osim lovačkih pasa“ tako da ona glasi: 2. izlaže pse s kupiranim ušima i repovima (članak 5. stavak 2. točka 37.) | Djelomično prihvaćen | Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi prihvaća se prijedlog te se brišu riječi „protivno odredbama ovoga zakona“. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz držanje životinja u svrhu ukrašavanja prostora u ugostiteljskim i trgovačkim objektima. Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Borbe životinja nisu regulirane pravnom stečevinom EU (koju je Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo) tako da svaka zemlja članica može donijeti nacionalne propise kojima isto uređuje. Međutim, bikijade ne treba smatrati pravim borbama životinja jer životinje često niti ne ostvare fizički kontakt, a nisu zabilježene ni teške posljedice po zdravlje i dobrobit životinja. Kako Europska unija pridaje velik značaj kulturnom nasljeđu država članica koje zadržavaju svoju nadležnost na području kulture, te s obzirom da je navedeni običaj sučeljavanja bikova zanimljiv i u turističkom i kulturnom smislu pojedinim područjima Republike Hrvatske, kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama Europe. Vezano za utrke pasa pogledati odgovor Marinku Aliću uz članak 4. Zakona. Kako je i određeno člankom 5., stavkom 2., točkom 7. Zakona zabranjeno je koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za školovanje koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol. Smatramo da daljnje nabrajanje sredstava koja mogu izazvati bol u životinja nije potrebno s obzirom da je navedenim tekstom vrlo široko uređena ova zabrana. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) Ovim Zakonom je zabranjena djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. Navedena odredba je donijeta kao zaštitna mjera za lovačke pse koji tijekom lova prolazeći kroz nepristupačna područja tj. kroz gustu vegetaciju oštećuju repove čime se uzrokuje bol i patnja zbog ozljeda, a i nakon saniranja ozljede se iste ponavljaju kod ponovnog sudjelovanja u lovu pa je u pojedinim slučajevima ipak potrebno na kraju amputirati rep. Za druge pse nema razloga zbog kojih bi trebalo dopustiti rezanje repova te je iz toga razloga određeno da se zabranjuje izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa. |
| 921 | Sabina Terzić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakon uvedu sljedeće promjene: Zabrana mogućnosti ubijanja životinja po isteku 60 dana. Kazne za napuštanje i izbacivanje kućnih ljubimaca na ulicu. Oštrije kazne za svako fizičko nasilje nad životinjama ili izgladnjivanje i nemar. Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu. Zabrana držanja i korištenja životinja u cirkusima. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 922 | SANDA BEGOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede i podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna, ali ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine, jer je prijelazni rok od 10 godina bio sasvim dovoljan da se pripreme. Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Dobar korak je zabrana korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), ali odredba koja bi ih zaista štitila trebala bi biti bez izuzetka ''osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara'', a koji se u praksi uvijek može zloupotrijebiti. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Također, najveća siva zona je tzv. “štancerski” uzgoj bez ikakvih papira i rodovnica koje za razliku od njih imaju uzgajivačnice priznate od kinoloških saveza, a o čijoj pošasti svjedoče razni oglasnici tipa “Njuškalo” itd., gdje za male novce nude “čistokrvne” pse. Psi se često drže u apsolutno nehumanim uvjetima i služe isključivo zaradi, bez plaćanja ikakvog poreza državi. Čista zarada za pojedince. U novom Prijedlogu Zakona o zaštiti životinja pokušava se ograničiti broj pasa u vlasništvu na devet na način da ljudi koji imaju deset pasa moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. To znači da moraju imati karantenu, propisane vrste materijala za podove i zidove u svojim kućama, odvojeno mjesto za držanje hrane i pranje posuda, moraju imati zaposlenu osobu s kvalifikacijama za rad sa psima, zaposlenog veterinara ili ugovor s veterinarskom organizacijom i sve ostalo što propisuje Pravilnik o skloništima. Kako se uopće došlo upravo do broja devet je nepoznanica. S druge strane, uzgajivači pasa su izuzeti iz ove odredbe. Prema kojem još to hrvatskom zakonu ili Ustavu privatni poduzetnici imaju manje obaveza, više mogućnosti i veća prava od građana koji to nisu? Ova odredba direktno diskriminira i otežava ionako teški rad i život privremenih udomitelja napuštenih pasa koji ih pokušavaju spasiti od života/smrti na ulici ili usmrćivanja u kill skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Očigledno je da odredba o devet pasa ima za cilj usmrćivanje što većeg broja pasa. To će se obavljati u ''skloništima'' koja imaju potpisane ugovore o koncesiji s lokalnim i regionalnim samoupravama i u kojima se psi ubijaju nakon 60 dana provedenih u skloništima. Tako se veliki novci građana slijevaju u džepove privatnih poduzetnika, a gradovi i općine i dalje nemaju svoja skloništa. U pravilu podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca, ali istovremena odredba o sterilizaciji i ubijanju pasa nakon 60 dana, otvara veliku mogućnost za malverzacije novcem koja kill skloništa primaju od ugovora o koncesiji od lokalnih samouprava i gradova. Nemali broj medija i izjava volontera već godinama svjedoči o tome. Naime, praksa će biti pokupiti psa – naplatiti sterilizaciju/kastraciju – eutanazirati nakon 60 dana (naplatiti) – osloboditi mjesto za drugog psa i ciklus se nastavlja. Također kod ovakve prakse skloništa nemaju nikakav interes za udomljavanjem, oglašavanjem pasa jer imaju siguran prinos prihoda. Na štetu pasa naravno. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Osobno smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Također u svrhu smanjenja populacije napuštenih štenaca I pasa koji se svakodnevno pojavljuju na ulicama, smatram da je neophodno da lokalne samoprave I gradovi barem djelomičnop subvencioniraju cijenu sterilizacija/kastracija vlasničkih pasa, barem kod nekih kategorija (umirovljenici, nezaposleni, studenti). Naime, prosječna cijena za ženku psa od 10tak kg je oko 1000kn, što se morate složiti da je previše u odnosu na prosječnu plaću/stipendiju/mirovinu u Hrvatskoj. Rezultat su odbačena neželjena legla na ulicama i po šumama. Osobno sam sudjelovala nemali broj puta u humanitarnim akcijama da se prikupi pomoć za kastarciju/sterilizaciju vlasnicima koji si to ne mogu priuštiti. Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram neophodnim da se omogući i trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba. Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. Apsolutno podržavam zabranu zoofilije, zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje, zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu, zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Također smatram važnim, a također nije uvršeno u Izmjene dopune Zakona 2016: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zabrana žigosanja kopitara (alternativa transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja) Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Praksa udomljavanja životinja nakon pokusa (dupušteno Direktivom 2010/63/EU) Zabrana pokusa na životinjama Zabrana obrednoga klanja Zabrana drobljenja živih pilića | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 923 | Sandra Gajnok | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Izričito zabraniti mogućnost ubijanja napuštenih i izgubljenih životinja u skloništima po isteku 60 dana od dana dovođenja, a u kojem razdoblju životinje nije bilo moguće držati, udomiti, darovati ili prodati. Jedina skloništa koja bi uopće smjela postojati su ona s prefiksom „no-kill“. Takva bi skloništa trebala biti neprofitne organizacije s transparentnim kolanjem novca. Najstrože kažnjavati one koji muče ili zlostavljaju, napuste ili se na bilo koji način odnose s nemarom ili grubom nepažnjom prema životinji kao živom stvorenju. Povećati zakonsku minimalnu i maksimalnu novčanu kaznu za počinitelje nedjela prema životinjama. Uvesti obvezu kastracije kućnih ljubimaca i time spriječiti kućna legla koja se bacaju i napuštaju. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 924 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Potpuna zabrana prodavanja životinja u dućanima. Nisu stvari. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. |
| 925 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Zabrana eutanazije nakon 60 dana, osnivanje isključivo no kill skloništa, uz obaveznu kastraciju i čipiranje životinja. Životinje koje nisu kod prijavljenih uzgajivača bi trebale biti sterilizirane/kastrirane. Trebale bi se uvesti kazne za napuštanje ljubimaca i nečipiranje te bi se to trebalo bolje kontrolirati. Zakon bi trebao omogućiti oduzimanje životinje vlasniku koji se ne brine za nju (bilo da je riječ o držanju u neadekvatnim uvjetima ili zlostavljanju), | Prihvaćen | Životinje u skloništima se drže do njihovog udomljenja. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 926 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Zabrana nastupa cirkusima koji koriste životinje u svojim nastupima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona. |
| 927 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Zalažem se za prestanak uzgoja činčila ili bilo koje druge životinje radi krzna, bez odgode provedbe toga zakona. 10 godina je ionako predug vremenski period prilagobe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 928 | Sandra Jelovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Zabrana korištenja životinja za pokuse! Pogotovo zabrana usmrćivanja životinja kada više ne doprinose pokusu. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona. Komisija Europske unije je u točki 26. uvoda Direktive 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe obrazložila da je na kraju pokusa potrebno donijeti najprimjereniju odluku u pogledu budućnosti životinje s obzirom na dobrobit životinja i mogući rizik za okoliš. Životinje čija bi dobrobit bila dovedena u pitanje potrebno je usmrtiti. Člankom 16. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe propisuje se da na kraju pokusa odluku o održanju životinje na životu donosi veterinar ili druga osposobljena osoba. Životinju je potrebno usmrtiti kad je vjerojatno da će ostati u stanju u kojem osjeća umjerenu ili jaku bol, patnju, tjeskobu ili ima trajno oštećenje. U slučaju da se životinja ostavlja na životu, treba joj osigurati njegu i smještaj koji odgovaraju njezinom zdravstvenom stanju. |
| 929 | Sandra Krizic Roban | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam zahtjeve i prijedloge Prijatelja životinja. Smatram da je dobrobit životinja u općem ljudskom interesu; da primjereno ponašanje potiče na podizanje opće razine empatije. Neprimjereno je podržavanje skloništa društvenim novcima u kojima se nakon određenog broja dana te iste životinje ubijaju. Neprimjereno je uzgajanje životinja zbog korištenja krzna i kože u modnoj industriji. Potrebno je zapitati se na koji se način uzgajaju životinje i zašto se farme grade na udaljenim mjestima, a životinje drže zatvorene, bez mogućnosti da ikad udahnu zrak ili vide običnu sunčevu svjetlost. Smatram da treba zabraniti cirkuse i iskorištavanje životinja za borbe ili utrke koje će na kraju završiti napuštanjem ili usmrćivanjem životinja. Treba zabraniti držanje pasa na lancima, kao i općenito neprimjereno držanje životinja u uvjetima patnje, zanemarivanja ili slično. Brojni prijedlozi koje su Prijatelji životinja naveli u svojim komentarima u skladu su s normama civiliziranih demokratksih društava. Treba svakodnevno raditi na poboljšanju njihovih uvjeta života, spriječiti iskorištavanje u korist farmaceutske i kozmetičke industrije. Suživot ljudi i životinja mora biti pravedan, i tome kao društvo trebamo težiti. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 930 | Sandra Lukšić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Želim da se u potpunosti zabrani autanazija svih životinjskih vrsta, ukoliko to nije medicinski indicirano. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 931 | SANDRA PERKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | ŽELIM DA SE ZABRANI EUTANAZIJA PASA LUTALICA I OPĆENITO UBIJANJE ŽIVOTINJA ISTEKOM ROKA OD 60 DANA. ŽELIM DA SE UVEDE KAZNA ZATVORA ZA UBIJANJE ŽIVOTINJA I VISOKE NOVČANE KAZNE ZA BILO KOJI OBLIK NASILJA NAD ŽIVOTINJAMA. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. Za postupanja protivna odredbama ovoga Zakona određene su unutar istog prekršajne odredbe, a u slučaju teškog kršenja odredbi postupa se u skladu s odredbama Kaznenog zakona. |
| 932 | Sandra Radosavljević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Predlažem sljedeće odredbe: Da se ne kažnjava vlasnika psa za napad u na nepoznatu osobu, unutar njegovog ograđenog dvorišta,npr. na provalnike ili osobe koje na neki drugi način utječu na sigurnost vlasnika i ukućana vlasnika psa. Da se zabrani lovcima pucanje na odvezanog psa, ako se nije udaljio više od 500 metara od svog vlasnika. Isto tako da vlasnik može biti siguran da može sa svojim psom otići na svoju parcelu, a da ne mora razmišljati dali će od nekud lovac zapucati. U biti treba zabraniti bilo kakav oblik usmrćivanja pasa, bez da se najprije ne provede istraga kojom se utvrđuje kako je došlo do incidenta, te se psu odredi obavezno školovanje i polaganje ispita socijalizacije. U većini slučajeva kriv je vlasnik, tj. loš odgoj psa. Predlažem uvođenje potpune zabrane za ubijanjem pasa i mačaka u skloniština nakon 60 dana, | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 933 | Sandra Radosavljević | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Potrebno je da se uvede obaveza kastracije/sterilizacije. Pri čipiranju veterinar bi trebao uvest psa u bazu i ako se vlasnik ne misli baviti uzgojem, tj. nema registriranu uzgajivačnicu ili ne bude u narednih 12 mjeseci imao prijavljeno leglo Kinološkom savezu da mu se propiše novčana kazna (puno viša od cijene sterilizacije), za ne steriliziranje/kastriranje psa. Azili i skloništa su prepuni i potrebno je nekontroliranom razmnožavanju stati na kraj, niti jedna izlika nije dovoljno opravdavajuća da se to ne obavi, osim ako baš veterinar ne izda potvdu u kojoj piše da bi se tim operativnim zahvatom moglo ugroziti život i zdravstveno stanje psa. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 934 | Sanja Bašić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 72. | Čl 72, st. 3 Što točno mislite pod osposobljavanjem,trebalo bi navesti točnu definiciju.Vidim po puno točaka da su neki stavci nedorečeni i mogu se shvatiti na više načina. Predlažem postupnu zabranu prodaje životinja u trgovinama gdje se djelatnici često mijenjaju te na taj način nemaju predanost i iskustvo u bavljenju tim poslom. Prodaju bi trebalo dozvoliti samo licenciranim dugogodišnjim uzgajivačima koji će prodavati samo osobama koji imaju uvjeta za adekvatno držanje životinje i koji su položili tečaj i predali dokaz o osposobljavanju o željenoj životinjskoj vrsti. Trebalo bi životinje držati u velikim prostranim nastambama,a ne malim terarijima i kavezima. Cilj je destimulacija kupnje životinja (preprodaje) kroz period od narednih 10 godina.ističem da su iznimka ugrožene vrste i sl. I tada postupno smanjivanje uvoza životinja namijenjenih prodaji do potpune zabrane. Smatram da životinjama nije mjesto u kavezu već u prirodi za koju su stvoreni i da ljudi ih ne bi smjeli pripitomljavati,umjetno uzgajati i time poticati kupnju tj preprodaju životinja.Tko smo mi da trgujemo drugim živim bićem?Da ne spominjem ptice koje su stvorene da lete,a ne da sjede u krletci ili lete po stanu. | Djelomično prihvaćen | Članak 72. stavak 3. Zakona postao je članak 74. i 75. Zakona. Člankom 75. stavkom 4. Zakona određuje se da način i program osposobljavanja pravilnikom propisuje ministar. Način držanja životinja u trgovinama kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaja pravilnikom propisuje ministar. |
| 935 | Sanja Bašić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Potpuno se protivim eutanaziji nakon isteka roka od 60 dana. Zašto se životinju mora kazniti zbog neodgovornog vlasnika? Vlasnik je taj koji se treba kazniti što je napustio životinju,a nije se ni potrudio pronaći joj novog udomitelja. Nove udomitelje tim životinjama traže volonteri koji su na izmaku snaga i novaca dok se debelo financiraju voditelji tih skloništa koji zaista rade minimalan posao,a to je oglašavanje na web stranici i obavezno čipiranje i cijepljenje životinje. Vi time zapravo dodatno kažnjavate napuštene životinje koje su već kažnjene samim time što su napuštene. Predlažem da se ovakve stanice pretvore u ustanove sa djelatnicima koji će se školovati za rad sa ovakvim životinjama, savjesno raditi na njihovom oglašavanju i kontroli udomljenja. Predlažem obavezan tečaj tj osposobljavanje za sve osobe koje žele udomiti bilo kakvu životinjsku vrstu u RH, a ne da svaka neznalica ima životinju. Predlažem i otvaranje jedinstvenog registra i čak crnog registra u kojem će biti navedene osobe koje nisu udovoljile uvjetima za držanje i udomljavanje ili kupnju životinje.Na taj način se sanira uzrok (nesavjesni vlasnik životinje) i smanjuju se i idealno spriječavaju posljedice (napuštanje životinje). | Djelomično prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Vođenje registra o osobama koje nisu udovoljile uvjetima za držanje životinja nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te se kroz isti niti ne može razmatrati. |
| 936 | Sanja Bašić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Zalažem se za zabranu nastupanja domaćih životinja u cirkusima. Trebalo bi prestati iskorištavati životinje u komercijalne svrhe. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 937 | Sanja Bašić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 60. | Predlažem postupno zatvaranje legalnih zatvora tj. ZOO i ako je ugrožena vrsta otvaranje rezervata. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 59. Zakona. |
| 938 | Sanja Bašić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Kako je interesantno da najviše komentara na čl 57 daju upravo trgovci životinjama kao što je Pet centar. A u tim istim centrima sa natrpanim životinjama u kavezima,uđe dijete sa majkom i zaželi npr hrčka. Prodavač im objasni kako rukovati sa životinjom(kao da je stvar,a ne životinja) i oni kupe hrčka i odu. Za dva dana se vrate po novog hrčka i taj isti prodavač ga upita što je bilo sa prethodnim,a mama odgovori da je dijete prejako stislo hrčka koji se ugušio zbog toga.I prodavač nema izbora nego im prodati novoga.Ovo je priča vašeg prodavača.Zar za to se zalažemo? Da svatko,ali ama baš svaka neznalica može doći u trgovinu i kupiti životinju i raditi sa njom što god zaželi bez ikakvih sankcija.Predlažem zabranu prodaje životinja u ovakvim centrima i propisani zakon gdje će se malim ili egzotičnim vrstama isključivo baviti licencirane osobe koje se time bave dugi niz godina i koje će voditi posebne evidencije kome su prodali životinju.Osoba koja je kupac bi trebala završiti ili položiti tečaj o osposobljavanju za životinju koju izabere, dati dokaz da ima opremu i adekvatan smještaj gdje će je držati. Na taj način će se destimulirati prodaja živih životinja u trgovinama i s godinama opadati. Načelno nisam za nikakav uvoz i prodaju životinja jer smatram da smo dovoljno štete napravili pripitomljavanjem životinja kojima je mjesto isključivo u prirodi. izuzetak su ugrožene vrste i sl. Svjesna sam da se ne može preko noći potpuno zabraniti ovako nešto,ali se može jako dobro i pametno regulirati ako postoji volja. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 939 | Sanja Bašić | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. | Čl.41,st.2 Trebalo bi odrediti točne kriterije dobre prakse i saznanja za svaku vrstu inače se ovaj stavak može tumačiti po slobodnoj volji. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 940 | Sanja Bašić | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Smatram da bi trebalo destimulirati velika gospodarstva i stimulirati mala npr OPG gospodarstva jer je životinjama svakako prirodnije živjeti u prirodi sa zaklonom nego u gospodarskim objektima gdje se rijetko,a negdje i nikada ne puštaju van u svoja prirodna staništa. Isto tako treba točno definirati za svaku vrstu životinje koje je to njima svojstveno prirodno ponašanje i prirodno stanište. Treba zatim odrediti čim više prirodna staništa i nastambe koje će zadovoljavati te uvjete. Mislim da bi se trebale uvesti restrikcije u prodaji mesa. Previše mesa kojemu ističe rok u prodavaonicama i sl se jednostavno-baca. Meso nije salata koju odrežemo i koja naraste ponovno, za meso je potrebno ubiti živo biće. Isto tako predlažem da se stimulira vegeterijanska proizvodnja hrane. Predlažem i tzv "humano usmrćivanje". | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. Uredbom Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja utvrđuju se pravila za usmrćivanje životinja koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili ostalih proizvoda, kao i za usmrćivanje životinja radi depopulacije i sličnih postupaka. Uredbom su propisane metode usmrćivanja životinja na način da se životinje poštede svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja ili povezanih postupaka. |
| 941 | Sanja Bašić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE | Beskompromisno podržavam zabranu testiranja na životinjama u bilo koje svrhe. Onaj tko ne poštuje tuđi život, ni ne zaslužuje svoj. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranu pokusa na životinjama pogledati odgovor Mateji Grgić uz Dio treći Zakona. |
| 942 | Sanja Bašić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Čl.11,st.1,tč 15 Jasnije definirajte tu dobrobit životinje. Što se podrazumijeva pod dobrobiti? Nedorečene definicije donose puno rupa u zakonu kroz koje se krivci mogu provući. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Udruzi Pobjede uz ovaj članak. |
| 943 | Sanja Bašić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Čl 11, st.1, točka 5 Trebalo bi definirati zašto je došlo do prirodne neravnoteže. Ako su divlje životinje u pitanju, da li je to problem naseljavanja ljudi blizu staništa, krivolova, zagađenja staništa i sl. Ako su napuštene životinje u pitanju, onda je jedini razlog čovjek i njega treba kazniti što narušava prirodnu neravnotežu. Ovdje se dotičem problematike o napuštenim životinjama i njihovom usmrćivanju nakon roka od 60 dana. U već samoj rečenici se spominje riječ napušteno. Napuštena životinja. Ako je čovjek, neodgovoran vlasnik, napustio životinju koja je nedužna, nevina,zašto ta životinja uz napuštanje mora za kaznu biti i uspavana. Napuštena životinja je posljedica uzroka problema koji se zove čovjek. Kad saniramo uzrok, neće više biti posljedice. Mislim da bi se trebalo baviti saniranjem uzroka u praksi i to na način da bude djelotvoran jer očito dosadašnji sistem ne funkcionira. Da funkcionira, ne bi postajalo ubijanje životinja po skloništima i neprofitne udruge osnivane kako bi to spriječavale jer veterinarski inspektori nisu u mogućnosti. Činjenica je svaka osoba sa neznanjem o pojedinoj životinjskoj vrsti npr. psu, može prisvojiti psa i nakon nekog vremena ga ostaviti. Čipiranje je zakonski određeno,ali tko zaista prati da li je svaka osoba koja je prisvojila životinju, čipirala istu? To je teško,osim ako osobu netko ne prijavi. Ono što ja predlažem jest: -uvođenje tečaja za vrstu životinje koji je svaki potencijalni udomitelj te životinje odabrao, i koji je dužan odslušati i položiti(i platiti radi financiranja zaposlenika zaduženih za predavanje) tečaj te dobiti DOZVOLU kako bi mogao prisvojiti odabranu životinjsku vrstu. -Uvesti državni registar (uz veterinarsku bazu čipiranih životinja) u koji će se bilježiti vlasnik, životinja i godišnje praćenje životinje (da li je preudomljavana, da li je vlasnik prijavljivan zbog zanemarivanja životinje, da li ima životinja ima legla i registracija legla i sve ostalo što bi moglo pomoći u praćenju životnog vijeka životinje i to sve u cilju spriječavanja napuštenih životinja i smanjenja broja) -Financiranje ljudi i projekata koji se odnose na smanjivanje slobodnoživućih mačaka(mačke koje zavise o čovjeku koji ih hrani, tj ne mogu preživjeti vlastitim ulovom, a koje se ne mogu udomiti i koje povećavaju populaciju u naseljenim područjima) -Potpunu zabranu prodaje životinja u tzv pet shopovima tj trgovinama za ljubimce. Umjesto toga odobriti prodaju samo licenciranim uzgajivačima koji mogu udomljavati samo onima koji su dobili tj. imaju dozvolu. Na taj način se destimulira kupnja uvoznih životinja, nekontrolirani uzgoj i držanje životinja u kavezima. Smatram da životinje pripadaju prirodi,a ne kavezima i da se polako ovakva praksa mora ograničavati do potpune zabrane. Naša dužnost nije više pripitomljavanje životinja zbog vlastite zabave već puštanje životinja u svojim staništima koje pridonosi prirodnoj ravnoteži. Smatram da smo napravili i previše štete životinjskom svijetu i da je vrijeme da to popravimo i iskupimo se. -uvođenje policije za životinje ili posebne udruge koja će bit posebno obučena za rad sa opasnim, divljim i napuštenim životinjama i isto tako neodgovornim vlasnicima, te će surađivati sa vet. inspektorima i policijom. -uvođenje NO KILL skloništa kojem će cilj biti daljnje udomljavanje, rad sa životinjom i oglašavanje životinje. Znači, trebaju nam konkretne institucije koje će početi provoditi Zakon o zaštiti životinja (ovo se odnosilo na napuštene ili životinje za prodaju, posebno ću nadodati dalje u zakonu o domaćim životinjama) | Nije prihvaćen | Vezano za postupke koji se provode u svrhu zaštite okoliša ili očuvanja prirodne ravnoteže pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 944 | Sanja Bašić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 7. | Smatram da među ljudima vlada opće neznanje o tome tko je nadležan za pomoć ozljeđenoj životinji tj. ne znaju kome se obratiti. Trebalo bi postaviti univerzalan broj(isti za sve županije) telefona koji građani mogu nazvati u trenutku nesreće kako bi se brzo pružila pomoć ozljeđenoj životinji. | Prihvaćen | Pojave koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili životinja ili ugrožavaju imovinu, okoliš i kulturna dobra prijavljuju se pozivom na broj 112 – Državna uprava za zaštitu i spašavanje. |
| 945 | Sanja Bašić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Potpuno podržavam zabranu uzgoja životinja za prodaju krzna. Moja replika na druge komentare o zapošljavanju naših mladih i rastu zaposlenosti u ovoj industriji jest ta da ukidanje slobode živom biću i držanje u kavezu do trenutka usmrćivanja i to samo iz razloga kako bi osoba koja nema suosjećanja,a vrlo diskutabilno i racionalnog razmišljanja ,kupila to i stavila na sebe,je jednostavno neracionalna i nemoralna. Rast zaposlenosti ćemo dobiti kad upotrijebimo intelekt, a ne krvavimo ruke zarađujući na prodaji tuđeg života tj. leša. Isto tako, zalažem se za sve veće ograničenje uvoza krzna u Hrvatsku, sve do potpune zabrane. | Primljeno na znanje | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 946 | Sanja Bašić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Čl.5, st. 35. i 36. Ono što je napisano Pod zabranom držanja životinja u zatočeništvu-ne razumijem zašto bi i dalje zološki vrtovi bili izuzeti od tog pravila. Nipošto ne podržavam držanje divljih životinja u bilo kakvoj vrsti zatočeništva uključujuću zološke vrtove. To nije edukacija, to je zarobljeništvo. Zašto učimo djecu da gledaju divlje životinje u neprirodnim uvjetima, neprirodnom staništu i još k tome im na taj način pokazujemo kako je u redu držati živo biće u zatočeništvu? Postupno ukidanje zološkog vrta. Za životinje koje je nemoguće vratiti u prirodna staništa trebalo bi napraviti prirodne rezervate sa neograničenim kretanjem,a ne kaveze. I postupno zabraniti svaki novi uvoz divljih životinja te zatvarati zološki vrt u Zagrebu. Bila sam tamo jednom u životu kao dijete, nisam ništa vidjela osim životinja koje prazno gledaju u jednu točku i hodaju s jedne strane kaveza na drugi.To nije čak ni prirodno ponašanje životinje.Zar to je edukacija? Za mene je to jedino bila edukacija o degradaciji ljudske vrste koja ovako nešto financira i dozvoljava. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 947 | Sanja Borovnica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je ubijanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 948 | Sanja Hrgović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | 1. Želim da se u zakon uvedu VISOKE KAZNE za svaki oblik zanemarivanja, iskorištavanja i zlostavljanja životinja. 2. Želim da se u zakon uvedu VISOKE KAZNE za napuštanje životinja. 3. Želim da se u zakon uvede ZABRANA EUTANIZIRANJA I UBIJANJA životinja nakon 60 dana. 4.Želim da se u Hrvatskoj ZABRANI UZGOJ ŽIVOTINJA RADI KRZNA! | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 949 | sanja lalić valečić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | U svakom slučaju treba se zabraniti uzgoj činčila radi krzna. Zbog malog broja onih koji se žele samo imovinsku korist ne treba dovoditi u pitanje smisao cijelog zakona i volju velike većine građana ove zemlje. Samo zbog novca za uski krug ljudi nije potrebno dozvoliti praksu koja je sve manje prihvatljiva svuda u svijetu. Korak unazad nam ne treba. Pohlepa i profit ne mogu biti iznad moralnih vrijednosti nekog društva jer se time narušava društvo samo. Ako društvo nema humanosti onda nema ni humanoida (odnosno ljudi). Potrebno je unaprijediti zakonima društvene odnose a ne vraćati zbog inertnosti i okrutnosti nekolicine koji se ne žele modernizirati i pronaći svoje mjesto na tržištu u drugim zanimanjima kao što su to uzgajivači činila, unatrag i na lošije. Niti kovače više ne trebamo pa ne uvodimo ponovno kočije i konje u javni prijevoz. U potpunosti se slažem s prijedlogom udruge Prijatelji životinja iz razloga koji proizlaze iz njihovog višegodišnjeg rada i iskustva. U Južnoj Koreji jedu pse, pa možda da uzgajivači činčila počnu izvoziti za Koreju. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 950 | Sanja Pejčić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja životinja radi krzna 2. Zabranu eutanazije pasa u skloništima 3. Kazne za lokalne zajednice koje ne grade skloništa 4. Uvođenje trajnog oduzimanja i zabrane držanja životinje zlostavljačima 5. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 6. Strogo kažnjavanje u slučajevima borbe životinja 7. Strogo kažnjavanje zoofilije 8. Zabranu držanja pasa na lancu 9. Uvođenje Policije za životinje 10. Zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Lovcima naložiti edukaciju o postupanju sa životinjama. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 951 | Sara H. | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Smatram da bi se u zakonu trebala zabraniti eutanazija životinja u azilima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 952 | Sara Karol | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Svaki život je bitan. I svaka životinja ima svoje mjesto na svijetu koje joj pripada. A to nisu klaonice, to nisu uzgajivačnice, to nisu hladne ulice, to nisu laboratoriji... U doba kad bi ljudska svijest morala biti na višem nivou, ljudski rod podbacuje. Najviše ne poštujući živa bića oko sebe. Svim svojim bićem sam: Protiv svih načina ubijanja u klaonicama u kojima životinja trpi strah, patnju i bol, iako smo svi svjedočili uvjetima i agoniji koju prolaze prilikom uzgoja, tijekom transporta i prije same smrti!! Jer i oni osjećaju! Protiv drobljenja živih pilića!!! Protiv obrednog klanja!! Protiv bilo kakvog klanja u ičijem dvorištu, gdje još to rade koljačima na brutalne načine!! Protiv uzgoja činčila ili drugih životinja za krzno ili kožu!!! Protiv usmrćivanja pasa u skloništima nakon 60 dana!! Protiv svakog oblika testiranja na životinjama!! Nit je humano nit je opravdano! Neka pokusni kunići budu ljudi dobrovoljci ili teški zločinci... E to testiranje bi bilo opravdano! Protiv svakog uzgoja životinja koji se koristi u svrhu proizvodnje! Zalažem se za zabranu lova divljači! Opće je poznato da lovci ne samo da mučki ubijaju divljač nego i sva druga živa bića koja se nađu u šumi. Mislim na mačke i pse. Protiv svakog držanja pasa na lancu i u zatvorenom, onemogućavajući mu pritom slobodu kretanja!! Zalažem se za strogu kontrolu čipiranja, sterilizacije i kastracije! Želite li manje uličih napuštenih pasa, omogućite besplatnu sterilizaciju i kastraciju!! Protiv, ma protiv sam svih zooloških vrtova! Protiv svih cirkusa!! Maltletiranje i zlostavljanje životinja u njima je užasno! Zabrana za držanje i korištenje životinja u cirkusu! Zalažem se za zabranu svih borbi životinja! Zalažem se za zabrnu prodaje živih životinja u trgovinama namijenjna prehrani! Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca! Alo ljudi 21. stoljeće!!!! Zalažem se za zaštitu glavonošaca, za zabranu žigosanja kopirara, za zabranu hvatanja i ubijanja glodavaca ljepilom! Zabrana svake struke koja radi pokuse na životinjama! Zalažem se za zabranu ubijanja životinja u skloništima! Za zabranu kupiranja lovačkih pasa! Za zabranu utrka pasa! Zalažem se za ograničenu prodaju; uzgoj i držanje egzotičnih životinja! Zalažem se za to da jedinice lokalne uprave i samouprave budu obavezne pomoći svim životinjama u potrebi! Zalažem se da komunalni redari vrše jači nadzor nad pojedincima koji na neprikladan način drže životinju, da prijavljuju zlostavljanje, da imaju mogućnost očitati čip i da imaju obvezu pomoći životinjama kad je to potrebno. Zalažem se za to da inspekcijski posao bude do kraja odrađen, i da se ophodnja nastavlja i nakon prijave. Zalažem se za zabranu državanja dipina u zatočeništvu. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 953 | Sara Mešin | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Pomalo je i smijesno da se u 21. stoljecu mora raspravljati o tome je li u redu ili ne ubijati zivotinje radi umisljene potrebe za krznom. Ima toliko nacina zarade u kojima niti jedno zivo bice nece patiti, biti muceno i ubijeno...Zapitajmo se malo, kakvi smo mi to ljudi?! Apsolutno se protivim dopustanju uzgoja cincila za uzgoj krzna u Hrvatskoj i podrzavam potpunu zabranu uzgoja svih zivotinja za krzno, bez produljenja prijelaznog razdoblja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 954 | Saša Vasiljević | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam Čl 4. Članak 5 koji se odnosi na odredbe članka 3 bi trbalo urediti na teritoriju cijele RH u smislu da se jasno odredi držanje i izvođenje u javnost opasnih pasmina. Često su u potpunosti bez nadzora (uzice i brnjice) i česti su napadi na ljude i druge životinje. Zakonodavstva drugih zemalja su tu jasnija, uz destimulirajuće poreze koji odvraćaju potencijalne vlasnike od posjedovanja opasnih pasmina i rigorozne kazne za ne pridržavanje zakona . Pojedine pasmine su većem dijelu Europe u potpunosti zabranjene. Osobe sa ruba društva često imaju takve pse zbog svog posla i ometanja policijskog postupanja pri čemu životinje pate .Ti porezi idu i do 1000 EUR. Mislim da bi trebalo slične stvari uvesti i kod nas uz prihvaćanje onih ljubimaca koji su već u vlasništvu , pri tome mislim na određeni prelazni period . Takve odredbe bi odvratile nabavke opasnih pasmina koji se neodgovorno drže . A i punile proračun . https://petolog.com/articles/banned-dogs/ http://www.ansbach.army.mil/documents/RestrictedDogBreeds.pdf http://blog.dogsbite.org/2013/06/how-germany-regulates-dangerous-dog.html Isto tako bi trebalo sankcionirat običaj da veterinar proglasi mješanca neke od navedenih pasmina ne-opasnim. Dosta puta se pas proglasi mješancem pa ne treba nositi brnjicu . | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 955 | Sava Jokić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam Udrugu Mijau kao građanin, te smatram da problem slobodnoživućih mačaka postaje veliki problem, te smatram da nadležno Ministarstvo treba postupiti po njihovim prijedlozima, jer to je jedina Udruga u PGŽ-i, a jedina Udruga u Hrvatskoj koja poznaje problematiku slobodnoživućih mačaka, jer su se prvi uključili u riješavanje problema, a sterilizacije provode od davne 2004 godine. Smatraju se pionirima rada s mačkama. Podržavam njihove teze i prijedloge: Nacrt Prijedloga Zakona o zaštiti životinja citiram: Dajemo prijedloge za poboljšanje Zakona o zaštiti životinja, te prvenstveno tražimo da se sve odredbe Zakona i podzakonskih akata napokon temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. Također predlažemo da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Što se tiče svih drugih životinja tražimo da se u Zakon uvrsti sljedeće: 1. Zabrana uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabrana ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabrana držanja i korištenja životinja u cirkusima. 4. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabrana utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora. 6. Zabrana žigosanja kopitara sa užarenim željezom. 7. Zabrana obrednog klanja. 8. Zabrana drobljenja živih pilića. 9. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu. 10. Registracija uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabrana trajnog držanja pasa na lancu. 12. Zabrana kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team). 14. Zabrana korištena naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabrana korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. Obrazloženje: Udruga za dobrobit i zaštitu mačaka „Mijau“ Rijeka traži da se u novi Zakon o zaštiti životinja uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“, te točno propiše Zakonom na koji način lokalna samouprava, skloništa i građani moraju voditi brigu o njima. Smatramo da postojeći Zakon hitno treba izmjenu radi humanosti, etičnosti i financija jer se previše novaca troši dok rezultata nema. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ nastala je od odbačene mačke, kućnog ljubimca na ulicu. One koje prežive u uličnim uvjetima uz građane koji ih prehranjuju dalje se počinju razmnožavati, te tako nastaje cijela kolonija slobodnoživućih mačaka. Kategorija slobodnoživuća mačka podrazumijeva da su to mace koje žive slobodno u svojim staništima. Takve mačke građani hrane, a nemaju sredstava za sterilizaciju. Dakle, jedinice lokalne samouprave moraju izdvajati sredstva za sterilizacije svih slobodnoživućih mačaka bez posjednika. Do sada, jedinice lokalne samouprave nisu rješavale probleme adekvatno, sterilizacijama svih mačaka, nego ih se uklanjalo sporadično, po dojavama onih građana kojima su smetale. Dakle, hvatalo ih se, zatvaralo u kaveze i usmrćivalo. Pri tome se koncesijskim veterinarskim ambulantama koje su ih uklanjale i usmrćivale, sa strane jedinica lokalne samouprave, isplaćivalo ogromne svote novca, a bez rezultata. Iste ambulante bi na staništu uvijek ostavile koju ženku da se razmnoži, kako bi isti imali ponovno prihode. Dakle, radi se o usmrćivanju životinja uz velike troškove poreznih obveznika. Mnogi su dosadašnji Zakon iskorištavali jer se u njemu nigdje ne navode slobodnoživuće mačke, nego su ih zatvarali u šinteraje i kaveze i usmrćivali. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ navodi se jedino u članku 28. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi koji kaže da se mačke mogu sterilizirati i vratiti u stanište, no tu točku Pravilnika higijeničarski servisi nikad nisu poštivali jer u Zakonu ne stoji da to moraju raditi. Najlakše je mačku uhvatiti i usmrtiti. Lokalne samouprave moraju iskoristiti besplatan volonterski rad građana i nas volontera udruga, koji poznaju mačke, lako ih mogu uhvatiti i odnijeti na sterilizaciju u veterinarske ambulante uz minimalne cijene i besplatan rad volontera. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ do sada uopće nije bio uvršten u Zakon, a koliko vidimo niti je, ovim Nacrtom prijedloga Zakona o zaštiti životinja predložen i reguliran pa stoga, dobro poznavajući probleme i stanje na terenu, predlažemo da se u svrhu njihove bolje zaštite, konkretne brige jedinica lokalne samouprave i konkretnog rješavanja problema u Zakon unesu odredbe da se iste moraju sterilizirati i vratiti u svoje stanište i to po poznatom i prihvaćenom Projektu u svijetu „Uhvati, steriliziraj, vrati“, a kojeg već Udruga „Mijau“ provodi u Rijeci i okolici od 2004. godine. Lokalna uprava i samouprava mora financirati sve sterilizacije slobodnoživućih mačaka po prijavi građana na nadležna komunalna redarstva. Ovakvom odredbom u Zakonu gradovi, općine i država imali bi riješen problem slobodnoživućih mačaka uz minimalne troškove. U prilogu dostavljamo izračun. Primjer neučinkovitosti azila po postojećem Zakonu Primjer držanja mačaka u jednome velikom azilu/skloništu kapaciteta od 500 mačaka. Naglašavamo da održavanje i čišćenje azila, te prijevoz mačaka nije uračunat, inače su troškovi još i veći. 499.240,00 kn plaća se sadašnjim skloništima za usmrćivanje 500 mačaka nakon držanja mačaka 60 dana, dok se za isti iznos može po cijenama udruga sterilizirati 1997 mačaka. Dakle, za 12 mjeseci sadašnjim načinom rada skloništa usmrtilo bi se 2500 mačaka i potrošilo bi se 2.496.200,00 kn proračunskih sredstava od poreznih obveznika, dok se Projektom „Uhvati, steriliziraj, vrati“ za isti iznos može sterilizirati 9985 mačaka. Istraživanjem je dokazano da od 1 nesterilizirane mačke i njezinog potomstva unutar 7 godina može nastati 420.000 mačića. Izvor : PETA, People for ethicaltreatmentofanimals 501 Front St., Northfolk, Va 23510*757-622-Peta Helping Animals.com Kalkulacijom, za 7 godina broj mačaka trebao bi se smanjiti za 4.193.700.000. Iz navedenih kalkulacija koje su zaista činjenice, ne vidimo razloga da se Projekt „Uhvati, steriliziraj, vrati„ ne počne primjenjivati u svim gradovima i općinama Republike Hrvatske, te stoga taj princip postupanja sa slobodnoživućim mačkama treba uvrstiti u Zakon da bi se time napokon prestali bacati novci na nehumanu metodu rješavanja prekomjernog razmnožavanja mačaka ubijanjem. Potrošimo naš novac humano, a ako ga ima viška, onda pomognite potrebitima. Eutanazija je ubojstvo iz samilosti kada je životinja neizlječivo bolesna i pati. Ubijanje zdravih životinja=UBOJSTVO=ZLOČIN !!!!!!!! | Djelomično prihvaćen | Ovaj se Zakon odnosi na sve životinje kralježnjake pa tako i na mačke, uključujući slobodno živuće mačke. Podrobnije odredbe vezano za slobodno živuće mačke bit će još detaljnije uređene podzakonskim aktom koji se odnosi na uvjete kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 956 | Savez udruga za zaštitu životinja Grada Zagreba "SUZA" | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 6. | 1. Smatramo da u potpunosti treba zabraniti korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma, bez navođenja iznimke koja se odnosi na teško pristupačna mjesta, jer je nejasno tko će u praksi određivati i kontrolirati koja su to teško pristupačna mjesta, pa će u praksi doći do zlouporabe iste. 2. Zabrana napuštanja životinja od strane posjednika je odredba koja je već odavno na snazi, ali se ne primjenjuje u praksi i prema našim spoznajama niti jedan posjednik nije kažnjen zbog napuštanja životinje o kojoj skrbi, jer nije bilo moguće dokazati da ju je isti svjesno napustio. Stoga predlažemo da se u kaznenim odredbama odredi kazna za sve posjednike čije se životinje zateknu na javnoj površini bez nadzora, jer nije sporno da iste ozbiljno ugrožavaju sigurnost ljudi i njihove imovine, posebice djece. 3.Oštro se protivimo usmrćivanju životinja u skloništima jer se zahvaljujući toj odredbi ubijaju mlade i zdrave životinje što je prema odredbama Kaznenog zakona, kazneno djelo. Nadalje obveza cijepljenja, čipiranja i kastracije životinja u skloništima, uz dozvolu eutanazije nakon 60 dana, postaje apsurdna, a osim toga predstavlja nepotrebni trošak koji snose poreski obveznici. Ujedno napominjemo da se na taj način omogućuje osnivačima skloništa da naplaćuju provođenje navedenih mjera i ostvaruju profit, jer iste možda neće biti provedene, a isto se neće moći provjeriti, jer će se životinje nakon usmrćivanja odvoziti u spalionice. 4. Smatramo da je potrebno odrediti kazne za jedinice lokalne uprave i samouprave koje nemaju skloništa niti su predvidjeli financijska sredstva za njihovu izgradnju, jer je u protivnom nejasno čemu uopće služi navedena odredba, kada ih se zbog nepoštivanja iste ne može kazniti. 5. Smatramo da je potrebno u potpunosti zabraniti držanje pasa na lancu, jer se time ograničava njihovo kretanje, što kod pasa izaziva naročitu patnju, a izazivanje patnje kod životinja je kazneno djelo i protivno je Kaznenom zakonu. Smatramo da odredba koja se odnosi na zabranu držanja pasa koji su stalno vezani ni na koji način neće promijeniti postojeće stanje, jer u praksi ne postoji mogućnost kontrole niti je na bilo koji način moguće dokazati da je pas stalno vezan (osim ako nije predviđeno 24 satno dežurstvo ispred nečijeg dvorišta). 6. Odredbu koja se odnosi na uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, potrebno je primjeniti na sve posjednike koji se bave prodajom bez obzira koliko imaju rasplodnih ženki, jer je profit moguće ostvarivati i na jednoj rasplodnoj ženki jednako kao i na tri i više. 7. Odredbu koja se odnosi na držanje više od devet pasa potrebno je nadopuniti na način da se posjednicima koji imaju 9 i više pasa omoguči njihovo držanje i ako zadovolje uvjete iz čl. 56. tj. uvjete koje moraju zadovoljiti objekti za privremeni smještaj. U protivnom udrugama za zaštitu životinja, koje nemaju financijska sredstva za izgradnju skloništa, u potpunosti će biti onemogućen rad, što će zasigurno rezultirati sa još većim brojem napuštenih životinja na ulicama. 8. Uzgoj životinja za krzno potrebno je zabraniti bez određivanja roka od godine dana, koji je predviđen za uzgajivače činčila. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 957 | Silvija Križanec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | -Podržavam zabranu zoofilije. -Protivim se usmrćivanju napuštenih životinja nakon 60 dana u skloništima. -Trebalo bi zabraniti i borbe bikova, pijetlova, natjecanje konja u povlačenju trupaca. -Skloništa za životinje bi trebale voditi neprofitne udruge koje nemaju interesa u stvaranju profita. -Treba propisati kazne za jedinice lokalne samouprave ako ne izgrade skloništa u zakonskom roku. - Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete kao i skloništa. - Predlažem da država svima sufinancira kastracije/sterilizacije kućnih ljubimaca; ako ne barem nezaposlenima, umirovljenicima, skloništima i osobama koja imaju vrlo mala primanja. -Podržavam zabranu korištenja davilica za pse i svih ostalih sredstava koji im uzrokuju bol i patnju. -Treba zabranit žigosanje kopitara jer životinjama nanosi bol. -Treba zabraniti prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, restoranima i sl. - Treba zabraniti zamke za glodavce na bazi ljepila. -Treba zabraniti pokuse na životinjama, a životinje na kojima su vršeni pokusi treba udomiti a ne ubiti. -U zakon uvrstiti zaštitu beskralježnjaka -Zabraniti treba obredno klanje životinja. -protivim se svakom usmrćivanju životinja a ako je ono nužno sve ali baš sve životinje prije usmrćivanja treba omamiti i propisati kazne za one koji se toga ne pridržavaju. -Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija(ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije je nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata) -Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. -Treba zabraniti ubijanje pasa, mačaka u lovištima. -Lovci bi trebali ići na edukacije o zaštiti, ponašanju životinja. -Zabraniti lovni "turizam". -Zabraniti lov lukom i strijelom i svim drugim oružjem i oruđem koje životinji uzrokuje dugu patnju. -Krivolovcima propisati strože kazne. -Zabraniti prijevoz živih životinja. -Propisati da se smanje patnje životinja u uzgoju, transportu, klaonicama. -Zabraniti testiranje na svim životinjama. -Trebalo bi uvesti Policiju za životinje (policiju koja poznaje zakon o zaštiti životinja i njihovo ponašanje) -Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. -Svi ZOO vrtovi trebaju imati uvjete bar približno kao i ona u kojima žive na slobodi. -Zabraniti Gatere. - Zabraniti označavanje životnja koje im uzrokuje patnju i / ili nelagodu (krave, koze i sl. Čipirati) | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 958 | Silvija Križanec | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Slažem se s odredbom da jedinice lokalne ili regionalne samouprave trebaju organizirati radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 959 | Silvija Križanec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma treba zabraniti i u teško pristupačnim područjima. | Prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 960 | Silvija Križanec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima ali to treba vrijediti i za lovačke pse | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano uz ovaj članak |
| 961 | Silvija Križanec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 962 | Silvija Križanec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 963 | Silvija Križanec | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | životinje se ne bi smjele držati izlagati u cirkusima radi "zabave" | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 964 | Silvija Križanec | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Ne podržavam prijedlog da se uzgajivačima krzna odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 965 | Siniša Šinjori | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ukratko - podržavam sve zahtjeve i prijedloge Udruge Prijatelja životinja. Nepotrebno iskorištavanje životinja, a samo zbog vlastitog profita ili užitka nije primjereno za civiliziranu državu kakvom se smatra Hrvatska. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 966 | Slaven Reljić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | LIFE DINALP BEAR Hrvatski projektni tim Prof. dr.sc Đuro Huber Slaven Reljić, dr.vet.med Morana Zajec, prof. Zagreb, 08. rujna 2016. U ime projekta LIFE DINALP BEAR, Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama, predlažemo sljedeće dopune i izmjene nacrta novog Zakona o zaštiti životinja. Članak 4. (Pojmovi) 10. kućni ljubimci: Definicija je preširoka. Trebalo bi navesti koje životinje mogu biti „kućni ljubimci“, takozvana „pozitivna lista“. Mogu se nabrojati skupine (divljih) životinja ili definirati da to ne mogu biti „opasne životinje“ – koje treba nabrojati. 20. opasne životinje: Nigdje nema popisa vrsta koje se smatraju opasnim životinjama Članak 5. (Zabranjeni postupci) 24. Zabranjeno je držati dupine i ostale Cetacea. Jako dobro i važno. Treba dodati stavak s popisom drugih (strogo zaštićenih) vrsta koje je zabranjeno privatno držati, osim institucijama koje su registrirane za to (kao Zoološki vrtovi, Utočište za medvjede u Kuterevu). To znači zabranu držanja takvih životinja pravnim ili fizičkim osobama bez iznimke (npr. u ugostiteljskim objektima). U prvom redu medvjedi (svi Ursidae), ali i divlji Felidae (u prvom redu ris, ali i druge velike mačke), Canidae (u prvom redu vuk). Također se može proširiti na sve „opasne životinje“ – za koje nedostaje popis. Protivimo se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje“, time se otvara mogućnost da i neregistrirane pravne ili fizičke osobe ipak posjeduju strogo zaštićene vrste, te se protivimo bilo kakvoj drugoj mogućoj iznimci. članak 49. 3. Zaštita divljih životinja pronađenih izvan prirodnog staništa: Najbližem lovoovlašteniku se može nudite samo životinje koje su na popisu divljači, a ne sve divlje životinje. 4. Također treba odvojiti tretman „divljači“ | Djelomično prihvaćen | Zbog brojnih primjedbi uzgajivača kućnih ljubimaca kao i predstavnika trgovina kućnim ljubimcima zadržana je definicija kućnog ljubimca iz Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13). Na strogo zaštićene životinjske vrste i strane divlje vrste odnose se odredbe propisa iz područja zaštite prirode, a na lovoovlaštenike odredbe propisa o lovstvu te se ovim Zakonom ne trebaju ponavljati odredbe navedenih propisa. Ovim Zakonom zabranjeno je držati u zatočeništvu medvjede (svi Ursidae), osim u zoološkim vrtovima i skloništima. |
| 967 | Slobodan Šnajder | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Upravo sam primio Nagradu Meša Selimović za svoj roman ''Doba mjedi'' kao najbolje prozno djelo objavljeno na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u 2015. Razmišljam kako su, osim Crne Gore, ove države upravo one koje se ponose zabranom uzgoja životinja radi krzna.U najvećoj je mjeri nejasno zašto bi uzgajivačima činčila trebalo biti dopušteno neko prelazno razdoblje prije konačne zabrane. Valjda da pronađu nove krznaše? Naprotiv, zabrana treba nastupiti odmah i biti trajna. Uzgojiti, usmrtiti stotinu činčila za jednu bundu civilizacijski je pad čak i u odnosu na kameno doba. Spiljski je čovjek, naime, birao životinje čijim se krznima pokrivao prema svojoj mjeri. A ovo je suludo i nema te lukrativnosti koja bi mogla opravdati masovno ubijanje samo zato kako bi netko dobio priliku da demonstrira svoju kupovnu moć. Zamislimo da činčile uzgajaju nas za neke svoje svrhe? Ako je razlog odgode, pa i drugih pritisaka interesnih skupina taj da se privuku strani investitori, jadniji je povod teško zamisliti. Poslovni geniji mogli bi naći i bolje ideje: nacisti su u Buchenwaldu radili sjenila za lampe od ljudske kože. Pa ljudi je mnogo više od činčila te se pitamo: Ne bi li bilo profitabilnije da ljudi uzgajaju ljude umjesto malih sisavaca u neke slične svrhe? Konačno, i mi smo samo sisavci. Slobodan Šnajder | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 968 | Smiljena Baćac Turković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Potrebno je da se osnuje POLICIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA i da se kontrolira da li vlasnici pravilno brinu o svojim životinjama i da ih čipiraju...ako ih ne čipiraju i ako ih napuste i/ili zlostavljaju, obavezno ih treba kazniti i oduzeti im životinju...Podržavam prijedlog Zakona za zabranu držanja pasa stalno vezanih ili njihova držanja u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Hvala! Također podržavam: 1.Ukidanje roka od 60 dana boravka u skloništima, sva skloništa bi trebala biti NO KILL, sve ostalo su najobičniji šinteraji, tj mjesta, ukoliko se životinja ne udomi usmrćuje. Uvesti uz uvijete držanja kućnih ljubimaca i pogotovo za lovce i "skloništa", te kvazi uzgajivače propisati adekvatnu ishranu, jer se pse hrani šrotom tj mljevenom kuruzom. 2. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja, 3. Zakonski onemogućiti držanje psa na lancu, ako je privremeno, propisati duljinu lanca i duljinu vremena 4. Uvesti obavezu cjepljenja i čipiranja mačaka, također no kill skloništa za mačke, kažnjavanje za napuštanje je nemoguće dok se ne zakonski propiše čipiranje 5. Zabraniti držanje životinja zbog krzna i kože, osim onih koje su već iskorištene za prehranu 6.Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom- 7. ZOO vrtove dozvoliti, samo ako se uvijeti za životinje stvore približno kao i onima u kojima žive na slobodi (temp, okoliš, vlaga zraka biljke, itd (npr. Polarni medvjed na suncu po ljeti) 8. Zabraniti Gatere. Mučenje je lijepa riječ, doslovno iživljavanje nad jadnom svinjom u žici i često polaka i užasna smrt, Hrpa ih ima ilegalnih. Apsolutno zabraniti Gatere! 9. Zabrana bilo kakvih iskorištavanja životinja koje mogu ozljediti životinju ili uzrokovati stres (utrke, borbe, turističke atrakcije npr magarce dozvoliti, ali regulirati jahanje, ili bilo što gdje životinja mora podnostiti teret, jer se često dogodi da sjedne osoba koja prelazi 100kg, npr zbog fotografije.) ili financijsku dobit (konjske zaprege, izvlačenje trupaca iz šuma, vuča bilo kakvog večeg tereta od 50kg, kao i zaprege) regulirati koju maksimalnu težinu može nositi životinja (jahanje ili šetnja po prirodi sa teretom), uključujući i terapijsko jahanje, propisati vrijeme odmora ukoliko životinja nosi terete 10. Zabraniti korištenje davilica sa siljcima, ogrlica koje imaju bilo kakve šiljaste dijelove koje mogu ozlijediti ili narušiti zdravlje životinje, za ogrlice propisati minimalnu širinu, jer često lovci običnom špagom vežu pse, događalo se psima da udave jer zapnu u granje. 11. Zabraniti žigosanje kopitara. Postoje mikročipovi, ogrlice...... 12. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, Jako veliki problem su tzv štancaone, koji prodaju pse po par stotina kuna (i manje). Tu je jako veliki problem, jer zbog mizerne zarade radi višerostruku štetu psima, jer nema nikakve kontrole bolest, genetske prenosivosti vrlina i mana, uništavaju legalne uzgajiovačnice (ljude koji su posvetili puno vremena i ljubavi psima i uložili sredstva u posao), nanose izravnu štetu državi jer većina takvih pasa završi na ulici (dakle dvostruka), volontiram dugo godina i najveći problem je tzv stanceri pasa, tj nelegalne uzgajivačnice, psi se prodaju preko raznih oglasnika za 200-400kn ili manje. Primjer; Kada vlasnik psa, koji je želio rasnog psa, nakon što pas naraste uvidi da to nije ono što je želio, pas na ulici i nakon toga 60 dana ima da se posreći, ili smrt. Uništavanje pasmine, razmnožavaju se psi koji ne prolaze nikakve kontrole, drže u uvijetima koji su sve, samo ne humani, hrane sa šrotom tj mljevenom kuruzom. Tu je jedino riješenje drakonske novčane kazne koje su se u Hrvatskoj pokazale kao najbolje riješenje i najučinkovitije, a dio novaca preusmjeriti za no kill skloništa, inače nema svrhe cijeli zakon jer ako se životinja na kraju ubija, to se nemože nazvati zakon o dobrobiti životinja, jer zvuči u najmanju ruku "čudno" Za napuštanje ne samo propisati kaznu i životinju na kraju usmrtiti, već novčana kazna i uzdržavanje životinje u NO KILL skloništu do udomljenja, i plaćanje svih računa, uključujući cjepljenja obavezn i lječenja. Kazne za ne čipiranje min 50 000kn, PAS je PAS, često su neki psi diskriminirani zbog veličine, te im je zabranjen ulaz u javni prijevoz, zakonom na razini RH propisati uvijete prijevoza u javnom prijevozu. Takodjer pse pod opasne svrstati one pse koji su imali napad na čovjeka na javnoj površini (ne da pas u dvorištu npr ugrize lopova pa ga se tretira kao opasnog. PAS je PAS, sve ostalo je diskriminacija. 13. Strožije kazniti zoofiliju, zatvorska kazna plus kemijska kastracija za recediviste. 14. Postrožiti uvijete u kojima psi sudjeluju u lovu, drakonske kazne. 15. Lovcima propisati sudjelovanje na edukacijama, po uzoru na lječničku komoru, propisati i postrožiti oružije s kojim se smije usmrtiti životinju u lovu, krivolovce tretirati strože 16. Novčane kazne povećati bar za duplo. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 pasa moraju zadovoljiti uvjete skloništa, jer u velikoj većini imaju i bolje uvijete, dovoljno da imaju uvijete za držanje kao i "obični kućni ljubimci" inače se potiče ubijanje tj usmrćivanje indirektno, veliki korak nazad. Za počinitelje recediviste uvesti zatvorske kazne, ali i mogućnost da se zamjeni radom (tako da ne ide na trošak države, već da im je u interesu volontirati, ali u ustanovama ili udrugama za zaštitu ili pomoć životinjama, osim osuđenima za zoofiliju. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 969 | Snjezana Vukas | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zelim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine. Maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana, ovo je okrutna i nehumana praksa. Smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, iskoristavanje zivotinja u cirkusima, zoloskim vrtovima, vodenim parkovima i slicno, zatim utrke pasa i slicne okrutne i primitivne prakse. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 970 | Snježana Belfinger | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 971 | Snježana Črnjević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | 1. Podržavam zabranu uzgoja životinja zbog krzna i protivim se dodatnom produljenju za uzgajivače činčila. Zašto im dati još jednu godinu u kojoj će oderati sve što još mogu i tako još dodatno zaraditi? Ako su svi imali deset godina za prolagodbu, zašto tih 20-ak odmetnutih sada dobiva nagradnih godinu dana? 2. Tražim zabranu ubijanja pasa u skloništima, jer to prije svega nije eutanazija. Eutanazija je iz samilosti, kada nema drugog rješenja, kada se životinja tako rješava patnje i boli. A to svakako nije ubijanje nakon 60 dana boravka u skloništu. Ubiti zdravu životinju ispod je svih civilizacijskih standarda koje smo dosegli. Ubijanje zdravih životinja u skloništima motivirano je samo zaradom i ne može se ničim opravdati. 3. Skloništa moraju biti neprofitna i bez ubijanja. Samo tako motiv za brigu o životinjama neće biti novac i zarada već humanitarni rad. I samo tako novac lokalnih zajednica koji se troši na cijepljenje i čipiranje neće biti potrošen uzaludno, jer životinja se udomljava a ne ubija. Podržavam obaveznu kastraciju u skloništima, ali i obaveznu kastraciju za sve one koji se ne bave uzgojem pasa. 4. I dalje nema kazni za lokalne zajednice koje ne grade skloništa. Čemu onda odredba da su upravo one obvezne to napraviti kad ih se zbog nepoštivanja odredbe ne može kazniti? 5. Odredba da onaj tko ima devet i više pasa mora zadovoljavati uvjete kao za skloništa vodi samo još većem broju napuštenih životinja na ulicama. Pogotovo jer se ni danas ne kažnjava one koji životinje napuštaju. Uz to, odrediti nekome koliko će imati pasa je i protuustavno. 6. Istovremeno, uzgajivačima se ne postavljaju nikakvi uvjeti, a oni s tri ili manje rasplodnih kuja i dalje ne moraju imati niti registriranu uzgajivačnicu. Što znači da na svoju zaradu ne plaćaju čak ni porez. 7. Protivim se držanju pasa na lancu. 8. Smatram da je pogrešno da jedinice lokalne samouprave propisuju uvjete držanja kućnih ljubimaca. To se može napraviti jedinstvenim pravilnikom koji će vrijediti u cijeloj zemlji. 9. Podržavam zabranu izvlačenja trupaca iz šume uz pomoć konja, ali bez odredbe da se to može tamo gdje ne postoji drukčije rješenje. Ovakva odredba pogodna je za zloupotrebe. 10. Tražim uvođenje trajnog oduzimanja pasa zlostavljačima i trajnu zabranu držanja pasa istima. Jednako tako, protivim se mogućnosti da se oduzeti pas ubije. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 972 | Sonja Kireta | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Zelim da se zabrani uzgoj svih zivotinja radi krzna 2017.g, smatram da treba zabraniti drzanje pasa na lancu. Dopustanje ubijanja napustenih zivotinja u sklonistima nakon 60 dana je skandalozno te ga treba maknuti iz Zakona o zastiti zivotinja,zahtijevam zabranu uzgoja cincila i svih drugih zivotinja za krzno, zabranu drzanja i koristenja svih zivotinja u cirkusima kao i zabranu drzanja zivotinja u ugostiteljskim objektima,zabranu utrka pasa i kupiranja lovackih pasa, te te zabranu koristenja konja za izvlacenje drva iz suma i sl. jer je sve navedeno totalno nehumano i neeticki te totalno nepotrebno. Takoder podrzavamo Odredbu o obaveznoj sterilizaciji i oznacavanju u sklonistima,registraciju svih uzgoja kucnih ljubimaca,ogranicavanje uzgoja i prodaje egzoticnih zivotinja i zabranu drzanja dupina u zatocenistvu. Podrzavamo odredbe za odgovorno skrbnistvo za kucne zivotinje te odredbe o ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje zivotinja. Takoder, podrzavamo zabranu zoofilije, zabranu davanje kucnih ljubimaca iz sklonista maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje,zabranu usmrcivanja pasa i macaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda, te podrzavamo zabranu trcanja zivotinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo u pokretu,te takoder podrzavam zabranu zajednickog drzanja nezdruzljivih zivotinja,a to su zivotinje koje pri zajednickom drzanju mogu jedna drugoj prouzrociti nezeljenu trudnocu,ozljede ili smrt. Molim vas,da postupate eticki,humano i ljudski jer svako zivo bice ima pravo na zivot i suzivot na ovoj planeti. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 973 | Sonja Kranjčec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Ovaj članak ima toliko rupa, toliko je nedorečen, da nema uopce dvojbi da sam PROTIV NJEGA. A i ne sjećam se da sam vidjela neuhranjene 'strane životinjske vrste' , na lancima, maltretirane i slično. Koja je točno razlika između psa, koji zbog svojih anatomskih anomalija pati, bori se da dođe do zraka i slično ( pritom mislim da brahiocefalične pasmine, kao što su mopsevi i ti svi 'moderni' psi) i kojega bi svi bez problema imali kao kućnog ljubimca i jednog pitona? Zar takve modifikacije, uzgoji i slično sa takvim psima nisu mučenje? Uzgajivači koje znam su 'stranim vrstama' bolji vlasnici nego 80% ljudi životinjama čije se držanje smatra normalnim. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 974 | sonja šegvić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO TREĆI | U potpunosti podržavam Prijedlog Prijatelja životinja: Prijatelji životinja traže sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Stručno mišljenje dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., o korištenju uređaja i naprava kojima se u obliku kazne utječe na kažnjavanje životinja može se pročitati ovdje. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 975 | Sonja Tomic | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Podržavam i predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Također smatram da bi se kazne za napuštanje i zlostavljanje životinja morale postrožiti i općenito više provoditi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 976 | Stela Baričević | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Tražim da se ukine članak 3. stavka 67. u kojem je određeno da životinje koje su u skloništu duže od 60 dana bez mogućnosti udomljavanja moraju biti eutanazirane. Tražim da se: da se uvede Policija za životinje da se zabrani testitranje na životinjama da se zabrani držanje životinja na lancu da se kažnjava napuštanje i zlostavljanje kućnih ljubimaca kao što je već propisano zakonom, ali zakon se ne provodi da se zabrani uzgoj životinja za krzno da se zabrani iskorištavanje životinja u svrhu zabave (cirkus) tražim isto tako: zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom zabranu obrednog klanja zabranu drobljenja živih pilića. Tražim puno strože kazne za počinitelje djela, i strogo provođenje Zakona, tj, česte i nepotkupljive inspekcije, kako bi te jadne životinje imale nekakvu šansu. | Djelomično prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 977 | Stela Rakas | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse (kako u skloništima tako i vlasničkih pasa) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 978 | Sunčica Ana Veldić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U posljednjih dvadesetak godina u veterinarskoj medicini fokus se preusmjerio s liječenja životinja za hranu prema liječenju kućnih ljubimaca. Upotreba krzna u tekstilnoj industriji, još se samo odvija mutnim kanalima, na način da će se ponegdje neki proizvođač tekstila usuditi staviti ovratnik nekog kaputa ili veste načinjen od pravog krzna s rizikom da bude otkriven, jer u deklaracijama odjeće mora biti istaknuto da se odjevni predmet dijelom sastoji i od životinjskog krzna. Svjetski trend zabrane uzgoja životinja za krzno danas neumoljivo osuđuje one koji ga pokušavaju progurati. Svaka javna osoba koja se pojavi u krznenom kaputu, bez iznimke bude izvrgnuta ruglu. No, kakvog to ima temelja? Životinje koje se uzgajaju za krzno uglavnom su divlje životinje, kojima njihova biologija nalaže vrlo veliki areal kretanja. Tako npr.polarna lisica dnevno treba protrčati 40 ak kilometara kako bi bila u punoj psihofizičkoj spremi. U uvjetima skučenog uzgoja to joj je onemogućeno i dolazi do vrlo potresnih psihičkih poremećaja živčanog sustava, te životinja počinje pokazivati znakove stereotipnog ponašanja opsesivno i manijakalno kretanje u krug, samoozljeđivanje, cvokotanje, zapomaganje, abnormalna vokalizacija. U Hrvatskoj međutim, nikad nije ni postojao uzgoj drugih životinja za krzno osim činčila, koje su za naše područje također egzotične životinje. One žive na visokim nadmorskim visinama preko 3000 metara (područje Anda), nokturalne su, kreću se po podzemnim tunelima. Za čišćenje krzna koriste valjanje u pijesku. U prirodi su one zdrave životinje i malo je bolesti od kojih obolijevaju. Činčile kućni ljubimci, također rijetko obolijevaju od zaraznih i nametničkih bolesti. No, činčile držane za krzno podložne su čitavom nizu zaraznih i nametničkih bolesti, od kojih uzročnici ponekad mogu i ostati u krznu, nakon mučnog proizvodnog procesa i na taj način naškoditi ljudima jer su mnoge od tih bolesti i zoonoze i predstavljaju rizik ljudskom zdravlju (giardijaza, listerioza). Zbog preopterećenosti i manjka funkcionalnih kadrova u veterinarskoj inspekciji, jasno je da razina dobrobiti u uzgoju činčila za krzno čak i da se pruže idealni uvjeti (kilometarski tuneli za istrčavanje, veterinarska zdravstvena skrb i bezbolno usmrćivanje) teško bi bila zadovoljena u idealnom vremenskom roku, a budući smo već prije deset godina kao država krenuli putem zabrane uzgoja tih životinja za krzno, bilo bi nesuvislo, nemoralno i protiv globalnih trendova da kao država dopustimo prestanak zabrane uzgoja činčila za krzno. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koji se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 979 | Sunčica Perković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam prijedloge udruge Prijatelji životinja za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 980 | Suzana Bahlen | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | • Ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. • Smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". • Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. • Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. • Smatram problematičnim iznimku korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši) za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Nužno je donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. • Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. • Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. • Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. • Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje. Smatram potrebnim da se Zakonom urede i sljedeća područja: • Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. • Smatram da se članak 80. treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. • Ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti životinja to ne bi smio dozvoljavati. • Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. • Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. • Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. • podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. • Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. • Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. • Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. • Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. • Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. • Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. • Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. • Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. • Zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona |
| 981 | Suzana Tonković | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Novi Zakon je sigurno bolji od ovog koji je trenutno na snazi ali istovremeno ima nedostatke zbog kojih će i dalje ostati glavni uzroci nepostojanja sustava zaštite životinja u Hrvatskoj. 1. Propisane su kazne za neskupljanje napuštenih životinja ali opet ne i za neosnivanje skloništa. Zakon bez propisanih kaznenih odredbi je mrtvo slovo na papiru. 2. Skloništa i dalje nisu neprofitna, pa Hrvatska niti u budućnosti neće moći potpisati EU Konvenciju za zaštitu kućnih ljubimaca. Zaštita životinja se ostavlja u rukama privatnih poduzetnika, otvara se prostor za korupciju u javnim nabavama, omogućava se zlostavljanje životinja u takvim skloništima, jer je motiv otvaranja skloništa novac, a ne humanitarni rad. Motiv za humanitarni rad ne može biti vlastita zarada. Također, za stotine tisuća kuna poreznih obveznika koje se daju privatnim poduzetnicima, mogu se izgraditi skloništa koja će ostati u vlasništvu gradova, a mogu se u njima zaposliti građani. Tako da se dopuštanjem da skloništa budu profitna podržava sustav koji ionako ne funkcionira. 3. I dalje je dozvoljeno usmrćivanje životinja u skloništima, čime se nastavlja ignoriranje dobre prakse i uspješnog rada zagrebačkog skloništa, skloništa udruge Pobjede iz Osijeka koja s višestruko manjim sredstvima i bez usmrćivanja životinja uspješno udomljava životinje kao i primjeri mnogih drugih udruga. O razbacivanju novca poreznih obveznika ne treba niti govoriti – troši se na cijepljenje i čipiranje pasa, a sada će se i na kastraciju životinja koje će ionako biti usmrćene. Ovakav apsurd je nedopustivo ozakoniti. 4. Držanje više od devet pasa je moguće samo ako vlasnik svojih kućnih ljubimaca registrira sklonište. Ovakvo ograničavanje vlasništva je suprotno članku 48. Ustava RH, a otvara se prostor za zloupotrebu članka 50. Ustava. Napominjemo da je i jedan od američkih veleposlanika u RH udomio 9 pasa u Hrvatskoj, a po završetku mandata odveo ih je sa sobom u Ameriku. Bilo ih je 10 ali se jedna kujica na Badnjak utopila u bazenu. Hoćemo li i od diplomata tražiti da osnivaju skloništa u svojim vilama? 5. Uzgajivači s manje od tri rasplodne kuje moraju prijaviti legla ali ne moraju plaćati porez. Nejasno je po kojim se kriterijima izračunala zarada ovakvih uzgajivača. Poznato je da npr. kuja cane corso može okotiti i do 10 mladih, a cijene ovih pasa u oglasnicima dosežu iznose i od 8.000 kn. čime dvije kuje vlasniku mogu donijeti zaradu od 160.000 kn. Kakvi god bili kriteriji zbog kojih su oni oslobođeni plaćanja poreza, oni nisu pošteni. 6. I dalje se ne može trajno oduzeti zlostavljanu životinju. Je li u ovom članku Zakona primijenjen članak 48. Ustava, za razliku od ograničavanja vlasništva u članku o 9 pasa? Trajno oduzimanje zlostavljane životinje bi trebalo biti načelo Zakona o zaštiti životinja. I ne samo to, nego bi se trebala propisati trajna zabrana držanja životinja evidentiranim zlostavljačima. Poznato je da su zlostavljači ljudi koji su i sami bili zlostavljani, a već kao djeca zlostavljaju životinje dok kao odrasli ljudi zlostavljaju i ljude. Zlostavljača se kao ni pedofila ne može izliječiti ali ga se zakonima može onemogućiti u zlostavljanju ili mu barem ograničiti mogućnosti. Pa zar nije onda logično da mu se oduzme zlostavljana životinja i da ga se zabranom držanja nastoji onemogućiti u daljnjem zlostavljanju? 7. Zabrana izvlačenja trupaca iz šuma uz pomoć konja je zabranjena uz zadršku zbog koje se može zloupotrijebiti. Treba ili propisati konkretne okolnosti u kojima je izvlačenje dopušteno (nagib terena, gustoća šume i sl. - stručnjaci Hrvatskih šuma sigurno imaju znanja za dovršiti ovaj propis) ili u potpunosti zabraniti ovu praksu. Izvlačenje drva iz šuma uz pomoć konja nije strateška gospodarska djelatnost niti je presudna za održavanje šuma. 8. Nije zabranjeno natjecanje u povlačenju trupaca (tzv. šlajs). Nelogično je da se zabranjuje izvlačenje drva uz pomoć konja, a da se dozvoljava mučenje konja za zabavu i klađenje. Učesnici ovog natjecanja su za medije izjavili da je šlajs tradicija koja je nastala prije nekoliko godina okladom u gostionici. https://youtu.be/FDqDCv3zOkY 9. Zabrana uzgoja životinja za krzna ostaje na snazi ali je dozvola za uzgoj nakon 10 godina produžena još na jednu godinu kako bi tisuće činčila nekolicine uzgajivača mogle dovoljno narasti da bi ih se moglo ubiti i oderati za krzna tj. kako uzgajivačima ne bi propala zarada. Ova odredba je nakaradna u zakonu koji se zove Zakon o zaštiti životinja. Ukinite laboratorijsko testiranje na životinjama,ionako ti proizvodi nisu za njih već za ljude.. | Djelomično prihvaćen | Donošenje prekršajnih odredbi za jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Zakonom o zaštiti životinja određuje se da sklonište mora udovoljavati uvjetima za smještaj životinja te način postupanja sa životinjama, zatim način kontrole skloništa od strane veterinarske inspekcije i kazne u slučaju postupanja protivno odredbama ovoga Zakona. Jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave mogu osnovati vlastita skloništa za životinje ili mogu poslove zbrinjavanja napuštenih životinja povjeriti skloništima koja su odobrena u navedenu svrhu. Ako sklonište više ne udovoljava uvjetima jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave mogu poslove zbrinjavanja napuštenih životinja povjeriti drugom skloništu za životinje tj. izabrati najpovoljnije rješenje za zbrinjavanje napuštenih životinja. Obveza jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave je i kontrola trošenja sredstava za zbrinjavanje napuštenih životinja u skloništima u skladu sa potrebama poreznih obveznika na svojem području. Skloništa za životinje su samo dio sustava za zbrinjavanje napuštenih životinja. Potrebno je provoditi druge mjere da se smanji broj napuštenih životinja kroz poticanje odgovornog vlasništva (označavanje pasa, kontrola razmnožavanja, nenapuštanje životinja, provođenje obveznih cijepljenja) i edukaciju javnosti, a time će se smanjiti i pritisak na skloništa za životinje te ista više neće biti sinonim za skrb o napuštenim životinjama. Mogućnost trajnog oduzimanja životinja propisana je među ostalim člankom 80. stavkom 2. Zakona koji određuje da privremeno oduzeta životinja može biti vraćena posjedniku ako su ispunjeni uvjeti za njezino daljnje držanje određeni odredbama ovoga Zakona, a u protivnom može biti zbrinuta u skloništu, ili smještena u primjereni smještaj ili po trajnom oduzimanju udomljena ili prodana. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva). S obzirom da se u natjecanju povlačenja trupaca koriste konji koji se koriste za rad i koji su uzgojeni u tu svrhu te koji su svojom tjelesnom građom prilagođeni za pomoć čovjeku pri obavljanju određenih teških poslova, ista se mjerila moraju primijeniti i kod natjecanja u povlačenju trupaca te konji ne smiju biti prisiljavani tehničkim sredstvima na napore koji prelaze njihove tjelesne mogućnosti. Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. U skladu s točkom 10. Uvoda Direktive 2010/63/EU Komisija donosi obrazloženje: Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Međutim, ova Direktiva predstavlja važan korak prema postizanju konačnog cilja potpune zamjene postupaka na živim životinjama u znanstvene i obrazovne svrhe čim to postane znanstveno moguće učiniti. U tom smislu ova Direktiva nastoji omogućiti i poticati razvoj alternativnih pristupa. Također nastoji osigurati visoku razinu zaštite životinja koje se još uvijek moraju koristiti u postupcima. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 982 | Suzana Topić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Žao mi je da 2016. godine Hrvatska nazaduje u pogledu odnosa ljudi prema životinjama. Umjesto da širimo prostor slobode, prostor prava životinja, zbog interesa pojedinaca i skupina i njihove sprege s političarima, danas se moramo boriti za stupanje na snagu odredbi vezanih uz zabranu uzgoja životinja radi krzna. Hrvatska na taj način pokazuje nazadovanje u još jednom segmentu. | Djelomično prihvaćen | Ovaj Zakon je pisan na način da se životinjama tijekom korištenja osiguraju primjereni uvjeti života kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te da se osigura zdravlje i dobrobit životinja. Ovaj Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije kao i za donošenje pojedinih propisa od nacionalnog značaja. Kroz odredbe u Zakonu se životinjama priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja. Donošenje odredbe da životinja kao živa jedinka ima svoja prava trenutačno nije razmatrana, jer se ne odnosi na predmetnu tematiku tj. ne odnosi se na zaštitu životinja tijekom korištenja. Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je da zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu 01. siječnja 2017. godine te je zabrana stupila na snagu u skladu s navedenim datumom. |
| 983 | Suzana Uzun | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam prijedloge Prijatelja životinja. Podržavam zabranu uzgoja životinja radi krzna i mislim da bi tu odluku trebalo provesti odmah bez dodatnog perioda prilagodbe. Također danas u doba naprednih tehnologija koristiti životinje u cirkusima je okrutno i bespotrebno. Podržavam udomljavanje životinja i akcije u tom smislu, a nikako eutanaziju nakon određenog vremenskog perioda. Odnos prema životinjama kao i prema svim živim bićima unapređuje odnos i čovjeka spram drugih ljudi. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 984 | Svjetlana Čolak | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Dodati stavak koji se odnosi na ostavljanje životinja, najčešće pasa u automobilima na visokim temperaturama. U tom smislu treba odrediti postupanja (zvati redara, policiju, ..?) za osobu koja naiđe na takvu situaciju i odrediti ovlasti pozvanih. | Djelomično prihvaćen | Člankom 5. stavkom 2. točkom 13. Zakona zabranjeno je izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu vrstu ili nedostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, ozljede, strah ili smrt te se isto ne treba propisivati ovim člankom Zakona. S obzirom da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca općim aktima propisuju jedinice lokalne samouprave, prilikom utvrđivanja postupanja protivno ovoj odredbi poziva se komunalnog redara koji će dalje provesti postupak. Državna uprava za zaštitu i spašavanje je na svojim mrežnim stranicama, među ostalim informacijama, objavila informaciju da se broj 112 može nazvati ako se uoče i druge pojave koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili životinja ili ugrožavaju imovinu, okoliš i kulturna dobra. |
| 985 | Svjetlana Čolak | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | 1. Skloništa u RH moraju biti NO KILL !!! 2. Registar zlostavljača životinja s posebnim naglaskom na osobe koje održavaju borbe pasa !!! 3. Trajna zabrana posjedovanja životinja osobi upisanoj u taj registar kao i bilo kome tko na bilo koji način muči životinju !!! 4. Umreženost svih nadležnih ministarstava, PU, skloništa, veterinarskih stanica, inspektorata ... u svrhu što efikasnijeg djelovanja !!! 5. Zabraniti "samaraše" !!! Odmah! Sad! 6. U članak 51. uvrstiti zabranu ostavljanja pasa u automobilima na visokim temperaturama!!! | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 986 | Svjetlana Čolak | NADZOR, Članak 80. | Stavak 3. ovog članka brisati u potpunosti! | Prihvaćen | Članak 80 je postao članak 83., a stavak 3 je brisan |
| 987 | Svjetlana Čolak | NADZOR, Članak 78. | Članak 78. stavak 3 - Ne možete u isti stavak članka staviti bol, panju, strah, ozljeđivanje životinje s držanjem u neprimjerenim uvjetima! Posjedniku koji drži životinju u neprimjerenim uvjetima možete upozoriti i/ili mu privremeno oduzeti životinju i narediti mjere za uklanjanje nepravilnosti u nekom vremenskom roku. Ako se ogluši na propisane mu mjere, trajno oduzeti životinju i postupiti prema Članku 78. stavak 5. (kazniti ga) i prema članku 80. stavak 2 (smještaj životinje po oduzimanju). U tom smislu stavak 3. Članka 80 treba brisati u potpunosti (usmrtiti životinju)! Posjedniku koji životinji nanosi bol i panju treba trajno oduzeti životinju, zavesti ga u registar zlostavljača i trajno mu zabraniti da posjeduje bilo kakvu životinju! Te dvije stvari treba jasno razdvojiti! | Primljeno na znanje | S obzirom da držanje životinja u neprimjerenim uvjetima može uzrokovati bol, patnju ili veliki strah kao i zbog neprimjerenog postupanja sa životinjom navedenom odredbom se omogućuje postupanje veterinarske inspekcije u skladu s odredbama Zakona. |
| 988 | Svjetlana Čolak | NADZOR, Članak 78. | Što je veterinarskim inspektorima koji ignoriraju podnošenje prijave o kršenju odredbi iz ovoga Zakona i ne izlaze na teren? | Primljeno na znanje | Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti |
| 989 | Svjetlana Čolak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa - U svom evolucijskom razvoju pas je prošao niz tjelesnih promjena ovisno o prirodnim uvjetima u kojima je obitavao. Život uz čovjeka definirao je više njegove socijalne karakteristike nego tjelesne odnosno nikada mu nije prirodno otpao rep ili se izdeformirale uši! Nikada nije potpuno ostao bez dlake (šišanje pasa) ili promijenio broju dlake (bojanje dlake kod pasa). Zašto čovjek (lovac) misli da će poboljšati lovne preformanse psu ako mu kupira uši i odreže rep?! Zašto čovjek misli da će pas ljepše izgledati kupiranih ušiju? Ili treba izgledati opasnije?! Najstrože zabraniti, bez izuzetaka, ne samo za izložbene i/ili lovačke pse nego te zahvate zabraniti općenito za sve pse! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije uz ovaj članak |
| 990 | Svjetlana Čolak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | 32. "samaraši" - da li je itko od pisaca ovog Zakona vidio te konje "u živo"?! To je prizor koji se može uzeti kao definicija za pojam "zlostavljanje životinje". Strogo to zabraniti! Bez vremenskog roka za prilagođavanje jer ga neće iskoristiti za promjenu djelatnosti kao što ni uzgajivači činčila nisu ništa napravili u svih omogućenih 10 godina! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 991 | Svjetlana Čolak | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | 16. nedružljive životinje - ovdje bi trebalo razdvojiti nedružljive divlje životinje čiji prirodni instinkt i nagon za lovom i prehranjivanjem nije moguće držati pod kontrolom od "nedruželjubivih" domaćih životinja. Pas i mačka nisu prirodni prijatelji kao ni pas i kokoš kao ni mačka i kanarinac ili papiga ali vrlo često, pogotovo na selu svi zajedno žive u istom dvorištu i nitko nikoga ne lovi i jede. Isto je u stanovima gdje ljudi zajedno drže npr. pticu i mačku ili psa i mačku. | Nije prihvaćen | Definicija nezdružljivih životinja obuhvaća sve životinje koje se iz bilo kojeg razloga ne mogu držati zajedno, uključujući i nedruželjubive životinje, jer bi se takvim držanjem mogla uzrokovati neželjena bređost, ozljede ili smrt životinja. Nezdružljivost životinja se, osim po opće priznatim saznanjima o nezdružljivosti životinja, procjenjuje i od slučaja do slučaja te se na temelju ponašanja životinja odlučuje mogu li se čak životinje koje su inače združljive držati u istoj zajednici tj. na način da ne uzrokuju jedna drugoj neželjenu bređost, ozljede ili smrt, a navedena procjena je odgovornost vlasnika odnosno posjednika životinje. |
| 992 | Svjetlana Prodanović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu maceracije (ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije je nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata) 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Zabranu borbi bikova 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 18. Rigoroznije kazne i učinkovitije kažnjavanje za svako zlostavljanje životinja 19. Zabranu usmrćivanja i hvatanja glodavaca ljepilom 20. Zabranu pokusa na životinjama 21. Zlostavljačima životinja trajno zabraniti držanje životinja i to odmah te ih uvesti u registar zlostavljača životinja 22. Zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 23. Zabranu spolnog odnosa čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka. Uvođenje javno dostupnog registra zoofila. 24. Zabranu bacanja petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje 25. Zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima u svrhu prikazivanja javnosti 26. Zabranu držanja domaćih životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora 27. Zabranu usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 28. Zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Lovcima naložiti edukaciju o postupanju sa životinjama. 29. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa te propisivanje visokih kazni jedinicama lokalne samouprave koje još nisu osnovale sklonište 30. Osnovana skloništa moraju biti neprofitnog karaktera 31. U Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrstiti osobu koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 31. Zabraniti lovni "turizam". 32.Zabraniti lov lukom i strijelom i svim drugim oružjem i oruđem koje životinji uzrokuje dugu patnju. 33.Krivolovcima propisati strože kazne. 34. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 35. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 36. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 37. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 38. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 39. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 40. Kazniti visokom kaznom veterinarske organizacije koje još uvijek ne provode obvezno mikročipiranje te ne unose obvezne podatke o vlasnicima pasa u Lysacan | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 993 | Šime Validžić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | U brojnim komentarima se spominje da su mnoge vrste egzotičnih životinjska opstale zahvaljujući hobistima. Ako su ti hobisti uključeni u nekakav program razmnožavanja životinja u svrhu očuvanje vrste i mogu to dokazati onda se takva mogućnost može propisati. Svaki uzgoj životinja koji nema u planu da se životinje vrate u svoje izvorno prirodno stanište nije očuvanje vrste. Naravno, samo bi ovlaštene i stručne osobe trebale imati pravo vraćati životinje u prirodu. Ako ne postoji namjera vraćanja neke životinje ili njezinih potomaka u svoje prirodno stanište, onda je taj genetički materijal izgubljen sa stajališta očuvanja vrste. Uz to, zaštita vrste ne podrazumijeva samo očuvanje genetičkog materijala nego i prirodnog načina života, prirodnih zajednica i ekosustava te vrste. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 994 | Šime Validžić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Izmjene koje se odnose na stavku 2.: točka 23. Treba zabraniti uvoz kože i proizvoda od kože, u komercijalne i nekomercijalne svrhe, svih životinja koje se ubija u prirodi, kao što su slonovi, krokodili, zmije, nojevi, klokani i slično. (Ubijanje tih životinja dovodi vrste na rub istrebljenja i nemoguće je razlikovati zakonito od nezakonito ubijene životinje. Lovci ciljaju na najveće primjerke i time uzrokuju negativnu genetičku selekciju vrste a i uništava se obiteljska ili druga društvena zajednica te životinje); točka 24. Iz zabrane držanja dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu ne treba izuzeti službene životinje. (Pretpostavljam da se tu misli na dupine koje koriste obrambene snage Sjedinjenih Američkih Država. Dupini su inteligentna i društvena bića i neprihvatljivo ih je držati u zatočeništvu i iskorištavati ih za nešto neetično kao što je ratovanje. Hrvatska ne treba prilagođavati svoje zakone onima Sjedinjenih Američkih Država, kao što to ne čini kad su u pitanju genetički modificirani organizmi (GMO-i)); točka 34. Treba zabraniti svako držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanje prostora (jer im se ne mogu osigurati primjereni uvjeti držanja i onemogućiti uznemiravanje); točka 35. Ne treba izuzeti uzgoj i držanje divljih životinja u svrhu proizvodnje. | Nije prihvaćen | Uredbom (EZ) br. 1007/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o trgovini proizvodima od tuljana (SL L 286, 31. 10. 2009.) i Uredbom Komisije (EU) br. 737/2010 od 10. kolovoza 2010. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1007/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o trgovini proizvodima od tuljana uređeno je trgovanje proizvodima od tuljana. Zakonom o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 125/13, 14/14 i 92/14) utvrđuje se nadležno tijelo, postupanje nadležnog tijela, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe za provedbu navedenih uredbi Europske unije. Za trgovinu proizvodima drugih vrsta životinja koje se ubijaju u prirodi kao što su slonovi, krokodili i druge životinje primjenjuju se propisi iz područja zaštite prirode. Službene životinje su životinje koje imaju licenciju za rad i služe za obavljanje poslova pojedinih državnih tijela, a svakako za dobrobit zajednice. Pri tome je životinjama potrebno osgurati zdravlje i dobrobit u skladu s odredbama propisa iz područja veterinarstva. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanje prostora. |
| 995 | Šime Validžić | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 38. | Niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje životinja i uništavanje prirode, kao što je stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i šumarstvo. Svjetska organizacija za poljoprivredu (FAO) jer prepoznala stočarstvo kao štetno za prirodu. Za one koje tvrde da ne mogu (ili ne žele) živjeti od hrane biljnog porijekla, doći će vrijeme kad će se meso dobivati od uzgojenih stanica a ne od životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 996 | Šime Validžić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE | Niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje životinja i uništavanje prirode, kao što je stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i šumarstvo. Svjetska organizacija za poljoprivredu (FAO) jer prepoznala stočarstvo kao štetno za prirodu. Za one koje tvrde da ne mogu (ili ne žele) živjeti od hrane biljnog porijekla, doći će vrijeme kad će se meso dobivati od uzgojenih stanica a ne od životinja. | Primljeno na znanje | Uzgoj životinja koje se koriste u svrhu proizvodnje uređen je propisima Europske unije koje je Republika Hrvatska u potpunosti preuzela u nacionalno zakonodavstvo. S obzirom na navedeno zabrana poticanja gospodarskih grana koje uključuju korištenje životinja nije predmet normativne aktivnosti ovoga Zakona te nije razmatrana kroz isti. |
| 997 | Šime Validžić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram da uzgoj životinja radi krzna treba trajno i bez ikakvih iznimki ostati zabranjen u Hrvatskoj. Ne treba odgađati stupanja zabrane na snagu za godinu dana jer je to pokušaj "dobivanja vremena" da bi uzgajivači mogli nastaviti tražiti ukidanje zabrane. Prijedlog da se iz zabrane uzgoja životinja za krzno izuzmu činčile kao da se otvoreno izruguje javnosti s obzirom na to da se jedino činčile uzgajaju u Hrvatskoj. Činčile jednako osjećaju patnju i bol kao i kune, lisice, psi ili bilo koje druge životinje oderane radi krzna. To nije pošteno prema uzgajivačima koji su poštovali Zakon i prestali s radom. Prijelazno razdoblje od 10 godina i više je nego dovoljno da se svatko tko je uključen u uzgoj činčila preusmjeri na druge vrste proizvodnje. U vrijeme kada je Hrvatska zabranila uzgoj životinja radi krzna, zabrana je postojala samo u Velikoj Britaniji i Austriji. Tada je Hrvatska bila treća i među najnaprednijim državama u svijetu i na ponos brojnih građana. U međuvremenu, Slovenija, Makedonija, Sjeverna Irska, Švicarska, belgijska regija Valonija, brazilska država São Paulo, Srbija, te Bosna i Hercegovina potpuno su zabranile uzgoj životinja za krzno, dok djelomične zabrane postoje u Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Novom Zelandu. Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi slijediti trend porasta broja zemalja koje zabranjuju uzgoj, a ne pogodovati jednoj gospodarskoj grani koja je prepoznata kao zastarjela, ekološki štetna, okrutna i potpuno nepotrebna. Tvrdnje uzgajivača da uzgojem štite činčile od izumiranja besmislene su i nelogične jer ih uzgajaju isključivo sa svrhom da ih ubiju i iskoriste njihovo krzno. Činčile možemo štititi jedino zaštitom njihovih staništa, a uzgajivači činčila to ne rade. Proizvođači krzna često predstavljaju krzno kao prirodni proizvod ali proizvodnja krzna ekološki je štetno i nije energetski učinkovita. Proces obrade krzna ugrožava okoliš zbog kemikalija koje se koriste da se spriječi truljenje. Rizici za okoliš uključuju toksičnost za organizme koji žive u vodi, kao i zagađenje zraka. Za proizvodnju bunde od umjetnoga krzna potrebno je samo 1,3 litre nafte, dok su za dobivanje energije za proizvodnju bunde od životinjskoga krzna potrebne 83 litre nafte. Uzgoj životinja za krzno potpuno je nepotreban. Uz toliki izbor ostalih dostupnih materijala koji imaju jednako dobra svojstva, izgled i kakvoću, nema stvarne potrebe za korištenjem životinjskoga krzna u današnje vrijeme. Uzgajivači činčila se protive da im se nameće neki Zakon koji se temelji na etičnom načelu, ali svi mi moramo živjeti prema zakonima koji se temelje na (često lažnim) moralima, kao što su kazne protiv oskudnog odijevanja i korištenje prostih riječi. Niti jedna država ne bi trebala poticati nikakvu gospodarsku granu koje uključuje ubijanje životinja i uništavanje prirode, kao što je stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i šumarstvo. Svjetska organizacija za poljoprivredu (FAO) jer prepoznala stočarstvo kao štetno za prirodu. Za one koje tvrde da ne mogu (ili ne žele) živjeti od hrane biljnog porijekla, doći će vrijeme kad će se meso dobivati od uzgojenih stanica a ne od životinja. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 998 | Šime Validžić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | Izmjena za stavku 3.: (3) Zabranjeno je provođenje pokusa na ugroženim životinjskim vrstama, na primatima koji ne uključuju čovjeka, na životinjama koje su uzete iz prirode i na napuštenim životinjama, osim ako je to potrebno u svrhu zaštite jedinke ili vrste ali samo ako ne postoji drugi način da se pokus provede. (Napomena: to bi se trebalo odnositi i na ljude - i ja bi sebe ponudio za pokuse kad bi imao neku neizlječivu bolest, ozljedu ili stanje, ili za uvođenje boljih lijekova i/ili kirurških zahvata). | Nije prihvaćen | Pokusi na ugroženim životinjskim vrstama, na primatima koji ne uključuju čovjeka, na životinjama koje su uzete iz prirode i na napuštenim životinjama trebaju se omogućiti na navedenim životinjama npr. za slučaj izbijanja zaraznih bolesti koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi, a istraživanja navedene bolesti se mogu provesti samo na divljoj životinji koja je prijenosnik bolesti. Nadalje, treba zadržati tekst „osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli provođenje pokusa na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja, u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom“ jer isti daje širu osnovu za zaštitu životinja. Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 999 | Šime Validžić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | Treba zabraniti prodaju svih životinja u trgovinama za prodaju "kućnih ljubimaca". Svaka trgovina egzotičnim životinjama treba biti zabranjena (čak i ako su iz uzgoja jer se na jedan certifikat o uzgoju može prodati i još koja životinja iste vrste ali koja je ulovljena iz prirode. Egzotičnim životinjama je mjesto u svom prirodnom staništu i sa pripadnicima svoje vrste osim ako je životinja samotnjak po prirodi). | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Bojani Smoljanović uz ovaj članak. |
| 1000 | Šime Validžić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Treba zabraniti bilo kakvu trgovinu divljim i egzotičnim životinjama kao "kućne ljubimce" (jer je njima mjesto u svom prirodnom staništu i s pripadnicima svoje vrste). Treba biti dopušteno nastaviti držati svaku takvu životinju ako je moguće dokazati da je nabavljena prije stupanja na snagu ovog Zakona i to do njezine prirodne smrti. Ako postojeći skrbnik nije u stanju nastaviti držati takvu životinju, treba s njom postupiti prema članku 49., stavcima 1., 2. i 4. ovog Zakona. Uzimanje životinja iz prirode treba biti strogo zabranjeno osim ako je to jedini način da se spasi vrsta od izumiranja. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. Zabrana uzimanja životinja iz prirode uređena je posebnim propisima te se ne uređuje ovim Zakonom. |
| 1001 | Tajana Židov | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Želim da se zakonom ukine eutanazija životinja u skloništima po isteku od 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1002 | TAMARA KLAIĆ-STETTER | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Smatram komentar udruge SPAS iz Varaždina primjerenim jer ocrtava opasnost koja proizlazi iz članka 70 stavaka 4 i 5 i stavka 71. Ove odredbe same po sebi nisu loše ali bojim se da će opet biti previše sastanaka, rasprava i diskusija kao da se još ništa do sada nije naučilo. Bojim se da će na to otići previše novaca ili da će se financirati pogrešni pogrami. Nemam ništa protiv edukacija građana (ovdje mislim i na ruralno stanovništvo gdje su problemi osobito istaknuti), ali mislim da je bolje sredstva upotrijebiti na kastracije. Kastracije pasa vlasnika su neophodne i ovdje treba utrošiti raspoloživa financijska srestva. Edukacijski programi često su „gutali“ novčana sredstva a nisu donijeli baš previše rezultata. Što se tiče "podizanja svijesti", smatram da se svijest o društveno prihvatljivom ponašanju stvara dugotrajnim ponavljanjem ponašanja koje zakon nalaže kao obvezno odnosno dugotrajnim ponavljanim izbjegavanjem onakvog ponašanja koje je zakonom sankcionirano. Napušteni psi nisu pali s neba, niti mi imamo probleme pasa kao u Rumunjskoj gdje se oni razmnožavaju u dugotrajnom životu na ulici. U Hrvatskoj napušteni psi ne ostaju dugo na ulici, razmnožavanje uslijeđuje kod vlasnika pasa pa je ovdje potrebno djelovati u odgovarajućem pravcu. Stoga i program OIE koliko god je pohvalan, jednostavno više nije relevantan pogotovo ne za Republiku Hrvatsku. Ispitivanje uzroka rasta populacije pasa je potpuno suvišno, jer su udruge za zaštitu životinja a u međuvremenu i većina javnosti s time dobro upoznati. Ukoliko to samo želi, zakonodavac može jednom odredbom novog zakona zauvijek riješiti problem napuštenih pasa. Konačno sjećam se uvođenja visokih poreza na automobile bez katalizatora. Koliko dugo je trebalo da ti automobili nestanu sa ulica? Mislim da je to bilo vrlo brzo, i to bez apeliranja na svijest vlasnika automobila. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Pet centru d.o.o. uz ovaj članak. |
| 1003 | TAMARA KLAIĆ-STETTER | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam prijedloge Prijatelja životinja, smatram da je Nacrt uveo djelomična poboljšanja u odnosu na sadašnji zakon, ali još uvijek nedovoljna, pa se čini kao da se interesi određenih skupina još uvijek stavljaju iznad interesa većine građana. Naročito je to vidljivo uvođenjem prijelaznog razdoblja za uzgajivače činčila. Njihov ekonomski interes odnosno kako to sami tvrde, njihova egzistencija ovisi o uzgoju činičila. Mnogi ljudi na žalost ne mogu osigurati egzistenciju niti svojim poštenim radom, a ovdje se eto traži od većine građana RH da toleriraju ekonomski interes manjine koja taj interes ostvaruje na način koji nema uporišta niti u interesu zajednice niti u etičkom i humanom poimanju svijeta oko nas. Konačno i sami uzgajivači naglašavaju da su njihovi kupci stranci, te da je u nekim zemljama uzgoj činičila legalan i dopušten. Kako je mnogo mladih sposobnih ljudi koji rade pošten i stručan posao moralo napustiti zemlju u potrazi za poslom, to ne vidim razloga da i oni uzgajivači činčila koji neće moći ostvariti svoj ekonomski interes u RH jednostavno odu trbuhom za kruhom tamo gdje smatraju da im za uzgoj činčila nitko neće prigovarati. Mislim da ukoliko većina ljudi ovdje smatra uzgoj činčila neprimjerenim i barbarskim, onda to treba poštovati. Mnoga zvanja i zanimanja su izumrla razvojem tehnologije, umjetnog materijala, masovne prozvodnje itd. Ljudi koji su ih obavljali su se morali preorijetirati na nešto drugo, pa će to učiniti i uzgajivači činčila. Ukoliko smatraju da je EU naklonjena uzgoju onda nek izaberu neku zemlju u kojoj će uzgajati činčile. Ja osobna želim da moja zemlja bude civiliziranija i bolja, humanija i vrijednija od većine ostalih u Evropskoj uniji. Smatram da se trebamo povesti za onima koji su bolji od nas, a ne za onim koji još uvijek tapkaju u mraku. | Primljeno na znanje | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1004 | TAMARA KLAIĆ-STETTER | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Odličan komentar udruge SPAS iz Varaždina koji vjerno odražava svakodnevicu u Republici Hrvatskoj. Odredba članka 52. ne obećava nikave promjene sadašnjeg stanja, jer i zakon koji je još na snazi "savjetuje" posjednicima da spriječavaju nekontrolirano razmnožavanje kućnih ljubimaca ali u praksi to jednostavno ne funkcionira. Tko može na štenacima ostavljenim uz cestu iliu šumi zaključiti tko im je majka odnosno koji je to neodgovorni vlasnik postupio protivno zakonu i kako mu dokazati da je to učinio? Bojim se da će i uz novu odredbu zakona zajednica kao i dosada plaćati troškove smještaja ili će udruge i pojedinci na vlastiti trošak uz gomilu pasa za koje se već brinu , biti prisiljeni pobrinuti se i za podmladak kućnog ljubimca čiji vlasnik smatra da je njegovo temeljno pravo ne kastrirati psa ili mčku koju posjeduje. Osobito smatram da bi to vrijedilo za ženke čija bi obveza kastracije morala biti propisana zakonom ako nisu namijenjene kontroliranom i registriranom uzgoju. Inače smatram da bi uvođenje poreza na nekastriane pse bilo još bolja solucija, jer se radi o preventivnoj mjeri koja je generalnog karaktera. Što znači da je jeftinija i efikasnija dok su kazne sukcesivnog i singularnog karaktera. U praksi to znači da treba pokrenuti represivni aparat da bi se kaznilo pojedinca a to može biti dugotrajno i skupo. Uvođenjem poreza na nekastrirane kuje kao modificirane opcije općenitog poreza na pse koji je za našu zemlji neprihvatljiva solucija, doći će u roku od jedne do dvije godine do znatnog smanjenja u porastu populacije kućnih životinja. Konačno, jednostavnom se računicom može doći do brojke u porastu populacije pasa kad se primjerice imaju dva legla godišnje npr. po pet pasa te su (hipotetski) svi mladunci ženke, koje su za 6 mjeseci spolno zrele, dolazimo do brojke od 925 pasa- samo od jedne kuje za dvije godine!!!(mozda sam fulala za oko pet pasa plus minus) | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 1005 | TAMARA KLAIĆ-STETTER | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | U cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja životinja. Osvrnula bi se na poglavlje o napuštenim životinjama, koje ne dovodi do poboljšanja sadašnjeg stanja. Nacrtom se uvodi: 1. - obveza posjednika više od 9 pasa (ne računaju se štenci koji sišu) da ispune uvjete kao za skloništa, čemu se protivim 2 -obveza kastracije pasa u skloništima (bez obzira što će psi neposredno biti usmrćeni u „skloništima“ koja provode usmrćivanje nakon 60 dana od dana hvatanja ako ne budu udomljeni ), čemu se također protivim 1.) Obveza ispunjavanja uvjeta za sklonište za sve koji posjeduju više od 9 pasa predstavlja diskriminaciju, jer dok vlasnici „skloništa“ vraćaju ulaganja temeljem ugovora o koncesiji sa jedinicom lokalne samouprave, dotle privremeni udomitelji moraju sami snositi sve ili većinu troškova. Pomanjkanje materijalnih uvjeti za skloništa kod privremenih udomljenja kompenzira se humanim uvjetima; brigom, pažnjom i ljubavlju. U profitnom „skloništu“ gdje se psi usmrćuju nakon 60 dana , psi su s v j e s n i usmrćivanja te su pod pod stalnim stresom. Prihvatljivo bi bilo uvesti vrstu„stručnog ispita“ kao npr. u Njemačkog (§ 11 Zakona o zaštiti životinja, ) odnosno znanje posjednika o problemima povezanim sa držanjem većeg broja pasa. Puno pasa kojima je istekao rok u „skloništu“ neće moći biti spašeni privremenim udomljenjem, jer pojedinci i udruge koji spašavaju pse od usmrćivanja u skloništu ili sa ceste neće moći ispuniti uvjete kao za sklonište. Nadalje, ljubitelji pasa koji imaju inače sve uvjete da zbrinu više od 9 odraslih pasa, morati će ispunjavati uvjete za skloništa ako ih žele trajno udomiti; da li će morati zaposliti ljude, osigurati karantenu i slično??. 2.) Uvođenje obveze kastracije pasa u „skloništima“ gdje se psi usmrćuju nakon 60 dana je van svake pameti i predstavlja još jedan dobrodošao izvor prihoda za njihove vlasnike. Tako će oni još jednom jednom trljati ruke, jer će sad osim troška hvatanja životinja (kad imaju i vet-hig servis), cijepljenja, čipiranja, troška usmrćivanja pasa i odvoza lešina, moći na teret jedinice lokalne samouprave odnosno poreznih obveznika naplatiti i kastraciju psa prije nego što ga usmrte. Bravo!! N i s u nažalost prihvaćeni slijedeći prijedlozi Prijatelja životinja 3. - neprofitnost skloništa za napuštene životinje, 4.- zabrana usmrćivanja skloništima 5, obveza kastracije pasa i mačaka kod vlasnika/posjednika 3) Očito da naš sustav „potiče poduzetništvo“, jer na očigled ide na ruku vlasnicima onih „skloništa“ koja su osnovana kao ekonomski orijentirane jedinice koje obavljaju gospodarsku djelatnost usmjerenu na dobit i usmrćuju pse nakon 60 dana. Primjereniji izraz za takve jedinice je „uklonilište“ a ne „sklonište“, jer u skloništu je životinja sigurna, a u objektima gdje se provodi usmrćivanje ona to nije. Osobno mi je jedan vlasnik takvog „skloništa“ rekao kako nije za kastracije, jer će onda biti manje lutalica, pa time i manje zarade. Većina vlasnika profitnih „skloništa“ gledaju na problem napuštenih životnja sa aspekta vlastite dobiti a ne zaštite životinja. Osim nehumane strane postojećeg stanja, postoji i financijski problem, jer jedinice lokalne samouprave neće više moći izdvajati sredstva za plaćanje takvih „skloništa“. Financiranje skloništa bi trebalo biti usmjereno na pokrivanje materijalnih troškova (plaće zaposlenika, trošak zbrinjavanja i liječenja pasa i slično, npr. Dumovec), a onaj dio koji se slijeva u dobit vlasnika skloništa trebao bi se preusmjeriti na pokrivanje, barem u dijelu, kastracija pasa i mačaka kod vlasnika odnosno posjednika. Tamo gdje udruge za zaštitu životinja imaju svoja skloništa, troše se mnogo manja sredstva, jer su to ljudi koji vole životinje, volontiraju, udomljavaju pse. 4) Usmrćivanje pasa je nehumano i protivi se željama većine građana Republike Hrvatske.Često upotrebljavan izraz „eutanazija“ nije prikladan, jer se u takvim „skloništima“ ne radi o usmrćivanju da bi se ublažila patnja i bol koju osjeća pas, nego se usmrćuju zdravi i mladi psi da bi se napravilo mjesta za nove koje je opet netko bacio na cestu. To je bure bez dna i perpetuum mobile, gdje se ne vidi ni kraj ni početak. Neodgovornost ljudi se nagrađuje, stradavaju nedužni psi, a kažnjavaju se ljudi koji žele spasiti životinju. Oni koji trebaju izglasati novi zakon trebaju razumjeti jednu stvar a to je, da se „skloništa“-uklonilišta financiraju iz n a š e g a ne njihovog novca, pa onda gospodo, uzmite u obzir naše zahtjeve i ukinite tu barbarsku i među građanima ove zemlje nepopularnu praksu usmrćivanja pasa u skloništima. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1006 | TAMARA KLAIĆ-STETTER | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO DEVETI | U cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja životinja. Osvrnula bi se na poglavlje o napuštenim životinjama, koje ne dovodi do poboljšanja sadašnjeg stanja. Nacrtom se uvodi: 1. - obveza posjednika više od 9 pasa (ne računaju se štenci koji sišu) da ispune uvjete kao za skloništa, čemu se protivim 2 -obveza kastracije pasa u skloništima (bez obzira što će psi neposredno biti usmrćeni u „skloništima“ koja provode usmrćivanje nakon 60 dana od dana hvatanja ako ne budu udomljeni ), čemu se također protivim 1.) Obveza ispunjavanja uvjeta za sklonište za sve koji posjeduju više od 9 pasa predstavlja diskriminaciju, jer dok vlasnici „skloništa“ vraćaju ulaganja temeljem ugovora o koncesiji sa jedinicom lokalne samouprave, dotle privremeni udomitelji moraju sami snositi sve ili većinu troškova. Pomanjkanje materijalnih uvjeti za skloništa kod privremenih udomljenja kompenzira se humanim uvjetima; brigom, pažnjom i ljubavlju. U profitnom „skloništu“ gdje se psi usmrćuju nakon 60 dana , psi su s v j e s n i usmrćivanja te su pod pod stalnim stresom. Prihvatljivo bi bilo uvesti vrstu„stručnog ispita“ kao npr. u Njemačkog (§ 11 Zakona o zaštiti životinja, ) odnosno znanje posjednika o problemima povezanim sa držanjem većeg broja pasa. Puno pasa kojima je istekao rok u „skloništu“ neće moći biti spašeni privremenim udomljenjem, jer pojedinci i udruge koji spašavaju pse od usmrćivanja u skloništu ili sa ceste neće moći ispuniti uvjete kao za sklonište. Nadalje, ljubitelji pasa koji imaju inače sve uvjete da zbrinu više od 9 odraslih pasa, morati će ispunjavati uvjete za skloništa ako ih žele trajno udomiti; da li će morati zaposliti ljude, osigurati karantenu i slično??. 2.) Uvođenje obveze kastracije pasa u „skloništima“ gdje se psi usmrćuju nakon 60 dana je van svake pameti i predstavlja još jedan dobrodošao izvor prihoda za njihove vlasnike. Tako će oni još jednom jednom trljati ruke, jer će sad osim troška hvatanja životinja (kad imaju i vet-hig servis), cijepljenja, čipiranja, troška usmrćivanja pasa i odvoza lešina, moći na teret jedinice lokalne samouprave odnosno poreznih obveznika naplatiti i kastraciju psa prije nego što ga usmrte. Bravo!! N i s u nažalost prihvaćeni slijedeći prijedlozi Prijatelja životinja 3. - neprofitnost skloništa za napuštene životinje, 4.- zabrana usmrćivanja skloništima 5, obveza kastracije pasa i mačaka kod vlasnika/posjednika 3) Očito da naš sustav „potiče poduzetništvo“, jer na očigled ide na ruku vlasnicima onih „skloništa“ koja su osnovana kao ekonomski orijentirane jedinice koje obavljaju gospodarsku djelatnost usmjerenu na dobit i usmrćuju pse nakon 60 dana. Primjereniji izraz za takve jedinice je „uklonilište“ a ne „sklonište“, jer u skloništu je životinja sigurna, a u objektima gdje se provodi usmrćivanje ona to nije. Osobno mi je jedan vlasnik takvog „skloništa“ rekao kako nije za kastracije, jer će onda biti manje lutalica, pa time i manje zarade. Većina vlasnika profitnih „skloništa“ gledaju na problem napuštenih životnja sa aspekta vlastite dobiti a ne zaštite životinja. Osim nehumane strane postojećeg stanja, postoji i financijski problem, jer jedinice lokalne samouprave neće više moći izdvajati sredstva za plaćanje takvih „skloništa“. Financiranje skloništa bi trebalo biti usmjereno na pokrivanje materijalnih troškova (plaće zaposlenika, trošak zbrinjavanja i liječenja pasa i slično, npr. Dumovec), a onaj dio koji se slijeva u dobit vlasnika skloništa trebao bi se preusmjeriti na pokrivanje, barem u dijelu, kastracija pasa i mačaka kod vlasnika odnosno posjednika. Tamo gdje udruge za zaštitu životinja imaju svoja skloništa, troše se mnogo manja sredstva, jer su to ljudi koji vole životinje, volontiraju, udomljavaju pse. 4) Usmrćivanje pasa je nehumano i protivi se željama većine građana Republike Hrvatske.Često upotrebljavan izraz „eutanazija“ nije prikladan, jer se u takvim „skloništima“ ne radi o usmrćivanju da bi se ublažila patnja i bol koju osjeća pas, nego se usmrćuju zdravi i mladi psi da bi se napravilo mjesta za nove koje je opet netko bacio na cestu. To je bure bez dna i perpetuum mobile, gdje se ne vidi ni kraj ni početak. Neodgovornost ljudi se nagrađuje, stradavaju nedužni psi, a kažnjavaju se ljudi koji žele spasiti životinju. Oni koji trebaju izglasati novi zakon trebaju razumjeti jednu stvar a to je, da se „skloništa“-uklonilišta financiraju iz n a š e g a ne njihovog novca, pa onda gospodo, uzmite u obzir naše zahtjeve i ukinite tu barbarsku i među građanima ove zemlje nepopularnu praksu usmrćivanja pasa u skloništima. 5.) obvezna kastracija pasa i mačaka kod vlasnika Jedino humano rješenje za smanjenje populacije napuštenih pasa i mačaka je kastracija pasa kod vlasnika i posjednika.Tako će se u konačnici smanjiti priljev napuštenih životinja te uštedjela golema sredstva. Odredbe članka 52. više zvuče kao edukacijski letak a manje kao slovo zakona čak i usprkos odredbe o prekršajnoj odgovornosti iz članka 87 stavak 1. točka 45. Nadzor nad obvezom vlasnika da zbrinu potomstvo svojih pasa i mačaka nije moguće efikasno provesti. Kao i do sada „zbrinjavanje“ mladunčadi će se vršiti ostavljanjem potomstva po parkovima, u šumi ili uz cestu, a kako napušteni štenci nisu čipirani, to se kao i do sada neće moći utvrditi od kuda potječu. Isto tako velik broj štenaca koji budu brzio udomljeni dok su mali, često završi na ulici kad narastu u „prave“ , a novi udomitelji odluče da im pas nije potreban. Upravo zbog toga su većina pasa koji završe u skloništu vrlo mladi psi koji nisu čipirani. Neophodno je uvesti obvezu vlasnika da kastriraju svoje pse ili još bolje „motivirati“ porezom na nekastrirane pse, naročito kuje, a siromašnim vlasnicima omogućiti besplatne ili povoljne kastracije njihovih kućnih životinja. Vlasnici pasa iz registranog uzgoja mogu se te obveze osloboditi. . | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 1007 | TAMARA KLAIĆ-STETTER | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Pokusi na životinjama Uvođenje mogućnosti vršenja pokusa nja napuštenim životinjama!!!!! Pokusima na životinjama posvećeno je nekoliko opsežnih članaka u Nacrtu Zakona pa bi se na prvi pogled moglo zaključiti da je namjera zakonom odrediti stroge kriterije za provođenje pokusa (koji su po mom mišljenju, zbog postojanja alternativnih metoda, nepotrebno mučenje životinja, osobito kad sami sebi služe svrhom a to je čest pogotovo kad su u pitanju privlačne subvencije za „istraživače“. Čitanjem teksta Nacrta se zaključuje da su uvjeti, trajanje, objekti i izmjena prethodno dopuštenog projekta, u velikoj mjeri podložni diskrecionoj ocjeni nadležnog tijela. Osim toga važni dijelovi materije prepušteni su podzakonskim propisima i to pravilniku kojeg ima donijeti ministar. Osobito je „opasna“ terminologija „iznimno“, „u određenim slučajevima“, „može dopustiti“, „osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli odstupanje“, „osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli pokuse na napuštenim životinjama“ i slično. Na taj se način u konačnici poništavaju učinci onih zakonskih odredbi koje uvode ograničenja u odnosu na uvjete, način rada, vremensko trajanje i objekt pokusa i slično.. Primjera radi djelomično citiram tekst odredbe članka 19. Nacrta koji glasi: „2) Korisnik podnosi nadležnom tijelu u skladu s člankom 16. ovoga Zakona zahtjev za odobrenjem svake izmjene projekta, koja nije sukladna rješenju o odobrenju projekta iz članka 17. ovoga Zakona i koja može negativno djelovati na dobrobit životinja, o čemu nadležno tijelo donosi rješenje. (3) Uvjete za izmjenu projekta iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. „ "Nadležno tijelo“ člankom 4. stavak 1 točka 14. definirano je kao Ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, uprava za veterinarstvo. To znači da upravno tijelo bez kontrole i nadzora Etičkog povjerensta odlučuje o zahtjevu za odobrenje one izmjene projekta koja nije sukladna prethodno odobrenom projektu i „koja može negativno djelovati na dobrobit životinja“. Slične odredbe se nalaze i u ostalim odredbama koje se odnosne na pokuse na životinjama i to na način da dopuštaju odstupanja projekata ograničenja u zakonu, a ovlasti odlučivanja prenose na upravno tijelo koje odlučuje temeljem podzakonskog propisa -pravilnika ili temeljem vlastitog nahođenja, tzv. diskrecione ocjene. Odredbom članka 17. stavak 4 Nacrta ograničava se vrijeme trajanja projekta, ali se istovremeno odredbom stavka 5 istog članka dopušta da iznimno, nadležno tijelo može rješenjem produljiti rok iz stavka 4. ovoga članka najdulje do pet godina, po podnesenom zahtjevu korisnika. Kako nadležno tijelo prilikom produljivanja roka propisanog odredbom članka 17. stavak 5 Nacrta nije vezano nikakvim zakonskim ograničenjem, to je jasno da rješenje o produljenju roka trajanja projekta donosi po slobodnoj ocjeni koja nije podložna bilo kakvoj kontroli. Posebno je "zanimljiv" članak 23. Nacrta koji sadrži ogroman broj „iznimki“, odnosno slučajeva kad se prema (slobodnoj) ocjeni nadležnog tijela uopće ne primjenjuju zakonska ograničenja u odnosu na uvjete za provođenje pokusa, odnosno kad se temeljem diskrecione ocjene upravnog tijela dopuštaju pokusi na onim vrstama i čak na napuštenim životinjama i to na temelju diskrecione ocjene upravnog tijela. Citiram članak 23. stavak 2. Nacrta u dijelu u kojem se propisuju uvjeti za provođenje pokusa i stavka 3. kojim se propisuje na kojim je životinjama zabranjeno provođenje pokusa. Pokusi se provode- 2- -. „u prostorima korisnika, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli odstupanje na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja - na životinjama u općoj ili lokalnoj anesteziji, osim ako je isto neprihvatljivo s obzirom na svrhu pokusa te uz korištenje analgezije ili druge primjerene metode kojom će se patnja i tjeskoba životinja svesti na najmanju moguću mjeru -na laboratorijskim životinjama koje su uzgojene za korištenje u pokusima, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli odstupanje na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja“ !!!! Temeljem kojih to znanstvenih spoznaja i dokaza će to nadležno tijelo dozvoljavati odstupanje od zakononom propisanih zabrana određenih pokusa, kad već svi ti znanstveni dokazi i spoznaje postoje u trenutku odobravanja projekta pa čak i u trenutku donošenja zakona kojim su zabrane takvih pokusa propisane??? Naime, ukoliko se već samim zakonom temeljem dosada iznesenih znastvenih spoznaja i dokaza zabranjuju pokusi na svim onim životinjama koje nisu uzgojene za korištenje u pokusima, onda bi se naknadno dopuštena iznimka, po logici stvari, mogla temeljiti samo na onim znanstvenim dokazima i spoznajama koje bi nastupile naknadno, dakle nakon donošenja Zakona, pa i nakon odobravanja projekta. - „u skladu s načelom 3R „( ovdje je barem trebalo reći da se radi o principu replace, reduce, refine i konkretizirati na koji će se način provoditi) ...................................... Članak 23. (3) „ Zabranjeno je provođenje pokusa na ugroženim životinjskim vrstama, na primatima koji ne uključuju čovjeka, na životinjama koje su uzete iz prirode i na napuštenim životinjama, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli provođenje pokusa na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja, u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom. „ ( I ovdje vrijedi sve što je navedeno pod stavkom 2 ovog članka). Ovaj sramotni čin uvođenja mogućnosti korištenja napuštenih životinja za pokuse možda u dijelu objašnjava nespremnost da se zabrani ubijanja u skloništima za napuštene životinje, da se skloništima oduzmu profitabilni kao i da se konačno uvede obveza kastracije mačaka i pasa kod vlasnika kako bi im se smanjio broj. Odredbom članka 25. stavak 1. Nacrta dopušta se korištenje isključivo laboratorijskih životinja u znanstvene i obrazovne svrhe, ali se odredbom stavka 2 dopušta nadležnom tijelu „iznimno“ od stavka 1 odobriti korištenje i drugih vrsta životinja. Analogne odredbe nalaze se i u članku 29. Nacrta na način da se odrebom stavka 1. propisuje da se u obrazovne svrhe ne smiju se provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje, ali odredbe stavaka 2. 3. i 4. daju ovlast nadležnom tijelu da „iznimno“ takve pokuse dopusti. Temeljem gore izloženog, jasno je da je ova posebno osjetljiva materija tek u svojim pravnim okvirima stavljena u nadležnost zakonodavca, a da će mogućnosti brojnih odstupanja od prethodno odobrenih projekata i zakonskih ograničenja u praksi, bilo temeljem podzakonskog propisa bilo temeljem slobodne ocjene nadležnog tijela, dovesti u opasnost interese i dobrobit pokusnih životinja.Ovlasti nadležnog tijela da po diskrecionoj odstupa od zakonskih ograničenja donesenih u svrhu zaštite zivotinja kad smatra da je to potrebno izuzetno su široke, a kako u zakonu nema jasno izrađenih kriteriija po kojima bi se mogla ocijeniti pravilnost takvog odstupanja kad su u pitanju „iznimke“, i kad "smatra da je to potrebno" to je potpuno jasno da se takve odluke nadležnog tijela neće moći podvrći kontroli. Stoga smatram da se u cijeli postupak trebaju obvezno uključiti predstavnici udruga za zaštitu životinja te da imaju svog člana ne samo u Etičkom povjerenstvu već da imaju mogućnost kontrole cijelog odvijanja projekta, od njegovog početka pa do samog kraja. Također smatram da bi se u članku 23. Nacrta trebale izmijeniti odredbe članka 23. to tako što će se u stavku 1. točka 3., brisati tekst koji slijedi nakon riječi „ lokalnoj anesteziji“ , a u točki 4. ispustiti tekst koji slijedi nakon riječi „u pokusima“, a u stavku 3. tekst koji slijedi nakon riječi „napuštenim životinjama, u članku 25. brisati stavak 2 a u članku 29. stavak 2. 3. i 4. Isto tako smatram da bi se trebale brisati odredbe članka 19. stavak 2. o mogućnosti naknadnog odobrenja izmjena projekta koji su na štetu životinja, kao i odredba članka 17. stavak 5. o mogućnosti produljenja roka trajanja projekta na daljnjih pet godina. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1008 | TAMARA KLAIĆ-STETTER | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Pokusi na životinjama Uvođenje mogućnosti vršenja pokusa nja napuštenim životinjama!!!!! Pokusima na životinjama posvećeno je nekoliko opsežnih članaka u Nacrtu Zakona o zaštiti zivotinja, u daljnjem tekstu „Nacrt“, pa bi se na prvi pogled moglo zaključiti da je namjera zakonom odrediti stroge kriterije za provođenje pokusa (koji su po mom mišljenju, zbog postojanja alternativnih metoda, nepotrebno mučenje životinja, osobito kad sami sebi služe svrhom a to je čest pogotovo kad su u pitanju privlačne subvencije za „istraživače“. Čitanjem teksta Nacrta se zaključuje da su uvjeti, trajanje, objekti i izmjena prethodno dopuštenog projekta, u pretežitoj mjeri podložni diskrecionoj ocjeni nadležnog tijela. Osim toga, vežni dijelovi materije prepušteni su podzakonskim propisima i to pravilniku kojeg ima donijeti ministar. Osobito je „opasna“ terminologija „iznimno“, „u određenim slučajevima“, „može dopustiti“, „osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli odstupanje“, „osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli pokuse na napuštenim životinjama“ i slično. Na taj se način u konačnici poništavaju učinci onih zakonskih odredbi koje uvode ograničenja u odnosu na uvjete, način rada, v remensko trajanje i objekt pokusa i slično.. Primjera radi djelomično citiram tekst odredbe članka 19. Nacrta koji glasi: „2) Korisnik podnosi nadležnom tijelu u skladu s člankom 16. ovoga Zakona zahtjev za odobrenjem svake izmjene projekta, koja nije sukladna rješenju o odobrenju projekta iz članka 17. ovoga Zakona i koja može negativno djelovati na dobrobit životinja, o čemu nadležno tijelo donosi rješenje. (3) Uvjete za izmjenu projekta iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. „ Kako je „nadležno tijelo“ člankom 4. stavak 1 točka 14. definirano kao Ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, uprava za veterinarstvo, to je jasno da upravno tijelo bez kontrole i nadzora Etičkog povjerensta odlučuje o zahtjevu za odobrenje one izmjene projekta koja nije sukladna prethodno odobrenom projektu i „koja može negativno djelovati na dobrobit životinja“. Slične odredbe se nalaze i u ostalim odredbama koje se odnosne na pokuse na životinjama i to na način da dopuštaju odstupanja projekata ograničenja u zakonu, a ovlasti odlučivanja prenose na upravno tijelo koje odlučuje temeljem podzakonskog propisa -pravilnika ili temeljem vlastitog nahođenja, tzv. diskrecione ocjene. Odredbom članka 17. stavak 4 Nacrta ograničava se vrijeme trajanja projekta, ali se istovremeno odredbom stavka 5 istog članka dopušta da iznimno, nadležno tijelo može rješenjem produljiti rok iz stavka 4. ovoga članka najdulje do pet godina, po podnesenom zahtjevu korisnika. Kako nadležno tijelo prilikom produljivanja roka propisanog odredbom članka 17. stavak 5 Nacrta nije vezano nikakvim zakonskim ograničenjem, to je jasno da rješenje o produljenju roka trajanja projekta donosi po slobodnoj ocjeni koja nije podložna bilo kakvoj kontroli. Posebno je "zanimljiv" članak 23. Nacrta koji sadrži ogroman broj „iznimki“, odnosno slučajeva kad se prema (slobodnoj) ocjeni nadležnog tijela uopće ne primjenjuju zakonska ograničenja u odnosu na uvjete za provođenje pokusa, odnosno kad se temeljem diskrecione ocjene upravnog tijela dopuštaju pokusi na onim vrstama i čak na napuštenim životinjama i to na temelju diskrecione ocjene upravnog tijela. Citiram članak 23. stavak 2. Nacrta u dijelu u kojem se propisuju uvjeti za provođenje pokusa i stavka 3. kojim se propisuje na kojim je životinjama zabranjeno provođenje pokusa. Tako se pokusi provode- 2. „u prostorima korisnika, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli odstupanje na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja - na životinjama u općoj ili lokalnoj anesteziji, osim ako je isto neprihvatljivo s obzirom na svrhu pokusa te uz korištenje analgezije ili druge primjerene metode kojom će se patnja i tjeskoba životinja svesti na najmanju moguću mjeru -na laboratorijskim životinjama koje su uzgojene za korištenje u pokusima, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli odstupanje na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja“ !!!! Temeljem kojih to znanstvenih spoznaja i dokaza će to nadležno tijelo dozvoljavati odstupanje od zakononom propisanih zabrana određenih pokusa, kad već svi ti znanstveni dokazi i spoznaje postoje u trenutku odobravanja projekta pa čak i u trenutku donošenja zakona kojim su zabrane takvih pokusa propisane??? Naime, ukoliko se već samim zakonom temeljem dosada iznesenih znastvenih spoznaja i dokaza zabranjuju pokusi na svim onim životinjama koje nisu uzgojene za korištenje u pokusima, onda bi se naknadno dopuštena iznimka, po logici stvari, mogla temeljiti samo na onim znanstvenim dokazima i spoznajama koje bi nastupile naknadno, dakle nakon donošenja Zakona, pa i nakon odobravanja projekta. - „u skladu s načelom 3R „( ovdje je barem trebalo reći da se radi o principu replace, reduce, refine i konkretizirati na koji će se način provoditi) ...................................... Članak 23. (3) „ Zabranjeno je provođenje pokusa na ugroženim životinjskim vrstama, na primatima koji ne uključuju čovjeka, na životinjama koje su uzete iz prirode i na napuštenim životinjama, osim ako nadležno tijelo iznimno dozvoli provođenje pokusa na temelju znanstvenih dokaza i spoznaja, u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom. „ ( I ovdje vrijedi sve što je navedeno pod stavkom 2 ovog članka). Ovaj sramotni čin uvođenja mogućnosti korištenja napuštenih životinja za pokuse možda u dijelu objašnjava nespremnost da se zabrani ubijanja u skloništima za napuštene životinje, da se skloništima oduzmu profitabilni kao i da se konačno uvede obveza kastracije mačaka i pasa kod vlasnika kako bi im se smanjio broj. Odredbom članka 25. stavak 1. Nacrta dopušta se korištenje isključivo laboratorijskih životinja u znanstvene i obrazovne svrhe, ali se odredbom stavka 2 dopušta nadležnom tijelu „iznimno“ od stavka 1 odobriti korištenje i drugih vrsta životinja. Analogne odredbe nalaze se i u članku 29. Nacrta na način da se odrebom stavka 1. propisuje da se u obrazovne svrhe ne smiju se provoditi pokusi na životinjama koji uzrokuju bol, patnju i ozljedu ili smrt životinje, ali se već u odredbe stavaka 2. 3. i 4. daju ovlast nadležnom tijelu da „iznimno“ takve pokuse dopusti. Temeljem gore izloženog, jasno je da je ova posebno osjetljiva materija tek u svojim pravnim okvirima stavljena u nadležnost zakonodavca, a da će mogućnosti brojnih odstupanja od prethodno odobrenih projekata i zakonskih ograničenja u praksi, bilo temeljem podzakonskog propisa bilo temeljem slobodne ocjene nadležnog tijela, dovesti u opasnost interese i dobrobit pokusnih životinja.Ovlasti nadležnog tijela da po diskrecionoj odstupa od zakonskih ograničenja donesenih u svrhu zaštite zivotinja kad smatra da je to potrebno izuzetno su široke, a kako u zakonu nema jasno izrađenih kriteriija po kojima bi se mogla ocijeniti pravilnost takvog odstupanja kad su u pitanju „iznimke“, i kad "msmatra da je to potrebno" to je potpuno jasno da se takve odluke nadležnog tijela neće moći podvrći kontroli. . Stoga smatram da se u cijeli postupak trebaju obvezno uključiti predstavnici udruga za zaštitu životinja te da imaju svog člana ne samo u Etičkom povjerenstvu već da imaju mogućnost kontrole cijelog odvijanja projekta, od njegovog početka pa do samog kraja. Također smatram da bi se u članku 23. Nacrta trebale izmijeniti odredbe članka 23. to tako što će se u stavku 1. točka 3., brisati tekst koji slijedi nakon riječi „ lokalnoj anesteziji“ , a u točki 4. ispustiti tekst koji slijedi nakon riječi „u pokusima“, a u stavku 3. tekst koji slijedi nakon riječi „napuštenim životinjama, u članku 25. brisati stavak 2 a u članku 29. stavak 2. 3. i 4. Isto tako smatram da bi se trebale brisati odredbe članka 19. stavak 2. o mogućnosti naknadnog odobrenja izmjena projekta koji su na štetu životinja, kao i odredba članka 17. stavak 5. o mogućnosti produljenja roka trajanja projekta na daljnjih pet godina. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja se daje okvir za preuzimanje Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe u nacionalno zakonodavstvo kroz Pravilnik o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13) te je time osigurana potpuna usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu zaštite životinja koje se koriste u znanstvene svrhe. |
| 1009 | Tatjana Glujić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Predlažem da se Zakon o zaštiti životinja i podzakonski akti temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. Stoga podržavam i tražim: 1. Zabranu uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara sa užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team) 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u SVIM skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana. U jednom takvom u mom gradu pristup nezaposlenima je zabranjen, te se tim neprofesionalnim pristupom uvelike umanjuje šansa udomljenja pasa iz takvog "skloništa".. NE podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1010 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se eutanaziji životinja u skloništima nakon isteka 60 dana, jer skloništa koja rade na udomljavanju svojim primjerom pokazuju da je taj rok aposlutno nepotreban i nehuman, a pridnosi neradu skloništa koja sklapaju ugovore s JLS i čekaju da istekne rok od 60 dana. Za to vrijeme svi ostali rade njihov posao i oglašavaju životinje za udomljavanje (građani, udruge za zaštitu životinja i sl.) što je zakonska obveza samih skloništa. Ne postoji niti kontrola niti postoje info centri koje zakon propisuje, a ne postoje niti kaznene odredbe za nepoštivanje zakona u takvim slučajevima. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Člankom 70. Zakona određeno je da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo, a podaci su dostupni javnosti. |
| 1011 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Smatram da ne smije dopustiti držanje i nastupanje domaćih životinja u cirkusima, jer one ne mogu pokazati vrsti svojstveno ponašanje koje je istovjetno onom u prirodi, ako se stalno voze, utovaruju i istovaruju. Takve radnje domaćim životinjama predstavljaju jednak stres kao i bilo kojim drugim vrstama životinja i ne postoji mogućnost omogućavanja 5 sloboda na takav način. Osim toga ne postoji kontrola rada odgovornih osoba s tim životinjama kao što ne postoji niti obveza određene razine osposobljavanja za rad s njima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 1012 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Svaki uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji treba imati rješenje o registraciji uzgoja, jer se životinje napuštaju bez obzira na broj uzgojnih ženki i zasigurno je to jedan od razloga velikog broja napuštenih legala štenadi uz njihovo krijumčarenje i ulazak preko granica Republike Hrvatske, a iz okolnih zemalja regije. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 1013 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Kako je na ovakav način napisan članak u dosadašnjoj praksi bio u potpunosti neprovediv i nije bilo moguće kontrolirati posjednike koji su i doveli do situacije u kojoj postoji mladunčad koja se ne može zbrinuti, ta su prekobojna legla pala na teret skloništima za životinje bez ikakve mogućnosti da posjednici snose troškove zbrinjavanja, jer se posjednik ne zna tako su i skloništa sama snosila troškove zbrinjavanja. Upisi nekastriranih ženki trebali bi biti omogućeni u bazu podataka Lysacan jednako kao i obveza upisa npr. opasnog psa i onda se kontrola može provoditi kao u nekim zemljama EU. Tad je posve moguće uvesti i obvezu kastracija nekastriranih životinja u određenom roku uz iznimke propisane zakonom (npr. uzgojne jedinke i sl.). | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 1014 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Pohvaljujem veliki iskorak u ovom prijedlogu zakona, a koji zabranjuje trajno držanje pasa vezanima no vrlo jasno treba razlučiti što točno znači odredba stalno vezan i odrediti minimalne uvjete za držanje te onemogućiti tumačenje ove odredbe zakona prema vlastitom nahođenju svake lokalne samouprave zasebno. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. |
| 1015 | Tatjana Zajec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | Pohvaljujem ovaj članak kao početak brige o prodanim i udomljenim životinjama te načinu da se stane na kraj krijumčarenju te sivom tržištu. Kako u Republici Hrvatskoj već godinama rade skloništa za životinje koja bez problema udomljuju životinje s ugovorima o udomljavanju te niti jedna osoba ne odbije dati na uvid osobne dokumente tako i ne postoji razlog da se isto ne provodi i u trgovinama koje životinje prodaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 1016 | Tatjana Zajec | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Kako je ovo Zakon o zaštiti životinja i trebao bi štititi prava životinja, a ne privatne interese određenih interesnih skupina, tako i u Odbor za zaštitu farmskih životinja ne bi smjeli biti imenovani predstavnici udruga farmera i uzgajivača jednako kako i u Odbor za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja ne bi smjeli biti imenovani predstavnici udruga ili saveza uzgajivača ili trgovina kućnim ljubimcima. To su skupine koje žive od životinja i zasigurno nisu kvalificirani da daju mišljenja o pravima životinja ili njihovoj zaštiti. Neprihvatljivo je da nema predstavnika etičara koji su školovani i zasigurno kvalificirani da daju mišljenja o nečijim pravima i zaštiti! Smatram ovo najvažnijim dijelom zakona, jer će utjecati na sva dalje izmjene koje bi trebale ići u smjeru zaštite i razmišljanja o pravima životinja, a ovo je jedini zakon u Republici Hrvatskoj koji bi trebao štititi životinje. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 1017 | Tatjana Zajec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Rok iz članka 67. stavka 3. ovoga Zakona potpuno je nepotreban za svako sklonište koje se drži odredbi ovoga zakona i aktivno sudjeluje u promociji svoga rada, akcijama udomljavanja životinja, ima info centar, sudjeluje u aktivnostima koje organizira Volonterski centar (koji ima podružnice u svim dijelovima Republike Hrvatske), surađuje s ostalim skloništima na područuju Republike Hrvatske kao i cijele Europske Unije i radi sve potrebne radnje da udomi životinju. Eutanazije tad nemaju nikakvu svrhu, jer se svaki pas može udomiti unutar Europske Unije! Protivim se eutanaziji zdravih pasa koje skloništa nisu aktivnim mjerama udomljavala i čije aktivnosti unutar boravka svake pojedine životinje od tih 60 dana, nadležne institucije nisu kontrolirale! | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1018 | Tatjana Zajec | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Pozdravljam članak kojim se i dalje zabranjuje uzgoj životinja za krzno no rok od 10 godina bio je sasvim dovoljan za sve zainteresirane skupine i treba i dalje ostati odredba koja zabranjuje uzgoj SVIH životinja za krzno bez produljenja prijelaznog razdoblja! Ovo je zakon koji bi trebao štititi životinje, a ne pojedine interesne skupine! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1019 | Tea Čizmek Mesarić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim zabranu za sljedeće: 1. držanje pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora 2. držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' 3. spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka. Uvođenje javno dostupnog registra zoofila. 4. bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje 5. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši) 6. držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja 7. čupanje perja živoj peradi, protivno odredbama Zakona 8. držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima 9. držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje 10. davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 11. usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 12. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima 13. parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama 14. prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje 15. korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje 16. trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 17. prijevoz životinja u improviziranim „prikolicama“, kao npr. lovačkih pasa nakon lova 18. zlostavljanje životinja pucanjem u životinju ili izlaganjem životinja vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima i sl. 19. zajedničko držanje nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. 20. uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zakon o zaštiti životinja nema svrhu pogodovanja tvrtkama i pojedincima koji profitiraju na uzgoju i usmrćivanju životinja, nego propisuje zaštitu životinja sukladno dosad postignutim propisima o zaštiti životinja u drugim državama i etičkoj osviještenosti svojih građana. Također, prijelazno razdoblje od 10 godina bilo je i više nego dovoljno da se uzgajivači činčila, kojima je uzgoj činčila uglavnom dodatni izvor zarade, preusmjere na druge vrste proizvodnje, a ne da godinu i pol dana prije stupanja zabrane na snagu traže izmjenu Zakona zbog vlastitog propusta da poštuju Zakon. 21. ubijanje životinja u skloništima 22. Dosadašnji članak glasi:„Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti.2 (članak 57., stavak 4.) Predlaže se novi tekst „Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja.“ Obrazloženje: Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana nije u interesu zaštite životinja niti je usklađena s uhodanom praksom skloništa u Hrvatskoj koja ne usmrćuju životinje i pozitivnim rezultatima zbrinjavanja napuštenih životinja koji iz toga proizlaze. Također, to nije u skladu s voljom građana koji ne žele da njihov novac odlazi na ubijanje životinja, već na zbrinjavanje, udomljavanje i edukaciju, što dugoročno dovodi do dobrih rezultata u interesu životinja i ljudi. Ima primjera poput azila „Udruge pobjede“ iz Osijeka, gdje se životinje ne ubijaju, nego ostaju u azilu do udomljenja (kojih je jako puno), što znači da je takva praksa moguća, ukoliko postoji volja. Psima koji su napušteni tijekom ljetnih mjeseci (kada ljudi napuštaju najveći broj pasa, a najmanje ih udomljuju) jednako treba dati šansu da pronađu dom, kao i da se obave sve potrebne i Zakonom određene mjere poput cijepljenja, kastracije, socijalizacije, oglašavanja i, na kraju, udomljavanja. Najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa je da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Praksa pokazuje da su u Hrvatskoj najuspješnija po broju udomljenih životinja skloništa koja ne usmrćuju životinje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već putem skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Nadalje, određivanje kratkog roka ne omogućuje udomljavanje životinje, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme. 23. ubijanje ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu. 24. hvatanje i usmrćivanje glodavaca ljepilom 25. utrke pasa 26. kupiranje lovačkih pasa 27. natjecanja konja u povlačenju trupaca 28. obredno klanje Muslimanski religijski zakoni, između ostalog, zahtijevaju da se životinje kolju rezanjem vrata kako bi bile pri punoj svijesti, čime se olakšava istjecanje krvi i da se iz zaklane životinje mora iscijediti sva krv kako bi meso bilo halal – dopušteno za konzumiranje. Obredno klanje prema židovskim pravilima o prehrani uvjetuje isto. Stoga su nastali apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, koji propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, za iste te životinje obaveza omamljivanja je izuzeta ako se životinje usmrćuju za potrebe vjerskih zajednica i njihovih obreda, iako životinje pritom trpe veliku bol, šok i strah, a njihova agonija produžuje se svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Prema vjerovanjima većine muslimanskih mesara, sva krv može se iscijediti jedino ako je životinji prerezan grkljan, a da prije toga nije bila omamljena. Međutim, Hanuk Anil sa Sveučilišta u Bristolu u Velikoj Britaniji i njegovi kolege dokazali su još 2006. godine da je količina krvi ispuštena iz životinje jednaka bez obzira je li životinja prije klanja bila omamljena ili ne. ''Omamljivanje ne umanjuje istjecanje krvi, dakle taj prigovor se više ne može koristiti kao opravdanje'', izjavio je Anil kao koordinirator projekta Europske unije za preispitivanje zakonodavstva i pitanja dobrobiti životinja vezanih uz obredna klanja shechita i halal. Dakle, halal klanje ne zahtijeva da životinja bude pri svijesti i stoga su obredna klanja protuzakonita! 29. borbe i inscenirani sukobi životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. 30. Drobljenje živih pilića 31. korištenje naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Ostali prijedlozi: 1. Za više od devet pasa uvjeti kao za skloništa Prijedlog Ministarstva poljoprivrede: Čl. 49. b Posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima iz članka 56. stavka 8. ovoga Zakona, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljuje se inicijativa da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. Ipak, predlaže se da se u ovoj odredbi poveća na 20 broj pasa za koje posjednici moraju udovoljiti uvjetima kao za skloništa. Naime, u praksi se može dogoditi da neka osoba ima veliko imanje i bolje uvjete za držanje 15 pasa nego netko drugi za tri psa. Kada se radi o dobrobiti životinje, u ovom slučaju trebala bi biti presudna mogućnost osiguravanja adekvatnih uvjeta držanja. Ovo je osobito važno zato što se ovako predloženom odredbom otežava rad privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa. Nelogično je na ovaj način pooštravati uvjete pojedincima i udrugama koje spašavaju životinje dok, s druge strane, mnoge lokalne zajednice nisu uopće niti krenule provoditi zakonske odredbe koje se odnose na osnivanje skloništa i zbrinjavanje životinja, pa su jedino pojedinci i udruge oni koji odrađuju njihov posao, i to dobrovoljno i volonterski. Stoga će ovako predložena odredba značajno otežati zbrinjavanje životinja koje provode privremeni udomitelji i udruge bez skloništa jer je teško zadovoljiti sve te uvjete koji se inače propisuju skloništima koja zbrinjavaju veći broj životinja. Želi se ukazati i na nelogičnost da se iz ovako predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Time im se izravno pogoduje jer će mnogi od njih i dalje moći držati ženke i štence u uvjetima koje nitko ne kontrolira. S druge strane, nastradat će pojedinci koji u svojem domu žele pružiti privremeni smještaj psima koje u skloništima čeka usmrćivanje, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. 2. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Zakon o zaštiti životinja propisuje (čl. 48., stavci 5. i 6).: (5) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. (6) Posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona, a u slučaju nekontroliranog razmnožavanja, kada ne žele sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihovog zbrinjavanja. Predlaže se tekst: (5) Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom kastracijom. (6) Posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga Zakona, a ako ne mogu sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihove kastracije i zbrinjavanja. Obrazloženje: Najveći broj životinja u skloništima pripada neželjenoj mladunčadi kućnih životinja. Ako životinja nije namijenjena uzgoju, riskira se njezino nekontrolirano razmnožavanje, a praksa potvrđuje da gotovo nitko dosad nije snosio troškove zbrinjavanja neželjene mladunčadi svojeg kućnog ljubimca niti je sankcioniran zbog napuštanja životinja, čime se u Hrvatskoj svakodnevno krše odredbe Zakona o zaštiti životinja. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju velik financijski teret za lokalne zajednice i građane, pa neodgovorne skrbnike treba sankcionirati ako ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe. Jasnije postavljene zakonske odredbe pospješit će i provedbu Zakona. Predlaže se da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. 3. Uzgoji kućnih ljubimaca Zakonom o zaštiti životinja ''uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo'' (čl. 49, st. 1). Postojeći tekst trebalo bi izmijeniti: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima/registraciji koje donosi nadležno tijelo.'' Obrazloženje: Udruga Prijatelji životinja potpuno se protivi uzgoju i prodaji životinja te njihovom iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati životinje, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Nema pravnog temelja da to budu samo oni koji imaju tri ili više ''rasplodnih ženki'' jer netko može imati npr. dvije ''rasplodne ženke'' psa, svaka ženka može godišnje imati dva legla s prosječno pet štenaca, što je dvadeset pasa godišnje na kojima neregistrirani uzgajivač ubire profit koji se nigdje ne bilježi i, što je još važnije, ne podliježe uvjetima koje propisuje Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. Stoga je jasno da uzgoji s manje od tri ''rasplodne ženke'' mogu utjecati na tržište, kao i na dobrobit životinja, te bi nadzor i registracija takvih uzgoja pridonijeli konkretnoj kontroli i zaštiti životinja, ali i utjecali na smanjenje napuštenih životinja. Zakonski propisi određuju jednake tržišne uvjete za sve, neovisno o broju ''rasplodnih ženki'' ili bilo koje druge vrste trgovine koja se ne odnosi na živa bića. Apsurdno je da se npr. oni koji proizvode rakiju za vlastite potrebe moraju registrirati, a ako to ne učine, plaćaju novčanu kaznu u iznosu od dvije do deset tisuća kuna, dok se ne traži registracija za prodaju živih bića i zarađivanju na njihovom rasplođivanju, a time niti točno određeni uvjeti pod kojima je takav uzgoj dopušten. Neupitno je da neregistrirani uzgajivači krše odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Zakon definira poreznog obveznika kao fizičku osobu koja ostvaruje dohodak. Uzgajivači općenito, a osobito oni s manje od tri ženke, često su neregistrirani, a ubiru profit nekoliko puta godišnje te na taj način oštećuju državu za pozamašnu svotu novca. Time krše i Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji sankcionira slučajeve kada pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar, odnosno kada obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima te kada nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti. Prekršajne su sankcije za navedeno novčani iznos od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, ali je sankcioniranje ovakvih uzgajivača svedeno na vrlo rijetke slučajeve. Tzv. ''čistokrvni psi bez papira'' svakodnevno se javno oglašavaju, čime ugrožavaju dobrobit životinja i krše zakone. Koliko su takvi slučajevi česti možemo vidjeti na primjeru internetskog oglasnika Njuškala. U kategoriji ''Kućni ljubimci'' na dan pregleda (siječanj 2016.) u kategoriji životinja za parenje nudila su se 874 oglasa, a u kategoriji ''Psi - prodaja pasa'' čak njih 1422. Pritom naglašavamo činjenicu da uz navedene oglase, koji su većinom oni od neregistriranih uzgajivača, postoji i zasebna kategorija za registrirane uzgajivačnice – ''Psi s rodovnicom''. Riječ je, dakle, o velikom području koje nije adekvatno pokriveno Zakonom. Zakon mora biti jednak za sve te treba zabraniti bilo kakvo oglašavanje za prodaju ako životinje nisu iz registriranog uzgoja i svi trebaju biti registrirani na jednak način. 4. Trajno oduzimanje životinje Članci Zakona o zaštiti životinja koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinje glase: Ovlasti inspektora Članak 64. Nadležni inspektor u provođenju nadzora: ... 3. vlasniku odnosno posjedniku može privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonivom boli, ... 6. o privremenom oduzimanju životinje iz točke 3. ovoga članka te predmeta i dokumentacije iz točke 4. ovoga članka mora izdati potvrdu, a oduzetu životinju smješta u sklonište za životinje. Članak 65. (1) Privremeno oduzeta životinja iz članka 64. točke 3. ovoga Zakona može biti vraćena posjedniku ukoliko su ispunjeni uvjeti za njezino daljnje držanje određeni odredbama ovoga Zakona, a u protivnom može biti zbrinuta u skloništu za životinje. (2) Ukoliko životinju nije moguće zbrinuti na jedan od načina navedenih u stavku 1. ovoga članka, životinja može biti usmrćena na trošak vlasnika. Članak 66. (NN 37/13, 125/13) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1. ubija životinje, nanosi im bol, patnju i ozljede ili ih namjerno izlaže strahu (članak 4. stavak 1.), ... (4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinjen na kućnom ljubimcu drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje. Mišljenje i prijedlog novog teksta: treba se omogućiti trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Ovlasti inspektora u članku 64. Zakona: Njegove predložene dopune ove odredbe omogućile bi inspektorima privremeno oduzimanje ne samo životinje ''koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonivom boli'' nego i životinje koja je ''zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, a da ne trpi bol, patnju ili veliki strah''. Tako formulirana odredba omogućava i privremeno oduzimanje životinje koja je zanemarena u odnosu na zdravlje, smještaj, prehranu i njegu. To je značajan pomak u odnosu na još aktualni Zakon jer uzima u obzir problem koji je često prisutan u praksi, a koji onemogućava inspektoru, ali i komunalnom redarstvu, provođenje mjera koje bi dovele do bitne zaštite dobrobiti životinje. Trenutačno, kao što je naveo veterinarski inspektor: ''Da bi se trajno oduzela posjedniku životinja mora se provesti poseban postupak pred Sudom, a pri pokretanju postupka mora se od suda zahtijevati zaštitna mjera trajnog oduzimanja u skladu s člankom 50. stavkom 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13), te se takva mjera određuje na najdulji period od 1. godine, što znači da ako i sud donese odluku o oduzimanju životinje može posjedniku donijeti zabranu držanja životinja u trajanju do 1 godine. Oduzeta životinja je predmet u postupku, te podliježe javnoj dražbi što dodatno otežava postupak.'' Dakle, trenutačni postupak oduzimanja životinja preko suda ograničava rad inspektorima i komunalnom redarstvu te zbog svoje složenosti, dugotrajnosti i obaveze vraćanja životinje posjedniku nakon maksimalno godine dana onemogućava učinkovitu pomoć životinji. Stoga se predlaže da se istim člankom propiše i mogućnost trajnog umjesto privremenog oduzimanja životinje. Postoje slučajevi dugogodišnjeg zlostavljanja životinja (npr. pas sa zagnojenim vratom od lanca urezanog u meso, izgladnjivana životinja i sl.) kada je nužno da se omogući trajno oduzimanje životinje i mogućnost udomljavanja životinje k posjedniku koji joj može osigurati primjerene uvjete držanja. Kaznenim odredbama u članku 66. propisano je novčana kazna za pravnu osobu ako ''1. ubija životinje, nanosi im bol, patnju i ozljede ili ih namjerno izlaže strahu (članak 4. stavak 1.)'', uz napomenu: ''Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinjen na kućnom ljubimcu drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje.''. Praksa pokazuje da postoje slučajevi kada mogućnost samo privremenog oduzimanja životinje ozbiljno narušava dobrobit životinje i čak predstavlja daljnju opasnost za njezino zdravlje i život. To je osobito izraženo u mogućnosti da netko može dvaput ubiti životinje i dvaput učiniti prekršaj na način da nanosi životinjama bol, patnju i ozljede ili ih namjerno izlaže strahu, i tek tada može mu se ''izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje''. Takve odredbe, nažalost, idu u korist zlostavljača životinja. To potvrđuje primjer Ostoje Babića koji je na naročito okrutan način, šipkom, vilama i sjekirom, zatukao mladu kujicu koju je vezao za lanac, zato što se veselila prolaznicima umjesto da na njih laje. Nesretna kujica, unakažena od udaraca, umirala je sporo i u mukama dok joj policajac koji je stigao na poziv susjeda nije skratio muke hicem iz pištolja. Zahvaljujući odredbama Kaznenog zakona, 2006. godine Babić je osuđen na zatvorsku kaznu od pet mjeseci, koju je i odradio. Tada još nije bio izglasan Zakon o zaštiti životinja i apeliralo se da se njime trajno zabrani držanje životinja zlostavljačima i ubojicama životinja. Čekanje da se prekršaj dogodi drugi put nije niti edukativno niti poticajno za zaštitu životinja. Apsurdno je čekati da neki Ostoja Babić nabavi novog psa i zatuče ga kako bi mu se, sukladno aktualnim odredbama Zakona, nakon počinjenog prekršaja na kućnom ljubimcu drugi put mogla izreći ''zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje''. Stoga predlaže se da se: - članak 64. izmijeni na način da se briše izraz ''privremeno'' - članak 65. izmijeni na način da glasi: Članak 65. (1) Oduzeta životinja iz članka 64. točke 3. ovoga Zakona mora biti zbrinuta u skloništu za životinje, udomljena ili prodana. - članak 66. izmijeni na način da glasi: Članak 66. (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1. ubija životinje, nanosi im bol, patnju i ozljede ili ih namjerno izlaže strahu (članak 4. stavak 1.),... (4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinjen na kućnom ljubimcu, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu izriče se i zaštitna mjera trajnog oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje. Ovako predloženim izmjenama Zakona može se u velikoj mjeri olakšati rad inspekciji i komunalnom redarstvu te poboljšati mogućnost zaštite zlostavljanih životinja, odnosno kućnih ljubimaca. 5. Neprofitni karakter skloništa za životinje Čl. 56., st. 1. Zakona glasi: Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba. Predlože se tekst: (1) Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba. (1a) Sklonište mora biti neprofitnog karaktera. Obrazloženje: Skloništa vođena od strane profitne organizacije za cilj imaju uzeti što je više moguće sredstava od gradova s kojima imaju ugovor i što manje sredstava uložiti u dobrobit životinja i provedbu zakonskih odredbi, kako bi njihovo poslovanje bilo profitabilno. To rezultira većim troškovima za građane, manjom skrbi za životinje i manjim udomljavanjem životinja, te nepravilnom provedbom Zakona o zaštiti životinja. Dobar primjer je grad Osijek u kojemu je gradska uprava sklopila ugovor s profitnom organizacijom kojoj je temeljem ugovora višestruko porasla dobit, grad je izgubio ogromnu količinu uloženog novca svojih građana, a učinilo se iznimno malo glede zbrinjavanja životinja i provedbe Zakona o zaštiti životinja. S druge strane, u istome gradu djeluje neprofitna organizacija koja je dobila višestruko manja sredstva od grada i odradila nekoliko puta veći posao glede zbrinjavanja, oglašavanja, udomljavanja životinja, edukacije građana i sprječavanja napuštanja, odnosno za puno manje novaca je kvalitetnije i pravilnije provodila Zakon o zaštiti životinja, pomažući cijeloj zajednici. Primjer Zagreba pokazuje kako se je, za jednaki iznos uloženih novčanih sredstava od strane poreznih obveznika, prekidom ugovora s profitnom organizacijom i prelaskom skloništa pod gradsku ustanovu, dobila znatno veća efikasnost, veći broj zaposlenih, veći broj zbrinutih i udomljenih životinja, počela se provoditi edukacija i tako dalje. Primjer Grada Karlovca koji i dalje krši zakon i podupire netransparentan rad tvrtke CRPK d.o.o. kojoj je koncesijom povjerio poslove držanja i zbrinjavanja pasa s područja Karlovačke županije, pokazuje sve negativne aspekte ulaganja novca poreznih obveznika u profitne organizacije koje zbrinjavaju životinje. Za ilustraciju, iz dostavljenih podataka tvrtke CRPK d.o.o. u 'skloništu' u Utinji, 2012. godine od ukupno uhvaćenih 536 pasa, usmrćeno je čak 289 pasa, dok ih je 79 umrlo. Udomljeno je samo 159 pasa, i to prvenstveno zahvaljujući velikom angažmanu i trudu volontera, a ne 'skloništa'. Navedeno 'sklonište' višestruko je prijavljivano inspekcijama i već je 10 godina pod povećalom javnosti zbog grubih kršenja zakona i rada neusklađenog s propisima iz područja veterinarstva. Također, pod istragom inspekcija i medija je i Sklonište za životinje Pokupsko Cerje s kojim je Grad Velika Gorica imao potpisan ugovor o zbrinjavanju pasa. Iako sklonište dobiva mjesečno za svakoga psa iznos od 2000 kuna, psi se ne kastriraju jer vlasnik tvrdi da nema dovoljno novaca za to, zbog čega se razmnožavaju u skloništu; ne postoji informacijski centar niti je uložen ikakav trud oko oglašavanja pasa, vlasnik skloništa objašnjava da u skloništu nema izvješenih podataka o psima jer vlaga brzo uništi papir; radno vrijeme skloništa nije prilagođeno građanima; psi izlaze iz skloništa bolesni i preplašeni, a kujice skotne; broj udomljenih pasa je jako mali, a vlasnik skloništa odbija omogućiti volonterima udomljavanje pasa prije isteka roka od 60 dana govoreći: ''Radije ću ubiti psa, bolje mrtav u škrinji nego da je privremeno udomljen u loše uvjete.'' S druge strane, primjeri Čakovca i Varaždina pokazuju koliko učinkovitije i uz znatno manja sredstva neprofitne organizacije provode zakonske propise i uspješno udomljavaju životinje. Provođenje Zakona o zaštiti životinja znatno bi se olakšalo kada bi se napravio uvjet da skloništa moraju biti neprofitnog karaktera - udruge, ustanove, javne službe, dakle organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljenog posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca. U prilog tome govore i jednaka iskustva u drugim državama. Sve profitne organizacije koje se trenutačno bave tim poslom mogle bi i dalje nastaviti s radom ako to žele, samo što bi trebale osnovati neprofitnu organizaciju i nastaviti preko nje s radom. Zarađena sredstva morale bi ulagati u rad skloništa, čime bi se onemogućilo lako stvaranje profita od novca građana i na štetu životinja. 6. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Lokalne zajednice koje su ispoštovale Zakon, koji je na snazi od 2007. godine, s pravom su nezadovoljne što druge jedinice lokalne samouprave ne postupaju sukladno Zakonu i što nisu osnovale skloništa, a dosad su imale i više nego dovoljan rok. Predlaže se tekst: Članak 66. (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 19. postupa protivno odredbi članka 56. stavka 4. ovoga Zakona, ili 19. ne osnuje sklonište za životinje (članak 56. stavka 4.), Obrazloženje: Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave'' (članak 56., stavci 4. i 5.). Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno pronaći način prisile, odnosno propisati kaznene odredbe, kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Do sada se pokazalo da lokalne zajednice ne shvaćaju dovoljno ozbiljno provedbu Zakona, odnosno mnoge nisu niti krenule u ispunjavanje uvjeta koji su im propisani Zakonom o zaštiti životinja. Određivanje jasnih kaznenih odredbi znatno bi popravilo situaciju i lokalne zajednice krenule bi izvršavati ono što su već trebale ispuniti. Pokazalo se da se često ne radi o nedostatku novca, već jednostavno o zanemarivanju nečega zbog čega niti ne mogu biti kažnjene. Zakon tu mora biti jasniji i određeniji. Također, lokalne zajednice ne uviđaju da su one dužne provoditi zakonske odredbe - da se prema napuštenim životinjama trebaju odnositi kao i skrbnici prema svojim životinjama, da su one njihova odgovornost, da trebaju provoditi i programe kastracije itd. Često se opravdavaju ugovorom koji imaju s nekim od skloništa, bivših veterinarsko-higijenskih servisa, iako time ne ispunjavaju sve uvjete i obaveze koje im nalaže Zakon. Pred zakonom svi trebaju biti jednaki, kako svi građani, tako i gradonačelnici. Primjerice, Grad Split predlagao je izgradnju novog zoološkog vrta, za što su potrebna milijunska novčana sredstva, dok istodobno tako veliki grad do danas nije izgradio sklonište. U redu je da manja općina ima ugovor s nekim registriranim skloništem, ali Split je grad koji s prigradskim naseljima broji gotovo 300.000 stanovnika. Nadalje, Splitsko-dalmatinska županija je najveća županija u Republici Hrvatskoj i jedna od najgušće naseljenih, sa 16 gradova i 39 općina. Uzmimo u obzir i da se tijekom ljeta njezino stanovništvo zbog turizma barem dvaput poveća. Kako je moguće da cijeloj toj županiji nije potrebno ni jedno jedino sklonište za napuštene životinje?! Tko je nadležan i kako točno prisiliti Splitsko-dalmatinsku županiju da izvrši svoje zakonske obaveze? Ili makar jedan njezin grad? Zbog ovakvih slučajeva kojih je zaista mnogo diljem Republike Hrvatske, tražimo da se za ovu odredbu odredi kaznena odredba. 7. Udomljavanje životinja nakon pokusa Čl. 9. Zakona o zaštiti životinja glasi: (3) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje Prijedlog teksta: (3) Usmrćivanje životinja može se provesti ako: 16. je životinja uzgojena za korištenje u pokusima, ali se neće koristiti u predviđenom pokusu ili nekom drugom pokusu, a nije ju moguće udomiti, pa se zato smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak potreban zbog dobrobiti pokusne životinje Obrazloženje: životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u nekim zakonodavstvima. Više informacija može se naći na web-stranici organizacije RSPCA: http://science.rspca.org.uk/sciencegroup/researchanimals/ethicalreview/functionstasks/housingandcare/rehoming i na http://www.beaglefreedomproject.org/right_to_release. To posebno vrijedi za pse i mačke koje se koriste u pokusima, ali i za sve ostale životinje. Dosad je ova inicijativa postala dijelom zakonodavstva u američkim saveznim državama Minnesoti (i uspješno se implementira), Kaliforniji, Connecticutu i Nevadi, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. Navedeni propisi zahtijevaju od laboratorija da svaku životinju mogu koristiti najviše dvije godine, a nakon toga da ju ponude skloništu ili organizaciji za spašavanje prije nego ih usmrte, tako dugo dok su dovoljno zdrave da mogu ići u novi dom. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija. U prvom valu oslobođena su 64 psa iz laboratorija Adivus u indijskome gradu Bangaloreu. Do njihova puštanja na slobodu došlo je zahvaljujući novim smjernicama koje nalažu laboratorijima da daju na udomljavaju pse korištene u pokusima. Smjernice o ponovnom korištenju i rehabilitaciji pasa objavilo je Indijsko povjerenstvo za kontrolu i nadziranje testiranja na živ | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1020 | Tea Kranjec | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Pojam posjednik ili vlasnik je potrebno mijenjati i osigurati životinjama status živog bića. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon je pisan na način da se životinjama tijekom korištenja od strane čovjeka osiguraju primjereni uvjeti života kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te da se osigura zdravlje životinja. Ovaj Zakon daje okvir za donošenje pod zakonskih akata kojima su u potpunosti preuzete direktive Europske unije te se omogućava implementaciju istih. Kroz odredbe u Zakonu životinjama se priznaje da osjećaju bol i patnju, a što može osjećati samo živo biće te se u skladu s tim i osigurava dobrobit životinja. S obzirom na zaštitu životinja tijekom njihovog korištenja od strane čovjeka ovim je Zakonom određena i definicija posjednika te obveze posjednika u odnosu na zaštitu životinja. |
| 1021 | Tea Mačečević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se nakon što istekne prijelazni rok od čak deset godina,također i ukine dodatna godina dana za preostale uzgajivače činčila koji bi vrijedio do 1. siječnja 2018. godine. Također podržavam odredbu o zabrani držanja divljih životinja u cirkusu a smatram da bi pored te pozitivne odredbe trebalo zabraniti i držanje i izlaganje domaćih životinja u cirkusu radi "zabave". Posebno podržavam predloženi odredbu o zabrani držanja pasa na lancu te zatvorenih u boks bez mogućnosti slobodnog kretanja. Zabrana takve odredbe pridonijela bi njihovom boljitku života kako fizičkom tako i psihičkom te bi se bolje odražavalo na njihovo ponašanje a samim time i ponašanje u društvu uopće. Iako u potpunosti želim zabraniti uzgoj životinja gdje je primarni cilj prodaja i zarada na temelju toga,ali zbog okolnosti u kojima živimo odnosno niskoj razini svjesti ljudi zasada svjesna sam nije u potpunosti moguće zabraniti isto,želim da svatko tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića (bez obzira na broj "rasplodnih ženki") treba biti registriran kako zbog zaštite životinja tako i zbog ravnopravnoj položaja na tržištu. Izrazito se protivim ubijanju životinja u skloništima koje su zdrave i za koje postoje slobodna mjesta te uvijeti za život. Takoder smatram ispravnim da lokalnim jedinicama koje nemaju zemljište kako bi osigurale zbrinjavanje napuštenih životinja da im isto omogući Republika Hrvatska. Podržavam odredbu kojom se zabranjuje držanje dupina u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja,zbrinjavanja i oporavka. Podržavam prijedlog kojim se mora odgojem i drugim mjerama držanja kućnih ljubimaca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1022 | Tea Mohorić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost eutanazije u skloništima po isteku 60 dana. Želim da se uvede novčana ili zatvorska kazna za ubijanje ili bilo koji oblik nasilja nad životinjama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1023 | Tea Palavršić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | obavezno treba najhitnije promjeniti članak 67 te zabraniti da se u bilo kojem vremenskom periodu životinje u skloništu usmrćuju.to je nedopustivo. treba ih dati na usvajanje i pronaći privremenu te trajnu skrb koliko god to dugo trajalo, i da su u tom periodu životinji osigurani svi uvjeti življenja propisanim ostalim člancima ovoga zakona. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1024 | Tea Palavršić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Predlažem da se za članak 63 smanji vremenski period od 3 dana na 1 dan | Nije prihvaćen | Vlasnici mogu nestanak kućnog ljubimca prijaviti i ranije, a u roku od tri dana njegov nestanak moraju prijaviti skloništu za životinje. |
| 1025 | Tea Palavršić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | predlažem da se iz članka 61. izbaci dio koji se dopušta držanje i nastupanje domaćih životinja u cirkusima i cirkuskim predstavama u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak |
| 1026 | Tea Palavršić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, Članak 59. | Članak 59 ovog zakona se treba u potpunosti izmjeniti u smislu da se zabrani držanje svih životinja u zatočeništvu odnosno u zološkim vrtovima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak |
| 1027 | Tea Palavršić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Predlažem promjenu članka 54 na način da se neovisno o broju rasplodnih ženki svaki uzgajivač mora registrirati jer na ovaj način se pridonosi izrabljivanju životinja koje se prodaju za kućne ljubimce u neprikladnim uvjetima i bez ikakvog nadzora | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 1028 | Tea Palavršić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podupirem odredbu da se zabranjuje držati pse stalno vezane ili u malim skučenim prostorima iz članka 51. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 1029 | Tea Palavršić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | članak 29 bi se u potpunosti trebao preformulirati u smislu da se zabrane svi pokusi na svim životinjama zbog etičkih i moralnih razloga. | Nije prihvaćen | Vidi odgovor Mihaeli Jandrić uz članak 22. Nacrta prijedloga zakona. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 1030 | Tea Palavršić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | Članak 23. treba u potpunosti izmjeniti na način da se životinje ne koriste u pokusne i istraživačke svrhe pogotovo u kozmetičke svrhe. | Djelomično prihvaćen | Vidi odgovor Mihaeli Jandrić na članak 22. Člankom 23. stavkom 2. točkom 5. Zakona pokus nije dopušten za istraživanja ili razvoj sastojaka, kombinacija sastojaka i gotovih kozmetičkih proizvoda.Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 1031 | Tea Palavršić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 22. | Članak 22 bi se u potpunosti trebao preformulirati na način da se zabrane bilo kakvi pokusi na životinjama. treba koristiti alternativne metode u istraživačke svrhe, a životinje u potpunosti ukloniti iz istih. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Mihaeli Jandrić uz ovaj članak. |
| 1032 | Tea Palavršić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | Predlažem da se životinje uzgojene u svrhu pokusa i testiranja, a pokažu se kao višak ne usmrćuju već da se ybrinu putem udomljavanja. također predlažem ukidanje svakoga vida testiraanja na svim vrstama životinja s ciljem bilo kakve zdravstvene ili znansstvene ili neke treće svrhe. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Josipu Komljenoviću uz ovaj članak. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 1033 | Tea Palavršić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Članak 9 točka 2. predlažem brisanje dijela te kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije. | Nije prihvaćen | Vezano za zabranjenu djelomičnu ili potpunu amputaciju pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije pogledati odgovor Kristini Podobnik uz članak 5. Zakona |
| 1034 | Tea Palavršić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Članak 5. predlažem da se brišu riječi OSIM TRADICIONALNIH BORBA BIKOVA jer se i njih treba zaštititi od spomenutog. Članak 8. organizirati utrke svih životinja Članak 30. predlažem da se dopuni na način da se doda kako je zabranjeno bacati petarde i slične naprave na udaljenosti manjoj od 100 metara od životinja. Članak 32. predlažem da se izbrišu riječi OSIM U TEŠKO PRISTUPAČNIM PODRUČJIMA, ovaj članak se treba univerzalno odnositi na sve kopitare u svim uvjetima Članak 34. predlažem brisanje riječi OSIM ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje jer su spomenute podloga za manipuliranja Članak 35. predlažem da se uklone riječi osim za uzgoj i držanje u svrhu proizvodnje te držanja u zoološkom vrtu Članak 36. predlažem da se uklone riječi osim u zoološkim vrtovima te u skladu s člankom 62. stavkom 5. ovoga Zakona Članak 37 predlažem da se ukloni dodatak OSIM LOVAČKIH PASA | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz tradicionalna natjecanja bikova . Pogledati odgovor Marinku Aliću uz članak 4. vezano uz organiziranja utrka pasa . Sadašnja odredba kojom se zabranjuje bacanje petardi na životinje podrazumijeva namjerno bacanje petardi na životinje, dok bi se zabranom bacanja petardi na udaljenosti ne manjoj od 100 m od životinje u potpunosti zabranilo korištenje petardi, što nije moguće provesti ovim Zakonom. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano uz zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora. Držanje životinja u svrhu proizvodnje propisano je Pravilnikom o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (NN, br. 10/44) kojim je preuzeta Direktiva Vijeća 98/58/EZ o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje. Navedenim pravilnikom se predviđa minimalne standarde zaštite životinja držanih radi uzgoja te se Pravilnik primjenjuje na bilo koje životinje (uključujući ribe, gmazove ili vodozemce) uzgajane ili držane radi proizvodnje hrane, vune, kože ili krzna ili radi drugih uzgojnih razloga. Držanje životinja u zoološkim vrtovima propisano je Pravilnikom o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova (Narodne novine, br. 66/05) kojim je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Direktiva Vijeća 1999/22 o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima. Svrha ovoga Pravilnika je zaštititi divlji životinjski svijet i očuvati biološku raznolikost kroz mjere za izdavanje odobrenja zoološkim vrtovima o udovoljavanju uvjetima i za obavljanje kontrole zooloških vrtova te se tako jača uloga zooloških vrtova u očuvanju biološke raznolikosti i edukaciji javnosti o potrebama očuvanja prirodnih staništa životinja te potrebama životinja kroz prikazivanje uvjeta držanja kojima se oponašaju uvjeti u prirodnim staništima. Donošenje odredbe da se zabrani držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te će se razmatrati kod budućih normativnih aktivnosti. Pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije uz ovaj članak. |
| 1035 | Tea Palavršić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zakon bi se trebao odnositi na sve životinje bez iznimke. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona. |
| 1036 | TENA KOVAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | U potpunosti se slažem s prijedlozima Udruge Prijatelji životinja, a koji su slijedeći: - Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno - Zabrana ubijanja životinja u skloništima - Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu - Devet pasa i uvjeti kao za skloništa - Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu - Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva - Zabrana žigosanja kopitara - Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani - Kontrola razmnožavanja kućnih životinja - Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca - Trajno oduzimanje životinje - Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima - Neprofitni karakter skloništa za životinje - Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa - Pozitivna lista egzotičnih životinja - Zabrana utrka pasa - Zabrana kupiranja lovačkih pasa - Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca - Udomljavanje životinja nakon pokusa - Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima - Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama - Zaštita glavonožaca - Zabrana obrednoga klanja - Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja - Zabrana držanja dupina u zatočeništvu - Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... - Zabrana drobljenja živih pilića - Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... - Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Stručno mišljenje dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., o korištenju uređaja i naprava kojima se u obliku kazne utječe na kažnjavanje životinja može se pročitati ovdje. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1037 | Tena Šnajder | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Za potpunu sam zabranu uzgoja činčila radi krzna u Hrvatskoj i protiv sam bilo kakvog produljenja prijelaznog razdoblja. Smatram da je takvo produljenje izuzetno nepravedno prema uzgajivačima, a riječ je o većini, koji su poštivali Zakon i već se preusmjerili na druge zanate. Ostalo je svega dvadesetak uzgajivača radi kojih se produljuje prijelazno razdoblje (ostali su ilegalci). Tih 20 obitelji svoju djecu hrane od novaca koji je doslovno zarađen na tuđoj boli i patnji, umjesto da nađu časno zanimanje. Bogu hvala, krzno je stvar prošlosti, sve više dizajnera ne koristi više pravo krzno i u tom smjeru razvija se cijela Europa. Ne želimo u Hrvatskoj te zastarjele prakse. Tko kupuje krzno? Tko još uopće želi na sebi nositi dijelove oderanih životinja? Tko želi na sebi imati 200 mrtvih činčila? Perverzni, dekadentni bogataši. Krzno više nikome ne treba. I taj trend u čitavom svijetu nitko neće moći zaustaviti, a najmanje HGK. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1038 | Tihana Pevec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Smatram da se obavezno treba zakonom zabraniti držanje pasa na lancu ili u zatvorenom prostoru iz kojeg se ne izvode van. I to bez 'osim ako', jer ako se npr. stavi da se pas smije držati na lancu ako dvorište nije ograđeno s time s nije ništa riješilo. Mislim da se treba zabraniti držanje životinja u cirkusima i u ugostiteljskim objektima radi zabave posjetioca. Trebalo bi postrožiti kazne za osobe koje bacaju petarde na životinje i pojačati nadzor u vrijeme dozvole korištenja pirotehnike. Isto tako, bilo kakvo zlostavljanje životinja na javnim površinama mora se moći dojaviti policiji koja može odmah izaći na teren i napisati kaznenu prijavu. U skloništima za životinje treba zabraniti usmrćivanje nakon 60 dana, a pogotovo ako ima mjesta u azilu. Sve napore treba usmjeriti u udomljavanje nezbrinutih životinja i u kontrolu razmnožavanja. Također, trebalo bi u svim gradovima sprovesti da se obavezno organiziraju skloništa jer ih mnogi još nemaju iako je to već u zakonu. Mislim da je jedna od najvažnijih stavki, za dobrobit kućnih ljubimaca, definiranje ovlasti komunalnih redara koji bi morali moći nadzirati uvjete držanja ljubimaca, imati čipočitače i imati protokol pisanja kaznenih prijava i prijava vet.inspekciji. Veoma je važno da se svi postojeći zakoni PROVODE, odnosno da se stvore protokoli po kojima će se provoditi, jer ne znam da je itko ikada dobio kaznu od 15000 kn za napuštanje ljubimca, a postojale su i fotografije i brojevi tablica kao dokazi. Mislim da treba uspostaviti 'Animal Police' koji bi imao ovlasti riješavati slučajeve zanemarivanja, zlostavljanja životinja. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1039 | Tijana Jurković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Moji komentari na Prijedlog Zakona o Zaštiti životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana… Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja... Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažemo se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti ako ima mjesta u skloništu... Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa... Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje... Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu… Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara... Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu… Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama... Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažemo da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja... Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivimo uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja... Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put... Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama... Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije... Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi... Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a… Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima... Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga... Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura... Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Kao udruga izričito se protivimo ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja... Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja... Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave... Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima... Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu... Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima... Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja… Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama... Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata... Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu… Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada... Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Stručno mišljenje dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., o korištenju uređaja i naprava kojima se u obliku kazne utječe na kažnjavanje životinja može se pročitati ovdje: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/file_9797.pdf | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1040 | Tina Grgurević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim oštrije kažnjavanje (oduzimanjem slobode, novčanom kaznom i društveno korisnim radom) svih sudionika u zlostavljanju kako domaćih tako i divljih životinja (pravnih i fizičkih osoba). Ono što je od velike važnosti jest PROVEDBA tih kazni - iz teorije u praksu, s papira u djelo - BRZO i EFIKASNO. To se odnosi na sve osobe, neovisno u kojim uvjetima žive, radi li se o selu ili gradu, neovisno o kojoj manjini se radi (npr. Romi). Kažnjavanje se odnosi i na osobe koje su na plaćenim državnim/gradskim pozicijama i koje su direktno ili indirektno odgovorne za zaštitu životinja i provedbu zakona: od ministara, gradonačelnika i njihovih pomoćnika, policije, šinterskih skloništa do veterinarske inspekcije i veterinara. Oni MORAJU ODGOVARATI PRED ZAKONOM u slučaju kada ne rade svoj posao u skladu sa zakonom. Nitko ne smije djelovati bez odgovornosti i sankcija za provedbu samovolje na štetu životinja i onih koji se bore za njihova prava i humani tretman. Odnosi se i na one koji svjesno ne prijavljuju zlostavljanje kada postoji dokaz da znaju za zlostavljanje. Pod zlostavljanjem smatram sve neprimjerene uvjete i odnos prema životinji koji štete njenom psihičkom i fizičkom zdravlju, domaće ili divlje, nečije ili ne: fizički uvjeti - držanje na lancu i u boksu bez redovne slobodne šetnje u pratnji čovjeka - držanje u improviziranim kućicama ili prostorijama koje ne pružaju zaštitu od vremenskih uvjeta i ostalih opasnosti - u prostorima u kojima se životinja ne može "ni okrenuti" - u vlažnim, prljavim i prostorima bez dovoljnog dotoka svjetlosti i zraka - bez redovne i dostatne svježe vode i primjerene hrane ostali uvjeti - sve aktivnosti i odnosi prema životinji koji nanose bol, strah i patnju - ne briga za zdravlje životinje kada je bolesna, ranjena i slično - zarađivanje na zlostavljanju životinja - od borbe pasa, konja izmoždenih do smrti, uzgajanje činčila za krzno, pet shopova koje ne drže u primjerenim uvjetima životinje za prodaju i koje ne brinu o njihovom zdravlju,... do UZGAJIVAČA životinja u svakakvim uvjetima koji zarađuju neprestanim razmnožavanjem životinja za prodaju u neprovjerene domove - fizičko zlostavljanje bilo koje vrste (od bolesnih kao što je zoofilija do udaranja životinje iz primitivne potrebe dokazivanja nadmoći nad njima/slabijima) - napuštanje životinje - kada se životinja ne traži ako je izgubljena ili ako se ne želi natrag ako je stradala u prometu - bolno označavanje vlasništva životinje (žigosanje, stavljanje "nanosnica" (primjer psa u Gunji), ...) - sakaćenje životinje bilo koje vrste (tradicija kao što je kupiranje ili čisto iživljavanje) - nehumano ubijanje u hranidbenu svrhu - nehumano ubijanje u svrhu samopromocije i pokazivanje moći - nehumano ubijanje radi vlastite komocije, lijenosti ili tradicije kao što je utapljanje mačića i štenaca - bilo koje vrsta mučenja životinja (namjerna ili nenamjerna) Tražim: - da se uvede zakon po kojem bi, onaj koji želi uzgajati neku vrstu životinje, MORAO OTVORITI FIRMU za taj posao, plaćati porez i koji bi se redovno kontrolirao. Svi ostali trebaju se strogo kazniti zatvorskom i/ili novčanom kaznom, ovisno o težini djela - da se zabrani korištenje životinja u svrhu zabave (tv show, cirkus, tradicijske fešte,...) - da se bilo kakvi pokusi na životinjama zabrane jer postoje puno bolji alternativni načini testiranja (lijekovi su se u inozemstvu počeli testirati na matičnim stanicama, a kozmetički i proizvodi u kućanstvu odavno imaju svoje provjerene alternativne metode). - da se eutanazija životinja tretira kao ubojstvo i strogo kazni VLASNIKA i VETERINARA ako je izvedena iz sljedećih uvjeta: - ako se vlasnik više ne može brinuti o njoj - jer je stradala u prometu a postoji realna očekivanja da će se životinja oporaviti - jer je dobio neželjene potomke životinje - jer je napuštena - jer kao napuštena ima rok za udomljenje - da se ne daje mogućnost zarađivanja na životinjama u azilima, skloništima, šinterajima i sličnim organiziranim prostorijama (njihovim udomljavanjem i/ili ubijanjem). Također tražim da sve osobe uključene u rad takvih prostora/organizacija strogo odgovaraju pred zakonom kada rade na štetu životinja. - zabranu izvoza životinja u strane azile, posebno ako nemaju zakonski ugovor sa stranim azilom i mogućnost da se kontrolira gdje se životinja udomljava. - primjerenu ali strogu kaznu za maloljetnike koji muče i ubijaju životinje (bez iznimke i o čijoj se djeci radi) - kažnjavanje VLASNIKA koji ne želi ili nije čipirao životinju te VETERINARA kod kojeg je životinja cijepljena (isto se odnosi i na upis ispravnih podataka sa čipa u bazu) - strogo kažnjavanje (zatvorskom i novčanom kaznom, društveno-korisnim radom te trajnim oduzimanjem licence, oružja i mogućnost posjedovanja drugog oružja) u slučaju krivolovstva, upotrebom oružja u vrijeme i na mjestu koje je nije po zakonu, blizu naseljenog mjesta, blizu područja koje ljudi koriste za šetalište ili piknik, UBIJANJE NAPUŠTENIH DOMAĆIH ŽIVOTINJA ili onih koji nisu na povodcu ČAK I AKO SE NALAZE NA LOVIŠTU - BOLJU SURADNJU I PODRŠKU državnih/gradskih tijela s udrugama - udrugama koje su aktivno kroz više godina u skladu sa zaštitom životinja pomagale kako životinjama, tako i svim građanima Republike Hrvatske preuzevši velik teret zbrinjavanja životinja na svoja leđa. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1041 | Tina Jakovčević | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana!!! | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1042 | Toma Makjanić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Protivim se članku 57. i smatram da se egzotični ljubimci trebaju i dalje uzgajati i držati kao kućni ljubimci. Akvaristi i teraristi su veliki znalci i ljubitelji istih životinja i uvijek rade sve u najboljem interesu istih. Oni su ti koji štite te životinje držeći ih u idealni uvjetima, prenose znanje sa kolege na kolegu i educiraju širu javnost preko raznih radionica i izložbi sličnog karaktera. Treba ih podržavati, a ne im braniti da rade ono u čemu su najbolji, a to je zaštita njihovih ljubimaca. Uzgojem u zatočeništvu direktno smanjujemo broj životinja koje se love u divljini i uvoze kao kućni ljubimci. Samim time smatram da trebate podržavati uzgoj u zatočeništvu, a nikako ni pod razno zabranjivati isti. Ovaj prijedlog zakona je apsolutno nedorečen i nejasan da više od ovog ne bih komentirao. Iskreno se nadam da ovo nije neka zezancija jer ovakav zakon ne postoji nigdje na svijetu i ne vidim nikakav smisao u istome. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1043 | Tome Kapovic | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | zabrana eutanaziranja zivotinja nakon 60 dana | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1044 | Tome Kapovic | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana!! | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 1045 | Tomislav Lacković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja po isteku 60 dana. Također želim da se kazneno gone ljude koji su na tome zarađivali. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 1046 | Tomislav Perica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Tomislav Perica | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1047 | TOMISLAVA FRKOVIĆ - BEGO | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Zakonodavac bi trebao strogo propisati rokove za izgradnju skloništa za nezbrinute životinje jer mnoge lokalne samouprave svojim nemarom i bahatošću zanemaruju svoje obveze po tom pitanju. Konkretno, živim u jednoj od najbogatijih općina - Župa dubrovačka, a u susjedstvu mi je jedan od najbogatijih gradova - Dubrovnik. Bahati gradonačelnik Dubrovnika i načelnik spomenute općine nisu u punih 20 godina samostalne Hrvatske unatoč velikim proračunima izgradili skloništa za nezbrinute životinje. Štoviše, volonteri koji brinu o tim životinjama (među njima i ja i moje kćeri) iz svog džepa plaćaju sterilizacije i hranu za takve životinje. Ima nas ovdje puno, ali smo na izmaku snaga i financijskih sredstava. Naši prijedlozi lokalnim bahatim vlastodršcima ne nailaze na razumijevanje već na podsmjeh i izrugivanje. Dakle, strogo, zakonom propisati rokove, pogotovo gradovima i općinama koje imaju dostatna proračunska sredstva. Dok se takva skloništa ne izgrade, propisati općinama i gradovima da snose troškove sterilizacije i čipiranja mačaka i pasa i to svake životinje koju volonteri donesu u veterinarsku stanicu. Propisati zakonom cijenu sterilizacije (jer sadašnje cijene su pretjerane, primjerice 800 kn za ženku psa, 400 kuna za ženku mačke), te obvezu veterinarskih stanica da takve sterilizacije provode. Naime, nedopustivo je da sućutni pojedinci snose takve troškove, a da se proračunska sredstva općina i gradova namijenjena za tu svrhu nenamjenski troše. I mi ljubitelji napuštenih životinja smo porezni obveznici koji u te iste proračune plaćamo (htjeli ili ne htjeli) mnogobrojne poreze. | Djelomično prihvaćen | Člankom 95. Zakona određeno je da su jedinice lokalne samouprave obvezne osnovati sklonište u skladu s člankom 64. stavkom 2., 3. i 4. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja 2018. godine. Člankom 65. Zakona određeno je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s osobama iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Formiranje cijena usluga veterinarskih organizacija pa tako i cijene sterilizacije ne može biti određeno ovim Zakonom. |
| 1048 | Toni Marušić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Otvoreno se protivim člancima 57. i 58. ovog zakona. Alternativa ovome bi bila veća kontrola vlasnika, podrijetla životinja i edukacija. Trenutno stanje u terarističkom hobiju je da je skoro 100% životinja iz kontroliranog uzgoja, te životinje su generacijama u zatočeništvu i ne predstavljaju nikakvu opasnost za okolinu ni ljude. Stupanjem ovoga zakona na snagu označilo bi početak masovnom crnom tržištu koje bi postalo veći problem nego dosadašnja situacija, svi smo svjedoci da potpuna zabrana nečega nije donila ništa dobro...naprotiv. Rješenje je bolja organizacija i malo više rada institucija, kojima to očito ne paše i pokušavaju sa što manje rada učiniti značajne promjene. Sav trud i ljubav nas hobista na koje štetno utječe ovaj zakon propada, svi naši pokušaji da kontroliranim uzgojem i edukacijom ljudi očuvamo vrste u prirodi također propadaju. Svi vi pobornici ovoga zakona pozdravite šverc životinja iz divljine i susjednih država i jako loše postupanje prema njima zbog brze zarade jer nas to sve očekuje. Podsjetimo se situacije u Floridi gdje je zabilježen dramatičan porast divljih populacija aligatora kada su se otvorile prve farme istih, ideja iza toga je očuvanje kroz edukaciju, suprotno od zabrana... Cijenim ideje ovih članaka u smislu ljubavi prema životinjama jer je i sam imam na izvoz ali zabrana nije rješenje, upravo suprotno. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1049 | Udruga hrvatskih uzgajivača chinchilla | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Poštovani, U vezi prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja u ime uzgajivača činčila u Hrvatskoj tražim da se iz zabrane uzgoja životinja koje se drže u svrhu proizvodnje krzna, izuzme uzgoj činčila, te da se uzgoj nastavi nadalje i neograničeno. Iako Udruga prijatelja životinja navodi da od 2006. godine, kada je sadašnji Zakon o zaštiti životinja sa prijelaznim razdobljem od 10 godina, stupio na snagu, ništa se nije promijenilo u navedenom uzgoju, što bi moglo utjecati da se iz te zabrane izuzme uzgoj činčila, te navodimo slijedeće: 2006. godine uzgoj činčila je od svih zemalja EU bio zabranjen u Velikoj Britaniji i Austriji, da bi se nakon 9 godina proširio samo na Sloveniju. U ostalim zemljama EU, ne samo da je dozvoljen uzgoj već je dozvoljeno i ubijanje životinja za krzno, a neke članice npr. Mađarska, Poljska i potiču sufinanciranjem, uzgoj navedenih životinja. U Nizozemskoj, Vrhovni sud još nije odlučio da li je zabrana proizvodnje krzna zakonita. Uzgoj životinja za krzno u Europi je narastao u proteklom razdoblju 40% u posljednjih deset godina, osobito u zemljama srednje i istočne Europe (Poljska, Litva, Rumunjska, Bugarska). Činčile su životinje čiji uzgoj se sufinancira i potiče od strane EU fondova. Hrvatskim uzgajivačima činčila je 2006. godine obečano prilikom izglasavanja Zakona da će se ulaskom Hrvatske kao članice u EU i uslađivanjem Zakona i propisa još jednom sve razmotriti, a u slučaju Zakonom propisane zabrane obavljanja te djelatnosti, na odgovarajući način obeštetiti. (Izvješće Odbora za poljoprivredu i šumarstvo o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti životinja, P.Z.E. br. 475. Činčile su 100 % izvozni proizvod iz Hrvatske i izvoze se žive. Uzgajivači već godinama poslovno surađuju sa najvećim otkupljivačem činčila na svijetu, te sa istim postoji višegodišnji ugovor o daljnjoj poslovnoj suradnji i to sa firmom "Wanger" Mađarska (Dopis o suradnji i broju kupljenih životinja firme „Wanger“.) Farme činčila u Hrvatskoj, a kojih trenutno ima 60-ak u privatnom su vlasništvu i o čijem opstanku ovise egzistencijalno vlasnici, njihove obitelji i zaposleni djelatnici, a radi se o registriranim OPG-ovima, obrtima i firmama. Osim navedenih, u opstanak farmi ovisi i ekonomski razvoj drugih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj, a koji sudjeluju u samom uzgoju kao što je tvornica stočne hrane, veterinarska služba, obrtnici limari, OPG-ovi i druge. Hrvatski uzgajivači će stupanjem navedenog Zakona biti uskraćeni u tržišnom natjecanju zemalja Europske unije iz čega se vidi da je navedeni Zakon protuustavan. Prilikom izglasavanja 2006. godine hrvatsko gospodarstvo nije bilo u ovakvoj situaciji, nije bilo gospodarske krize i možda se tada i moglo planirati i okrenuti nečemu drugom, ali današnja situacija je daleko od idealnog. Navedeni uzgoj stvara veliku priliku za razvoj ruralnih područja. U Europskom zemljama gdje su mogućnosti rada na nekim drugim gospodarskim granama, ne razmišlja se o ukidanju navedenog izgoja. Izjave Udruge prijatelja životinja su krajnje uvredljive i arogantne prema marljivim uzgajivačima činčila i njihove izjave o poljoprivrednicima, da isti imaju "dovoljno vremena da se prebace u neku drugu vrstu posla ili struke" ili se odnose na njih kao "nedovoljnog broja pojedinaca koji su odlučili zanemariti zabranu", jasno pokazuju nedostatak razumijevanja uzgoj činčila u Hrvatskoj. Farme činčila su ponajprije farme ruralnih obitelji, koje ne mogu jednostavno mijenjati svoj način života i zatvoriti svoje jedva izgrađeno poslovanje. Činjenica da je većina uzgajivača i dalje nastavila svoj uzgoj, dokaz je njihovih uvjerenja, da će državne institucije ponovno razmotriti restriktivne mjere koje su usvojene pod pritiskom međunarodne kampanje protiv hrvatskih zajednica vođenih ideologa. Hrvatski uzgajivači rade u skladu sa Pravilnikom Europske udruga uzgajivača krznaša i prema Zborniku najboljih praksi. Hrvatski uzgajivači da bi mogli prodavati i izvoziti životinje, te da bi mogli konkurirati na Europskom i svjetskom tržištu činčila moraju osigurati izvanredne uvjete uzgoja i dobrobiti životinja. Promjenom Zakona može se pridonjeti gospodarskom boljitku Hrvatske, kvalitetno sudjelovati u tržišnoj utakmici Europske unije i dovesti strane investitore u Hrvatsku. Nemogućnost da se dokaže da uvjeti za dobrobit životinja nisu ispunjeni, samo potvrđuje činjenicu da je pravi motiv za zabranu uzgoja životinja za krzno etičkog karaktera i da se anti-fur kampanja temelji na ideološkim idejama, da je neetično da ljudska bića koriste bilo koju životinju za bilo koju ljudski korisnu svrhu. Dugoročni je cilj takvih ideologa je likvidacija svih životinja, kroz zabranu životinjskih sektora jedan po jedan. Udruga prijatelja životinja često ponavlja argument da više od 70% stanovništva Hrvatske podržava zabranu. Javno mnijenje je očito važan element u modernom donošenju demokratskih odluka, ali njegova važnost je uvjetovana time da javnost ima pristup pouzdanim, realnim i uravnoteženim informacijama. Iako je, prema istraživanju koje je provela u 2013. Agencija Ipsos, samo 10,2% ispitanih europskih građana dobilo informacije o uzgoja životinja za krzno i 3,6% iz javnih vlasti. S obzirom na nejednak iznos sredstava i komunikacijskih sposobnosti hrvatskih seljaka s jedne strane i međunarodne organizacije protiv kampanje krzna s druge strane, imamo sve razloge za sumnju da prosječni hrvatski građanin ima šansu da oblikuje svoje mišljenje koje se temelji na uravnoteženosti informacija. Ipsos Istraživanje, također pokazuje da većina stanovništva (59%) prihvaća uzgoj životinja za krzno, ako je to moguće, a još veći dio (79%) smatra da je socijalna usluga važnija od krajnjeg korištenja životinja. Isto tako, tvrdnja da svaki pojedinac treba sam odlučiti da li da nosi krzno, podržan je od strane 60% ispitanika. Općenito, javno mišljenje može se lako okrenuti protiv manjine i njezinih prava. Odnos čovjeka i životinja je važan aspekt u bilo kojem društvu. Moralno prihvaćanje kako ljudi koriste životinje, prije svega, leži u dobrobiti životinja, a predviđeno za životinje, dok su žive. Životinje nemaju znanja i uvažavanje kako će se koristiti nakon njihove smrti, te je iz tog razloga, važno kako bi se osigurala njihova dobrobit dok su žive. Za razliku od pojma morala, dobrobit životinja može se mjeriti, izvagati i dokazati znanstvenim standardima. Na kraju, moramo još jednom iznijeti, naše neslaganje sa kolegom Nikšom Barišić, koji je iznio prijedlog određenog produženja prijelaznog perioda, uvažavajući činjenicu da je ekonomska kriza nastupila nakon donošenja Zakona o zaštiti životinja i da postoji mogućnost jedan dio proizvođača nije bio u mogućnost pronaći alternativno rješenje za egzistenciju sebe i svojih obitelji. Naime, ovim prijedlogom produžila bi se samo agonija uzgajivača, jer isti ne bi mogli konkurirati na poticaje iz EU, spriječilo bi strane investitore da ulože u navedeni uzgoj, te bi nas ponovno nakon nekog vremena vratilo na početak ove priče, a hrvatske uzgajivače stavilo u poziciju da i nadalje strahuju za svoj posao. Također napominjemo i podršku Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore, koje su prepoznali važnost daljnjeg uzgoja činčila u Hrvatskoj. Predsjednik Udruge Bruno Ivančan | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1050 | Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Također, što je sa sudjelovanjem u svjetskim progaramima kao što je CARES "C.A.R.E.S. was built on the principle of allowing everyone, whether they are a beginner or advanced hobbyist, to be given a chance to play a role, be a part, and feel as if they are making a difference in the positive future of at risk fishes. In recent years, conservationists and scientists have come to realize that captive maintenance and procreation of species at risk, both within the country of origin and outside of the country of origin, has become the quintessential answer for both short-term and long-term preservation goals. This has been successfully undertaken by aquariums and zoos; however, these facilities lack the necessary space and staff to come to the aid of all of the species in need of immediate help. It became apparent that this is a role in which we as hobbyists, with our combined total of thousands of tanks and shared experiences, can make a significant difference" izvor: http://www.cichlidae.com/section.php?id=209 Ovakvi restriktivni zakoni mogu dovesti do onegućavanja pomoći pojedinim vrstama kojima je hitno potrebna pomoć da bi preživjele... Ako netko sudjeluje u ovakvom globalnom projektu spašavanja pojedine vrste, po ovom prijedlogu zakona će dobiti kaznu, a istovremeno će ga zvati sa nekog sveučilišta na kojem mu žele dodjeliti nagradu za životno djelo... Nisu samo psi i mačke životinje, ima toga puno više, tako da se ne može predlagati zakon koji se odnosi na životinje a da se ne obuhvati puno veća slika, pa onda primjeni na neku sredinu i prilagodi uvjetima i potrebama | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1051 | Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | U potpunosti podržavamo Udrugu ljubitelja Diskusa u ovoj replici. Nestankom staništa pojednih ribljih endemskih vrsta, vrsta se očuvala jedino u akvarijima različitih zaljublenjika u te vrste riba. Primjerice, jezero Malawi u Africi je skoro ostalo bez svojih endemskih vrsta ciklida zbog dovođenja nilskih grgeča, koji su ekonomski isplativiji za ribolov. Pojedine od tih endemskih vrsta očuvane su samo upornim radom akvarista uklučenih u jedan od programa zaštite te pojedine riblje vrste. Ovdje nije riječ o bilo kakvoj trgovini životinjskim vrstama nego o strogo nadziranom programu zaštite riblje vrste kroz znanstveni program. Ovakovih primjera ima jako puno, i ne moramo daleko ići od središta Zagreba da bi uočili te stvari. Prije 30ak godina zlatni karas je bio česta riba na ovim područjima, ali danas ga se jako teško nalazi zbog pojave babuški. Znači li to da moramo dopustiti da zlatni karas izumre, jer eto nije ni pas ni mačka? Na Tajlandu postoji jako puno vrsta iz porodice betta koje će kroz 10 do 15 godina vjerojatno biti ugrožene vrste zbog ljudskog djelovanja na njihova staništa.... Prema iznesenom stavu Viktoria Krčelić vrlo brzo bi se velik broj životinjski vrsta sa liste ugroženih prebacio na listu izumrlih. Uvjeren sam da to nije mišljenje javnosti i da je to samo stav pojedinca koji nije u potpunosti promislio o onom o čemu piše | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1052 | Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 58. | U akvaristici su na području RH najzastupljenije su riblje vrste koje rađaju žive mlade kao što su guppy, švert, molly platy. Kod ovih riba primjena ovog članka zakona dovela bi do totalnog kolapsa u nadležnom tijelu i nadležnom veterinarskom uredu te bi samim time ovaj zakon bio neprovediv... Upotrebom termina invazivne riblje vrste, u potpunosti se isključuju ove vrste, jer niti jedna od njih ne bi preživjela zimu... I na kraju, sve se svodi na gomilu administracije, muke, čekaja na telefonskoj liniji, vrćenja u krug... Akvaristika je hobi i ljudi bi u njoj trebali uživati, a ne ispunjavati gomilu nepotrebne papirologije za svaku ribicu koju imaju, a kupili su je u obližnjem akvarističkom dućanu koji sasvim legalno prodaje ribice i svu potrebnu opremu za njih... Potpuno nepotrebno, nepimjereno, nepripremljeno... Čemu sve ovo? | Prihvaćen | Članak 58. Zakona je brisan. |
| 1053 | Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Pojam strane životinjske vrste ne znači apsolutno ništa u kontekstu kućnih ljubimaca. Ono što je nekom od predlagatelja zakona strano, nekom drugom može biti jako poznato. Nekome tko se bavi akvaristikom riblje vrste tipa betta splendens, discus, guppy ili ancistrus su vrste koje bolje poznaje od različitih pasmina pasa. Također, neke pasmine pasa nisu autohtone za ovo područje kao primjerice njemački ovčar, francuski buldog itd. Zar će se ministar morati oglašavati oko svake vrste životinja zbog nejasnog termina "Strane životinje"... Predlažem da, kada se priča o akvaristici i teraristici korištenje termina invazivne vrste, ali da prije toga predlagatelj zakona unaprijed definira listu vrsti koje smatra invazivnim, kako bi mogli konkretno raspravljati. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1054 | Udruga ljubitelja i uzgajivača Betta «Betta Svijet» | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Udruga ljubitelja i uzgajivača betta "Betta Svijet" uvjerena je da su svi prijedlozi ovog zakona izneseni u dobroj namjeri. U komentarima Pet Centar d.o.o. jasno je vidljivo koliko je prijedlog zakona nedorečen i koliko manipulacije može proizvesti nejasnim odredbama različitih članaka, tako da ih ovdje ne treba ponavljati. Stoga je udruga Betta Svijet strogo protiv ovakvog prijedloga zakona. Također, ljudi se iz Hrvatske masovno iseljavaju, jer nemaju mogućnosti za dostojanstvn život od svog rada.Odakle državi ili tjelima lokalne uprave novac za provođenje ovog zakona, kada ne mogu djeci srednjih škola omogućiti besplatne udžbenike i besplatan prijevoz do škole, Odakle novac za provođenje ovog zakona, kada roditelji nisu u mogućnosti djeci kupiti knjige koje djeci trebaju za školovanje, kada roditelji ne daju djeci da upišu srednju školu, jer nemaju novac za autobusnu kartu. Škole su nam poluprazne,.. Ostavimo ovaj prijedlog zakona za neka bolja vremena kada ćemo si kao društvo moći priuštiti držati psa ili mačku godinu i više dana u azilu i za to imati financijskih sredstava. Nemojmo stavljati prava činčila i drugih životinja prije prava naše djece!!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1055 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Pohvaljujemo namjeru da se zabrani pse držati stalno vezane ili u boksevima no smatramo da ovako formuliran tekst neće postići željeno i da ga treba doraditi. Neodređeno je što znači stalno vezane pa je moguće različito interpretirati ovu odredbu- smatramo da treba zabraniti držati pse vezane na lancu ili u boksu uopće. na taj bi se način osiguralo da psi ne provode dane ili godine zavenani na lanac ili u malim boksevima tako što bi se izbjegla mogućnost slobodne interpretacije ove odredbe koju je sada moguće tumačiti i na način da je dovoljno da je pas odvezan jednom mjesečno ili jednom u pet godina pa da to znači da nije stalno vezan. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. |
| 1056 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 16. | čl.16. st (3)- držimo da Povjerenstvo ministarstva treba donijeti procjenu. Treba biti propisana procedura donošenja procjene i njezin sadržaj. Procjena povjerenstva treba biti obvezujuće za nadležno tijelo pri donošenju odluke. obrazloženje: ukoliko bi povjerenstvo činili uzgajivači, dobavljači i korisnici to bi ih stavilo u poziciju sukoba interesa obzirom da je njihov primarni interes provoditi pokuse a ne štiti životinje i osiguravati njihovu dobrobit. na taj se način postiže transparentnost postupka i procesa. ocjena povjerenstva ministarstva treba biti obvezujuća za nadležno tijelo kako bi se osigurala stvarna uloga povjerenstva i zajamčila zaštita životinja. | Nije prihvaćen | Mišljenje povjerenstva za dobrobit životinja korisnika se prilaže uz zahtjev za odobrenje projekta koje se dostavlja nadležnom tijelu na odobrenje. Nadležno tijelo će projekt odobriti uz prethodno pozitivno mišljenje nacionalnog Etičkog povjerenstva koje procjenjuje i mišljenje povjerenstva za dobrobit životinja korisnika koje je dostavljeno uz zahtjev za odobrenje projekta. Osiguravanjem mišljenja na razini povjerenstva za dobrobit životinja korisnika potiče se razvoj znanja i vještina na razini korisnika vezano za planiranje i provođenje projekata što je od velike važnosti za osiguranje pravilne provedbe propisa o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe kao što je i određeno Direktivom 2010/63/EU. Direktiva također određuje sastav i obveze navedenog povjerenstva što je transponirano Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13). |
| 1057 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | (2) Životinjama nije mjesto u cirkusu. Zabrana bi trebala vrijediti za sve životinje općenito jer dio cirkusa divlje će životinje zamijeniti domaćim za koje su uvjeti života u cirkusu jednako protuprirodni i na njihovu štetu kao i kod divljih životinja. Ako je cilj podizati razinu svijesti o važnosti zaštite i suživota sa životinjama cirkusi koji eksploatiraju životinje u svrhu zabave šalju potpuno krivu poruku i primjer, prvenstveno djeci i mladima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 1058 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Zoološki vrtovi zatvori su za životinje. U stremljenjima i nastojanjima da organiziramo društvo koje će njegovati vrijednosti nenasilja, slobode, suživota i solidarnosti, za takve relikte prošlosti nema mjesta. Oksimoron je povezivati zoološke vrtove i zaštitu životinja ili edukaciju. Ono što djeca uče promatrajući ovakvo uređenje odnosa je da je u redu porobljavati divlje životinje i lišavati ih slobode radi ljudske zabave i razonode. Što je uopće moguće i naučiti o nekoj vrsti promatrajući je u zatočeništvu. Puno su važnije vrijednosti koje će djeca naučiti posjećujući zoološke vrtove nego puke informacije i činjenice o pojedinoj vrsti životinja. Oblik zooloških vrtova koji bi ispunjavao svoju edukativnu svrhu bio bi prostor organiziran kao sklonište za životinje koje je trebalo zbrinuti- ranjene, mladunčad, napuštene i sl. Kroz takvo bi se uređenje promicale vrijednosti solidarnosti, slobode, suživota i zaštite životinja koje želimo usaditi svojoj djeci. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović. |
| 1059 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. Ipak, ovako predloženom odredbom otežava se rad privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa. Nelogično je na ovaj način pooštravati uvjete pojedincima i udrugama koje spašavaju životinje dok, s druge strane, mnoge lokalne zajednice nisu uopće niti krenule provoditi zakonske odredbe koje se odnose na osnivanje skloništa i zbrinjavanje životinja, pa su jedino pojedinci i udruge oni koji odrađuju njihov posao, i to dobrovoljno i volonterski. Stoga će ovako predložena odredba značajno otežati zbrinjavanje životinja koje provode privremeni udomitelji i udruge bez skloništa. Smatramo da je dovoljno propisati i kontrolirati da posjednici većeg broja pasa moraju omogućiti smještaj pasa u skladu s njihovim potrebama jednako kao i bilo koji drugi posjednik kućnog ljubimca. Zašto bi netko morao udovoljiti uvjetima propisanima za skloništa ako ima primjerice 10 pasa na velikom ranču, kojima su osigurani svi potrebni uvjeti… Nelogično je i da se iz ovako predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Time im se izravno pogoduje jer će mnogi od njih i dalje moći držati ženke i štence u uvjetima koje nitko ne kontrolira. S druge strane, nastradat će pojedinci koji u svojem domu žele pružiti privremeni smještaj psima koje u skloništima čeka usmrćivanje, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 1060 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | (1) Stava smo da iz ovog članka treba izbaciti odredbu koja omogućava neregistriranu djelatnost uzgajivačima s manje od tri rasplodne kuje. Na taj bi način fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnost uskladile s odredbama Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanjanja neregistrirane djelatnosti te bi svi subjekti na tržištu imali istovjetno poslovno okružje. Kao udruga koja vodi sklonište za pse možemo posvjedočiti kako je jedan od glavnih uzroka napuštanja i nekontroliranog porasta populacije pasa upravo neregulirano crno/sivo tržište a ovakva odredba samo će doprinijeti njegovu jačanju. Ovakva odredba ostavlja i prostor za zlouporabu i manipulaciju zakonom- primjerice višečlana obitelj može imati i nekoliko uzgoja s dvije kuje i neće imati obvezu registracije. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 1061 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | (5) Podržavamo prijedlog da se uvede još jedan stavak: Pri oglašavanju i prodaji životinja za dalju prodaju oglašivač/prodavatelj mora objaviti podatke o svojem identitetu: broj iz upisnika nadležnog tijela, tvrtku i sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili ime i prezime naručitelja, OIB i njegovo prebivalište, odnosno boravište. Svjedoci smo da je crno tržište životinja koje se prodaju putem raznih oglasnika i sl. sveprisutno u RH. Na ovaj bi se način reguliralo oglašavanje i prodaju kućnih ljubimaca. Samim tim će se olakšati postupanje inspekcijama – nedostatak broja ukazuje na neregistrirano obavljanje djelatnosti protivnom ovom i drugim propisima, ali će se pomoći i uzgajivačima koji rade i žele raditi u skladu s propisima te ih zaštiti od nelojalne – neregistrirane konkurencije. Ovime se usklađuje Zakon o zaštiti životinja sa odredbama Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | Člankom 76. Zakona određeno je da pri oglašavanju pasa u svrhu prodaje ili promjene vlasništva prodavač mora osigurati, a oglašivač mora objaviti oznaku uzgoja registriranih ili oznaku vlasnika životinja evidentiranih u skladu s člancima 55. i 56. ovoga Zakona te broj mikročipa psa i broj mikročipa majke psa. |
| 1062 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 49. | Općenito: Smatramo da treba omogućiti i udomljavanje divlje životinje koju nije moguće vratiti u prirodu- pri tome vodeći računa o potrebama, dobrobiti i zaštiti životinje kao i sigurnosti ljudi, drugih životinja i prirode. | Prihvaćen | Članak 49. postao je članak 50. Zakona. |
| 1063 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA , Članak 47. | (1) 3. Potrebno je dodatnim propisom ili pravilnikom precizno definirati što znači iznimno opravdano i na koji je to način regulirano. Isto se odnosi i na stavak (2) u kojemu se izuzimaju znanstveno opravdani postupci. nije jasno na koji je način to regulirano, što to precizno znači, tko takve odluke donosi i odobrava postupke i sl. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Lani Vojković uz Dio peti Zakona. Članak 47. postao je članak 48. Zakona. |
| 1064 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 45. | Općenito: Predlažemo dodati i odredbe o vođenju evidencija o broju liječenih, uginulih i usmrćenih životinja i način njihova vođenja i čuvanja. | Nije prihvaćen | Vođenje evidencija o broju liječenih, uginulih i usmrćenih životinja i način njihova vođenja i čuvanja vodi se u skladu s posebnim propisima iz područja veterinarstva. |
| 1065 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 44. | (3) Predlažemo dodati na kraju: "sukladno njihovim fiziološkim i etološkim potrebama te dobrom praksom i znanstvenim saznanjima." | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 1066 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. | (1) Riječ "nepotrebno" je suvišno, jer sugerira postojanje potrebne patnje (boli, ozljeda i straha). | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 1067 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 41. | Članak 41. općenito: Potrebno je precizno definirati dodatnim propisom ili pravilnikom fiziološke i etološke potrebe pojedinih vrsta i uvjete koje im se mora osigurati obzirom na te potrebe. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz članak 38. Zakona. |
| 1068 | Udruga Pobjede | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | (3) 7. i 8. Predstavnici udruga farmera i uzgajivača ne bi trebali biti članovi odbora za zaštitu farmskih životinja jer ih to izravno dovodi u sukoba interesa obzirom da zastupaju interese proizvođača čiji je prvi prioritet profit, a što može ići na štetu dobrobiti i zaštite životinja. Odbor treba biti sačinjen od neovisnih stručnjaka koji će mišljenja i odluke donositi iz neutralne pozicije. Pri tome se u obzir mogu uzimati mišljenja predstavnika farmera ili uzgajivača. Isto vrijedi i za odbro za zaštitu kućnih ljubimaca i drugih životinja a odnosi se na- udruge i saveze uzgajivača, zooloških vrtova i trgovina kućnim ljubimcima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 1069 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. | (3) 9. Predlažemo dodavanje još jedne točke kako bi se osigurao napredak u zaštiti životinja i realiziralo nastojanja da se usvajaju alternativne metode koje ne uključuju životinje: "10. Etičko povjerenstvo aktivno prati razvoj alternativnih pristupa i najnovijih znanstvenih spoznaja u svrhu osiguranja podataka metodama koje ne uključuju korištenje životinja u pokusima ili koriste manji broj životinja ili koji uključuju manje bolne postupke. O tome sačinjava izvješće koje podnosi nadležnom tijelu i ministru do kraja ožujka tekuće godine za proteklu godinu." | Nije prihvaćen | Praćenje razvoja alternativnih pristupa je svakako važno za članove Etičkog povjerenstva te im služi pri procjeni projekata i davanju mišljenja na opravdanost i opseg projekata. S obzirom da je Komisija kroz Direktivu 2010/63/EU osnovala EURLECVAM kojemu je osnovna zadaća poticanje razvoja i praćenje razvoja alternativnih metoda informacije se mogu pratiti kroz stranice Komisije. Kroz godišnje izvješće koje sastavlja Etičko povjerenstvo mogu se uvrstiti i informacije o alternativnim pristupima. Članak 35. postao je članak 36. Zakona. |
| 1070 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 35. | (2) Uz stručnjake iz različitih područja prirodnih znanosti i predstavnika udruga za zaštitu životinja u povjerenstvu bi trebao biti i priznati stručnjak etičar (društveno-humanističke znanosti). Predstavnici industrije ne bi trebali biti u etičkom povjerenstvu. To otvara mogući sukob interesa- profit od industrije nasuprot dobrobiti i zaštiti životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Prijateljima životinja uz ovaj članak. Članak 35. postao je članak 36. Zakona. |
| 1071 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 31. | Članak 31. Predlažemo dodavanje stavka (4) sadržaj i način vođenja zapisnika iz stavka 1. ovog članka pravilnikom propisuje ministar. | Nije prihvaćen | Zapisnici se, na razini objekta korisnika, vode o tijeku provođenja projekta te prate sadržaj projekta i stoga njihov sadržaj i način vođenja nije potrebno propisivati. Članak 31. postao je članak 32. Zakona |
| 1072 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | (2) Komentar uz riječ "Iznimno": Stava smo da ne postoje iznimke koje su neophodne za obrazovanje, a koje životinjama uzrokuju bol, patnju, ozljedu i smrt. Takva praksa ne potiče razvoj alternativnih metoda i usvajanje etičkih principa koji bi trebali biti dio znanstvene zajednice. Ukoliko se ovaj članak ipak nađe u novom zakonu držimo da je nužnu prilikom odobrenja ovakvih projekata uzeti u obzir i mišljenje Etičkog povjerenstva, koje će biti obvezujuće. | Nije prihvaćen | Korištenje životinja u obrazovne svrhe u skladu s člankom 29. Zakona odobrava se od nadležnog tijela ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja, a korisnik treba u zahtjevu za odobrenje projekta dokazati da je istražio baze dostupnih alternativnih metoda za korištenje u nastavi. Nadležno tijelo za sve projekte izdaje rješenje ne temelju mišljenja Etičkog povjerenstva. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 1073 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 24. | (2) Treba jasno definirati i ili uputiti na propis/pravilnik koji definira pojmove odgovarajućeg smještaja i njege. | Prihvaćen | Člankom 13. stavkom 5. Zakona određeno je da, među ostalim, „način uzgoja, nabave, korištenja i postupanja s pokusnim životinjama“ pravilnikom propisuje ministar. Članak 24. postao je članak 25. Zakona |
| 1074 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | (3) Predlažemo dodati: (...) ovim Zakonom "i obvezujućim mišljenjem Etičkog povjerenstva" (v. komentar Članka 16. st. 3.) | Nije prihvaćen | Člankom 17. koji je sada postao članak 18. Zakona određeno je da rješenje o odobrenju projekta donosi nadležno tijelo na temelju prethodne procjene projekta po podnesenom zahtjevu iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona i mišljenja Etičkog povjerenstva iz članka 35. ovoga Zakona o osnovanosti i opsegu predloženog projekta tako da isto nije potrebno navoditi u članku 16. Zakona. Članak 23. postao je članak 24. Zakona. |
| 1075 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | (2) 6. Smatramo da treba bezuvjetno zabraniti testiranje na životinjama učinka alkohola i droga kao što je to slučaj s duhanskim proizvodima, kozmetikom i sredstvima za pranje. | Nije prihvaćen | Člankom 23. stavkom 2. točkom 6. Zakona određeno je da se za istraživanja učinka alkohola i droga mogu provoditi pokusi, osim u slučaju kad ne postoje druge znanstvene metode kojima se zamjenjuje korištenje životinja. Zabranjeno je koristiti životinje u pokusima za istraživanja ili razvoj duhanskih proizvoda i kemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju predmeta opće uporabe kao i za istraživanja ili razvoj sastojaka, kombinacija sastojaka i gotovih kozmetičkih proizvoda. Iako je poželjno zamijeniti korištenje živih životinja u postupcima drugima metodama koje ne uključuju žive životinje, korištenje živih životinja i dalje je potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. korištenje životinja za znanstvene svrhe treba uzeti u obzir samo kad ne postoji alternativa koja ne uključuje životinje. Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 1076 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | (1) 7. Smatramo da je formulacija "odgovarajuće naprave i oprema" nedovoljno precizna te da je pojam „odgovarajuće“ potrebno precizno i jasno definirati posebnim propisom/pravilnikom ili sl. | Nije prihvaćen | Člankom 23. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe propisano je u stavku 1. da svi objekti uzgajivača, dobavljača i korisnika moraju imati naprave i opremu koja odgovara vrsti smještenih životinja i, u prostorima u kojima se provode pokusi, provođenju tih pokusa. Stavkom 2. Pravilnika propisano je da oblik, konstrukcija i metode rada naprava i opreme iz stavka 1. ovoga članka moraju omogućiti da se pokusi provode na što učinkovitiji način, s ciljem dobivanja pouzdanih rezultata koristeći najmanji broj životinja i uzrokujući najmanji stupanj boli, patnje, tjeskobe ili trajnog oštećenja. Stavkom 3. Pravilnika propisano je da se za potrebe provedbe stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju poštivati odgovarajući zahtjevi iz Priloga III. ovoga Pravilnika koji se odnosi na zahtjeve za objekte te skrb o životinjama i smještaj.Članak 23. postao je članak 24. Zakona. |
| 1077 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 23. | (1) 6. Smatramo da je formulacija "odgovarajućeg obrazovanog i osposobljenog osoblja" nedovoljno precizna te da je pojam „odgovarajuće“ potrebno precizno i jasno definirati posebnim propisom/pravilnikom ili sl. | Nije prihvaćen | Člankom 24. Pravilnika o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe propisano je da nadležno tijelo, na temelju elemenata iz Priloga V. ovoga Pravilnika, određuje najmanje zahtjeve u pogledu osposobljavanja te zahtjeve za dobivanje, održavanje i dokazivanje potrebne stručne osposobljenosti za poslove provođenja pokusa na životinjama, oblikovanja pokusa i projekata, skrbi o životinjama ili usmrćivanju životinja. Sve osoblje koje obavlja nabrojene poslove mora biti osposobljeno. Članak 23. postao je članak 24. Zakona |
| 1078 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 21. | Članak 21. Kako bi se osigurala provedba zakona i propisana dobrobit životinja trebalo bi zakonom propisati proceduru, način i učestalost minimuma redovnih kontrola i nadzora koje će provoditi nadležno tijelo. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Borisu Bakoti uz članak 20. Zakona. Članak 20. Postao članak 21. Zakona, a članak 21. postao je članak 22. Zakona. |
| 1079 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 17. | (1) Predlažemo dodati: "Ukoliko je Etičko povjerenstvo dalo negativnu ocjenu projekt će biti odbijen." Na taj se način osigurava stvarna uloga i uvažavanje mišljenja i ocjene Etičkog povjerenstva, koje bi u suprotnom moglo služiti samo kao alibi za brigu o dobrobiti životinja u predmetnim postupcima… | Nije prihvaćen | Člankom 17. Nacrt prijedloga zakona određeno je da rješenje o odobrenju projekta donosi nadležno tijelo na temelju prethodne procjene projekta po podnesenom zahtjevu iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona i mišljenja Etičkog povjerenstva iz članka 35. Zakona o osnovanosti i opsegu predloženog projekta iz čega proizlazi da će u slučaju negativne ocjene Etičkog povjerenstva biti donijeto rješenje kojim će se projekt odbiti.Članak 17. postao je članak 18. Zakona. |
| 1080 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 15. | (1) Smatramo da bi povjerenstvo trebalo osnovati nadležno Ministarstvo, koje bi trebalo propisati zadaću, način rada povjerenstva te financirati i kontolirati njegov rad, a u svrhu bolje/istinske kontrole dobrobiti životinja, provedbe pozitivnih zakona i propisa i izbjegavanja mogućeg sukoba interesa ukoliko bi uzgajivači, dobavljači i korisnici sami osnivali povjerenstva. | Nije prihvaćen | Člankom 15. stavkom 1. Zakona određuje se obveza osnivanja povjerenstva za dobrobit životinja u objektu uzgajivača, dobavljača i korisnika čime Zakon transponira odredbe Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (u daljnjem tekstu: Direktiva 2010/63/EU). Direktiva također određuje sastav i obveze navedenog povjerenstva što je transponirano Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13). Tijekom inspekcijskog nadzora veterinarski inspektor provjerava da li navedeno povjerenstvo ispunjava svoje zadaće. |
| 1081 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 12. | (1) „…koje je moguće izbjeći“ je suvišno jer otvara prostor manipulacije i osobne interpretacije situacije- mogućnosti tj. nemogućnosti izbjegavanja boli, patnje, ozljeda ili smrti. | Nije prihvaćen | Navedeno je važno kod utvrđivanja okolnosti nekog događaja od strane veterinarske inspekcije jer veterinarski inspektor utvrđuje okolnosti događaja i ocjenjuje je li određenu situaciju bilo moguće izbjeći. |
| 1082 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | (3) 3. Koji su to različiti postupci? | Primljeno na znanje | U članku 10. stavku 3. Zakona određeno je da životinje može usmrtiti samo veterinar ili stručno osposobljeni veterinarski tehničar pod nadzorom veterinara, osim u slučajevima, između ostalog, kod usmrćivanja životinja za korištenje njihovih organa, tkiva i trupova u svrhu provođenja različitih postupaka ili u svrhu obrazovanja. Različiti postupci su postupci koji se u svrhu znanstvenih istraživanja provode na tkivima, organima i trupovima životinja usmrćenih u tu svrhu te se time poštiva načelo smanjenja broja korištenih životinja u pokusima, s obzirom da se umjesto živih životinja koriste organi, tkiva i trupovi puno manjeg broja životinja za istraživanje. |
| 1083 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | (3) Tko smije usmrtiti životinju u ovim slučajevima? Na koji način, pod kojim uvjetima? | Primljeno na znanje | Životinju koja se koristi u znanstvene svrhe ili svrhe obrazovanja smije usmrtiti za to osposobljena osoba na način i pod uvjetima koji su propisani Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe koja je u nacionalno zakonodavstvo preuzeta Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o zaštiti životinja koje se koriste za znanstvene svrhe. |
| 1084 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | (1) 15. ...ako je razlog dobrobit životinje: Ovu točku smatramo suvišnom jer bespotrebno otvara mogućnost raznih dodatnih (osobnih) interpretacija dobrobiti životinje. U ostalim točkama preciznije su pokriveni svi razlozi usmrćivanja za dobrobit životinje. | Nije prihvaćen | Odredba da se usmrćivanje životinja može provesti iz razloga dobrobiti životinje donijeta je zato da se životinja zaštiti od patnji kojima bi neizbježno bila izložena kad se ne bi provelo usmrćivanje npr. usmrćivanje životinja kod provođenje postupaka suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti životinja kad je potrebno usmrtiti i zdrave životinje jer je područje u kojem se bolest pojavila zatvoreno i kretanje životinja je zabranjeno, a životinje koje su uzgajanje u svrhu proizvodnje više ne mogu ostati u objektima u kojima su se nalazile jer su postale prevelike. |
| 1085 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 11. | (1) 3. ...ako životinja boluje od neizlječive bolesti: Prijedlog: dodati: "… čije posljedice neotklonjivo značajno narušavaju kvalitetu života uzrokujući bol i patnju." Životinja može bolovati od kronične i neizlječive bolesti koja ne narušava znatno kvalitetu njezina života pa tako ne predstavlja ni razlog da se životinju usmrti. | Nije prihvaćen | Članka 11. stavkom 2. Zakona određeno je da se u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka životinje mogu usmrtiti samo po mišljenju veterinara koji je jedini stručan odrediti da li životinja u pojedinim slučajevima pati i izložena je boli. |
| 1086 | Udruga Pobjede | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | (2) 1. -u svrhu označavanja životinja: Smatramo da se životinje ne bi smjelo podvrgavati ovakvim zahvatima u svrhu označavanja jer uz današnje tehnologije i mogućnosti označavanja za to nema razloga, dok ovakva praksa ugrožava dobrobit životinja i izlaže ih nepotrebnom riziku. | Nije prihvaćen | Vezano za žigosanje kopitara pogledati odgovor Kruni Tarle uz članak 5. Zakona. |
| 1087 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | (2) 37. Izlaganje pasa s kupiranim repovima i ušima...Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1088 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | (2) 34. Držanje životinja u ugostiteljskim objektima...Smatramo da ne treba dozvoliti držanje životinja u svrhu ukrašavanja prostora. Ako se planira omogućiti držanje životinja u ugostiteljskim objektima to treba biti tretirano kao držanje kućnih ljubimaca i na vlasnika/posjednika životinje treba primjenjivati članke/odredbe o zaštiti kućnih ljubimaca. Ovako (ne)definiran članak (npr. koji/kakvi su to primjereni uvjeti?) ostavlja prostor za različite zlouporabe i različite (osobne) interpretacije zakona. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1089 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | (2) 22. Uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna...Treba pozdraviti činjenicu da je Ministarstvo uvažilo volju većine hrvatskih građana/ki i nije unazadilo zakon predlaganjem izuzimanja pojedinih vrsta iz zabrane uzgoja za krzno, što bi značilo ne samo unazađivanje zakona nego i izigravanje volje građana kao i samog zakona. U današnje vrijeme ne postoji opravdanje za uzgoj životinja za krzno koji je barbarski, brutalan, neetičan i potpuno nepotreban. Svi su argumenti protiv takve barbarske prakse očiti, jasni, već svima poznati i izneseni u raspravi. Mjera je civilizacijskog napretka društva kako se odnosimo prema životinjama i taj odnos i suživot želimo unaprjeđivati na dobrobit i ljudi i životinja. Smatramo da uzgajivačima činčila ne treba omogućiti dodatni prijelazni rok. 10 godina bilo je i više nego dovoljno vremena prilagodne a produljenje roka bila bi svojevrsna nagrada onima koji su se oglušili o zakon i nisu se prilagodili u zakonskome roku. To zasigurno nije dobra poruka onima koji su poštivali zakon i prilagodili se na vrijeme i stavlja u povlaštenu poziciju one koji se nisu prilagodili. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1090 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | (2) 8. Utrke pasa...Treba biti jasno da su zabranjene sve utrke (osim eventualno onih koje su izričito dozvoljene). | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1091 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | (2) 5. Obučavanje životinja za borbe...Čak i kada bi to (natjecanja bikova) bila tradicija na našim područjima to nije razlog/opravdanje da se takvu praksu dozvoli. Postoje mnogi običaji i tradicije u različitim kulturama koji su okrutni i krše ljudska prava, prava žena i sl. i one se mijenjaju/zabranjuju i trebaju se mijenjati/zabraniti kao dio civilizacijskog napretka. Naš prijedlog teksta: …Zabranjeno je (...) "organizirati sve oblike natjecanja životinja koja nisu izričito dozvoljena ovim zakonom." Treba naći način kako zabraniti različite vidove eksploatacije životinja kroz različite oblike organiziranih natjecanja. Primjerice, mogli smo svjedočiti fotografijama natjecanja gdje se konje grubo prisiljava da vuku teške trupce… | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1092 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. | stavak 3. članka 68. glasi: (3) Pravne ili fizičke osobe ili udruge koje smještaju pse u svrhu prodaje ili daljnjeg udomljavanja napuštenih ili izgubljenih životinja moraju udovoljavati uvjetima iz članka 64. ovoga Zakona. Smatramo ovaj stavak suvišnim i predlažemo njegovo izbacivanje iz zakona. Neprecizan je, nedorečen i nije jasno kako bi se primjenjivao u praksi tj. što bi značio u praktičnoj primjeni. Znači li to da bi svaka osoba, pravna ili fizička, koju se zatekne da u posjedu ima psa (ili više njih) kojega namjerava prodati ili udomiti morala registrirati sklonište? Uzgajivači su osobe koje smještaju pse u svrhu prodaje- znači li to i da svaki uzgajivač mora registrirati sklonište? Zači li to da svaka osoba koja smjesti privremeno do udomljenja psa s ulice mora registrirati sklonište? Kako ovaj stavak nema praktičnu primjenu i stvara konfuziju nadamo se da ćete uvažiti naš prijedlog i sporni stavak izbaciti iz prijedloga zakona. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak |
| 1093 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Udruga Pobjede podržava stav da treba zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima. Pridružujemo se svim argumentima navedenim od strane udruge Prijatelji životinja i dodajemo: Osim što usmrćivanje životinja nije humano i civilizirano ono ni ne može biti dugoročno rješenje problema. Napore treba usmjeriti na prevenciju i promicanje udomljavanja i odgovornog skrbništva kao i sankcioniranje kršenja pozitivnih zakona i propisa s toga područja. Zbrinjavanje nezbrinutih životinja nije samo komunalno nego i civilizacijsko pitanje, a naš pristup tom problemu odražava vrijednosti društva u kojemu živimo. Osim toga, smatramo da pružanje usluge skloništa ne bi trebalo predstavljati priliku za zaradu. U takvom sustavu privatne tvrtke na račun poreznih obveznika ostvaruju znatnu dobit i to na uštrb životinja i njihove dobrobiti ali i poreznih obveznika. Zabranom usmrćivanja životinja u skloništima motiviralo bi se sva skloništa da ulože napore u njihovo oglašavanje i udomljavanje i rade na dobrobit i ljudi i životinja promičući udomljavanje i odgovorno skrbništvo. Nadamo se da ćete uvažiti glas i stav javnosti- velike većine hrvatskih građana i građanki- i zabraniti usmrćivanje životinja u skloništima te na taj način novim zakonom omogućiti i potaknuti društvenu promjenu i provedbu pozitivnih politika koje će se temeljiti na humanosti, solidarnosti, odgovornosti i održivosti. Bio bi to korak naprijed u izgradnji društveno pravednih odnosa i društva utemeljenog na načelima suživota, nenasilja, solidarnosti i održivog razvoja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1094 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Predlažemo: - izmjenu članka 66. na način da on glasi: (1) Sklonište mora: 1. osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja 2. osigurati trajnu sterilizaciju primljenih životinja, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći posjednika i vratiti životinju 3. osigurati označavanje primljenih neoznačenih pasa 4. tražiti posjednike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine 5. osigurati označavanje, registraciju i trajnu sterilizaciju primljenih mačaka 6. voditi evidencije o pronađenim životinjama i njihovom udomljavanju, prodaji ili usmrćivanju. (2) Sklonište iz stavka 1. koje je osnovala jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili ima potpisan ugovor o pružanju usluge skloništa s jednom ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, uz točke iz stavka 1 ovoga članka mora i: 1. primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama 2. organizirati samostalno ili u suradnji s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave sakupljanje i prijevoz izgubljenih i napuštenih životinja do skloništa 3. osigurati smještaj izgubljenih i napuštenih životinja 4. osigurati smještaj životinja iz članka 80. stavka 1. ovoga Zakona 5. osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa 6. Osigurati označavanje, registraciju i trajnu sterilizaciju pronađenih mačaka (3) Sklonište iz stavka 2. ovoga članka mora provoditi propisane mjere sukladno uvjetima financiranja iz javnih izvora i uvjetima ugovora s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave. (4) Osim mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka sklonište mora provoditi mjere koje odredi veterinarska inspekcija i surađivati s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Obrazloženje: OPĆENITO: Ili je potrebno jedinicama lokalnih/područnih samouprava jasno definirati što su sve dužne financirati i u kojem obimu ili je potrebno zakonom osigurati financiranje iz drugih javnih sredstava. Ako to nije na takav način definirano i regulirano onda je jedino moguće sklonište obvezati da provodi one mjere i u onom opsegu za koji ima osigurane javne izvore financiranja, jer u suprotnom opet se obveza obavljanja javnog servisa i to o vlastitom trošku prebacuje na privatne pravne ili fizičke osobe. Predloženom preformulacijom ovoga članka osigurava se da su svim skloništima propisani uvjeti koji se tiču načina držanja i postupanja sa životinjama u skloništu kao i vođenja potrebnih evidencija, dok je s druge strane skloništima koja imaju osigurane javne izvore financiranja propisano na koji način moraju obavljati javni servis. Predloženi stavak 3. treba osigurati provedbu propisanih mjera u opsegu i količini za koju su osigurani izvori financiranja od jedinica lokalne/područne samouprave. Primjerice: Grad/općina/županija može sa skloništem ugovoriti zbrinjavanje određenog broja pasa na godišnjoj razini, no ako se pokaže da je potreba veća tj. da je broj napuštenih i izgubljenih životinja veći ne može se samo prebaciti odgovornost na sklonište da o vlastitom trošku zbrinjava tu razliku životinja. U tom slučaju ili će jedinice lokalne/područne samouprave osigurati dodatna sredstva ili sklonište neće biti obavezno zbrinjavati nove životinje i moći će eventualno to činiti dobrovoljno. OZNAČAVANJE U ROKU 24h: smatramo nepotrebnim propisati označavanje pasa u roku od 24 sata. Ne nalazimo objašnjenja i nije nam jasna intencija uvjetovanja tako kratkog roka za označavanje primljenih pasa. s druge strane brojne su negativne posljedice takve odredbe: primjerice, česti su slučajevi da u sklonište dolaze ozlijeđeni ili teško ozlijeđeni psi u prometnim nesrećema čije je preživljavanje upitno i kojima je potrebno prije svega pružiti prvu pomoć. čipiranje takvih životinja u prva 24 sata osim što je nepotrebna trauma za već traumatiziranu životinju predstavlja i nepotreban rizik dodatnog troška ako je sudbina teško ozlijeđene životinje neizvjesna i postoji mogućnost da ne preživi. Smatramo dovoljnim zakonom propisati obvezu označavanja pasa u skloništima a pravilnikom propisati da to bude po prolasku propisane karantene. TRAJNA STERILIZACIJA MAČAKA: Iako držimo da su mačke slobodnoživuće i urbane životinje koje se puno lakše od pasa prilagođavaju životu u gradu i među ljudskom populacijom općenito te kako bi za mačke trebalo provoditi programe sterilizacije i puštanja na slobodu a u skloništa zbrinjavati samo ozlijeđene, bolesne i nesamostalne mačke/mačiće, smatramo nužnim propisati i trajnu sterilizaciju mačaka za skloništa kojima je odobren smještaj mačaka. Nemoguće je u skloništu imati populaciju mačaka i držati ih u njihovom prirodnom okruženju i uvjetima, a bez da su trajno sterilizirane osigurati kontrolu širenja njihove populacije. Pridružujemo se podršci nove odredbe koja propisuje trajnu sterilizaciju pasa u skloništima uvažavajući svu argumentaciju navedenu od strane udruge Prijatelji životinja | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1095 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Udruga Pobjede također podržava prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da se u članak 65. Prijedloga Zakona doda novi stavak koji bi glasio: ''U slučaju iz stavka 1. kada je jedinica područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada investitor izgradnje skloništa za životinje, RH daje odgovarajuće zemljište bez naknade jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, uz uvjete da je isto predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom i da jedinica područne (regionalne) samouprave preuzme obvezu rada skloništa najmanje 10 godina od dana ishođenja uporabne dozvole.'' Slažemo s argumentacijom navedenom u obrazloženju koje je dano u komentaru udruge Prijatelji životinja | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se propisuje zaštita dobrobiti životinja tijekom korištenja, međutim ne utječe se na pitanja u nadležnosti drugih tijela. Jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave trebaju postupati u skladu s posebnim propisima kojima se regulira dodjela državnog zemljišta. |
| 1096 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Članak 65. vrlo je nejasno formuliran i zbog toga podložan različitim tumačenjima i interpretacijama. Trebalo bi biti nedvojbeno i nedvosmisleno definirano da su jedinice lokalne samouprave dužne financirati obavljanje poslova sakupljanja i smještaj napuštenih životinja sa svog zemljopisnog područja. Predlažemo: - nadopunu stavka 1. članka 65. na način da on glasi: (1) Ako nije osnovano sklonište u skladu s člankom 64. ovoga Zakona njegovo osnivanje i rad organizira te financira jedna ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u skladu s njihovim potrebama odnosno Grad Zagreb. Ukoliko je osnovano sklonište u skladu s člankom 64. ovoga Zakona jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave mogu s takvim skloništem sklopiti ugovor o pružanju usluge skloništa. Obrazloženje: smatramo da se ovakvom formulacijom jasnije definiraju mogućnosti i prava jedinica lokane i/ili područne samouprave- koje mogu osnivati vlastita skloništa ili uslugu povjeriti postojećim registriranim skloništima. - izmjenu stavka 2. članka 65. na način da on glasi: (2) Obavljanje poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave. Obrazloženje: Financiranje obavljanja poslova sakupljanja napuštenih životinja u svakom je slučaju bez iznimke obveza jedinica lokalne ili područne samouprave, a ne samo "u slučaju iz stavka 1. ovoga članka" kako se sugerira. Ovako formuliran stavak nema smisla i otvara brojna pitanja i prostor za različite interpretacije i manipulacije, primjerice: A što u drugim slučajevima, koji nisu slučaj iz stavka 1. tj. kada sklonište već postoji? U tim slučajevima druge pravne i fizičke osobe koje imaju registrirana skloništa moraju same financirati obavljanje tih poslova?(!) Vjerujemo da nije bila namjera prebaciti obvezu financiranja tih poslova s JLS-ova na privatna/nedržavna skloništa, nego da se radi o nenamjernoj nespretnoj formulaciji. zato vas molimo da uvažite naš prijedlog i izbacite dio koji JLS-ovima ograničava tu obvezu samo na slučaj iz stavka 1. istoga članka. - izmjenu stavka 3. članka 65. na način da on glasi: (3) Troškove smještaja napuštenih ili izgubljenih životinja tijekom roka iz članka 67. stavka 3. ovoga Zakona snose jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave na čijem je području pronađena životinja, a ako je posjednik poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove smještaja i veterinarske zaštite. Obrazloženje: Kao i u prethodnom članku vezanom za poslove sakupljanja napuštenih životinja isto vrijedi i za troškove smještaja napušenih i izgubljenih životinja. Jedinice lokalne i/ili područne samouprave u svakom su slučaju, bez iznimke, dužne snositi troškove smještaja napuštenih i izgubljenih životinja pronađenih na njihovim područjima, a same mogu odabrati hoće li to činiti u vlastitom skloništu ili će sklopiti ugovor o pružanju usluge skloništa s drugim skloništem. Ovako formuliran stavak, kao i onaj prethodni, nema smisla i također otvara brojna pitanja i mogućnost krive interpretacije i manipulacije. primjerice: A što sa skloništima s kojima nisu sklopile ugovor? Jedinicama lokalne samouprave potrebno je propisati obvezu financiranja troškova hvatanja i smještaja napuštenih životinja na njihovom zemljopisnom području- na taj način ne ostavlja se mogućnost interpretacije da je drugo sklonište koje nema sklopljen ugovor s jedinicom lokalne samouprave također dužno o vlastitom trošku zbrinjavati životinje s istog područja- što bi opet značilo prisilu da privatne pravne i fizičke osobe obavljaju posao javnog servisa o vlastitiom trošku. Kako bi se takva interpretacija onemogućila molimo da uvažite ovaj prijedlog. | Prihvaćen | Ovim je Zakonom određeno da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Zatim, ako sklonište nije osnovala pravna ili fizička osoba njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave u skladu sa svojim potrebama. Jedinica lokalne samouprave, također, može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba i koje je od jedinice lokalne samouprave udaljeno do 50 km vožnje cestovnim prijevoznim sredstvom. Iznimno, životinju se može smjestiti u sklonište koje je udaljeno više od 50 km od jedinice lokalne samouprave u kojoj je životinja nađena, ako u skloništu udaljenom do 50 km nema mjesta. Ako je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave organizirala način zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, tada ista nema obvezu financirati rad skloništa za životinje koja osnivaju fizičke odnosno pravne osobe s kojima nije sklopila sporazum o istome. Člankom 66. Zakona je propisano da sklonište čiji rad financira jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave mora primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama, organizirati samostalno ili u suradnji s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave sakupljanje i prijevoz izgubljenih i napuštenih životinja do skloništa, osigurati smještaj izgubljenih i napuštenih životinja i osigurati smještaj životinja iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona. Sva skloništa za životinje moraju osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja, osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište, osigurati označavanje i registraciju mačaka, osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći vlasnika i vratiti životinju, tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine, voditi evidencije o pronađenim životinjama i njihovom udomljavanju ili usmrćivanju te voditi evidenciju osoba iz članka 57. ovoga Zakona. |
| 1097 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 64. | Udruga Prijatelji životinja predlaže izmjenu stavka 1. članka 64. na način da glasi: (1) Sklonište za životinje može osnovati fizička ili pravna osoba. (1a) Sklonište mora biti neprofitnog karaktera. Udruga Pobjede u potpunosti podržava ovakav prijedlog. Obrazloženje: Kao neprofitna udruga koja je 2011. registrirala i od tada vodi sklonište a od osnutka 2009. intenzivno se na terenu bavi zbrinjavanjem nezbrinutih i napuštenih životinja, problemima sustava i politika prema napuštenim i nezbrinutim životinjama, podržavamo prijedlog udruge Prijatelji životinja i smatramo da je potrebno uvažiti sve navedene argumente i uvesti ovakvu izmjenu u zakon kako bi stvorili preduvjete za kreiranje i provedbu pozitivnih politika i preventinog i održivog djelovanja na području zaštite i zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja. Sustav u kojemu bi skloništa bila neprofitna značio bi efikasnije, ekoničnije i održivije rješenje problema napuštenih životinja, što nedvojbeno dokazuje i naš vlastiti primjer iz prakse- Grad Osijek izdvajao je višestruko više sredstva za usluge skloništa dok je tu uslugu obavljalo sklonište privatne veterinarske stanice u odnosu na sredstva koja izdvaja sada kada uslugu pruža naša udruga. Unatoč tome, broj zbrinutih pasa znatno je veći, broj udomljenih pasa višestruko je veći a usmrćenih pasa nema. Građani su senzibiliziraniji, aktivno su uključeni i doprinose, udomljavanje je sve popularnije, volontiranje također... Sve to osim dobrobiti životinja i ekonomičnijem sustavu doprinosi i jačanju društvenog kapitala i promicanju pozitivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Nataši Velenik uz ovaj članak. |
| 1098 | Udruga Pobjede | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Predlažemo preformulaciju stavka 3 članka 63. tako da on glasi: (3) Sklonište MOŽE osigurati sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja i njihov smještaj o vlastitom trošku ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona. Obrazloženje: Nemoguće je da zakonodavac obveže privatnu pravnu ili fizičku osobu da o vlastitom trošku obavlja uslugu javnog servisa.(?) Samo državna tijela, institucije ili jedinice lokalnih samouprava mogu i moraju biti obvezni osigurati i financirati javni servis. Protupravno i protuustavno je nametati drugim osobama obvezu pružanja javnog servisa o vlastitom trošku. Ukoliko jedinice lokalnih samouprava nisu osnovale sklonište ili nemaju ugovor niti s jednim skloništem sklonište ne smije i ne može biti dužno pružati uslugu javnog servisa o vlastitom trošku. Sklonište eventualno MOŽE (a ne MORA) osigurati sakupljanje i smještaj napuštenih životinja o vlastitom trošku ukoliko nema sklopljen ugovor s jedinicom lokalne samouprave. Na taj način jasno se daje do znanja da su JLS-ovi dužni financirati sakupljanje i smještaj napuštenih i izgubljenih životinja sa svojih područja a ostavlja se mogućnost i registriranim skloništima koja nemaju sklopljene ugovore s JLS-ovima da dobrovoljno tj. o svome trošku obavljaju tu djelatnost. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1099 | Udruga Pobjede | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Važećim je zakonom neprecizno definirano i nejasno formulirano reguliranje prava i obveza skloništa obzirom na izvore financiranja i obveze jedinica lokalnih samouprava prema skloništima i zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja. Primjerice: u praksi postoje primjeri gdje na području iste lokalne samouprave postoji više registriranih skloništa a samo jedno je ugovoreni pružatelj usluge skloništa. Skloništu koje nema „koncesiju“ i osigurane javne izvore financiranja ne može se nametnuti obveza obavljanja javnog servisa o vlastitom trošku, a važeći zakon moguće je i tako interpretirati. U ovome pak prijedlogu zakona ovakva formulacija u članku 63, stavku (3) jasno sugerira da se na nedržavne institucije- druge pravne i fizičke osobe tj privatna skloništa- prebacuje obaveza pružanja i financiranja javnog servisa što je protupravno i protuustavno. Skloništa, ako nisu osnovana od strane javnih/državnih institucija, ni u kojem slučaju ne mogu biti dužna pružati uslugu javnog servisa o vlastitom trošku. Uzevši u obzir odredbu članka 63. stavka (3), članak 65. stavak (1) moguće je tumačiti na način da ukoliko postoji registrirano (privatno) sklonište jedinice lokalne samouprave nisu dužne osnovati ali niti financirati sklonište tj. skupljanje i smještaj izgubljenih i napuštenih životinja, nego će u tom slučaju to raditi već registrirana skloništa o vlastitom trošku, kako sugerira članak 63. stavak (3) (!?) U nadi da se radi samo o nespretnoj formulaciji molimo da uvažite sljedeće: Potrebno je jasno, precizno i nedvosmisleno propisati jedinicama lokalne samouprave obvezu osiguravanja sakupljanja i smještaja napuštenih i izgubljenih životinja pronađenih na zemljopisnom području koje obuhvaćaju. JLS-ovima je tako jasno propisano što su dužne financirati a dan im je izbor hoće li samostalno osnovati sklonište ili će sklopiti ugovore o pružanju usluge skloništa s već postojećim skloništima. Tek tada moguće je skloništima koja se financiraju iz javnih izvora propisati obvezu skupljanja i zbrinjavanja životinja tj. pružanja usluge JAVNOG servisa. Pri tome se nikako ne smije zaboraviti u obzir uzeti i ugovorene uvjete, količine i vrstu životinja jer u praksi su mogući slučajevi da JLS-ovi financiraju skloništa ali s nedostatnim sredstvima ili da financiraju sakupljanje i smještaj određenog broja (i vrste) životinja a da je potreba tj. broj životinja koje treba zbrinuti veći od financiranog/ugovorenog. Ni u tim slučajevima ne smije se i ne može nametnuti skloništima da o vlastitom trošku djeluju kao javni servis nego mogu biti dužna obavljati uslugu javnog servisa samo ako za to imaju osigurane javne izvore financiranja. Komentare na ostale članke ovoga dijela zakona kao i konkretne prijedloge izmjena pojedinih članaka dati ćemo pod konkretnim člancima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1100 | Udruga prijatelja životinja KIRA | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Tražimo sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. zabranu uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez dodatnog perioda od godinu dana, 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništim jer postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, pasa i mačaka, a uz to obavezna sterilizacija pasa u skloništu je samo novi izvor prihoda za one koji već jako dobro zarađuju na njima. Jer ako psa uspavaju nakon 60 dana od ružno rečeno isteka roka.. pitanje je da li će biti kastriran, a račun za to će se uredno naplatiti. 3. Također tražimo i preventivno cijepljenje pronađenih štanaca protiv zaraznih bolesti jer smo suočeni sa time da nam nakon preuzimanja beba iz šinteraja...nerijetko uginu u najgorim mukama... 4. Zelimo zabranu držanja pasa na lancima što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje 5. Tražimo zabranu prodavanja "čistokrvnih" štenaca na crno... svi tzv. uzgajivači trebali bi imati dozvolu. U stvari trebalo bi propisati zakonomobaveznu kastraciju i sterilizaciju svih kućnih ljubimaca osim onih za koje vlasnici imaju dozvolu o uzgoju. 6. Svakoj osobi koja se ne odnosi humano prema svojem ljubimcu, zanemaruje ga ili zlostavlja, trebalo bi oduzeti životinju sa doživotnom zabranom uzimanja druge životinje. 7.Također bi trebalo napraviti reda i kod veterinara koji znaju čipirati psa i ne unesu podatke ili unesu krive podatke o čipiranju. 8.Zabrana držanja i korištenja životinja u crikusima, jer to znači da su one podvrgnute svakodnevnom zlostavljanju da bi izvele točku koja se od njih traži. 9. Protiv odredbe smo o tome da posjednik 9 pasa i više mora imati uvjete jednog skloništa, jer će to jako onemogućiti i otežati nama volonterima spašavanje i zbrinjavanje pasa.. . | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1101 | Udruga Rea | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Kao udruga koja se unatrag tri godine bavi udomljavanjem i spašavanjem napuštenih pasa i mačaka s ulice u manjoj urbanoj sredini (grad Samobor i okolica), iz vlastitog iskustva došli smo do sljedećih zaključaka i prijedloga; 1. Smatramo da je neophodno zabraniti držanje pasa na lancu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu psa, prije svega zbog etičkih razloga, a na koncu i zbog psihološkog efekta na životinju. U krajnjem slučaju nužde, boks bi zapravo trebao biti pregrađen dio dvorišta u kojem je psu osiguran prostor za normalno kretanje. 2. U potpunosti podržavamo članak koji navodi da je odgovornost jedinica lokalne samouprave zbrinjavanje napuštenih životinja na njihovom području, što uključuje kastraciju, troškove liječenja te držanja napuštenih životinja do udomljavanja u adekvatnom prostoru, drugim riječima osnivanje NO KILL skloništa ili azila. 3. Država odnosno jedinica lokalne samouprave bi trebala omogućiti osnivanje i financiranje NO KILL skloništa. Suradnjom s volonterima i udrugama moguće je na taj način djelomično ostvariti kvalitetno rješenje problema napuštenih životinja. 4. Država bi trebala jasno definirati tko je nadležan u slučaju kršenja zakona o zaštiti životinja izaći na teren; policija, veterinarska inspekcija, lokalna veterinarska stanica? 5. U slučaju smrti vlasnika životinje, ista se nasljedstvom mora prebaciti u vlasništvo nasljednika kao i sve druge obaveze vezane za tu životinju ili životinje; drugim riječima, nasljednik uz kuću nasljeđuje i psa ili mačku u vlasništvu pokojnika te je dužan skbiti o istoj, ili joj pronaći novi dom. 6. Čipiranje mora postati obavezno za sve pse i mačke te veterinari ne smiju dozvoliti nijednoj nečipiranoj životinji da napusti ordinaciju bez čipa odnosno potvrde o pripadnosti. U slučaju napuštene životinje, može se čipirati na privremenog vlasnika npr. udrugu. 7. Trebalo bi uvesti zakonski obaveznu kastraciju odnosno sterilizaciju životinja za sve fizičke osobe koje nemaju prijavljenu uzgajivačnicu na državnoj razini. Na taj se način spriječavaju neželjena kućna legla, nekontrolirano parenje pasa i mačaka za ilegalnu prodaju te se smanjuje broj napuštenih životinja. 8. Kazne za kršenje zakona o dobrobiti i napuštanju životinja moraju se provoditi sustavno i bez iznimke te bi trebale biti povećane. Također predlažemo uvođenje maksimalne kazne u trajanju od pet godina zatvora za slučajeve teškog zlostavljanja i usmrćivanja životinja. 9. Predlažemo sastavljanje Registra zlostavljača životinja te zabranu držanja životinja istima, kao i na mjestu njihovog prebivališta, uz omogućen pristup Registru registriranim udrugama za udomljavanje i zaštitu životinja. 10. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. 11. Obavezan razmak između legala iste kuje ili mačke u trajanju od minimalno jedne godine, kod registriranih uzgajivača. 12. Jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati dovoljno adekvatno zaštićenog prostora na kojemu ljubimci mogu biti slobodno pušteni, naročito u dijelovima RH koji su u vrijeme turističke sezone bogato posjećeni. 13. Predlažemo da bi jedinice lokalne samouprave u dogovoru s lokalnim udrugama za zaštitu životinja trebale organizirati i financirati projekte sterilizacije slobodnoživućih mačaka u svrhu smanjenja uličnih mačaka. Kao građani koji aktivno sudjeluju u suživotu sa raznim životinjama, smatramo da bi cjelokupan odnos prema njima trebao biti mnogo adekvatniji te da bi ga trebalo regulirati na državnoj razini. Iz tog razloga podržavamo donošenje ovog zakona sa sljedećim komentarima; 1. Zabrana uzgoja i držanja životinja za krzno u RH. 2. Zabrana uvoza životinja za krzno u RH. 3. Zabrana testiranja kozmetičkih proizvoda na životinjama, kao i zabrana uvoza sastojaka testiranih na životinjama, u RH. 4. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 5. Zabrana prodaje životinja u trgovinama specijaliziranima za prodaju opreme i hrane za životinje te uvođenje regulative kojom će kupovina malih životinja (riba, ptica, glodavaca, egzotičnih životinja itd.) biti omogućena isključivo od strane registriranih uzgajivača u njihovom prostoru. 6. Zabrana držanja životinja u izložbene i promotivne svrhe u trgovinama, ugostiteljskim objektima i sličnim javnim prostorima. 7. Zabrana držanja životinja na javnom prostoru u svrhu animacije posjetitelja na blagdanskim sajmovima i sličnim događanjima. 8. Zabrana korištenja konja, ponija i magaraca u svrhu plaćene animacije jahanja i bilo kojeg oblika zarade ukoliko nije registriran konjički klub. 9. Uvesti maksimalno dozvoljenu satnicu prilikom koje životinja može biti korištena u svrhu animacije navedene u prethodnoj točci od strane registriranog kluba. 10. Ukinuti zoološke vrtove u RH po uzoru na napredne zemlje članice Europske unije koje isto čine smatrajući da je takav oblik držanja i pokazivanja životinja nehuman, zastario, moralno neispravan te ponižavajuć za životinje. Životinjama iz divljine nije moguće osigurati adekvatne životne uvjete u okvirima mogućnosti jednog prosječnog zoološkog vrta, budući da im je potreban iznimno velik prostor za kretanje, da je većina životinja društvena, a u zoološkim vrtovima su najčešće jedinke svoje vrste, te navedeno ne ovisi o tome je li životinja rođena u zatočeništvu ili nije. 11. Svaki uzgajivač bi trebao osigurati minimalno 10 kvadrata životnog prostora po životinji, drugim riječima; trebalo bi kontrolirati broj životinja koji uzgajivač može posjedovati u odnosu na kvadraturu zemljišta odnosno prostora na kojemu životinje borave. 12. Dopustiti pristup ljubimcima u javni prijevoz, kao i javni prostor, uz odgovarajuću opremu (brnjica i povodac za pse, transporter za mačke i male životinje). 13. Zabrana korištenja bodljikavih žica i ograda na prostorima koji graniče sa šumom. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. Smatramo takvu praksu nazadnom, zastarjelom i nehumanom. 18. Uvođenje zatvorske kazne od minimalno pet godina za organizaciju, sudjelovanje i učestvovanje borbama pasa i drugih životinja, kao i za uzgoj i držanje životinja u svrhu borbe. 19. Edukacija građana o dobrobiti životinja na svim razinama; u vrtićima, školama, putem javnih tribina i predavanja te poticanje podizanja svijesti o životinjama kao dijelu ljudskog društva, a ne samo vlasničkim objektima i potrošnom materijalu. Predlažemo suradnju nadležnih ministarstava u svrhu osmišljanja edukativnih programa za navedeno. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1102 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR | U svakom slučaju ovo su dobri prijedlozi za "lokalno" provođenje nadzora, što se tiće komunalnih redara, no ovlasti su velike, a nigdje niti jedne rijeći o osposobljenosti, stručnoj spremi i drugim vještinama i znanjima koje bi trebao imati nadležni komunalni redar (koji je usput rećeno u manjim sredinama "Marica za sve", pa eto im još i nadzor nad uzgojem kučnih ljubimaca. | Primljeno na znanje | Jedinice lokalne samouprave propisuju općim aktima poslove komunalnog redarstva koje obavljaju komunalni redari. Ovim je Zakonom određeno da provedbom općih akata (iz područja komunalnog redarstva) iz članka 50. stavka 5., članka 52. stavka 5. te članka 64. stavka 6. ovoga Zakona provode komunalni redari. Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je, među ostalim, stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. |
| 1103 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, NADZOR | Ako vlasnici uzgajivačnica u skladu s odredbamo ovog Zakona trebaju biti osposobljeni za uzgoj i za to posjedovati određena znanja i dokument o osposobljenosti, zasigurno bi takve vidove edukacije i razinu znanja trebali imati i svi oni predstavnici tijela koa su uključena u provođenje nadzora i kontrole. Posebno to treba i navesti kod novih zakonskih rješenja poput nadležnosti komunalnih redara koji su jednom rečenicom ovlašteni za postupanje od nadzora nad provedbom općih akata, pa sve do nadzora uzgoja reguliranog Pravilnicima i Zakonima. | Primljeno na znanje | Jedinice lokalne samouprave propisuju općim aktima poslove komunalnog redarstva koje obavljaju komunalni redari te su odgovorne za njihovu edukaciju. Zakonom je određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. |
| 1104 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Kao što sam već naveo,u ovom Zakonu ili u naj manju ruku Pravilnikom bi trebalo točno navesti koje su to životinje koje se mogu podvesti pod pojam "Kučni ljubimci" i pod kojim uvjetima se iste mogu prodavati u navedenim prostorima. Ne bi trebali uvjeti prodaje za sve kučne ljubimce biti isti, kao ni obveze uvoznika i prodavatelja. Koliko god da su osobe koje se prodajom istih bave educirane i voljne prenijeti svaku potrebnu informaciju o kučnom ljubimcu kojeg prodaju, nikako u istu kategoriju ne bi trebali ići skočimiš i tarantula. | Djelomično prihvaćen | Definicija kućnih ljubimaca određena ovim Zakonom je da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije |
| 1105 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Razumijem potrebu svih nas koji se bavimo uzgojem malih životinja da humano komentiramo odredbe kojima se određuje postupanje sa životinjama koje završe u skloništu za životinje. No doista postavljam sebi i drugima pitanje koliko nas je spremno udomiti kućne ljubimce kojima prijeti usmrćenje zbog zakonom određenog roka koji su proveli u skloništu. O novcu koji se u iste svrhe koristi neću govoriti, no cifre su strašne, a siromaštvo sve prisutnije. Bojim se da naša pomalo lažna humanost može uzrokovati opću pojavu pasa lutalica (naravno i drugih životinja). | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 1106 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Ovo područje je dobro obrađeno osim dijela navoda iz stavka 5. članka 62. koji u zadnjem dijelu govori da Zahtjev za izdavanje suglasnosti sadrži....................podatak o dosadašnjem načinu držanja i korištenja životinja, svrsi korištenja i mjestu održavanja snimanja, izložbe, smotre, natjecanja, predstave ili drugog načina predstavljanja životinja.... i sada dolazi sporni dio..., te dokaz o osposobljenosti osobe koja radi sa životinjama.Ovaj posljednji uvjet nećemo moći još jedno izvjesno vrijeme ispuniti svi mi koji se bavimo uzgojem ali i organizacijom smotre, izložbe, snimanja i natjecanja u kojima sudjeluju male životinje (kućni ljubimci), jer koliko mi je poznato nadležno Ministarstvo poljoprivrede još nije pokrenulo postupak provođenja edukacije i izdavanja certifikata o istoj osposobljenosti. | Prihvaćen | U članku 62. stavku 5. Zakona brisan je dio koji se odnosi na dostavu dokaza o osposobljenosti osobe koja radi sa životinjama. |
| 1107 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Područje uvoza i držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca previše je šturo obrađeno. Uvoz stranih životinjskih vrsta koje ne potjeću sa europskog kontinenta treba maksimalno ograničiti, a uvoznike obvezati na dodatne mjere zaštite ljudi i životinja koji bi provodili upravo uvoznici i vlasnici različitih trgovina koje se bave prometom te grupe kućnih ljubimaca. Dakle kontrolu ne bi provodila samo nadležna tijela, što je i ovako teret za državu, već bi dobar dio obveze nadzora što se to zbiva sa npr. udavom koji je deda iz Virovitice kupio svom unuku zaljubljenom u životinje. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 1108 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Ovdje također nije obrađeno jedno cijelo poglavlje naslova "Uzgoj kućnih ljubimaca namjenjenih prikazu na smotrama, izložbana, i sportskim natjecanjima. Kao što sam već nekoliko puta naveo, uzgajatelji malih životinja (kućnik ljubimaca) koji su evidentirani kroz 76 udruga članica Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja, bave se uzgojem malih životinja kako bi iste mogli pokazati na smotrama, izložbama, sportskim priredbama i takmićenjima. Tu su i svi uzgajatelji športskih golubova (listonoša, letača i visokoletača) koji su organizirani kroz svoje udruge građana i krovne saveze, a svrha njihovog uzgoja je iskljućivo vezana uz športska natjecanja sa golubovima. Kako se u ovom dijelu Zakona pa i na drugim mjestima spominje samo komercijalni uzgoj kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji, potrebno je u Zakon uvrstiti navedene pojmove i cijelo poglavlje koje bi upravo obrađivalo navedenu tematiku nekomercijalnog uzgaja kućnih ljubimaca sa kojima se posjednici natjeći ili iste izlaži na navedenim manifestacijama. Potrebu ovog dodatnog rasčlanjivanja vidim i u članku 54. ovog Zakona koji govori da uzgoji kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji s tri i više jedinki ženki iste vrste životinja ne mogu započeti djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo. Ključna riječ u ovom dijelu je "Djelatnost", dakle jasno je vidljivo da se ovdje ne radi o hobističkom nekomercijalnom uzgoju kojim se upravo bave naši članovi koji uzgajaju da bi se sa uzgojenim primjercima natjecali a ne iste prodavali.U tom poglavlju potrebno je u cijelosti obraditi uvjete uzgoja malih životinja ( kučnih ljubimaca) uzgojenih radi sudjelovanja sa istima na smotrama, izložbama, priredbama i sportskim i drugim natjecanjima. Također je potrebno da u zakonski propisanom roku (uglavnom je to rok od 6 mjeseci do tri godine) Ministar donese Pravilnik o uvjetima uzgoja kućnih ljubimaca uzgojenim radi sudjelovanja istih na smotrama, priredbama, takmičenjima i športskim natjecanjima. | Nije prihvaćen | Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, osim za kućne ljubimce koji u skladu s posebnim propisima o zaštiti prirode pripadaju zaštićenim vrstama. |
| 1109 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | Propise vezane uz uvjete i način držanja kućnih ljubimaca nikako ne bi trebala donositi tijela jedinica lokalne samouprave, već bi se trebalo raditi o jednom temeljnom aktu (Pravilniku) za područje cijele Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da se kućnim ljubimcima moraju osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama. Ovim Zakonom se propisuju uvjeti za uzgoje s tri i više rasplodnih ženki u svrhu prodaje, međutim, za kućne ljubimce vlasnika koji ih ne drže u svrhu prodaje, uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, osim za kućne ljubimce koji u skladu s posebnim propisima o zaštiti prirode pripadaju zaštićenim vrstama. S obzirom na geografsku i klimatsku raznolikost Hrvatske i uvjeti držanja životinja su različiti te jedinice lokalne samouprave vezano za navedeno mogu najbolje odrediti najpovoljnije uvjete držanja za životinje na svojem području. |
| 1110 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA | U ovom Zakonu ili drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona (Pravilnicima) potrebno je jasno nabrojati što to sve spada u kućne ljubimce. Na žalost zbog sada već česte pojave odbacivanja kućnih ljubimaca kojeg su se posjednici zasitili, imamo pojavu križanaca u okruženju u kojem živimo. Dakle u dobroj mjeri se utječe na našu biološku raznolikost, a da ne govorimo o opasnosti pojedinih "kućnih ljubimaca" koji i kada se drže pod kontrolom nisu potpuno bezopasni. Naročito bi trebalo pooštriti propise kada su u pitanju razne egzotične životinje koje ne pripadaju europskoj flori i fauni. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje te da se kućnim ljubimcima moraju osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama. Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama te je propisano da se kućne ljubimce ne smije napustiti. Prekršajnim odredbama Zakona određene su kazne ako se utvrdi napuštanje kućnog ljubimca. |
| 1111 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA | Zbog zaštitte prirodne raznolikosti potrebno je zabraniti križanje jedinki iz prirode sa jedinkama uzgojenim u uzgajivačnicama. Radi se o čestom postupku kojem pribjegavaju uzgajatelji ptica pjevica (tzv. bastardiranje) križanje divljih ptica sa pojedinim pasminama ptica. | Nije prihvaćen | Zaštita bioraznolikosti uređena je posebnim propisima iz područja zaštite prirode |
| 1112 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | U članku 5. na nekoliko mjesta se spominju sportska natjecanja, izložbe, smotre natjecanja ili predstave što još jednom potvrđuje potrebu uvrštavanja pojma koji bi objašnjavao uzgoj malih životinja (kućnih ljubimaca) uzgojenim upravo s tim ciljem. (objasnio sam u komentaru članka 4. ovog Zakona). | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1113 | Udruga uzgajivača malih životinja Golub Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | U članku 4 u kojem se tumači značenje pojedinih pojmova iz ovog Zakona nigdje se ne spominju životinje koje uzgajatelji drže i uzgajaju isključivo radi izlaganja istih na smotrama i izložbama, dakle sa istima se natjeću. U stavku 10. istog člankaobrazlaže se da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zanimanja za te životinje. Predlažem da se u isti članak stavi novi pojam koji bi objasnio držanje životinja koje se izlažu i sa kojima se njihovi posjednici natječu. Obrazloženje: Predstavljam Hrvatski savez udruga uzgajatelja malih životinja koji kroz 76 udruga članica okuplja oko 5.000 uzgajatelja malih životinja (golubova, ukrasne i vodene peradi, kunića, ptica i drugih malih životinja). Naši članovi drže i uzgajaju male životinje, a svoj uzgoj prikazuju na različitim smotrama i izložbama malih životinja, dakle hobistički se bave uzgojem malih životinja koje nisu namjenjene prodaji (nekomercijalni uzgoj). Kako naši uzgajatelji u uzgoju posjeduju tri i više jedinki ženskog spola dužni su registrirati uzgajivačnice. Kako ovaj Zakon, a i drugi propisi poznaju samo uzgoja kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji, jednostavno u skladu sa prijedlogom ovog Zakona mi nismo u mogućnosti registrirati svoje uzgajivačnice. Ovi su podaci provjerljivi jer na stranicama Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja možete vidjeti izložbeni kalendar gdje na jednom mjestu imate podatke o tridesetak manjih ili većih izložbi na kojima sudjeluju naši uzgajatelji. Dosadašnji naćin evidentiranja našeg uzgoja kod nadležnih tijela nije dobro zakonsko rješenje jer smo evidentirani po istom modelu kao i poljoprivrednici koji se bave uzgojem stoke, što neme nikakve veze sa našim stvarnim modelom uzgoja. | Primljeno na znanje | Člankom 4. stavkom 1. točkom 11. ovoga Zakona određeno je da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje te uzgoj životinja u svrhu izlaganja istih, a bez financijske koristi tj. prodaje životinja znači da su to kućni ljubimci. Ako se životinje prodaju potrebna je registracija uzgoja odnosno evidentiranje vlasnika istih. U skladu s propisima iz područja veterinarstva sva natjecanja su pod nadzorom veterinarske inspekcije. |
| 1114 | Udruga za dobrobit i zaštitu mačaka Mijau" Rijeka | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Nacrt Prijedloga Zakona o zaštiti životinja Dajemo prijedloge za poboljšanje Zakona o zaštiti životinja, te prvenstveno tražimo da se sve odredbe Zakona i podzakonskih akata napokon temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. Također predlažemo da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Što se tiče svih drugih životinja tražimo da se u Zakon uvrsti sljedeće: 1. Zabrana uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabrana ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabrana držanja i korištenja životinja u cirkusima. 4. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabrana utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora. 6. Zabrana žigosanja kopitara sa užarenim željezom. 7. Zabrana obrednog klanja. 8. Zabrana drobljenja živih pilića. 9. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu. 10. Registracija uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabrana trajnog držanja pasa na lancu. 12. Zabrana kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team). 14. Zabrana korištena naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabrana korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. Obrazloženje: Udruga za dobrobit i zaštitu mačaka „Mijau“ Rijeka traži da se u novi Zakon o zaštiti životinja uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“, te točno propiše Zakonom na koji način lokalna samouprava, skloništa i građani moraju voditi brigu o njima. Smatramo da postojeći Zakon hitno treba izmjenu radi humanosti, etičnosti i financija jer se previše novaca troši dok rezultata nema. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ nastala je od odbačene mačke, kućnog ljubimca na ulicu. One koje prežive u uličnim uvjetima uz građane koji ih prehranjuju dalje se počinju razmnožavati, te tako nastaje cijela kolonija slobodnoživućih mačaka. Kategorija slobodnoživuća mačka podrazumijeva da su to mace koje žive slobodno u svojim staništima. Takve mačke građani hrane, a nemaju sredstava za sterilizaciju. Dakle, jedinice lokalne samouprave moraju izdvajati sredstva za sterilizacije svih slobodnoživućih mačaka bez posjednika. Do sada, jedinice lokalne samouprave nisu rješavale probleme adekvatno, sterilizacijama svih mačaka, nego ih se uklanjalo sporadično, po dojavama onih građana kojima su smetale. Dakle, hvatalo ih se, zatvaralo u kaveze i usmrćivalo. Pri tome se koncesijskim veterinarskim ambulantama koje su ih uklanjale i usmrćivale, sa strane jedinica lokalne samouprave, isplaćivalo ogromne svote novca, a bez rezultata. Iste ambulante bi na staništu uvijek ostavile koju ženku da se razmnoži, kako bi isti imali ponovno prihode. Dakle, radi se o usmrćivanju životinja uz velike troškove poreznih obveznika. Mnogi su dosadašnji Zakon iskorištavali jer se u njemu nigdje ne navode slobodnoživuće mačke, nego su ih zatvarali u šinteraje i kaveze i usmrćivali. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ navodi se jedino u članku 28. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi koji kaže da se mačke mogu sterilizirati i vratiti u stanište, no tu točku Pravilnika higijeničarski servisi nikad nisu poštivali jer u Zakonu ne stoji da to moraju raditi. Najlakše je mačku uhvatiti i usmrtiti. Lokalne samouprave moraju iskoristiti besplatan volonterski rad građana i nas volontera udruga, koji poznaju mačke, lako ih mogu uhvatiti i odnijeti na sterilizaciju u veterinarske ambulante uz minimalne cijene i besplatan rad volontera. Kategorija „slobodnoživuća mačka“ do sada uopće nije bio uvršten u Zakon, a koliko vidimo niti je, ovim Nacrtom prijedloga Zakona o zaštiti životinja predložen i reguliran pa stoga, dobro poznavajući probleme i stanje na terenu, predlažemo da se u svrhu njihove bolje zaštite, konkretne brige jedinica lokalne samouprave i konkretnog rješavanja problema u Zakon unesu odredbe da se iste moraju sterilizirati i vratiti u svoje stanište i to po poznatom i prihvaćenom Projektu u svijetu „Uhvati, steriliziraj, vrati“, a kojeg već Udruga „Mijau“ provodi u Rijeci i okolici od 2004. godine. Lokalna uprava i samouprava mora financirati sve sterilizacije slobodnoživućih mačaka po prijavi građana na nadležna komunalna redarstva. Ovakvom odredbom u Zakonu gradovi, općine i država imali bi riješen problem slobodnoživućih mačaka uz minimalne troškove. U prilogu dostavljamo izračun. Primjer neučinkovitosti azila po postojećem Zakonu Primjer držanja mačaka u jednome velikom azilu/skloništu kapaciteta od 500 mačaka. Naglašavamo da održavanje i čišćenje azila, te prijevoz mačaka nije uračunat, inače su troškovi još i veći. 499.240,00 kn plaća se sadašnjim skloništima za usmrćivanje 500 mačaka nakon držanja mačaka 60 dana, dok se za isti iznos može po cijenama udruga sterilizirati 1997 mačaka. Dakle, za 12 mjeseci sadašnjim načinom rada skloništa usmrtilo bi se 2500 mačaka i potrošilo bi se 2.496.200,00 kn proračunskih sredstava od poreznih obveznika, dok se Projektom „Uhvati, steriliziraj, vrati“ za isti iznos može sterilizirati 9985 mačaka. Istraživanjem je dokazano da od 1 nesterilizirane mačke i njezinog potomstva unutar 7 godina može nastati 420.000 mačića. Izvor : PETA, People for ethicaltreatmentofanimals 501 Front St., Northfolk, Va 23510*757-622-Peta Helping Animals.com Kalkulacijom, za 7 godina broj mačaka trebao bi se smanjiti za 4.193.700.000. Iz navedenih kalkulacija koje su zaista činjenice, ne vidimo razloga da se Projekt „Uhvati, steriliziraj, vrati„ ne počne primjenjivati u svim gradovima i općinama Republike Hrvatske, te stoga taj princip postupanja sa slobodnoživućim mačkama treba uvrstiti u Zakon da bi se time napokon prestali bacati novci na nehumanu metodu rješavanja prekomjernog razmnožavanja mačaka ubijanjem. Potrošimo naš novac humano, a ako ga ima viška, onda pomognite potrebitima. Eutanazija je ubojstvo iz samilosti kada je životinja neizlječivo bolesna i pati. Ubijanje zdravih životinja=UBOJSTVO=ZLOČIN !!!!!!!! | Djelomično prihvaćen | Ovaj se Zakon odnosi na sve životinje kralježnjake pa tako i na mačke, uključujući slobodno živuće mačke. Podrobnije odredbe vezano za slobodno živuće mačke bit će još detaljnije uređene podzakonskim aktom koji se odnosi na uvjete kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1115 | Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila, čiji se ogranak ROOM 100 bavi produkcijom i distribucijom predstava suvremenog cirkusa te edukacijom publike o povijesti, razvoju, žanrovima i značaju cirkuske umjetnosti, smatra da stavak 2. članka 61. treba brisati, to jest, da se niti jedna vrsta životinje ne treba izuzeti iz članka 61. Trenutna praksa pokazala je da gostujući cirkusi (ne postoje domaće tradicionalne cirkuske skupine koje rade u šatorima i koriste životinje u svojim predstavama) tumače pojam "domaće životinje" iz stavka 2. članka 61. kao domaće životinje u njihovoj zemlji podrijetla što za posljedicu ima prikaz predstava s devama, ljamama i sličnim životinjama koje su sve samo ne domaće životinje za hrvatske građane. Smatramo da niti jedna životinja ne smije biti podvrgnuta uvjetima cirkuskog života. Česta putovanja i promjene mjesta i uvjeta stanovanja, prisilni trenizi i izvedbe, izloženost velikoj buci i masi ljudi neizbježna su stvarnost cirkuskih životinja. Znanstvena istraživanja su pokazala da će takav život vjerojatno imati štetan utjecaj na dobrobit životinja (Harris S, Iossa G & Soulsbury CD (2006) A review of the welfare of wild animals in circuses). | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona. |
| 1116 | Udruga za pet therapy Indeficienter | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Dobrobit životinja je važno pitanje javnog interesa koje uključuje važne znanstvene i etičke uvide. Poboljšanje našeg razumijevanja dobrobiti životinja, uključuje proučavanje ponašanja životinja, te je izazov u pristupu razumjevanja životinja i njihovih osjećaja. Osim o dobrobiti koje životinje imaju na ljude, postavilo se moralno i etičko pitanje o uključivanju životinja i koliko smo svjesni potreba samih životinja koje nisu odabrale svoju profesiju već su stavljene u tu ulogu od strane čovjeka. Iz znanstvene perspektive povezanost čovjeka i ne-ljudske osobe (životinje) u najdubljem kontekstu nije samo edukativna ili terapijska već i socijalno/društveno orijentirana. Mi smo "društveni organizmi, takve su i ne-ljudske osobe, to znači da i jedne i druge ne određuje biologija. Predlažemo da se Zakon o zaštiti životinja uskladi sa (budućim) Zakonom o psima pomagačima te u Zakon o zaštiti životinja unesu i odredbe koje se tiču pasa pomagača, točnije: - da se prilikom odabira psa pogodnog za školovanje ili/i socijalizaciju za budućeg psa pomagača ne uvjetuje da su to isključivo rasni psi poznata genetska podrijetla, već i psi mješanci/križanci odnosno nepoznata genetska podrijetla, pod uvjetom poznavanja povijesti ponašanja psa unazad minimalno 6 mjeseci; - da se tijekom školovanja i socijalizacije budućeg psa pomagača koriste nenasilne tehnike, te da je naglasak stavljen na njihovu osobnost i kognitivne procese usvajanja znanja što je od velike važnosti za krajnjeg korisnika u njegovoj interakciji sa psom pomagačem; - da se uzima u obzir je li pas (osobnost, a ne pasmina) primjeren za obavljati takvih aktivnosti. Između ostaloga smatramo neophodnim u Zakon unijeti i posebno naglasiti da se dobrobit životinja najčešće procjenjuje na osnovu međunarodno prihvaćenog koncepta tzv. „pet sloboda”: 1. Sloboda od gladi i žeđi kroz osiguravanje dovoljnih količina kvalitetne hrane i svježe vode, 2. Sloboda od neudobnosti kroz osiguravanje odgovarajućeg zaklona i mjesta za odmor, 3. Sloboda od bola, povreda i bolesti kroz osiguravanje brze i adekvatne veterinarske njege i preventivne zdravstvene zaštite, 4. Sloboda od straha i stresa kroz osiguravanje uvjeta i postupaka koji ne dovode do mentalne patnje životinje, i 5. Sloboda izražavanja osnovnih oblika ponašanja karakterističnih za vrstu kroz osiguravanje dovoljno prostora, adekvatnih objekata za držanje životinja i odgovarajućeg društva životinja iste vrste. Treba naglasiti kako u spomenutih 'pet sloboda' nije uključeno temeljno pravo životinje - da živi bez iskorištavanja od strane čovjeka. Koncept 'pet prava' temelji se na minimalnim pravima svake životinje, kako bi u sustavu uzgoja, transporta i do predviđenog vremena klanja, što manje pobolijevala i ne bi umrla. Danas se koncept 'pet prava (sloboda)' proširio i na druga područja zaštite životinja, primjerice na životinje u zoološkim vrtovima i na kućne životinje. Tako se u hrvatskom Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi u članku 13. navode četiri temeljna prava životinja smještenih u objektima spomenutima u Pravilniku – da ne trpe glad i žeđ; da nisu izložene fizičkoj nelagodi i strahu; da su zaštićene od ozljeda i bolesti; da se nalaze u svojoj vrsti primjerenom okolišu. S pozicije prava životinja, treba naglasiti kako je koncept 'pet prava' proizašao iz potrebe poboljšanja uvjeta u kojima se drže životinje koje ljudi uzgajaju za hranu, a da je zahtjev za njihovom dobrobiti motiviran ekonomskim razlozima, ne etičkim. Riječ je o minimalnim pravima životinja unutar sustava gdje se njima manipulira i gdje su one u ropskom odnosu prema čovjeku. Predlažemo da Nacrt prijedloga zakona o zaštiti životinja ide u dva čitanja, kako bi se između čitanja raspravila i nadopunila rješenja i prijedlozi zainteresiranih strana u postupku. Podržavamo komentare: udruge "Mijau": Sve slobodnoživuće mačke trebaju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje; Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda; Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom; Prijatelja životinja: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Zabrana žigosanja kopitara Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Trajno oduzimanje životinje Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Neprofitni karakter skloništa za životinje Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Pozitivna lista egzotičnih životinja Zabrana utrka pasa Zabrana kupiranja lovačkih pasa Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Udomljavanje životinja nakon pokusa Struke koje provode pokuse na životinjama Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zaštita glavonožaca Zabrana obrednoga klanja Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Zoofilija Zabrana drobljenja živih pilića Članovi povjerenstava Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Zatim da se zabrani: -držati pse stalno vezane ili ih držati u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora -držanje životinja u cirkusima, a držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni su samo ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' -spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka -bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje -korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara -držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja -čupanje perja živoj peradi, protivno odredbama Zakona -držanje divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima -držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje -davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje -usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda -izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa -parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama -prodavanje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti te bolesne ili ozlijeđene životinje -korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje -trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu -zlostavljanje životinja pucanjem u životinju ili izlaganjem životinja vatri, vrućim predmetima, nagrizajućim ili otrovnim tvarima i sl. -zajedničko držanje nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt." g. Slavena Reljića: "LIFE DINALP BEAR Hrvatski projektni tim Prof. dr.sc Đuro Huber Slaven Reljić, dr.vet.med Morana Zajec, prof. Zagreb, 08. rujna 2016. U ime projekta LIFE DINALP BEAR, Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama, predlažemo sljedeće dopune i izmjene nacrta novog Zakona o zaštiti životinja. Članak 4. (Pojmovi) 10. kućni ljubimci: Definicija je preširoka. Trebalo bi navesti koje životinje mogu biti „kućni ljubimci“, takozvana „pozitivna lista“. Mogu se nabrojati skupine (divljih) životinja ili definirati da to ne mogu biti „opasne životinje“ – koje treba nabrojati. 20. opasne životinje: Nigdje nema popisa vrsta koje se smatraju opasnim životinjama Članak 5. (Zabranjeni postupci) 24. Zabranjeno je držati dupine i ostale Cetacea. Jako dobro i važno. Treba dodati stavak s popisom drugih (strogo zaštićenih) vrsta koje je zabranjeno privatno držati, osim institucijama koje su registrirane za to (kao Zoološki vrtovi, Utočište za medvjede u Kuterevu). To znači zabranu držanja takvih životinja pravnim ili fizičkim osobama bez iznimke (npr. u ugostiteljskim objektima). U prvom redu medvjedi (svi Ursidae), ali i divlji Felidae (u prvom redu ris, ali i druge velike mačke), Canidae (u prvom redu vuk). Također se može proširiti na sve „opasne životinje“ – za koje nedostaje popis. Protivimo se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje“, time se otvara mogućnost da i neregistrirane pravne ili fizičke osobe ipak posjeduju strogo zaštićene vrste, te se protivimo bilo kakvoj drugoj mogućoj iznimci. članak 49. 3. Zaštita divljih životinja pronađenih izvan prirodnog staništa: Najbližem lovoovlašteniku se može nudite samo životinje koje su na popisu divljači, a ne sve divlje životinje. 4. Također treba odvojiti tretman „divljači“." | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1117 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 88. | Počinitelji djela opisanih u točci 1. i 2. trebali bi biti kazneno gonjeni te kažnjeni kaznom zatvora. | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 1118 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. | Počinitelji odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi opisani točkama 1., 2., 5., 6., 7., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 18., 19., 21., 22., 23., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 37., 41., 42. stavka (1) trebali bi biti kazneno gonjeni te kažnjeni kaznom zatvora | Nije prihvaćen | Kazne propisane ovim Zakonom su odvraćajuće, edukativne i proporcionalne učinjenom djelu te kao takve učinkovite. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu te komunalni redari. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 1119 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | NADZOR, Članak 79. | Kako će komunalni redar bez potrebne edukacije procijeniti zdravstveno i psihološko stanje psa. Može li komunalni redar prepoznati znakove stresa ili straha kod pasa ili sukladno pasmini pasa prepoznati zadovoljavajuće ili zabrinjavajuće gojno stanje životinje? Umjesto komunalnog redara nadzor bi trebale provoditi za to educirane službe poput "animal police". | Nije prihvaćen | Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je među ostalim njegovim stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti |
| 1120 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | NADZOR, Članak 74. | Komunalni redari nisu educirani kako bi poznavali i prepoznavali potrebe kućnih ljubimaca te shodno tome nisu prikladni za obavljanje nadzora nad brigom o kućnim ljubimcima. Umjesto komunalnih redara nadzor nad dobrobiti o kućnim ljubimcima, ali i napuštenim životinjama trebale bi provoditi za to educirane službe poput "animal police" | Nije prihvaćen | Jedinice lokalne samouprave propisuju općim aktima poslove komunalnog redarstva koje obavljaju komunalni redari. Ovim je Zakonom određeno da provedbom općih akata (iz područja komunalnog redarstva) iz članka 50. stavka 5., članka 52. stavka 5. te članka 64. stavka 6. ovoga Zakona provode komunalni redari. Ovlasti komunalnog redara određene su člankom 82. ovoga Zakona te je među ostalim njegovim stavkom 3. određeno da ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama ovoga Zakona, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode veterinarski odnosno stočarski inspektori Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima o veterinarstvu odnosno stočarstvu. Inspekcijski nadzori veterinarske inspekcije obavljaju se u skladu sa planom službenih kontrola, sa odgovarajućom učestalošću koja se temelji na procijenjenom riziku. Uz planirane nadzore, veterinarska inspekcija provodi i izvanredne nadzore u svim slučajevima kada zaprimi informacije ili ima saznanja koja upućuju na moguće nesukladnosti. Za obavljanje nadzora je također potrebno dostaviti najmanje točne podatke o mjestu nadzora kako bi se isti mogao obaviti. |
| 1121 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 68. | Sve udruge smještaju pse prilikom micanja životinja s ulice no smještaju li ih u objekte privremenog smještaja ili u privremene domove (stričeki i tete čuvalice, privatne osobe koje pružaju smještaj psima pod skrbi udruge) nemaju potrebu za udovoljavanju uvjeta iz članka 64. obzirom da se životinje ne smještaju na isti način kao u skloništu. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona |
| 1122 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Skloništa bi izvještaj o radu trebala podnositi na način da su dostupna zainteresiranoj javnosti (putem web stranica skloništa, objava u narodnim novinama ili na drugi prikladan način) obzirom da se financiraju iz javnih sredstava. Oglašavanje životinja u skloništima treba biti zakonom propisano te treba voditi kontrolu oglašavanja životinja u skloništu obzirom da neka skloništa ne oglašavaju sve životinje ili ih oglašavaju na neprikladne načine što doprinosi visokom postotku usmrćivanja u skloništu (više od 40%) čime se novac ne troši efektivno niti racionalno (plaćanje za smještaj životinje 60 dana, a bez kvalitetnog oglašavanja je usmrćena 60. dan čime je to novac bačen u vjetar). Isplaćivanjem 30% manjeg iznosa od iznosa dogovorenog u ugovoru za svaku usmrćenu životinju financijski se destimulira usmrćivanje životinja, a potiče njihovo oglašavanje i udomljavanje. | Djelomično prihvaćen | Člankom 70. Zakona određeno je da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim životinjama evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi nadležno tijelo, a podaci su dostupni javnosti. |
| 1123 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Ponovno pozitivni pomak s dobrom namjerom zaštite životinja i njihove dobrobiti no u praksi iznimno nepovoljan za udruge za zaštitu životinja koje nemaju sklonište. Sakupljači životinja u pravilu ne čipiraju svoje životinje, a naivno je vjerovati da postoje osobe koje će ići od vrata do vrata i popisivati broj životinja. Udruge pak redovno čipiraju životinje o kojima skrbe stavljajući ih u objekte privremenog smještaja kućnih ljubimaca ili kod "stričeka i teta čuvalica" (osobe koji su privremeni udomitelji životinje, odnosno pružaju smještaj životinji o kojoj udruga skrbi), a broj životinja o kojima udruge skrbe često su veće od 9 životinja čime se udruge onemogućava u spašavanju što pak dovodi do preopterećenja skloništa ili povećanog broja nezbrinutih životinja na ulici. Umjesto propisivanja maksimalnog broja životinja što u nepovoljan položaj osim udruga stavlja i osobe koje financijski i prostorno mogu i žele skrbiti o više od 9 životinja (vlasnici rančeva, farmi, izletišta...) trebalo bi propisati minimalne financijske odnoso zdravstvene i prostorne uvjete za držanje vlasničkih životinja (vodeći računa o potrebama životinja različitih vrsta i pasmina). Ovim člankom se na žalost potiče nečipiranje životinja što ne doprinosi zaštiti i dobrobiti životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 1124 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Iako je registracija uzgoja s manje od 3 rasplodne ženke pozitivan pomak (obizrom na broj "uzgajivača" koji nekontrolirano razmnožavaju) u svrhu sprečavanja napuštanja životinja kao i dobrobiti životinja nužno je da se svi koji se bave uzgojem registriraju pri nadležnom tijelu zaduženom za ragistraciju uzgoja te da se ovisno o vrsti i pasmini životinja zakonom propiše minimalna i maksimalna dob korištenja za uzgoj te broj legala u rasplodnom periodu. Također u svrhu sprečavanja korištenja životinja za financijsku korist pritom zanemarujući dobrobit životinja u kontrolu prodaje životinja trebalo bi se uključiti i Ministarstvo financija kontrolom plaćanja poreza na dobit od prodaje životinja | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 1125 | Udruga za zaštitu životinja "Sedma od Devet" | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Pozitivan je pomak propisivanje zabrane držanja pasa stalno vezanima i bez slobodnog kretanja izvan prostora za držanje pasa no u praksi je kontrola provođenja zakona nemoguća stoga bi se držanje životinja vezanima trebalo zakonom ukinuti, a veličina i izgled prostora za držanje pasa (bokseva) propisati na način da veličina i izgled omogućavaju životinji slobodu kretanja i ispunjavanje svih potreba (zaštitu od vremenskih uvjeta, odvojen prostor za hranjenje, spavanje i obavljanje nužde, prostor za kretanje i mentalnu stimulaciju) čime će vlasnici veličinom i skupoćom izrade takvog prostora odustati od držanja životinja u takvim izdvojenim prostorima bez izvođenja van tih prostora. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. |
| 1126 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Načelno: Zakonodavac je dužan donijeti propise koji će u kratkom vremenu dugoročno dati dobre rezultate. Zato apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da s Ministarstvom financija razmotri i predloži uvođenje poreza na pse kao jedine mjere koja će, na opću korist i dobro, dati dobre i brze rezultate. Obrazloženje: Podsjećamo zakonodavca na pozitivnu situaciju u zapadnoj Europi koja se je do prije 30-40 godina susretala s istim problemom svjesnog napuštanja životinja. Pozitivna situacija je rezultat samo jedne činjenice: riješen je uzrok nastanka problema, a nisu više rješavane posljedice. Uveden je porez na pse (uz obaveznu sterilizaciju). Uzrok napuštanja životinja leži u neodgovornom pojedincu, a najučinkovitije rješenje jest, kao što i za sve druge elemente, procese i sudionike života – oporezivanje. Ta se mjera u zapadnoj Europi pokazala učinkovitom gotovo 100% i napuštenih životinja nema, nema financijskih izdataka već naprotiv prihoda za lokalnu zajednicu. Uvođenjem simboličnog godišnjeg poreza na pse u Hrvatskoj (npr. u visini cijene cijepljenja protiv bjesnoće), uveo bi se i red na terenu. Sav porezni prihod bi trebao ići jedinicama lokalne samouprave koje bi bile visoko motivirane porez naplatiti, a rad komunalnog redara imao bi smisla na način da se ne naplaćuju kazne za prekršaje već da se kontrolira pozitivno stanje. Ima li učinkovitije mjere za uvođenje reda od porezne mjere (i sterilizacije)? Odgovor je: nema. Naprosto je činjenica da, na žalost, ništa nema veću moć edukacije osim 'udarca' po novčaniku. Pozdravljamo napore zakonodavca uvođenjem novih mjera navedenih u člancima 69., 70. i 71. (poticanje zaštite životinja, koordinacijske radne skupine i program kontrole populacije napuštenih pasa), ali niti jedna mjera neće biti tako učinkovita kao što bi to bila mjera uvođenja poreza na pse. Postavljamo vrlo važno pitanje zakonodavcu na koji se način misli u praksi realizirati glava III iz obrazloženja Zakona koja glasi Ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona u kojoj se navodi da će za provedbu Zakona JLS-i i županije morati sami osigurati financijska sredstva za slijedeće aktivnosti: poslovi skupljanja pasa, pružanje pomoći ozlijeđenim psima, nadzor uvjeta i načina držanja pasa i troškovi za rad organizacijskih radih skupina. Nije li učinkovitije i svrhovitije uvođenjem poreza na pse osigurati JLS-ima prihod od drugih načina i pokušaja koji jesu plemeniti i humani, ali znače povećanje obima poslova i nove troškove za već ionako financijskim izdacima opterećene JLS-e. Rezultat uvođenja poreza npr. u Njemačkoj i Austriji jest da se je uveo red, da napuštenih pasa više gotovo da i nema i da pse nabavljaju samo odgovorni vlasnici. Ponavljamo: nabavka psa je slobodna volja svakog pojedinca. Pojedinac mora biti učinkovitim propisima onemogućen činiti štetu lokalnoj zajednici svojim činom svjesnog napuštanja i odricanja od psa, a ne da se taj čin legalizira. Tu obavezu treba propisima učiniti učinkovito provedbenom, a to je najlakše, najbrže i najučinkovitije učiniti upravo porezom na pse. Što čini porez, kakvi su njegovi učinci? Porez bilo čega i bez obzira na visinu čini čovjeka pažljivim gospodarom, porez 'odbija' upravo neodgovorne vlasnike da nabave psa. Rezultat uvođenja poreza prvih godina bio bi veći broj napuštenih pasa, a zatim bi uslijedio red i u ovom području komunalne problematike jedinica lokalne samouprave. Bilo bi svrhovito načiniti pregled iskustava i usporedbu učinkovitosti rješavanja problematike napuštanja životinja zemalja EU koje su uvele porez na pse s onima koje to nisu. Financijski namet je dokazano najbolje korektivno sredstvo za neodgovorne građane koji ''pune'' skloništa. Ponavljamo, treba poći od premise da nikome nije nametnuto držanje psa već je to slobodna volja i izbor svakog građanina. Ako pojedincima humana načela već sama po sebi to ne nalažu, mi smo kao društvo i država tu da propisima i nametima reguliramo svako negativno ponašanje koje u konačnici ne šteti samo životinjama već i svim građanima jer isti putem poreza/prireza na dohodak indirektno preko JLS-a financiraju rad skloništa. Trenutno se neodgovorni vlasnici ničim ne sprječavaju niti ničim ne motiviraju da postupaju drugačije. Nesporna je činjenica da se bi uvođenjem poreza na pse većinom i uglavnom neodgovorni vlasnici 'riješili' svojih pasa, ali bi se situacija nakon prvih nekoliko godina 'smirila' i regulirala odnosno zaustavio bi se priljev pasa u skloništa. Udruga Spas imala je priliku 2007. godine posjetiti sklonište za napuštene životinje u Briselu i Berlinu. Podatak o samo 100 pasa (!!) u skloništu milijunskog Berlina koji broji stanovnika koliko i cijela Hrvatska - govori sve. Smatramo da porez na pse za početak treba biti simboličan te da prihod od poreza treba biti usmjeren na JLS-e što bi JLS-e maksimalno motiviralo da se uvede red, a komunalni redari bi vršili kontrolu koja im je i ovim Zakonom dodijeljena. | Primljeno na znanje | Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 1127 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Članak 91. Predlaže se dodati novi stavak kojim bi se, sukladno navedenom u primjedbi broj 8, definiralo prijelazno razdoblje od minimalno pet godina za posjednike s više od devet pasa. Obrazloženje: Posjednici s više od devet pasa su danas u Hrvatskoj većinom zaštitari životinja koji pomažu skloništima na način da privremeno skrbe o psima. Radi se najviše o zahtjevnim slučajevima ozlijeđenih i operiranih pasa, radi se o psima s posebnim potrebama (stari, slijepi, bolesni), o bređim kujicama i ostavljenim štencima koji svi nemaju dovoljno dobre mogućnosti oporavka, boravka, nadzora i njege u skloništu u kojem se nalazi veliki broj pasa. Stoga je potrebno takvim pojedincima, najčešće volonterima, entuzijastima i humanitarcima koji za svoje vrijeme i novac pomažu potrebitima, prijelaznim razdobljem omogućiti da pravovremeno udome i zbrinu sve pse iznad broja 9 koji se trenutno nalaze kod njih. Takve slučajeve od strane zakonodavca dovesti pred gotov čin nije korektno, prihvatljivo i pravedno. | Nije prihvaćen | S obzirom na odredbe članka 57. Zakona koji se odnosi na držanje više od devet pasa u svrhu udomljavanja nije potrebno propisivati prijelazne odredbe. |
| 1128 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91. | Članak 91. stavak 1. kojim se produljuje prijelazno razdoblje za uzgoj činčila. Predlaže se brisati taj stavak. Obrazloženje: Nije dopustivo da se nakon 10-godišnjeg prijelaznog razdoblja isto produljuje za još godinu dana. Postavlja se pitanje što je sa svim proizvođačima koji su se držali tog termina i pravovremeno smanjivali i ugasili svoju proizvodnju. Zar će zakonodavac omogućiti nelojalnu konkurenciju na tržištu upravo za one proizvođače koji se nisu držali propisa? Zakonski propisi vrijede jednako za sve, a rok od 10 godina je više nego dovoljan da se je na vrijeme moglo razmišljati o završetku uzgoja i mladim leglima. Nije dopustivo da zakonodavac podliježe pritiscima manjine i pogoduje im zbog isključivo njihove osobne financijske dobiti, a na štetu većine. Kakva se poruka šalje proizvođačima koji su završili s uzgojem?, da su pogriješili jer su se držali zakonskih propisa? | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupa na snagu, a isto je stupilo na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1129 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 70. | Članak 70. stavak 4. navodi da radna skupina predlaže mjere za smanjenje broja napuštenih životinja, a stavak 5. da svaka županija treba odrediti osobu odgovornu za dobrobit životinja. Članak 71. navodi da su županije dužne donijeti programe kontrole populacije napuštenih pasa. Predlaže se brisanje stavaka 4. i 5. članka 40. i brisanje članka 71. Obrazloženje: Zakonodavac ima plemenite namjere, ali poboljšanje Zakona u ovom smjeru rezultirati će samo formaliziranjem, osnivanjem radnih tijela koja u naravi neće biti u mogućnosti realizirati programe i dokumente koji će se donijeti jer sam zakon za županije ne definira obvezu osiguranja financijskih sredstava. Obzirom na trenutnu situaciju u Hrvatskoj ovim člancima previše se ide u širinu (svijest javnosti, radne skupine, programi) koja neće dati rezultata i previše se financijski opterećuje JLS-e, a istovremeno se vlasnika životinje, koji de facto jest uzrok nastanka problema, čak potiče i zakonom omogućuje da se svjesno odrekne psa. Navodimo banalan primjer: svatko može ili ne mora biti vlasnik automobila, nitko nikoga ne prisiljava. Da država nije uredila sustav osiguranja, tehničke kontrole i oporezivanja, na cestama bi vladao kaos. Naprosto nije moguće očekivati od svakog pojedinca vlasnika automobila da bude odgovoran i apelirati na njegovu savjest da drži automobil u ispravom stanju. Zato postoji naveden sustav kontrole i plaćanja poreza čega rezultat je uređeno i zadovoljavajuće stanje na cestama. I za vlasnike pasa je moguće povući istu paralelu. Zakonodavac je dužan donijeti takove propise koji će u kratkom vremenu dugoročno dati dobre rezultate. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Pet centru d.o.o. uz ovaj članak. |
| 1130 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67. stavak 3. navodi da se životinja iz skloništa može nakon 60 dana usmrtiti. Predlaže se brisanje navedenog stavka 3. Obrazloženje: Kao udruga za zaštitu životinja ne možemo nikako podržati usmrćivanje. Postavlja se pitanje zakonodavcu zašto kroz cijeli zakon nije naglasak stavljen na preventivu, na rješavanje uzroka nastanka problema, a ne na saniranje posljedica, u ovom stavku na potpuno neprihvatljiv način. Ako u ovom slučaju potpuno zanemarimo humana načela, još uvijek stoji pitanje zakonodavcu: zar je smisao zakona da potiče vlasnike da se odriču svojih kućnih ljubimaca, da se pune skloništa koja zbog prevelikog broja pasa više ne mogu funkcionirati te da se zatim ti isti psi usmrćuju kad je već u njih uloženo truda i novaca (intervencija prikupljanja, označavanje, cijepljenje, eventualno liječenje, prehrana u 60 dana i na kraju eutanazija). Ta je odredba istovremeno u suprotnosti s drugom odredbom Zakona koja definira da je zdravu životinju zabranjeno eutanazirati što se eutanazijom pasa nakon 60 dana de facto i radi. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1131 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67. stavak 2. navodi da ako posjednik psa u roku od 14 dana nije skloništu dostavio zahtjev za vraćanjem psa, da sklonište postaje vlasnik životinje. Predlaže se izbaciti ovaj stavak. Obrazloženje: Obrazloženje je isto kao i za primjedbu broj 10. Nije dopustivo da se vlasnicima pasa omogući da na takav legalan način povećavaju broj pasa u skloništu. Postavlja se pitanje tko će financirati prehranu, liječenje, sterilizaciju takvog psa jer taj pas nije pronađen na teritoriju neke JLS koja zatim ima obvezu pokrivanja troškova smještaja i prehrane. Što je zakonodavac mislio postići ovom odredbom? Činjenica jest da naši građani nabavljaju kućne ljubimce bez da su prethodno dobro promislili o svim obvezama i davanjima te ih veliki postotak nakon kraćeg vremena shvati da ipak nemaju mogućnosti držanja psa. Takvima se znači želi omogućiti da 'slučajno' puste svojeg označenog psa i da nakon 14 dana ne potražuju svog psa natrag iz skloništa te se na legalan način riješe psa!?! A skloništa su dužna te pse zadržati dok istovremeno pucaju po šavovima zbog prevelikog broja pasa. Takvih neodgovornih pojedinaca ima na stotine. Dokazano nema učinka apelirati na svijest neodgovornih. Najbolji učinak bi pri nabavi kućnog ljubimca imao porez na pse jer bi tek to bio dovoljno dobar razlog da neodgovorni pojedinci prethodno razmisle o nabavi psa. | Nije prihvaćen | Člankom 65. Zakona određeno je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s fizičkim ili pravnim osobama koje su osnovale sklonište za životinje financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Vlasnicima životinja čije su životinje izgubljene treba omogućiti vraćanje životinja, a vlasnik je istu dužan tražiti. |
| 1132 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Članak 66. stavak 1. točka 8. navodi da sklonište mora osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca. Predlaže se u poglavlje Pojmovi u članak 4. stavak 1. dodati novu točku odnosno pojam ''smještaj životinje u sklonište'' te ga opisati na način da taj termin podrazumijeva: boravak u nastambama skloništa, prehrana, veterinarska skrb, označavanje, sterilizacija, oglašavanje i udomljavanje. U protivnom se predlaže brisati navedenu točku 8. stavka 1. članka 66. jer skloništu nije moguće nametnuti obvezu sterilizacije za koju se zna da iziskuje izuzetno velika financijska sredstva koja niti jedno sklonište trajno ne može iznaći. Obrazloženje: Članak 65. stavak 3. navodi tko pokriva troškove smještaja životinje u skloništu. Ako se točno definira pojam smještaja koji podrazumijeva i sterilizaciju onda je nedvojbeno jasno da te troškove podmiruje JLS. Posredno će na taj načni i JLS-i biti visoko motivirani da se založe za uvođenje poreza na pse jer JLS-i nisu u mogućnosti mjesečno snositi velike troškove smještaja pasa u skloništu, pogotovo ako to podrazumijeva i sterilizaciju. Tako će i JLS-i putem komunalnih redara biti visoko motivirani provoditi kontrolu kućnih ljubimaca lokalno na terenu. Što će kontrola biti bolja, to će biti sve manje i manje potrebno izdvajati financijskih sredstava za pse/štence/nesterilizirane kuje pronađene na njihovom teritoriju. Uzrok problema odnosno počinitelj je neodgovoran pojedinac, žitelj te iste JLS. | Primljeno na znanje | Sterilizacija životinja u skloništima za životinje propisana je kao mjera koja će smanjiti broj napuštenih životinja te je kao takva mjera od velike preventivne važnosti. Člankom 65. Zakona propisano je da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja s pravnim ili fizičkim osobama koje su osnovale sklonište za životinje financiraju jedinice lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 1133 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Članak 66. stavak 1. točka 6. navodi da sklonište treba osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 24 sata od dolaska u sklonište. Predlaže se rok povisiti na tri dana. Obrazloženje: Nema potrebe prisiljavati skloništa na jednodnevni rok imajući u vidu da se psi zaprimaju dnevno odnosno i neradnim danom, praznikom i blagdanom, a veterinarske ambulante u te dane ne rade. Svako sklonište naprotiv želi da zaprimljen pas bude što prije označen i evidentiran jer samo tako može voditi evidenciju i u konačnici naplatiti troškove smještaja. Rok od tri dana smatra se prihvatljivim. | Prihvaćen | Člankom 66. Zakona se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište. |
| 1134 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Članak 65. u stavcima 1. i 2. navodi da ako nije osnovano sklonište, da njegovo osnivanje i rad organizira te financira jedna ili više JLS-a ili županija, a u stavku 3. navodi da troškove smještaja u sklonište snose JLS-i ili županija. Predlaže se u oba stavka umjesto ''ili'' staviti ''i'' odnosno obvezati i županije da se obavezno uključe i u osnivanje i u financiranje skloništa te u pokrivanje troškova smještaja životinja u sklonište. Obrazloženje: Riječ odnosno mogućnost ''ili'' ne obvezuje županije na bilo kakvo sudjelovanje. Financijska obveza motivira davatelja da vrši kontrolu i sudjeluje u rješavanju problema, a time će ne samo JLS-i već i županije biti motivirane da aktivno odrade obveze iz članaka 69., 70. i 71. (razvijati svijest javnosti, organizacija koordinacijskih radnih skupina, određivanje odgovorne osobe, donošenje Programa kontrole populacije napuštenih pasa). Činjenica jest da većina postojećih skloništa djeluje regionalno odnosno teritorijalno pripadaju određenoj županiji kojoj jest u cilju da problem napuštenih pasa bude riješen, a motivacija ide snažno kroz financijsku obvezu. Također je činjenica da bi takva obveza imala posebno smisla kada se radi o rješavanju problema napuštenih pasa u romskim naseljima za koja teret ne može i ne smije podnijeti samo dotična JLS na čijem području se nalazi romsko naselje. | Primljeno na znanje | Člankom 71. Zakona propisana je obveza osnivanja koordinacijskih radnih skupina na regionalnom nivou, a člankom 72. određuje se sastav i djelokrug navedene radne skupine koja, među ostalim ima ulogu odrediti i najprimjerenije mjere za provođenje odredbi propisa kojima se uređuje djelovanje iste s obzirom na problematiku na pojedinom području. Člankom 53. Zakona određeno je da ministar na području pojedinih jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave gdje se utvrdi veliki broj napuštenih pasa može naredbom propisati način i financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa na tom području. |
| 1135 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Članak 63. stavak 5. navodi da se ''životinja ne vraća posjedniku ako se posjednik očitovao da se odriče životinje ili se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju''. Predlaže se izbaciti taj stavak jer se obzirom na već navedene činjenice u prethodnim primjedbama. Obrazloženje: Činjenica jest da se na taj način potiče namjerno ostavljanje pasa i namjerno odricanje od vlasništva nad psom. To nije odgovorna mjera. Apeliramo na zakonodavca da prihvati činjenicu iz svakodnevne prakse koja glasi: udrugama za zaštitu životinja i skloništima dnevno se javljaju neodgovorni pojedinci, dojučerašnji vlasnici, koji se bez prihvatljivih razloga odriču svojih pasa i na taj način prouzrokuju probleme cijeloj zajednici. Upravo ovim stavkom takvo neodgovorno ponašanje će se ozakoniti i prouzročiti pogoršanje već ionako teškog stanja – povećati će se broj napuštenih pasa. Neodgovoran pojedinac je po svojoj naravi i prirodi takav da neće uvažiti apel skloništa da pokuša zadržati psa. Takav pojedinac će se okoristiti ovom odredbom i doći pred vrata skloništa koje će znači biti dužno zaprimiti psa jer se ga on evo i pismeno odriče ili ga evo svjesno napušta. Što je zakonodavac želio postići? Zar se ovom odredbom želi povećati broj napuštenih pasa i pasa u skloništima? | Nije prihvaćen | Definicija napuštene životinje je da je to životinja koju je vlasnik svjesno napustio, kao i životinja koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode te životinja koje se vlasnik svjesno odrekao. Člankom 88. stavkom 3. Zakona određeno je da će se za napuštanje domaće životinje, kućnog ljubimca ili uzgojene divlje životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka kazniti fizička osoba novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn te se isto primjenjuje i u slučaju kad se posjednik odrekne životinje ili kad se može nedvojbeno utvrditi da je napustio životinju. |
| 1136 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | Članak 63. stavak 3. u poglavlju Sakupljanje napuštenih i izgubljenih životinja: stoji ''Sklonište mora osigurati skupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja i njihov smještaj o svom trošku, osim u slučaju iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona.'' Predlaže se izbaciti taj stavak. Obrazloženje: U zakonu je definiran termin koja životinja se smatra izgubljenom, a koja napuštenom. Izgubljena je ona koja je odlutala i posjednik ju traži. Napuštena je ona koja je svjesno napuštena ili je napuštena zbog više sile s napomenom da smo prethodno dali prijedlog da se odricanje briše iz članka 4. stavka 1. točke 15. Činjenica jest da svaka pronađena životinja teritorijalno nekamo 'pripada', a svaki teritorij podrazumijeva određenu JLS koja je zakonom obvezana ili imati sklonište ili sklopiti ugovor o sakupljanju pasa što znači da su troškovi za pronađene pse pokriveni. Zato nije jasno kako bi skloništa i iz kojih sredstava (''o svojem trošku'') sakupljala životinje i koje su to još moguće životinje za sakupiti ako nisu iz članka 65. stavka 3.? Nije jasno što je zakonodavac točno mislio postići ovom odredbom. Nije jasno kako se može sklonište ovim stavkom obvezati da mora osigurati skupljanje napuštenih životinja o svom trošku jer nije jasno koje životinje uopće sklonište može preuzeti ako to nisu životinje s područja JLS-a navedene u članku 65. stavku 3. Činjenica jest da svaka životinja bude pronađena na teritoriju neke JLS, a zakon propisuje da svaka JLS mora ili osnovati sklonište ili sklopiti ugovor. Na koju se mogućnost mislilo pod navodom da sklonište mora pokupiti životinju o svom trošku? | Prihvaćen | Članak je izmijenjen na način da se člankom 64. Zakona određuje da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica (područne) regionalne samouprave financira osnivanje i rad skloništa za životinje. Jedinica lokalne samouprave može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem druge jedinice lokalne samouprave ili skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba. Člankom 65. Zakona određuje se da troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja u sklonište koja su osnovale jedna ili više jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili u slučaju sklapanja ugovora o sakupljanju odnosno zbrinjavanju životinja sa skloništem koje je osnovala pravna ili fizička osoba financiraju jedinice lokalne samouprave, a ako je vlasnik životinje poznat ili se naknadno utvrdi dužan je podmiriti troškove skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite |
| 1137 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Članak 55.navodi da posjednik s više od 9 pasa mora osnovati sklonište. Predlaže se svakako vezano uz taj članak 55., u članku 91. (poglavlje Prijelazne i završne odredbe) definirati prijelazno razdoblje. Predlaže se da prijelazno razdoblje bude najmanje pet godina. Obrazloženje: Više od devet pasa posjeduje vjerojatno nekolicina vlasnika pasa u Hrvatskoj koji nemaju financijska sredstva za sterilizaciju kuja odnosno ne vrše kontrolu razmnožavanja, a u velikoj većini više od devet pasa posjeduju zaštitari životinja koji pomažu skloništima na način da privremeno skrbe o psima. Radi se najviše o zahtjevnim slučajevima ozlijeđenih i operiranih pasa, radi se o psima s posebnim potrebama (stari, slijepi, bolesni), o bređim kujicama i ostavljenim štencima koji svi nemaju dovoljno dobre mogućnosti oporavka, boravka, nadzora i njege u skloništu u kojem se nalazi veliki broj pasa. Stoga je potrebno takvim pojedincima, najčešće volonterima, entuzijastima i humanitarcima koji za svoje vrijeme i novac pomažu potrebitima, prijelaznim razdobljem omogućiti da pravovremeno udome i zbrinu sve pse iznad broja 9 koji se trenutno nalaze kod njih. Takve slučajeve od strane zakonodavca dovesti pred gotov čin nije korektno, prihvatljivo i pravedno. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 1138 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Članak 54. stavak 5. glasi: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinje moraju se evidentirati kod nadležnog veterinarskog ureda prije prodaje životinja, a o evidenciji se izdaje potvrda.'' Predlaže se izbaciti taj stavak Obrazloženje: Obzirom na gore navedeno obrazloženje u primjedbi broj 6 za izmjenu članka 54. stavka 1. ovaj stavak treba izbaciti. Nije jasno zašto zakonodavac ide u smjeru koji omogućava lakše izigravanje zakona umjesto da propiše obvezu registracije za sve uzgajivače. Uz već spomenuto kršenje zakona na štetu pasa, ujedno se omogućava postojanje svojevrsne sive zone na štetu tržišnog natjecanja i u korist pojedinaca koji rade 'na crno'. Evidencija kod nadležnog veterinarskog ureda prije prodaje nije isto što i obveza ishođenja rješenja o registraciji!! Dio teksta koji glasi ''tri rasplodne ženke iste vrste životinje'' može se protumačiti i na način da obveznik registracije nije posjednik npr. pet različitih vrsta/pasmina pasa ako od svake vrste ima po tri ženke. Znači da može kao neregistriran razmnožavati i prodavati štence od 15 rasplodnih kuja!! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 1139 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Članak 54. stavak 1. glasi: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.'' Predlaže se izbaciti dio teksta koji glasi ''s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja''. Obrazloženje: Kao udruga za zaštitu životinja koja ujedno vodi i sklonište za napuštene životinje možemo prema prijavama građana i vlastitim intervencijama na terenu posvjedočiti vrlo česti slučaj da su upravo posjednici s do tri rasplodne ženke najveći 'proizvođači' problema za cijelu zajednicu. Zašto ih se 'štiti'?, postavlja se pitanje zakonodavcu zašto takvi uzgoji ne bi trebali biti registrirani?? Nisu dužni biti prijavljeni, nitko za njih ne zna, nitko ih ne kontrolira niti ima osnove za kontrolu. Takvim posjednicima u interesu je samo prodaja i profit i ne mare za dobrobit kujice koja je izvrgnuta neprestanom parenju, bređosti, boravku u neprimjerenim uvjetima. Prodaja se vrši na crno i preko interneta, a kupci su naši građani kojima je previše skupo platiti čistokrvnog labradora s papirima pa će zato kupiti labradora bez papira i mnogostruko jeftinije. To nije u skladu niti s tržišnim natjecanjem jer je 'uredan' i prijavljen registriran vlasnik u stvari kažnjen sa svim davanjima, porezima i možda čak ostvaruje manju dobit od pojedinaca koji rade 'na crno'. Upravo je sada trenutak i mogućnost da se zakonom propiše obveza ishođenja rješenja o registraciji uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji za sve uzgajivače. Vučemo banalnu paralelu za primjer: Svaka tvrtka je obveznik plaćanja neke vrste poreza. Da li je u redu da tvrtka koja ima do 3 zaposlena ne bude registrirana i ne plaća davanja…? | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 1140 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Članak 52. stavak 1. navodi da posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja. Predlaže se taj stavak izmijeniti i obvezati vlasnike kućnih ljubimaca na obveznu kastraciju odnosno sterilizaciju kućnih ljubimaca uz razumno prijelazno razdoblje od npr. 5 odnosno maksimalno 10 godina. Obrazloženje: Kao udruga za zaštitu životinja koja vodi i sklonište za napuštene životinje, iz svakodnevnih iskustava i prakse možemo potvrditi da je obavezna sterilizacija jedina mjera koja bi (uz porez na pse) mogla dati brze pozitivne rezultate. Postavlja se pitanje zakonodavcu zašto se sada kada se stvara novi Zakon, ne iskoristi mogućost i uvede ova obaveza koja je dokazano jedino učinkovita. Upravo su neodgovorni pojedinci koji su vlasnici nesteriliziranih kuja - uzrok nastanka problema, upravo su vlasnici pasa ujedno i 'stvaratelji' napuštenih životinja. Zakonodavac možda i ne zna kako izgleda crna strana svakodnevnice u skloništu koje iz godine u godinu nakon razdoblja parenja zaprima legla i legla odbačenih štenaca. To su stotine i stotine pasa na koje se potroše silna financijska sredstva da bi se situacija slijedeće godine od strane istih vlasnika – ponovila. Činjenica jest da nije moguće apelirati na svijest vlasnika da ne pare svoje kuje ili da ih bolje paze ili da kako to zakon kaže 'osiguraju kontrolu razmnožavanja' što god da to značilo. Činjenica jest da je jedina učinkovita mjera propisivanje obvezne sterilizacije što se je u zapadnoj Europi pokazalo kao učinkovito. Sva skloništa trenutno u Hrvatskoj imaju toliko pasa, da se svi ti psi ne mogu udomiti u slijedećih nekoliko godina pa čak da niti jedan novi pas ne bude zaprimljen. Skloništa su puna. Možda zakonodavac ne zna, ali potencijalni udomitelji većinom traže male i 'atraktivne' pse, a veliki, crni mužjaci, stari i neatraktivni psi, hendikepirani i bolesni ne budu nikad udomljeni. Apelira se na zakonodavca da uvede obveznu sterilizaciju s prijelaznim razdobljem kao humanu metodu smanjenja broja populacije napuštenih pasa te da istovremeno (primjedba broj 16) izbaci nehumanu metodu usmrćivanja napuštenih pasa nakon 60 dana. Nije li apsurdno da su zakonske odredbe Zakona o zaštiti životinja protivne jedne drugima, da se ne koristi mogućnost odabira humane metode gdje se to može? Koga se želi zaštiti?, neodgovornog pojedinca ili cijelu zajednicu? Da li se smatra da je obavezna sterilizacija neprimjerena? To je humana metoda. Da li se smatra da bi se time 'opteretilo' vlasnike pasa koji su ničim prisiljeni nabavili psa? Pa upravo vlasnici nesteriliziranih kuja opterećuju sve nas, lokalnu sredinu, cijelo društvo! Zato treba takve situacije propisom regulirati. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 1141 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Članak 37. stavak 4. i stavak 5. – navode se članovi odbora za zaštitu farmskih životinja i kućnih ljubimaca Predlaže se u oba odbora dodati još jednog člana koji bi pokrivao područje etike i humanosti, predstavnika iz područja visokog obrazovanja. Obrazloženje: Uvažavajući ostale struke i znanstvena područja, činjenica jest da stručnjak iz područja etike nedostaje, a cijeli Zakon počiva upravo za području zaštite životinja te nosi i naziv Zakon o zaštiti životinja. | Djelomično prihvaćen | U odborima Povjerenstva za zaštitu životinja su predloženi predstavnici iz područja visokog obrazovanja koji će s obzirom na djelokrug pojedinog odbora svojim iskustvom i stručnošću doprinijeti dobrobiti životinja u okviru djelokruga Zakona o zaštiti životinja kojim se životinjama tijekom korištenja osiguravaju primjereni uvjeti držanja kao i postupanje sa životinjama u skladu s njihovim potrebama te dobrobiti. |
| 1142 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Članak 5. stavak 1. točka 32. Predlaže se izbaciti dio koji glasi ''osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara''. Obrazloženje: U današnje moderno i tehnološko doba kada je čovjek već odavna stupio na Mjesec, možemo se zapitati da li je zaista potrebno iz zadnje gudure i na nepristupačnom terenu transportirati drvo uz pomoć konja. Moguće je izgraditi šumsku cestu ili organizirati prijevoz zrakom. U današnje doba 21.-og stoljeća kada bi humanost trebala biti na prvom mjestu potrebno je upravo zakonskim propisima onemogućiti izigravanje istih. Postavlja se pitanje zakonodavcu kako će se humano postupanje s konjima moći kontrolirati upravo u teško pristupačnim područjima. Naravno da to nije moguće i da će i nadalje biti zakonom 'blagoslovljeno' raditi što se i do sada radi, a to je nehumano postupanje s konjima koji pate u mukama od prekomjernog napora i s otvorenim ranama, daleko od očiju javnosti. Radi se većinom o privatnim osobama kojima je u interesu samo osobni profit. Daje se zamolba zakonodavcu da propis usmjeri u pozitivnom smjeru i u smjeru poboljšanja sadašnjeg neprihvatljivog stanja odnosno da se izbaci navedeni dio teksta. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (iznošenje-samarica i izvlačenje drva) |
| 1143 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Članak 5. stavak 1. Predlaže se iza točke 6. dodati nova točka koja bi glasila da je zabranjeno: ''Izlagati i/ili nuditi na prodaju životinje na javnim mjestima'' Obrazloženje: Česti je slučaj da privatne osobe 'na crno' prodaju štence i mačiće (vidjeli smo da i zečeve, golubove, vjeverice) upravo na javnim mjestima – sajmovima 'stare krame', auto sajmovima, sajmovima antikviteta, mjesnim sajmovima četvrtkom, tzv. crkvenim 'proščenjima' i sl. Ponekad ih čak niti ne prodaju već ih poklanjaju jer kod kuće imaju leglo od 7-8 štenaca i ne znaju kuda bi s njima. Životinje su prisiljene satima boraviti na suncu, na vodilici, u naručju kako bi bile viđene i prodane. Najčešće roditelji pokleknu pod pritiskom i željom djeteta te uzmu štene (necijepljeno, neoznačeno) koje često vrlo brzo postane problem u obitelji te bude izbačeno na cestu. Bilo bi svrhovito i uputno propisati zabranu prodaje na javnim mjestima kad se već ne može utjecati na to što se događa u privatnim dvorištima. Takva prodaja obično ide ovim putem: organizator javnog okupljanja bude od građana upozoren na nedozvoljenu prodaju životinja, zatim organizator zamoli 'prodavača' da se makne iz njegovog kruga događanja što rezultira daljnjom prodajom ispred ulaza, na nogostupima i uz cestu. Nigdje izrijekom u zakonskim propisima takva prodaja nije zabranjena. | Nije prihvaćen | Zakonom je propisana zaštita dobrobiti životinja te odgovornosti posjednika odnosno vlasnika životinja na način da se životinjama tijekom korištenja (što se odnosi i na kućne ljubimce) ne nanosi bol, patnja i ozljede. U skladu s odgovornim posjedovanjem pasa posjednik odnosno vlasnik životinje treba osigurati cijepljenje i označavanje pasa te kontrolu razmnožavanja, ne smije napustiti životinju te se treba o njoj skrbiti u skladu s potrebama životinje. Ako bi zbog nepridržavanja ovih odredbi koje su već propisane, izrijekom zabranjivali potencijalna mjesta gdje životinje mogu biti izložene kršenju zakonskih odredbi, a ukoliko se neka aktivnost ili mjesto ne bi spomenulo u zakonu, onda bi se impliciralo da je kršenje zakona na takvom mjestu dopušteno. |
| 1144 | Udruga za zaštitu životinja Spas Varaždin | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Članak 4. stavak 1. točka 15. u poglavlju Pojmovi glasi: ''napuštena životinja je životinja koju je posjednik svjesno napustio ili je se odrekao, kao i životinja koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode te životinja koje se posjednik svjesno odrekao.'' Predlaže se iz točke 15. brisati dijelove koji glase: ''ili je se odrekao i ''te životinja koje se posjednik svjesno odrekao''. Obrazloženje: Iz vlastitog iskustva kao udruga koja vodi sklonište za napuštene pse možemo posvjedočiti da se u našem skloništu nalazi vrlo veliki broj pasa kojih su se ljudi, dojučerašnji vlasnici, odrekli. Na taj način se broj pasa u skloništu povećava vrtoglavom brzinom i nije moguće normalno funkcionirati. Cilj zakonodavca ne bi smjelo biti poticanje tzv. odricanja odnosno smisao zakona ne bi smio biti posredno omogućavanje odricanja institutom 'svjesnog odricanja'. Smatramo da je ovo izuzetno važna štetna formulacija i molimo zakonodavca da razmotri ovaj prijedlog i izbaci navedenu formulaciju iz točke 15. poštujući negativne dnevne primjere iz prakse. Samo skloništa koja svakodnevno zaprimaju životinje imaju iskustva i mogu potvrditi da bi takva formulacija tek uvela nered u već ionako vrlo problematično stanje koje glasi: pritisak na zaprimanje pasa u skloništa je preveliki. Primjeri iz prakse mogu se svesti pod slijedeće: dnevno se javljaju ljudi (telefon, mail, facebook, osobno) da bi dobrovoljno predali svojeg vlastitog psa u sklonište, da bi se ga rado odrekli iz slijedećih razloga – nemaju više vremena, pas radi štetu, pas laje, nemaju više financijskih sredstava za hranu, cijepljenja, liječenje, sterilizaciju, jer psa više ne žele, jer dijete više nije zainteresirano za psa i sl. Svi navedeni razlozi upućuju na činjenicu da osoba pri nabavci kućnog ljubimca nije razmišljala o odgovornosti, potrebama i obvezama koje proizlaze iz nabavke psa te da se vrlo olako želi 'riješiti' problema smatrajući da je pas vreća krumpira, a ne živo biće koje živi minimalno 10 godina. Na taj se način odgovornost odnosno financijski troškovi s pojedinca prebacuju na lokalnu zajednicu i skloništa koji moraju ponekad i po nekoliko godina financirati tog psa i još mu pronaći novog vlasnika. Vlasnik nije ništa 'naučio' i nerijetko se te iste osobe nakon nekoliko godina ponovno odluče nabaviti psa. U slučaju da se takav neodgovoran vlasnik ne uspije riješiti psa legalnim putem, tada psa svjesno napušta i to: kriomice, ostavlja ga pred skloništem, veže za drvo u šumi, odvozi na veću udaljenost i ostavlja i sl. Upravo zbog takvih pojedinaca formulacija točke 15. i glasi da je napuštena životinja ona koju je posjednik svjesno napustio. Toga u stvari ne bi smjelo biti! Nemojmo zaboraviti na činjenicu da se upravo od strane takvih neodgovornih vlasnika u Hrvatskoj dnevno svjesno ostavljaju legla od 6-9 štenaca. Postavljamo pitanje što želimo poticati, nered i kaos ili red i odgovornost. Zato se apelira na zakonodavca da se ne potiče neodgovornost na štetu svih građana. Podsjećamo na činjenicu da je slobodna odluka svakog pojedinca da li hoće ili neće nabaviti psa, nitko nikog ne prisiljava. Kad se pas jednom nabavi, ne postoji niti jedan razlog osim više sile (bolest, smrt) da se pas svjesno napusti ili da se ga odrekne. Zaključno: Uzrok napuštanja pasa leži upravo u neodgovornom pojedincu. Potrebno je izbaciti definiciju da je napuštena životinja ona koju je posjednik svjesno napustio ili se je odrekao jer se na taj način, a i nadalje kroz zakonske odredbe, legalizira institut svjesnog napuštanja i odricanja. | Nije prihvaćen | Definicijom napuštene životinje kojom se obuhvaća i svjesno napuštanje odnosno odricanje od posjedovanja životinje omogućuje se provedba članka 6. stavka 1. točke 1. Zakona kojim se određuje da posjednik ne smije napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju za što je propisana i novčana kazna člankom 85. stavkom 1. točkom 11. Zakona za pravnu osobu te stavkom 3. istoga članka za fizičku osobu. Ako se vlasnici životinja žele odreći životinje pri čemu joj ne žele osigurati potrebne uvjete najmanje u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ne žele snositi troškove za zbrinjavanje životinja, isto se smatra napuštanjem životinje te se kažnjava u skladu s navedenim odredbama. Ovim Zakonom se propisuje niz odredbi kojima je cilj osigurati da su posjednici kućnog ljubimca, ne samo psa, svjesni odgovornosti koju preuzimaju u skladu s odredbama ovoga Zakona o osiguranju zdravlja i dobrobiti životinja koje drže pod svojim nadzorom. |
| 1145 | Valentina Grgić Smoljo | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Moji komentari u vezi prijedloga izmjena Zakona: Zabrana ubijanja životinja u skloništima Članak 57. stavak 4.: Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti. Umjesto toga, predlažem.da članak glasi. Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. Zakonska odredba koja daje mogućnost usmrćivanja životinja u skloništu nakon određenoga broja dana je nehumana, okrutna, nije u interesu zaštite životinja te se velika većina građana ove zemlje istoj protivi. Osim toga, na taj način se i razbacuju novci poreznih obveznika budući da se napuštena životinja morala cijepiti i čipirati, na što se troše novci poreznih obveznika, a koja je smisao trošenja tih sredstava ukoliko će se životinja nakon 60 dan usmriti? Nadalje, s obzirom na postojanje no kill skloništa koje vode neprofitne udruge koje imaju veliki uspjeh sa udomljavanjem životinja, a u radu kojih pomažu brojni volonteri jer podržavaju ne ubijanje životinja, proizlazi da jedino takva skloništa imaju podršku javnosti, dok profitna skloništa koja provode usmrćivanja nisu niti potaknuta niti motivirana da se trude oko udomljavanja i edukacije kao niti oko pravilne skrbi za životinje. Zato je ključno i najvažnije za uspješno zbrinjavanje i udomljavanje pasa da skloništa budu neprofitna, čime će zaposlenici biti motivirani provoditi Zakon (oglašavanje životinja, propisana cijepljenja, kastracija, veterinarska njega, edukacija, uključivanje građana, podizanje svijesti o odgovornom postupanju prema životinjama...), a ne čekati rok od 15/30/60/-n dana kako bi ih mogli usmrtiti. Time se postiže i smisao Zakona o zaštiti životinja, a to je štititi životinje, a ne propisima olakšati i opravdati njihovo ubijanje. Neprofitna skloništa, koja su u sklopu ustanove ili koja vode udruge ulažu velike napore u zbrinjavanje životinja i pokazuju odlične rezultate u provedbi Zakona. Ako Zakon o zaštiti životinja sankcionira pojedinačno zlostavljanje i ubijanje pasa, tada ne smije dopustiti svojim odredbama ubijanje pasa u skloništima, već putem skloništa koja ne usmrćuju životinje pokazati kako treba postupati sa životinjama. Nadalje, određivanje kratkog roka ne omogućuje udomljavanje životinje, a osobito ozlijeđenih i bolesnih, kojima treba više vremena za liječenje i oporavak, kao i starijih pasa. Uz liječenje životinja, u redovitom poslovanju skloništa neophodni su kastracija, socijalizacija odnosno resocijalizacija i oglašavanje životinja, a za što je također potrebno određeno vrijeme. Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. ZABRANA UZGOJA ŽIVOTINJA RADI KRZNA Smatram da je odmah potrebno zabraniti uzgoj SVIH životinja radi krzna Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima ČINČILA odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Imali su 10 godina da prestanu s radom i smatram da im je dan i predugi period. Stoga je je krajnje vrijeme da se to besmisleno ubijanje životinja obustavi. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1146 | Valerija Acić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Želim da se u zakonu zabrani mogućnost ubijanja životinja u skloništima po isteku 60 dana. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1147 | vanesa ujčić ožbolt | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OPĆE ODREDBE | Podržavam Udrugu Mijau Rijeka kao građanin, te smatram da problem slobodnoživućih mačaka postaje veliki problem, te smatram da nadležno Ministarstvo treba postupiti po njihovim prijedlozima, jer to je jedina Udruga u PGŽ-i, a jedina Udruga u Hrvatskoj koja poznaje problematiku slobodnoživućih mačaka, jer su se prvi uključili u riješavanje problema, a sterilizacije provode od davne 2004 godine. Smatraju se pionirima rada s mačkama. Podržavam njihove teze i prijedloge: Nacrt Prijedloga Zakona o zaštiti životinja citiram: "Dajemo prijedloge za poboljšanje Zakona o zaštiti životinja, te prvenstveno tražimo da se sve odredbe Zakona i podzakonskih akata napokon temelje na načelu da su sve životinje živa bića, a ne stvari te da ih se u skladu s tim načelom mora i tretirati. Također predlažemo da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. Što se tiče svih drugih životinja tražimo da se u Zakon uvrsti sljedeće: 1. Zabrana uzgoja životinja za krzno, npr. činčila i dr. 2. Zabrana ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabrana držanja i korištenja životinja u cirkusima. 4. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabrana utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora. 6. Zabrana žigosanja kopitara sa užarenim željezom. 7. Zabrana obrednog klanja. 8. Zabrana drobljenja živih pilića. 9. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu. 10. Registracija uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabrana trajnog držanja pasa na lancu. 12. Zabrana kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja (tzv. animal rescue team). 14. Zabrana korištena naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabrana korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. Obrazloženje: Udruga za dobrobit i zaštitu mačaka „Mijau“ Rijeka traži da se u novi Zakon o zaštiti životinja uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“, te točno propiše Zakonom na koji način lokalna samouprava, skloništa i građani moraju voditi brigu o njima. Smatramo da postojeći Zakon hitno treba izmjenu radi humanosti, etičnosti i financija jer se previše novaca troši dok rezultata nema." | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1148 | Vanja Tičina | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ukratko:+ -gostovanje crikusa u čjim nastupima sudjeluju životinje, koje zbog toga žive uglavnom sputane, nadzirane, hranjene i pojene u određenim ritmovima kako se tijekom nastupa ne bi dogodilo dase životinja pomokri ili "olakša". Uopće, životinjama je u pravilu zastrašujuće nastupati pod jakim svjetlima, uz bljeskove, nepotrebnu buku, a sve navedeno su elementi koji kao zabavljaju publiku, odnosno ljude. Mučno zlorabljenje konja za izvlačenje trupaca iz šuma, odnosno primoravanje čak ozlijeđenih, iscrpljenih životinja da gaze kroz duboko blato-neprihvatljivo. I vjerujem nepotrebno. Nadalje, utrke konja u kojima životinja tegli težak trupac "poticana" uzvicima okupljenog mnoštva- neprihvatljivo. Uzgoj koka nesilica u tzv. baterijama nesilica- mučno i pretjerano. Govorećo o napuštenim životinjama...... jednostavno, sustav NE funkcionira i sve se prelama preko leđa životinja koje su nakon toga predstavljene kao opasnost po ljude, njihovo zdravlje i sigurnost, a nakon toga kao uzrok izdvajanja velikih novčanih sredstava za potrebe tzv. zbrinjavanja. S jedne strane, tvrdi se da su odbačeni psi i ničije mačke opasni po ljude, a onda još naiđu tvrdnje da zbog troškova zbrinjavanja tih jadnih bića ponekad nema dovoljno novca za potrebe određenih skupina poput školske djece ili starijih sugrađana. Ukoliko to zaista JEST slučaj, kako objasniti da vlasnici NESTERILIZIRANIH kuja mogu NESMETANO iz godine u godinu jednostavno ODBACIVATI okote svojih kuja. Te životinje ili skončaju u mukama negdje odbačene ili ih o svom trošku podižu, othranjuju, cijepe, čipiraju, steriliziraju i udomljavaju građani za koje se često kaže da nemaju pametnijeg posla i da bi im bilo bolje da primjete gladnu djecu ili umirovljenike. Zanimljiv stav. A što rade "skloništa" kojima zakon DOPUŠTA tzv. eutanaziju nakon 60 dana? TAKVA skloništa jednostavno ZARAĐUJU na takvim leglima. Mogu se valjda javiti kao pretplatnici određenim vlasnicima koji smatraju da je sterilizacija kuje ili kastracija mužjaka koji NE sudjeluju u uzgoju-NEPRIRODNA. A patnja životinje i njenih potomaka, te trošenje SULUDIH IZNOSA na "zbrinjavanje" tih životinjica je prirodno? "Skloništa" bi kao sterilizirala pse? Čemu to? Čemu čak i čip, cjepivo, sterilizacija kad već zakon DOPUŠTA da pas uveden 1.10.2016. bude "eutanaziran" 30.11.2016.? Dakle, OBAVEZNO i MASOVNO ČIPIRANJE i sterilizacija. Ukoliko VLASNIK zaista NEMA dovoljno novca za sterilizaciju IZGLEDA da je gledano u novcu JEFTINIJE da lokalna zajednica PLATI sterilizaciju kuje JEDNIM, nego koncesionaru, vlansiku "skloništa" plaćati "zbrinjavanje" okota te iste životinje godinu za godinom. OVAKVA situacija POGODUJE samo "skloništima" koja ponekad čak PRVO "eutanaziraju" kuju koju su "zbrinuli" nekoliko dana pred okot, dakle, čak i takve ženke "euatanaziraju" kad im istekne 60 dana, a NIJE ISKLJUČENO NI da će okot te kuje kad napuni 60 dana također biti "eutanaziran" i to prema Pravilniku o skloništima. To je neracionalno razbacivanje novca poreznih obveznika. Nadalje: čak i kad je očito da vlasnik ZLOSTAVLJA životinju potrebno je DOKUMENTIRATI i dokazati takvo ponašanje. Primjer: ukoliko je pas GODINAMA na lancu, bez zaklona, više gladan nego sit, ali ipak ČIPIRAN!- zastrašujuća je činjenica da ponekad i Veterinarska inspekcija izađe na tren i zaključi da je prijava bila nepotrebna. A kakva bi bila sudbina NEČIPIRANOG psa koji "živi" u takvim uvjetima? Pas je STVAR i PRIVATNO VLASNIŠTVO? Zašto se BAR takbog vlasnika NE kazni zato što je životinja NEčipirana i NEcijepljena pa kao takva kao predstavlja opasnost za ljude? Deseci tisuća pasa (a o mačkama da i negovorimo!) stradavaju svake godine, zato što zaista ide po onoj: riba smrdi od glave, ali se čisti od repa. Jednostavnije je zaraditi novac držanjem životinja u kavezima i njihovim "eutanaziranjem" nego se zaista primiti posla i kao veterinar te iste životinje cjepiti, čipirati, sterilizirati/kastrirati, liječiti kad zatreba......??? | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1149 | Vaso Živković | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Volim sve životinje, pa zašto bi činčile bile iznimka. Kome je palo na pamet da zabrani uzgoj činčila? Podržavam uzgoj činčila. | Primljeno na znanje | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1150 | Vedran Morin | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA | Molio bih da se sagleda i razmotri prijedlog zakona kojim bi se napuštanje životinje kažnjavalo financijski te pravno. Naime, svjedok sam kako je osoba koja je zanemarila životinju i napustila ju na godinu dana, a danas zbog toga što joj životinja zakonski pripada, pravnim putem ju potražuje natrag, čak bez ikakve namjere da pokrije troškove. Nitko toj jadnoj životinji sada ne jamči sigurnost, već postoji opasnost da se upravo stoga jer vlasnik polaže zakonsko pravo na tu životinju, ona opet jednoga dana može ostati zanemarena i napuštena. Ukoliko bude potrebe mogu se pozvati na sudski proces koji se uskoro planira pokrenuti od strane zakonske vlasnice koja potražuje pravnim putem psa kojega je napustila prije 12 mjeseci. U ovom slučaju ne igra ulogu briga o životinji, već vlastita zadovoljština pojedinca, a žrtva je nažalost životinja. | Djelomično prihvaćen | Zakonom je zabranjeno napuštanje životinja koje posjednik drži pod nadzorom te je isto kažnjivo u skladu s člankom 88. Zakona pa se za fizičku osobu propisuje kazna od 15.000,00 do 30.000,00 kn. |
| 1151 | Vedran Romac | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Argumentiranje protiv zabrane uzgoja činčila, koje se može čitati u proteklim komentarima, je savršen i uobičajen primjer manipulacije unutar rasprave. Takve primjere nalazimo u svim mogućim ljudskim raspravama, na svim razinama ljudskih odonsa i interakcija. Gospodo uzgajivači, definitivno sa sobom vodite slona od argumenata koje ovdje navodite. Krećete od individualne razine a to je preživljavanje, opstanak vlastitih obitelji, što bi trebalo naglasiti velik teret odgovornosti na odlučiocima o ovom zakonu, uz implikaciju težine krivnje ukoliko odluka bude bila protiv vašeg interesa. Ispod takvog argumenta nalazi se, upakirana, otprilike ovakva parola „Naša djeca će umrijeti od gladi, a to ćete vi nositi na savjesti!“. Potom prelazite cjeli niz argumenata kao što je upiranje prstom u prakse raznih zemalja, prikazivanje situacije u kojoj su uzgajivači zapravo zaslužni za opstanak cijele jedne životinjske vrste (pa se skoro gubi jasan pogled radite li vi vaš posao zbog profita ili zbog osobnog osjećaja misije spašavanja jednog malog dijela svijeta u kojem živimo). No veliko finale vašeg argumentiranja uvijek je na pojmovima „iseljavanje mladih“, „hrvatski ljudi“, „hrvatska država“, „hrvatsko gospodarstvo“. Kad se takav „grand finale“ argumentiranja slijepi s poveznicma kao što su npr. „strani investitori“, što je otprilike kolektivna podsvjesna šifra za „Ima spasa!“ narodu koji već toliko dugo živi u stanju tjeskobe zbog neizvjesne gospodarske (a time i osobne) budućnosti, i očajno očekuje bilo kakvu vijest o boljoj sutrašnjici, onda vaša argumentacija zaista postaje slon...ako shvaćate da ga korisitm kao metaforu za najveću kopnenu životinju. S druge strane, protivnike uzgoja, osobito Udrugu „Prijatelji životinja“, pokušavate prikazati ili kao dio jedne opake i dobro prikrivene urote, koja djeluje kao financijski dobro podmazana teroristička ćelija a sve u cilju uništavanja same države i naroda, ili, ako joj pak i ne želite pridavati toliki značaj, kao smiješnu ali poremećenu interesnu skupinu okupljenu oko vama potpuno neshvatljive etike i morala. Po vama bilo tko tko zagovara prestanak ostvarivanja profita na izradi potpuno nepotrebnih luksuznih odjevnih predmeta, a koji počiva na patnji i ubijanju životinja koju bi bilo koje dijete ovog svijeta, i većina odraslih ovog svijeta, držalo u vlastitim rukama kao apsolutnog ljubimca, spada ili u najopakiju urotu protiv svega vrijednog i svetog, ili se uklapa u neku kategoriju psihijatrijskog poremećaja. Ali stvari su zapravo vrlo jednostavne. Primjer vašeg argumentiranja zapravo je samo jedan mali uzorak za ono što se događa npr. na globalnoj razini u tzv. ratu između grupa i pojedinaca koji se bore za zaštitu okoliša, pokušavajući uvesti određene restrikcije i ograničenja, i suprostavljene strane koja napada iste argumentima usporavanja gospodarskog rasta, neosjetivosti za ljude i njihov boljitak itd.. I svaki put kada prva strana nastupi na način „ Hajdemo malo pogledati u budućnost i prestanimo s praksom koja je nepotrebna / okrutna / uništavajuća...da, tranzicije i promjene nisu jednostavne ali ih moramo učiniti...“, druga strana tuče sa svim mogućim argumentima pretvarajući ih u udarce koje pokušava plasirati što niže. Deset godina, gospodo, deset godina...toliki period za tranziciju... Oke, hajdemo ovako: vi mi otvorite vrata vaših „farmi“ i cijelog procesa koji prakticirate, osobito posljednje faze, ubijanja činčila a potom i deranja kože / krzna. Meni pustite da snimim video zapise. Onda ćemo sjesti zajedno da imate nadzor nad montažom tih zapisa. Ja neću editirati video niti jednim slovom, niti ičim drugim. Ali nećete niti vi. Kada video bude gotov, postaviti ćemo veliki ekran u kombi koji ima klizna bočna vrata i riještiti izvor struje, napajanje. Izabrati ćemo tri punkta u bilo kojem gradu; jedan vrtić, jednu školu i glavni trg, i otići tamo. Vi obucite bundu od oderanih činčila. Reprezentativno. Ja ću obući dobru sportsku zimsku jaknu, neki malo jači brend, dobar dizajn. Ili možda dobar kaput od prirodnih materijala. Reprezentativno. S jedne strane ekrana stanite vi. S druge ću ja. I kad je najfrekventniji period, za sva tri punkta, vrtimo video. Zajednički. A na pod, točno ispod ekrana, i točno između vas i mene, staviti ćemo jedan mali kavez i u njega samo jednu, samo jednu jedinu činčilu. S bilo koje od vaših farmi. Vi ćete imati slobodu da govorite i na upite iznosite svu vašu argumentaciju, od obiteljskog preživljavanja, do hrvatskog naroda i urote protiv njegovog napretka i opstanka. Ja neću reći niti riječ. Ako me netko nešto pita samo ću rukom pokazati na ekran, na malenu činčilu u kavezu i na vašu bundu. To bi bio, zasigurno, zanimljiv socijalni eksperiment. I ishodi bi bili zasigurno zanimljivi. Možda ćete shvatiti jednoga dana da je u našoj kompletnoj ljudskoj povijesti upravo odsutnost etike iz gospodarstva i onoga što zovemo „progres“ dovelo cijeli naš ljudski svijet, i kompletnu planetu na kojoj živimo, u situaciju plesanja po rubu kolapsa i tiho beznađe. Etika se ne provodi samo na makro razinama. Ona se živi u svakodnevnom, individualnom životu i s njom se i privređuje. Pri tome se ne gleda lakši put niti linija manjeg otpora. A deset godina je bio zaista, zaista širok manevarski prostor. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1152 | Vedran Slijepčević | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Članak 5. 37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa treba glasiti "37. izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa i pasa pastirskih pasmina" Obrazloženje: pastirskim psima se često kupiraju uši kako bi se minimaliziralo nastajanje ozljeda u sukobu s vukovima. Kako su vrhunski radni pastirski psi nerijetko kupiranih ušiju, ne treba braniti njihovo izlaganje i time ograničavati njihov rasplod jer bismo izgubili kvalitetne pse iz uzgoja. | Nije prihvaćen | S obzirom da prijedlog kupiranja uški pasa pastirskih pasmina nije bio razmatran tijekom normativnih aktivnosti vezano za Zakon, isti će se uzeti u obzir tijekom budućih normativnih aktivnosti Zakona o zaštiti životinja. |
| 1153 | Vedran Slijepčević | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem da se ostane kupiranje repova u lovačkih pasa. Nekupirani rep kod nekih pasmina ptičara (njemački kratkodlaki ptičar, njemački oštrodlaki ptičar, vajmarski ptičar i sl.) uistinu nerijetko bude ozlijeđen prilikom lova jer njime intenzivno udaraju o tvrđu drvenastu vegetaciju. Terapija takvih ozljeda je komplicirana (nije jednostavno postaviti zavoj na završnoj trećini repa), a problem se vrlo jednostavno može prevenirati kupiranjem repa. Predlažem i dopuštanje kupiranje uški u radnih pasa pastirskih pasmina zbog nerijetkih sukoba s vukom prilikom kojih mogu pretrpjeti teže ozljede uški s razderotinama okolne kože, odnosno postojanje uški ih može koji put i koštati života. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 1154 | Vedrana Vekić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 10. | Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse i mačke (kako u skloništima tako i udomljenih pasa i mačaka) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Nije prihvaćen | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona |
| 1155 | Vedrana Vekić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Pozdravljam mijenjanje Zakona o zaštiti životinja sa svrhom poboljšanja postupanja prema životinjama, pa tako u cijelosti podržavam prijedloge Prijatelja Životinja! Upravo je nevjerojatno kakav sadistički odnos prema životinjama ima ova država trenutno, pa se nadam kako ćete uvažiti zahtjeve građana i napraviti evolucijski korak u svrhu poboljšanja odnosa čovjeka prema životinjama! Predlažem: - trajno ukidanje uzgoja životinja za krzno ( bez izuzimanja činčila i bez produljenja roka prilagodbe, rok od 10 godina je i sam po sebi bio sramotno dug) - zabranu usmrćivanja životinja u skloništima - zabranu držanja pasa na lancu - zabranu korištenja konja za izvlačenje drva - zabranu žigosanja kopitara - zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom - zabranu prodaje živih životinja namijenjenim ljudskoj prehrani u trgovinama - uvođenje obveznih kastracija za pse i mačke (kako u skloništima tako i udomljenih pasa i mačaka) u svrhu smanjenja populacije - da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put - zabranu korištenja i držanja svih životinja u cirkusima - da se JLS obveže na otvaranje neprofitnih skloništa za životinje, kao i da se definiraju visoke kazne za one koje se ne budu pridržavale te obveze. - zabranu utrka pasa - zabranu borbi životinja - zabranu držanja dupina u zatočeništvu - zabranu zoofilije - zabranu drobljenja živih pilića - zabranu korištenja i prodaje naprava za kažnjavanje životinja - da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu - zabranu obrednoga klanja - da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1156 | Veronika Međeral | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim uvođenje ili izmjenu sljedećih odredbi Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, od stupanja zakona na snagu, bez prijelaznog perioda. 2. Potpunu zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana. 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima. i zabranu ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 5. Zabranu utrka magaraca i drugih životinja, borbi pasa i drugih insceniranih sukoba životinja, te strogo kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu žigosanja kopitara užarenim željezom. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja. 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, "u bačvi" ili samo u boxu te kažnjavanje vlasnika koji se toga ne pridržavaju. Životinje imaju pravo na slobodno kretanje, brigu i šetnju i tko god se njima ne namjerava baviti, ne treba ih ni držati. 12. Zabranu kupiranja svih pasa. 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja i nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti životinja. 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja. 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama i učinkovitije pronalaženje počinitelja. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su počinitelji nasilja nad životinjama psihopati čiji se krug djelovanja najčešće širi na ljude, posebno ako nasilje nad životinjama nije otkriveno niti sankcionirano. 17. Obvezan pristup i nadzor nad psima u svim skloništima. 18. Veći nadzor klaonica i češće kontrole, zabraniti tzv pištolje za omamljivanje gdje igla ulazi probijanjem lubanje u mozak ili ubijanje strujom. Uvesti stroge kazne za službenike koji počinitelje ovakvih djela ne sankcioniraju zbog raznih usluga u novcu ili robi koje od njih primaju. 19. Propisati obveze gradova i općina za uvođenje hranilišta za mačke i obvezu besplatnog steriliziranja uličnih mačaka. 20. Pooštriti nadzor nad uzgajivačnicama, mnoge od njih su ilegalne ili rade u nehumanim uvjetima. 21. Pooštriti nadziranje lovačkih pasa, mnogi od njih bivaju nehumano usmrćeni od vlasnika nakon što više ne "zadovoljavaju" u lovu, a žive u očajnim uvjetima. Uvesti najstrože novčane i bezuvjetne zatvorske kazne za ubojstva kućnih ljubimaca od strane lovaca i krivolovaca. 22. Propisati stroge kazne za krivolovce i uvesti alkotestiranje lovaca prije odlaska u lov. Često svjedočimo ranjavanju ili međusobnom ubijanju samih lovaca, a najčešće je tome uzrok alkohol. 23. Strože kazniti zoofiliju. 24. Uvesti nadzor nad kretanjem pasa i mačaka koji se udomljavaju u inozemstvu. Postoje tzv. "ljubitelji životinja" koji se u stvari bave trgovinom životinja te je potrebno znati s kojim udrugama rade posrednici i kuda životinje odlaze. 25. Ne dozvoliti kažnjavanje vlasnika čiji psi čuvari u vlastitom dvorištu napadnu zlonamjernike, ukoliko je dvorište ograđeno i zatvoreno te postoji natpis upozorenja na psa. 26. Propisati obveznu edukaciju djece u vrtićima i školama kako bi se na taj način proširila svijest o potrebi njegovanja dobrobiti životinja. Predložiti djeci školske dobi volontiranje u skloništima za životinje u svrhu edukacije. 27. Uvesti edukaciju lovaca i inzistirati da u svojim redovima "prokažu" krivolovce, budući da većinom znaju o kome se radi. Uvesti obvezno volontiranje lovaca u skloništima za životinje. 28. Smanjiti područja lovišta i ne dozvoliti masovni lov stranaca za minimalan novac koji isplaćuju našim lovačkim društvima, kontrolirati priljev i trošenje toga novca, odnosno propisati da se troši u svrhu zaštite životinja, a ne "večera i pijanki" za lovce, odnosno po privatnim džepovima. 29. Strože kažnjavati vlasnike koji napuštaju svoje životinje, bezuvjetno. 30. Propisati sankcije za gradove i općine koji ne ispune zakonsku obvezu osnivanja skloništa ili održavanja skloništa u humanim i prikladnim uvjetima. 31. Uvesti nadzor nad trošenjem novca koji dobivaju skloništa za životinje. Nekima je usmrćivanje životinja najveći prihod te nemaju interesa životinje udomljavati. Zbog toga je nužno, kako je već rečeno, propisati zabranu ubijanja životinja u skloništima, čime bi se taj problem riješio. 32. Zabraniti postavljanje zamki za lov. 33. Propisati da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera odnosno da ih vode udruge, ustanove, javne službe. 34. Propisati kaznene odredbe za JLS koje nisu počele provoditi odredbe zakona iz 2007. godine, odnosno strožu kontrolu i odgovornost Ministarstva poljoprivrede i njezinih inspekcijskih tijela. 35. Propisati udomljavanje životinja nakon pokusa kao što je to uređeno u drugim zemljama te je dopušteno i EU Direktivom 2010/63. 36. Provesti reviziju članova povjerenstava za zaštitu životinja i njihovog rada kao i reviziju rada veterinarskih inspektora. Uvesti kontrolu prijava vezanih uz nasilje nad životinjama, odnosno mogućnost elektronskog praćenja takvih prijava u sustavu od trenutka prijave do rješavanja prijave, propisati sankcije za veterinarske inspektore koji dokazano po prijavama ne postupaju, niti imaju učinka u poslu kojeg obavljaju i za koji su plaćeni. 37. Uvesti obvezu rada u sloništima za životinje u sklopu izvršavanja sankcija rada za opće dobro na slobodi, posebno osuđenima za kaznena djela ili prekršaje vezane uz životinje. 38. Uvesti poreznu olakšicu za sve uplate vezane za pomoć životinjama. 39. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. 40. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. 41. Zakon o zaštiti životinja se primjenjuje samo na glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., osim što su iznimno inteligentni, ujedno i sposobni osjetiti bol pa predlažem da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. 42. Podržavam prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje držanje dupina i ostalih morskih sisavaca u zatočeništvu, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. 43.Jasno označavanje proizvoda koji su testirani na životinjama, kao i proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1157 | Vesna Bilanovic | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Članak 67. stavak 3. mora glasiti: Životinja iz skloništa koja se ne vrati registriranom skrbniku ne smije se usmrtiti već se sklonište mora o njoj skrbiti do udomljenja. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1158 | Vesna Grabar | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja 2. Zabranu ubijanja životinja u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja pasa 13. Uvođenje Policije za životinje 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama 16. Zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima 17. Obaveznu sterilizaciju i označavanje životinja u skloništima 18. Zabranu hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 19. Kažnjavanje jedinica lokalne samouprave zbog neosnivanja skloništa za životinje 20. Zabranu pokusa na životinjama 21. Trajno oduzimanje životinje i zabrana nabavljanja druge za sve zlostavljače životinja i osobe koje su kažnjene zbog zanemarivanja svojih kućnih ljubimaca. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1159 | Vesna Magličić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Predlažem zabranu usmrćivanja pilića drobljenjem. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Mihalić uz ovaj članak. |
| 1160 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 33. | Nadopuna članka 33., s novim stavkom 3. pri čemu stavak 3. i 4. postaju 4. i 5.: (3) Osposobljavanje drugih osoba za izvođenje kirurških zahvata na određenom životinjskom modelu mogu provoditi pravne ili fizičke osobe registrirane za djelatnost provođenja edukacije koje odredi nadležno tijelo te ako ispunjavaju uvjete glede stručnog osoblja, prostora i opreme i osiguraju program osposobljavanja osoblja. (Obrazloženje: Ove uvjete jedino mogu ispuniti Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i ustanove istog ranga na području EU, odnosno ustanove koje zapošljavaju specijaliste kirurgije veterinarske medicine, koje provode veterinarsku praksu (registrirana veterinarska organizacija, npr. veterinarska klinika) temeljem čega posjeduju adekvatan prostor i opremu (kirurške dvorane i instrumente za životinje). Takva ustanova jedino je sposobna ponuditi adekvatan program osposobljavanja. Stupanj osposobljavanja mora ovisiti o profesiji i životinjskom modelu. Stoga, za očekivati je postojanje različitih modula osposobljavanja koje mora ponuditi gore predviđena institucija.) | Prihvaćen | Članak 33. postao je članak 34. Zakona |
| 1161 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | Radi jasnoće zakonskih odredaba predlažemo da se zvanja usuglase sa službenom klasifikacijom danom putem Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 087/2009). | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 1162 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 32. | Izmjena članka 32., stavka 1.: Oblikovanje, planiranje, osmišljavanje i provođenje projekata te mogu provoditi osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem koji tijekom visokoškolskog obrazovanja stječu potrebna znanja iz područja korištenja pokusnih životinja, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama i ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu s člankom 33. ovoga Zakona. (Obrazloženje: Odgovorne osobe za provedbu pokusa (projekta) definirane su ovim zakonom i pripadajućim aktom te predlažemo umetanje riječi "provođenje" radi jasnoće članka. Provođenje je ključan dio realizacije pokusa koji smije provoditi osoba koja ispunjava uvjete ovog zakona. Predlažemo nadopunu članka kako bi se naglasilo pravo koje pripada jedino strukama koje tijekom obrazovanja stječu ista znanja. Iz posljednjeg stavka ovog članka proizlazi kako će se ministar pomoću pravilnika naknadno utvrditi minimalne uvjete koje mora zadovoljiti osoba iz ovog stavka zbog čega bi moglo doći do prolongiranja donošenja budućih odobrenja za provođenje pokusa (projekta). Mišljenja smo da bi kroz to razdoblje osobe drugih struka, koje nikada nisu bile u prilici to pravo i ostvariti, mogle nakon ispunjenja ostalih uvjeta za rad s pokusnim životinja (položeni tečaj) steći bolju pravnu poziciju i na taj način utjecati na uvrštavanje u popis struka kojima se to dopušta unatoč činjenici što plan i program studija ne uključuje rad s laboratorijskim životinjama.) Komentar na članka 32., stavka 4.: Kako se u ovom stavku govori o iznimnim okolnostima, smatramo da treba nadopuniti Obrazac koji se podnosi nadležnom tijelu (Zahtjev za odobrenje projekta) u dijelu Priloga gdje bi trebalo dodati jednu novu točku sljedećeg sadržaja "Obrazloženje ako kirurške zahvate u pokusu ne izvode doktori veterinarske medicine". Izmjene članka 32., stavka 4., točke 1.: - kirurške zahvate na životinjama u blagim i nepovratnim pokusima koje zbog objektivnih razloga nije u mogućnosti provesti doktor veterinarske medicine mogu provoditi i doktori medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije, magistar biologije i to na: mišu, štakoru, zamorcu, zlatnom hrčku, kineskom hrčku, mongolskom skakaču, kuniću, žabi i zebrici ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu prema članku 33.. stavak 3. (Obrazloženje: Prijedlog izmjena omogućuje svima sa završenim fakultetom izvođenje kirurških zahvata. Predlažemo da to mogu provoditi, osim doktora veterinarske medicine, jedino osobe navedenih struka nakon završenog tečaja za rad na životinjama i tečaja za osposobljavanje izvođenja kirurških zahvata na određenom životinjskom modelu. U članku 33. predlažemo novi stavak temeljem kojeg bi se omogućilo osposobljavanje u Hrvatskoj od strane kompetentnih institucija koje ispunjavaju uvjete glede kirurških dvorana, opreme i instrumenata te specijalista područja veterinarske kirurgije.) Izmjene članka 32., stavka 4., točke 2.: - kirurške zahvate na životinjama koje zbog objektivnih razloga nije u stanju izvesti doktor veterinarske medicine mogu provoditi doktori medicine i to na: svinji i ovci ako su osposobljeni za rad sa životinjama u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i za kirurške zahvate na životinjskom modelu koji se koristi u projektu. prema članku 33.. stavak 3. (Obrazloženje: Prijedlog izmjena omogućuje svima sa završenim fakultetom izvođenje kirurških zahvata. Predlažemo da to mogu provoditi osim doktora veterinarske medicine jedino osobe navedenih struka po završenom tečaju za rad na životinjama i tečaju za osposobljavanje izvođenja kirurških zahvata na određenom životinjskom modelu. U članku 33. predlažemo novi stavak temeljem kojeg bi se omogućilo osposobljavanje u Hrvatskoj od strane kompetentnih institucija koje ispunjavaju uvjete glede kirurških dvorana, opreme i instrumenata te specijalista područja veterinarske kirurgije.) Izmjene članka 32., stavka 5.: (5) U slučaju kada kirurški zahvat iz stavka 4. podstavaka 1. i 2. ovoga članka ne provodi doktor veterinarske medicine, kirurški zahvat se provodi pod neposrednim nadzorom imenovanog veterinara koji je član kirurškog tima i kojeg imenuje korisnik. (Obrazloženje: Predlažemo točnije definiranje oblika nadzora od strane imenovanog veterinara registriranog korisnika. Nadopunom ovog stavka osigurava se stalni nadzor veterinara tijekom izvođenja zahvata što je po našem sudu jedan od ključnih elementa za ispunjenje svrhe ovog zakona a to je dobrobiti pokusnih životinje. Drugim riječima rečeno, predloženom formulacijom nadležnost veterinara bila bi samo načelna te se od njega ne bi zahtijevalo da bude prisutan pri kirurškom zahvatu. Primjerice, tijekom svakog kirurškog zahvat moguće su stanovite komplikacije koje mijenjaju daljnji tijek postupanja sa životinjom i pri čemu treba žurno donijeti odluku o danjem postupanju. Smatram da takvu odluku može donijet jedino imenovani veterinar koji sagledava životinju u cijelosti te nije fokusiran jedino i isključivo na izvođenje kirurškog zahvata. Dakako da mi je dobro poznato kako se takve situacije moraju predvidjeti i prije izdavanja rješenja za odobrenje projekta kroz definiranje kritičnih točka pokusa no stajališta sam da se neke situacije ne mogu predvidjeti tek tako te da jedino imenovani veterinar može i mora donijeti takvu odluku. Dobavljači i uzgajivači ne smiju i ne mogu obavljati kirurške zahvate (pokus može provoditi jedino registrirani korisnik zato ne vidim razlog za dobavljačem i uzgajivačem) stoga predlažemo da se oni uklone iz teksta ovog stavka. Ovdje se namjerno zvanje piše kao doktor veterinarske medicine dok osoba koja ima dužnost propisana zakonom kao imenovani veterinar. Putem programa i načina osposobljavanja treba predvidjeti mogućnost priznavanja osposobljenosti za izvođenje kirurških zahvata za osobe koje to znanje posjeduju temeljem usavršavanja u nekim drugim institucijama izvan područja Republike Hrvatske. Predlažemo osnivanje stručnog tijela kojeg bi činili eminentni stručnjaci iz područja veterine i medicine koji su pritom specijalisti kirurgije te koje bi donosilo odluku o osposobljenosti za izvođenje kirurških zahvata na životinjskom modelu.) Izmjene članka 32., stavka 6.: Minimalne uvjete koje mora zadovoljiti osoba iz stavka 1. ovoga članka i program te način osposobljavanja iz stavaka 1. i 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. (Obrazloženje: Vjerojatno se radi se o pogrešci! Program osposobljavanja neophodan je za provedbu odredba stavka 1. i 4.) | Prihvaćen | Članak 32. postao je članak 33. Zakona. |
| 1163 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Komentar na članak 29.: Bilo bi logičnije da su prvo navedeni uvjeti za izvođenje pokusa osoba koje se obrazuju i nakon čeka stječu određenu kvalifikaciju a tek onda uvjeti za osobe koji unapređuju svoje strukovne vještine! Isto tako, jedne i druge osobe u svojem daljnjem radu ne namjeravaju raditi s pokusnim životinjama no ako to žele moraju ispuniti uvjete predviđene ovim Zakonom. | Prihvaćen | Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 1164 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U ZNANSTVENE SVRHE, Članak 29. | Izmjena članka 29., stavak 2. koji glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo može odobriti projekte ako se provode na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama i ako su neophodni za osposobljavanje za stjecanje, održavanje ili unaprjeđivanje strukovnih vještina osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem, a s obzirom na područje u okviru projekta za koje se zahtijevaju odgovarajuća znanja za rad na životinjama te ako se zadovoljavajući rezultati ne mogu postići drugim nastavnim pomagalima (kompjutorske simulacije, filmovi, slike, modeli, preparati i sl.) uz uvjet da se za svaku skupinu smije upotrijebiti samo jedna životinja te da projekt provodi osoba osposobljena u skladu s člankom 32. stavkom 1. ovoga Zakona. (Obrazloženje: Predlažemo da se riječ „obrazovanje“ zamijeni s „osposobljavanje za stjecanje, održavanje ili unapređivanje strukovnih vještina“ čime se koristi istovjetni tekst iz nadležne direktive 2010/63 članak 5. stavak f). Smatramo da uvjeti pod kojima se može provesti osposobljavanje osoba koje su završile studij i na taj način unapređuju svoje vještine moraju biti isti kao i za druge osobe u obrazovnom procesu. Drugim riječima rečeno, za osposobljavanje osoba sa završenim studijem, jednako kao i kod osoba koje tek studiraju, potrebno je ispuniti iste uvjete glede broja životinja po skupini (jedna životinja za jednu skupina) i osposobljenosti edukatora koji mora završiti odgovarajući tečaj.) Traže se preinake članka 29., stavka 4. radi jasnoće napisanog. (Obrazloženje: Razlika od prethodnog stavka 3. može se jedino pretpostaviti, odnosno nije očita! Vjerojatno se misli da je iznimno moguće koristiti više životinja po jednoj skupini? Ako je tome tako, onda treba to i napisati.) | Prihvaćen | Članak 29. Zakona odnosi se u stavku 2. na korištenje životinja za potrebe obrazovanja na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama nakon završenog studija, u stavku 3. na korištenje životinja za potrebe obrazovanja na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama u svrhu nastave za studente, ali studenti ne mogu raditi sa životinjama već projekt provodi osposobljena osoba, a u stavku 4. na korištenje životinja za potrebe obrazovanja na sveučilišnim ili znanstvenoistraživačkim ustanovama ako je isto neophodno za obrazovanje studenata npr. doktora veterinarske medicine s tim da studenti rade pod nadzorom osposobljenih osoba jer na drugi način ne mogu steći potrebna znanja i vještine za obavljanje poslova veterinarske struke. Na osposobljavanje osoblja primjenjuju se članci 32. i 33. Zakona. Članak 29. postao je članak 30. Zakona |
| 1165 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 9. | Nadopuna članka 9., stavka 1., točke 2. 2. rezanje prstiju, ušiju i repa pasa, uklanjanje i rezanje dijelova kandži mačaka osjetljivih na bol, rezanje glasnica i drugi zahvati kojima se utječe na cjelovitost tijela životinje protivno odredbama ovoga Zakona. Nadopuna članka 9., stavka 2., točke 1. iza poslijednjeg podtočke - u svrhu uzimanja organa donora radi izvođenja transplantacije organa. (Obrazloženje: Transplantacije organa su već oko 20 godina aktualne u veterinarskoj medicini i ovim zakonom postavili bismo osnove za uzimanje organa u životinje davatelja. Za transplantacije organa korisnici bi se morali registrirati, a trebalo bi u registriranom korisniku postojati etičko povjerenstvo koje bi o svakom slučaju trebalo raspravljati.) Nadopuna članka 9., stavka 2. unošenjem točke 3. koja glasi: 3. uzimanje krvi od zdrave životinje (davatelja) dozvoljeno je uz suglasnost vlasnika ili držatelja životinje, a pritom mora postojati namjera primjene krvi i krvnih produkata u krvožilni sustav primatelja i indikacija za primjenu transfuzije krvi postavljena od strane veterinara. (Obrazloženje: Transfuzija krvi nije regulirana budući da se ovdje uzima krv zdravoj životinji.) Nadopuna članka 9., unošenjem stavka 5. koji glasi: (5) Uvjete i način provođenja transplantacije organa u životinja pravilnikom propisuje ministar. (Obrazloženje: Nadopuna članka dodatnim stavkom kojim se stvara pretpostavka za uređenje ovog područja putem pravilnika) | Djelomično prihvaćen | Prihvaćaju se odredbe vezano za transplantaciju i transfuziju dok se ne prihvaća propisivanje uvjeta i načina provođenja transplantacije organa u životinja pravilnikom s obzirom da isto obavljaju doktori veterinarske medicine u skladu s dobrom veterinarskom praksom. |
| 1166 | Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Izmjena sadržaja slijedećih pojmova: 1. analgezija je postupak smanjenja ili isključenja osjećaja boli u životinja, koji se provodi sredstvima posebne namjene (Obrazloženje: Brisanje ", a bez gubitka svijesti" jer kod primjene opioidnih analgetika ili ketamina dolazi do promjene svijesti pacijenta) 2. anestezija je je farmakološki izazvano nesvjesno stanje karakterizirano kontroliranom, reverzibilnom depresijom CNS-a. To stanje karakteriziraju analgezija, hipnoza (lijekom uzrokovano stanje sna), mišićna relaksacija (smanjenje mišićnog tonusa) i gubitak refleksa. (Obrazloženje: Predlažemo izmjenu pojma u cijelosti jer je netočan) Predlažemo uvođenje dva nova pojma radi jasnoće prijedloga nadopune članka 9.: 39. Transfuzija krvi proces je prenošenja krvi ili krvnih produkata iz krvnožilnog sustava jedne životinje u krvožilni sustav druge životinje. 40. Transplantacija organa medicinski je postupak odstranjenja tkiva ili organa iz tijela jedne životinje (davatelja), kako bi se oni presadili u tijelo druge životinje (primatelja), da bi se time primatelju omogućilo produženje ili spašavanje života. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 1167 | Vicko Mozara | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, DIO PRVI | Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave". Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena. Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...) Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu. Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž Odgovorno skrbništvo za kućne životinje Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. OSTALE POZITIVNE ODREDBE: Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE: Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.) Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati. Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika. Trajno oduzimanje životinje Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu. Zabrana žigosanja kopitara Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja. Udomljavanje životinja nakon pokusa Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj. Struke koje provode pokuse na životinjama Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama. Zaštita glavonožaca Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1168 | Viktoria Krčelić | OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Zakon bi trebao štiti sve životinje bez iznimke. Što se trenutnog stanja tiče, paradoklasno je da se zakonom ne osigurava zaštita glavonožaca općenito, već samo u "znanstvene svrhe". Naime, istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa nema logike da ih se štiti samo u slučaju kada se na njima provode istraživanja/pokusi, ali ne i inače. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak Zakona. |
| 1169 | Viktoria Krčelić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim da se u Zakon uključi: - zabrana utrka pasa bez ikakvih iznimaka jer one samo otvaraju put iskorištvanju pasa radi financijske dobiti (izravne ili klađenjem na "crno") i samim time zlostavljanju životinja - zabrana kupiranja lovačkih pasa jer nema nikakvog medicinskog, praktičnog ili drugog opravdanog razloga da se za takve pse radi iznimka - zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl., bez ikakve sada navedene iznimke o vrsti terena. Nezamislivo je da se u 21. stoljeću navodi kako su konji neizostavni način za pristup nekim terenima, a sve kada bi to i bilo takvo, zar doista čovjek mora zaći u svaki kutak šume i rušiti iz njega stabla? Očuvajmo te dijeliće prirode ako i gdje još postoje jer i ovako svojim prisustvom sve više ugrožavamo staništa toliko brojnih životinjskih vrsta. - zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca - svatko tko je imalo proučio stvarnu pozadinu takvih natjecanja svjestan je da se konje zlostavlja i iskorištava do krajnjih granica, a isključivo radi ljudske "zabave" i profita. Kao drušvo trebali bismo se konačno izdići ih takvih neetičkih, zaostalih i sramostnih praksi te ih konačno prekinuti. - zabranu žigosanja kopitara - uz mikročipove koji se koriste za označavanje pasa, nevjerojatno je da se za konje i danas koristi žigosanje?! - zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja - borbe pasa nisu legalne, a čak i Španjolska ide ka zabranama borbi bikova. Zar je Hrvatska toliko zaostala u vremenu da huškanje bikova jednih na druge predstavlja kulturni i civilizacijski "ponos"?! - zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom jer se time omogućavaju stravične i potpuno nepotrebne patnje životinja koje je moguće izbjeći humanim hvatalicama - zabrana drobljenja živih pilića - nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata te ne postoji nikakav opravdani razlog da se ovakva okrutna praksa i dalje dopušta Podržavam: - prijedlog odredbe koja zabranjuje držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja. - odredbu sa zabranom zoofilije - zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Živa bića ne bi uopće smjela biti prodavana, a kamoli maloljetnicima! - zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda - prijedlog od dr. sc. Irene Petak, dipl. ing. biol. da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse (dokazano je da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlijezde) i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu - prijedlog udruge Prijatelji životinja vezano za omogućavanje udomljavanja životinja nakon pokusa. Istovremeno, smatram bilo kakve pokuse na životinjama nehumanima i zastarjelim što pokazuju moderne istraživačke i znanstvene prakse u inozemstvu. Pozivam na ukidanje mogućnosti pokusa na životinjama u Hrvatskoj, a kao minimalnu mjeru, propisivanje obaveze davanja prava prvesntva upravo oblicima rada/istraživanja koji bi isključivali pokuse na životinjama. U slučajevima kada je već dostupna alternativa, ne bi se smjelo pribjegavati iskorištavanju životinja. Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka. Smatram da se dodatno treba uvesti obaveza sterilizacije svih pasa i mačaka osim ako njihovi skrbnici garantiraju siguran dom za njihove potomke. Nadalje, predlažem moratorij na bilo kakve uzgoje kućnih životinja dok se ne isprazne skloništa koja su puna napuštenih životinja koje traže dom. Smatram dobrim prijedlog odredbe koja definira ovlasti komunalnog redara da, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje. Nadalje ipak predlažem osnivanje posebnog odjela unutar veterinarske inspekcije (tzv. animal police) koji bi dodatno osiguravali provedbu Zakona o zaštiti životinja, a obradom slučajeva njegova kršenja, dodatno punili državni proračun na račun svih zlostavljača, ubojica i nemarnih udomitelja zbog kojih životinje pate i/ili umiru. Što se sklonšta za napuštenje životinje tiče, podržavam prijedloge koji navode: - propisavanje uvjeta da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera - kaznene odredbe za JLS u slučaju neosnivanja sklništa (što je sada slučaj u stvarnosti i zbog čega ogroman teret zbrinjavanja životinja snose sami građani i udruge) - uvrštavanje odredbe kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa JLS ili velikoga grada Smatram da se mora izmijeniti prijedlog odredbe koja navodi da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Potrebno je prvenstveno osigurati primjerene uvjete držanja i skrbi za pse, no u praksi ovako formulirana odredba će samo otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima što nije i ne bi smjela biti svrha ovog Zakona. Takva odredba je posebno problematična za dijelove Hrvatske gdje JLS nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa te privremeni udomitelji jedini rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Nadalje, problematična je sama formulacija uvjeta skloništa jer je to praktično nemoguće postići, a upitno je koliko i sva skloništa u Hrvatskoj zadovoljavaju sve uvjete, kamoli pojedinci koji privremeno spašavaju životinje. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1170 | Viktoria Krčelić | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Tražim da se teksta članka 67, stavak 3 izbaci dio "darovati ili prodati može se nakon 60 dana usmrtiti." Životinjama iz skloništa se treba aktivno tražiti odgovorni udomitelj(i) što nažalost nije praksa već brojna skloništa isključivo radi vlastita profita radije usmrćuju napuštene životinje (iako ih zakon ne obvezuje na to, a čak i kada ima još mjesta u skloništima). Budući da postoje primjeri no-kill skloništa koja sjajno rade svo posao, nema nikakvog razloga da se tim primjerom ne povedu i ostala. Nadalje, životinje se iz skloništa nipošto ne bi smjele prodavati, a skloništa bi sama po sebi zakonski trebala biti obvezana na neprofitnost čime bi se smanjila mogućnost zlouporabe i zanemarivanja. Životinje ne bi smjele biti ni "darivane" (štogod to konkretno značilo), već isključivo udomljavane i to kod odgovornih udomitelja nakon prethodne provjere uvjeta koji im oni mogu osigurati. Jedino na taj način može se spriječiti ponovno napuštanje životinja. Nastavno na iste argumente, tražim i da se iz članka 67, stavak 2 izbaci dio "darovati ili prodati". | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1171 | Viktoria Krčelić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Podržavam prijedlog Udruge za kulturu i sport Pozitivna sila; životinjama nije mjesto ni u kakvim cirkusima ili predstavama, bez obzira o kakvoj vrsti životinja se radilo. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović uz Dio osmi Zakona. |
| 1172 | Viktoria Krčelić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Stranim i egzotičnim vrstama životinja je mjesto isključivo u njihovim prirodnim staništima (koja su u rastućoj opasnosti zbog sve izraženijeg ljudskog utjecaja). Životinje ne postoje radi ljudske zabave i profita te treba poticati isključivo udomljavanje ionako prevelikog broja napuštenih životinja, kojima je dom potreban kako bi preživjele, naspram poticanja kupnje i prodaje živih bića. Svjedočimo ionako prevelikom broju napuštenih kućnih životinja poput pasa i mačaka, doista nema nikakve potrebe da se broj napuštenih životinja širi i na egzotične, strane vrste. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1173 | Viktoria Krčelić | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Podržavam i pohvaljujem članak: "(4) Zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora." Trajno držanje životoinja na lancu im uzrokuje fzičku i psihičku bol, a osoba koja na taj način drži životinje je daleko od odgovornog skrbnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 1174 | Viktoria Krčelić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima. Ipak, dodavanje stavke "u svrhu ukrašavanja prostora" nema smisla jer ostavlja slobodan prostor za zatočavanje (time i zanemarivanje, zlostavljanje i uopće ugrožavanje) životinja i u slučajevima kad one ne služe samo kao "dekoracija" za posjetitelje, već ih ugostitelji drže iz samo njima osobno shvatljivog motiva. Protivim i se dodavanju iznimke "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje" jer životinjama držanim u zatočeništvu, odnosno izvan njihova prirodnog staništa nije moguće osigurati "primjerene" uvjete. Čak i ako ih se ne uznemirava, dovoljna je činjenica da nemaju slobodu kretanja. Životinje treba čuvati i štititi u njihovim prirodnim staništima, a ne uzimati ih iz njih, osim u slučaju kada se radi o privremenim stanjima poput liječenja i sl. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. |
| 1175 | Viktoria Krčelić | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 61. | Podržavam zabranu držanje i domaćih životinja u cirkusima, no smatram da treba izostaviti i iznimku u ''svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu''. Životinje se ne bi smjele transportirati i iskorištavati radi cirkuskih ili dugih predstava te bilo kojeg drugog oblika "zabave". To samo otvara put zanemarivanju i zlostavljanju životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Damiri Marušić uz ovaj članak. |
| 1176 | Viktoria Krčelić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Smatram sramotnim i apsurdnim da u 21. stoljeću i 10 godina nakon što je podrškom većine javnosti donesena zabrana uzgoja životinja radi krzna, ponovno raspravljamo o istoj temi, a sve radi nekolicine uzgajivača koji smatraju da za njih zakoni RH ne vrijede i ne moraju ih poštivati. Zabrana je odavno donesena, a mnogobrojne argumente za nju prepoznalo je i samo Ministarstvo poljoprivrede te ju podržalo. Prijedlog dodatne godine dana prijelaznog perioda za preostalu manjinu uzgajivača ne podržavam jer za to nema realnog temelja niti razloga. Ako je velika većina uzgajivača do danas mogla ispoštovati zakon RH, onda to svakako može i šačica preostalih. Tim više što se njihovi "argumenti" svode na neistine, tendenciozne tvrdnje i očite gluposti koje su jasne svakom s minimumom inteligencije i logičkog zaključivanja. Činčile su ugrožene u svojim prirodnim staništima upravo zbog uzgajivača koji su ih maltene istrijebili, a njihovim uzgojem radi krzna ne spašavaju životinje već vlastitu osobnu korist i to na štetu svih ostalih; kako samih životinja, tako i samih građana koji poštuju zakone i rekli su svoj stav još prije 10 godina. Zanimljivo je kako se ovdje i dalje navode tvrdnje od 60ak obitelji koje se bave uzgojem, dok su službeni podaci pokazali da to nije istina već postoji samo 20 registriranih uzgajivača. Jedna medijska objava dapače navodi primjer uzgajivača koji je počeo s radom u vrijeme kada je zabrana već donesena - i takvi pojedinci se sada ovdje imaju obraza žaliti?! | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1177 | VILIM KLEMEN | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | ZABRANA UZGOJA ČINČILA I SVIH DRUGIH ŽIVOTINJA ZA KRZNO Podržavam postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna i protivim se daljnjem produljenju roka za prestanak rada. Prijelazno razdoblje od 10 godina dalo je svim uzgajivačima sasvim dovoljno vremena za prenamjenu poslovanja. ZABRANA DRŽANJA I KORIŠTENJA SVIH ŽIVOTINJA U CIRKUSIMA Podržavam prijedlog zakona i protivim se iznimkama. ZABRANA DRŽANJA ŽIVOTINJA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA Podržavam i protivim se iznimkama ZABRANA TRAJNOG DRŽANJA PASA NA LANCU Podržavam prijedlog zakona, jer držanje pasa na lancu predstavlja mučenje životinje. ZABRANA UTRKA PASA Podržavam povratak stare odredbe ZABRANA KUPIRANJA LOVAČKIH PASA Podržavam predloženi prijedlog i ne slažem se s iznimkama ZABRANA KORIŠTENJA KONJA ZA IZVLAČENJE DRVA IZ ŠUME Podržavam zabranu i proširio bih je i na ostale životinje i ne slažem se s bilo kakvim iznimkama. OBAVEZNA STERILIZACIJA I OZNAČAVANJE U SKLONIŠTIMA Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca ODGOVORNO SKRBNIŠTVO ZA KUĆNE ŽIVOTINJE Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu ZABRANA DRŽANJA DUPINA U ZATOČENIŠTVU Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona Podržavam zabranu zoofilije. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Protivim se eutanaziji životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Na kraju samo kratak osvrt na pojedine komentare koji određene prijedloge Zakona o zaštiti životinja dovode u kontekst gospodarske situacije u zemlji. Samo pogled u bližu prošlost kada je Zakon o zaštiti životinja bio na znatno nižim razinama od sadašnjeg, a nezaposlenost i životni standard barem jednako nezadovoljavajući kao danas, ukazuje da zadržavanje nehumanog odnosa prema životinjama (uzgoj radi krzna, izostanak obveze pružanja pomoći ozljeđenim životnjama) ima zanemariv utjecaj na gospodarsko stanje, a sigurno može dovesti do negativne percepcije zemlje kod ljubitelja životinja koji svoje ljubimce dovode na turistički odmor u Hrvatsku. Unapređenje postojećeg Zakona o zaštiti životinja po mom bi mišljenju predstavljao civilizacijski napredak, a nadam se da će se postupno napredak ostvariti i u gospodarstvu kroz otvaranje radnih mjesta u sektorima koji će omogućiti znatno veće zapošljavanje i prihode od poreza od uzgajališta životinja za krzno. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1178 | Vinko Šoljan | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Članak 57. vrlo je nejasno i nesuvislo sročen jer se u st.1 uspostavlja tzv. pozitivna lista stranih životinja koje su primjerene za kućne ljubimce (dakle tu bi trebale biti sve uobičajene terarijske i akvarijske vrste, papige, itd., kao što je već predloženo u nekim EU zemljama), a onda se u st.2., 3. i 4. zabranjuje njihovo držanje i razmnožavanje. Ovo je ili krivo prevedeno iz nekog stranog zakona ili jednostavno loše napisano. Ono što se vjerojatno htjelo postići je da se u st.1. uspostavi pozitivna lista a u st.2., 3 i 4. regulira tko smije držati i uzgajati životinje koje nisu na toj listi. Stavke 2 i 3 treba preformulirati da bude jasno da se radi o životinjama iz st.1 koje nisu primjerene za ljubimce, odnosno nisu na pozitivnoj listi: npr. (2) Životinje iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu primjerene za kućne ljubimce, mogu držati zoološki vrtovi, korisnici koji koriste životinje u znanstvene svrhe, skloništa za životinje, trgovci životinjama koji imaju sklopljen ugovor za prodaju životinja iz stavka 1. ovoga članka izvan područja Republike Hrvatske samo radi provoza kroz Republiku Hrvatsku. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, uz posjednike iz stavka 2. ovoga članka, životinje iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu primjerene za kućne ljubimce, mogu držati i posjednici koji za vlastite potrebe drže životinje i koji mogu dokazati da su posjedovali životinje prije stupanja na snagu popisa iz stavka 5. ovoga Zakona, a životinje mogu držati do uginuća. Ako čl.57. ostane o trenutnom obliku, on bez obzira na donošenje pozitivne liste može (i hoće) biti interpretiran kao da je zabranjenno držanje bilo koje strane životinjske vrste za kućnog ljubimca, što je definitivno presedan u EU. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1179 | Vinko Šoljan | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Članak 57. je suviše restriktivan i direktan je udar na teraristiku i akvaristiku. Ljubitelji životinja stalno pričaju o nekavoj pozitivnoj listi (što je EU praksa i smjer u kojem se ide), ali ovo je puno restriktivnije od toga! Ovim se člankom (st.2 i 3) za fizičke osobe u potpunosti isključuje mogućnost nabave i držanja čak i vrlo uobičajenih/udomaćenih vrsta u teraristici (npr. kraljevski piton, kukuruzna zmija, leopar gekon, bradata agama, itd.), koje su na svim postojećim pozitivnim listama u EU. Isto se odnosi i na akvaristiku. Također se isključuje mogućnost uzgoja i razmnožavanja tih životinja, što je direktan udar na uzgajivače i vrlo šteti hobiju i ekonomiji (umjesto u HR ljudi će kupovati životinje po Europi). Evolucijski gledano, te vrste itekako prosperiraju zahvaljujući selektivnom uzgoju u zatočeništvu, jer se ne dira u divlju populaciju, a npr. današnja populacija i raznolikost morfova kraljevskih pitona i kukuruznih zmija u prirodi ne bi nikada ni postojala! Ljudi koji vole reptile pružaju im itekako dobru skrb i uvjete za život. Teraristika omogućuje ljudima da dođu u kontakt sa životinjama koje nikada ne bi vidjeli u prirodi (a nekih uskoro u prirodi više neće ni biti, i to ne zahvaljujući teraristici, nego uništavanju prirode od strane čovjeka), nauče više o njima i razbiju predrasude te se prema njima odnose s poštovanjem. Pogledajte samo Hrvatsku i predrasude prema zmijama kod većine ljudi. Podržavam izradu pozitivne liste stranih životinja, ali ona mora biti donijeta u suradnji sa stručnjacima i uzgajivačima iz područja teraristike i akvaristike. Također u st 2. Čl. 57. mora biti dodana i mogućnost držanja životinja s pozitivne liste i fizičkim osobama, a u st.4. mogućnost da licencirani uzgajivači mogu razmnožavati životinje s pozitivne liste. U protivnom ovaj će Zakon potpuno uništiti teraristiku i akvaristiku i Hrvatskoj. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1180 | VLATKA BALAŠ CERJAK | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Pridružujem se stavovima Prijatelja životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno. | Nije prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1181 | VLATKA BALAŠ CERJAK | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Odredbi o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana nema mjesta u Zakonu o ZAŠTITI životinja. Javljam se kao udomiteljica potpuno istraumatizirane, mlade i zdrave kujice iz Pokupskog Cerja, pokupljene 2 dana prije eutanazije, i samim time kao svjedokinja (iz prve ruke) nefunkcioniranja ovakvih "skloništa". Dozvola da mogu ubiti životinje čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti životinja to ne bi smio dozvoljavati. U potpunosti se zalažem se za brisanje stavka 3. članka 67. koji dopušta usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana! | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1182 | VLATKA BALAŠ CERJAK | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Uzgoj životinja radi krzna neprihvatljiva je i sramotna praksa, moralno i etički nedopustiva. Zalažem se za potpuni prestanak zabrane uzgoja svih životinja za krzno. Drago mi je što je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo mišljenje preko 100 udruga (a koliko samo osoba stoji iza svake te udruge), poznatih osoba, veterinara, domaćih i inozemnih institucija i organizacija, intelektualaca, EU parlamentaraca i ostalih, odnosno velike većine javnosti. U knjizi Why Animal Suffering Matters: Philosophy, Theology, and Practical Ethics, autor navodi činjenicu da je najgori vizualni podražaj slika djece i životinja kako pate. Razvoj vizualnih medija i sukladno tome osvještavanje ogromnog broja ljudi o tamnim stranama životinjskom uzgoja (a kakve druge strane i postoje?), omogućilo je kritički stav i tešku osudu takvih industrija. Na prvoj se meti, logično, našao uzgoj životinja zbog krzna, praksa koja je krajnje nemoralna i po predviđanjima stručnjaka industrija koja će se najbrže iskorijeniti baš kao što su se u povijesti druge okrutne i nepotrebne prakse. Uzgajivači činčila koji su svjesno odlučili ne prestati s uzgojem unatoč zabrani (nekoliko je njih čak i javno priznalo da su uzgajivačnice otvorili za vrijeme zabrane, odnosno prijelaznog razdoblja), dobili su još jednu godinu prava na uzgoj. Prijedlog iznesen u Zakonu da im se odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine potpuno ne odobravam jer je 10 godina bilo sasvim dovoljno. Zbog globalne osude uzgoja životinja radi krzna, irelevantnosti krznene industrije za hrvatsko gospodarstvo, podrške domaće javnosti, političara, javnih osoba i modne industrije inicijativi za zabranu uzgoja krznaša te političkog ugleda Hrvatske u Europskoj uniji i svijetu, nužno je u Zakonu o zaštiti životinja zadržati postojeću odredbu o zabrani uzgoja svih životinja za krzno, pa tako i činčila. | Prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1183 | Vlatka Džambo | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Protiv eutaniziranja životinja u skloništima nakon isteka od 60 dana. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1184 | Vlatka Lebinac Milinović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu držanja kopitara na vezu, kao i u nedovoljno velikom boksu u odnosu na veličinu kopitara. 2. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma, bez obzira na teren. 3. Zabranu natjecanja konja u povlačenju trupaca. 4. Zabranu žigosanja kopitara. 5. Zabranu borbi i insceniranih sukoba životinja, te oštro kažnjavanje organizatora. 6. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, bez produživanja prijelaznog razdoblja. 7. Zabranu obrednog klanja. 8. Zabranu drobljenja živih pilića. 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu. 10. Zabranu pokusa na životinjama. 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu, boksu i dr. neprimjerenim uvjetima. 12. Zabranu kupiranja pasa. 13. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima, ugostiteljskim objektima i sl. 14. Zabrana odstrela psa puškom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora za isto. U slučaju ranjavanja vlasničke životinje vatrenim oružjem prilikom čega je počinitelj nepoznat, troškove za liječenje iste snosi lovačko društvo na čijem je području životinja pronađena. U slučaju da životinja nije vlasnička odnosno nije čipirana, troškove liječenja snosi jedinica lokalne samouprave. 15. Zabrana lova lukom i strijelom kao i samostrelom u RH. 16. Zabrana ulaska cirkusa sa životinjskim atrakcijama u Republiku Hrvatsku, kao i nastupanje istih u RH. 17. Zabrana sokolarenja u RH. 18. Zabrana držanja divljih životinja fizičkim osobama u privatne svrhe, kao i promotivne svrhe. 19. Jasno označavanje proizvoda koji nisu testirani na životinjama, kao i proizvoda koji ne sadrže sastojke testirane na životinjama, a koji su proizvedeni u RH. 20. Osnivanje posebnog policijskog odjela koji bi se bavio isključivo zaštitom svih životinja te provođenjem navedenih zakona u suradnji s veterinarskom inspekcijom. 21. Obavezno čipiranje svih životinja prije prodaje od strane uzgajivača. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1185 | Vlatka Medvedec | OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Podržavam: 1. Zabranu uzgoja činčila (i svih drugih životinja za krzno) i izričito se protivim prijedlogu da se preostalim uzgajivačima odobri dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine. Podsjećam, ovo je zakon za zaštitu životinja pa bi sukladno tomu trebao podrazumijevati zastupanje interesa životinja, a ne uzgajivača. 2. Zabranu držanja i korištenja svih životinja u cirkusima 3. Zabranu trajnoga držanja pasa na lancu 4. Zabranu utrka pasa 5. Zabranu kupiranja lovačkih pasa 6. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl. 7. Obaveznu sterilizaciju i označavanje u skloništima 8. Registraciju svih uzgoja kućnih ljubimaca 9. Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja 10. Podržavam odredbe vezane uz obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama) 11. Podržavam odrebu koja se odnosi na definiranje ovlasti komunalnog redara koji može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje kad su u pitanju teži slučajevi. Podržavam i prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba 12. Odgovorno skrbništvo za kućne životinje 13. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu 14. Podržavam zabranu zoofilije 15. Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje 16. Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda 17. Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu 18. Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt. Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Uz navedeno, smatram da bi se u Zakon trebale uvrstiti i sljedeće odredbe: 1. Zabrana borbi bikova i ostalih insceniranih sukoba životinja 2. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 3. Zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon 60 dana. Uz to što je takva praksa neetična, smatram da je period od 60 dana prekratak za pronalazak udomitelja i za rehabilitaciju i socijalizaciju bolesnih i zanemarivanih životinja 4. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje 5. Odredba kojom će se propisati da skloništa za životinje budu neprofitnog karaktera 6. Propis kaznenih odredba zbog neosnivanja skloništa 7. Odredba prema kojoj bi država osigurala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada 8. Obaveznu kastracija/sterilizacija kućnih životinja u svrhu kontrole njihova razmnožavanja te, u konačnici, u svrhu preveniranja potencijalnog napuštanja životinja 9. U člancima koji se odnose na mogućnost oduzimanja životinja izmijeniti sljedeće: umjesto privemenog oduzimanja zanemarivanog i zlostavljanog kućnog ljubimca, potrebno je omogućiti da se vlasniku/posjedniku trajno oduzme životinja te zabraniti daljnje nabavljanja životinja 10. Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 11. Zabrana žigosanja kopitara 12. Prodaja i usmrćivanje živih životinja u tgovinama namijenjenim ljudskoj prehrani. 13. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom 14. Zabrana obrednoga klanja 15. Zabrana drobljenja živih pilića 16. Zabranu lova 17. Zabranu pokusa na životinjama a za životinje na kojima su vršeni pokusi omogućiti socijalizaciju i udomljavanje. 18. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta. 19. Uvođenje obavezne edukacije o pravima životinja i brizi za okoliš za građane, a posebno za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi 20. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija 21. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: - sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo- i egzo- parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje - slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda - zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. S poštovanjem, Vlatka Medvedec | Nije prihvaćen | Uvođenje obvezne edukacije o pravima životinja trenutačno nije predmet normativne aktivnosti kroz ovaj Zakon te će se razmatrati kod budućih normativnih aktivnosti. Ovaj se Zakon odnosi na odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti tijekom njihovog korištenja od strane čovjeka. Nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave obvezna su razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja. Briga za okoliš je u nadležnosti Ministarstva zaštita okoliša i energetike te se uređuje propisima iz područja zaštite okoliša. Uvođenje obroka bez sastojaka životinjskoga podrijetla u ponudu jelovnika javnih institucija nije predmet normativne aktivnosti ovoga Zakona te se ne može razmatrati kroz isti. Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 1186 | Vlatka Novak | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Podržavam odredbe članka 5. i predlažem slijedeće izmjene: Članak 5., stavak 2., točka 5. ne isključiti "tradicionalna natjecanja bikova" iz zabrane obučavanja životinja za borbe i organizacije borbe životinja Članak 5., stavak 2., točka 15. prisiljavati životinje na uzimanje određene hrane ili tvari, ukoliko to ne odredi veterinar u veterinasko-zdravstvene svrhe, ali ne i u svrhe pokusa. Regulirati pokuse na životinjama za kozmetičku i farmaceutsku industriju. Članak 5., stavak 2., točka 28. čupanje perja živoj peradi . Članak 5., stavak 2., točka 30. bacanje petardi i drugih pirotehničkih sredstava na životinje- uvesti kazne za takve postupke! Članak 5., stavak 2., točka 34. držanje životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora. Bez navednog "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uzemiravanje" ili odredite koje to životinje podnose takve uvjete. Članak 5., stavak 2., točka 37. uključite sve pasmine pasa | Djelomično prihvaćen | Ovim je Zakonom zabranjeno obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju. Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe u potunosti je preuzeta u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o zaštiti životinja i Pravilnik o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 55/13) te je istima određeno kada se i u koje svrhe mogu provoditi pokusi na životinjama. Pokusi na životinjama u kozmetičke svrhe nisu dopušteni dok je korištenje životinja za potrebe temeljnih istraživanja, translacijskih ili primijenjenih istraživanja u svrhu zaštite, prevencije, dijagnosticiranja ili liječenja bolesti, lošeg zdravstvenog stanja ili drugih nepravilnosti ili njihovih učinaka kod ljudi, životinja ili biljaka, za ocjenu, otkrivanje, reguliranje ili promjene fizioloških stanja kod ljudi, životinja ili biljaka, ili dobrobit životinja i poboljšanje proizvodnih uvjeta za životinje koje se uzgajaju i drže za poljoprivredne potrebe, kao i kod bilo koje od navedenih namjena pri razvoju, proizvodnji ili ispitivanju kvalitete, učinkovitosti i sigurnosti lijekova, prehrambenih proizvoda i hrane za životinje te drugih tvari ili proizvoda, dopušteno. Vezano za zabranu čupanja perja živoj peradi pogledati odgovor Ružici Vinčić uz ovaj članak. Člankom 88. Zakona određena je novčana kazna od 10.000,00 do 30.000,00 kn za fizičku osobu ako baca petarde na životinje ili druga pirotehnička sredstava. Vezano za zabranu držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak. Pogledati odgovor Kristini Podobnik vezano za zabranu djelomične ili potpune amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela osjetljivih na bol te uklanjanje ili uništavanje dijelova organa ili tkiva ili cijelih organa ili tkiva osim kod lovačkih pasa u skladu s određenim kinološkim standardima, uz primjenu analgezije uz ovaj članak |
| 1187 | Zdravko Moslavac | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Moj komentar se odnosi na prijedlog zakona br.135/06 od 13 prosinca 2006 god. Tražim da se dozvoli uzgoj životinja za krzno(činćila) Totalno sam za uzgoj i svakom normalnom je to prihvatljivo, gospodo ljubitelji životinja ne znam zašto ste toliki licemjeri i tražite zabranu uzgoja ćinčila a masa vas nosi kožne torbice,remenje za hlače(naravno tko nosi hlače),kožne cipele i puuuno drugih stvarčica ,.Velika većina vas kada sjedne za stol prvo se hvata mesa ma od čega to bilo a tu izigravate ne znam što, Šta bi rekli da vaša dva susjeda imaju farme jedan zečeva a drugi ćinćila da li bi tražili zabranu za obadvije farme ? Zašto se ne bunite protiv lovaca koji ubijaju našu divljać koja onako lijepo trći po poljima(srne,zečevi,fazani, i dr. našu divljać a činćila nije ni životinja našeg podneblja )? pa zato što nemate muda zamjeriti se lovcima jer su jaki i močni a koliko imam saznanja činćila više i nema u prirodi(Andama), Ako je vlada RH izvozno orijentirana o čemu svi prićaju to bi trebalo dozvoliti jer je 100 % izvoz. Neki dan sam čitao na nekom našem portalu kako Francuska razmišlja o uzgoju pasa za kinesko tržište(kao hrana) i to je ok? Da završim ako nekoliko obitelji može živjeti od uzgoja i prodaje činćila pa bože dragi neka ih je i više u ova čudna vremena(teška). U budućnosti će tražiti zabranu uzgoja svinja,krava.ovaca,koza ,zeceva i tražiti da pasemo travu a onda će Zeleni pop... jer životinje nemaju šta jest,ma ljudi moji to je sve poludilo Ja sam za uzgoj svega što može prehraniti ljude i osigurati bilo kakvu egzistenciju u RH a ne da nam mladost odlazi van trbuhom za kruhom ,.a vi tzv. prijatelji životinja nemojte izmišljat i glumatat jer vas zaboli ona stvar za životinje. (zanima me a vjerojatno i masu drugih koliko životinja ste udomili ???) | Primljeno na znanje | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1188 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA, Članak 62. | Smatramo da bi u članak 62. bilo korisno ubaciti i Zabranu prošnje uz pomoć životinjama jer smo često svjedoci da pojedinci prose po ulicama za štence, ranjene pse, stare pse, a da ti psi istovremeno borave u malim kavezima, puni nametnika, izvrgnuti raznim vremenskim uvjetima te velikoj buci i stresu, a sredstva koja su na taj način prikupljenja ne koriste se za njihovu dobrobit. | Nije prihvaćen | Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, postupanje s kućnim ljubimcima i kretanje kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. |
| 1189 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 55. | Članak 55. utvrditi uvjete držanja, a ne broj pasa koje netko može imati. Kujica može ošteniti i 10 ili 15 štenaca i kad prestanu sisati još nisu za udomljavanje, ali su prisutni kod jednog posjednika. Time će on kršiti ovaj Zakon. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 1190 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Članak 54. točka (1) trebala bi glasiti Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja nadležnog tijela o obavljanju navedene djelatnosti. Prema Zakonima RH ne postoji djelatnost koja nije oporeziva pa tako niti uzgoj i prodaja životinja na čemu se stječe dobit. Svaki promet roba (pa tako i životinja) je oporeziv Zakonom o porezu na dohodak, Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. S toga je ova odredba, smatramo, suprotna navedenim Zakonima. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. Ovim Zakonom se ne određuje porez na pse jer isto nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 1191 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | Članak 73. točka (3) - "za pse mlađe od tri mjeseca broj mikročipa psa" jer se i psi mlađi od tri mjeseca mogu mikročipirati. | Prihvaćen | Članak 73. Zakona postao je članak 76. Zakona. |
| 1192 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Podržavamo točku 8. članka 66 i njemu u prilog prilažemo izračun troškova zbrinjavanja napuštenih životinja bez mjere obvezne sterilizacije i sa tom mjerom. U Hrvatskoj je u službeni upisnik pasa Lysacan upisano preko 350.000 pasa. To su psi koji su u skladu sa zakonom čipirani i cijepljeni. Reproduktivni potencijal pasa visok je i brojke nezbrinutih pasa se mogu udeseterostručiti u samo nekoliko godina. Broj nezbrinutih životinja osim njihovog reproduktivnog potencijala unutar populacije nezbrinutih pasa, povećavaju i parenja sa vlasničkim psima koji nisu pod nadzorom vlasnika (takozvani samošetači koji dio dana provode zatvoreni u dvorištu ili na lancu a dio dana se slobodno šeću bez nadzora vlasnika) i neplanirani okoti vlasničkih pasa koji se neželjene štenadi rješavaju izbacivanjem na ulicu. Udruge i skloništa godišnje zbrinu preko 10.000 “ničijih” pasa, a to je samo dio nezbrinutih životinja koje trenutno žive u Hrvatskoj. Kada bismo u izračun troškova uzeli samo zakonom i pravilnicima propisane mjere a to je čipiranje, cijepljenje protiv bjesnoće i tretiranje antiparaziticima dolazimo do troška od otprilike 300,00 kn po psu jednokratno (bez hvatanja, bez hrane, bez smještaja, bez ponavljanja cijepljenja i tretmana protiv parazita) odnosno na godišnjoj razini 3.000.000,00 kn samo na brojci od 10.000. Prosječan trošak kojeg jedinice lokalne samouprave plaćaju skloništima po psu je oko 1.600,00 kn što godišnje iznosi oko 16.000.000,00 kn (16 milijuna kuna) za sve troškove koji proizlaze iz zbrinjavanja pasa unutar zakonom propisanih 60 dana obaveznog zbrinjavanja nakon hvatanja. Brojka od 10.000 pasa o kojoj govorimo nije ukupan broj nezbrinutih pasa već samo broj pasa koji je zbrinut. Ostatak nezbrinutih pasa koji nije ušao u sustav zbrinjavanja i dalje predstavlja problem jedinica lokalne samouprave ali i cijele države. Kada bismo uzeli u obzir da je nakon zbrinjavanja 10.000 pasa u jednoj godini na području RH ostalo samo 1.000 nezbrinutih pasa (brojka od 1.000 je uzeta zbog lakšeg prikaza troškova, realna brojka je monogostruko veća) već u roku od godinu dana populacija nezbrinutih pasa porasla bi na 9.750 bez da je ijedan pas u razdoblju od tih godinu dana napušten ili izbačen dakle samo reprodukcijskim potencijalom nezbrinutih 1000 pasa u godini dana smo ponovno na brojci od 10.000 koliko ih godišnje zbrinu udruge i skloništa i čiji je trošak zbrinjavanja 16.000.000 kn. Kako smo došli do brojke od 9.750 pasa? Ako je od 1.000 trenutno nezbrinutih pasa spolni omjer 1:1 znači da imamo 500 ženki. Ako je 500 ženki okotilo samo jedno leglo u toj godini i da je prosječan broj štenaca u tom leglu 5 došli smo do brojke od 2.500 kojoj pridodajemo prvotnih 1.000 i sada smo na 3.500. Ako je od 2.500 novookoćenih pasa spolni omjer ponovno 1:1 imamo 1.250 novih ženki koje postižu svoju spolnu zrelost unutar mjerenih godinu dana i ako ponovno svaka od njih ima samo jedan okot sa samo 5 štenaca dobivamo novih 6.250 pasa te kada tome pridodamo 3.500 iz roditeljske i prve generacije potomaka dobivamo brojku od 9.750 pasa. Brojci od 9.750 pasa proizašlih iz prvotnih 1.000 (od prije nezbrinutih) pasa treba pridodati i brojku od novonapuštenih pasa i izbačenih kućnih legala, a onda tu brojku treba množiti sa prosječnih 1.600,00 kn koliko JLS plaća po zbrinutom psu . Ponovno ćemo za primjer uzeti brojku od 1.000 pasa i usporediti troškove nastale kastracijom tih pasa u usporedbi sa troškovima nastalima na 1.000 nekastriranih pasa. Udruge u pravilu dobivaju kastraciju po povoljnijim cijenama u odnosu na komercijalne i troškovi kastracije za udruge u pravilu iznose oko 450,00 kn. Dakle kada bismo računali troškove nastale zakonom i pravilnicima propisanim mjerama (čip, cjepivo protiv bjesnoće, knjižica, tretman protiv parazita) na 1.000 pasa i njihovim potomcima u godinu dana iznos bi bio slijedeći: 300.000,00 kn za originalnih 1.000 pasa plus 2.625.000,00 za 8.750 potomaka prvotne roditeljske generacije što sveukupno iznosi 2.925.000,00 odnosno 15.600.000,00 kn za prosječnu cijenu zbrinjavanja koju JLS plaćaju skloništima. Kada bi prvotnih 1.000 pasa uz zakonom propisano čipiranje, cijepljenje, izdavanje knjižice i tretiranje antiparaziticima bili i kastrirani trošak bi iznosio 750.000,00 kn odnosno 2.050.000,00. U slučaju kastracije nema sljedeće generacije te je trošak za prvih 1.000 pasa ujedno i konačan. Na primjeru od 1.000 pasa ulažemo dodatnih 450.000,00 kn u osnovni izračun troškova a time štedimo 2.175.000 kn u osnovnim troškovima (čip, bjesnoća, knjižica, antiparazitici) odnosno 13.550.000 u troškovima koje JLS isplaćuju skloništima za zbrinjavanje do 60 dana. Ovaj izračun baziran je samo na troškovima 1.000 pasa u jednoj godini. Obzirom da se godišnje zbrine oko 10.000 pasa troškove odnosno uštede treba pomnožiti sa 10 i treba uzeti u obzir da se s godinama broj pasa obzirom da su kastrirani i nema razmnožavanja smanjuje te se i time troškovi smanjuju. Ako uzmemo u obzir da je registrirano 350.000 pasa i da je pola od tog broja ženki, odnosno 175.000, i da samo 10% od tog broja jednom u životu ima neželjeno leglo sa samo 5 štenaca dolazimo do troška od 140.000.000,00 kn u zbrinjavanju neželjene štenadi. Zakonom obavezna kastracija za sve pse osim radnih psa i pasa sa uzgojnom dozvolom jedini je humani način kontrole populacije pasa, a uz to donosi i značajne dugoročne uštede za proračune JLS i cijele države. Kako bi se izbjeglo masovno izbacivanje ljubimaca po donošenju zakona o obaveznoj kastraciji nužno je da JLS sudjeluju u troškovima kastracije što kratkoročno predstavlja novi teret na proračun, ali dugoročno donosi uštedu od stotina milijuna kuna. Nadamo se da će izmjene Zakona o zaštiti životinja ići u smjeru uvođenja mjere obavezne sterilizacije pasa u smislu jedinog adekvatnog načina rješavanja problematike sve većeg broja napuštenih pasa u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe koje se ne odnose na ovaj članak pogledati u odgovarajućim člancima Zakona. |
| 1193 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 65. | Ne postoji kaznena odredba ako JLS nije organizirala Sklonište te mnoge JLS izbjegavaju tu zakonsku obavezu pa smatramo da bi novi Zakon trebao uvesti kaznenu odredbu za JLS ako ista nema organizirano Sklonište. | Primljeno na znanje | Člankom 92. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kn kazniti odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (članak 64. stavak 1.) te ne osnuje sklonište (članak 64. stavci 2., 3. i 4.). |
| 1194 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Članak 52. propisuje "ako posjednici sami ne žele zbrinuti mladunčad kućnih ljubimaca, snose troškove njihovog zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove sterilizacije." Smatramo da je takva odredba Zakona potpuno neprovediva jer posjednici koji ne žele zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca iste će izbaciti na cestu, šumu, livadu te se nikad neće saznati čiji su to mladunci. Stoga smatramo da bi mjera obvezne sterilizacije za sve pse osim radnih pasa i onih s uzgojnom dozvolom bila jedina mjera koja bi donijela dugoročne rezultate u kontroli populacije pasa te zaustavljanju sve većeg broja napuštenih životinja u RH. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 1195 | Zoo Hobby d.o.o. | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | Stavka (1) - ne vidimo razlog ukidanja prodaje "pitome vretice" - sam naziv životinje "pitoma vretica" govori da su životinje iznimno pitome i isključivo u dućane dolaze iz registriranog uzgoja (cijepljene protiv bjesnoće i čipirane) i drže se u primjerenim nastambama za tvorove uz specijalnu hranu isključivo za njih. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1196 | Zoo Hobby d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | Stavka (2) - nadodali bi da se životinje mogu držati u osim u već navedenim ustanovama i u: Specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce (Pet Shop). Ovo pišemo jer se u članku implicira da će se zabraniti sve strane vrste ( a to su sve akvarijske tropske ribice i reptili ) za koje svake godine uredno mi naša sestrinska firma Accredo d.o.o. ishodujemo dozvolu od ministarstva zaštite okoliša, koje na osnovu saznanja i znanstvenih proučavanja istu i izdaje.Naglašavam da za sve egzotične životinje kao i za akvarijske ribe imamo specijalne nastambe i akvarije koje sadrže sve potrebno za držanje istih. Isto tako sve egzotične životinje kao i akvarijske ribe dolaze iz uzgoja. | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1197 | Zoo Hobby d.o.o. | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | Ne slažemo se da se životinje ne mogu prodavati osobama starijim od 16 godina tim više što osoba s navršenih 15 godina ima pravo i može stupiti u radni odnos. Time smatramo ako zakon odobrava da se osoba može zaposliti onda može i samostalno kupiti životinju i brinuti se o njoj. Stavak (5) - vezano za evidenciju - Kakvu evidenciju treba voditi, tko ju propisuje, zašto je propisuje? Što će biti s X prodanih ribica (zlatna ribica, Guppy, švert.......) ne vidimo potrebu da se vode evidencije za prodaju malih životinja poput ptica, glodavaca, ribica i reptila. Po zakonu nam kupac nije dužan dati na uvid osobne podatke (osobnu iskaznicu) da se uvjerimo u istinitost podataka u koliko nije prisutna službena osoba. | Nije prihvaćen | Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona te se istim zabranjuje prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. U tu svrhu prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa i mačke te voditelj skloništa ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb može od osoba kojima se prodaje ili daje životinja zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob te osobe. Prodavač ne zapisuje podatke iz javne isprave te ne vodi evidenciju kupaca kućnih ljubimaca. Navedena odredba donijeta je iz razloga da se osigura dobrobit kućnih ljubimaca za što je potrebno osigurati uvjete i skrb za te životinje te se time utječe na svijest javnosti, a osobito mladih o potrebi zaštite životinja. |
| 1198 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Čl.67. st.2 i 3 Smatramo da treba ukinuti stavak 3 i izbrisati riječ prodati iz stavka 2. Smisao svakog skloništa je humano postupanje bez obzira na koga se odnosi ta riječ, a uvijek se odnosi na živa bića. Skloništa koja su svoj rad posvetila pomoći životinjama udomljavaju ih, protive se trgovanju njima kao i sudjelovanju u usmrćivanju. Svoje napore bi cijela zajednica trebala posvetiti prevenciji napuštanja životinja, kontroli njihova ilegalnog prelaska preko granica Republike Hrvatske, a iz okolnih zemalja regije, te kontroli razmnožavanja. Samo multifunkcionalni pristup pridonijet će rješavanju problema napuštenih životinja dok eutanazije ne rješavaju ništa i brojni su znanstveni dokazi o beskorisnosti kontrole i menadžmenta populacije na takav nehuman način. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1199 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 66. | Čl.66 st.1 točka 6 Označavanje neoznačenih životinja dovoljno je napraviti nakon izlaska iz izolacije nakon 10 dana ili i ranije, ako je pronađen vlasnik i životinja izlazi iz skloništa. Niti jedna životinja u tom slučaju ne napušta sklonište neoznačena no smatramo da označavanje životinja koje su tek došle u izolaciju i mogu biti pronađene u lošem zdravstvenom stanju, kondiciji ili ranjene, nije potrebno niti uputno s obzirom na ranije navedeno. Čl.66 st.1 točka 8 Smatramo jako dobrom ovu točku članka i pohvaljujemo njeno uvrštavanje u prijedlog zakona. | Prihvaćen | Članak 66. Zakona je izmijenjen tako da se određuje da sklonište mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište. |
| 1200 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | Svi ugoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji trebaju biti registrani kod nadležnog tijela, a da bi se spriječilo njihovo napuštanje i ilegalna prodaja. U skloništa dolaze legla i čistovkrvnih kućnih ljubimaca kao i križanih s jednom od čistokrvnih životinja, a posjednike je nemoguće pronaći i svi troškovi njihova zbrinjavanja idu na skloništa i JLS. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 1201 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 52. | Stavak 1, 2 i 3 Točno definirati na koji način posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom, jer je u ovom trenutku nemoguće provesti ovako definiran članak i skloništa za životinje su prepuna legala pasa i mačaka, a ne postoji način da se sazna tko im je bio posjednik kao i da posjednici snose troškove zbrinjavanja već to rade sama skloništa te JLS. Potrebno je omogućiti upis svake nekastrirane ženke u bazu podataka Lysacan i pratiti ih kao što je omogućeno s upisom opasnih životinja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Antoniji Pek uz ovaj članak. |
| 1202 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Stavak 4 Pohvaljujemo zabranu držanja pasa stalno vezanih i smatramo da treba definirati što znači termin stalno vezani kao i definirati stavak 4 te spriječiti tumačenje ovog stavka svake JLS zasebno. | Djelomično prihvaćen | Pogledati odgovor Zoranu Stanku uz ovaj članak. |
| 1203 | Zoološki vrt grada Zagreba | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | Pozitivna je odredba kojom se uvodi red u tržište kućnim ljubimcima te zabrana njihove prodaje ili udomljavanja maloljetnim osobama. Jednako je tako važna odredba kojom se traži javna isprava od osobe koja kućnog ljubimca kupuje ili udomljuje i pokazuje odgovornost prema nabavi kućnog ljubimca. Te će odredbe zasigurno prevenirati dijelom i napuštanje životinja i olakšati rad skloništima i JLS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 1204 | Zoološki vrt grada Zagreba | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Podržavamo osnivanje povjerenstava no smatramo da bi u odbore trebali biti imenovani priznati stručnjaci iz područja zaštite i prava životinja kao i stručnjaci iz područja bioetike, jer oni mogu raspravljati o zaštiti i pravima životinja. Uzgajivači kao i udruge farmera, uzgajivača, savezi uzgajivača ili trgovine kućnim ljubimcima nisu kompetentni davati mišljenja iz tog područja, jer su u sukobu interesa i žive od iskorištavanja životinja koje ovaj zakon treba zaštiti. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović uz ovaj članak. |
| 1205 | Zoološki vrt grada Zagreba | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Čl.5 st.2 točka 22 Podržavamo zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna i u novom zakonu i smatramo da je zakonski rok za prilagodbu bio sasvim dovoljan. Kako postoj opsežna dokumentacija koja dokazuje što znanost kaže o uzgoju životinja radi krzna i o nemogućnosti da se u uzgoju životinja za krzno osigura njihova dobrobit ( a koja je dostupna i dana na uvid Ministarstvu poljoprivrede i povjerenstvu za izradu Zakona o zaštiti životinja), a industrija krzna je propustila prilagoditi potrebne standarde, životinje u takvim uzgojima i dalje pate pa je i potreba da se ti uzgoji zabrane vrlo jasna i argumentirana. U čl.5 st.2 točka 24 Treba dodati – zabranjeno je držati medvjede (svi Ursidae), divlje mačke (Felidae) te Canidae Čl.5 st.2 točka 30 Treba dodati - bacanje petardi na životinje i u njihovoj neposrednoj blizini Čl.5 st.2 točka 32 Podržavamo zabranu korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma, ali se protivimo nastavku članka kojim se ta praksa dozvoljava u teško pristupačnim područjima. Današnja mehanizacija dopušta pristup svim područjima, a neka od njih bi i trebala ostati teško pristupačna upravo zbog zaštite i bioraznolikosti. Čl.5 st.2 točka 36 Kako i u ovom trenutku postoje manji broj divljih životinja (medvjeda) koji se drže privatno i ne izlažu se u javnosti tako bi ovom odredbom trebalo u potpunosti zabraniti držanje divljih životinja bez obzira na njihovo izlaganje u javnosti ili ne, sve dok se radi o privatnim i pravnim osobama koje nemaju registraciju za držanje. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. U članak 5. stavak 2. Zakona dodana je točka 40. kojom se određuje da je zabranjeno držati u zatočeništvu medvjede (svi Ursidae), osim u zoološkim vrtovima i skloništima za životinje, dok isto nije zabranjeno za divlje mačke (Felidae) te Canidae jer navedeni pojmovi obuhvaćaju veliki broj životinja koje je moguće držati kao kućne ljubimce. Sadašnja odredba kojom se zabranjuje bacanje petardi na životinje podrazumijeva da je isto i u blizini životinje. Pogledati odgovor Kristini Podobnik uz ovaj članak vezano za korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma, (iznošenje-samarica i izvlačenje drva). |
| 1206 | Zoran Ivšić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Lijepo ste svi Vi dobro naglasili da se treba (SVE) zabraniti u HRVATSKOJ.A mi mali (NAROD) da se iselimo u zemlje Europe gdje ima više prava. Da u HR ostanu Udruge i Vama podobni,sramota što ću i ja morati otići iz Lijepe naše na uštrb Vas..Lijepo Vas pozdravljam i trazim autobusnu kartu iz Osijeka za Munchen....... | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1207 | Zoran Stanko | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | U najvećoj mjeri podržavam stavak 4. ovog članka. Time bi se napokon barem malo približili standardu kakav ima Austrija gdje je držanje pasa na lancu zabranjeno. Ogroman broj ljudi u zabačenim selima drži ps na lancu samo kako bi služili za tjeranje lisica (čitaj - alarm za nepozvane goste) No, ovo bi moglo donijeti nove probleme s napuštenim životinjama jer će mnogo 'vlasnika' početi puštati svoje pse i time stvarati nove probleme. Rješenje za sve to je naravno čipiranje i steriliziranje gdje bi u jednu ruku znali tko je vlasnik 'odbjegle' životinje, a u drugu ne bi bilo novih štenaca. Često sam imao neugodnih iskustava a i svjedočio sam situacijama da se pse drži na lancu kraćem od jednog metra! Moja najveća bojazan je ta da bi se nakon stupanja na snagu ovog članka u mnogim selima usmrćivali psi jer vlasnici u strahu od kazne bi to vidjeli kao najjednostavnije rješenje (a ne npr postavljanje ograda, zatvaranja prostora i sl.) Nadam se da će se ovim zakonom uvelike poboljšati status svih životinja i da će se smanjiti broj nemilih scena koje svakodnevno izlaze na vidjelo. | Primljeno na znanje | Jedinice lokalne samouprave općim aktima propisuju uvjete i način držanja kućnih ljubimaca pa i s obzirom na to kad se i gdje mogu puštati psi koji se drže vezani. Svakako treba uzeti u obzir i obveze koordinacijskih radnih skupina iz članka 70. Zakona koje osnivaju područne (regionalne) jedinice samouprave te koje, između ostaloga, predlažu i sudjeluju u izradi uvjeta za držanje kućnih ljubimaca. |
| 1208 | Zrinka Jurišanec | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, O B R A Z L O Ž E N J E | Zalažem se za zabranu upotrebe životinja u cirkuske svrhe (kako divljih, tako i domaćih), zabranu priređivanja igara u kojima se životinje tjera da se bore jedna protiv duge do iznemoglosti i/ili do smrti (npr. borba pijetlova, borba bikova, vučenje klada pomoću konja), što služi isključivo za zabavu ljudi, a nanosi nepotrebnu bol drugom živom biću. Također, smatram da je potrebno zabraniti trajno držanje pasa na lancu, kao i ubijanje pasa i mačaka radi proizvodnje hrane i drugih proizvoda. Isto tako, smatram da je potrebno zabraniti zajedničko držanje nezdružljivih životinja, jer to može dovesti do patnje (ozljeđivanje, neželjena trudnoća), pa i do smrti jedne od njih. Ponekad sam svjedokom prizoru u kojem su životinje privezane za motorna vozila i tako trče, sve iznemogle, a njihovi vlasnici još viču na njih kad posustanu ili posrnu. Smatram da ovu okrutnost, također, Zakonom treba zabraniti. U Zakon je uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šume. No problematična je, po mome mišljenju, iznimka za teško pristupačna područja. Na ovaj način otvara se mogućnost legalizaciji daljnjeg iskorištavanja konja (koji na ovaj način doživljavaju veliku bol, patnju, tjelesne ozljede pa i smrt), jer postoji mogućnost manevarskog prostora ili daljnjeg iskorištavanja životinja na ovaj način (budući da razne osobe različito tumače pojedine zakonske odredbe). Po mome uvjerenju potrebno je maknuti iz Zakona mogućnost ubijanja napuštenih životinja u skloništima nakon 60 dana, te obvezati jedinice lokalne samouprave na pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i skrb o napuštenim životinjama, kao i povećati ovlasti komunalnih redara na ovom području (mogućnost podnošenja kaznenih prijava i oduzimanje životinje). | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1209 | Zrinka Kalaica | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim sljedeće izjeme Zakona o zaštiti životinja: 1. Zabranu uzgoja svih životinja za krzno, činčila i dr. 2. Zabranu ubijanja životinja i pasa i mačaka u skloništima nakon 60 dana 3. Zabranu držanja i korištenja životinja u cirkusima 4. Zabranu korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca 5. Zabranu utrka, borbi i insceniranih sukoba životinja, te kažnjavanje organizatora 6. Zabranu žigosanja kopitara s užarenim željezom 7. Zabranu obrednog klanja 8. Zabranu drobljenja živih pilića 9. Zabranu držanja dupina u zatočeništvu osim u svrhu liječenja 10. Registraciju uzgoja svih kućnih ljubimaca 11. Zabranu trajnog držanja pasa na lancu 12. Zabranu kupiranja svih pasa 13. Uvođenje Policije za hitno spašavanje životinja 14. Zabranu korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja 15. Zabranu korištenja naprava ošica (žičane omče) za hvatanje životinja 16. Strogo sankcioniranje počinitelja bilo kakvog oblika nasilja nad životinjama. 17. Obavezan pristup psima u svim skloništima, odnosno uvesti vrijeme posjeta onim skloništima koja provode politiku usmrćivanja nakon 60 dana Ne podržavam prijedlog da osobe koje imaju više od 9 (odraslih pasa) pasa moraju zadovoljiti sve uvjete koje ima jedno sklonište. Podržavam prijedlog Udruge „Mijau“ iz Rijeke da se u Zakon uvrsti kategorija „slobodnoživuća mačka“ te u svezi s time prava i obveze kako slijedi: 1. Sve slobodnoživuće mačke moraju biti sterilizirane, obilježene, očišćene od endo i egzo parazita i moraju biti vraćene u svoje stanište, a jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su voditi brigu i izdvojiti sredstva za financiranje. 2. Slobodnoživućim mačkama ne smije se uskratiti stanište, hrana i voda. 3. Zabranjuje se ubijanje, mučenje i vršenje bilo kakvih pokusa na svim životinjama pa tako i na slobodnoživućim mačkama, a počinitelje mučenja, ubijanja kažnjava se Kaznenim zakonom. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1210 | Zrinka Košta | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA | Životinjama nije mjesto u zoološkim vrtovima, već u njihovim prirodnim staništima. Gdje god ona bila diljem naše prekrasne majke Zemlje. Jer veća bi sramota trebala biti zatočavati ih, nego nikada ih ne vidjeti - na razumijem zašto bih uopće morala vidjeti uživo životinju koja živi na nekom drugom kraju svijeta. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demirović. |
| 1211 | Zrinka Košta | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U CIRKUSKIM PREDSTAVAMA, ZA FILMSKA I TELEVIZIJSKA SNIMANJA, IZLOŽBE, SMOTRE, NATJECANJA, PREDSTAVE I U DRUGE SVRHE S CILJEM PREDSTAVLJANJA ŽIVOTINJA | Zabraniti korištenje svih životinja u cirkuskim predstavama. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Martini Demerović. |
| 1212 | Zrinka Košta | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Zabraniti prodaju svih životinja u trgovinama i na auto-pijacama. One nisu "kućni ljubimci". Njihovo držanje u kavezima u trgovinama, a za većinu njih zatočeništvo se nastavlja i nakon prodaje, u suštoj je suprotnosti sa svim njezinim potrebama. Ili ne budite licemjerni pa promijenite naziv ovoga dijela. | Nije prihvaćen | Zakonom je određeno da uzgajivači sa tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja trebaju biti registrirani, dok vlasnici jedne ili dvije ženke moraju biti evidentirani prije prodaje životinja. Životinje se u trgovinama kućnih ljubimaca mogu prodavati samo ako potječu iz registriranih uzgoja ili od evidentiranih vlasnika te se na takav način prati promet životinjama, a time se i osigurava dobrobit životinja. Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. |
| 1213 | Zrinka Košta | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | st (3) Izbaciti odredbu o usmrćivanju napuštene životinje u skloništu; ona ne smije platiti svojim životom za čini neodgovornoga čovjeka. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |
| 1214 | Zrinka Košta | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 63. | st (3) Kako država/ministarstvo može uvjetovati obavljanje javne djelatnosti (a skrb o napuštenim životinjama to jest) skloništima? Izlazak na teren po izgubljenu životinju, veterinarski pregled, mikročipiranje, cijepljenje, kastracija, smještaj....sve to iziskuje financijska sredstva i ukoliko sklonište nema sklopljen ugovor o obavljanju iste djelatnosti s općinom ili županijom, ne smije se uvjetovati obavljanje javnih djelatnosti o trošku skloništa. Ova će stavka postići kontraefekt - skloništa koja nemaju ugovor s općinama zatvoriti će se, a na ulicama će ostati na tisuće životinja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1215 | Zvonimir Tutić | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Javljam se kao jedan od malih uzgajivača činčila iz Vukovarsko-srijemske županije. Županije koja godinama zaostaje za ostalim regijama Zemlje, a pogotovo za EU. Godinama, zajedno sa obitelji ulažem trud, rad i novac jer sam bio uvjeren da će ulazak u Europsku uniju otvoriti vrata i malim ljudima i OPG-ima, a ne samo megalomanskih tvrtkama sa imenom. I upravo tako se dogodilo, otvorilo nam se pravedno tržište u kojem nije kao nekada u Hrvatskoj. Mnogi smo zapali u dugove i kredite kad smo počeli sa uzgojem jer se nije jasno znalo kako funkcionira tržište i tko otkupljuje životinje. Iz tog razloga su mnogi uzgajivači odustali od proizvodnje, a ne kako neki navode kao razlog odustajanja da građani Hrvatske ne žele krzno činčile. Krzno činčile vrlo je cijenjeno, ali nažalost zbog krize koja u Hrvatskoj vlada građani Hrvatske si ga ne mogu priuštiti. I na to može utjecati svaki mali proizvođač, stvarati radna mjesta i zaradu. Ja smatram da je uzgoj činčila isti kao i svaki drugi uzgoj životinja. Njihov uzgoj nije potrebno regulirati Zakonom već prepustiti tržištu. Proizvodnja kao i svaka druga, kada nema potražnje, gasi se sama od sebe. Ovdje to nije slučaj. Potražnja za krznom je mnogo veća od proizvodnje. I zbog čega ugasiti proizvodnju, uništiti stotine obitelji? Kako objasniti da je upravo u Kopenhagenu najveća burza činčila? U zemlji koja je razvijenija i bogatija nekoliko puta od Hrvatske. Ja smatram da je tamo bitno raditi i zarađivati. Na žalost u Hrvatskoj to očito nije tako. A isto tako 98% zemalja članica Eu ne poznaje Zakon o zabrani uzgoja činčila. I prijatelji životinja bi trebali razmišljati kako ljudi u Hrvatskoj preživljavaju, koliko je ljudi iseljeno zbog nedostatka posla i da uzgoj činčila nije samo dodatna zarada. Uvjeti u kojima činčile žive kod uzgajivača su možda bolji nego kod mnogih hrvatskih građana koji nažalost zbog nedostatka posla i novca za preživljavanje nemaju ni krov nad glavom. Također napominjem da se činčile u Hrvatskoj ne ubijaju i nema razloga da se ne uzgajaju. Ne smiju se nametati Zakoni na temelju osobnih pretpostavki i mišljenja nekolicine ljudi koji imaju sigurna primanja i nikada nisu u praksi vidjeli što znači boriti se za obiteljsko poslovanje i preživljavanje. Tutić Zvonimir | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1216 | Žaklina Brkljača | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Želim da se uvede zabrana usmrćivanja životinja (eutanazija) nakon proteka roka od 60 dana. Također želim da se postrože kazne za napuštanje i zlostavljanje životinja te nemar nad njima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1217 | Željka Košarić | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Tražim: - da se ukine odredba o eutanaziji pasa u skloništima nakon 60 dana - da se unese odredba o obaveznoj provjeri čipiranja prilikom veterinarskog pregleda, te decidirano odredi tko je odgovoran ukoliko pas nije čipiran, veterinar ili vlasnik - da se u službenim medijima kao što je HRT koji se financiraju iz džepova građana, osiguraju kratki termini posvećeni edukaciji građana vezanoj uz udomljavanje i držanje kućnih ljubimaca - da se uvedu češće kontrole sanitarnih inspektora u skloništa i da sve bude transparentno objavljeno u medijima - obveže lokalnu samoupravo na izgradnju vlastitih a ne privatnih skloništa -poboljšaju uvjeti u skloništima -zabrani uzgoj životinja radi krzna i eksperimenata - dozvoli zdravim kućnim ljubimcima uz veterinarsku potvrdu, ulazak u zdravstvene ustanove, posebno bolnice ( onkološki pacijenti, nepokretni, gerijatrijski pacijenti) - stroge kazne za nemar i napuštanje životinja; - stroge kazne za zlostavljanje životinja | Djelomično prihvaćen | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1218 | Željka Štor | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Ovo su moji komentari na prijedlog zakona: Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno bez ikakog produžetka roka. U dopisu Hrvatskom saboru u veljači 2015. godine ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna. Iz ministrova dopisa, za koji nije želio da sazna javnost, jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim. U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz postojeće odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana. Zabrana ubijanja životinja u skloništima Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba ju izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja. Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu U većini skloništa u Hrvatskoj provodi se odredba članka 57. koja omogućava usmrćivanje neudomljenih životinja nakon 60 dana. Zalažem se za ukidanje te u javnosti izuzetno nepopularne odredbe, kojoj se protivi velika većina građana Hrvatske. Kako bi skloništa koja usmrćuju pse nakon 60 dana bila potaknutija da ulože sve svoje resurse u oglašavanje životinja i traženje udomitelja, predlažemo da se Zakonom odredi da se životinju ne može usmrtiti. Skloništa bi morala biti ne profitna. Devet pasa i uvjeti kao za skloništa Ministarstvo poljoprivrede je tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložilo uvrštavanje odredbe po kojoj posjednik više od devet pasa koji više ne sišu mora udovoljiti uvjetima kao za skloništa, osim ako je riječ o radnim životinjama i uzgojima pasa. Pohvaljujemo inicijativu da posjednici većega broja životinja trebaju osigurati psima adekvatne uvjete držanja. No ovako predložena odredba značajno će otežati zbrinjavanje životinja privremenim udomiteljima koji su važna karika u spašavanju pasa s ulica i iz kill skloništa, čime će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa. Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, nijedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje. Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu. Zabrana žigosanja kopitara Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine predložili smo da se Zakonom zabrani označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara. Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom Zamke na principu ljepila nedvojbeno su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedostatno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu. Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujemo da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama. Kontrola razmnožavanja kućnih životinja Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja. Uvesti visoke kazne za ljude koji se bave kućnim leglima za prodaju a nisu registrirani kao uzgajivači. Trajno oduzimanje životinje Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine dali smo prijedlog za izmjene članaka 64. i 65. na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put. Mogućnost izricanja trajne zabrane trebala bi biti u ovlasti veterinarnih inpektora. Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama''. Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama. Neprofitni karakter skloništa za životinje Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije. Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi. Pozitivna lista egzotičnih životinja Protivimo se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavamo udomljavanje napuštenih životinja. Kako je trenutačno nemoguće zabraniti trgovinu egzotičnim životinjama, Pozitivna lista (popis dopuštenih vrsta) je najdjelotvornija i uspješna mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja koje drže neprikladno kao kućne ljubimce u Europi, što je osobito važno zbog otvorenog tržišta trgovine egzotičnim životinjama u zemalja EU-a. Zabrana utrka pasa Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Klub Hrtova Hrvatske uputio je dopis Hrvatskom kinološkom savezu tražeći da oni zatraže ''od nadležnog Ministarstva promjenu članka u kojem neće sportsko kinološke aktivnosti pod pokroviteljstvom HKS-a iFCI-a a biti tumačene kao utrke pasa koji potiču klađenje i loše postupanje prema psima''. Nakon rasprave u Povjerenstvu, udruga Prijatelji životinja predložila je definiciju pojma ''utrke pasa'': komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima. Zabrana kupiranja lovačkih pasa Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se u čl. 4., st. 2. doda odredba po kojoj je zabranjeno ''izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima osim lovačkih pasa''. Podržavamo uvrštavanje u Zakon zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. No, nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga. Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca Nužno je zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Udomljavanje životinja nakon pokusa Smatramo da životinju uzgojenu za korištenje u pokusima treba ponuditi na udomljavanje prije nego što se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija... Struke koje provode pokuse na životinjama Tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine jedna članica Povjerenstva (koja i sama u svojemu radu provodi pokuse na životinjama) vršila je izniman pritisak na ostale članove Povjerenstva da se u Zakonu proširi popis struka kojima bi se dopustili pokusi na životinjama, kao i kirurški zahvati na životinjama. Izričito se protivim ovakvim zahtjevima. Znanstvenici se trebaju konstantno educirati i nadograđivati svoja stručna znanja te primjenjivati u obrazovanju studenata i u svojemu znanstvenom radu aktualne znanstvene spoznaje i postignuća, bez korištenja životinja. Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja. Budući da je oglašavanje zapravo jedini način udomljavanja životinja, trebalo bi uvesti kazne za nepridržavanja istoga. Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama Zakonom o zaštiti životinja propisano je da ''Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.'' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave. Napominjem da bi i tako unesrećena životinja trebala završiti u skloništu gdje je također obveza pružanja pomoći ozlijeđenoj životinju a za što također financiraju jedinice lokalne samouprave pa stoga ne čini dodatni trošak. Zaštita glavonožaca Zakon o zaštiti životinja primjenjuje se na samo one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa je jasno da se Zakonom treba osigurati njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima. Zabrana obrednoga klanja Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu. Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima. Zabrana držanja dupina u zatočeništvu Predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, osim u slučaju privremenog držanja bolesnih i ozlijeđenih životinja radi njihova liječenja i oporavka te povratka u prirodu. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca. Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Zoofilija Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje ''prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah'' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama. Zabrana drobljenja živih pilića Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažemo da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata. Članovi povjerenstava Predlažemo da se u Etičko povjerenstvo uvrsti predstavnik Katedre za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, kako bi u Povjerenstvu bio zastupljen etičar, i da se u Povjerenstvo za zaštitu životinja doda predstavnik Ureda za dobrobit životinja pri Hrvatskom veterinarskom institutu. Davanje zemljišta za izgradnju skloništa Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine podržali smo prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da RH daje zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada. Potrebna je zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja. Smatram da je potrebno osnovati poseban odjel pri Ministarstvu poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo koja će se baviti kućnim ljubimcima (Animal Police) koji ima ovlasti pregleda držanja životinja, provjere vlasništva, čipova, cijepljenja, intervencije vezane za prijave mučenja i zanemarivanja životinja, oduzimanja životinja, naplate kazni . | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona. |
| 1219 | Željko Butorac | NADZOR, Članak 79. | Što napraviti kada se dogodi slučaj s psom (npr. psom lutalicom) poslije radnog vremena ili vikendom kada komunalni redar/ica ne rade, odnosno imaju svoje slobodno vrijeme? | Primljeno na znanje | Zakonom je određeno da je psa moguće vratiti vlasniku ako se utvrdi vlasnik ili je životinju moguće smjestiti u sklonište za životinje. Popis skloništa za životinje s kontakt podacima nalazi se na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=60 . |
| 1220 | Željko Butorac | NADZOR, Članak 79. | Na koji način će komunalni redar izvršavati očitavanje mikročipa i s kojim uređajem? Imao sam iskustva da sam doživio da me je pas ugrizao za vrijeme obavljanja službene dužnosti kao komunalnog redara. Vjerojatno postoje komunalni redari/ice koji se boje prići psu (pogotovu nekom većem psu). Što u tom slučaju činiti? | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor Udruzi za zaštitu životinja "Sedma od Devet" uz ovaj članak. |
| 1221 | Željko Ivančan | OSNOVNE ODREDBE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, Članak 5. | Ovim putem želim izraziti svoje nezadovoljstvo spram prijedloga zakona o zaštiti životinja članak 5 posebice na dio koji se odnosi na uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna. Ovim putem dajem potpunu podršku obiteljima koje su pronašle svoju egzisteniciju u ovome poslu. Može se navesti nekoliko primjera masovnog uzgoja gdje se sa životinjama puno nehumanije postupa (tov teladi i kasnija obrada, tov svinja, tov pilića ... da ne nabrajam) i to nitko neće i nesmije zabraniti. Pozdravljam uzgoj činčila i ostalih životinja u svrhu proizvodnje krzna. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 135/06 i 37/13) određeno je desetogodišnje razdoblje nakon kojega je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine. |
| 1222 | Željko Maurović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA | Općenito smatram da ovaj Nacrt prijedloga zakona o zaštiti životinja nije razrađen kako treba, brzopleto je napisan, nedorečen, ostavlja preveliki prostor za tumačenje kako kome bude pasalo u pojedinim situacijama (koliko pas smije biti na lancu i kako dokazati da nije stalno vezan, koje su životinje podobne, a koje pogodne za držanje kao kućni ljubimci i zašto, zašto osoba koja odbije dati osobnu iskaznicu trgovcu, a naočigled ima 45 godina života ne smije kupiti životinju...tko će zaštiti radnika koji će poštivati ovaj zakon i pritom prekršiti tri druga... itd-ima toga poprilično, ), te će donijeti samo više problema, umjesto da se napravi ono što Hrvatskoj treba - zaštita prava životinja, ukidanje sive zone tržišta, briga o sklonjenim životinjima, a ne skloništima i sl. | Primljeno na znanje | Odgovore na primjedbe pogledati u odgovarajućim dijelovima Zakona |
| 1223 | Željko Maurović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | Pročitah komentar da se na jedan certifikat može prodati više životinja, od kojih i ona izlovljena u prirodi. Notorna glupost. Gdje možemo loviti pitome vretice? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 1224 | Željko Maurović | PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA, ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA | Uvjeti držanja životinjama u današnjim zoo dućanima, imajući pogotovo na umu da su te životinjice tamo u "prolazu" i ne borave u dućanu dugo, prečesto puta su bolji od uvjeta kod krajnjih "vlasnika"...i treba imati na umu da niti jedna životinja iz zoo dućana, nikada nije završila napuštena na cesti...to rade "odgovorni vlasnici koji idu na gosišnji odmor". Mislim da bi se trebalo pozabaviti tom problematikom - zaštitom životinja u domovima posjednika. | Primljeno na znanje | Trgovine kućnim ljubimcima moraju osigurati odgovarajući način držanja životinja kao i postupanje s njima te se u tu svrhu registriraju pri nadležnom tijelu i pod nadzorom su veterinarske inspekcije. Nadzor se obavlja se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 1225 | Željko Maurović | DRŽANJE ŽIVOTINJA KOJE SE UZGAJAJU I KORISTE U SVRHU PROIZVODNJE, Članak 37. | Zanima me: koji su to točno poslovi za koje se priznaje relevantno 10-godišnje iskustvo; što znači „priznati stručnjak“ i na koja točno područja se odnosi „relevantno radno iskustvo“, te po kojim kriterijima i na koji način ćete birati npr. uzgajivača u odbor? | Primljeno na znanje | Radno iskustvo se odnosi na poslove iz djelokruga odbora Povjerenstva za zaštitu životinja za priznate stručnjake koje će predložiti u pojedinim odborima navedene institucije odnosno udruge i drugi navedeni sudionici. |
| 1226 | Željko Maurović | ZAŠTITA ŽIVOTINJA U TRGOVINAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 73. | st 1 - Zašto zabraniti pitome vretice u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca?! Pitome vretice ("afrički tvorovi","pitomi tvorovi", "fereti") lat. Mustela putorius furo (engl. Ferret, njem. Frettchen) su domaći, a ne divlji kućni ljubimci. Prema nekim podacima, pripitomljeni su još prije nekoliko tisuća godina u drevnom Egiptu. U početku su se koristili za lov, no nedugo zatim, kada su ljudi zapravo shvatili koliko su ljupka i zabavna ova stvorenja, počeli su ih držati u svojim domovima kao kućne ljubimce. U specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce, pitome vretice dolaze iz uzgoja, cijepljeni i čipirani, ne izlovljeni u divljini. Čemu zabrana? | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 1227 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 57. | čl. 57 - o uzgoju stranih životinjskih vrsta postoji zakon i pravilinik, koji je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a u skladu sa provedenim znanstvenim studijama. Ministarstvo zaštite okoliša izdaje dopuštenja za uzgoj stranih vrsta koje se smiju stavljati na tržište RH, a u skladu sa regulativom i praksom Europske Unije. Kako vi namjeravate pobijati njihova dopuštenja izdana na temelju provedenih znanstvenih studija i zašto? Prema kojim kriterijima biste odredili podobnost papigice tigrice za uzgoj i držanje kao kućnog ljubimca...pogotovo kada se sjetite da papigicu tigricu ljudi drže kao ljubimce od 19-og stoljeća...do danas...Odnosno, koji je kriterij za određivanje primjerenosti bilo koje živoitnje za držanje kao kućnog ljubimca? Nejasno je, i nedorečeno, i podložno tumačenju "kako kome paše", a zakon ne smije biti takav! Nejasan mi je st.2 - iz napisanog proizlazi da trgovci smiju držati strane životinjske vrste samo ako ih prodaju van države RH?! RH nalazi se u jedinstvenom EU tržištu, nema granica za trgovinu. st 5 - ne možete donijeti zabranu o uzgoju/držanju/prodaji stranih životinjskih vrsta prije negoli uopće i sami znate o kojim se životinjama radi! No važnije od toga je - o tome morate upoznati javnost prije donošenja bilo kakvog zakona, a kamoli zakona o zabrani bilo kojeg tipa! | Prihvaćen | Članak 57. Zakona je brisan. |
| 1228 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 54. | st 1 - Uzgajivač sam i smatram da je uzgoj = uzgoj, bez obzira ima li netko 1, 2 ili 53 rasplodne ženke. Svi koji se žele baviti uzgojem trebaju zatražiti regostraciju uzgoja, jer je "sive zone" puno Njuškalo! | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor Ani Karamarko uz ovaj članak. |
| 1229 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 51. | Što znači - zabranjeno je držati pse stalno vezane? Kako namjeravate dokazati je li pas stalno vezan ili je privezan netom prije dolaska inspektora na teren!? Ovo treba bolje definirati, jer će biti nedokazivo i nekažnjivo za one koji će i dalje držati pse stalno vezane. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se propisuju obveze posjednika/vlasnika životinja vezano za način držanja životinja što obuhvaća uvjete koje je potrebno osigurati životinjama s obzirom na vrstu i kategoriju životinja te način postupanja sa životinjama što uključuje kretanja životinja te, u smislu ovoga Zakona, držanje životinja stalno privezanih ili u odvojenim prostorima za držanje životinja. Odgovornost je posjednika/vlasnika da osigura životinji najmanje propisane uvjete, a u slučaju postupanja protivno odredbama ovoga Zakona primjenjuju se prekršajne odredbe određene ovim Zakonom. Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona provode veterinarski inspektori dok nadzor nad provođenjem općih akata (način postupanja s divljim životinjama pronađenim izvan prirodnog staništa, uvjete i način držanja kućnih ljubimaca uključujući vezanje pasa te način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama) provode komunalni redari. Inspekcijski nadzor provodi se na temelju procjene rizika, nasumičnim odabirom mjesta nadzora ili po saznanju o postupanju protivno odredbama ovoga Zakona. |
| 1230 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | st 5 - evidencija prodanih ili darovanih životinja...kao uzgajivač protivim se ovome, jer će oduzeti dragocjeno vrijeme djelatnicima u dućanima, a koje bi smatram, bilo pametnije zadržati da se posvete dobrobiti životinja, promjeni vode u posudama/pojilicama, dodavanju hrane, čišćenju nastambi u kojima borave i sl, nego na ispunjavanje nepotrebne papirologije, a pogotovo s obzirom na to da se evidencija lako izvuče s kartica ulaz/izlaz... | Prihvaćen | Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona. Stavak 5. je brisan. |
| 1231 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | St 4 - ukoliko osoba koja kupuje životinju spada u očiglednu srednju ili čak stariju životnu dob, koja je osnova traženja osobne isprave na uvid, te nadalje - zašto osobi srednje životne dobi koja ne želi pokazati svoju osobnu iskaznicu uskratiti pravo na kupovinu živoitnje?! Ovo graniči sa zdravim razumom, jer komadić plastike/kartona, ne garantira da će se o životinji bolje brinuti! | Primljeno na znanje | Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona. Zahtjev za dokazivanje dobi putem javne isprave služi samo u svrhu da se životinje ne prodaju maloljetnim osobama te se navodi da prodavač može zatražiti takvu ispravu. |
| 1232 | Željko Maurović | ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA, Članak 50. | St. 3 koji kaže da prodavač/voditelj skloništa ili osoba koja daje kuć.ljubimce na udomljavanje mora zatražiti od kupca ili udomitelja javnu ispravu kojom će dokazati dob i identificirati, protivna je nekolicini zakona! Naime, prema Zakonu o zaštiti podataka dio X, čl. 36,određena je novčana kazna u iznosu 20.000-40.000 kn, za svako neovlašteno uzimanje i prikupljanje osobnih podataka i davanje trećim osobama (u ovom slučaju treće osobe bili bi vi, odnosno vaši inspektori koji bi tražili uvid u evidenciju kupaca!). Dakle, vi predlažete da prodavači u specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce prilikom prodaje životinja, krše zakon i godišnju plaću stave na kocku ako ju samo 1x"ulove u prekršaju", odnosno u neovlaštenom uzimanju osobnih podataka?! Zakon o osobnoj iskaznici NN-62/15 koji je na snazi od 6/6/2015. godine, u dijelu IV, čl. 16 kaže: (1) Punoljetna osoba dužna je imati kod sebe osobnu iskaznicu i dati je na uvid osobama koje su na temelju posebnih propisa u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ovlaštene izvršiti uvid u osobnu iskaznicu radi utvrđivanja ili provjere identiteta nositelja osobne iskaznice. Moje je pitanje - tko će, kada i kako ovlastiti prodavače po zoo trgovinama da legitimiraju kupce i zapisuju njihova imena, prezimena, adrese...??? Niti jedan građanim nije dužan pokazati svoje dokumente neovlaštenim osobama, a samo ovlaštena osoba podatke smije uzeti i zapisati! | Primljeno na znanje | Članak 50. Zakona postao je članak 51. Zakona te se istim zabranjuje prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama. U tu svrhu prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa i mačke te voditelj skloništa ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb može od osoba kojima se prodaje ili daje životinja zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob te osobe. Prodavač ne zapisuje podatke iz javne isprave te ne vodi evidenciju kupaca kućnih ljubimaca. |
| 1233 | Željko Maurović | ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA, Članak 67. | Protivim se st.2 - u dijelu koji kaže da sklonište životinju može PRODATI. Skloništa ne mogu i ne smiju biti profitne organizacije niti se baviti trgovinom! Protivim se st.3 - smisao spašavanja i smještaja životinja u sklonište je besmislen ukoliko je dozvoljeno iste usmrtiti nakon 60 dana. Tada skloništa nisu niti potrebna, osim da bi ista ubirala donacije i ostvarivala profit. | Prihvaćen | Članak 67. stavak 3. Zakona izmijenjen je na način da životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, ostaje u skloništu do udomljenja. |