Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža novih generacija (NP-BBI)

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Danijela Perica Nacionalni program razvoja Tele2 d.o.o za telekomunikacijske usluge (dalje u tekstu: Tele2) podržava inicijativu Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža novih generacija (NGA). Iako Tele2 ne pruža javnu govornu uslugu u nepokretnoj mreži, pa samim time niti ne sudjeluje u izgradnji elektroničke komunikacijske infrastrukture u nepokretnim mrežama, Tele2 snažno zagovara slobodu tržišnog natjecanja općenito, pa tako i u segmentu najma agregacijske infrastrukture. Budući da se izgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture u pokretnim mrežama dijelom oslanja na širokopojasnu agregacijsku i pristupnu mrežu i to u smislu najma vodova i/ili optičkih niti koje su nužne za povezivanje i rad radijskih postaja elektroničke komunikacijske infrastrukture, Tele2 podržava izgradnju i najam iste na tržištu pod jednakim uvjetima. Nastavno na navedeno, Tele2 smatra kako je izgradnja infrastrukture svjetlovodne mreže nužan preduvjet za daljnji razvoj novih generacija elektroničke komunikacijske infrastrukture (npr. 5G), a samim time i elektroničkih komunikacijskih usluga. Nužna pretpostavka daljnjeg razvoja elektroničkih komunikacija jest stvoriti takve uvjete na tržištu koji neće dovesti do narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja u području elektroničkih komunikacija. Tele2 smatra da rješenje putem kojeg će se osigurati svjetlovodni kapaciteti svim operatorima moraju biti temeljeni na nediskriminatornom načinu, po troškovno orijentiranim i tržišno osnovanim cijenama, a koje će u konačnici dovesti do bolje ponude i zadovoljstva potreba korisnika za kvalitetnijim, bržim i inovativnim uslugama. Zaključno, Tele2 podržava inicijative koje će poticati konkurenciju na hrvatskom elektroničkom komunikacijskom tržištu u nadi da će dovesti do bolje ponude i pristupačnije maloprodajne cijene širokopojasnih usluga za hrvatske potrošače. S poštovanje, Tele2 d.o.o. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje. Komentar sadrži općenitu i nedvojbenu podršku Tele2 za provedbu predloženog NP BBI programa.
2 A1 Hrvatska d.o.o. Nacionalni program razvoja VIPnet d.o.o. (Vipnet) pozdravlja odobrenje Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP). Kao društveno odgovorna kompanija Vipnet je vrlo zainteresiran da doprinese postizanju ciljeva Digitalne Agende za Europu (DAE) u Hrvatskoj i ostvarenju dugoročnih interesa krajnjih kupaca (građana), kao i društva u cjelini. Vipnet pozdravlja odobrenje i finalizaciju nove verzije Nacionalnog program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža novih generacija (NGA) (“Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture (NP-BBI)”. Smatramo da je predloženi Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture neophodan da se, uz prihvatljive tržišne uvjete, ostvari povezivanje pristupne NGA mreže i jezgrene (backbone) mreže. Tek razvojem predložene agregacijske infrastrukture omogućit će se krajnjem korisniku da u potpunosti iskoristi raspoložive kapacitete I mogućnosti NGA širokopojasnih priključaka. Naime, Vipnet čvrsto podupire predloženu izgradnju NGA agregacijske (backhaul) mreže u bijelim područjima u 8 IRU regija, čime će se omogućiti dugoročno održivo rješenje osiguranjem dovoljnih kapacitete za sve NGA investitore, kao i najvišu razinu kvalitete kroz ponudu “dark fiber-a” na veleprodajnoj razini. Nadalje, predloženo rješenje će potaknuti razvoj tržišnog natjecanja na relevantnom tržištu. Na tom tržištu je trenutno raspoloživ Ethernet, ograničenih veleprodajnih kapaciteta, putem samo jednog ponuđača, dominantnog operatera, i pod nepovoljnim uvjetima. Takva situacija na tržištu daje neopravdanu prednost dominantnom operateru na hrvatskom tržištu fiksnih telekomunikacija. U trenutnom okruženju, zbog Ethernet (backhaul) rješenje svi ostali operateri trebali bi prikazati visoke troškove u strukturi troškova zahtjeva za izgradnjom NGA mreže. Vipnet je unutar zadanog roka odgovore na pitanja koji predstavljaju poslovnu tajnu Vipneta dostavio na adresu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje. Komentar sadrži općenitu podršku VIPneta za provedbu predloženog NP BBI programa.
3 Hrvatski Telekom d.d. Nacionalni program razvoja Komentari Hrvatskog Telekoma d.d. u javnom savjetovanju o Nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža novih generacija (NGA) – treća verzija, kolovoz 2016. 29. rujna 2016. godine 31. kolovoza 2016. godine Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (dalje: MPPI) stavilo je na javno savjetovanje treću verziju Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža novih generacija (NGA) (dalje u tekstu: NP-BBI). Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) u nastavku iznosi svoje komentare na novi nacrt NP-BBI. KLJUČNI KOMENTARI NP-BBI-em je u prvom nacrtu iz 2014. godine bilo predviđeno korištenje EU fondova za: a) izgradnju nacionalne agregacijske mreže paralelno s postojećom HT-ovom agregacijskom mrežom, b) kojom bi upravljali Odašiljači i veze d.o.o. (dalje: OiV) i c) na koju bi se ekskluzivno spojile javne institucije čime bi se taj dio tržišta u potpunosti zatvorio za tržišnu utakmicu prema privatnim telekom operatorima. Novi nacrt NP-BBI koji je stavljen na javno savjetovanje sadrži određena poboljšanja: - uklonjena je nelojalna konkurencije OiV-a - OiV više nije predodabrani operator već je mreža u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje: RH), a OiV u ime i za račun RH administrativno upravlja mrežom; - pružanje maloprodajnih usluga javnim institucijama prepušteno je tržištu – više nije definirano da je OiV isključivi pružatelj usluga javnim institucijama; no NP-BBI u glavnini još uvijek nije u skladu s EU pravilima i vodi ka neučinkovitom trošenju EU fondova. Osnovno opravdanje za izgradnju nove agregacijske mreže u novom nacrtu NP-BBI je navodni poremećaj na tržištu koji se očituje u (i) previsokim cijenama korištenja agregacijske mreže HT-a koje (ii) ne omogućavaju operatorima isplativo pružanje maloprodajnih Internet usluga u ruralnim područjima uz istovremenu (iii) nedostupnost regulirane ponude usluga neosvijetljenih optičkih niti (dalje: dark fiber) na strani HT-uz objašnjenje da kapacitet HT-ove mreže nije dostatan za ponudu usluge dark fiber-a. Navedeno opravdanje nije utemeljeno budući da:  cijene korištenja agregacijske mreže HT-a su regulirane od strane Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i u skladu su sa stvarnim troškovima mreže;  maloprodajne cijene Internet usluga HT-a su također regulirane od strane HAKOM-a i određene na razini koja operatorima omogućuje učinkovito natjecanje s HT-om kao većinskim pružateljem maloprodajnih usluga u ruralnim područjima;  nedostupnost regulirane dark fiber usluge je uobičajena praksa u državama EU i ne može služiti kao opravdanje tržišnog poremećaja. Suprotno tome, umjesto izgradnje nacionalne agregacijske mreže, EU fondovi se trebaju iskoristiti za značajno jeftiniju nadogradnju postojećih agregacijskih mreža: 1. kako bi se Sredstva iz NP-BBI usmjerila na najučinkovitije rješenje, 2. preostala sredstva iz NP-BBI usmjerila na gradnju pristupnih mreža i tako povećao iznos sredstava dostupnih u okviru Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (dalje: ONP) koja su trenutno predviđena u iznosu značajno ispod stvarnih potreba, a sve u cilju boljeg ostvarivanja ciljeva Digitalne Agende za Europu do 2020. godine koje s postojećim nacrtom NP-BBI neće biti moguće ostvariti. DETALJNI KOMENTARI 1. Ne postoji tržišni poremećaj (eng. market failure) na tržištima agregacijskih mreža u RH 2. NP-BBI će dovesti do izgradnje nacionalne agregacijske mreže paralelno uz već postojeću agregacijsku mrežu HT-a 3. Upitna je poslovna održivost NP-BBI-a - cilja se ka izgradnji prekapacitirane mreže temeljene na nerealnim pretpostavkama o potražnji 4. Umjesto izgradnje nepotrebne nacionalne agregacijske mreže, predviđena EU sredstva treba preusmjeriti u gradnju pristupnih NGA mreža 5. Ostali komentari 1. Ne postoji tržišni poremećaj (eng. market failure) na tržištima agregacijskih mreža u RH Sukladno Smjernicama Europske Komisije za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža (dalje: Broadband smjernice), ključan preduvjet za dodjelu EU fondova u području broadband-a jest da je dokazano postojanje tržišnog poremećaja . Može se smatrati da postoji tržišni poremećaj ako ne postoji infrastruktura potrebna za ostvarivanje cilja od javnog interesa te ako niti jedan privatni investitor ne želi financirati takvu infrastrukturu . Tržišni poremećaj ne postoji na tržištima agregacijskih mreža u RH. U RH postoji agregacijska infrastruktura koja je već danas (ili uz manje nadogradnje) podobna za ostvarivanje cilja Vlade RH – ostvarivanje ciljeva Digitalne Agende i omogućavanje širokopojasnog Interneta brzine većih od 30 Mbit/s u svim krajevima Hrvatske. Činjenice na kojima NP-BBI temelji zaključak o postojanju tržišnog poremećaja su neutemeljene i netočne, a kako obrazlažemo u nastavku. 1.1. Cijene i uvjeti pristupa HT-ovoj agregacijskoj mreži su regulirani od strane HAKOM-a Kao što je navedeno u nacrtu NP-BBI, pristup kao i cijene pristupa HT-ovoj agregacijskoj mreži su regulirani od strane HAKOM-a. Cijene najma vodova koje HT pruža operatorima su troškovno usmjerene i usklađene s BU-LRIC+ troškovnim modelom koji je preporučen od strane Europske Komisije. Dana 14. rujna 2016. godine HAKOM je donio novu odluku o troškovno usmjerenim cijenama najma vodova HT-a kojom je dodatno snizio dotada važeće cijene . Sukladno predmetnoj odluci, Europska Komisija nije imala primjedbi na prijedlog odluke, odnosno na prateće izračune HAKOM-a . HT-ova agregacijska mreža regulirana je u skladu s EU pravilima u području ex-ante regulacije tržišta elektroničkih komunikacija i regulirane cijene pristupa HT-ovoj agregacijskoj mreži usklađene su s uputama i praksom Europske komisije. Stoga, u ovome dijelu nema prostora zaključku o postojanju bilo kakvog tržišnog poremećaja, to jest, da je isti i postojao, upravo ovom regulatornom mjerom potencijalni rizik je otklonjen. 1.2. Cijene HT-ovih vodova u agregacijskoj mreži su u skladu s usporedivim cijenama istovrsnih usluga u EU U nacrtu NP-BBI nalazi se analiza naknada za pristup postojećoj HT-ovoj agregacijskoj mreži metodom usporednih vrijednosti. HT ovim putem ističe sljedeća ograničenja predmetne analize:  u različitim zemljama članicama EU postoje različite definicije usluge najma voda, različiti načini određivanja cijena kao i različiti poslovni modeli njihovog ugovaranja što usporedbu „1 na 1“ čini izrazito teškom ili nemogućom;  usporedne vrijednosti cijena najma kapaciteta koji se nalaze u poglavlju 1.6.3.2. NP-BBI-a najvećim djelom nije moguće provjeriti (npr. putem poveznica koje su navedene za britanski Openreach i nizozemski KPN nije moguće naći dokumente na koje se poziva autor dokumenta);  iz dokumenta WIK Consult-a na kojem se temelji cjelokupna usporedna analiza NP-BBI-a nemoguće je provjeriti koje elemente mreže su u svojim kalkulacijama operatori iz pojedinih država obuhvatili te da li operatori nude popust s obzirom na promatrano trajanje ugovora od 2 godine; HT-ove analize cijena najma vodova u RH i drugim zemljama članicama EU daju značajno drugačije rezultate od onih u nacrtu NP-BBI. HT je krajem 2015. godine direktno od pojedinih operatora u drugim zemljama članicama EU pribavio podatke o cijenama najma veleprodajnih vodova. U nastavku (Slika 1.) se nalazi primjer usporedbe cijena najma prijenosnog dijela voda (bez priključnih točaka) za kapacitete vodova zasnovanih na Ethernet tehnologiji u rasponu od 100Mbps do 1Gbps u Hrvatskoj, Španjolskoj i Islandu temeljem podataka dobivenih direktno od incumbent operatora Telefonica (Španjolska) i Mila (Island). Slika 1. *Stupci na slici predstavljaju cijene vodova zasnovanih na Ethernet tehnologiji u rasponu od 100Mbps do 1Gbps, pri čemu se kod primjera Hrvatske prikazuju cijene za voice i za best effort kvalitetu, kod Španjolske samo za best effort a kod Islanda za voice kvalitetu. Iz analize jasno proizlazi da su cijene najma vodova u Hrvatskoj na razini usporedivih cijena u Španjolskoj i Islandu. Naime, važno je naglasiti da regulirane cijene najma vodova HT-a, osim troškova jednokratnih naknada, ovisno o traženju operatora, sadrže i sljedeće segmente:  jedan ili dva zaključna voda koji obuhvaćaju troškove korisničke opreme te trošak voda između adrese krajnjeg korisnika i adrese lokacije HT-a (MDF/ODF),  prijenosni vod koji obuhvaća troškove između dviju točaka unutar HT-ove Ethernet mreže. Imajući u vidu analizu iz poglavlja 1.6.3.2. NP-BBI, HT izražava sumnju u prikazane rezultate s obzirom da nije jasno da li su cijene HT-ovih vodova pravilno izračunate kao niti da li su na pravilan način uspoređene s dostupnim podacima iz WIK Consult studije. U tom smislu je nužno pojašnjenje u okviru NP-BBI koji su sve parametri uzeti u obzir kod izračuna cijena iz predmetne studije. Dodatno, potrebno je i pojašnjenje je li predmetna analiza iz NP-BBI uključila konzultacije s HAKOM-om kao regulatorom koji je definirao predmetne cijene i koji posjeduje potrebnu stručnost za provedbu kvalitetnog benchmark-a u odnosu na ostale države članice EU (kroz suradnju s BEREC-om i uz korištenje najnovijih podataka). U nedostatku transparentnog pojašnjenja koji elementi troškova usluga najma voda pojedinih operatora su uzeti u obzir kod komparativne analize, ovim putem upućujemo na cijene veleprodajnih usluga koje HT nudi u pristupnom dijelu, a koje su u potpunosti usporedive s istovjetnim uslugama operatora u EU (za razliku od cijena veleprodajnih vodova), a koje su među najnižima ili ispod prosjeka Europske Unije. Na Slikama 2., 3. i 4. nalaze se najnoviji usporedni prikazi cijena usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (eng. local loop unbundling – LLU), usluge fiksne terminacije (eng. fixed termination rate – FTR) i usluge najma korisničke linije (eng. wholesale line rental – WLR). Slika 2. Slika 3. Slika 4. Iz prikazanih podataka proizlazi da su cijene pristupnih usluga kao i usluge terminacije poziva u donjem prosjeku država članica Europske Unije. Pritom su cijene za LLU i FTR uslugu računate temeljem iste troškovne metodologije kao i cijene vodova u agregacijskoj mreži – BU-LRIC+. S obzirom na ovakvu regulatornu praksu HAKOM-a koja je cijene ostalih reguliranih usluga HT-a utvrdila na razini ispod EU prosjeka, nije jasno koji bi regulatorni razlozi doveli do definiranja cijena za HT-ove usluge najma voda na razini koja bi bila čak i do nekoliko puta veća od cijena u drugim državama članicama EU. Ovo poglavito imajući u vidu da je HAKOM pritom koristio istu troškovnu metodologiju. Navedeni podaci dodatno povećavaju sumnju u ispravnost analize iz poglavlja 1.6.3.2. NP-BBI-a. 1.3. Nedostupnost dark fiber usluge u agregacijskoj mreži u RH je u skladu s pretežitom praksom ostalih zemalja članica EU U nacrtu NP-BBI se navodi da „…HAKOM do sada nije regulirao usluge najma neosvijetljenih niti (darke fibre). Glavni razlog ovomu jest to što trenutačan kapacitet HT-ove agregacijske mreže nije dostatan za ponudu usluga najma neosvijetljenih niti.“ (poglavlje 1.6.3.1. nacrta NP-BBI). Navedeno utvrđenje je netočno. HAKOM u svojoj analizi mjerodavnog tržišta nije prikupljao od operatora podatke o dostupnosti dark fiber usluge niti slobodnih niti, dark fiber uslugu nije uključio u svoju analizu mjerodavnog tržišta pa stoga nije izveo niti je mogao izvesti, bilo kakav zaključak o razlozima iz kojih ta usluga ne bi bila regulirana. Stoga nije jasno na čemu MPPI temelji svoj zaključak da HAKOM nije regulirao dark fiber uslugu iz razloga što trenutačan kapacitet HT-ove agregacijske mreže nije dostatan za ponudu usluga najma neosvijetljenih niti. HAKOM nije uključio dark fiber uslugu u analizu mjerodavnog tržišta visokokvalitetnog pristupa pa ju posljedično nije niti analizirao niti regulirao dark fiber uslugu iz jednostavnog razloga što predmetna usluga u pravilu nije predmet regulacije sukladno primjenjivim pravilima iz područja ex-ante regulacije tržišta elektroničkih komunikacija (ne smatra se essential facility uslugom). Sukladno podacima dostavljenima HT-u od strane konzultanata Cullen International , cijene dark fiber usluge u svrhu agregacijskih veza su regulirane i objavljene u vrlo ograničenom broju EU zemalja. Dakle, činjenica što dark fiber usluga u RH nije regulirana ne predstavlja iznimku već, naprotiv, pravilo u regulatornom tretmanu ove vrste usluga u zemljama EU. Stoga ova činjenica ne može nikako poslužiti kao argument za postojanje tržišnog poremećaja u RH pa stoga niti za potrebu gradnje nove agregacijske mreže koja bi upravo ponudila dark fiber uslugu. Budući da nije poznat primjer u Europskoj Uniji gdje bi država odlučila graditi potpuno novu državnu agregacijsku mrežu pored već postojeće agregacijske mreže tzv. povijesnog (eng. incumbent) operatora, a u većini država dark fiber usluga nije regulirana, nepostojanje regulirane ponude dark fiber usluge nikako ne može biti dokaz postojanja bilo kakvog tržišnog poremećaja, već upravo suprotno. 1.4. Analiza koja pokazuje neisplativost poslovnog modela pružanja širokopojasnih usluga od strane alternativnih operatora izvan velikih gradskih središta je promašena Analiza iz poglavlja 1.6.3.3. nacrta NP-BBI-a je pogrešna, kako u dijelu korištene metodologije tako i vezano za korištene pretpostavke izračuna. U nastavku detaljno obrazlažemo nedostatke analize.  Operator ne mora iznajmiti HT-ove agregacijske vodove da bi pružao usluge širokopojasnog pristupa u ciljanim naseljima. Alternativni operator ne mora iznajmiti HT-ove agregacijske vodove da bi pružao usluge krajnjim korisnicima u naseljima izvan velikih gradova budući da postoje regulirani veleprodajni proizvodi (usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa mreži – bitstream, BSA/NBSA) koji omogućuju pružanje usluga krajnjim maloprodajnim korisnicima alternativnih operatora spajanjem s HT-ovom mrežom na IP, Ethernet ili DSLAM razini i jednaku poziciju u tržišnoj utakmici s HT-om na maloprodajnoj razini. Npr. operator koji koristi NBSA uslugu i virtualne kanale na nacionalnoj razini može pružati širokopojasne maloprodajne usluge u svim ruralnim područjima ako ima samo jednu točku međupovezivanja u Republici Hrvatskoj. Dakle, osnovna pretpostavka analize da operator uvijek ima trošak agregacijskog voda HT-a da bi pružio usluge krajnjim korisnicima u ruralnim i prigradskim naseljima je pogrešna.  Poimanje strukture mreže alternativnih operatora u RH kao klasične strukture jezgrene i agregacijske mreže je pogrešno. Pretpostavljena mrežna arhitektura alternativnog operatora na kojoj se temelji analiza nije točna. Alternativni operatori u RH imaju jednostavniju strukturu mreže od pretpostavljene ovom analizom, tako da se u njihovom slučaju može govoriti o jedinstvenoj jezgrenoj mreži u kojoj se ne može izdvojiti agregacija na način kako to pretpostavlja NP-BBI. Jednostavna mrežna struktura alternativnih operatora u Hrvatskoj utvrđena je i implementirana u okviru HAKOM-ovog testa istiskivanja marže u dijelu modeliranja NGN mreže alternativnog slično učinkovitog operatora (eng. similarly efficient operator ili SEO) koji je upravo utvrdio troškove pružanja usluga alternativnog operatora u RH uzimajući u obzir specifičnosti njihovih mreža. Stoga izračuni prosječne duljine agregacijskih vodova koje bi operatori trebali najmiti od HT-a nisu utemeljeni na pravilnim pretpostavkama. NP-BBI temeljen na pogrešnim pretpostavkama o mrežnoj infrastrukturi alternativnih operatora nije prepoznao današnju razinu razvijenosti mrežne arhitekture modernih telekom operatora.  Test istiskivanja marže HAKOM-a dokazuje da operatori mogu isplativo pružati maloprodajne širokopojasne usluge u svim dijelovima Hrvatske. Test istiskivanja marže razvijen od strane HAKOM-a i potvrđen od strane Europske komisije (u postupku notifikacije prijedloga odluka HAKOM-a), dokazuje da alternativni operatori mogu profitabilno poslovati bilo gdje u Republici Hrvatskoj. Naime, svaka HT-ova maloprodajna tarifa koja uključuje bilo koju širokopojasnu uslugu pristupa Internetu mora prije izlaska na tržište proći test istiskivanja marže HAKOM-a koji provjerava da li je ista postavljena na razinu koja ostalim operatorima omogućuje učinkovito tržišno natjecanje. Budući da je upravo HAKOM nadležno nacionalno regulatorno tijelo koje posjeduje potrebno regulatorno i stručno znanje za provođenje analiza profitabilnosti poslovanja alternativnih operatora u RH, nije jasno iz kojih razloga se analiza koju sadrži NP-BBI ne koristi alatima razvijenima od strane HAKOM-a koji se temelje na podacima koji odražavaju stvarno stanje na tržištu elektroničkih komunikacija u RH.  Analiza se temelji na mjesečnoj ARPU od 150 HRK o maloprodajnom korisniku širokopojasnog pristupa koja ne odgovara stvarnim iznosima ARPU u RH Analiza koristi mjesečni ARPU od 150 HRK bez da je naveden izvor takvog podatka. ARPU korisnika širokopojasnog pristupa u iznosu od 150 HRK je podatak koji bi se mogao odnositi na svega 3% korisnika koji koriste samostalnu uslugu širokopojasnog pristupa Internetu. Iz HT-ovih podataka koji se redovno dostavljaju HAKOM-u proizlazi da 3% korisnika ima samo jednu uslugu tj. samo uslugu širokopojasnog pristupa Internetu, dok 97% (u ovoj analizi zanemarenih korisnika) ima ili 2D paket (javno dostupna telefonska usluga i širokopojasni pristup Internetu u nepokretnoj mreži) ili 3D paket (javno dostupna telefonska usluga, širokopojasni pristup Internetu i televizija). Statistički je nereprezentativno ili metodološki netočno bazirati analizu na prosječnom prihodu od korisnika koji predstavljaju samo 3% korisničke baze, i to u tržišnim okolnostima u kojima istovremeno alternativni operatori u pravilu pružaju isključivo 2D i/ili 3D usluge. Naime, iz dostupnih službenih podataka proizlazi da je ARPU širokopojasnih korisnika u RH značajno veća od 150 HRK. Naime, iz izvješća konzultanata Analysis Mason „Country report data annex: Croatia“ od 12. kolovoza 2016. godine proizlazi da je ARPU za širokopojasni pristup Internetu i javno dostupnu telefonsku uslugu u zbroju 215 HRK. Ako se uzme u obzir da operatori u RH pretežno pružaju 2D i 3D usluge, a da iz službenih podataka proizlazi da je ARPU samo za 2D usluge na razini 215 HRK, proizlazi da analiza iz NP-BBI značajno podcjenjuje ARPU u RH pa time i rezultate analize čini u potpunosti pogrešnima.  Metodologija nije dosljedna kod izračuna prosječne duljine agregacijskog voda Iako se u tumačenju rezultata analize navodi da izbor županija odražava različite demogeografske osobine diljem Hrvatske te da je cilj analize provjeriti isplativost poslovanja operatora izvan velikih gradskih središta, činjenica raznolikosti županija nije uzeta u obzir pri računanju prosječne duljine agregacijskog voda od 50 km (koji alternativni operatori moraju iznajmiti od HT-a), pa je tako u izračun uzet u obzir i Grad Zagreb koji ima 641 km2 (korišten prosjek je 2.695 km2 ). Ako je namjera bila promatrati isplativost poslovanja izvan velikih gradskih središta, nije jasno iz kojih razloga su i agregacijske veze u sklopu Grada Zagreba uzete u obzir prilikom izračuna.  Analiza pokazuje nepoznavanje troškovnih elemenata uključenih u cijene HT-ovih reguliranih veleprodajnih pristupnih usluga Pretpostavka iz NP-BBI-a koja glasi: „b) operativni troškovi povezani s pristupnom mrežom procijenjeni su na prosječno 50 HRK…„ i navod „Treba naglasiti da preostali operativni troškovi uopće nisu bili obuhvaćeni analizom (npr. troškovi održavanja opreme, troškovi jezgrene mreže, troškovi maloprodaje, itd.)“ dokazuju osnovno nepoznavanje raspodjele troškova u okviru HT-ovih veleprodajnih usluga. Naime, veleprodajne cijene LLU i NBSA u sebi sadrže troškove jezgrene mreže kao i troškove održavanja opreme. Stoga se isti nikako ne bi smjeli ponovno ubrajati u izračun profitabilnosti poslovanja operatora. Nadalje, analiza se temelji na pretpostavci da će se nuditi usluge od samo 30 Mbit/s te se navodi da bi u protivnom rezultati analize bili pretjerani i nerealno visoki operativni troškovi agregacijske mreže. Ova pretpostavka je u potpunosti netočna budući da povećanje brzine ne uzrokuje visoke operativne troškove. Naime, troškovne kalkulacije veleprodajnih cijena pristupnih usluga koje je izradio HAKOM ne priznaju veći trošak po kriteriju povećanih pristupnih brzina. Navedeno je također utvrđeno kroz test istiskivanja marže razvijen od strane HAKOM-a. 2. NP-BBI će dovesti do izgradnje nacionalne agregacijske mreže paralelno uz već postojeću agregacijsku mrežu HT-a 2.1. HT već posjeduje nacionalnu agregacijsku mrežu koja već danas, ili uz manje nadogradnje, može osigurati potrebne kapacitete HT je vlasnik nacionalne agregacijske mreže koja povezuje gotovo sva naselja u RH. Štoviše, u većini ciljanih naselja NP-BBI-a HT posjeduje optičku agregacijsku mrežu pogodnu za ostvarivanje gotovo neograničenih transmisijskih kapaciteta. Na Slici 5. u nastavku nalazi se jasan prikaz dosega HT-ove agregacijske mreže. Iz prikaza je jasno vidljivo da HT-ova optička agregacijska mreža završava u okviru teritorijalnih granica gotovo svih ciljanih naselja NP-BBI-a (92%) te da se i manji broj preostalih naselja (8%) u pravilu nalaze u neposrednoj blizini HT-ove agregacijske mreže. Slika 5. HT-ova agregacijska mreža u određenim dijelovima već danas podržava transmisijske kapacitete koji udovoljavaju očekivanom povećanju brzina pristupa Internetu u pristupnim mrežama, dok u određenom dijelu ona zahtijeva nadogradnju aktivne opreme te manju pasivnu nadogradnju. Za razliku od ideje NP-BBI-a da se u izgradnju potpuno nove i uz HT-ovu mrežu paralelne agregacijske mreže utroši čak 775 milijuna HRK, već za za cca.120 milijuna HRK moguće je nadograditi HT-ovu postojeću agregacijsku mrežu kako bi se ostvarila ista razina kapaciteta. Nastavno na navedeno, premise na kojima NP-BBI temelji zaključak o odbacivanju opcije nadogradnje postojeće mreže HT-a su u osnovi netočne i paušalne: a) NP-BBI ne prilaže izračun iznosa od 391,7 milijuna HRK kao iznosa potrebnog za nadogradnju HT-ove mreže. Predmetni iznos nije utemeljen (HT procjenjuje ovaj trošak na razini cca. 120 milijuna HRK) a NP-BBI ne iznošenjem konkretnih elemenata izračuna onemogućuje detaljnije komentare u ovom dijelu. b) Raspoloživost kapaciteta - Potreban kapacitet se može postići i Ethernet a ne samo xWDM tehnologijom. c) Redudantnost i tehničke rezerve - HT-ova svjetlovodna (pasivna) agregacijska mreža omogućava realizaciju prstenaste aktivne agregacijske mreže sljedeće generacije (eng. next generation ili NG) (IP/MPLS bazirane), odnosno omogućava redundantne veze između dvije hijerarhijske razine NG aktivne agregacijske mreže (na višim hijerarhijskim slojevima). Na nižim hijerarhijskim slojevima mreže realizirano je povezivanje NG aktivne agregacijske opreme u lance i sustave točka-točka (PtP). Topologija aktivne agregacijske mreže omogućava višestruko iskorištavanje svjetlovodnih kapaciteta i visoku raspoloživost prijenosa temeljenu na mehanizmima zaštite prometa aktivne mreže. Agregacijska mreža temeljena na NG aktivnoj agregacijskoj tehnologiji ne iziskuje više od jednog para svjetlovodnih niti na svakoj od dionica svjetlovodne mreže, između dva naselja duž trase svjetlovodne mreže. Međutim, u slučaju degradacije pojedine svjetlovodne niti na određenoj trasi HT prespaja agregacijski promet na nove niti (bilo da se radi o nitima iz već postojeće infrastrukture, bilo da se radi o zamjeni postojećih kabela). Navedeno spada u aktivnosti redovnog održavanja pasivne agregacijske infrastrukture. d) Koristan životni vijek postojećih svjetlovodnih niti i dodatni troškovi za zamjenu svjetlovodnih niti - Praksa pokazuje da je životni vijek svjetlovodnih niti duži od 20 godina. Osim toga, HT je kontinuirano kroz godine (od 1990-tih nadalje) nadograđivao svjetlovodne kapacitete na agregacijskim dionicama te stoga na većini dionica postoji 'više' generacija svjetlovodnih kabela. Također, HT kontinuirano vrši zamjenu svjetlovodnih kabela na trasama gdje se za to pokaže potreba, npr. uslijed eventualnih degradacija. Stoga je tvrdnja o potrebi kompletne zamjene svjetlovodne infrastrukture u sljedećih 5 godina tehnološki neutemeljena. Dodatno, prema podacima od 2009. godine do danas, ukupna duljina segmenata svjetlovodnih kabela na agregacijskim dionicama HT-a povećava se za cca. 400 - 600km godišnje. e) Kompetitivnost procesa odabira operatora - Privatni DBO model jedan je od mogućih investicijskih modela sukladno Broadband smjernicama. Pojedini izazovi ovog modela jednako dolaze do izražaja kod Javnog DBO modela koji je odabran NP-BBI-em. Izgradnjom državne agregacijske mreže uzduž postojećih trasa HT-ove agregacijske mreže te neovisno o dostupnim transmisijskim kapacitetima HT-ove agregacijske mreže, ozbiljno bi se ugrozilo tržišno natjecanje na tržištima vodova. Iako ulogu vlasnika nove mreže ne bi više imao OiV nego RH, nelojalna konkurencija koju bi predmetna mreža stvorila, i to protivno Broadband smjernicama, mogla bi ozbiljno ugroziti postojeće privatne investitore i time i tržišno natjecanje u cjelini. Skrećemo pritom pažnju da NP-BBI niti u jednom dijelu nije adresirao ostale operatore/davatelje usluga vodova u RH i potencijalni utjecaj koncepta iz sadašnjeg NP-BBI-a na njihovo poslovanje. f) Nedostupnost usluga neosvijetljenih niti - S obzirom da suvremena aktivna oprema omogućuje gotovo neograničene transmisijske kapacitete korištenjem svega jednog para optičkih niti, nije jasno kako bi nedostupnost usluga dark fiber-a onemogućila operatore da razvijaju svoje daljnje poslovanje, a imajući u vidu niz tehnoloških rješenja kojima je moguće postići potreban transmisijski kapacitet g) Nepostojanje pozitivnih utjecaja na tržišno natjecanje - NP-BBI navodi da bi odabirom opcije nadogradnje HT-ove mreže došlo do održavanja HT-ove dominantne pozicije na agregacijskom tržištu, protežući je i na tržište nepokretnog širokopojasnog pristupa u ruralnim i prigradskim područjima. Navedeni navodi su neutemeljeni budući da Broadband smjernice predviđaju zahtjeve transparentnosti kod pristupa postojećoj infrastrukturi. S druge strane, HT je opsežno reguliran, kako na veleprodajnoj razini tako i kroz maloprodajni test istiskivanja marže. No čak i neovisno o navedenome, eventualna monopolistička pozicija jednog operatora ne opravdava dodjeljivanje EU sredstava drugom operatoru (odnosno u ovom slučaju državi) budući da sukladno stavu Europske komisije „…fondovi nisu prikladan instrument za rješavanje problema tržišnog natjecanja.“ . Zaključno, postupak i opravdanje dodjele EU fondova ne bi smjelo imati za svrhu rješavanje problema tržišnog natjecanja, koji su u nadležnosti nacionalnog regulatora, a kako to se to pogrešno navodi u okviru NP-BBI. h) Dodatni troškovi za zamjenu zastarjele aktivne opreme - NP-BBI kao negativnu stranu ove opcije navodi potrebu zamjene aktivne opreme nakon određenog razdoblja. Zamjena aktivne opreme kao i povezani trošak postoje i u opciji izgradnje nove agregacijske mreže, samo što predmetni trošak u toj opciji moraju podmiriti sami operatori korisnici agregacijske mreže. Ovaj element se, međutim, ne uzima kao negativan kod izabrane opcije NP-BBI-a niti se potrebno ulaganje operatora u aktivnu opremu uzima u obzir prilikom procjene održivosti predmetne opcije i prilikom procjene potražnje. 2.2. NP-BBI, protivno Broadband smjernicama, preferira dark fiber tehnološko rješenje Sukladno Broadband smjernicama, bijelo NGA područje je „…područje je područje na kojem NGA mreže trenutno ne postoje i na kojima nije vjerojatno da će biti izgrađene u roku od 3 godine od strane privatnih investitora.“ . NGA mreže su pak definirane sukladno načelu tehnološke neutralnosti, odnosno „Budući da se broadband usluge mogu pružiti temeljem različitih tehnoloških rješenja, natječaj ne bi smio favorizirati ili isključivati bilo koju tehnologiju ili mrežnu platformu.“ . NP-BBI je u ovome dijelu, kao i u prijašnjem nacrtu, još uvijek protivan Broadband smjernicama. NP-BBI u poglavlju 3.1. povezano s poglavljem 1.7.1., te imajući u vidu formulaciju pitanja za operatore koja su dio nacrta NP-BBI-a na javnom savjetovanju, izričito preferira tehnološko rješenje dark fiber agregacijske mreže. Naime, umjesto da NP-BBI kao kriterij za definiciju bijelog područja postavi kriterij da postojeća NGN mreža nije u mogućnosti podržati potreban transmisijski kapacitet, to jest osigurati potreban bandwith za podržavanje potrebnih brzina pristupa Internetu u pristupnim mrežama, NP-BBI inzistira na određenoj tehnologiji (dark fiber). Da je upravo potreban kapacitet mjerljiv u Gbit/s (a ne broju fizičkih optičkih niti) jedini kriterij za provjeru postojanja odgovarajuće agregacijske mreže, proizlazi i iz analize u Tablici 1.5. NP-BBI – Procjena potrebnih kapaciteta NGN agregacijske mreže po županijama u 2025. i 2035. Međutim, protivno vlastitom utvrđenju u tablici 1.5. te protivno obvezi tehnološke neutralnosti iz Broadband mjernica, NP-BBI u daljnjem tekstu izričito isključuje svako tehnološko rješenje NGN agregacijskih mreža koje nije dark fiber rješenje. Navedeno proizlazi iz sljedećih navoda u NP-BBI: - u upitniku za operatore NP-BBI, umjesto da postavi pitanje planiraju li operatori u sljedeće 3 godine komercijalna ulaganja u agregacijsku mrežu koja će osigurati potreban kapacitet u Gbit/s sukladno Tablici 1.5. NP-BBI, NP-BBI postavlja pitanje „…planiraju li u razdoblju od iduće tri godine (do kraja 2019.) komercijalna ulaganja u agregacijsku svjetlovodnu infrastrukturu s većim brojem neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti, koja bi povezala bilo koje naselje označeno kao opravdano…“. - u poglavlju 1.8.1. navodi se da je zaključeno „…da HT-ova postojeća agregacijska mreža nije u stanju podržati predviđeno povećanje agregacijskih kapaciteta prema ciljanim naseljima Programa, prvenstveno s obzirom na količinu raspoloživih neosvijetljenih niti (tj. viška kapaciteta na pasivnom sloju)…“ iako broj raspoloživih neosvijetljenih niti u tehnološkom smislu nije relevantan za osiguravanje transmisijskih kapaciteta sukladno Tablici 1.5. NP-BBI-a. Dakle, čak i ako će na istom području postojati agregacijska mreža koja će omogućavati dostatne kapacitete mjereno u Gbit/s, NP-BBI takvu mrežu isključuje iz definicije NGN mreže i područje svrstava u bijelo područje. Štoviše, NP-BBI čak niti ne želi prikupiti informacije od operatora o planiranim komercijalnim ulaganjima u aktivni sloj agregacijske mreže i na taj način izričito isključuje sva ostala tehnološka rješenja koja nisu dark fiber rješenje. 3. Upitna je poslovna održivost NP-BBI-a - cilja se ka izgradnji prekapacitirane mreže temeljene na nerealnim pretpostavkama o potražnji NP-BBI predviđa izgradnju agregacijske infrastrukture na način da se osigura 48 niti po svakoj agregacijskoj trasi između dvaju susjednih ciljanih naselja. Pritom je broj niti po trasi „…procijenjen sukladno predviđenoj dugoročnoj potražnji za neosvijetljenim nitima od strane operatora na tržištu – predviđa se da će najviše pet operatora koristiti neosvijetljene niti na agregacijskim trasama u razdoblju od idućih 20 godina.“ (točka 2.1. NP-BBI). NP-BBI nigdje ne obrazlaže na koji je način procijenjena navedena potražnja. NP-BBI isto tako nigdje ne obrazlaže očekivanu financijsku isplativost operatora koji bi sklapali IRU ugovore s RH. Hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija trenutno je u procesu konsolidacije te su pored HT Grupe i VIPnet d.o.o., na tržištu, od velikih operatora, još prisutni Metronet telekomunikacije d.d. i H1 Telekom d.d. Imajući u vidu da će HT očekivano biti orijentiran na iskorištavanje svoje vlastite agregacijske mreže, nije jasno na kojih pet operatora po regiji NP-BBI računa. Dodatno, NP-BBI inzistira na tvrdnji kako je dark fiber tehnološko rješenje bolja varijanta za operatore. Međutim, upravo ovo rješenje zahtijeva od operatora (kako postojećih tako i potencijalnih novih operatora na tržištu) značajne investicije po svakom agregacijskom čvoru na kojem bi operator ugovorio dark fiber uslugu. Naime, operator na svakom agregacijskom čvoru mora prije početka pružanja usluga investirati u aktivnu opremu čiji prosječan trošak se može mjeriti na razini i 75.000 kn po agregacijskom čvoru . Pored investicije u aktivnu opremu, operator mora podmiriti i trošak dobivenih prava (IRU princip). Imajući u vidu da bi prihodi od najma infrastrukture trebali minimalno pokriti sve operativne troškove upravljanja i održavanj Djelomično prihvaćen 1. Primjedba se ne prihvaća. HT općenito kroz komentare i dostavljene podatke o svojoj postojećoj agregacijskoj mreži na prvom i drugom javnom savjetovanju NP-BBI-ja nije dokazao da raspolaže agregacijskom infrastrukturom koja je neophodna i dostatna za ostvarenje ciljeva Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju 2016.-2020. (u daljnjem tekstu: Strategija) i Digitalne agende za Europu (u daljnjem tekstu: DAE). 1.1. Primjedba se ne prihvaća. Regulacija cijena i uvjeta pristupa postojećoj HT-ovoj agregacijskoj mreži ne znači da je na tržištu otklonjen, odnosno da i nadalje ne postoji tržišni neuspjeh. Tržišni neuspjeh proizlazi iz nedostatka adekvatne NGN agregacijske infrastrukture i nepostojanju tržišne utakmice na tom segmentu tržišta, koja je neophodno potrebna za ostvarenje strateških ciljeva zadanih Strategijom i DAE. 1.2. Primjedba se ne prihvaća. HT nije uspio dokazati da su cijene najma vodova u agregacijskoj mreži u Hrvatskoj u skladu s usporedivim cijenama istovrsnih usluga u EU-u, tj. osporiti rezultate istovrsne analize navedene u NP-BBI-ju, poglavlje 1.6.3.2. Detaljno očitovanje o tome MMPI navodi u idućim odgovorima na komentare Primjedba je nejasna. HT nije naveo razloge nemogućnosti provjere referenciranih naknada britanskog i nizozemskog operatora. Opisi veleprodajnih usluga britanskog i nizozemskog operatora, tehničke karakteristike, uvjeti korištenja i cijene transparentno su navedene na hiperlinkovima koji su referencirani u poglavlju 1.6.3.2. (također navedeni ovdje u fusnotama 1 i 2. (1. https://www.openreach.co.uk/orpg/home/products/ethernetservices/ethernetbackhauldirect/ebd.do 2. http://www.kpn-wholesale.com/en/our-products/business-end-users/datanetwerken/w/wholesale-ethernet-access-services.aspx i http://www.kpn-wholesale.com/en/our-products/business-end-users/datanetwerken/d/dwdm-ill.aspx.)). Referencirani hiperlinkovi vode na glavne (polazne) stranice veleprodajnih proizvoda koji su predmet usporedbe analize. U slučaju nizozemskog operatora KPN-a u tekstu je, radi lakšeg razumijevanja, referenciran hiperlink na engleskom jeziku. Primjedba se ne prihvaća. Elemente mreže koji su obuhvaćeni analizom, kao i sve ostale karakteristike analiziranih usluga iznajmljenih vodova, autori referencirane studije WIK Consult-a (fusnota 3 - http://www.wik.org/uploads/media/BT_EthernetLL_Benchmark_final.pdf.) transparentno i detaljno opisuju u studiji, a posebno unutar Priloga (Annex-a) III, gdje je opisana metodologija usporedbe cijena po svim analiziranim zemljama EU-a. Navod o obuhvaćenim popustima s obzirom na trajanje ugovora od 2 godine je irelevantan za analizu u poglavlju 1.6.3.2 NP-BBI-ja, budući da HT u reguliranim cijenama usluga iznajmljenih vodova nema ugrađene opcije davanja popusta s obzirom na trajanje ugovora (vrijedi i za cijene koje će vrijediti od 01.01.2017.) ( Postojeće cijene HT-ovih reguliranih iznajmljenih vodova navedene su u https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2015/analiza_trzista/SP%20HT-a%20za%20iznajmljene%20elektroni%C4%8Dke%20komunikacijske%20vodove%20(LLRO)_20140901.pdf, a nove cijene koje vrijede od 01.01.2017. u https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2016/odluke_rjesenja_presude/4_Odluka-HT-Naknade%20WLL_kona%C4%8Dna%20odluka-20160914.pdf.). Primjedba se ne prihvaća. HT usporedbu svojih cijena najma vodova sa cijenama španjolskog i islandskog incumbent-a generalizira kao usporedbu na razini EU-a. Takva generalizacija se ne može prihvatiti, jer (i) Island uopće nije dio EU-a te (ii) bez Islanda, usporedba se bavi samo jednom članicom EU-a (Španjolskom), što se ne može smatrati niti minimalno reprezentativnim za izvođenje bilo kakvih zaključaka na razini EU-a, pogotovo ne u usporedbi s analizom koja je dana u poglavlju 1.6.3.2 NP-BBI-ja i koja, na temelju rezultata WIK Consult studije (fusnota 3) daje usporedne rezultate za 10 država članica EU-a. Nadalje, uvidom u strukturu i cijene usluga najma vodova španjolskog incumbent operatora (Telefonica) ( http://www.movistar.es/rpmm/estaticos/operadoras/servicios-regulados/oferta-de-referencia-de-lineas-alquiladas-terminales-orla/orla.zip.) vidljivo je da HT nije ispravno izvršio usporedbu, budući da je iz svojih cijena isključio naknade za priključne točke, dok su u španjolskim usporednim cijenama usluga uključene naknade koji odgovaraju naknadama za priključne točke u HT-ovim cijenama. Time usporedba HT-ovih cijena i cijena Telefonice nije vjerodostojna, budući da naknade za priključne točke imaju značajni udio u ukupnoj cijeni najma voda, koji se kreće u rasponu od 40-91% (PPC) te 57-95% (WLL), ovisno o kapacitetu voda (100 Mbit/s-1 Gbit/s) i definiranom razredu duljine voda (vrijedi za regulirane cijene HT-ovih usluga najma vodova koje stupaju na snagu 01.01.2017.). Primjedba se ne prihvaća. HT-ova primjedba je neutemeljena, budući da je na početku poglavlja 1.6.3.2 jasno navedena struktura HT-ovih reguliranih cijena iznajmljenih vodova, koju HT na identičan način opisuje i u svojem komentaru. Iz sadržaja i konteksta cijelog poglavlja 1.6.3 jasno je da analiza obuhvaća agregacijske mreže i agregacijske vodove kojima se povezuju suburbana i ruralna područja Hrvatske, kao ciljana područja provedbe povezanog ONP programa. U tom smislu od značaja su HT-ovi regulirani vodovi koji su na oba kraja zaključeni (terminirani) u mrežama drugih operatora (WLL), te su i cijene takvih vodova analizirane u poglavlju 1.6.3.2. (u svrhu otklanjanja svih budućih dvojbi, podatak o analizi cijene WLL vrste vodova bit će dodatno naveden u poglavlju 1.6.3.2 kod revizije dokumenta NP-BBI-ja). U pogledu drugog dijela komentara, potpuno je jasno da HAKOM posjeduje potrebnu stručnost za provedbu kvalitetnog benchmark-a cijena iznajmljenih vodova. Međutim, kao i što HT navodi u ostalim komentarima, regulacija cijena HT-ovih iznajmljenih vodova izvedena je kroz BU-LRIC+ model, a ne metodologijom benchmark-a, te je utoliko nejasno zašto HT povezuje stručnost oko regulacije cijena i usporedbu vrijednosti reguliranih cijena u odnosu na ostale države članice EU-a. Primjedba se ne prihvaća. Primjena iste metodologije određivanja cijena (BU-LRIC+) za različite regulirane usluge ne mora imati nikakve implikacije na konačne vrijednosti cijena i njihovu poziciju u usporedbi s ostalim državama EU-a. Uz metodologiju određivanja cijena reguliranih usluga vezan je i velik broj parametara čije vrijednosti ovise o lokalnim značajkama tržišta u svakoj od država EU-a. Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu u kojem će u tekstu NP-BBI-ja biti uklonjen navod o razlozima zbog kojih HAKOM do sada nije regulirao usluge najma neosvijetljenih niti. 1.3. Primjedba se ne prihvaća. Pretežita praksa nereguliranja dark fibre usluga u državama EU-a ne može biti valjan dokaz nepostojanja tržišnog poremećaja na tržištu agregacijskih mreža u Hrvatskoj (ne može se zaključivati generalizacijom). Postojanje ili nepostojanje tržišnog poremećaja u svakoj državi EU-a treba biti utvrđeno prema lokalnim značajkama i prilikama svakog tržišta. 1.4. Primjedba se ne prihvaća. Detaljnije obrazloženja neprihvaćanja ove HT-ove tvrdnje također su dani u očitovanjima na iduće komentare Primjedba se ne prihvaća. Činjenica je da se alternativni operatori općenito mogu osloniti na regulirane usluge bitstream-a za pružanje usluga širokopojasnog pristupa. Pri tome i dalje, suprotno navodima HT-a, moraju iznajmiti HT-ove agregacijske vodove za međupovezivanje na Ethernet i DSLAM razini u naseljima u kojima ne postoji niti jedna druga agregacijska mreža osim HT-ove (veći dio naselja u suburbanim i ruralnim područjima Hrvatske). Međutim, u kontekstu NGA usluga, oslanjanje na regulirane bitstream usluge HT-a moguće je samo za područja u kojima HT upravlja NGA mrežama. U ostalim područjima (a takva područja su ciljana područja provedbe povezanog ONP programa), svaki operator koji gradi ili želi ostvariti pristup izgrađenoj NGA mreži, u nedostatku mogućnosti izbora, mora se osloniti na HT-ove agregacijske vodove, radi povezivanja pristupne i jezgrene mreže. Osim toga, HT-ovo inzistiranje na bitstream usluzi i međupovezivanju na samo jednoj točki za cijelu Hrvatsku ne potiče razvoj tržišta i napredovanje operatora na tzv. investicijskoj ljestvici (investment ladder), niti ostavlja mogućnost ravnopravnog tržišnog natjecanja i konkurentnosti maloprodajnih ponuda alternativnih operatora. Primjedba se ne prihvaća. Kao što je navedeno u očitovanju na prethodni komentar 1.13., dostatni kapaciteti u NGN agregacijskoj infrastrukturi nužni su za povezivanje NGA pristupnih mreža koje će biti implementirane kroz povezani ONP program. NGA pristupne mreže koje će biti implementirane kroz ONP program većinom će se nalaziti u suburbanim i ruralnim područjima koja su udaljenija od najvećih gradskih središta. U tom kontekstu treba promatrati i analizu u poglavlju 1.6.3.3., umjesto konteksta postojeće strukture mreža koju HT pretpostavlja za alternativne operatore. Primjedba se ne prihvaća. HAKOM je tijekom 2016., uslijed promjena na tržištu i pritužbi alternativnih operatora, pokrenuo reviziju postojeće metodologije testa istiskivanja marži koja je donesena 2014. (https://e-rasprave.hakom.hr/erasprava/public/discussions/432. ). Osim toga, ne dovodeći u pitanje rezultate postojećeg testa istiskivanja marži HAKOM-a, koji se temelji na metodologiji usvojenoj 2014., važna je i činjenica da se postojeće maloprodajne usluge HT-a većinom odnose na osnovni širokopojasni pristup s brzinama ispod 30 Mbit/s, dok su NGA usluge s brzinama iznad 30 Mbit/s dostupne na ograničenom području Hrvatske, većinom na području većih urbanih sredina (pogotovo u slučaju HT-ovih usluga koja se pružaju putem FTTH infrastrukture). Time te maloprodajne usluge, po strukturi i lokacijskoj dostupnosti, većinom ne odgovaraju uslugama koje će operatori nuditi putem NGA mreža koje će biti implementirane kroz povezani ONP program u suburbanim i ruralnim sredinama Hrvatske. Primjedba se djelomično prihvaća. U tekstu dokumenta biti će jasno naznačeno da se radi o iznosu bez PDV-a te da iznos obuhvaća i ostale usluge koje se nude putem širokopojasnih priključaka. Primjedba se ne prihvaća u dijelu u kojem HT tvrdi da je pretpostavljeni mjesečni ARPU u analizi prenizak. Činjenica je da je tijekom 2015. prosječni ARPU za širokopojasni pristup iznosio 210 HRK s PDV-om ( Study on retail broadband access prices (as of February 2015) - BIAC, European Commission, https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/study-retail-broadband-access-prices-february-2015. ). No, analiza iz poglavlja 1.6.3.3 obuhvaća iduće razdoblje od 20 godina, te je stoga u obzir potrebno uzeti i očekivani pad ARPU-a u tom razdoblju (pogotovo zato jer su sadašnje razine maloprodajnih cijena širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj veće od prosjeka EU-a, kao što pokazuje i graf na Slici 1-14 dokumenta). Primjedba se većim dijelom ne prihvaća. U financijskom modelu analize u poglavlju 1.6.3.3 korištene su stvarne udaljenosti do svih ciljanih naselja NP BBI-ja (odnosi se na ciljana naselja definirana nakon završetka prvog javnog savjetovanja), bez iznimke za bilo koje naselje unutar bilo koje županije. Komentirana udaljenost od 50 km odnosi se na prosječni razred udaljenosti agregacijskog voda kojeg alternativni operatori koriste (s obzirom da je isti razred definiran u rasponu od 15-50 km). U pogledu komentara na analizu naselja u administrativnom sastavu Grada Zagreba (kao županije), treba istaknuti da administrativno područje Grada Zagreba kao županije obuhvaća veći broj manjih okolnih ruralnih naselja, koje se ne smije poistovjećivati s naseljem (gradom) Zagrebom u užem smislu kao velikim gradskim središtem (npr. Donji i Gornji Dragonožec, Kašina, itd.). Primjedba se djelomično prihvaća. Radi izbjegavanja budućih nejasnoća, u dokument NP-BBI-ja biti će uneseno detaljnije pojašnjenje primijenjene metodologije izračuna duljina agregacijskih vodova. Primjedba je nejasna. Analiza u poglavlju 1.6.3.3 bavi se analizom mogućnosti poslovanja ostalih (alternativnih) operatora izvan velikih gradskih središta, tj. u suburbanim i ruralnim područjima kao ciljanim naseljima NP-BBI-ja u kojima ne postoji niti jedna druga agregacijska mreža, osim HT-ove. Ta analiza napravljena je u kontekstu ostalih operatora kao potencijalnih korisnika potpora u povezanom ONP programu (tj. kao operatora koji će graditi NGA mreže u ciljanim područjima NP-BBI-ja) ili korisnika pristupa NGA mrežama izgrađenim u povezanom ONP programu (putem ULL-a ili bilo kojeg oblika bitstream pristupa na nižim mrežnim hijerarhijskim razinama). U oba slučaja ti operatori moraju osigurati povezivanje predmetnih pristupnih mreža i jezgrenih mreža na nacionalnoj razini, što, u odsustvu mogućnosti izbora, trenutno mogu napraviti samo putem HT-ove agregacijske mreže (zanemarujući u ovom trenutku činjenicu nedostatnih kapaciteta u HT-ovoj agregacijskoj mreži). Slijedom toga, ostali operatori u ovakvim slučajevima, osim troškova pristupne i agregacijske mreže, imaju i ostale troškove (jezgrene mreže, maloprodaje), koji su ovdje izostavljeni (budući da i bez uključivanja tih troškova, analiza daje identične rezultate u kvalitativnom smislu). Prema tome, u HT-ovom komentaru je nejasna veza opisanih slučajeva s reguliranim veleprodajnim uslugama LLU-a i NBSA-a (naročito ako HT nije operator pristupne NGA mreže). Primjedba se djelomično prihvaća, te će, radi izbjegavanja budućih nejasnoća, u poglavlju 1.6.3.3 biti detaljnije opisan kontekst analize poslovanja operatora izvan većih gradskih središta. Primjedba se ne prihvaća. HT-ov komentar je djelomično korektan u dijelu veleprodajnih cijena za ULL i bitstream usluge na razini pristupnog mrežnog čvora (DSLAM, OLT). Međutim, u poglavlju 1.6.3.3 navodi se povećanje operativnih troškova vezanih uz agregacijsku mrežu (u paragrafu koji slijedi navođenju osnovnih pretpostavki analize po točkama a-g). Uvidom u regulirane cijene za agregacijski dio mreže (za usluge iznajmljenih vodova i bitstream na razini DSLAM-a/OLT-a i Ethernet razini), jasno je vidljivo povećanje reguliranih cijena (a time i troškova ostalih operatora) s povećanjem korištenih brzina ( Dodatak 2 i 3 LLRO-a - https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2015/analiza_trzista/SP%20HT-a%20za%20iznajmljene%20elektroni%C4%8Dke%20komunikacijske%20vodove%20(LLRO)_20140901.pdf i poglavlja 5.3 i 5.4 BSA-a https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2016/analiza_trzista/SP%20HT-a%20za%20uslugu%20veleprodajnog%20%C5%A1irokopojasnog%20pristupa%20(BSA)_20160714.pdf.). U kontekstu poglavlja 1.6.3.3 radi se o agregiranim brzinama pojedinačnih korisnika iz pristupne mreže, sukladno pretpostavci iz točke f) poglavlja 1.6.3.3. Prema tome, pretpostavka o ponudi NGA usluga od samo 30 Mbit/s je vrlo konzervativna u pogledu korištenih agregiranih kapaciteta u agregacijskoj mreži. U slučaju ponude većih brzina u pristupnoj mreži (npr. s brzinama od 100 Mbit/s i više), rezultati analize iz poglavlja 1.6.3.3 još bi izraženije ukazivali na neisplativost poslovanja ostalih operatora izvan većih gradskih središta. 2. Primjedba se ne prihvaća. Na temelju svih informacija koje je dostavio HT i provedenih analiza tijekom pripreme NP-BBI-ja utvrđeno je da se u slučaju NP-BBI-ja nikako ne radi o izgradnji paralelne nacionalne agregacijske mreže i da postojeća HT-ova agregacijska mreže ne posjeduje dovoljne kapacitete za razvoj NGA širokopojasnog pristupa u suburbanim i ruralnim područjima Hrvatske. U nastavku se daju detaljnija očitovanja na sve komentare HT-a vezane uz pitanje izgradnje adekvatne NGN agregacijske mreže 2.1. Primjedba se ne prihvaća. Navod o mogućnosti osiguranja potrebnih kapaciteta, opcionalno uz manje nadogradnje, nije točan. Sukladno podacima koje je HT dostavio nakon prvog javnog savjetovanja, postojeća agregacijska mreža HT-a prvenstveno ne posjeduje dostatne kapacitete na pasivnom sloju (slobodne neosvijetljene niti), kao što je detaljno obrazloženo u poglavlju 1.8 NP-BBI-ja. Štoviše, ukoliko promatramo stanje kapaciteta postojeće agregacijske mreže HT-a, ista srednje i dugoročno nikako ne može zadovoljiti temeljne potrebe. Osim toga, potencijalna nadogradnja postojeće HT-ove agregacijske mreže s aktivnom opremom (xWDM) u većini ciljanih naselja NP-BBI-ja ne može se niti sa tehničkog niti sa troškovnog aspekta smatrati manjom nadogradnjom, kao što navodi HT (u ovom trenutku isključujući ostale negativne tržišne aspekte takve opcije, što je također detaljno opisano u poglavlju 1.8). 2.1.a) Primjedba se ne prihvaća. Izračun troškova nadogradnje HT-ove agregacijske mreže u dokumentu NP-BBI-ja temelji se na predviđenim potrebnim kapacitetima u idućih 20 godina, sukladno analizi u poglavlju 1.7.1 (osnovni parametri analize navedeni su u Tablici 1-4). Analiza ukazuje na nužnost implementacije xWDM opreme na većini agregacijskih trasa, temeljem čega je izračunat i predviđeni trošak nadogradnje od 391,7 milijuna kn (detaljnije objašnjenje o razlozima implementacije xWDM tehnologije dano je u očitovanju na idući komentar 2.1.b)). 2.1.b) Primjedba se ne prihvaća. Napretkom Ethernet tehnologije izvjesno je da će u budućnosti biti teoretski moguće kroz ograničene pasivne svjetlovodne kapacitete, kakvi su prisutni u postojećoj HT-ovoj agregacijskoj mreži, i putem Ethernet tehnologije ostvarivati kapacitete do 100 Gbit/s po individualnoj trasi. No, osim same dostupnosti bržih Ethernet sučelja od strane proizvođača mrežne opreme, moguću primjenu Ethernet tehnologije treba promatrati i iz aspekta najveće moguće duljine trase i, s tim povezano, kvalitete postojećih HT-ovih svjetlovodnih niti. Također, potrebno je u obzir uzeti i troškove implementacije takvih brzih Ethernet sučelja i njihovu kompatibilnost sa starijom aktivnom mrežnom opremom. Nevezano na prethodno, xWDM tehnologija, u odnosu na Ethernet tehnologiju, nudi daleko veću fleksibilnost ostvarenja potrebnih kapaciteta i njihovog dijeljenja između više operatora korisnika na ograničenim kapacitetima svjetlovodne infrastrukture u HT-ovoj postojećoj agregacijskoj mreži. Uzevši u obzir i predviđeni rast potrebnih kapaciteta po trasama (prikazan na grafovima na slici 1-15 u poglavlju 1.7.1), xWDM tehnologija nameće se kao bolje tehnološko rješenje u analizi opcije nadogradnje HT-ove postojeće agregacijske mreže (u ovom trenutku isključujući sve ostale nedostatke te opcije koji su rezultirali odbacivanjem te opcije kao poželjne opcije implementacije NGN agregacijske mreže). 2.1.c) Primjedba je djelomično prihvatljiva u dijelu u kojem se navode redundantne mogućnosti postojeće HT-ove mreže. Međutim, redundancija sama po sebi ne može riješiti problem nedostatka dovoljnih kapaciteta u postojećoj agregacijskoj mreži, pogotovo u pogledu krajnje ograničenih kapaciteta na pasivnom sloju HT ove agregacijske mreže (dostupan broj slobodnih svjetlovodnih niti). Također, navedene redundantne mogućnosti u mreži mogu biti ostvarene i na pasivnom i na aktivnom sloju novoizgrađene mreže u sklopu NP BBI-ja (pri čemu ih na aktivnom sloju realizira operator koji unajmljuje svjetlovodne niti, u skladu s vlastitim potrebama). Primjedba se ne prihvaća u dijelu u kojem HT opisuje postupak kod degradacije pojedine svjetlovodne niti, budući da je nemoguće izvršiti prespajanje na druge slobodne svjetlovodne niti na trasi (ukoliko takve niti ne postoje, kao što je slučaj u postojećoj agregacijskoj mreži HT-a). Također je u HT-ovom komentaru nejasan navod o zamjeni postojećih kabela u slučaju degradacije, tj. da li bi takva zamjena rezultirala prekidom veze na određenoj trasi i kakav utjecaj takve zamjene imaju na troškove implementacije NP-BBI-ja u opciji nadogradnje postojeće HT-ove agregacijske mreže, budući da su takvi troškovi identični troškovima kod izgradnje nove agregacijske infrastrukture u odabranoj opciji implementacije NP-BBI programa. 2.1.d) Primjedba je nejasna. HT u svojem komentaru nije precizirao što podrazumijeva pod nadogradnjom svjetlovodnih kapaciteta po segmentima. Nejasno je da li se radi o zamjeni postojećih kabela (zbog dotrajalosti ili degradacije), ili se radi o proširenju kapaciteta po broju svjetlovodnih niti. Štoviše, iz samih navoda HT-a nameće se i zaključak da je svjetlovodna agregacijska mreža HT-a pri kraju svog životnog vijeka. 2.1.e) Primjedba se ne prihvaća. Tijekom pripreme NP-BBI-ja MMPI je prikupio sve mjerodavne podatke o stanju postojećih agregacijskih vodova, što obuhvaća i HT i javne tvrtke u sklopu projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture (OSI). Dodatno, tijekom drugog javnog savjetovanja, podatke o postojećoj svjetlovodnoj infrastrukturi i planovima ulaganja dostavila su još tri operatora. U skladu s navedenim, nakon drugog javnog savjetovanja korigirana su ciljana naselja provedbe NP-BBI programa. Stoga ne stoji tvrdnja iz HT-ovog komentara da bi se izgradnjom državne agregacijske mreže ugrozilo tržišno natjecanje na tržištu iznajmljivanja vodova, budući da će se nova agregacijska infrastruktura graditi samo do naselja u kojima niti jedan operator ne raspolaže potrebnom infrastrukturom, niti ju planira izgraditi u idućem trogodišnjem razdoblju (2017.-2019.). 2.1.f) Primjedba se ne prihvaća. Usluge dark fibre omogućuju operatorima da fleksibilno planiraju vlastite agregacijske mreže, kroz implementaciju preferiranih tehnologija i potrebnih kapaciteta na aktivnom sloju. Time operatori stječu mogućnost troškovne i tehnološke optimizacije vlastite agregacijske mreže. Ne navodeći ovdje ostale nedostatke, opcija implementacije NGN agregacijske mreže putem svega jednog para svjetlovodnih niti zahtijevala bi od operatora prilagodbu mrežnim sučeljima, tehnologijama i dostupnim kapacitetima koje bi HT nudio na aktivnom sloju, što, u odnosu na opciju u kojoj su dostupne dark fibre usluge, ograničava mogućnosti tehničke i troškovne optimizacije agregacijske mreže operatora te time posredno i smanjuje fleksibilnost poslovnih modela ulaganja u NGA mreže u suburbanim i ruralnim područjima Hrvatske. 2.1.g) Primjedba se ne prihvaća. Kroz zahtjeve transparentnosti i korištenja postojeće infrastrukture, sadržanih u Broadband smjernicama, zahtijeva se od HT-a da dostavi podatke o postojećoj agregacijskoj infrastrukturi, i uvjetima pristupa istoj, prije početka kompetitivnog postupka odabira operatora u opciji nadogradnje postojeće HT-ove agregacijske mreže. Ključni dio infrastrukture, kod eventualne implementacije NP-BBI programa po opciji koju predlaže HT, jesu slobodne (neosvijetljene) niti (dark fibre). Suprotno navodima HT-a, usluge najma dark fibre nisu regulirane od strane HAKOM-a, te time nema nikakvih jamstava da bi uvjeti pristupa neosvijetljenim nitima HT-a omogućili bilo kojem drugom operatoru da se ravnopravno s HT-om natječe u takvom kompetitivnom postupku. Drugim riječima, u takvom postupku izgledno bi bio odabran HT, što bi vodilo u najmanju ruku očuvanju (ili jačanju) njegove dominantne pozicije na tržištu agregacijskih vodova, što nikako ne može biti poželjan ishod programa državnih potpora. Uvidom u referenciranu Odluku Europske komisije vidljivo je da ista uopće ne spominje fondove EU-a, tj. predmetna mjera obuhvaćena odlukom uopće nije bila sufinancirana sredstvima fondova EU-a. 2.1.h) Primjedba se ne prihvaća. MMPI se slaže s navodom HT a da troškovi zamjene aktivne opreme postoje i u opciji izgradnje nove agregacijske mreže i da taj trošak pokrivaju operatori korisnici agregacijske mreže. Međutim, dok u opciji izgradnje nove agregacijske mreže navedeni trošak pokrivaju operatori vlastitim sredstvima, kod opcije nadogradnje postojeće HT-ove agregacijske mreže isti je trošak uključen u proračun traženog iznosa potpora od strane operatora, odnosno izravno utječe na iznos utrošenih potpora u programu. 2.2. Primjedba se ne prihvaća. Odluka o izgradnji nove svjetlovodne agregacijske infrastrukture u NP-BBI programu ograničena je isključivo na pasivni infrastrukturni sloj (dark fibre), tj. NP-BBI program uopće ne radi odabir, ne favorizira ili isključuje bilo koje tehnološko rješenje koje bilo koji operator korisnik svjetlovodne infrastrukture može implementirati na aktivnom mrežnom sloju. Osim toga, poticanje izgradnje otvorenih agregacijskih (backhaul) mreža koje mogu koristiti svi operatori na tehnološki neutralan način ističe se i u čl. (81) Broadband smjernica. Primjedba se ne prihvaća. Zaključci o nedostatnim kapacitetima postojeće HT-ove agregacijske mreže temelje se na podacima koje je HT dostavio nakon završetka prvog javnog savjetovanja NP-BBI programa u 2014. (Dva dokumenta s datumom 31.10.2014. koje je HT dostavio MPPI-ju.). U tim podacima, HT također nije dostavio nikakve konkretne podatke o planiranim komercijalnim ulaganjima u agregacijsku mrežu (uključujući i aktivni sloj). Umjesto toga, HT je kroz navedeno očitovanje sugerirao provedbu NP-BBI programa kroz opciju nadogradnje postojeće agregacijske mreže, navodeći potrebu da se i ta opcija sufinancira državnim potporama. 3. Primjedba se ne prihvaća. Svjetlovodna infrastruktura u sklopu NP-BBI-ja gradi se za buduće vremensko razdoblje od najmanje 20 godina. Predviđeno povećanje kapaciteta (temeljem analize iz poglavlja 1.7.1 dokumenta) vrlo je konzervativno, no istovremeno ukazuje na višestruko povećanje potrebnih kapaciteta agregacijske mreže do 2035. (Tablica 1-5 dokumenta). Osim toga, iskustveni zaključci, vezani uz ostvarenje ranijih procjena o porastu širokopojasnih brzina i prometa općenito, ukazuju na to da su čak i optimistične procjene najčešće podcijenile vrijednosti koje su kasnije dosegnute u stvarnosti. Sukladno tome, ne može se govoriti o prekapacitiranosti mreže. Financijska isplativost sklapanja IRU ugovora za operatore korisnike uzeta je u obzir i adekvatno je analizirana kroz cjelokupnu analizu izvodljivosti NP BBI ja kao velikog projekta (major project), što će sve biti verificirano kroz odobrenje NP-BBI-ja kao velikog projekta u postupku pred Europskom komisijom (posebni postupak u odnosu na notifikaciju NP-BBI programa prema pravilima državnih potpora). Primjedba se ne prihvaća. Kao što je navedeno u prethodnom očitovanju, analiza potražnje i financijska održivost poslovanja operatora u ovisnosti o vrijednosti IRU naknada, detaljno se analizira kroz studiju izvodljivosti NP-BBI-ja. Osnovne postavke NP-BBI programa upravo ciljaju na poboljšanje položaja operatora elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj te na poticanje ulaganja u NGA pristupne mreže u zapostavljenim suburbanim i ruralnim područjima Hrvatske. 4. Primjedba je djelomično prihvatljiva u dijelu u kojem se navodi potreba osiguranja dodatnih potpora za provedbu ONP-a i dostizanje ciljeva DAE. Primjedba se ne prihvaća u dijelu u kojem HT sugerira da se potpore alocirane za agregacijsku mrežu usmjere u provedbu ONP-a. To je neprihvatljivo, jer su NP-BBI i ONP program komplementarni te je potrebna njihova istovremena i koordinirana provedba s ciljem ostvarenja ciljeva DAE i Strategije. 5.1. Primjedba se prihvaća. Sukladno komentaru HT-a bit će korigiran tekst NP-BBI-ja. 5.2. Primjedba se prihvaća. Obveza uvjetovanog pristupa bit će ponovo unesena u NP-BBI, kroz zahtjev da operatori korisnici unajmljenu svjetlovodnu infrastrukturu smiju koristiti samo za povezivanje NGA mrežne infrastrukture (tj. infrastrukture koja omogućuje pristup s brzinama većim od 30 Mbit/s). 5.3. Primjedba se ne prihvaća. Očitovanje na navod HT-a o narušavanju tehnološke neutralnosti NP-BBI programa prethodno već je dano (2.2.). Osim toga, nejasno je smatra li HT i da pitanja za operatore a) i b) (u poglavlju 4.6 dokumenta), a koja se odnose isključivo na NGA pristupne mreže, također favoriziraju bilo koje tehnološko rješenje. Primjedba se prima na znanje. MMPI utvrđuje da HT nije dostavio odgovore na pitanja za operatore navedena u poglavlju 4.6 NP-BBI dokumenta. U tom smislu, MMPI se u izradi konačne verzije NP-BBI programa oslanja na podatke koje je HT dostavio nakon prvog javnog savjetovanja 2014. (dva dokumenta datirana s 31.10.2014.).