Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 8. | Mišljenje članica Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK u odnosu na čl. 489. t. 2. ZTK: Nematerijalizirani oblik (op.a. financijskih instrumenata) je propisan u čl. 3. t. 40. ZTK (čl. 5. Izmjena i dopuna ZTK) kao oblik financijskih instrumenata koji je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EU) br. 909/2014. Navedenom Uredbom propisano je da „nematerijalizirani oblik” znači „činjenica da financijski instrument postoji samo kao elektronički zapis.“. Čl. 489. t. 2. definira da je nematerijalizirani vrijednosni papir, vrijednosni papir koji se u obliku elektroničkog zapisa vodi kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom. Iz navedenog proizlazi da nematerijalizirani vrijednosni papir u RH može postojati samo uz uvjet upisa istog kod središnjeg depozitorija odnosno drugog registra propisanog posebnim zakonom. Pri tome postavlja se pitanje (ne) uzimanja u obzir novih tehnologija (tzv. digital ledger technology) kod kojih ne postoji središnje mjesto u smislu jednog jedinstvenog registra u kojem se bilježe svi izdani vrijednosni papiri. | Nije prihvaćen | U odnosu na definiciju nematerijaliziranog oblika, ističe se da je nematerijalizirani oblik prije svega vezan za one financijske instrumente čiji su ih izdavatelji obvezni izdavati isključivo u nematerijaliziranom obliku, a to su oni koje je prema Uredbi (EU) br. 909/2014 obvezno voditi u središnjem depozitoriju. Radi se o obvezi propisanoj izravno Uredbom (EU) br. 909/2014 te nacionalnim propisom istu nije moguće derogirati. Nadalje, ističe se da se na razini EU trenutno vodi rasprava o digital ledger tehnologiji koja još uvijek nije zaključena i ne zna se u kojem će se smjeru regulatorno krenuti. Tek kada bude postojao jasniji stav o istome, može se razmisliti da se u tom smislu obuhvati izdavatelje kod kojih ne postoji obveza izdavanja instrumenata u nematerijaliziranom obliku i upisivanja u središnji depozitorij. Međutim, u ovom trenutku to nije moguće te se isto može razmotriti prilikom pisanja novog teksta Zakona o tržištu kapitala, ukoliko rasprava do tog trenutka bude okončana. Također, napominjemo da je kod primjene digital ledger technology potrebno razmotriti i postojeće odredbe ZTD-a, i to članak 165. stavak 2. kojim je propisano da „ako se dionica izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje, iznos djelomične uplate mora se naznačiti na ispravi o dionici, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu zakonom ovlaštene pravne osobe na kome je dionica elektronički zapisana“. |
| 2 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 8. | Prijedlog novog teksta čl.489.st.1.toč.2.: 2. Nematerijalizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir koji se u obliku elektroničkog zapisa vodi u središnjem depozitoriju ili drugom registru propisanom posebnim zakonom kojim je uređeno osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima. | Primljeno na znanje | U članku 489. stavku 1. točka 2. sada glasi: "2. Nematerijalizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir koji se u obliku elektroničkog zapisa vodi kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonima.". |
| 3 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 8. | Predloženo zakonsko rješenje kojim se definira pojam nematerijaliziranog vrijednosnog papira (čl.489.st.1.toč.2.) preširoko je određeno u odnosu na potencijalne subjekte te je u predmetnoj odredbi kao što je definiran središnji depozitorij isto tako potrebno navesti koji su to drugi registri u pitanju s obzirom na to da će se na taj način otkloniti potencijalna pravna nesigurnost predloženog zakonskog rješenja. | Primljeno na znanje | Predmetni članak izmijenjen. |
| 4 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 10. | Prijedlogom se usklađuje čl. 489.st.1.toč.1. i čl.490.st.4. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 5 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 10. | Prijedlog novog teksta čl.490.st.4.: (4) Odredbe ovoga Dijela Zakona koje se odnose na nematerijalizirane vrijednosne papire primjenjuju se na sve financijske instrumente iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim kada je odredbama ovoga Dijela Zakona drugačije određeno. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 6 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 11. | Mišljenje je članica Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK da je u odnosu na čl. 490.a. st. 1. ZTK nejasno što znači „postupak neposrednog izdavanja (op. a. vrijednosnih papira) u nematerijaliziranom obliku“. Smatra li se pod time okolnost da je vrijednosni papir izdan isključivo u obliku elektroničkog zapisa? Ako je odgovor potvrdan, drugi dio rečenice je potrebno obrisati jer je suvišan „neovisno o tome je li on prethodno izdan u obliku isprave ili je izdan isključivo u nematerijaliziranom obliku“. Ako „neposredno izdavanje vrijednosnih papira“ ima točno određeno značenje, onda je isto potrebno definirati. U protivnom, predlaže se izraz „neposredno“ brisati. Nadalje, nejasan je ratio odredbe čl. 490.a. st. 7. ZTK, obzirom nisu priložena obrazloženja zakonskih članaka. U odnosu na čl. 490.b. st. 1. ZTK, ako je intencija pisanja iste odredbe mogućnost uvođenja tzv. grey market-a po uzoru na pravila npr. Londonske burze, željeli bismo istaknuti da se zakonskim propisivanjem instituta koji se u anglosaksonskom pravu reguliraju kroz pravila burze, u hrvatskom pravnom sustavu koji pripada u srednjoeuropsku podskupinu kontinentalnog pravnog kruga, samo dodatno stvara pravna nesigurnost, što zasigurno ne pridonosi dobroj investicijskoj klimi. Npr. zašto je navedena obveza propisana samo za burzu? S obzirom da je iz terminologije vidljivo da se istom nastoji obuhvati i MTP, postavlja se pitanje zašto je navedena obveza propisana samo za burzu, a ne i za investicijsko društvo s obzirom da i investicijsko društvo može upravljati MTP-om? Tako postavljena odredba stavlja burzu u neravnopravni položaj u odnosu na druge sudionike na tržištu, čime se postavlja pitanje ustavnosti navedene zakonske odredbe sa stajališta čl. 49. st. 2. Ustava RH koji propisuje da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na komentar vezan za članak 490.a. stavak 1. mišljenja smo da izričaj nije potrebno mijenjati jer se i u slučaju inicijalnog izdanja vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku ili u slučaju izdavanja u nematerijaliziranom obliku uz povlačenje isprava uvijek radi o neposrednom izdavanju od strane izdavatelja pa se ovime to samo jasnije naglašava. Pojam „neposredno izdati“ i pojam „inicijalno izdati“ nisu sinonimi te se pod okolnošću da je vrijednosni papir neposredno izdan ne smatra da je izdan isključivo u nematerijaliziranom obliku. U odnosu na članak 490.a. stavak 7. ističe se kako je ovdje predviđeno da su subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji izdaju vrijednosne papire koji su uvršteni ili primljeni u trgovinu ili kojima se trguje na nekom od mjesta trgovanja, dužni ih izdati u nematerijaliziranom obliku (neposredno izdavanje vrijednosnog papira u nematerijaliziranom obliku), što je u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 909/2014. U odnosu na komentar vezan za članak 490.b. stavak 1. ističemo da se slažemo s istim te će se u prijedlog zakonskog teksta dodati i operater MTP-a na način da stavak 1. sada glasi: „Kada se na nekom od mjesta trgovanja u Republici Hrvatskoj sklopi transakcija s prenosivim vrijednosnim papirima, ti prenosivi vrijednosni papiri kod središnjeg depozitorija moraju biti upisani kao elektronički zapis prije ili najkasnije na namjeravani datum namire. Kada se prenosivi vrijednosni papiri uvrštavaju ili primaju u trgovanje, burza i operater MTP-a dužni su svojim pravilima urediti način na koji će se osigurati primjena ove odredbe. Kada se radi o transakciji prenosivim vrijednosnim papirima za koje je burza i/ili operater MTP-a zaprimio zahtjev za uvrštenje ili primitak u trgovinu, te s kojima se u sustavu burze i/ili operatera MTP-a trguje do trenutka njihovog uvrštenja ili primitka, a na zahtjev izdavatelja, osobe koja za izdavatelja obavlja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz ili bez obveze otkupa ili treće osobe, burza i operater MTP-a dužni su svojim pravilima urediti:…“ |
| 7 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 11. | (1) Svi ostali subjekti, koji nemaju dužnost iz članka 490.a stavka 4., 6. i 7. ovoga Zakona, svoje vrijednosne papire moraju: 1. izdati u nematerijaliziranom obliku, ili 2. izdati u obliku isprave i imobilizirati, ili 3. izdati u obliku isprave i ne imobilizirati ih.“ Vrijednosni papiri izdani protivno odredbama stavka 1. ovoga članka ne smatraju se vrijednosnim papirima. | Primljeno na znanje | U članku 490.c stavku 1. točka 3. briše se. |
| 8 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 11. | Predloženim zakonskim rješenjem iz čl.490.c.st.1. Zakona nije se stvorila dovoljno čvrsta zakonska obveza odabira oblika izdavanja s obzirom na to da naprijed navedene oblike izdavanja Zakon navodi kao mogućnost, a ne kao obvezu te nije određena kontrola, a onda niti sankcija u slučaju kršenja takve zakonske odredbe. U svezi ostvarivanja prava na promjenu oblika vrijednosnog papira isto svakako treba sagledati iz kuta prava koja imatelj tih papira može ostvariti promjenom oblika kao i posljedica takvih prelazaka i mogućnosti manipulacija koje pri tome mogu nastati. S obzirom na to da svi, osim onih „…koji nemaju dužnost iz članka 490.a stavka 4. ovog Zakona…“, imaju mogućnost izbora oblika izdavanja u skladu s odredbom čl.490.c., nejasno je u koju kategoriju spadaju obveznici iz čl. 490.a st.6. i 7. te je stoga potrebno obuhvatiti i obveznike iz čl.490.a stavka 6. i 7. | Primljeno na znanje | U članku 490.c stavku 1. točka 3. briše se. |
| 9 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 11. | Novi članak (Dopuna uz čl. 490. a.st.4.toč.3.Zakona): Vrijednosni papiri izdani ili nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona (1) Vrijednosni papiri koji su izdani ili nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se vrijednosnim papirima izdanim javnom ponudom. (2) Dionice koje su izdane tijekom postupka pretvorbe društvenih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ili posebnih zakona, bez obzira na to jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, smatraju se dionicama izdanim javnom ponudom. | Nije prihvaćen | Člankom 490.a stavkom 6. jasno je određeno da se instrumenti tržišta novca koje izdaju subjekti iz članka 490.a stavka 4. točke 1. i 2. uvijek moraju izdati u nematerijaliziranom obliku te nema dvojbe koji su im obveznici prema ovoj odredbi, dok je stavkom 7. jasno određeno da su subjekti sa sjedištem u RH koji izdaju vrijednosne papire koji su uvršteni ili primljeni u trgovinu ili kojima se trguje na nekom od mjesta trgovanja uvijek dužni iste izdati u nematerijaliziranom obliku. |
| 10 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 11. | Nije jasno definiran obuhvat članka 490.a.stavka 4. toč.3.ovog Zakona, a tiče se subjekata sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji izdaju ili nude vrijednosne papire s javnom ponudom na području Republike Hrvatske s obzirom na vrijednosne papire koji su izdani prije stupanja na snagu Zakona o tržištu kapitala (posebice u kontekstu Zakona o privatizaciji i Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća). Stoga je radi pravne sigurnosti nužno ugraditi u Zakon o tržištu kapitala odredbu kojom se uspostavlja kontinuitet s prethodnim zakonskim rješenjima koja su na jasan način uspostavila vezu između pretvorbe društvenih poduzeća, dioničkih društava i javne ponude te na taj način jasnije odrediti kriterije za određivanje subjekata na koje se zakonska odredba odnosi. U kontekstu naprijed navedenog usko je povezan i status odnosno kvalifikacija dionica društava u odnosu na koja su nakon inicijalne dematerijalizacije provedene statusne promjene, primjerice podjela s osnivanjem na osnovu čega su nastala nova društva. S obzirom na to da se predmetni institut u praksi često koristi vrlo je bitno utvrditi obvezu tako nastalih društava, a posebno u odnosu na njihove dioničare koji su dionice „izvornog“ društva stekli u javnoj ponudi. | Nije prihvaćen | Člankom 490.a stavkom 6. jasno je određeno da se instrumenti tržišta novca koje izdaju subjekti iz članka 490.a stavka 4. točke 1. i 2. uvijek moraju izdati u nematerijaliziranom obliku te nema dvojbe koji su im obveznici prema ovoj odredbi, dok je stavkom 7. jasno određeno da su subjekti sa sjedištem u RH koji izdaju vrijednosne papire koji su uvršteni ili primljeni u trgovinu ili kojima se trguje na nekom od mjesta trgovanja uvijek dužni iste izdati u nematerijaliziranom obliku. |
| 11 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 13. | Mišljenje je Grupacije skrbnika i depozitnih banaka da razvijena strana tržišta razlikuju pojam zakonitog imatelja („legal owner“) i pojam krajnjeg imatelja („beneficial owner“) te bi u skladu s tim članak 13. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala trebalo izmijeniti na način da se jasno definiraju navedeni pojmovi te da isti odgovaraju pojmovima na razvijenim stranim tržištima. Naime, zakoniti imatelj bi bio subjekt na čije ime glasi račun kod središnjeg depozitorija (krajnji imatelj, skrbnik, povjerenik ili netko treći) tzv. „record holder“ ili „title holder“. S druge strane, krajnji imatelj bi bio subjekt kome pripadaju prava iz vrijednosnog papira. Realizaciju/ostvarivanje prava iz vrijednosnog papira krajnji imatelj obavlja samostalno ukoliko račun glasi na njega ili posredstvom zakonitog imatelja ukoliko račun glasi na zakonitog imatelja. | Nije prihvaćen | Hrvatski pravni sustav nije prilagođen razlikovanju pojmova zakonitog i krajnjeg imatelja te je upravo iz navedenog razloga u potpunosti i promijenjen dosadašnji koncept promatranja zakonitog imatelja nematerijaliziranoga vrijednosnog papira kako bi se uklonile bilo kakve nedoumice ili razlozi za pogrešna tumačenja. Naime, do sada se zakonitim imateljem nematerijaliziranoga vrijednosnog papira smatrala prvenstveno osoba na čije ime glasi račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju na kojem je ubilježen nematerijalizirani vrijednosni papir (bivši stavak 2.), te je bilo propisano da potraživanje, odnosno pravo iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira pripada njegovom zakonitom imatelju (bivši stavak 1.). S obzirom na to da bi se zakonitim imateljem nematerijaliziranoga vrijednosnog papira trebao smatrati prvenstveno subjekt kojem pripada potraživanje, odnosno pravo iz tog papira, sada je to jasno i naznačeno u stavku 1. ovoga članka. Podredno je, u stavku 2. sada naznačeno da se nematerijalizirani vrijednosni papiri vode na računu kod središnjeg depozitorija i to računu koji, u pravilu, glasi baš na ime njihovog zakonitog imatelja. No, to pravilo ima i iznimku, jer zakoniti imatelj nematerijaliziranoga vrijednosnog papira ne mora nužno biti osoba na čije ime glasi račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira otvoren u središnjem depozitoriju. To osobito vrijedi za slučajeve skrbništva, zastupništva ili povjereništva, gdje netko treći drži vrijednosne papire za zakonitog imatelja, a često i ostvaruje prava iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira u ime i za račun zakonitog imatelja ili samo za račun zakonitog imatelja, a na temelju posebnog odnosa sa zakonitim imateljem (ugovor o skrbništvu, ugovor o povjereništvu, zastupnički odnos roditelja i djeteta, primjerice, i sl.). Takvi odnosi namjerno nisu pobrojani u Zakonu, jer u praksi ili stvarnom životu mogu biti različiti. Osim toga, takvi odnosi mogu biti posredni i neposredni, i to baš kod odnosa skrbništva koji je uobičajen i učestao na tržištu kapitala te zbog lanca skrbništva i podskrbništva koji se može protezati po cijelome svijetu. U takvom slučaju zakoniti imatelj nematerijaliziranog vrijednosnog papira nije niti jedan od skrbnika ili podskrbnika u lancu, nego je to onaj subjekt koji sa skrbnikom ima posebni, neposredni, odnos i za čiji račun skrbnik ostvaruje prava iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira (zakoniti imatelj s ostalim skrbnicima/podskrbnicima u lancu skrbništva ima tek posredni odnos, upravo preko svog inicijalnog skrbnika). Kada bi se primijenio izričaj kako se u ovom komentaru navodi i dopustila mogućnost da se zakonitim imateljem smatraju i skrbnici, to bi za posljedicu imalo da se ono što skrbnici drže za „krajnje imatelje“ uključuje u njihovu bilancu, što bi bila izrazito velika promjena u odnosu na dosadašnje uređenje, a s takvim ciljem se nije išlo u pisanju ovih izmjena i dopuna Zakona. |
| 12 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 13. | Mišljenje je članica Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK da je u čl. 492. st. 1. ZTK potrebno definirati subjekt. | Nije prihvaćen | Pojam „subjekt“ prvenstveno je uveden zbog članak 490.a. stavka 4. točke 3., i to kao „subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj“, umjesto dosadašnjeg pojma izdavatelja jer je definicija izdavatelja iz članka 395. ZTK ograničena na fizičku ili pravnu osobu koja izdaje prenosive vrijednosne papire iz članka 3. stavka 1. točke 3. ZTK, osim instrumenata tržišta novca s rokom dospijeća kraćim od 12 mjeseci, a javnom ponudom na području Republike Hrvatske vrijednosne papire može izdavati ili nuditi i neki drugi subjekt koji nije fizička ili pravna osoba (npr. obrti, općine, gradovi…). Kako bi se koristio ujednačeni izričaj, pojam subjekta korišten je i u članku 492. stavku 1. |
| 13 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 14. | Mišljenje je članica Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK da je u čl. 493. st. 2. ZTK potrebno definirati dužnički vrijednosni papir s obzirom da se u ZTK dužnički vrijednosni papir definira drugačije, ovisno o području koje se određenom glavom zakona uređuje, npr. čl.343. t. 4. i čl. 395. t. 3. ZTK. | Nije prihvaćen | U ovom dijelu nije potrebno posebno definirati dužnički vrijednosni papir jer ne utječe na bitne sastojke nematerijaliziranog dužničkog vrijednosnog papira, niti može dovesti do bilo kakve zabune u odnosu na definicije u članku 343. točki 4. i članku 395. točki 3. |
| 14 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 15. | Predloženu odredbu čl.493.a. brisati iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. | Prihvaćen | Predmetni članak brisan. |
| 15 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 15. | Nejasna je intencija uvođenja registara koji nisu središnji depozitorij u smislu Uredbe (EU) br. 909/2014 već bi bili regulirani podzakonskim propisom ali bi istovremeno pružali usluge regulirane Uredbom (EU) br. 909/2014 . Postavlja se pitanje kako bi takvi registri koji ne ispunjavaju uvjete za središnje depozitorije (a nisu niti registri predviđeni posebnim zakonom) mogli evidentirati financijske instrumente u nematerijaliziranom obliku i pružati uslugu osiguravanja i vođenje računa vrijednosnih papira na najvišoj razini. Predloženi članak 493.a Zakona koji dopušta određenim subjektima koji ne podliježu zahtjevima utvrđenim bilo europskim propisima bilo domaćim zakonskim propisima da pružaju usluge iz Uredbe (EU) br. 909/2014 iako nemaju odobrenje za rad kao središnji depozitorij pa stoga niti ne ulaze u obuhvat registara kod kojih se upisuju nematerijalizirani vrijednosni papiri u skladu sa Zakonom niti mogu pružati uslugu na najvišoj razini („top tier level“),a bez obzira za koju vrstu financijskih instrumenata bi takvu uslugu pružali, također je sporan u smislu dodatnog raščlanjivanja na domaćem tržištu kapitala, imajući u vidu veličinu i promet na istom. | Primljeno na znanje | Predmetni članak brisan. |
| 16 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 16. | Mišljenje je članica Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK da je u čl. 494. st. 5. ZTK prijedlog potrebno dodati na kraju rečenice „sukladno pravilima mjesta trgovanja“. | Prihvaćen | Pihvaća se. |
| 17 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 27. | Mišljenje je članica Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK da je odredbu članka 503. k. st. 2. t. 3. ZTK potrebno predvidjeti u okviru odredbi koje uređuju poslovanje burze na način da burza ima pravo objavljivati predmetne podatke, točnije potrebno je izmijeniti čl. 280. st. 2. ZTK zbog predloženih izmjena. Naime, brisanjem čl .520. iz ZTK, burza bi ostala bez pravnog temelja potrebnog za objavu podataka o identitetu imatelja prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina vrijednosnog papira i podaci o količini vrijednosnih papira na tim računima na svojim internetskim stranicama. Sukladno Mišljenju Agencije za zaštitu osobnih podataka, ako ne postoji pravni temelj (slučajevi određeni zakonom), daljnja obrada osobnih podataka (u ovom slučaju objava na internetskim stranicama burze) moguća je samo uz pristanak osobe čiji bi se osobni podaci obrađivali. | Nije prihvaćen | Dosadašnji članak 520. ZTK (koji se odnosi na SKDD te je također prenesen i u privremeno poglavlje br. 6. koje uređuje poslovanje SKDD-a) nije brisan, već je u cijelosti prenesen u članak 503. k. stavak 2. te je nejasno na koji način takva promjena utječe na članak 280. stavak 2. Naime, središnji će depozitorij također imati obvezu ovakve objave, a burza će ju i dalje moći prenositi jednako kao što to čini i sada, bez da je potrebno išta posebno propisati. |
| 18 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 27. | Prijedlog novog teksta čl.502.i.st.6.toč.6.: (6) daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti kapitala središnje druge ugovorne strane | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 19 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 27. | Predloženim zakonskim rješenjem u čl. 502.i.st.6.toč.6. nije se uzelo u obzir da je interni kapital nešto što je regulirano odredbama EMIR-a te stoga ne treba stajati u Zakonu. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 20 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | Prijedlog novog teksta čl. 503.s : (1) Agencija može odgovornoj osobi u središnjem depozitoriju izreći pisanu opomenu ako središnji depozitorij ne izvrši naložene mjere na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije. (2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga članka izriče se odgovornoj osobi bez obzira na to je li u trenutku izricanja opomene ta osoba i dalje član uprave središnjeg depozitorija. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 21 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | S obzirom na to da se izvorno odredba čl. 503.s odnosila na odgovorne osobe u investicijskom društvu predlaže se bolja prilagodba iste u smislu odgovornih osoba u središnjem depozitoriju a ne odgovornih osoba u upravi središnjeg depozitorija. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 22 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | Prijedlog novog teksta čl. 503.j.st.7.: Pravosudna i upravna tijela te relevantna tijela u smislu Uredbe (EU) br. 909/2014, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona, zakona svoje matične države ili propisa Europske unije, imaju pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju. | Djelomično prihvaćen | U članku 503.j stavak 7. sada glasi: "(7) Pravosudna i upravna tijela, kao i tijela određena člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona, zakona svoje matične države ili propisa Europske unije, imaju pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju.". |
| 23 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | U svezi dostupnosti podataka iz središnjeg depozitorija smatramo da je u čl. 503.j.st.7. pojam „javna tijela Europske unije“ nedovoljno precizan, a da bi se omogućilo postupanje u skladu sa Zakonom. Također iz prethodnog pojma nije jasno da li isti obuhvaća i javna tijela država članica Europske unije. Stoga je prijedlog da se predmetni pojam briše. | Primljeno na znanje | U članku 503.j stavak 7. sada glasi: "(7) Pravosudna i upravna tijela, kao i tijela određena člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona, zakona svoje matične države ili propisa Europske unije, imaju pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju.". |
| 24 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | Predloženu odredbu čl. 503.i.st.5. brisati iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. | Prihvaćen | Predmetni članak izmijenjen, a stavak 5. brisan. |
| 25 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | Iz Uredbe (EU) br. 909/2014 i Uredbe (EU) br. 648/2012 proizlazi jasna obveza središnjeg depozitorija / središnje druge ugovorne strane da javno objavljuje cijene i naknade pri čemu se poseban naglasak stavlja na poštivanje uspostavljene politike cijena te nediskriminirajući pristup uz prethodno obavještavanje klijenata o strukturi troškova kojima će biti izloženi. Pri tom je bitno naglasiti da se naprijed navedenim ne utječe na tržišnu utakmicu i upravo se želi postići načelo jednakog tretmana a onda i jednakih troškova svih korisnika usluga središnjeg depozitorija/ središnje druge ugovorne strane. Stoga je sporna predložena odredba čl. 503.i.st.5. s obzirom na nepostojanje definicije pojma „nepovoljan utjecaj“ i „javni interes“. Na taj način moguće je bez jasno određenih kriterija utjecati na središnji depozitorij i središnju drugu ugovornu stranu do te mjere da im se onemogući daljnje poslovanje. Također, ovu odredbu čl. 503.i.st.5. treba sagledati i iz perspektive slobodne tržišne utakmice s obzirom na to da su središnji depozitoriji/središnja druga ugovorna strana uglavnom osnovani i posluju kao dionička društva pa su samim time njihovi organi upravljanja dužni poštovati odredbe koje se odnose na društva kapitala a to je između ostalog i ostvarivanje dobiti te ispunjavanje postavljenih poslovnih strategija i ciljeva što je nemoguće ostvariti u uvjetima kada ta uprava nije u mogućnosti upravljati svojim prihodima. | Prihvaćen | Predmetni članak izmijenjen, a stavak 5. brisan. |
| 26 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | Prijedlog novog teksta čl. 503.m.st.2. Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja središnjim depozitorijem u punom radnom vremenu osim u slučaju ako su istodobno članovi uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe, pri čemu je za imenovanje članom uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe potrebna prethodna suglasnost Agencije. | Djelomično prihvaćen | Predmetnom članku dodan novi stavak koji glasi: "(3) Središnji depozitorij može od Agencije zatražiti odobrenje iznimke od primjene stavka 2. ovoga članka, ako: 1. su članovi uprave središnjeg depozitorija istodobno članovi uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe i 2. središnji depozitorij izvrši procjenu mogu li svi članovi uprave i u takvim uvjetima posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti u središnjem depozitoriju, sukladno članku 503.n ovoga Zakona te takvu obrazloženu procjenu dostavi Agenciji.". |
| 27 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | Iz predloženog zakonskog teksta čl. 503.m.st.2. nije jasno da li je namjera predlagatelja zadržati uspostavljen sustav funkcioniranja SKDD-a i SKDD-CCP-a (društvo u postupku pribavljanja odobrenja za rad kao središnja druga ugovorna strana) na razini grupe pri čemu se po uzoru na ostala društva iz EU koji pružaju slične usluge koriste dostupni ljudski resursi na razini grupe ili bi se takav sustav napustio što smatramo uređenjem rigoroznijim od onog koje je prihvaćeno i na razvijenijim tržištima kapitala. Osim toga predloženi tekst tek treba biti nadopunjen odgovarajućim pravilnikom koji će „utvrditi pojam dovoljnog vremena kojeg član upravljačkog tijela posvećuje obavljanju svojih funkcija, s obzirom na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost središnjeg depozitorija“ što onda samu odredbu čini nedovoljno određenom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. |
| 28 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | Prijedlog odredbe čl.503.k.st.2.toč.3. brisati iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 29 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | SKDD do sada nije imao nikakvih poteškoća u svezi izvršavanja te zakonske obveze iz čl.503.k.st.2.toč.3., ali s obzirom na okolnosti otvaranja tržišta potrebno je razmotriti mogućnost da članovi depozitorija kojima takva obveza ne odgovara istu iskoriste kao razlog za prelazak u strani depozitorij koji nema takvu obvezu te SKDD nije u mogućnost konkurirati onim središnjim depozitorijima za koje takva obveza ne postoji. Također postavlja se pitanje koliko će potencijalnim stranim društvima koji bi možda koristili usluge SKDD-a takva odredba biti presudna da se ipak odluče ne prenijeti svoje financijske instrumente u Republiku Hrvatsku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 30 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | Prijedlog novog teksta čl.503.e.st.2. Središnji depozitorij će otvoriti pojedinačni račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira koji glasi na zakonitog imatelja i obavljati sve promjene na tom računu na temelju zahtjeva zakonitog imatelja ili izdavatelja.“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 31 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 30. | Predloženim zakonskim rješenjem iz čl.503.e. odustalo se od definiranja pojedinih vrsta računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira što ostavlja slobodu središnjem depozitoriju da sam određuje vrste računa koje će voditi u svom sustavu. Prethodno navedeno potrebno je svakako razmotriti u kontekstu da se ipak u pojedinim odredbama Zakona navode pojedine vrste računa na kojima moraju biti ubilježeni vrijednosni papiri pojedinih dioničkih društava u slučaju kada koriste pomoćne investicijske usluge (skrbništvo). U kontekstu gore navedenih vrsta računa predloženi zakonski tekst u čl.503.e.st.2. navodi vrstu individualnog računa bez da su značajke istog definirane u okviru domaćeg pravnog sustava. Naime, bilo koji strani pružatelj usluga bez adekvatnog opisa može račun koji vodi u svom sustavu kvalificirati kao individualni. Stoga je potrebno zakonom u čl.503.e.st.2. predvidjeti dvije glavne značajke kojima se ostvaruju u odnosu na ulagatelja višestruke prednosti kao i zaštita ulagatelja s aspekta subjekta koji ima izravan pristup depozitoriju na način da upravo zakoniti imatelj ima pravo u bilo kojem trenutku zahtijevati da se njegova imovina odvoji na račun koji glasi na njega kao i da subjekt koji pruža usluge središnjeg depozitorija može vršiti promjene po takvom računu bez sudjelovanja trećih osoba. | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir otvaranje tržišta koje sa sobom nosi Uredba (EU) br. 909/2014 (CSDR) te mogućnost da središnji depozitoriji iz drugih država članica EU i, pod određenim uvjetima i iz trećih zemalja, odluče pružati svoje usluge na području RH, odlučeno je da se vrste računa više neće određivati zakonskim odredbama, već je prepušteno da to pitanje uređuju sami središnji depozitoriji svojim operativnim pravilima rada, ovisno o vrstama računa koje će biti spremni ponuditi svojim članovima, vodeći pritom računa o odredbama CSDR-a. Razlog navedenom je kako bi se izbjeglo tumačenje koje bi išlo u prilog favoriziranja lokalnih središnjih depozitorija i izbjeglo potencijalno onemogućavanje središnjim depozitorijima iz drugih država da pružaju usluge na području RH ako ne nude svojim članovima neku od vrsta računa koje bi bile propisane izravno zakonskom odredbom. |
| 32 | INA Industrija nafte d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 33. | Članak 509. Članovi odbora iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Iz istoga razumijevamo da se članovi odbora (Nadzornog odbora SKDD) biraju iz redova nadzornog odbora. Nije jasno da li se pritom misli na članove NO-a članica SKDD-a ili je namjera bila navesti da članice predlažu kandidate za člana NO-a. | Nije prihvaćen | Odredbe o posebnim odborima unutar nadzornog odbora omaškom su prenesene iz odredbi koje se odnose na investicijska društva te su naknadno brisane. Tako su u čl. 509.e. brisani stavci 5., 6. i 7. |
| 33 | INA Industrija nafte d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 33. | Članak 509.c Stavak (4) Predlaže se izmijeniti tekst u svrhu pojašnjenja što pojam „društvo u cjelini“ obuhvaća. | Nije prihvaćen | Pojam „društvo u cjelini“ jednostavno obuhvaća cijelo društvo. Naime, uprava društva vodi poslove društva te zastupa društvo i za to odgovara. Sukladno odredbi članka 242. Zakona o trgovačkim društvima, ovlast uprave da zastupa društvo i vodi poslove društva ne može se ograničiti te se u tom smislu ukazuje da je uprava odgovorna za upravljanje društvom u cjelini. U tom je smislu pisana i odredba članka 509.c. stavka 4. točke 1. |
| 34 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 33. | Prijedlog novog teksta čl. 510.d.st.1.toč.1.: 1. fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno ili sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 35 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 33. | Potrebno je u čl. 510.d.st.1.toč.1. dopuniti naziv središnjeg klirinškog depozitarnog društva. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 36 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 33. | Prijedlog novog teksta čl. 509.e. (1) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je ustrojiti nadzorni odbor. (2) Članovi nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika središnjeg klirinškog depozitarnog društva. (3) Član nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. koja ima dobar ugled 2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti 3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na središnje klirinško depozitarno društvo, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg klirinškog depozitarnog društva 4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i 5. koja može biti član nadzornog odbora sukladno zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava. (4) Nadležnosti nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće: 1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku središnjeg klirinškog depozitarnog društva 2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve središnjeg klirinškog depozitarnog društva 3. daje suglasnost upravi na financijski plan središnjeg klirinškog depozitarnog društva 4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima središnje klirinško depozitarno društvo posluje 5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti kapitala središnjeg klirinškog depozitarnog društva 6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i 7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom. (5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati ovlasti i dužnosti članova nadzornog odbora. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 37 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 33. | S obzirom na to da je u predloženom čl.509.e.st.1. utvrđeno da ne postoji zakonska obveza uspostavljanja odbora potrebno je iz preostalih stavaka predmetnog članka obrisati one odredbe koje se odnose na odbore. Problematika odbora središnjeg depozitorija regulirana je Uredbom (EU) br. 909/2014 te će se morati implementirati u postupku ishođenja licence. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 38 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 33. | Prijedlog novog teksta čl. 509.d.st.3.i.4. 3) Uprava središnjeg depozitorija dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave. Središnji depozitorij dužan je provoditi tu politiku. (4) Agencija će pravilnikom pobliže propisati uvjete iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za članstvo u upravi središnjeg depozitorija te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu. Agencija može pobliže propisati sadržaj politike iz stavka 4. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 39 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 33. | S obzirom na to da se odredba čl. 509.d.st.3.i.4. odnosi na središnji depozitorij potrebno je iz iste brisati investicijska društva. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 40 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 33. | Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže u članku 508. ZTK brisanje stavka 2. i stavka 3., budući bi uvrštenje na uređeno tržište ili MTP samo povećalo transparentnost i poboljšalo poslovanje SKDD-a, kao i vođenje istog. Također, ne postoji razlog zašto bi skrbnički računi morali glasiti na ime. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 41 | SKDD d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA, Članak 43. | Datum u predloženoj odredbi čl.43. potrebno je odrediti uzimajući u obzir rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, ali i rok koji regulator ima da bi na temelju zaprimljenog potpunog zahtjeva obavijestio podnositelja zahtjeva je li odobrenje izdano ili odbijeno. Također ostaje nejasan učinak predložene odredbe u odnosu na čl. 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala koji predviđa da se Dio peti, poglavlje 6. primjenjuje na SKDD d.d. do donošenja odluke iz stavka 4. ili 5. spomenutog članka 39. Zakona. | Prihvaćen | Predmetni članak sada glasi: „Dio peti, poglavlje 6. te članci 580. i 580.a dijela sedmog ovoga Zakona prestaju važiti 1. rujna 2017. godine.". |