Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o stjecanju statusa specijalista iz uže specijalnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Robert Likić PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI Poštovani, želim predložiti da se u ovaj pravilnik unese i članak o priznavanju statusa specijalista iz uže specijalizacije i iz disciplina koje su u nekim zemljama EU registrirane kao subspecijalizacije. Kao primjer ću navesti kliničku farmakologiju, koja je u Nizozemskoj subspecijalizacija za specijaliste interne medicine i pedijatrije, što se može jasno provjeriti preko poveznica: http://tinyurl.com/hdoop3h ili http://tinyurl.com/zqsswh6 Klinička farmakologija je specijalizacija u Republici Hrvatskoj, iako su kliničko farmakološki odjeli u sklopu klinika za unutrašnje bolesti, a sam program specijalizacije se >70% preklapa s programom specijalizacije iz opće interne medicine. Moj prijedlog dodatnog članka pravilnika bi bio da se: "Doktorima medicine specijalistima bez uže specijalnosti, a koji se najmanje deset godina bave određenom užom specijalnošću propisanom u zemljama Evropske Unije, imaju najmanje akademski naziv doktora znanosti ili stručni naziv primarijus, imaju objavljene znanstvene i stručne radove iz uže specijalnosti te su međunarodno priznati, može se na temelju pribavljenog pozitivnog mišljenja Hrvatske liječničke komore o njihovom radu na području uže specijalnosti priznati status specijaliste iz uže specijalizacije propisane u zemljama Evropske Unije." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Vesna Trkeš PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI U potpunosti se slažem sa Prijedlogom HUBOL-a. Jedino bih istakla da nisu samo kolege u županijskim bolnicama u problemu, nego i mi liječnici na Klinikama koji nemamo akademsko zvanje. SVI liječnici u RH rade preko normalnih kapaciteta, izrazito je teško u takvim uvjetima znanstveno napredovati, a novosti u medicini ionako svi pratimo bez obzira gdje radili, jer je to bit našeg posla. I kolege po Klinikama na subspecijalizaciju kreću sa preko 40 godina. Uz spoznaju da su neki dobili titulu subspecijaliste bez polaganja ispita mi ostali se pitamo zašto takva diskriminacija. A valjalo bi napomenuti i da većina zemalja u EU nema subspecijalistički ispit. Čime smo mi po "starom programu" opet diskriminirani u odnosu na kolege koji dobivaju nove uže specijalizacije te će polagati samo jedan ispit u životu. Ovo ne košta niti kunu, a dalo bi nam "volje za život" u poslu prepunom problema. Nadam se da će mjerodavni uvažiti našu zamolbu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Ivan Huml PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI Podržavam prijedlog HUBOL-a i slažem s navedenim komentarima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Katarina Borić Draganić PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI Slažem se sa prijedlogom HUBOL-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Ivan Marijetić PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI Smatram da akademski naziv doktora znanosti ili stručni naziv primarius nema nikakve veze sa specijalistima uže specijalnosti i njihovim radom! Navedeni Nacrt prijedloga Pravilnika o stjecanju statusa specijalista iz uže specijalnosti još je jedan u nizu mnogih primjera pogodovanja kolegama ili dijelu kolega zaposlenim u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima i stavljanja u podređen položaj posebno kolega iz općih bolnica, koji vrijedno i pošteno, često u puno težim uvjetima obavljaju svoje svakodnevne specijalističke i subspecijalističke poslove. To jednostavno nije u redu! Ogorčenost i nezadovoljstvo među kolegama zbog nejednakog tretmana izazvala je i izaziva činjenica da pojedine kolege nisu morale polagati ispit iz uže specijalnosti, već su naziv specijaliste iz uže specijalnosti dobile samim završetkom izobrazbe iz uže specijalizacije, dok drugima to nije omogućeno. Po čemu smo to različiti i zašto su jedni bolji i povlašteniji od drugih? Ako je administracija počinila „grešku“ i „nagradila“ dio kolega, zašto oni koji dolaze iza njih moraju biti „kažnjeni“ i diskriminirani? Obzirom na činjenicu da je broj kolega koje trenutno nema položen ispit iz uže specijalnosti, a PROŠAO JE SPECIJALISTIČKU IZOBRAZBU PO STAROM PROGRAMU i već godinama i desetljećima obavlja kako specijalističke, tako i subspecijalističke poslove, kako u KBC i KB, tako i u OB, moj je prijedlog da se svima specijalistima koji se najmanje 10 godina bave određenom propisanom užom specijalizacijom može na temelju pribavljenog pozitivnog mišljenja HLK o njihovom radu na području uže specijalizacije priznati status specijalista iz uže specijalizacije! Isto tako svim kolegama koji se manje od 10 godina bave određenom propisanom užom specijalizacijom, a trenutno su na užoj specijalizaciji ili će započeti s užom specijalizacijom prizna status specijaliste iz uže specijalnosti po završetku programa uže specijalizacije, a bez potrebe polaganja specijalističkog ispita iz uže specijalizacije! Mišljenja sam da bi ovakvim odredbama bila ispravljene ili barem umanjene počinjene nepravde i izbrisane neprihvatljive nejednakosti u tretmanu kolega, od kojih je većina u dobi od 40-50 godina i svojim radom i odricanjem sve ove godine nisu zaslužili takav odnos zdravstvene administracije prema njima. Nadalje bio bi to dodatni korak i mjera podizanju zadovoljstva i osjećaja priznatosti i cijenjenosti među kolegama, što predstavlja dodatnu mjeru za poticanje ostanka liječnika u Hrvatskoj i vjeru u njezine institucije i njihovu pravednost , a ne košta niti jednu jedinu lipu! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Hrvatska udruga bolničkih liječnika PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI Predloženi nacrt zakona presedanski se razlikuje od Pravilnika o stjecanju statusa specijalista hitne medicine zbog čega niže u tekstu predlažemo izmjene predloženih članaka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Linda Rossini Gajšak PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI Nacrt Pravilnika o stjecanju statusa specijalista iz uže specijalnosti dovodi liječnike u neravnopravan položaj unutar iste profesije i to u više osnova, kako sadašnjih subspecijalista prema budućima, tako i liječnika specijalista koji aktualno, s manje specijalističkog staža od kriterija navedenih u savjetovanju, imaju dekret i trenutno su na usavršavanju iz uže specijalizacije, ali i liječnika specijalizanata po novim programima specijalističkog usavršavanja. Naime, poznato je kako pojedine specijalizacije, primjerice psihijatrija, po novom programu osim posebne specijalizacije iz dječje i adolescentne psihijatrije drugih specijalizacija osim psihijatrije nemaju, za razliku od recimo kardiologije, gastroenterologije i drugih specijalizacija koje postoje uz primjerice specijalizaciju iz opće interne. S obzirom da u Republici Hrvatskoj još nije donesen Zakon o psihoterapiji, kako će sadašnji i budući specijalisti psihijatri moći postati subspecijalisti psihoterapeuti ukoliko će se ovaj period do stjecanja uže specijalnosti jako produljiti i ovisiti o užem području rada? Još jedan vid neravnopravne pozicije je između specijalista u specijalnim bolnicama spram liječnika u županijskim bolnicama i klinikama jer će lakše liječnik specijalist psihijatar iz ove druge kategorije moći ostvariti užu specijalizaciju s obzirom na šire područje rada od liječnika specijalista iz specijalne bolnice koji radi primjerice na odjelu psihogerijatrije. Predlažem da predlagatelj proširi mogućnost stjecanja statusa uže specijalnosti te skrati, uz posebne uvjete, rok do kojeg liječnik specijalist može steći status užeg specijaliste uz koordiniranje sa stručnim društvima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Blaženka Matek PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI Smatram Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI, Članak 1. Hrvatska liječnička komora pozdravlja ponovno donošenje Pravilnika o stjecanju statusa užeg specijaliste, međutim u samom prijedlogu postoje određena otvorena pitanja koje bi bilo potrebno ispraviti i nadopuniti kako bi pravilnik bio primjenjiv, te kako bi osiguravao jednake mogućnosti ostvarivanja prava po pravilniku. Pitanje: U cijelom se pravilniku navodi kako se pravilnik odnosi na specijaliste bez uže specijalnosti, a što će jednom velikom broju specijalista onemogućiti stjecanje potrebne uže specijalizacije. Obrazloženje: Prilikom usklađivanja specijalističkog usavršavanja Republike Hrvatske i Europske unije, jedan dio užih specijalizacija postale su osnovne specijalizacije. Tako primjerice specijalizacija opće kirurgije s užom specijalizacijom iz abdominalne kirurgije, po novom ustroju postaje osnovna specijalizacija iz abdominalne kirurgije. Za tu specijalizaciju predviđena je uža specijalizacija kirurške onkologije. Prema prijedlogu, dakle, kolege koji specijaliziraju po novom programu, mogu postati uži specijalisti kirurške onkologije, kolege koje su specijalizirale po starom programu i imaju sada užu specijalizaciju iz abdominalne kirurgije te po ovom pravilniku neće moći. Isto se odnosi na primjerice kardiologiju, gastroenterologiju, endokrinologiju i brojne druge specijalizacije. Pravilnik time postaje neprovediv, jer prema novim specijalizacijama tek 2020. godine može se priznati uža specijalizacija. Posebno su isto tako diskriminirani kolege koji su već stekli status uže specijalizacija, ali ta uža specijalizacija nije više vezana uz osnovnu specijalizaciju. Primjer, specijalisti neurolozi postajali su uži specijalisti intenzivne medicine. Danas intenzivna medicina nije više na podlozi specijalizacije iz neurologije, a odredbama predloženog pravilnika, više ne mogu postati uži specijalisti primjerice intenzivne neurologije. Prijedlog: U članku 1. dodati stavke: Ovim Pravilnikom uređuje se postupak stjecanja statusa specijalista iz uže specijalnosti. Status specijaliste iz uže specijalnosti može biti priznata samo iz jedne uže specijalnosti. Iznimno iz stavka 2. ovog članka, specijalistima kojima je priznata uža specijalizacija iz specijalnosti koja je po novom pravilniku osnovna specijalizacija, može se priznati druga uža specijalizacija. Iznimno iz stavka 2. ovog članka, užim specijalistima, kojima uža specijalizacija nije više temeljena na osnovnoj specijalizaciji, može biti priznata druga uža specijalizacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI, Članak 2. Iz pravilnika bi trebalo brisati uvjet akademskog stupnja ili primarijata Obrazloženje Akademsko ili stručno zvanje ili naziv ne mogu biti uvjeti rada, i ocjene kvalitete rada. Liječnik, specijalist koji se najmanje deset godina bavi područjem za koji postoji ili je uvedena uža specijalizacija, dovoljno je kompetentan, bez obzira da li je doktorirao (doktorati mogu biti iz potpuno drugog područja) ili je stekao primarijat pod istim uvijetima pod kojim stječe status užeg specijaliste. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Ivan Marijetić PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI, Članak 2. Slažem se i podržavam HUBOL-ov prijedlog članka 2., uz mišljenje da bi iz članka 2. stavak (2) HUBOL-ovog prijedloga, kao suvišno, trebalo izostaviti: "može se na temelju pribavljenog mišljenja Hrvatske liječničke komore priznati" i umjesto toga napisati: "priznaje se", tako da bi stavak (2) glasio: "(2) Doktorima medicine, koji se manje od deset godina bave određenom užom specijalizacijom, a trenutno su na užoj specijalizaciji ili će započeti s užom specijalizacijom priznaje se status specijalista iz uže specijalnosti po završetku programa iz uže specijalizacije bez polaganja ispita iz uže specijalizacije. OBRAZLOŽENJE: Mislim da je za priznavanje statusa specijalista iz uže specijalnosti po završetku programa iz uže specijalizacije nepotrebno, a i nelogično pribavljati mišljenje Hrvatske liječničke komore, jer sama činjenica da su kolege završile program iz uže specijalizacije i imaju adekvatno popunjene knjižice iz uže specijalizacije više nego dovoljna za priznavanje statusa specijaliste iz uže specijalizacije, bez polaganja ispita iz uže specijalizacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 ivana šmit PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI, Članak 2. Apsolutno podržavam prijedlog HUBOL-a u cijelosti, osobito predložene izmjene koje se tiču članka 2 u cijelosti. OBRAZLOŽENJE: višestruki prigovori iz većine županijskih bolnica od strane liječnika u očekivanju, ali i onih koji su u tijeku subspecijalističkog usavršavanja je indirektno pogodovanje liječnicima na Klinikama, Kliničkim bolnicama i Kliničkim bolničkim centrima. U Županijskim bolnicama liječnici "čekaju svoj red" za uopće bilo kakvu mogućnost odlaska na subspecijalizaciju, pa postaju subspecijalizanti sa 40 ponekad i 45 godina. Liječnicima na Klinikama ta je mogućnost otvorena gotovo odmah po završetku specijalističkog usavršavanja. Iznimno otežana mogućnost odlaska na doktorski studij iz županijske ustanove (fizička odvojenost od Klinika i obvezujuća prisutnost na poslu sa enormnim brojem prekovremenih sati) izrazito otežava mogućnost znanstvenog napretka u vidu pohađanja doktorskog studija, što je ipak olakšano kolegama u Klinikama. Samim stjecanjem zvanja subspecijaliste po ovako predloženom pravilniku čini mogućom i slijedeću apsurdnu situaciju: liječnik sa 35 godina, završenim doktorskim studijem i specijalizacijom postaje subspecijalist bez obveze pohađanja programa subspecijalizacije i teoretski ispitivač na subspecijalističkom ispitu kolegi iz Županijske bolnice koji ima 45 godina, radi 80 prekovremenih sati mjesečno i jedva je dobio šansu ići na subspecijalizaciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Hrvatska udruga bolničkih liječnika PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI, Članak 2. Umjesto predložene formulacije članak 2. bi trebao glasiti Članak 2. (1) Doktorima medicine specijalistima bez uže specijalnosti, koji se bave određenom propisanom užom specijalnošću najmanje deset godina može se na temelju pribavljenog mišljenja Hrvatske liječničke komore o njihovom radu na području uže specijalnosti priznati status specijalista iz uže specijalnosti. (2) Doktorima medicine, koji se manje od deset godina bave određenom užom specijalizacijom, a trenutno su na užoj specijalizaciji ili će započeti s užom specijalizacijom može se na temelju pribavljenog mišljenja Hrvatske liječničke komore priznati status specijalista iz uže specijalnosti po završetku programa iz uže specijalizacije bez polaganja ispita iz uže specijalizacije. OBRAZLOŽENJE: Za priznavanje statusa specijaliste uže specijalnosti je dostatno bavljenje određeno užom specijalnosti u vremenskom razdoblju od deset godina i ne treba ga veza uz dodatne kriterije koji se odnose na stjecanje određenih akademskih zvanja ili titula koje se dodjeljuju zaslužnim liječnicima. Ukoliko bi se ostavilo predloženo rješenje kojim se stjecanje statusa uže specijalnosti veže uz navedene dodatne kriterije to bi moglo dovesti ne neopravdane diskriminacije jednog dijela liječnika koji, iako se bave određenom užom specijalizacijom u vremenskom razdoblju propisanom u Pravilniku, ipak ne bi mogli ostvariti taj status. Stjecanje doktorata znanosti je akademska titula kojom se potvrđuje da je određena osoba osposobljena za samostalan znanstveni rad, a za stjecanje statusa užeg specijaliste bi presudnu ulogu trebala imati kliničko iskustvo koje se stječe kroz određeno vremensko razdoblje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Hrvatska udruga bolničkih liječnika PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI, Članak 3. Umjesto predložene formulacije članak 3. bi trebao glasiti Članak 3. Doktori medicine specijalisti bez uže specijalnosti, koji se bave određenom propisanom užom specijalnošću najmanje sedam godina mogu steći status specijalista iz uže specijalnosti, pod uvjetom položenog ispita iz uže specijalnosti, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske liječničke komore o njihovom radu na području uže specijalnosti. OBRAZLOŽENJE: U članku 3. je dovoljno naznačiti da je potrebno prethodno mišljenje Hrvatske liječničke komore bez pridjeva pozitivno. Naime, predloženom formulacijom se implicira da Hrvatska liječnička komora može dati i negativno mišljenje. Smatramo kako se formulacijom ˝prethodno pribavljeno mišljenje˝ dovoljno jasno daje do znanja da je to mišljenje uvjet i da je pridjev pozitivno nomotehnički suvišan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI, Članak 4. Pitanje: 1. Pojedine specijalizacije zastupljene su kroz više stručnih društava, a pojedine specijalizacije nisu zastupljene kroz stručna društva. 2. Stručna društva nisu u mogućnosti imati potpuni nadzor nad radom specijalista, te se postavlja upitnim da li su stručna društva u mogućnosti pravilno ocijeniti rad pojedinca. Prijedlog: Umjesto obveznog pozitivnog mišljenja stručnog društva, predlaže se da pozitivno mišljenje bude obveza stručnog vijeća ustanove ili ustanova gdje je specijalist radi ili je radio u zadnjih deset, odnosno sedam godina. Mišljenje stručnog društva (ukoliko postoji), objavljeni radovi iz područja uže specijalizacije, trebali bi biti dodatni neobvezujući kriteriji, a koji bi pomogli komori u ocjenjivanju opravdanosti priznavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Ivan Marijetić PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI, Članak 4. Slažem se s HUBOL-ovim prijedlogom članaka 4., ali mislim da bi još na kraju HUBOL-ovog prijedloga članka 4. trebalo dodati: "Stručno vijeće zdravstvene ustanove u kojoj liječnik radi izdaje mišljenje u kojem se potvrđuje koliko dugo se određeni doktor medicine specijalist bez uže specijalizacije bavi određenom propisanom užom specijalizacijom.", tako da bi članak 4. sada glasio: "Članak 4. Hrvatska liječnička komora daje mišljenje iz članaka 2. i 3. ovoga Pravilnika na temelju prethodno pribavljenog mišljenja stručnog vijeća zdravstvene ustanove u kojoj liječnik radi. Stručno vijeće zdravstvene ustanove u kojoj liječnik radi izdaje mišljenje u kojem se potvrđuje koliko dugo se određeni doktor medicine specijalist bez uže specijalizacije bavi određenom propisanom užom specijalizacijom." OBRAZLOŽENJE: Slažem se sa HUBOL-ovim obrazloženjem da je stručno vijeće zdravstvene ustanove u kojoj liječnik radi u bitno povoljnoj poziciji u odnosno na ˝nadležno stručno društvo˝, koje može imati podatak koliko dugo je navedeni liječnik član određenog stručnog društva, ali nema potrebni podatak koliko dugo se određeni doktor medicine specijalist bez uže specijalizacije bavi određenom propisanom užom specijalizacijom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Hrvatska udruga bolničkih liječnika PRAVILNIK O STJECANJU STATUSA SPECIJALISTA IZ UŽE SPECIJALNOSTI, Članak 4. Umjesto predložene formulacije članak 4. bi trebao glasiti Članak 4. Hrvatska liječnička komora daje mišljenje iz članaka 2. i 3. ovoga Pravilnika na temelju prethodno pribavljenog mišljenja stručnog vijeća stručnog vijeća zdravstvene ustanove u kojoj liječnik radi. OBRAZLOŽENJE: Prema predloženom rješenju rad liječnika bi vrednovalo nadležno stručno društvo koje uopće niti ne mora znati kako određeni liječnik radi, a koji ni ne mora biti član određenog stručnog društva. S druge strane stručno vijeće zdravstvene ustanove u kojoj liječnik radi je u bitno povoljnoj poziciji u odnosno na ˝nadležno stručno društvo˝ ukoliko se uzme u obzir da je vjerojatna namjera donositelja Pravilnika da Hrvatska liječnika komora mišljenje da temeljem relevantnih i vjerodostojnih pokazatelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.