Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama o računovodstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predlažemo brisati odredbu čl.7.st.4. o licenciranju računovođa. Ukoliko se odredba ne ukine, onda u čl. 46. treba prolongirati rok stupanja na snagu odredbe čl.7. st.4. (o licenciranju računovođa) najmanje za godinu dana. Budući da još nije donesen posebni propis o načinu i uvjetima licenciranja, odnosno nije izašao niti prijedlog za raspravu, smatramo da je ostalo premalo vremena za cijelu provedbu tog procesa. Odgoda licenciranja trebala bi biti najmanje na godinu dana, odnosno i duže – ovisno o tome kad Ministarstvo ima u planu dati na javnu raspravu prijedlog načina licenciranja. Također tražimo da bude dovoljno vremena za kvalitetnu raspravu o predloženom modelu, te da se ostavi dovoljno vremena da svi računovođe u Hrvatskoj imaju vremena (uz svoje redovne obveze koje su sve veće i teže) pripremiti se i provesti licenciranje. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena, rok će se odgoditi za godinu dana.
2 Ante Martin Šarić NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Izričito sam protiv uvođenja licenciranja računovođa. Molim Vas da dostavite studiju ili neki drugi dokaz na kojoj zasnivate pretpostavku da će licenciranje imati pozitivan efekt na bilo što. Od 1776 do danas, od Adama Smitha do nobelovaca poput Georgea Stiglera ekonomisti su upozoravali na opasnost licenciranja i takozvanog "regulatory capture". Zašto bi se osoba koja se bavi samo jednostavnim knjigovodstvom neprofitnih organizacija morala licencirati? Koju korist vidite u uvođenju licence i koje dokaze imate za to? Licenciranje računovođa neće suzbiti crno tržište. Ako smatrate da sam u krivu molim Vas da mi objasnite kako ćete ovim zakonom zaustaviti neprijavljenog računovođu. On već krši postojeće zakone. Knjigovođa koji radi "na crno" će samo nastaviti raditi "na crno" bez licence. Primljeno na znanje U pogledu ovoga pitanja provest će se dodatna analiza.
3 Ines Bosnar Šmituc NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Rok za podnošenje pojedinačnih financijskih izvještaja za javnu objavu je 30.06. za prethodnu godinu, a krajnji rok za održavanje skupštine je 31.08. Bilo bi dobro da se ta dva roka usklade. Što se tiče noviteta vezanog uz nefinancijsko izvješće fizički je nemoguće da revizor daje svoje mišljenje na to da li je navedeno (izrađeno i) objavljeno, kad se godišnji revidirani financijski izvještaji objavljuju tek s mišljenjem revizora. Bilo bi moguće samo ukoliko bi revizor dva puta morao dati mišljenje, što bi bio dodatni trošak poduzetniku. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena, rok za javnu objavu nije potrebno produljivati. Odredbe Zakona o trgovačkim društvima i dalje ostaju na snazi, a prema informacijama iz Financijske agencije prilikom predaje izvještaja za javnu objavu do sada nije bilo problema u praksi.
4 Denis Zdelar NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Trenutno je nejasno tko će i pod kojim uvjetima izdavati licence računovođama. Dodatno je pitanje i koliko će ta licenca koštati. U svakom slučaju će dodatno licenciranje smanjiti ponudu i broj računovodstvenih servisa i povećati troškove koji će se prelomiti na malim poduzetnicima kroz povećanu cijenu knjigovodstvenih usluga. Predlažem da Zakonodavac razmisli i uvođenju uvjeta licenciranja knjigovodstvenih servisa za pružanje usluga se srednje i velike tvrtke prema klasifikacije do za male i mikro tvrtke ne bi trebalo imati licenciranog knjigovođu. Primljeno na znanje Provest će se analiza u pogledu ovog pitanja.
5 Siniša Stanković NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA "(4) Ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona. Poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela." O Posebnom Zakonu koji će regulirati licenciranje računovodstvenih djelatnika ne zna se još ništa. Uglavnom, ta odredba unjela je strah kod mnogih knjigovodstvenih djelatnika, jer oni sada ne znaju apsolutno ništa što ih čeka, koje kriterije trebaju zadovoljiti, kako će se polagati ispiti i stjecati ta kompotencija odnosno licenca. Mislim da je ta odredba u ovoj fazi kada se o tome još ništa ne zna, niti se naslučuje nepotrebna i da tu točku treba brisati iz Zakona o računovodstvu. Ova točka Zakona ne može se primjeniti preko noći, zahtjevat će prilagodbu i djelatnika i svih odgovornih osoba za donošenje kriterija po kojima će se raditi licenciranje. Smatram da je potrebno prvo donijeti Poseban Zakon o licenciranju, provesti javnu raspravu, a tek onda odrediti točan datum od kada se Zakon može primjenjivati Primljeno na znanje Provest će se analiza u pogledu ovog pitanja te će pravodobno biti uključeni svi dionici u rad radne skupine.
6 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 2. Molimo Vas najljepše - prestanite u zakonskim tekstovima koristiti termin "vlasništvo u pravnim osobama". To je pravno neispravna terminologija. Netko može držati udio (dionice) u trgovačkom društvu, može biti imatelj udjela (dionica), može biti osnivač, član ili dioničar u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, ali ne može biti vlasnik udjela (dionica). Takva terminologija, osim što je općenito pogrešna, je u izravnoj koliziji sa Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o ustanovama, Zakonom o tržištu kapitala, Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ii dr. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se radi o nazivu Odluke Vlade Republike Hrvatske.
7 MLADEN PERČIĆ IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. Ako država već želi olakšati poslovnu klimu i općenito poslovanje poduzetnicima, ako su već definirali mikro poduzetnike neka im olakšaju neke stvari. Kao knjigovođa imam neke klijente čiji su vlasnici stranci, i koji mi ne mogu svaki mjesec dolaziti u RH samo da bi mi potpisali par ulaznih dokumenata uz pečat LIKVIDIRANO. Njima je to eško objasniti zašto se to mora. Mirko poduzetnici svo poslovanje vode kao i mali poduzetnici, što se tiče izvještavanja prema nadležnim institucijama, pa mi stvarno nije jasno zbog čega su mikro poduzetnici uopće definirani. Trebalo bi mikro poduzetnicima između ostalog i kroz zakon o računovodstvu malo "popustiti" u nekim odredbama... Nije prihvaćen U pogledu mikro poduzetnika Odbor za standarde financijskog izvještavanja provest će analizu svih mogućih rasterećenja.
8 ŠIME GUZIĆ IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. U stavku (3) propisuje se sadržaj knjigovodstven isprave. Ovako propisani sadržaj svih knjigovodstvenih isprava je neodrživ zato što su knjigovodstvene isprave vrlo različite i dolaze iz raličitih izvora. Npr. knjigovodstvena isprava je i odluka o isplati udjela u dobitku, postavlja se pitanje kakav je to broj ovakve knjigovodstvene isprave i tko ga određuje. Tko to određuje jedinstvenu identifikacijsku oznaku knjigovodstvene isprave? Odluka skupštine trgovačkog društva - tko su sudionici poslovnog događaja - svi članovi skupštine? Ako se knjigovodstvena isprava sastavlja računalno npr. pri izdavanju računa za nabavu na daljinu (elektroničkim putem), račun se generira automatizmom - tko su sudionici poslovnog događaja? Knjigovodstvena isprava je i narudžbenica, ugovor o isporuci vode, plina, struje i sl. - zašto tamo mora biti broj ili cijena po mjernoj jedinici kad nije poznata niti je za takvu ispravu prijeko potrebna. Knjigovodstvena isprava je i odluka o državnim potporama koju društva primaju od raznih ministarstava, što ako na takvoj ispravi nema broja, cijene po mjernioj jedinici i sl. Knjigovodstvene isprave primaju se i iz inozemstva, što se može učiniti ako takva isprava nema sve te elemente. Nekako nisam optimist da će dobavljači iz Kine razmjeti naše zahtjeve. Ovakvim odredbama društva koja posluju s inozemstvom dovode se u nerješive probleme jer im isprave nemaju sve elemente iz čl. 8. Zakona o računovodstvu. Prijedlog je da se takav zahtjev za sadržajem propiše samo za račune, a da se ostalim ispravama odredi sadržaj načelno prema prirodi poslovnog događaja. Ovako će se propisati nešto što je neprovedivo pa ostaje propis kao i brojni drugi "samo na papiru" ili se propisuje samo zbog naplaćivanja kazni, a ni jedno ni drugo nije dobro. Stavak 5. određuje da se isprave sastavljene u jednom primjerku mogu otpremiti ako su podatci iz takve isprave stalno dostupni. Kako se primjenjuje ovakva odredba ako je riječ o elektroničkom zapisu iz stavka 1. članka 8. Zakona koji također može biti knjigovodstvena isprava. Elektronički zapis ne sastavlja se u više primjeraka. O broju primjeraka u elektroničkom zapisu nema smisla ni raspravljati. Prijedlog je brisati ovu odredbu. Primljeno na znanje Riječ je o inicijativi strukovnih udruženja s ciljem propisivanja minimalnog sadržaja koji je prihvaćen u Zakonu o računovodstvu.
9 Virtus poslovno savjetovanje IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 5. Članak 9 Zakona izazvao je brojna negodovanja poduzetnika jer uvodi "likvidaturu" i ponovno na poduzetnike svaljuje brojne odgovornosti. Potpuno je nejasna svrha koja se htjela postići - zar poduzetnici sada knjiže izmišljene i nevjerodostojne poslovne događaje pa će se to sada nekom vrstom potpisa na računovodstvenoj ispravi promjeniti? Također, potpuno je nejasno na koji način bi poduzetnik mogao jamčiti da je neka računovodstvena isprava vjerodostojna, ukoliko se ne radi o onim ispravama koje izdaje sami poduzetnik? Podsjećam na brojne slučajeve online ispisa neke forme računa koje dobivamo od stranih poreznih obveznika gdje je potpuno nemoguće dobiti račun u skladu sa svim zahtjevima hrvatskih propisa. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer je kontrola vjerodostojnosti isprava postojala i u prijašnjim propisima o računovodstvu.
10 ŠIME GUZIĆ IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 5. U članku 5. izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu dijelove članka 9. izvornog teksta Zakona o računovodstvu. Tako se u stavku 1. propisuje da "Knjigovodstvena isprava nmora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor." Postavlja se pitanje kako će poduzetnik sastaviti knjigovodstvenu ispravu na koji način da bi omogućila pravodobni nadzor. Kakva je poveznica načina sastavljanja knjigovodstvene isprave i pravodobnog nadzora. Ako poduzetnik sastavlja isprave na "ručni način" je li omogućen pravodobni nadzor, a ako ih sastavlja putem računala? I u ovom slučaju treba imati u vidu da knjigovodstven isprave ne sastavlja uvijek sam poduzetnik nego da ih prima i izvana od drugih domaćih i inozemnih sudionika poslovnog događaja zašto se poduzetnika obvezuje na bilo kakav način sastavljanja ulaznog dokumenta. Odredbu treba precizirati tako da poduzetnik odgovara za onu knjigovodstvenu ispravu koju sastavlja. Osoba ovlaštena za zastupanje ne može potpisom jamčiti da je isprava vjerodostojna, uredna i da ima sve elemente. On potpisom može preuzeti odgovornost za moguće nedostatke knjigovodstvene isprave za neverodostojnost, za nedostatak elemenata i sl. Ovako napisana odredba razumijeva da čim je ispravu potpisala osoba ovlaštena za zastupanje da ona je vjerodostojna i sa svim elementima. Prijedlog je da se umjesto riječi "procedura" propiše riječ "postupak". U stavku (3) treba brisati riječi "činjenično stanje relevantno za" i riječi "te ako sadrži sve elemente iz članka 8 stavka 3. ovoga Zakona." Naime, kao što je već navedno uz članka 4. Prijedloga Zakona knjigovodstvene isprava ponakad ne mora sadržavati "činjenično stanje" jer nema nikakvog stanja nego ima veze s budućim događajima. Stavak (6) u ovom članku propisuje postupke s knjigovodstvenim ispravama kao da je riječ o uređivanju obrade dokumentacije u međunarodnoj korporaciji od nekoliko stotina zaposlenih. Kako postupaju mikropoduzetnici s kapitalom od 10,00 kn trebaju li i oni odrediti osobe za kontrolu vjerodostojnosti ako je račun izdan u skladu s poreznim propisima, ako ga je i prethodno potpisao, je li njegov (ili osobe na koju je prenio ovlasti) novi potpis donosi i novu kvalitetu te knjigovodstvene isprave i ako sam još knjiži (što je čest slučaj) mora još jednom potpisati da je uredno i knjižena. Što više pšotpisa iste osobe to su jači dokazi da je dokument ispravan. Postavlja se i pitanje ako je npr. ta knjigovodstvena isprava dokument nekog ministarstva o državnoj potpori, dokument o plaćanju poreza po nadzoru, rješenje o plaćanju kazne za carinski prekršaj i sl. treba li također konrolirati vjerodostojnost ima li sve brojeve, jesu li navedena "činjenična stanja" i što ako nisu. Naime, pitanje je treba li na jednak načins potupati sa svim knjigovodstvenim ispravama ili kod svih poduzetnika ili "mislimo najprije na male" malima treba olakšati poslovanje barem u ovom dijelu kontrole, ovlasti potpisivanja (nekoliko puta) i sl. Ako nema dovoljno potpisa na svim knjigovodstvenim ispravama evo kazne. Odluku poduzetnika o isplati dobitka mora potpisati nekoliko puta barem tako zahtijeva st. 6. Je li to baš prijeko potrebno? Zašto bi poduzetnik provjeravao vjerodostojnost knjigovodstvene isprave ako je svojim potpisom (stavak 1.) već jamčio njezinu vjerodostojnost. Prijedlog je da se postupanje s knjigovodstvenom dokumentacijom uredi na suptilniji, racionalniji način odvajajući postupke s dokumentacijom koja dolazi izvan društva od postupaka s dokumentacijom koja nastaje u društvu vodeći računa o tome da se postupanja u mikro (i malim) društvima pojednostavne. Ovako propisani nedosljedni i nejasni postupci obeshrabruju poduzetnike Primljeno na znanje Odredbe su izrađene u suradnji sa poduzetnicima.
11 JASMINKA RAKIJAŠIĆ IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 8. U toč. 6. st. 9. zbunjuje dio teksta "jedinstvena identifikacijska oznaka knjigovodstvene promjene". Što bi to značilo? Da se sve promjene moraju prethodno šifrirati? Da li to i nadalje može biti redni broj? Primljeno na znanje Isto je preneseno na zahtjev poduzetnika te može biti i redni broj.
12 JASMINKA RAKIJAŠIĆ IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 11. Stavak 11. nije izmijenjen na adekvatan način. Ne treba brisati dio teksta "ovoga Zakona", a onda niti dodavati riječ "ovoga". Prihvaćen Primjedba je prihvaćena.
13 Mono d.o.o. IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 11. Kriterije za obvezu revizije iz Čl. 11. st. 3. bi trebalo dići na znatno veću razinu. Predloženi kriteriji stvaraju dodatne troškove relativno malim poduzetnicima, a sve to bez jasnog javnog interesa. Isti ne bi bio ugrožen kad bi se zakonska obveza revizije usmjerila na srednje velika i velika trgovačka društva. Primljeno na znanje Postojeći kriteriji su određeni u cilju povećanja kvalitete financijskog izvještavanja.
14 JASMINKA RAKIJAŠIĆ IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 11. Čl. 20. st. 3. ZOR-a, i nakon ovog prijedloga izmjena, u koliziji je sa s čl. 25. st. 1., u dijelu koji se odnosi na konsolidirane financijske izvještaje. Naime, prema izričitoj odredbi čl. 25. st. 1. ZOR-a, od obveze konsolidacije izuzeta su matična društva malih grupa, osim onih čije male grupe uključuju subjekte od javnog interesa. Nadalje, čl. 6. st. 2. propisani su kriteriji za razvrstavanje u male grupe, a isti su upravo dvostruko veći od kriterija propisanih u čl. 20. st. 3. ZOR-a. Odnosno, iz odredbi čl. 20. st. 3. ZOR-a, koji propisuje obvezu revizije kako pojedinačnih tako i konsolidiranih FI, i propisuje dvostruko niže kriterije od onih za razvrstavanje u male grupe, proizlazila bi neizravno i obveza konsolidacije za matice malih grupa što je u izravnoj koliziji s čl. 25. st. 1. ZOR-a, a i sa odredbama Direktive. Stoga predlažem da se iz teksta čl. 20. st. 3. izostavi dio teksta koji se odnosi na obvezu revizije konsolidiranih FI, jer ako matice malih grupa nemaju obvezu konsolidacije, onda se nema što niti revidirati. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena.
15 ŠIME GUZIĆ IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 12. Odlično imamo nefinancijsko izvješćivanje. Ostaje otvoreno pitanje kada će se kompletirati financijsko izvješćivanje. Naime, sve poslovne jedinice hrvatskih trgovačkih društava koje su osnovane u inozemtvu nisu obuhvaćane (barem ne izričito) financijskim izvješćima. Bilo bi dobro da se Zakonom o računovodstvu uredi obveza sastavljanja financijskih izvješća za trgovačko društvo (poduzetnika) kao cjelinu. Odnosno da se u slučaju kada poslovna jedinica iz st. 2. t. 2. članka 4. Zakona o računovodstvu sastavlja financijska izvješća i plaća porez na dobitak u inozemstvu, propiše obveza o obveznim svojevrsnim konsolidiranim financijskim izvješćima domaćeg poduzetnika u kojem će se prikazati poslovanje i dijela poduzetnika u Hrvatskoj (osnivača) i inozemne poslovne jedinice. Pretpostavka je da u slučaju kada ne vodi poslovne knjige i tako mora voditi poslovne knjige u Hrvatsksoj i sastavljati financijska ivzješća i poreznu prijavu u Hrvatskoj U izvješćivanju u praksi to jednostavno nije obuhvaćeno, a porezni propisi nedosljedni, nejasni i nepotpuni. Računovodstvena praksa ima svoja viđenja o tome oblikovana na temelju interesa osnivača, a ne na temelju dosljednih i konzistentnih propisa. Ovako ispada da se daje pozonost nefinancijskom izvješćivanju (vjerojatno s pravom) ali da financijsko izvješćivanje ostaje nepotpuno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Koraljka Soušek IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 13. Prijedlog: Brisati stavak 12. ovog članka Pojašnjenje: Zakonski propisi uobičajeno propisuju ono što se MORA, a ne ono što se MOŽE napraviti. Ne vidim smisao u mogućnosti koju propisuje Zakonodavac u ovoj odredbi, jer ako nešto može napraviti, onda će poduzetnik sam odlučiti o tome, a neće konzultirati zakonski propis. Zanimljiv je i dio ovog stavka oko neovisnog pružatelja usluga koji će obaviti reviziju ili drugu provjeru nefinancijskog izvješća. Kako može itko osim revizora obaviti reviziju? Kako mogu druga provjera i revizija biti istoznačne? Zakonodavac ima problema sa definiranjem obaveze ispitivanja nefinancijskog izvješća i adresiranjem pružatelja tih usluga. Ako ne znamo kako treba ispitati izvješće, kako ćemo znati tko će ga obavljati? Možda neka nova Agencija? Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena. Odredba je usklađena s mišljenjem Hrvatske revizorske komore.
17 Koraljka Soušek IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 15. Isti komentar kao na čl.13 - brisati stavak 12 ovog članka Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena. Odredba je usklađena s mišljenjem Hrvatske revizorske komore.