Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.-2022. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DIV D.O.O., tvornica vijaka Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Dajemo sljedeće primjedbe koje se odnose na Plan pod poglavljem 3.3 STATUSI PROJEKATA SANACIJA „CRNIH TOČAKA“, Tablica 8 Pregled statusa projekata sanacija crnih točaka, pod točkom 7 DIV d.o.o. iz Samobora – sanacija mazuta u sklopu bivše tvornice vijaka TVIK u Kninu:  -  sukladno Planu gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015. obveza sanacije utvrđena je od strane Ministarstva zaštite okoliša, Fonda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti i Hrvatskog centar za čistiju proizvodnju -          onečišćivač je TVIK d.d. odnosno MORH tijekom ratnog djelovanja -          za TVIK d.d. je rješenjem Trgovačkog suda u Šibeniku pod posl.br. St-14/02 od 16. ožujka 2004.g. zaključen stečajni postupak i subjekt je prestao postojati, po pravomoćnosti citiranog rješenja provelo se brisanje Tvornice vijaka Knin d.d. iz sudskog registra, TVIK d.d. slijedom navedenog isti nema pravnog slijednika -          vlasništvo na nekretninama koje su predmet zagađenja nije imovinsko-pravno riješeno što onemogućava ishođenje potrebnih dozvola za bilo kakve radove Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Članovi USORa mišljenja su kako je kroz čitav tekst Plana potrebno standardizirati nazive i objašnjenja te ih uskladiti s EU dokumentima. Kao primjer možemo navesti odlagalište koje se u Planu može naći uz razlitiče dodatke (divlje, aktivno, postojeće, ilegalno i sl.). Sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 114/15 (članak 5.) prepoznaje tri kategorije stoga predlažemo da se u Planu koriste navedene tri kategorije kako bi doprinosili jasnoći dokumenta. Plan također jasno mora naglasiti da kućno kompostiranje ne rješava problem biorazgradivog komunalnog otpada. Mišljenja smo kako je potrebno razvijati infrastrukturu za postupanje s ovom vrstom otpada. Prihvaćen Prihvaćen
3 Dalibor Barbalić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, ( ispravno bi bilo 2017.-2022. godine ) trebalo bi dopuniti "Energetskom Oporabom" te istu primijeniti već od 2017. godine a ne i dalje odlagati stotine tisuća tona ENERGENTA ! Prihvaćen Prihvaćen
4 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Iako smatramo da je Plan gospodarenja otpadom dokument na kojem se može dodatno raditi, uz manje izmjene podržavamo njegovo donošenje jer u ovom trenutku ne donošenje Plana gospodarenja otpadom RH predstavlja puno veću štetu i za RH i za sustav gospodarenja otpadom te je potrebno hitno djelovati. 1. Najveća manjkavost ovog Plana je predloženi sustav koji je planiran temeljem nedovoljno preciznih ulaznih informacija te je zbog toga iznimno ambiciozan i teško provediv, smatramo da bi prioritet trebao biti na uspostavi sustava koji omogućuje započinjanje procesa te da se ovaj vremenski period naglasak treba staviti na praćenje i unapređenje sustava kako bi on profunkcionirao. Previsokim ciljevima odvojeno sakupljenog i recikliranog otpada si stvaramo pritisak koji će dovesti do toga da se sustav ne planira pažljivo već se u cilju kratkoročnih rezultata koriste prečaci i donose odluke koje mogu štetiti dugoročnom razvoju sustava. On treba omogućiti da se kroz naredna desetljeća povećavaju odvojeno sakupljene količine otpada te ga treba pažljivo planirati. Dodatno treba utvrditi koliko kapaciteta za reciklažu imamo i možemo li obraditi odvojeno sakupljene materijale. Za to treba puno konzultacija s industrijom, ulaganje u bolje funkcioniranje korištenja nusproizvoda i ukidanja statusa otpada koji se u ovom trenutku temelje na birokraciji i za gospodarstvo predstavljaju samo teret na ne korist. Kao rezultat toga, većina nusproizvoda koji se koriste u industriji već desetljećima, uopće nisu upisani u registar MZOE te se postavlja pitanje, čemu uopće taj sustav služi ako nije da olakša i poveća korištenje nusproizvoda. 2. PGO detaljno razrađuje samo onaj dio sustava koji se odnosi na prostor nadležnosti javne uprave i komunalnih službi, znači primarne i sekundarne selekcije, a potpuno zaboravlja da bi za funkcioniranje takvog sustava trebali postojati i kapaciteti za plasman odvojeno sakupljenih materijala što uopće nije slučaj. Smatramo da bi za planiranje procesa trebalo u značajnijoj mjeri uključiti gospodarstvo te ispitati mogućnost prilagodbe proizvodnih procesa kao i kapacitete za recikliranje ili uporabu u proizvodnim procesima nekih odvojeno sakupljenih sirovina iz otpada. Tek tada se sa sigurnošću mogu planirati tokovi materijala u cjelovitom sustavu. 3. Također kroz Plan gospodarenja otpadom trebalo bi predložiti sustav poticaja koji će gospodarstvo motivirati da razvijaju nova rješenja u smislu ponovne uporabe proizvoda ili recikliranja. Unapređenje sustava u najvećoj mjeri je moguć samo ako se razvijaju i nude napredna rješenja. U okviru koji je represivan i gleda na gospodarstvo kao neprijatelja kojeg treba strogo nadzirati i kažnjavati, ovakav napredak nije moguć. Potrebno je razviti partnersku suradnju s gospodarstvom u traženju naprednih rješenja. Plan treba razmotriti mogućnosti financiranja takvog razvoja kroz FZOEU. 4. Plan sprečavanja otpada na isti način ne prepoznaje ulogu gospodarstva koje treba inovacijama i tehnološkim unapređenjima kreirati proizvode koji su trajniji, koriste manje materijala ili se mogu reciklirati. To su ujedno i glavne aktivnosti na sprečavanju otpada koje treba podupirati. Umjesto toga, plan se bavi edukacijom i organizacijom centara za ponovnu uporabu te uopće ne prepoznaje priliku za uvođenje kružnog gospodarstva. 5. Plan donosi mogućnost, a mi je pozdravljamo i podupiremo – da se uvede mogućnost osnivanja recovery organizacija za gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Smatramo iznimno važnim da se napusti dosadašnji monopolistički sustav gospodarenja PKO koji su preskupi, posebno za ambalažni otpad, nisu kreirani na tržišnim kriterijima te diskriminiraju pojedine vrste ambalažnog otpada odnosno metoda reciklaže. Djelomično prihvaćen Plan sprječavanja nastanka otpada određuje specifične ciljeve koji omogućavaju ostvarenje općih ciljeva, a koji uzimaju u obzir i gospodarstvo.
5 HGK Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu smatraju da je Plan potrebno dodatno uskladiti s važećim strateškim dokumentima kao što je Plan izgradnje vodnih građevina. Također, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su da je čitav Plan, što je vidljivo i iz njegove strukture, temeljen na Direktivi 2008/98/EZ, ali je potrebno više praktičnih mjera, a ne općih naputaka koje navodi sama Direktiva. Gospodarstvo podržava donošenje Plana, no predlaže se da se naziv modificira u odnosu na razdoblje za koji se donosi na način da glasi: „Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine.“ Usuglašeno je mišljenje da je Plan potrebno dodatno uskladiti s već prihvaćenim i potpisanim strateškim i planskim dokumentima kao što je Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.–2020. (http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014-2020%20hrv%2027112014.pdf) i Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina (http://www.voda.hr/sites/default/files/nn_117_2015_visegodisnji_program_gradnje_komunalnih_vodnih_gradevina_0.pdf). Usklađivanje mjera definiranih u navedenim dokumentima kao prioritetnih, svakako će doprinijeti i sveukupnom dojmu Plana koji objedinjava aktivnosti vezane uz gospodarenje otpadom. Stoga je usklađivanje s navedenim dokumentima nužno, kako u smislu aktivnosti tako i u smislu definiranja prihvatljivih projekata. Planom je potrebno predvidjeti mjeru kojom se unaprjeđuje praćenje sustava kako bi se u budućnosti boje planirali ciljevi a s namjerom unaprjeđenja stanja okoliša. Plan gospodarenja otpadom potrebno je terminološki uskladiti sa stručnom terminologijom u važećim zakonskim propisima te onom terminologijom koju koriste nadležne institucije. Plan ne sadrži Kartu gospodarenja otpadom temeljem članka 17. stavka 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom što predstavlja značajan preduvjet za definiranje financijskih sredstava za provedbu mjera plana. Plan svakako treba sadržavati pregled tokova otpada koji jasno i nedvosmisleno pojašnjava i daje prikaz tokova otpada i sveukupnu hijerarhiju gospodarenja otpadom. Navedenu shemu gospodarenja različitim kategorijama otpadom smatramo značajnom poveznicom s mjerama koje služe za ispunjavanje ciljeva. Načelno, u čitavom Planu koriste se različita statistička razdoblja za prikazivanje podataka o kategorijama otpada. Mišljenja smo kako je navedeno potrebno harmonizirati te za svaku kategoriju otpada koristiti isto statističko razdoblje. Ujedno, raspisani su visoki ciljevi i rokovi koji ostavljaju dojam upitne mogućnosti realizacije. Planu nedostaju provedbeni planovi, odnosno način realizacije opisanih mjera. Izrada provedbenog ili akcijskog plana spominje se samo za odvojeno prikupljanje i recikliranje građevinskog otpada i otpadnog tekstila i obuće. Za ostale mjere također je potrebno navesti na koji će se način provesti. Kod gospodarskih subjekata prisutna je realna bojazan kako će se Republika Hrvatska pretvoriti u veliku sortirnicu i prikupljalište 'vrijednih sirovina' koje će završavati u zemljama koje već imaju razvijenu industriju reciklaže i oporabe. Ukoliko se promatraju tržišna kretanja logično je za očekivati da otpad po najboljoj cijeni prodaje na tržištu osoba koja taj otpad prikupi. U Republici Hrvatskoj ne postoji razvijeni zadnji korak 'cirkularne ekonomije', odnosno prisutan je u pojedinim sektorima (metal, plimeri, papir). Gospodarstvo se zalaže za kreiranje sustava gospodarenja otpadom koji će nastale kategorije otpada za koje se 'nusproizvod' generira, odnosno sekundarna sirovina, potrebno ponuditi nacionalnom gospodarstvu u smislu razvoja novih proizvoda i kreiranja novih tržišnih niša. Utjecaj nusproizvoda i ukidanja statusa otpada nije dovoljno obrađen, a bitno utječe na prijavljene podatke i projekciju budućih podataka. Nešto što je prije bilo prijavljivano kao otpad, to više nije, nego je postalo nusproizvod ili čak proizvod. Potrebno je ubaciti barem jednu rečenicu na tu temu ako se već ne može napraviti procjena utjecaja ili staviti mjeru u 7. da se izračuna procjena utjecaja nusproizvoda i ukidanja statusa otpada na projekciju količina otpada i postupanja sa istim. Kako bi se navedeno ostvarilo nužno je izmijeniti propise iz područja gospodarenja otpadom koji definiraju način izmjene statusa otpada, ali i sustav 'dozvola' kojima se omogućava pojedinim gospodarskim granama korištenje sekundarnih sirovina. Gospodarski subjekti mišljenja su kako nije poželjno graditi pogone za obradu otpada, što će posljedično uzrokovati definiranje novih naknada za financiranje sustava, a u konačnici rezultirati izvozom sirovina koje se nacionalno ne mogu zbrinuti. Poželjno je imati postrojenja koja preradom navedenih sirovina generiraju nove proizvode i dodane vrijednosti te time stvaraju nova radna mjesta. Predlažemo da Ministarstvo u mjere koje će se podržavati svakako ugradi i one koje se odnose na podršku ovakvom razvoju gospodarstva. Ukoliko kružnu ekonomiju promatramo kao priliku za razvoj nacionalnog gospodarstva, a ne samo kao robovanje ispunjavanju opće postavljenih ciljeva na razini EU, valja jasnije definirati i način na koji će se nacionalno gospodarstvo uključiti u realizaciju samog Plana. Podržavamo stoga inicijativu Ministarstva usmjerenu ka izgradnji postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenih posebnih kategorija otpada. Navedenim bi se, uz poštivanje načela blizine, otpadni materijali mogli lakše selektirati i pripremati za daljnje plasiranje na tržište. Pri realizaciji navedene aktivnosti svakako valja voditi računa o angažiranju lokalnih proizvođača opreme što će dodatno pokrenuti gospodarske aktivnosti. Nacionalne potpore (npr. poticajne naknade za recikliranje građevinskog otpada što se spominje kao jedna od mjera u Planu) trebaju ostati unutar nacionalne ekonomije, a ne da se na račun hrvatskih poreznih obveznika potiču djelatnosti koje zapravo proizvedu proizvod za kojeg nema potražnje na domaćem tržištu, već se onda plasira u druge zemlje ostvarujući konkurentsku prednost na račun nacionalnih poticaja. Kružna ekonomija mora biti zamašnjak nacionalnoga gospodarstva. U samom Planu uvodni dio obuhvaća sve kategorije otpada koje se trenutno generiraju. Posebno je interesantno da se navodi proizvodni otpad i količine koje se generiraju na godišnjoj razini, no navedena kategorija više se ne spominje u Planu. Predlažemo da se proizvodni otpad obradi u 3. poglavlju kao i sve ostale kategorije otpada. Važno je naglasiti kako u Republici Hrvatskoj ne postoji legalno odlagalište proizvodnog otpada kao niti postrojenje za energetsku oporabu proizvodnog otpada. Otpad (neopasni, proizvodni) se trenutno odlaže na nesanirana odlagališta no rok njihovih usklađivanja je kraj 2018. godine do kojeg je potrebno iznaći rješenje za proizvodni otpad. U protivnom će gospodarstvo dodatno postati nekonkurentno s obzirom na troškove gospodarenja otpadom. U mjere iz poglavlja 7. predlažemo uvođenje mjere izrade analize količina i potrebe izgradnje odlagališta za navedenu kategoriju otpada. Uz navedeno, predlaže se da se zakonskom regulativom definira mogućnost obrade otpada, sukladno izdanoj dozvoli za gospodarenje otpadom, tehnologijom koja se može koristiti na mjestu nastanka otpada dulje od 6 mjeseci. Odnosno, da se u dozvoli za gospodarenje otpadom regulira postupak i metode kojima se obrađuje otpad na mjestu nastanka – na lokaciji operatera ili na drugoj lokaciji, kako bi se izbjegli troškovi transporta, ubrzao proces obrade otpada i smanjio rizik za zdravlje ljudi i okoliš. Npr. obrada zemlje onečišćene naftnim ugljikovodicima postupkom bioremedijacije provodi se i dulje od 6 mjeseci te je potrebno onečišćenu zemlju transportirati do mjesta obrade. Definiranjem obrade na mjestu nastanka otpada do propisanih graničnih vrijednosti koje udovoljavaju budućoj namjeni zemljišta/upotrebi lokacije (npr. koncentracija mineralnih ulja u tlu), proces obrade otpada bi se provodio na efikasniji način, obzirom da transport, od mjesta nastanka otpada do mjesta gdje se provodi postupak obrade otpada, iziskuje dodatno vrijeme i financijska sredstva. Sličnu problematiku potrebno je razraditi za opasni proizvodni otpad. U cilju poštivanja načela blizine u gospodarenju opasnim otpadom, zalažemo se za omogućavanje postupanja s otpadom na lokaciji nastanka svim gospodarskim subjektima, uz uvažavanje načela i prihvaćenih praksi gospodarenja otpadom, čime bi se njihovi troškovi maksimalno smanjili a konkurentnost povećala. Cilj 2. Plana je unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada, a tek na 3. odnosno 4. mjestu je unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom i sanirati lokacije onečišćene otpadom, iako su i analize pokazale da sustav gospodarenja opasnim otpadom nije zadovoljavajući, te da „crne točke“ još nisu sanirane. U dokumentu je nadalje navedeno kako određene vrste ambalaže poput ambalaže koja sadrži opasne tvari ili je onečišćena opasnim tvarima, nisu obuhvaćene postojećim sustavom gospodarenja, a da uopće nije istaknuta kao jedan od ciljeva, odnosno podciljeva. Jedina propisana mjera je analiza postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada (izrada studije). Gospodarski subjekti zalažu se za puno poštivanje prava prvenstva u postupanju s otpadom (hijerarhije otpada) koja kaže kako je energetska oporaba otpada prihvatljivija od njegovog odlaganja. Sam Plan predviđa samo izradu analize potrebe za energetskom oporabom otpada što svakako smatramo nedostatnim. Navedene analize već postoje, a dodatno ulaganje sredstava u izradu ponovnih analiza smatramo neekonomičnim. Usklađivanje s Operativnim programom, koji u svojim mjerama već predviđa financiranje energetske oporabe učinilo bi Plan gospodarenja otpadom prihvatljivijim, a njegove mjere realnijim. Dobar primjer potrebe za energetskom oporabom predstavlja postupanje s muljem s pročistača otpadnih voda. Tretiranje muljeva (isušivanje) svakako je poželjno kao i energetska oporaba mulja. Korištenje muljeva u poljoprivredne svrhe i njegovo kompostiranje jesu priznate metode zbrinjavanja, no samo i jedino ukoliko udovoljavaju propisima iz područja zaštite poljoprivrednog zemljišta i zaštite voda (npr. definiranih osjetljivih područja). Svakako valja voditi računa i o količini teških metala što muljeve čini neprihvatljivima za kompostiranje ili aplikaciju na poljoprivredno zemljište. U Planu predviđeno je i postizanje cilja za biorazgradivi otpad iz kućanstva na način da se znatna sredstva ulažu u uređaje za kompostiranje za građane. Ovu mjeru ne smatramo realno ostvarivom budući da se njezini rezultati neće manifestirati unutar perioda od tri godine (treba ukalkulirati edukaciju, nabavku i stvarni period potreban kako bi se biootpad pretvorio u kompost). Mišljenja smo kako je potrebno poticati odvojeno sakupljanje i obradu ove kategorije otpada i u bioplinskim postrojenjima. U tom je smislu potrebno utvrditi kolika je stvarna količina ove kategorije otpada u komunalnom otpadu te poticati gradnju onih postrojenja koja zadovoljavaju kriterije visoke učinkovitosti (sukladno propisima iz područja energetike). Gospodarstvo također primjećuje kako se ponovno sufinanciraju aktivnosti Fonda koji se nije pokazao učinkovitim. Mišljenja smo kako je svakako potrebno na pravilan način definirati proširenu odgovornost proizvođača (Plan sada princip 'zagađivač plaća' tumači kao proširenu odgovornost) kako je to definirano na EU razini (odnosno da proizvođač osim plaćanja troškova stavljanja i generiranja otpada, kroz svoju organizaciju otpad i prikuplja – tzv. Recovery organizacije – što je prepoznato i u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom ali nije primijenjeno kroz podzakonske akte). Fond nije recovery organizacija i svako nastojanje da ga se kao takvog predstavi direktno je u suprotnosti s EU i nacionalnim zakonodavstvom. Na kraju, smatramo dobrom idejom uspostave mrežnog posrtala za gospodarenje otpadom kako je opisano u Mjeri 1.2.5. No, navedeno nikako ne bi trebalo zvati burzom. Burza u punom smislu riječi podrazumijeva razmjenu dobara za neku financijsku vrijednost. Burze otpada u EU ustrojene su pri burzama vrijednosnica. Predlažemo da se navedeno preimenuje u portal gospodarenja otpadom (ili portal 'recikliraj'). Portal bi trebao pružiti informaciju o tome koji su kriteriji da određeni materijal bude prihvaćen kao onaj koji je moguće reciklirati. Dodatno portal može biti razvijen na različite načine (npr. mobilna aplikacija). Burza, u smislu informacija koji je otpad trenutno na tržištu, nije se pokazala učinkovitom (postoji na stranicama HGK te bilježi vrlo slab odaziv). Djelomično prihvaćen Redni broj cilja ili mjere ne znači da je neki cilj ili mjera manje važna. Plan predviđa mjeru koja se odnosi na energetsku oporabu. Plan ne isključuje korištenje bioplinskih postrojenja.
6 ZELENJAK d.o.o. KLANJEC Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Donošenjem Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.-2022., planirani su kapaciteti za postizanje ciljeva recikliranja po JLS. Kako bi se mogle izvršavati naše obaveze, molimo Vas da nas u Planu gospodarenja otpadom uvrstitie u planirani broj RECIKLAŽNIH DVORIŠTA, obzirom da za Grad Klanjec nije predviđena mogučnost korištenja takve vrste usluge. Pretpostavljamo da se radi o grešci. Naime, Grad Klanjec već je prije u Prostornim planovima imao uvršteno reciklažno dvorište u sklopu sanacije Odlagališta otpada Medvedov jarek, samo je to sada potrebno uvrstiti i u Plan gospodarenja otpadom RH kako i lokalni plan bio u skladu s predloženim. Nije prihvaćen Potrebni broj reciklažnih dvorišta propisan je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
7 Mirko Radolović Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Gospodarenju otpadom je potrebno pristupiti sustavno i u kontinuitetu kako bi se postizali zacrtani ciljevi, a ne u kratkom vremenskom razdoblju totalno mijenjati pristup bez kvalitetne analize postojećeg stanja (posebno u sagledavanju infrastrukturnih kapaciteta). U gospodarenju otpadom je nemoguće primijeniti metodologiju drugih zemalja i isticati rezultate tih zemalja, a da se pri tome ne sagleda razdoblje primjenjivanja određene metodologije. Veoma često ističemo kvalitetan sustav regije Flandrija u Belgiji, a da pri tome zaboravljamo da su to rezultati skoro 40 godišnjeg sustavnog rada kroz 4 implenetacijska plana koji su se nadograđivali. Republika Hrvatska kao mala zemlja mora integrirano pristupiti sustavu uzimajući u obzir različitost, posebno u kontinentalnom i primorskom dijelu gdje je velik utjecaj turizma (sezonalnost i sastav komunalnog otpada). Nijedna građevina za gospodarenje otpadom ne može doprinositi svim zacrtanim ciljevima pa je stoga potrebno stvoriti sustav i jasno odrediti kojem ispunjavanju cilja i u kojoj mjeri doprinosi svaka pojedina građevina. Lako je utvrditi da je problem npr. biološki razgradivi otpad i propisati visok cilj odovojenog prikupljanja i recikliranja, a da pri tome nije osigurana kvalitetna infrastruktura za njegovu oporabu (kompostana imamo trenutno samo nekoliko sa upitnom kvalitetom komposta zbog kompostiranja otpada nekontroliranog podrijetla). Sustav gospodarenja komunalnim otpadom treba prilagoditi građanima i po hitno donijeti Uredbu o komunalnom otpadu kojom će se konačno provesti obaveza naplate po količini proizvedenog otpada. Iz navedenog proizlazi da nije dovoljno donijeti zakonski propis ukoliko se ne donesu kvalitetni podzakonski provedbeni akti međusobno usklađeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Mirko Budiša Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Hrvatska Socijalno Liberalna Stranka Odbor za zaštitu okoliša i prirode Predsjednik Odbora Mirko Budiša, dipl.ing.kem.tehn. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Radnička cesta 80, 10000 Zagreb U Zagrebu 1.12.2016. Komentari na prijedlog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. (verzija 2. 11. 2016.) 1. Poglavlje porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada. Prema nalazu Državnog ureda za reviziju o učinkovitosti gospodarenja otpadom (nalaz Državne revizije) u Republici Hrvatskoj za 2014. (Državni ured za reviziju, 2014.) županije, općine i gradovi nisu redovito, a pojedine i uopće, donosile izvještaje o provedbi i izvršenju planova gospodarenja otpadom i dostavljale ih Agenciji za zaštitu okoliša i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Agencija je tako dovedena u situaciju da iz godine u godinu objavljuje pregled podataka o planovima gospodarenja otpadom, a da oni „ne odražavaju pravo stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj“ (citirano prema Državni ured za reviziju, 2014). Podaci iz HAOP-a (Slike 2 i 3, Tablica 2) ne daju potpunu sliku sadašnjeg stanja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, niti odražavaju pravo stanje gospodarenje otpadom u Republici Hrvatske, zbog čega se razumno može dovesti u pitanje vjerodostojnost ulaznih podataka na kojima se prijedlog PGO RH (prijedlog PGO) temelji. Otpad bi se trebao drugačije strukturirati. Moraju postojati dvije opće kategorije otpada: komunalni otpad i proizvodni otpad. Cjelokupni otpad se mora kategorizirati po Katalogu otpada. Međutim, u dokumentu se obrađuju sljedeće kategorije: 1.1.2 Komunalni otpad, 1.1.3 Proizvodni otpad, 1.1.4 Opasni otpad, 1.1.5 Posebne kategorije otpada i 1.1.6 Prekogranični promet otpad iz čega bi se moglo shvatiti da su to neovisne kategorije, iako to nije slučaj. Opasni otpad dio je proizvodnog,a dijelom komunalnog, isto tako i tzv. posebne kategorije otpada. U Tablicu 8 (Projekti sanacija "crnih točaka") trebalo bi svakako dodati i sanaciju odlagališta troske iz šibenskog TLM-a na lokaciji Crno brdo u Biljanima Donjim te sanaciju opasnim otpadom onečišćene lokacije Savica-Šanci u Zagrebu 2. Poglavlje Ciljevi - Osnovni ciljevi gospodarenja otpadom Ciljevi su definirani samo za komunalni otpad i tek za jedan dio proizvodnog otpada. Nacionalni ciljevi gospodarenja otpadom do 2022. iz Tablice 10 nisu usklađeni s Tablicom 9 u kojoj se iznose obaveze Republike Hrvatske koje proizlaze iz EU zakonodavstva i to zbog različitog strukturiranja otpada. Prijedlog PGO izjednačava smisao pojmova „odvojeno sakupljeno“ s „pripremom za ponovnu uporabu i recikliranje otpadnih materijala“ iz članka 11. Direktive 2008/98/EZ. Ovi pojmovi ipak nisu istoznačni jer „odvojeno sakupljanje“ velikim dijelom uključuje otpad koji se ne može reciklirati (otpad prikupljen u reciklažne spremnike za kojeg nema kupca ili koristan otpad degradiran mokrom frakcijom i/ili raznim onečišćenjima). 3. Poglavlje Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava Slika 21 prikazuje Dinamiku postizanja cilja 1.2 Odvojeno prikupiti 60% pojedinih vrsta komunalnog otpada (prvenstveno papira, kartona, stakla, plastike, metala, biootpad)a) od 2015. do 2022. Ne navode se podaci o tome koliko iznosi početni udio odvojeno sakupljenog papira, kartona, stakla, plastike, metala i biootpada 2015. i koliki se udio želi postići 2022. za svaku pojedinu vrstu otpada na području Republike Hrvatske,u svim županijama i Gradu Zagrebu, kako bi se dobila jasna slika napretka koji se želi postići. Nepotrebno se definira cilj odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, umjesto da se sukladno Direktivama definira cilj za reciklažu i oporabu uključujući i ambalažni otpad. 4. Poglavlje Kriteriji za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i postrojenja Kriterij je (Rječnik hrvatskog jezika) način kojim se mjeri vrijednost čega ili svojstvo po kojemu su ocjenjuje, odlučuje, raspoređuje. Međutim, osim što se tek načelno spominje da se „pogodnost potencijalnih lokacija za smještaj objekata sustava gospodarenja otpadom uglavnom određuje putem više-kriterijske analize“, kriteriji se ne navode. Iz prijedloga PGO-a nije jasno što su to načelne lokacije, kako se definiraju i po kojem kriteriju se biraju. 5. Poglavlje Opći tehnički zahtjevi za građevine i postrojenja Iako se prethodno poglavlje bavi kriterijima za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i postrojenja, tek se u ovom poglavlju navode kriteriji za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, poput „načela blizine“, planiranih potrebnih financijskih tokova i održivog rada. Od tehničkih zahtjeva, ako uopće, spominju se tek primjena najboljih raspoloživih tehnika (NRT-a) pri projektiranju. 6. Poglavlje Organizacijski aspekti gospodarenja otpadom Iako je nalazom Državne revizije utvrđeno da „gospodarenje otpadom nije u cijelosti učinkovito i sustav ne funkcionira u potpunosti“, u ovom poglavlju se ne obrađuju organizacijski aspekti koji su doveli do ovakvog nalaza Državne revizije. Naprotiv, nepotrebno opisuju nadležnosti i raspodjela obaveza pojedinih sudionika gospodarenja otpadom. Također, govorimo li o organizacijskim aspektima gospodarenja otpadom, tada u njima važnu ulogu imaju građani bez čijeg aktivnog angažmana i i promjene navika neće biti moguće postići većinu nacionalnih ciljeva gospodarenja otpadom navedenih u Tablici 10. Kad govorimo o organizacijskim aspektima nisu navedene razlike u organizaciji gospodarenja otpadom po županijama i Gradu Zagrebu, kao ni značajne razlike po općinama, zbog kojih se neće moći osigurati ravnomjerno postizanje zacrtanih ciljeva. 7. Poglavlje Mjere za provedbu plana U Tablici 13 dinamika i tijek provođenja pojedinih mjera nije međusobno usklađena, pa umjesto da se većina mjera provodi paralelno, tek se daje preporuka da se mjere 1.2.1 i 1.2.2. provode u kombinaciji kad god je to moguće. Pa ipak većina mjera bi se trebala provoditi paralelno jer to iziskuje kratkoća rokova i znatno zaostajanje Republike Hrvatske u ispunjavanju obaveza prema EU i prema ciljevima koje si je sama definirala. U tom smislu predlaže se pomicanje termin plana realizacije mjera bar za jednu godinu. U Tablici 18 navodi se samo jedna mjera – izgradnja građevina i uređaja za obradu mulja - koja treba unaprijediti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Prijedlog PGO-a nije definirao mjere za postupanje s muljem do izgradnje građevina i uređaja za obradu mulja. Kao da ne postoji problem velikih količina mulja koje trenutno nitko adekvatno ne obrađuje, kao što je to na primjer slučaj s muljem iz Centralnog uređaja za pročišćavanje u Zagrebu. U Tablici 26 navode se mjere za kontinuirano provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti koje nisu dovoljno usklađene i potpune, a najveća je zamjerka to što su one definirane bez ikakve prethodne analize do sad provedenih izobrazno-informativnih aktivnosti na području Republike Hrvatske, županijama i gradovima, postignutih rezultata i ishoda i utrošenih sredstava. Štoviše, takva se analiza ne traži ni u okviru mjere 5.1. Također, mjere 5.1. i 5.3. nisu usklađene je se nacionalna kampanja ne može provoditi ako ne proizlazi iz rezultata mjere 5.1. 8. Poglavlje Projekti važni za provedbu plana gospodarenja otpadom Koja je uloga i svrha ovog poglavlja? Što se želi postići ovim poglavljem i koja je njegova poveznica s mjerama? Prema pravilima projektnog menadžmenta svaki projekt treba imati svog sponzora, voditelja i projektni tim, analizu projektnog okruženja i rizika koji proizlaze iz projekta, definirane radne pakete (jesu li to mjere iz prethodnog poglavlja?) i rokove s ključnim točkama (milestones). Ni za jedan od projekata na listi ovo nije navedeno. 9. Poglavlje Plan sprječavanja nastanka otpada U potpoglavlju 9.4. mjera 6. predviđa se organizacija komunikacijske kampanje za građane u svrhu informiranja kućanstva o količinama otpada koji nastaje, a koji se odlaže na odlagališta, te nužnosti sprječavanja njegova nastanka. Međutim, građani ne mogu utjecati na sprječavanje nastanka otpada iz proizvoda pakiranih u određenoj ambalaži, već proizvođači. Proizvođači promjenom pristupa prema „planiranom zastarijevanju proizvoda“, određivanjem ambalaže za pojedine proizvode, i provođenjem marketinških (oglašivačkih aktivnosti) mogu utjecati na sprječavanje nastanka otpada. Ovaj prijedlog PGO-a to ne spominje, iako je ovo pitanje kojim se bavi i Europski parlament. (http://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_BRI(2016)581999) 10 Opći i ekonomski aspekti Plana - Postoji velika opasnost da će prigovor od strane EU komisije na Plan biti da nije rađen prema metodološkim smjernicma za izradu planova gospodarenja otpadom. - Plan ne definira uspostavu, način rada i ustroj burze otpada kao osnovnog preduvjeta plasmana odvojeno prikupljenog otpada u gospodarstvo (kružna ekonomija) - Planom se nastoji unificirati rješenja gospodarenja otpadom a da se pri tome nisu dali scenariji gopodarenja otpadom koji uvažavaju naše regionalne i lokalne specifičnosti (geografske razlike, gospodarske razlike, demografske razlike i sl.) - Sirovine za reciklažu sekundarnih sirovina ne moraju biti samo iz sustava odvojenog prikupljanja na kućnom pragu već mogu biti i iz sustava sortirnica i postrojenja na kojima je moguće dobiti čiste frakcije za ponovnu upotrebu tj. reciklažu što je u skladu s Odlukom Komisije 2011/753 kojom se uspostavljaju pravila i metode izračuna za provjeru usklađenosti s ciljevima zadanim u Okvirnoj direktivi o otpadu; - Plan za opasni otpad i neke posebne kategorije otpada (otpadni mulj) daje generalne mjere koje ne ukazuju na način na koji postupati s ovim otpadom; - Na kraju je neizbježno konstatirati kako uz Plan nisu priložene nikakve ekonomske podloge s C&B analizama. Upravo su takve podloge trebale vrednovati varijantna rješenja sustava. Mjere za optimalnu varijantu su trebale proizaći kao rezultat optimizacije tehničkih i okolišnih i ekonomskih parametara sustava. To je izostalo kao i učinak koštanje usluge zamišljenog sustava za nas građane. - Za sve mjere nisu dane procjene troška. Tamo gdje su dane procjene treba ih realnije sagledati jer postoje značajne financijske stavke koje ne opravdavaju iznos i očigledan je primjer oporaba brodova i opasnoga otpada u potonulim brodovima, je li i riječnim? Mislimo da se s 50 milijuna kuna pretjeralo i to treba staviti u realne okvire. - Posebnu pozornost osim na investicijski treba usmjeriti na operativni trošak jer za sve mjere nisu dane procjene troška. Operativni trošak je posebno važan kada se financiranje osigurava preko EU i ključna je stavka za priuštivost usluge građanima. - U planu bi trebalo predvidjeti jaču ulogu privatnog sektora koji će sigurno pronaći interes, ostavriti profit, zapošljavati i riješiti dio problema u sustavu gospodarenja otpadom; Primljeno na znanje Struktura Plana temelji se na tijekovima otpada. Mjera 4.3. Tablice 9. i 10. prikazuju različite podatke (obveze i ciljeve). Nije jasno na koje razlike u organizaciji po županijama, Gradu Zagrebu i općinama se misli. Plan se donosi za razdoblje od šest godina. Navodi se samo popis projekata, bez detaljnih podataka. Lokalne specifičnosti bit će uzete u obzir u Planovima gospodarenja otpadom JLS-a. Definirano je u mjerama. Navedeni iznosi su indikativni. Plan ne isključuje privatni sektor.
9 Zorica Hegedušić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Uvidom u predmetnu verziju Plana gospodarenja otpadom dajemo slijedeće primjedbe koje se odnose na djelokrug jedinica regionalne/lokalne samouprave u području gospodarenja otpadom: - potrebno je definirati da li jedinice regionalne/lokalne samouprave mogu same organizirati i osnovati vlastiti sustav gospodarenja otpadom budući da postoje velike razlike u naseljenosti pojedinog područja, - prilikom određivanja broja reciklažnih dvorišta, naročito stacionarnih u jedinicama lokalne samouprave, potrebno je uzeti u obzir potrebe lokalnog stanovništva, kao i količine produciranog otpada, gospodarski razvoj pojedine sredine i isplativost istih za JLS, te u tom kontekstu predmetnim Planom omogućiti jedinicama lokalne samouprave da samostalne ocijene da li je JLS potrebno mobilno/stacionarno reciklažno dvorište, uzimajući u obzir prethodno navede kriterije i isplativost istih (smatramo da je odredba čl. 35. stavka 2. toč. 2. važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj: 94/13.) kojom je propisana obveza JLS na funkcioniranje jednog stacionarnog reciklažnog dvorišta ukoliko ima više od 1500 stanovnika neisplativa i nepotrebna za svaku takvu JLS, ukoliko već ima postojeći sustav sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada koji funkcionira bez poteškoća; odluka o mobilnom/stacionarnom reciklažnom dvorištu trebala bi biti prepuštena jedinici lokalne samouprave), - u konačnici, da bi predmetni Plan gospodarenja otpadom bio primjenjiv u praksi, potrebno je prije svega pristupiti izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom, u kontekstu kako je prethodno navedeno. Djelomično prihvaćen Propisano je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
10 Marjana Botić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Klub vijećnika Akcije mladih i nezavisnih skupštine Zadarske županije Božidara Petranovića 8 23 000 Zadar Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Radnička cesta 80, 10000 Zagreb e-mail: pgo@mzoip.hr Zadar, 1. prosinca 2016. Predmet: Primjedbe i prijedlozi Kluba Akcije mladih i nezavisnih Zadarske županije u javnoj raspravi Nacrta prijedloga Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2022. Klub Akcije mladih i nezavisnih Zadar podržava u predgovoru Nacrta prijedloga Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.- 2022. godina (u daljnjem tekstu: Nacrt PGO) navedeno da se radi o Nacrtu PGO koji ima ulogu određivanja novih politika koje vode promjenama dosadašnjeg potpuno neekološkog i negospodarskog sustava koji je trošio resurse, vrijeme i zagađivao okoliš nepotrebnim ogromnim količinama nerazvrstanog otpada odnosno smeća, te podržavamo ovaj Nacrt PGO u svim dijelovima usmjerenima sprječavanju nastanka otpada, uspostavi odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja. Bez obzira što se nalazimo u području RH za koje je predviđena izgradanja smatramo kapacitetom predimenzioniranog Centra za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu CGO), potrebno uložiti dodatne napore u provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu kako bi se sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i preuzetim obvezama količina otpada napokon počela smanjivati. Na području Zadra i Zadarske županije pri tome smatramo, da kao i drugdje u RH imamo obvezu očuvanja i unaprjeđenja stanja okoliša budući da se radi o jednim od još rijetkih preostalih resursa RH na kojima možemo graditi budući razvitak. Stoga u Nacrtu PGO (str 48. i 49. Nacrta PGO) gdje predlažemo nadopunu odredbama kojima bi se postiglo ujednačavanje obveznih mehanizama uključivanja lokalne i područne/regionalne samouprave u aktivnim mjerama odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja, budući da je dosadašnja praksa različita po pojedinim županijama i gradovima. Smatramo da se trebaju jasno propisati mjere koje su u sklopu Nacrta PGO dužne provoditi jedinice lokalne i regionalne samouprave, te načine njihova udjela financiranja osobito kod uspostave postrojenja za reciklažu pojedinih vrsta otpada, centara za ponovnu uporabu i sprječavanje nastanka otpada, te sustava za kućno kompostiranje, kao i za vozila i opreme za odvojeno prikupljanje otpada. Osobito smatramo jasnim propisati obveze i udjele jedinica lokalne i područne samouprave jer je iz ovog Nacrta PGO nejasno na koji se način mogu ostvariti ciljevi Nacrta PGO u vezi sprječavanja nastanka i odvojenog prikupljanja koja nisu predviđena u dovoljnoj mjeri, pa je nužno propisati i udjele lokalne i područne samouprave u ostvarivanju ciljeva istog. Također smatramo nužnim zbog zaštite slobodne tržišne utakmice donijeti mjere kojima bi se transparentnije regulirale mjere u sustavu obrade miješanog komunalnog otpada za CGOe, a kojima bi regulirali način poslovanja CGOa na području RH obzirom na nacionalne ciljeve dane u Strategiji gospodarenja otpadom RH i Nacrtom PGO, pri čemu predlažemo: : regulirati pravni i ekonomski mehanizmi između pravnih osoba koje upravljaju sa CGO-ima i davatelja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, : reguliranja participacija jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu JLS) u ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom čiji se kvantitativni pokazatelji trebaju utvrditi propisanim kvotama dopuštenih količina otpada po JLS za pojedine godine, obzirom na dopuštene količine za odlaganje u CGO-ima, : regulirati obveze CGOa u pogledu ekoloških renta obzirom na emisije stakleničkih i drugih plinova u zrak, te osobito za odlaganje ostatnog otpada koji predstavlja stalnu prijetnju okolišu : uvesti i propisati kvalitativne pokazatelje uspješnosti rada CGOa obzirom na tehnologije, emisije i drugo kojima bi se moglo intervenirati u red prvenstva gospodarenja otpadom jer zbog kapaciteta CGO, različitih tehnologija, njihove relativne blizine i drugih pokazatelja smatramo potrebnim stvoriti zdravu tržišnu utakmicu i tržišnu konkurentnost CGOa. Klub Akcije mladih i nezavisnih nadalje, je u okviru Zadarske županije već predlagao mjere u okviru uspostave gospodarenja morskim otpadom (u Nacrtu PGO mjere 2.6.) jer smatramo da se u pogledu zbrinjavanja otpada sa nautičkih plovila, koja tijekom ljetnih mjeseci izuzetno opterećuju ove prostore nije napravilo gotovo ništa pa velike količine otpada koje neminovno nastaju nemaju nikakav propisani tijek zbrinjavanja, pa se u pojedinim slučajevima se sustavno krše pozitivne norme Zakona o održivom gospodarenju otpadom u pogledu načela „onečišćivač plaća“, te drugih zakona koji reguliraju ovo područje (obveze koncesionara za nautičke vezove i sidrišta). Predlažemo stoga pokretanje postupka za izradu posebnog pravilnika o održivom gospodarenju otpadom na moru i otocima, te privremene mjere na osnovi već predloženih mjera u Zadarskoj županiji koje dostavljamo u privitku. Klub Akcije mladih i nezavisnih također napominje da smo od početka svojeg djelovanja snažno uključeni u pitanja sanacija pojedinih „crnih točaka“ u zaštiti okoliša na području naše županije, pa napominjemo da Nacrt PGO treba kod provedbe mjera saniranja i zatvaranja odlagališta točno utvrditi dosad provedene i plaćene mjere (osobito od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu Fond) ) budući da smatramo potrebnim utvrditi preklapanje s Nacrtom PGO novoutvrđenih (mjere 4.1 do 4.3.) i dosada provedenih mjera sanacija i zatvaranja odlagališta kako bi se utvrdilo točno stanje na pojedinim lokacijama (osobito: kod : najvećeg neusklađenog odlagališta na području Zadarske županije, Diklo u Zadru, zatim kod sanacije bazena lužine tvornice Glinica kod Obrovca, sanacija lokaliteta nazvanog Crno brdo kod Biljana donjih, nastalog nezavršenom sanacijom TLM Šibenik, odnosno navoženjem troske na tu lokaciju i sl.). Također napominjemo da se u Nacrtu PGO u pogledu gospodarenja muljevima uređaja za pročišćivanje otpadnih voda trebaju uvrstiti sve jadranske županije kao centre gravitacije za proizvodnju mulja gdje je potrebno propisati obvezne načine gospodarenja muljem. Osobito je potrebno propisati uloge jedinica lokalne i područne samouprave u pogledu ostvarivanja ciljeva korištenja mulja za poboljšanje degradiranih tla, kultivaciju energetskih kultura i sl. U pogledu mjera izobrazno-informativnih aktivnosti u skladu sa smjernicama Akcije mladih i nezavisnih kojima se od javne uprave traže inovativni i uključivi modeli predlažemo uvođenje dodatne mjere pored postojećih (Tablica 26. 5.1 do 5.3.) kojom bi se redovito godišnje financirali inovativni programi odnosno provodili nagradni natječaji za inovacije u području održivog gospodarenja otpadom čija bi se rješenja uključivala u pojedine segmente održivog gospodarenja otpadom. Djelomično prihvaćen Bit će definirano studijama izvedivosti i ostalim provedbenim dokumentima. Mjere 2.2.1. i 2.2.2. Nije potrebno posebno navoditi u Planu.
11 EKO-OZRA d.o.o. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Obzirom da se donošenje Plana gospodarenja otpadom RH predviđa u prosincu o.g,, predlažemo izmjenu godine početka razdoblja na način da se Plan gospodarenja otpadom donosi za razdoblje od 2017-2022 godine Prihvaćen Prihvaćen
12 Dalibor Barbalić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine 7.1 MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti manje od 25% komunalnog otpada potrebno je provesti mjere dane u Tablici 15. uz pretpostavku da su postignuti ciljevi 1.2. i 1.3. Tablica 15. Mjere za ostvarenje Cilja 1.4 Odložiti manje od 25% komunalnog otpada 1.4.6 Planiranje energetske oporabe otpada Ova mjera uključuje analizu i ocjenu potrebe za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju (2023.-2028.). Na osnovu praćenja kretanja količina i sastava otpada, te legislative EU tijekom ovog planskog razdoblja potrebno je definirati eventualno potrebne kapacitete i lokacije energetske oporabe otpada u RH. Rok 2022. PREDLAŽEMO da Rok bude 2017. godina jer potoji odmah primjenjiva i dostupna tehnologija koja može prihvatiti sve vrste preostalog otpada do maksimalne vlažnosti 45% i obraditi potpuno ekološki prihvatljivim procesom uz pretvorbu u korisnu energiju, električnu i toplinsku. Postrojenje u radu moguće je posjetiti. Informacija o spomenutoj tehnologiji i mogućnostima, koja je sukladna legislativi EU, dostavljena je Ministarstvu zaštite okoliša u nekoliko navrata još prije prve javne rasprave pa nije jasno zašto se ova Mjera ne počne primjenjivati ODMAH i zašto su potrebne "analize i ocjene u sljedećem planskom razdoblju" ? 7.2 MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA Za ostvarenje Cilja 2.2 Propisno zbrinuti otpad koji sadrži azbest potrebno je provesti mjere dane u tablici 17. 2.2.2 Izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest Ova mjera uključuje izgradnju novih te povećanje kapaciteta postojećih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest do postizanja dostatnih kapaciteta za zbrinjavanje tog otpada nastalog u RH. Ova mjera se može realizirati ili kroz izgradnju novih odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest (jedna na području svake županije) ili kroz prenamjenu viška izgrađenih kapaciteta odlagališnih ploha za odlaganje za MKO ili izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest a u okviru CGO-a. Rok 2022. PREDLAŽEMO da Rok bude 2017. godina i da se potpuno izostavi mogućnost izgradnje kazeta za odlaganja azbestnog otpada jer je već sada dostupna tehnologija za potpuno neutraliziranje i učinkovito zbrinjavanje i manjih količina ove vrste otpada na potpuno prihvatljivim ekonomskim osnovama. Pogone u funkciji moguće je posjetiti. Za ostvarenje Cilja 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je provesti mjere dane u tablici 18. Tablica 18. Mjere za ostvarenje Cilja 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2.3.1 Unaprijediti sustav gospodarenja muljem Mjera uključuje izgradnju građevina i uređaja za obradu mulja nastalog radom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kao samostalnih tehničko-tehnoloških cjelina ili u sklopu građevina u kojima se obavlja zajednička obrada više vrsta otpada. Rok 2022. PREDLAŽEMO da Rok bude 2017. godina jer potoji odmah primjenjiva tehnologija koja može prihvatiti otpad maksimalne vlažnosti do 45% uz mogućnost prosušivanja do navedenog maksimuma korištenjem vlastitog viška toplinske energije odnosno bez dodatnih troškova. Ovim postupkom obrade mulja dobija se električna i toplinska energija. Informacija o ovoj tehnologiji dostavljena je Ministarstvu na uvid. Postrojenje u radu moguće je posjetiti. Strana 19/90 " Količine otpadnog mulja s uređaja za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koje su prijavili proizvođači otpada, za 2015. godinu su iznosile 65.976 tona, što odgovara oko 20.452 tona suhe tvari mulja." " Uzimajući u obzir navedeni udio i količine odloženog miješanog komunalnog otpada dolazi se do zaključka da se na odlagalištima otpada u Republici Hrvatskoj godišnje odloži gotovo 500.000 tona biootpada, od čega se procjenjuje da je oko 380.000 tona otpada od hrane." "U 2015. godini kompostirano je 27.432 tona komunalnog biootpada, dok je u bioplinskim postrojenjima obrađeno oko 132 tone komunalnog otpada." DAJEMO NA ZNANJE I PREDLAŽEMO Temeljem navedenih podataka u ovom Planu ( ... godišnje odloži gotovo 500.000 tona biootpada .. ) razvidno je da se Energetskom oprabom 500.000 tona biootpada može ostvariti financijska dobit od minimalno 500,000.000 kuna prodajom električne i toplinske energije. Postavljanjem 117 modula koji pojedinačno obrađuju 0,5 tona otpada na sat, 12 tona u 24 sata ili 4.300 tona na godinu moglo bi se obraditi kompletu količinu ( 500.000 tona ) i nebi bilo potrebe za izgradnjom odlagališta. Ukupan trošak postavljanja 117 modula diljem Hrvatske bio bi 300,000.000 EUR. Osim navedenog prihoda ostvarenog kroz proizvedenu energiju ( 500,000.000 kuna ) dodatni benefiti bili bi ostvareni na sljedeći način: 1. nebi bilo potrebe transportirati otpad sa otoka na kopno u CGO a Otočne zajednice bi izbjegle troškove transporta otpada do CGO koji se procjenjuju na 70 EUR/t, 2. nebi bilo potrebe dobavljati specijlna vozila za transport otpada sa otoka u CGO na konu, 3. izbjegla bi se dodatna emisija štetnih tvari koje generiraju transportna sredstva u ovom slučaju kamioni, 4. Hrvatska bi dobila dodatne proizvodne kapacitete električne energije BEZ ULAGANJA ( cca 58 MW ) 5. Pokrenula bi se proizvodnja Modula u Hrvatskoj za potrebe Hrvatske kao i za izvoz. Ova Green-field inicijativa rezultirala bi otvaranjem 200-300 novih radnih mijesta. Nije prihvaćen Plan definira rok koji se smatra ostvarivim. Plan definira rok koji se smatra ostvarivim, Plan ne isključuje mogućnost primjene i drugih tehnologija za otpad koji sadrži azbest, muljeve i sl..
13 HGK Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK Opći komentari: JLS i komunalnim poduzećima je jednostavnije aplicirati na nacionalne natječaje nego na europske pa predlažemo da Fond bude posrednik i tijelo koje će alocirati sredstva Nastavno na PGO u ovom trenutku nedostaje cijeli niz zakonskih i podzakonskih akata. PGO će donijeti povećanje cijena odvoza KO za krajnjeg korisnika. (Mjera 1.2.1, mjera 1.2.2, mjera 1.3.2., mjera 1.3.3., mjera 1.4.1., mjera 1.4.2.). Pozdravljamo ambicioznost novog PGO-a, no skrećemo pozornost da bi operativno neke ciljeve za 2017. godinu trebalo prolongirati na 2018. godinu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
14 Andreja Baraba Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Grad Zadar, UO za razvitak otoka i zaštitu okoliša Opći komentari: Hrvatska ima 48 naseljenih otoka, koji su administrativno podijeljeni u 51 grad/općinu, dok se određeni broj otoka nalazi u sastavu 7 gradova na obali. Otoci, zbog svog prirodnog hendikepa, zahtijevaju poseban pristup općenito državne politike, pa tako i u sektoru gospodarenja otpadom. Naime, način zbrinjavanja otpada do konačnog odlaganja/obrade/recikliranja uvjetovan je fizičkom preprekom koju čini more te se nameće potreba prijevoza otpada na kopno, a kojem prethodi i privremeno skladištenje do odvoza u tzv. Mini pretovarnim stanicama. Troškovi prijevoza se kreću oko cca 5.000.000 kuna godišnje (izvor: Odluke FZOEU o sufinanciranju troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka na kopno za 2014. i 2015. godinu). U 2014. godini FZOEU je sufinancirao 60% opravdanih troškova prijevoza, a u 2015. godini udio FZOEU je smanjen na 44% opravdanih troškova. Udio sufinanciranja FZOEU varira i mijenja se ovisno o financijskoj situaciji. Zbog tako nedefiniranih financijskih okvira prijevoz otpada s otoka na kopno i održivost tog sustava je postala upitna. Naglašavamo kako se radi o velikom financijskom opterećenju za JLS-ove samo u dijelu prijevoza, dok ovim prijedlogom Plana nisu predviđena niti mjere niti sredstva za sufinanciranje izgradnje i/ili uređenja mini pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta i reciklažnih dvorišta na otocima (za koje treba definirati drugačije kriterije od onih na kopnu i prilagoditi veličini otoka). Ujedno prijedlogom Plana nije obuhvaćen ni veliki problem divljih odlagališta na otocima, koji zahtijevaju drugačiji pristup u rješavanju od onog na kopnu, naročito s financijskog aspekta. Planom nije ni u jednom dijelu obuhvaćeno gospodarenje otpadom na otocima (ni u jednom poglavlju), te držimo kako je nužno ovim Planom pristupiti gospodarenju otpadom na otocima temeljito te jasno razraditi u svim segmentima ovog prijedloga Plana gospodarenje otpadom na njima, kao i predvidjeti financijska sredstva (analiza stanja, definiranje mjera, jasan financijski okvir, a što će kumulativno uvažavati posebnost otoka). Naglašavamo kako je Strategijom gospodarenja otpadom RH iz 2005. (3.3.2. Posebne mjere, Cilj 1: Izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, podcilj e) Smanjivanje pritisaka na okoliš od otpada na zaštićenim dijelovima prirode, kršu i otocima) bilo navedeno: „unapređivati poseban režim izbjegavanja nastajanja i smanjivanje količina otpada te privremenog skladištenja, predobrade i baliranja na otocima, a balirani ili predobrađeni otpad s otoka zbrinjavati na kopnu.“ Potrebno je u poglavlju 8. (Projekti važni za provedbu Plana), koje definira projekte za koje su odgovorni JLS-ovi, dodati točke koje će obuhvatiti: - Izgradnju mini pretovarnih stanica/reciklažnih dvorišta na otocima - Izgradnju reciklažnih dvorišta za građevinski otpad na otocima (recikliranje građevnog otpada direktno na otocima bez prijevoza na kopno, budući da se tako reciklirani građevni otpad može upotrijebiti u korisne svrhe na samom otoku npr. nasipavanje poljskih puteva i sl., a troškovi prijevoza na kopno su ionako preveliki) - Izgradnju mini kompostana na otocima (potpuno je neopravdano plaćati visoke troškove prijevoza biorazgradivog otpada na kopno koji se istovremeno može i tamo korisno upotrijebiti); Predlaže se kao najbolja varijanta na otocima predvidjeti kombinaciju pretovarnih stanica, RD za komunalni otpad i posebne kategorije, RD za građevinski otpad i mini kompostane na otocima. Za ove građevine potrebno je definirati manje tehničke zahtjeve i ne sagledavati ih kroz broj stanovnika i financijsku isplativost već kao nužnu potrebu za zaokruživanje sustava gospodarenja otpadom u RH, uz snažniju financijsku podršku državnog proračuna/EU sredstava za JLS-ove. Sustav mora biti sufinanciran sredstvima iz državnog proračuna (npr. može se razmotriti prijedlog da domaćinstva s prebivalištem na otoku plaćaju cijenu kao domaćinstva na kopnu, a razlika do stvarne cijene se namiruje putem državnih poticaja ili sl.– takav sustav je uspostavljen za opskrbu pitkom vodom brodom vodonoscem ili cisternom za naselja/otoke koji nemaju vodovod). Također je potrebno osmisliti rješenje postupanja s otpadnim vodama/muljem iz crnih jama na otocima, odnosno izraditi koncepcijsko rješenje ovog problema. Smatramo da bi bilo neprihvatljivo zanemariti sva dosadašnja ulaganja i napore na otocima te zanemarivanjem i neprepoznavanjem problematike otoka u ovom Planu, onemogućiti kasnije sufinanciranje projekata. Za ostvarenje ciljeva i mjera u ovom prijedlogu Plana nedostaje cijeli niz zakonskih i podzakonskih akata, prije svega Uredba iz članka 29.st.10. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Bitan preduvjet izvršenja ciljeva i mjera ovog prijedloga Plana je dakle postojanje cjelovitog zakonskog okvira. Držimo kako niz ciljeva predviđenih za 2017. treba ponovno razmotriti i prolongirati na 2018. godinu. Komentari po poglavljima: Poglavlje 1.2 Postojeći sustavi, građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom, podpoglavlje 1.2.2 Građevine i sustavi gospodarenja otpadom Na str. 24, slika 15 za Zadarsku županiju se navodi 3 reciklažna dvorišta. Podatak je netočan: na području Zadarske županije nalazi se jedno „fiksno“ RD i 3 mobilna. Predlažemo razmotriti odredbu o prestanku rada neusklađenih odlagališta nakon 31. prosinca 2018. (tekst iznad tablice 6.). Naime, velik broj aktivnih odlagališta neće biti realno usklađen do navedenog roka. Ako je postojeća aktivna neuskađena odlagališta potrebno ionako zatvoriti u roku od godine dana od otvaranja centara (članak 178.st.1. ZOGO), neprihvatljivo je ulagati tolika financijska sredstva u prilagodbu aktivnih odlagališta i usklađivati ih za kratko razdoblje do otvaranja centara, a i sam tekst je u suprotnosti s zakonskom odredbom, te ga je potrebno uskladiti. Poglavlje 3.2 Gospodarenje otpadnim muljevima iz UPOV-a. Planom se definiraju centri gravitacije za proizvodnju mulja: sjeverozapadna Hrvatska sa Zagrebom, istočna Slavonija, Istra-Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija. Predlaže se kao jedan od centara gravitacije dodati i Zadarsku županiju. Naime, Grad Zadar kao jedan od prvih gradova na Jadranu ima izgrađen sustav za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 100 000 ES. Troškovi prijevoza otpadnog mulja na zbrinjavanje do gore predloženih lokacija višestruko će povećati cijenu vode. Stoga inzistiramo da se u Plan uvrsti i Zadarska županija kao centar gravitacije. Poglavlje 3.4 Gospodarenje ambalažnim otpadom U tekstu se navodi kako postoje dostatni kapaciteti za obradu ambalažnog otpada. Smatramo da postoje samo dostatni kapaciteti za obradu ambalažnog otpada koji je u sustavu povratne ambalaže, ali ne i za plastičnu ambalažu koja nije u sustavu povrata. Za takvu se ambalažu vrlo teško pronalazi oporabitelj, stoga je potrebno dati mjere koje će unaprijediti postojeće stanje vezano uz oporabitelje ostale plastične ambalaže po svim kategorijama. Poglavlje 3.7 Smjernice za uspostavu novih sustava za gospodarenje otpadom U posljednjoj rečenici koja započinje: Nadalje, potrebno je pojednostaviti način ispunjavanja uvjeta za ukidanje statusa otpada za proizvode (kompost i anaerobni digestat).... Predlaže se dodati i: hrana. Naime, trenutno se na hrani kao ostatku iz ugostiteljstva ne može po ZOGO-u primijeniti ukidanje statusa otpada po čl 15. ZOGO-a jer se nad njom ne vrši postupak oporabe. Tako se hrana mora proglasiti otpadom, a to je u suprotnosti s redom prvenstva gospodarenja otpadom iz čl. 7. ZOGO-a, koji glasi: sprječavanje nastanka otpada. Poglavlje: 4. Kriteriji za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta… Predlaže se u ovom poglavlju obuhvatiti i sortirnice. Poglavlje 5 Opći tehnički zahtjevi za građevine i postrojenja Predlaže se u ovom poglavlju svakako predvidjeti i mini pretovarne stanice/reciklažna dvorišta na otocima. Naime ovi objekti nisu istog kapaciteta i ne bi trebala udovoljavatti istim uvjetima kao isti na kopnu. Npr. na otoku s malim brojem stanovnika i to uglavnom staračkim nema potrebe graditi RD s videonadzorom i sličnim zahtjevima. To su preskupi projekti koji onda zahtjevaju i stalnu čuvarsku službu a to je nemoguće osigurati na otocima. Treba predviditi jednostavnije kriterije za mini PS / RD odnosno predvidjeti kombinaciju pretovarnih stanica, RD za komunalni otpad, RD za građevinski otpad i mini kompostane na otocima. Poglavlje 6: Organizacazijski aspekti gospodarenja otpadom U tekst koji govori o jedinicama lokalne samouprave navodi se da su JLS nadležne za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada. Prema ZOGO-u, JLS su nadležne i za javnu uslugu prikupljanja biorazgradivog otpada pa se predlaže isto nadopuniti. Također, u isti tekst je propušteno staviti i obvezu izrade PGO jedinice lokalne samouprave. Poglavlje 7.1 Mjere za unapređenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom U tablicu 12, mjera 1.1.1. Kućno kompostiranje, u stupac izvor financiranja dodati FZOEU. Naime, FZOEU je i do sada financirao nabavu ove komunalne opreme te bi s obzirom na važnost ove mjere trebao i dalje financirati ovu mjeru. Isto poglavlje, tablica 13, mjera 1.2.4 Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini Smatramo da je prerani rok za realizaciju istog. Obrazloženje kao u točki 13. Ovog očitovanja. Infrastruktura za odvojeno skupljanje još nije u dovoljnoj mjeri osigurana niti je donesena Uredba iz članka 30. ZOGO-a, a što su sve preduvjeti za realizaciju ove mjere. Isto poglavlje, tablica 14: predlaže se u izvore financiranja za mjeru 1.3.2 Nabava opreme i vozila za odvojeno skupljanje otpada i mjeru 1.3.2 Izgradnja postrojenja za biološku obradu biootpada, dodati FZOEU. Isto poglavlje tablica 15, mjera 1.4.1 Uvođenje posebne naknade za odlaganje otpada – Smatramo da je rok realizacije ove mjere (2017.) prekratak. Nema smisla uvesti naknadu za odlaganje otpada kada nije prethodno osigurana infrastruktura koja će omogućiti odvajanje otpada. Nadalje, i sam Plan definira kasnije rokove za infrastrukturu koja je preduvjet ostvarenja ove mjere, i to: - rok mjere 1.1.1 Kućno kompostiranje je 2018. - rok mjere 1.1.2 Uspostava centara za ponovnu oporabu je 2019. - rok mjere 1.2. Izgradnja sortirnice je 2020 - rok mjere 1.2.3 Izgradnja RD je 2019. Dakle, mjere koje su preduvjet za uvođenje „naknade za odlaganje“ imaju kasniji rok realizacija nego sama mjera kažnjavanja. Isto poglavlje, tablica 15, mjera 1.4.5 Izgradnja građevina za obradu ostatnog otpada… Predlaže se u stupac opis navesti izuzeće od obveze relizacije ove mjere za županije u kojima je CGO već realiziran ili je u realizaciji. Poglavlje 7.2 Mjere za unapređenje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada, tablica 16, mjera 2.1.2 Izgradnja i opremanje RD za građevni otpad Predlažemo kao nositelja mjere definirati i gospodarski odnosno privatni sektor (kao što je nositelj mjere 1.2.6 Izgradnja dodatnih postrojenja za recikliranje - također privatni sektor). Također, kao izvor financiranje predlažemo dodati FZOEU i EU jer je izgradnja RD je prevelika investicija za proračune JLS-a. Poglavlje 7.4 Mjere sanacija lokacija onečišćenih otpadom, tablica 25, mjera 4.2 Sanacija odlagališta komunalnog otpada Ukoliko je rok mjere 1.4.5 Izgradnja građevina za obradu ostatnog otpada 2022. godina, onda je ista godina prekratak rok za sanaciju komunalnih odlagališta. Isto poglavlje, tablica 25, mjera 4.1 Izrada Plana postepenog zatvaranja odlagališta komunalnog otpada Vezano uz rok prestanka odlaganja na neusklađena odlagališta – isti komentar kao u i prethodno: Velik broj aktivnih odlagališta neće biti usklađen do navedenog roka. Ako je postojeća aktivna odlagališta potrebno ionako zatvoriti u roku od godine dana od otvaranja centara, neprihvatljivo je ulagati tolika financijska sredstva u prilagodbu aktivnih odlagališta i usklađivati ih za kratko razdoblje do otvaranja centara. Stoga se predlaže razmotriti mogućnost rada sadašnjih odlagališta do otvaranja centara, a ne do 31. prosinca 2018., a sve prema članku 178. ZOGO. Isto poglavlje, tablica 25, mjera 4.4 Sanacija divljih odlagališta Predlaže se u izvor financiranja dodati: „onečišćivači“ i „vlasnici/posjednici onečišćenih lokacija“. Naime, ZOGO definira JLS kao obveznike sanacije tek nakon što vlasnik nije postupio po rješenju komunalnog redarstva. Nadalje, nužno je paralelno, u skladu sa ZOGO-om donijeti Uredbu iz članka 29.st.10. ZOGO, kao provedbeni akt i temelj za donošenje lokalnih Odluka iz članka 36. stavka 13. ZOGO-a. Također je potrebno predvidjeti sufinanciranje sanacija divljih odlagališta u prvim godinama dok sustav ne zaživi. Naime, bitan preduvjet efikasnog nadzora i sankcija je edukacija komunalnog redarstva i određenije podrške u vidu asistencije MUP-a ili zakonski drugačije ovlastiti komunalne redare. Poglavlje 9.4 Mjere sprječavanja nastanka ,Mjera 2: Organizacija informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka otpada od hrane-uz JLS nositelji mjera trebaju biti i komunalna društva. Cijelo poglavlje 10. preispitati financijska sredstva, koja nisu u skladu s prije definiranim ciljevima i mjerama, odnosno nisu dostatna. Poglavlje 11.4 Naknada za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada Dodati u naslov „i biorazgradivog otpada“ kako definira ZOGO. U drugom odjeljku, u posljednjoj rečenici, potrebno je izbaciti riječ „vjerojatno“ i preformulirati cijeli odlomak. Djelomično prihvaćen Sadržano u mjerama 1.2.1., 1.2.3., 4.5. Otoci su sastavni dio cijelog sustava određenog ovim Planom, nije potrebno posebno naglašavati. Nije precizirano na koje ciljeve se misli. Korišteni su službeni podaci. Rok je određen pristupnim ugovorom RH s EU. Ukidanje statusa otpada se primjenjuje samo na otpad. Hrana je obuhvaćena u Planu sprječavanja nastanka otpada. Sustav obuhvaća i otoke. Opći tehnički zahtjevi za pojedine građevine su propisani posebnim propisom, a broj RD je propisan Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Specifičnosti otoka će se uzeti u obzir prilikom projektiranja i realizacije projekata. Rok obuhvaća izradu propisa. Prethodno obrazloženo. Plan ne isključuje obveze propisane Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. JLS može angažirati komunalno društvo. Nije jasno u kom smislu treba preformulirati odlomak.
15 Ured pučke pravobraniteljice Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), dajemo Mišljenje na prijedlog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2022. godine. Zaštita okoliša postaje sve značajnije područje ljudskih prava, posebice u kontekstu održivog razvoja i klimatskih promjena koji se dovode u direktnu i neodvojivu vezu s pravom na zdravlje, život, vodu, hranu, adekvatno stanovanje te drugim socijalnim i ekonomskim pravima kako je između ostalog navedeno u novom UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. godine. Briga o prirodnim resursima, očuvanju planete od iskorištavanja, zagađenja i degradacije, odgovorna proizvodnja i potrošnja neka su od ključnih mjesta ovog Programa i prilika za daljnji razvoj međunarodnih, ali i nacionalnih standarda u području zaštite okoliša. Smatramo našom dužnošću promicati vezu zaštite okoliša i ljudskih prava i kroz propise koji uređuju ovo područje, kao što je i prijedlog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2022. godine kroz koji ostvarujemo odnos prema okolišu i prirodnim resursima, štiteći pravo na zdrav okoliš i pravo na zdravlje kroz smjer održivog razvoja. U skladu s našom ulogom nacionalne institucije za zaštitu i promicanje ljudskih prava, pozdravljamo i podržavamo pristup prijedloga ovog dokumenta, u čijem Predgovoru i stoji, da ide u smjeru sprječavanja nastanka otpada i recikliranja, a ne generiranja novog otpada u nedjelotvornom sustavu u kojemu vrijedne sirovine završavaju na odlagalištima, uz moguće štetne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi te znatne gospodarske gubitke. Kako je navedeno u ovom prijedlogu, Okvirna direktiva o otpadu jasno definira da je u gospodarenju otpadom primarno sprječavanje nastanka otpada, a koji prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) (ZOGO) podrazumijeva mjere poduzete prije nego neka tvar, materijal ili proizvod postane otpad, u svrhu smanjenja količina otpada, uključujući ponovnu uporabu proizvoda i produljenje njihova životnog vijeka, smanjenje negativnih utjecaja nastalog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te smanjenje sadržaja opasnih tvari u materijalima i proizvodima čime se postiže smanjenje količina i toksičnosti otpada prije nego bilo koji drugi postupak oporabe ili zbrinjavanja uopće postanu opcija. Navedeno je i da je proces promjena u sustavu gospodarenja otpadom započeo donošenjem ZOGO-a 2013. g., no da je još puno izazova i potreba za zajednički rad na rješavanju niza problema s kojima se svakodnevno susrećemo u uspostavi sustava učinkovitog gospodarenja resursima. Kako stoji u članku 17. ZOGO-a, Plan gospodarenja otpadom RH određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te obzirom i na činjenicu da obuhvaća period od šest godina, na općoj razini smatramo da bi isti u jednakoj mjeri trebao biti sveobuhvatan u usvajanju najvećih mogućih standarda zaštite okoliša i ljudskih prava, te precizan u određivanju ciljeva, mjera, rokova i načina da bi se učinkovito provodio za dobrobit svih građana i javnog interesa. Mišljenja smo da dani prijedlog Plana najjasnije i najrazrađenije odražava takav smjer u cjelini 9.„ Plan sprečavanja nastanka otpada“ u kojemu se pri određivanju ciljeva i prioriteta navode i opći ciljeva gospodarenja otpadom, a to su: odvajanje gospodarskog rasta od porasta količina nastalog otpada, očuvanje prirodnih resursa, smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta, smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš, smanjenje opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš. Nadalje, u istom su dijelu na uzročno posljedični način prezentirane i obrazložene konkretne mjere koje brigu za zdrav okoliš povezuju sa skrbi za socijalno osjetljive skupine građana, od onih koje se odnose na sprječavanje nastanka otpada od hrane kroz promicanje kućnog kompostiranja i uspostavu sustava doniranja hrane i hrane za životinje s ciljem sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći socijalno ugroženima i osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, do mjera koje se odnose na ponovnu uporabu i recikliranje sirovina iz islužene elektroničke opreme u cilju očuvanja prirodnih resursa i sprječavanja onečišćenja zraka i vode te sprječavanju nastanka stakleničkih plinova uzrokovanih proizvodnjom novih proizvoda, te mjera za poticanje ponovnog korištenja materijala od rušenja i promicanja održive gradnje, „zelene“ i održive javne nabave, razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda u „kutcima ponovne uporabe“ u reciklažnim dvorištima te centrima ponovne uporabe i popravaka u koje će se aktivnosti pokušati uključiti dugotrajno nezaposleni i beskućnici uz mogućnost trajnog zaposlenja. Podržavamo i mjere za unapređenje prekograničnog tuzemnog nadzora prometa otpada s mogućnošću prijenosa dijela ovlasti nadzora na ministarstvo nadležno za unutarnje poslove i carinske poslove, kao i izmjene u obrazovnom programu koje će naglasak staviti na sprječavanje nastanka otpada, umjesto samo na odvojeno sakupljanje otpada, kakva je trenutan situacija. U daljnjem tekstu usmjerit ćemo se na ona mjesta u prijedlogu Plana o kojima imamo saznanja iz pritužbi koje zaprimamo i/ili za koja smatramo da ne idu u smjeru sprečavanja nastanka otpada i recikliranja, odnosno za koja smatramo da su potrebna dodatna pojašnjenja Primljeno na znanje Primljeno na znanje
16 Šime Validžić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Želim ovdje izraziti općenito mišljenje da se može uvesti cjeloviti sustav recikliranja, kompostiranja i energetskog iskorištavanja otpada a da za to ne treba utrošiti puno vremena niti novčanih ulaganja. Nema razloga da se cilj za recikliranje ne postavi visoko. Preko 99% (po težini) svog otpada izdvajam za recikliranje i kompostiranje i to činim od 1992. (u Velikoj Gorici i Novom Zagrebu). Ostaje mi manje od 2 kg smeća ili jedna vreća za smeće godišnje. (Tu spada istrošena obuća, računi iz blagajne od termo-papira i vakuum pakiranja od tofua s čvrsto nalijepljenom papirnatom etiketom). Kako navesti ljude da izdvajaju otpad? Treba ljudima opisati točno što se sve može staviti u koju frakciju otpada i koji je stupanj čistoće potreban. Često kad u nekom reciklažnom dvorištu želim pitati ako je neki otpad kojeg sam donio prihvatljiv, kažu mi "Ostavi vreću tu, pa ćemo pregledati kasnije"; tako da na kraju nisam siguran ako je spomenuti otpad bio prihvatljiv i na kraju recikliran. Smetaju mi glasine koje se povremeno pojavljuju da se otpad kojeg ljudi izdvajaju opet zajedno odloži. Treba znatno povisiti cijenu odvoza miješanog otpada ili ga prestati uopće prihvaćati. Ako se koristi sustav kontejnera kao što je sadašnji u gradovima onda ih treba biti što više jer ih ima premalo i često su daleko. U stambenim zgradama se mogu koristiti postojeći kontejneri ili kante za smeće jer ih svaka zgrada ima nekoliko. Samo treba označiti koja je kanta za koje vrste otpada. Kontejner za papir bi trebalo oprati ako je u njemu prije bilo obično smeće. Može se koristiti sustav kao u inozemstvu gdje domaćinstva izdvoje otpad u razne vreće i ostave ih ispred kuće. Ne trebaju to biti posebne vreće nego mogu poslužiti bilo kakve vrećice jer se ionako vidi koja je vrsta otpada u kojoj vrećici. Ako ga se misli uopće prihvaćati, zašto ne prorijediti raspored prikupljanja miješanog otpada? Jednom da kamioni odvoze samo papir, drugi put staklo, treći put metale, itd. Ne treba nužno nabavljati nove kamione nego se mogu iskoristiti postojeći kamioni nakon čišćenja ili ispiranja spremnika onih kamiona koje će služiti za one vrste otpada koje moraju biti čisti. Poželjno je da se u kontejnere, kante ili vreće u stambenoj zgradi ili ispred kuće može staviti što više vrsta otpada. Ono što je se ne može skupljati na taj način se može odnijeti u reciklažna dvorišta; ona prihvaćaju gotovo sve vrste otpada ali bi trebalo biti više reciklažnih dvorišta da ne treba putovati daleko do njih. Neprihvatljivo je da u Šibensko-kninskoj županiji nema niti jednog reciklažnog dvorišta. Prije 15-ak godina sam pročitao da tvornice papira i stakla u Hrvatskoj imaju i preko 50% neiskorištenih kapaciteta. Zašto ne bi svaka stambena zgrada imala komposter za biootpad? Ako je oko zgrade zelenilo onda takav kompost čak ne treba niti odvoziti nego se može iskoristiti u okolini zgrade. Komposter i nije neophodan nego se biootpad može staviti na hrpu. Mulj iz pročišćivača otpadnih voda treba kompostirati i koristiti u poljoprivredi ako je to moguće. Onaj dio otpada kojeg nije moguće reciklirati se može odvoziti u postojeće termoelektrane, toplane ili cementare. Bolje je otpad energetski iskoristiti nego nikako. Ne treba graditi nove spalionice niti centre za gospodarenjem otpada. Sortirnice otpada i reciklažna dvorišta ne moraju biti visokotehnološki niti skupi objekti i nema razloga da ih se u roku od godine dana ne stavi u funkciju. Bilo kakve objekte treba graditi samo na lokacijama postojećih odlagališta ili u industrijskim zonama a ne u netaknutoj prirodi ili na poljoprivrednom zemljištu. Tvrtka 'Tehnix d.o.o.' iz Donjeg Kraljevca (www.tehnix.hr) proizvodi opremu za recikliranje. (Nisam osobno vezan za tu tvrtku nego sam o njima saznao iz medija). Napomena: osim ovog, napisao sam još nekoliko komentara na druge članke. Da izbjegnem pretjerano komentiranje, nisam ponavljao ništa iz ovog u komentarima na druge članke čak i kad se to odnosi na njih. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Kristina Špelić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine U poglavlju 7.4 Mjere sanacija lokacija onečišćenih otpadom, u svrhu ostvarivanje cilja 4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom potrebno je provesti mjere dane u Tablici 25., pod točkom 4.4 navodi se sanacija "divljih" odlagališta, međutim ta odlagališta nisu specificirana. Predlažemo da se kao "divlje" odlagalište navede i područje Ježdovečke šume, Grad Zagreb, Novi Zagreb Zapad, kako bi se sukladno Planu gospodarenja otpadom RH mogla u razdoblju planiranom za sanaciju ista mogla provesti. Nije prihvaćen Plan ne navodi lokacije, njih su dužne definirati JLS i Grad Zagreb.
18 Lidija Runko Luttenberger Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Pregled glavnih razlika financija (u milijunima kuna) MJERA STARI NOVI Razlika (cca) Centri za ponovnu upotrebu 100 5,5 -95 Kućno kompostiranje 100 80 -20 Vozila i oprema za odvojeno sakupljanje 400 110 (80+30) -200 Morski otpad 10 2,5 -7,5 Sortirnice 300 350 +50 Recikliranje 500 120 -380 Recikliranje biootpada 400 100 -300 CGO 1100 2500 +1400 Reciklaža građevnog otpada 200 8 -190 Crne točke 400 480 +80 Sumarno iz financija (a to je najznačajniji indikator što se planom želi odnosno ne želi) se može zaključiti sljedeće: Ministarstvo više neće više u značajnoj mjeri: - odvojeno sakupljanje otpada - reciklažu (plastika, metal, staklo, papir, biootpad, građevni) Ministarstvo sada hoće nastavak gradnje CGO-a (50% ukupnih sredstva), kao i studije i analize (cca 1-2 Mil kn po komadu) pa se može zapitati što se iza toga krije. Ujedno treba naglasiti kako se jasno vidi da su sredstva koja su bila namijenjena potporama gospodarstvu i to za različite reciklaže preusmjerena na nekoliko tvrtki u vlasništvu županija (CGO) kao i dobavljače i izvođače radova za CGO i na to će se potrošiti 50 % ukupnog budžeta u gospodarenju otpadom. Također potpuno je zaobiđeno pitanje potpora (CGO su tvrtke koje posluju na tržištu i prema tržišnim uvjetima, ali i za sve drugo). Također nije jasno ni tko će što napraviti (više nositelja gotovo svake aktivnosti) niti koliki su udjeli financiranja, a za JLS nije uopće jasno imaju li neke obveze ili su ovo samo projekti koje rade na dobrovoljnoj bazi? Prema kojem kriteriju su odabrani upravo Zagreb i Split za financiranje interventnih mjera smanjenja odlaganja – da li temeljem neke cost-benefit analize? Odnos prema morskom otpadu koji postaje sve veći nacionalni i međunarodni problem se vidi po smanjuju predviđenih sredstava. Sumarno, ono što je u prethodnom nacrtu bilo nedovoljno razrađeno sad nije uopće dotaknuto, a ono što je bilo dobro postalo je loše. U prethodnom Nacrtu moglo se jasnije i preciznije odrediti obveze JLS. U novom nacrtu izbačene su sve mjere koje se tiču prilagodbe propisa, a time i rješenja nekih problema koji se time mogu riješiti (ne može se naravno sve riješiti samo izmjenom propisa, ali neke stvari se mogu “pomaknuti”). Prethodno planirani iznos je povećan sa 4.533 Mld Kn, na 5.044 Mld Kn, dakle povećanje od cca. 500 mil Kn, bez očitovanja Ministartsva financija. Prihvaćanjem novog Plana dovodi se u pitanje sva financiranja, posebice se to odnosi na ambalažni otpad i komunalni otpad, odnosno sve to bi trebalo biti usklađeno s člankom 28. stavkom 5. Okvirne direktive (Waste management plans shall conform to the waste planning requirements laid down in Article 14 of Directive 94/62/EC and the strategy for the implementation of the reduction of biodegradable waste going to landfills, referred to in Article 5 of Directive 1999/31/EC.), što je nemoguće bez donošenja uredbe o komunalnom otpadu, te izmjene pravilnika (/uredbe) o ambalaži, što je u sadašnjem nacrtu plana izbačeno, odnosno nije obuhvaćeno u mjeri kako propisuje direktiva. Zaključno bez odvojenog sakupljanja i recikliranja kružno gospodarstvo je u potpunosti onemogućeno, a novi tekst sve se ponovno prebacuje na CGO-e i način gospodarenja otpadom kakav je bio planiran 2007. godine. Djelomično prihvaćen U Planu su navedeni izvori sredstava i omjeri financiranja. Ministarstvo financija je dalo mišljenje. Plan je usklađen s ciljevima koje RH mora postići u vezi recikliranja i smanjenja odlaganja otpada te preuzetim obvezama koje se odnose na CGO-e.
19 Lidija Runko Luttenberger Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine Prvo pitanje glede Nacrta Plana gospodarenja otpadom objavljenog na službenim stranicama ministarstva 2. studenog ove godine odnosi se na prijašnji Nacrt PGO iz 2016. koji je službeno dostavljen VRH uz svu popratnu dokumentaciju, a o kojem se VRH do sada nije očitovala. Nije poznato temeljem koje odluke se pristupilo izradi novog Nacrta, koji ujedno ne odgovara zahtjevima koji su propisani Okvirnom direktivom i koji ne udovoljava po dolje navedenim točkama Primljeno na znanje Primljeno na znanje
20 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, PREDGOVOR Članovi USORa mišljanja su kako je Plan potrebno dodatno uskladiti s EU propisima. Nije prihvaćen Neprecizna primjedba
21 HGK Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, PREDGOVOR Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je kroz plan potrebno koristiti jednoobrazne izraze kako bi se jasno znalo na što se misli. Prihvaćen Prihvaćeno
22 Dalibor Barbalić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, PREDGOVOR 7.1 MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti manje od 25% komunalnog otpada potrebno je provesti mjere dane u Tablici 15. uz pretpostavku da su postignuti ciljevi 1.2. i 1.3. Tablica 15. Mjere za ostvarenje Cilja 1.4 Odložiti manje od 25% komunalnog otpada 1.4.6 Planiranje energetske oporabe otpada Ova mjera uključuje analizu i ocjenu potrebe za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju (2023.-2028.). Na osnovu praćenja kretanja količina i sastava otpada, te legislative EU tijekom ovog planskog razdoblja potrebno je definirati eventualno potrebne kapacitete i lokacije energetske oporabe otpada u RH. Rok 2022. PREDLAŽEMO da Rok bude 2017. godina jer potoji odmah primjenjiva i dostupna tehnologija koja može prihvatiti sve vrste preostalog otpada do maksimalne vlažnosti 45% i obraditi potpuno ekološki prihvatljivim procesom uz pretvorbu u korisnu energiju, električnu i toplinsku. Postrojenje u radu moguće je posjetiti. Informacija o spomenutoj tehnologiji i mogućnostima, koja je sukladna legislativi EU, dostavljena je Ministarstvu zaštite okoliša u nekoliko navrata još prije prve javne rasprave pa nije jasno zašto se ova Mjera ne počne primjenjivati ODMAH i zašto su potrebne "analize i ocjene u sljedećem planskom razdoblju" ? 7.2 MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA Za ostvarenje Cilja 2.2 Propisno zbrinuti otpad koji sadrži azbest potrebno je provesti mjere dane u tablici 17. 2.2.2 Izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest Ova mjera uključuje izgradnju novih te povećanje kapaciteta postojećih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest do postizanja dostatnih kapaciteta za zbrinjavanje tog otpada nastalog u RH. Ova mjera se može realizirati ili kroz izgradnju novih odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest (jedna na području svake županije) ili kroz prenamjenu viška izgrađenih kapaciteta odlagališnih ploha za odlaganje za MKO ili izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest a u okviru CGO-a. Rok 2022. PREDLAŽEMO da Rok bude 2017. godina i da se potpuno izostavi mogućnost izgradnje kazeta za odlaganja azbestnog otpada jer je već sada dostupna tehnologija za potpuno neutraliziranje i učinkovito zbrinjavanje i manjih količina ove vrste otpada na potpuno prihvatljivim ekonomskim osnovama. Pogone u funkciji moguće je posjetiti. Za ostvarenje Cilja 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je provesti mjere dane u tablici 18. Tablica 18. Mjere za ostvarenje Cilja 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2.3.1 Unaprijediti sustav gospodarenja muljem Mjera uključuje izgradnju građevina i uređaja za obradu mulja nastalog radom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kao samostalnih tehničko-tehnoloških cjelina ili u sklopu građevina u kojima se obavlja zajednička obrada više vrsta otpada. Rok 2022. PREDLAŽEMO da Rok bude 2017. godina jer potoji odmah primjenjiva tehnologija koja može prihvatiti otpad maksimalne vlažnosti do 45% uz mogućnost prosušivanja do navedenog maksimuma korištenjem vlastitog viška toplinske energije odnosno bez dodatnih troškova. Ovim postupkom obrade mulja dobija se električna i toplinska energija. Informacija o ovoj tehnologiji dostavljena je Ministarstvu na uvid. Postrojenje u radu moguće je posjetiti. Strana 19/90 " Količine otpadnog mulja s uređaja za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koje su prijavili proizvođači otpada, za 2015. godinu su iznosile 65.976 tona, što odgovara oko 20.452 tona suhe tvari mulja." " Uzimajući u obzir navedeni udio i količine odloženog miješanog komunalnog otpada dolazi se do zaključka da se na odlagalištima otpada u Republici Hrvatskoj godišnje odloži gotovo 500.000 tona biootpada, od čega se procjenjuje da je oko 380.000 tona otpada od hrane." "U 2015. godini kompostirano je 27.432 tona komunalnog biootpada, dok je u bioplinskim postrojenjima obrađeno oko 132 tone komunalnog otpada." DAJEMO NA ZNANJE I PREDLAŽEMO Temeljem navedenih podataka u ovom Planu ( ... godišnje odloži gotovo 500.000 tona biootpada .. ) razvidno je da se Energetskom oprabom 500.000 tona biootpada može ostvariti financijska dobit od minimalno 500,000.000 kuna prodajom električne i toplinske energije. Postavljanjem 117 modula koji pojedinačno obrađuju 0,5 tona otpada na sat, 12 tona u 24 sata ili 4.300 tona na godinu moglo bi se obraditi kompletu količinu ( 500.000 tona ) i nebi bilo potrebe za izgradnjom odlagališta. Ukupan trošak postavljanja 117 modula diljem Hrvatske bio bi 300,000.000 EUR. Osim navedenog prihoda ostvarenog kroz proizvedenu energiju ( 500,000.000 kuna ) dodatni benefiti bili bi ostvareni na sljedeći način: 1. nebi bilo potrebe transportirati otpad sa otoka na kopno u CGO a Otočne zajednice bi izbjegle troškove transporta otpada do CGO koji se procjenjuju na 70 EUR/t, 2. nebi bilo potrebe dobavljati specijlna vozila za transport otpada sa otoka u CGO na konu, 3. izbjegla bi se dodatna emisija štetnih tvari koje generiraju transportna sredstva u ovom slučaju kamioni, 4. Hrvatska bi dobila dodatne proizvodne kapacitete električne energije BEZ ULAGANJA ( cca 58 MW ) 5. Pokrenula bi se proizvodnja Modula u Hrvatskoj za potrebe Hrvatske kao i za izvoz. Ova Green-field inicijativa rezultirala bi otvaranjem 200-300 novih radnih mijesta. Nije prihvaćen Prethodno je već odgovoreno na ove primjedbe
23 Lidija Runko Luttenberger Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, PREDGOVOR Predgovor je pjesnički formuliran, a radi se o pravnom aktu - potrebno ga je preformulirati uz navođenje pravne osnove Prihvaćen Predgovor je izbačen
24 Tomislav Palac Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, PREDGOVOR Plan gospodarenja otpadom je dobar projekt. Nadam se da će se realizirati i da će u Hrvatskoj otpad prestati biti zlatna koka za interesne skupine koje zarađuju na poticajima za skupljanje smeća, nego će osnovni cilj biti recikliranje i racionalno upravljanje javnim sredstvima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
25 Slavka Gerovac Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, PREDGOVOR Kako bi se smanjila količina bio otpada u ukupnoj količini otpada kućanstva potrebno je odrediti prostor za odlaganje ovog važnog i uporabivog otpada kućanstva. Ovo prvenstveno u gradskim naseljima gdje se takav otpad trenutno u većini jedinica lokalne uprave i samouprave nema gdje odložiti te se odlaže zajedno s komunalnim otpadom. Obračun cijene odvoza smeća po članu kućanstva a ne po stvarnim količinama odloženog otpada nije dobar jer u istu poziciju stavlja kućanstva koja razdvajaju otpad i ona koja to ne čine. Stoga predlažem da se razmotri mogućnost plaćanja po stvarnim količinama odloženog otpada a ne po broju članova kućanstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
26 HGK Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, KRATICE Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK: Dodati kraticu HOK Hrvatska obrtnička komora (s obzirom da je ta kratica upisana u Tablici 13. kod mjere 1.2.5) Dodati kraticu ISZO Informacijski sustav zaštite okoliša (s obzirom da je ta kratica upisana u Tablici 27. kod mjere 6.2.) Prihvaćen Prihvaćeno
27 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj 1STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ, 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA Članovi USORa mišljenja su kako je potrebno dodatnu pažnju obratiti na podatke budući da se može upravljati samo s onim podacima koji su izmjereni. Podaci, kao objektivan i mjerljiv pokazatelj, temelj su za informativno i jasno planiranje i izvještavanje. Ukoliko ne postoji jasno upravljanje podacima u smislu njihove pouzdanosti i točnosti, i sam Plan može biti nepouzdan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
28 EKO-OZRA d.o.o. 1STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ, 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA 1.5.5. posebne kategorije otpadom U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom po načelu „onečišćivač plaća“ sukladno kojem proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad. Industrija prihvaća i podržava princip da kao onečišćivač plaća za potencijalno zagađenje okoliša ali isto tako smatra da bi država trebala omogućiti udruženoj industriji da zbrine otpad koji proizvede u skladu s konceptom proširene odgovornosti proizvođača (EPR) Pod pojmom proširene odgovornosti proizvođača podrazumijeva se odgovornost proizvođača za proizvod u cijelom njegovom životnom ciklusu. Kroz proširenu odgovornost proizvođača, obvezane industrije potiču se da unaprijede učinkovitost ambalaže kroz inovacije u recikliranju i tehnološki razvoj. Proširena odgovornosti proizvođača provodi se kroz organizacije za sustave oporabe i recikliranja ambalaže i ambalažnog otpada koji su u vlasništvu obvezane industrije i rade na neprofitnoj osnovi ili na osnovi profita koji se ne koristi za distribuciju. Aktivnosti koje se odnose na proširenu odgovornost proizvođača a koje provode obvezane industrije, ili organizacije koje u njezino ime provode odgovornost proizvođača imaju javnu misiju jer služe kolektivnom interesu. Njihov je krajnji cilj ostvariti održivu proizvodnju i društvo koje će se temeljiti na potrošnji. U Republici Hrvatskoj sustavima posebnih kategorija otpadom upravlja isključivo FZOEU iako postoji zakonska mogućnost da sustavima mogu upravljati i proizvođači preko organizacija. Potrebno je stoga sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13 uskladiti Uredbu o gospodarenju otpadnom ambalažom NN 97/15 i Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži NN 88/15 i omogućiti rad organizacija . Novim paketom kružnog gospodarstva priznaje se da proširena odgovornost proizvođača predstavlja osnovni dio učinkovitog procesa zbrinjavanja otpada. Proširena odgovornost proizvođača učinkovit je alat koji državama članicama pomaže da prijeđu na održivije gospodarenje otpadom. S obzirom da se proširena odgovornost proizvođača provodi na razne načine diljem EU-a ,u novom paketu mjera su uvedeni opći zahtjevi za proširenu odgovornost proizvođača na temelju Okvirne direktive o otpadu. Uz Tablicu 4. komentar Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu NN 81/2008 od 14. srpnja 2008. propisana je obveza da je proizvođač dužan snositi troškove skupljanja, zbrinjavanja i oporabe otpadne ambalaže od proizvoda koje je stavio na tržište na teritoriju Republike Hrvatske za svu ambalažu u odnosu na prijašnju odredbu po kojoj je bio dužan snositi troškove samo za primarnu ambalažu ( članak 4. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži NN 97/2005) . Nažalost, podaci navedeni u tablici br. 4 i usporedivost količina nakon donošenja izmjena Pravilnika, navode na zaključak da je vrlo malo prijavljeno sekundarne i tercijarne ambalaže i da ta ambalaža nije nikada završila u sustavu. Predlažemo da se kroz radnu skupinu napravi analiza koliko ambalaže nedostaje u sustavu te da se detektiraju svi obveznici plaćanja naknade za gospodarenje amb. otpadom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
29 HGK 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.1.1Ukupne količine otpada Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je potrebno pojasniti koji su razlozi odabira navedenih godina. Potrebno je pojašnjenje je li 2012. godina bazna godina u odnosu na koju se postavljaju ciljevi mjere i prate učinci tih mjera. Postoji i nesrazmjer u odnosu na komunalni otpad koji se prikazuje u razdoblju od 1995.-2015. godine. Mišljenja smo kako je navedeno potrebno bolje pojasniti u cilju razumijevanja dokumenta. Također, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako „završni postupak obrade“ „nasipavanje“ prikazano na Slici 1. kao praksu nije moguće kontrolirati te je ovu praksu potrebno napustiti. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je potrebno pojasniti zbog čega se vrši usporedba 2014. godine u odnosu na 2012. godinu, a ne npr. 2013. Pitanje usporedbe s godinama potrebno je uskladiti kroz čitav dokument. Prihvaćen Podaci su dorađeni
30 HGK 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.2Komunalni otpad Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je potrebno kroz čitav dokument uskladiti godine koje su bazne kako bi imali ujednačene podatke. Također, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako bi bilo bolje navesti ili puni naziv općine u kojoj nije postojalo prikupljanje komunalnog otpada ili samo navesti postotak. Postoji li inicijativa da se i navedeno pokrije sakupljanjem? Ukoliko da, molimo da se opiše. U odnosu na tablicu 1. (Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini), članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je potrebno uz naziv navesti i poveznicu na mrežne stranice na kojima je navedena metodologija dostupna. U odnosu na povećanje broja recikažnih dvorišta od 2010. do 2016. godine, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su da je navođenje 2016. godine izvan konteksta. Potrebno je dati puni naziv dokumenta ili izvora podatka. Također, u odnosu na porast udjela komunalnog otpada od 2010. do 2015. godine, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mole pojašnjenje vezano uz period prikazivanja podataka. Kroz dokument se obrađuju različita razdoblja te je teško uspoređivati podatke. U odnosu na tablicu 2. (Procjena proizvedenih količina komunalnog otpada i postupanja s istim u 2015.godini, po županijama), članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu primjećuju kako i u 2015. godini postoje županije u kojima se otpad ne važe te mole da se točno naznači temeljem čega se određuje količina odloženog otpada ukoliko je udio onoga koji se ne važe toliko visok. Nadalje, u odnosu na sliku 10., članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu ponovno uočavaju drugi period prikazivanja podataka. Mišljenja su kako bi se za sve kategorije otpada trebalo koristiti isto razdoblje za prikaz podataka. Djelomično prihvaćen Naveden je izvor podataka, dostupno na mrežnim stranicama HAOP-a. Primjedbe su neprecizne. Navedeno je da se otpad ne važe, količine su procijenjene.
31 Mirko Radolović 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.2Komunalni otpad "Od 2011. godine nadalje u ukupne količine komunalnog otpada ubrajaju se i količine koje potječu iz uslužnog sektora, a koji se smatraju komunalnim otpadom (otpadni papir i karton, ambalažni otpad itd)." - nije jasno definirano da li se u ukupne količine komunalnog otpada ubraja i odvojeno prikupljen otpad u sustavu "0,5". Činjenica je da je to odvojeno prikupljen otpad iz komunalnog otpada, a s druge strane evidentira se kroz kategoriju 15 (ambalažani otpad), a ne 20 što spada u komuanalni otpad. To je potrebno konkretno definirati - ako ne kroz plan onda kroz drugi podzakonski akt jer stvara problem kod izvješćivanja po PGO. Prihvaćen Prihvaćeno
32 HGK 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.3.3Proizvodni otpad Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu ponovno ukazuju na razliku u vremenskom periodu prikazivanja podataka (prikaz količina prijavljenog proizvodnog otpada u RH u razdoblju od 2005. do 2014. godine). Također, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su da su podaci koji se odnose na isključivanje iz prijave podataka ostataka od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina koji ostaju na lokaciji i nusproizvoda životinjskog podrijetla od 2008. godine, vezani uz veterinarske propise. Navedeno je potrebno bolje uskladiti budući da postoji neusklađenost te bi aktivnosti trebale biti usmjerene u tom smjeru. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu mišljenja su kako će brojke koje se odnose na proizvedeni proizvodni otpad u pojedinim županijama značajno porasti s izgradnjom svih uređaja sukladno planu izgradnje. Dodatno, potrebno je voditi računa kako proizvodni otpad postoji i u samoj industriji te se treba svakako usmjeriti ka određivanju što je moguće veće količine nusproizvoda iz proizvodnog otpada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
33 Mirko Radolović 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.3.3Proizvodni otpad "Razlike u količinama nastalog proizvodnog otpada posljedica su gospodarskih kretanja u posljednjim godinama, ali i izmjene metodologije prijave podataka kao što je primjerice isključivanje iz prijave ostataka od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina koji ostaju na lokaciji i nusproizvoda životinjskog podrijetla od 2008. godine." Novim Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša podignuti su pragovi obaveze prijave podataka u bazu ROO što će neminovno rezultiralo izbacivanjem prijave velikog broja manjih proizvođača koji u ukupnosti proizvedu značajnije količine otpada. Slijedom navedeno proizlazi da se u svaku promjenu mora krenuti sa spoznajom posljedica koje će se dogoditi. "Prema podacima HAOP-a u 2014. godini najveći udio u ukupno prijavljenim količinama proizvodnog otpada činio je otpad nastao obradom otpada i otpad iz uređaja za pročišćavanje gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu (26%), građevni otpad i otpad od rušenja objekata, uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija (26%) te otpad iz termičkih procesa (9%). Najvećim dijelom je riječ o otpadnim metalima, otpadnim muljevima nastalim obradom komunalnih otpadnih voda, miješanom građevnom otpadu, lebdećem pepelu od izgaranja ugljena, taložnom pepelu, šljaci i prašini iz kotla, neprerađenoj šljaci i dr. Najveći udio u proizvedenom proizvodnom otpadu ima Grad Zagreb (25%), Osječko-baranjska (11%) i Istarska županija (11%)." Mislim da je navedena konstatacija da je najveći udio proizvodnog otpada činio otpad nastato obradom otpada problem je metodologije prijave u ROO je npr. rastavljanjem jedne vrste miješanog metalnog otpada nastaje nekoliko vrsta metala (sekundarnih sirovina) koji se kasnije moraju prijaviti kao proizvedeni otpad tog obrađivača. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
34 HGK 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.4.4Opasni otpad Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu mišljenja su da je u odnosu na predmetnu točku potrebno izmijeniti izričaj budući da implicira sporost sustava.Također, ponovo ukazuju kako bi se za sve kategorije otpada trebalo koristiti isto razdoblje za prikaz podataka. Prihvaćen Prihvaćeno
35 Ured pučke pravobraniteljice 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.4.4Opasni otpad Za opasni otpad je u prijedlogu Plana vidljivo da isti najviše stiže iz kućanstava (25%), ali i iz sektora uslužnih djelatnosti (29%) te sektora prerađivačke industrije (27%). Iz sektora prerađivačke industrije proizvodnji opasnog otpada značajno doprinose djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te proizvodnje metala i metalnih proizvoda te da količine opasnog otpada koje potječu iz sektora građevinarstva i djelatnosti sakupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada te oporabe otpada također nisu zanemarive te da u RH ne postoji odlagalište opasnog otpada. Treći nacionalni cilj do 2022. je unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom za kojeg je predviđena mjera 3.1. Analiza postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada koja uključuje izradu studije koja će dati analizu svih postojećih kapaciteta za obradu opasnog otpada te utvrditi potrebne dodatne kapacitete i dati preporuke za unaprjeđenje sustava, nositelja MZOE s rokom do 2018.godine i za koju su predviđena sredstva EU/FZOEU/MZOE. Mišljenja smo da je mjera kao takva koja sadrži tek analizu postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada i izradu studije s analizom svih postojećih dodatnih kapaciteta za obradu opasnog otpada s preporukama za unaprjeđenje sustava nedostatna, i obzirom na ocjenu postojećeg stanja te različitost vrsta opasnog otpada te posebice obzirom na činjenicu da se Planom obuhvaća razdoblje od šest godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
36 HGK 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.5.5Posebne kategorije otpada Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu primjećuju da se u tekstu navodi prikaz sakupljenih količina nekih posebnih kategorija otpada od 2006. do 2015. godine, a u tablici 3. su podaci navedeni od 2008.-2015. što je jedino i moguće jer su pravilnici za posebne kategorije otpada tek nakon 2006. stupili na snagu te nije moguće imati podatke za 2006. Nadalje, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu zaključuju da je vidljivo da sustav gospodarenja otpadnom ambalažom treba značajno unaprijediti te da je isti generirao značajne gubitke u prošlosti. U dijelu teksta u kojem se navodi da su ciljevi efikasnosti recikliranja za otpadne baterije i akumulatore su ispunjeni u svim godinama u kojima su praćeni (2014, 2015), predlaže se godine navesti u tekstu, a ne u zagradi, s obzirom da bi tekst u tom slučaju bio jasniji. Nadalje, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu mišljenja su da su količine od 35.000-40.000 tona godišnje suhe tvari otpadnog mulja, za koje se procjenjuje da ih proizvode postojeći uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, veće budući da je ovdje prikazana samo suha tvar (količina suhe tvari, SM: ukupna količina organskih i anorganskih tvari koja ostaje nakon sušenja mulja pri temperaturi od 105 °C. Obično se izračunava u postotku mase [%] i u g/l). Također, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu mišljenja su kako je izračun suhe tvari u iznosu 20.452 tone 'optimistično' postavljen te da nema tehnologije kojom se navedeno postiže. Stoga predlažu da se ovaj iznos provjeri. Nadalje smatraju da bi bilo dobro jasno navesti broj bioplinskih postrojenja i točnu vrstu otpada koji se obrađuje. Djelomično prihvaćen Prihvaćeno Djelomično prihvaćeno
37 Ured pučke pravobraniteljice 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.5.5Posebne kategorije otpada Medicinski otpad, kako stoji u prijedlogu, njegov se najveći dio iz podataka HAOP-a u 2014. godini zbrinjavao u uređajima za obradu infektivnog otpada postupkom sterilizacije/autoklaviranjem te odlaganjem na komunalno odlagalište. Farmaceutski, citotoksični te kemijski i sličan opasni medicinski otpad uglavnom se izvozio na zbrinjavanje, a manjim se dijelom zbrinjavanje obavljalo u postrojenjima ovlaštenima za oporabu i/ili zbrinjavanje opasnog otpada, spaljivanjem. Zbrinjavanje patološkog otpada, kao što su dijelovi ljudskog tijela i slično, provodi se pod posebnim uvjetima spaljivanjem u krematorijima ili zakapanjem u groblja. U ocjeni postojećeg stanja stoji da postojeći sustav gospodarenja medicinskim otpadom nije u zadovoljavajućoj mjeri razvijen te da nema dostatnih specifičnih kapacitetima za oporabu otpadnih lijekova. Međutim, jedini cilj koji se posredno odnosi na medicinski otpad je onaj naveden kao nacionalni cilj za 2022. godinu pod oznakom 2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada (PKO) te unutar njega 2.8. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada, a jedina mjera koja je navedena izrijekom za medicinski otpad je ona pod brojem 2.8.1. Unaprjeđenje sustava gospodarenja medicinskim otpadom koja uključuje unaprjeđenje praćenja toka medicinskog otpada te osiguranje cjelovitih podataka i unaprjeđenje postojećeg sustava obrade medicinskog otpada s posebnim naglaskom na obradu potencijalno infektivnog otpada, čiji su nosioci MZOE, MZ I HAOP bez navedenih izvora financiranja i sa rokom do 2020.godine. Mišljenja smo da je mjera, i obzirom na ocjenu postojećeg stanja i obzirom na činjenicu da glasi isto kao cilj (unaprjeđenje sustava), nejasno određena i nedovoljno razrađena te posebno zabrinjava činjenica da za nju nisu predviđena financijska sredstva a radi se o razdoblju od sljedećih šest godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
38 HGK 1.1PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.6.6Prekogranični promet otpada Članice Zajednice i Udruženja mišljenja su kako će se količine uvezenog neopasnog otpada u budućnosti mijenjati, ne iz razloga što će doći do smanjenja, nego zbog druge klasifikacije. Na primjer, troska više nije otpad niti nusproizvod, već proizvod. Tako će se količine koje se prijavljuju već za 2016. godinu drastično smanjiti. One, u stvari, nisu niti smjele biti u otpadu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
39 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj 1STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ, 2.2POSTOJEĆI SUSTAVI, GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Članice USORa mišljenja su kako postoji nekonzistentnos u podacima koji se koriste u Planu. Navedeno je odraz nekonzistentnosti u samom sustavu prikupljanja i obrade podataka koji je potrebno unaprijediti te je potrebno ukinuti vođenje evidencije na dva mjesta (primjer je Očevidnik reciklažnih dvorišta). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
40 Ured pučke pravobraniteljice 1STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ, 2.2POSTOJEĆI SUSTAVI, GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Problem kojeg je prepoznao i ovaj prijedlog u ocjeni stanja konstatira da se broj tvrtki koje obavljaju djelatnost iz gospodarenja otpadom može smatrati zadovoljavajućim no da za izradu procjene gospodarskih učinaka nedostaju podaci o ekonomskim pokazateljima specifičnim za obavljanja djelatnosti iz gospodarenja otpadom. No u daljnjem prijedlogu Plana ne vidimo kojim ciljem i kojim mjerama će se pristupiti ispravljanju ovog nedostatka. Prihvaćen Prihvaćeno
41 Šime Validžić 2.2POSTOJEĆI SUSTAVI, GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 2.1.1Pregled tvrtki koje obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom Treba odustati od izgradnje onih CGO-a koji nisu započeti jer su skupi a iz njih se dobije otpad niske vrijednosti. Sortirnice i reciklažna dvorišta nisu skupa niti su zahtjevna za izgradnju niti za to treba puno vremena; a iz njih se dobivaju kvalitetnije sekundarne sirovine i otvara se više radnih mjesta nego u CGO-ima u odnosu na masu sortiranog otpada. Neprihvatljivo je graditi CGO-e ili bilo kakve druge objekte u netaknutoj prirodi ili na poljoprivrednom zemljištu. Od CGO-a Lećevica treba odustati. Bilo kakve objekte treba graditi ili na području postojećih odlagališta otpada ili u postojećim industrijskim zonama. Onaj dio otpada kojeg nije moguće reciklirati se treba energetski iskoristiti u postojećim cementarama, toplanama ili termoelektranama. Djelomično prihvaćen Za svaki CGO je potrebno napraviti Studiju izvedivosti
42 Lidija Runko Luttenberger 2.2POSTOJEĆI SUSTAVI, GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 2.1.1Pregled tvrtki koje obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom Str 23 – Pregled tvrtki… ocjena stanja “za izradu procjene gospodarskih učinaka nedostaju podaci o ekonomskim pokazateljima specifičnim za obavljanja djelatnosti iz gospodarenja otpadom.” – nema mjere u Planu koja bi to popravila Ovo je “ostatak” analize (koja je zadržana iz prethodnog nacrta), međutim kad su pisane mjere nije se pazilo da iste proizlaze iz teksta “Ocjena stanja”, pa je tako ostala ovakva ocjena stanja ali nema mjere koja to rješava. Mjera je bila 5.1.g.1 i5.1.g.2. unaprjeđenje mogućnosti poslovanja pravnih osoba i obrtnika koji obavljanju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom smanjenjem administrativnog opterećenja: - uspostava nacionalnih pokazatelja gospodarenja otpadom:- izrada nacionalnih pokazatelja otpada te uspostava sustava nacionalnih pokazatelja otpada. Str. 24 Važna misao koja je potpuno nejasno napisana: “Koncept sustava CGO-a uključujući i tehnologiju mehaničko-biološke obrade (u daljnjem tekstu: MBO) pridonosi postizanju ciljeva u vezi s odlaganjem otpada, postojeći koncept sustava CGO-a nije zadovoljavajući i dovoljan za postizanje ciljeva recikliranja komunalnog otpada.” Str. 25 Prije Ocjena postojećeg stanja: Dinamika uspostave centara za gospodarenje otpadom predviđena Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. – 2015. nije postignuta, a radi postizanja ciljeva recikliranja komunalnog otpada, kao i radi značajne izmjene okolnosti na tržištu (u odnosu na 2007. godinu kad su CGO-i planirani) potrebno je prilagoditi pojedine projekte uspostave CGO-a na način da : - ukupni kapacitet za obradu miješanog komunalnog otpada odnosno otpada koji nastaje obradom miješanog komunalnog otpada svih CGO-a, izuzevši CGO-e Kaštjun, Marišćina, Biljane Donje i Bikarac, čini najviše 25% količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje godišnje na području Republike Hrvatske - CGO-i sadrže odgovarajući kapacitet za obradu (pretežito mehaničku) građevnog otpada te glomaznog otpada - se na odgovarajući način, prilagode ugovori o primopredaji otpada između pravnih osoba koje upravljaju CGO-ima s davateljima javne usluge prikupljanja komunalnog otpada odnosno jedinicama lokalne samouprave. Sada Ocjena postojećeg stanja: Dinamika izgradnje CGO-a predviđena Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. – 2015. nije postignuta, a radi postizanja ciljeva recikliranja komunalnog otpada, kao i radi značajne izmjene okolnosti na tržištu (u odnosu na 2007. godinu kad su CGO-i planirani) potrebno je prilagoditi planirani sustav i kapacitete obrade miješanog komunalnog otpada sukladno EU i nacionalnim ciljevima u gospodarenju otpadom. Moj komentar: vratiti prijašnji tekst str 26 – Energetska oporaba… ocjena stanja “tijekom ovog planskog razdoblja potrebno je analizirati nove tokove otpada te planirati eventualno potrebnu energetsku oporabu u slijedećem planskom razdoblju.” - dakle sada bi radili analizu kako bi se iza 2022. gradila spalionica?? Moj komentar: iz kojeg razloga se inzistira na spalionici? Gdje su nestali dijagrami s tokovima i količinama otpada koje zahtijeva EC? Str. 28 – Odlaganje otpada se svelo samo na pitanje odlagališta – problem je i otpad od istraživanja, na moru i kopnu, i dr. Prije Ocjena postojećeg stanja: Dinamika sanacije odlagališta predviđena Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.–2015. nije postignuta. Podzakonskim propisom koji uređuje odlaganje otpada nije uređeno gospodarenje otpadom koji nastaje uslijed istraživanja, obrađivanja i skladištenja mineralnih sirovina epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja, uvjete potapanja otpada na morsko dno, uvjete za ukopavanje otpada u morsko podzemlje s plovnog objekta ili zrakoplova te vrste tvari koje je dopušteno potapati u more temeljem dozvole za gospodarenje otpadom. Sada Ocjena postojećeg stanja: Dinamika sanacije odlagališta predviđena Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.–2015. nije postignuta, budući da se kasni sa izgradnjom centara za gospodarenje otpadom, dugotrajnim postupcima u pogledu rješavanja imovinsko pravnih odnosa, donošenju izmjena prostorno planskih dokumenata i svih drugih preduvjeta za početak građevinskih radova. Moj komentar: vratiti prijašnji tekst Str 28 – Azbest – ocjena stanja “potrebno je dodatno regulirati tehničke pojedinosti i ostale uvjete.” - što ovo znači, pravilnik je na snazi? Moj komentar: pročitati važeće pravilnike. Str 31 – Jestivo ulje potpuno izbačeno, a izrazito je važno Moj komentar: vratiti odredbe o jestivom ulju. Str 31 – Ambalaža – Ocjena stanja “gospodarenje ostalim vrstama ambalaže nije uređeno na zadovoljavajući način.” - dakle još uvijek se prepoznaje problem, makar nikakve mjere nisu predviđene za rješavanje ovog Moj komentar: riješiti sustavno pitanje ambalaže Str 32 – Otpadni mulj Potpuno izbačen važan dio koji naglašava poštivanje hijerarhije otpada u postupanju s muljem – da li da bi se opravdalo spaljivanje? Moj komentar: vratiti odredbe iz prijašnjeg nacrta Str. 33 – EE otpad – poboljšanje sustava se može postići samo povećanjem učinkovitosti rada Fonda, a taj dio je izbačen Moj komentar: vratiti odredbe iz prijašnjeg nacrta Djelomično prihvaćen Navedena mjera znači analizu i ocjenu potrebe za energetskom oporabom, a ne inzistiranje na spalionici
43 HGK 2.2POSTOJEĆI SUSTAVI, GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 2.2.2Građevine i sustavi gospodarenja otpadom Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu, mišljenja su kako je kartu (slika 16.) potrebno nadopuniti s lokacijom MBO postrojenja u Varaždinu čiji je kapacitet obrade miješanog komunalnog i neopasnog industrijskog otpada 95.000 t/godinu. Nadalje, članice Zajednice i Udruženja smatraju da je biootpad u nadležnosti veterinarske uprave, a ne Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Potrebno je bolje uskladiti rad i nadležnosti vezano uz ovu kategoriju otpada budući da sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (članak 3.) bioplinsko postrojenje treba dozvolu za gospodarenje otpadom, a ujedno se i primjenjuju odredbe Pravilnika o Nusproizvodima životinjskog porijekla (NŽP). Dakle, u tom dijelu se kod određenih kategorija materijala (termin vezan uz veterinarstvo) radi o dvostrukom administriranju – kao NŽP i kao otpad. Članice Udruženja mišljenja su kako je dio koji se odnosi na postojeći sustav gospodarenja otpadnim muljem potrebno detaljno uskladiti s Planom izgradnje vodnih građevina. Također, članice Zajednice i Udruženja smatraju da je potrebno kroz čitav plan doraditi pitanje određenih PKO. Djelomično prihvaćen Definirano je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom
44 Mirko Radolović 2.2POSTOJEĆI SUSTAVI, GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 2.2.2Građevine i sustavi gospodarenja otpadom U tablici 7. maknuti Buzet. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
45 Mirko Radolović 2.2POSTOJEĆI SUSTAVI, GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 2.2.2Građevine i sustavi gospodarenja otpadom Uzimajući u obzir pretpostavku o većem broju neusklađenih odlagališta neopasnog otpada, te ciljeve postupnog smanjenja količina otpada koji se odlaže na neusklađena odlagališta, s prestankom odlaganja otpada 31.12.2018. - trebalo bi stajati 31.12.2017. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
46 Mirko Radolović 2.2POSTOJEĆI SUSTAVI, GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 2.2.2Građevine i sustavi gospodarenja otpadom Vezano za ocjenu postojećeg stanja glede građevina i sustava gospodarenja otpadom potrebno je istaknuti značajan nedostatak Uredbe o komunalnom otpadu. Osim toga ovim planom nije uzet u obzir kontinuitet koji proizlazi iz plana iz 2007. godine (izgrađena samo 2 CGO koja baziraju na MBO tehnologiji). Navedeni centri značajno doprinose postizanju ciljeva oporabe komunalnog otpada što je korak dalje iz zbrinjavanja (odlaganja) prema oporabi. Te građevine čine dio sustava, podložne su modifikacijama i unapređenju, te se zajedno sa drugim mjerama zasigurno mogu postići ciljevi zadani u planu. Upravo zbog toga je gospodarenje komunalnim otpad u nadležnosti J(R)LS i treba omogućiti da se sustav posloži na osnovu ekološke/ekonomske isplativosti, a da pri tome zadovolji zadane ciljeve (u IŽ se to upravo odnosi na isplativost uključivanja "smeđe kante"). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
47 Ured pučke pravobraniteljice 2.2POSTOJEĆI SUSTAVI, GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 2.2.2Građevine i sustavi gospodarenja otpadom Centri za gospodarenje otpadom (CGOi), kako stoji u prijedlogu, namijenjeni su za obradu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada te neopasnog industrijskog otpada, a njihov koncept, uključujući i tehnologiju mehaničko-biološke obrade (MBO) pridonosi postizanju ciljeva u vezi s odlaganjem zbog čega nije zadovoljavajući i dovoljan za postizanje ciljeva recikliranja. Do sada su izgrađena dva CGO-a, u Kaštijunu (Istarska županija) i Marišćini (Primorsko-goranska županija) od predviđenih 13 u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. – 2015. U prijedlogu piše i da je radi postizanja ciljeva recikliranja komunalnog otpada, kao i radi značajne izmjene okolnosti na tržištu (u odnosu na 2007. godinu kad su CGO-i planirani) potrebno prilagoditi planirani sustav i kapacitete obrade miješanog komunalnog otpada sukladno EU i nacionalnim ciljevima u gospodarenju otpadom. Mišljenja smo da u prijedloga Plana nije jasno naznačeno što će se događati s postojećim i prethodnim Planom predviđenim centrima, a čini se da se planira njihova daljnja izgradnja, iako se njima ne postižu ciljevi recikliranja, a još manje sprečavanja nastanka otpada. Zabrinjavajuće su u ovom kontekstu i činjenice da postoji veći broj neusklađenih odlagališta neopasnog otpada, te da je unatoč porastu oporabe iz prethodnog razdoblja, odlaganjem na odlagalište zbrinuto 56% ukupne količine obrađenog otpada dok je postupcima oporabe obrađeno 44%. Prihvaćen Prihvaćeno
48 DIV D.O.O., tvornica vijaka 1STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ, 3.3STATUSI PROJEKATA SANACIJA „CRNIH TOČAKA“ Dajemo slijedeće primjedbe koji se u Planu odnose na točku 3.3. STATUSI PROJEKATA SANACIJA „CRNIH TOČAKA“, tablicu 8. Pregled statusa projekata sanacija crnih točaka, točku 7. DIV d.o.o. iz Samobora – sanacija mazuta u sklopu bivše tvornice vijaka TVIK u Kninu: Sukladno Planu gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015. obveza sanacije utvrđena je od strane Ministarstva zaštite okoliša, Fonda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti i Hrvatskog centar za čistiju proizvodnju - onečišćivač je TVIK d.d. odnosno MORH tijekom ratnog djelovanja - za TVIK d.d. je rješenjem Trgovačkog suda u Šibeniku pod posl.br. St-14/02 od 16. ožujka 2004.g. zaključen stečajni postupak i subjekt je prestao postojati, po pravomoćnosti citiranog rješenja provelo se brisanje Tvornice vijaka Knin d.d. iz sudskog registra, TVIK d.d. slijedom navedenog isti nema pravnog slijednika - vlasništvo na nekretninama koje su predmet zagađenja nije imovinsko-pravno riješeno što onemogućava ishođenje potrebnih dozvola za bilo kakve radove Primljeno na znanje Primljeno na znanje
49 Lidija Runko Luttenberger 1STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ, 3.3STATUSI PROJEKATA SANACIJA „CRNIH TOČAKA“ Str.34 – Lokacije onečišćene otpadom su izuzete – tekst se bavi samo jednim dijelom takvih lokacije - "crne točke". Što je sa lokacijama neusklađenih odlagališta, lokacijama na kojima se nalazi odbačeni otpad, posebno speleološkim objektima, te s “divljim odlagalištima”? Moj komentar: uključiti prije navedeno Prihvaćen Prihvaćeno
50 Šime Validžić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 2OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM Baterije - treba postaviti puno viši cilj što se tiče postotka recikliranja jer su baterije opasan otpad a i nisu velike pa ih ne bi trebalo biti problem donijeti do reciklažnog dvorišta, trgovine ili drugog poduzeća koje ih prima. Građevinski otpad - cilj što se tiče postotka recikliranja se može postaviti više od 70% i može se ostvariti daleko prije 2020. godine jer se recikliranje tog otpada često svodi na to da se građevinski otpad (kao što je beton, kamen, cigla, crijep i keramičke pločice) samelje i iskoristi u cestogradnji ili umjesto šljunka za izradu betona. To znači da nije potrebna neka komplicirana i/ili skupa tehnologija niti treba zatvoreno skladište nego je dovoljno neko ograđeno zemljište i stroj za drobljenje. Naravno, za proizvodnju nekih drugih materijala od pojedinih frakcija građevinskog otpada treba kompliciranija tehnologija i zatvoreni prostor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
51 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 2OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM u tablici 9. u koloni koja opisuje status provedbe vezano uz pojedinu vrstu otpada ali i za postupke odvojeno prikupljanje otpada te smanjenje količine biorazgradivog otpada navedeno je kako je odvojeno prikupljanje otpada uspostavljeno u 400 općina/gradova. Ovaj podatak je potrebno nadopuniti s podacima koliko od tih općina postiže određen postotak odvojenog prikupljanja otpada. Npr u 100 općina udio odvojenih prikupljanja otpada je manji od 5 % u 50 između 5 i 10%, a kako bi ovaj podatak prikazivao realno stanje na terenu. Također potrebno je revidirati nazive kolona jer odlaganje otpada nije vrsta otpada. Prihvaćen Prihvaćeno
52 Mirko Radolović Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 2OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM Tablica 9. i 10. U tablici 9. trebalo bi navesti kojom direktivom ili ostalim aktima EU je propisana obveza. Komentar na tablicu 10. - nije bitno odvojeno prikupljanje nego obrada i zadovoljavanje zahtjeva EU u cilju smanjenja utjacaja na okoliš, prirodu i zdravlje ljudi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
53 Ured pučke pravobraniteljice Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 2OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM Nije jasno vidljivo kojim ciljem će se pristupiti ispravljanju ovog nedostatka podataka o ekonomskim pokazateljima specifičnim za obavljanja djelatnosti iz gospodarenja otpadom. Nije prihvaćen Tekst u dijelu koji se odnosi na obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom je izmijenjen
54 Šime Validžić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 2OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM Ciljeve treba postaviti puno ambicioznije jer osobno izdvajam preko 99% otpada (po težini) za recikliranje i kompostiranje i to činim od 1992. (u Velikoj Gorici i Novom Zagrebu). Reciklažna dvorišta primaju gotovo sve vrste otpada, samo treba građane informirati kako otpad treba sortirati i koji je stupanj čistoće potreban jer kad ih ja pitam, kažu mu "ostavi to tu, mi ćemo pogledati kasnije", tako da nikad nisam siguran ako je otpad kojeg sam donio prihvatljiv i ako ga se na kraju stvarno reciklira. (Napisao sam još jedan komentar na ovaj članak ispod ovog; još nekoliko komentara na razne članke; te opširniji općeniti komentar na početku teksta, uz naslov 'Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine'). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
55 Lidija Runko Luttenberger Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 2OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM Str. 36 i 37 Zašto su ciljevi izdvojeni od mjera kojima bi se trebali postići ti ciljevi? Koja je razlika između “osnovnih” i “nacionalnih” ciljeva (ZOGO propisuje osnovne) Primljeno na znanje Primljeno na znanje
56 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA Članovi USORa ukazuju kako se u naslovu koristi izraz 'tijeka otpada'. 'Tijek' je vremenska komponenta, na primjer: tijekom javne rasprave, tijekom provedbe propisa itd, dok je 'Tok' materijalna komponenta, na primjer: materijalni tokovi, tok otpadnog papira itd. Predlažemo da se za donošenje Plana svakako osigura lektura. Nije prihvaćen Usklađeno sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom
57 HGK 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 2.2GOSPODARENJE OTPADNIM MULJEVIMA IZ UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA Članice Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu i Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu, mišljenja su da bi trebalo dati detaljne podloge iz kojih se vidi kako se došlo do iznosa od 107.000,00 tona ukupne proizvodnje mulja do 2024. godine, odnosno navesti referencu za isto. Nadalje, članice Zajednice mišljenja su kako je potrebno navesti koja su to područja za kultivaciju energetskih kultura i biomase – koje su to kulture kojima Republika Hrvatska u tom pogledu teži? Osim što je RH značajno smanjila prikaz poljoprivrednih površina („kvota koja je unijeta u EU“) u odnosu na stanje iz statističkih godišnjaka od prije 20-tak godina, u međuvremenu su te zapuštene poljoprivredne površine postale npr. travnjačka staništa i slično što je sada u posebnom režimu upravljanja kao područje ekološke mreže. Stvari treba gledati sveobuhvatno jer posljedice parcijalnog pristupa dolazi na naplatu s pomakom od približno desetljeća. Slična situacija će biti i u odnosu hidroenergetika-upravljanja vodama što će doći na naplatu približno 2020./2021. godine. Prihvaćen Prihvaćeno
58 Šime Validžić 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 2.2GOSPODARENJE OTPADNIM MULJEVIMA IZ UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA Mulj treba kompostirati i iskoristiti u poljoprivredi. Ako to nije moguće onda mulj treba osušiti i energetski iskoristiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
59 GKP Komunalac d.o.o. 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 3.3GOSPODARENJE GRAĐEVNIM OTPADOM 3.3. Gospodarenje građevnim otpadom - trenutno postoji vrlo malo objekata za recikliranje građevnog otpada. Cijena obrade građevnog otpada je trenutno previsoka i ograničavajuća zbog iznimno niske cijene prirodnog materijala (šljunak), što nepovoljno utječe na potražnju za recikliranim materijalima. - uvjet za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom je postojanje čvrste podloge što je iznimno velika investicija. - predlaže se da se za privremeno skladištenje građevnog otpada predvidi određena odgoda za izradu čvrste podloge (barem do 2020. godine) kako bi se mogla dobiti privremena dozvola za privremeno skladištenje i obradu građevnog otpada. Na ovaj način bi prikupljanje građevinskog otpada bilo kontrolirano, umjesto da nekontrolirano završi u okolišu uz dodatne troškove njegovog uklanjanja. - potrebno je predvidjeti kontrolu načina i mjesta zbrinjavanja građevnog otpada kod rušenja građevina (kod izrade elaborata rušenja). Nije prihvaćen Primjedba se odnosi na propisane uvjete, a ne na Plan
60 Interseroh d.o.o. 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 4.4GOSPODARENJE AMBALAŽNIM OTPADOM Na stranici 17 Plana je navedeno: „U 2015. godini ukupno je oporabljeno 60% ambalažnog otpada. Sve su količine unutar sustava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU) prema prijavama oporabljene recikliranjem stoga je postotak recikliranih količina u 2015. godini također 60% što je unutar zadanog cilja za recikliranje ambalažnog otpada.“ Međutim na istoj strani se napominje da: „Unatoč pozitivnim pomacima u gospodarenju ambalažnim otpadom uočena je potreba za unaprjeđenjem mehanizma praćenja podataka o proizvedenom ambalažnom otpadu kao i podataka o učinkovitosti oporabe (recikliranja) i unaprjeđenje sustava za određene materijale (npr. za ambalažu osim ambalaže od pića) Na stranici 36 u Tablici 9. u prvom redu pod stavkom „ambalažni otpad“ u koloni „Status 2016-„ je konstatirano da „ Osim u dijelu recikliranja metala i drva, ciljevi su postignuti.“ Na stranici 37. u tablici 10. nabrojani su Nacionalni ciljevi za gospodarenje otpadom za 2022. godinu, gdje je pod stavkom Cil 2.5. navedeno da treba „Unaprijediti sustav gospodarenja ambalažnim otpadom.“ Na stranici 41. Plana se analiziraju raspoloživi podatci o ambalaži i ambalažnom otpad, ali se u istom pasusu teksta navodi da „Pri razmatranju ovih podataka potrebno je uzeti u obzir njihovu nepouzdanost i nedostatnu obuhvatnost zbog neodgovarajuće kontrole sustava i načina prikupljanja podataka.“ Na stranici 42. Plana navodi se da: „Uzevši u obzir dodatne izvore podataka prema kojima je količina prazne ambalaže stavljene na tržište RH gotovo dvostruko veća od registriranih količina stavljenih na tržište kroz sustav FZOEU za očekivati je da će količine ambalažnog otpada koje će nastajati u planskom razdoblju biti veće od procijenjenih. Analiza postojećeg stanja pokazuje kako postoje dostatni kapaciteti za obradu ambalažnog otpada međutim potrebne su izmjene u organizaciji i kontroli sustava gospodarenja te izmjene postojećih tehnologija za obradu ambalažnog otpada u skladu sa novim tehnološkim trendovima u proizvodnji ambalaže te zahtjevima tržišnog pristupa gospodarenju otpadom i cirkularnoj ekonomiji.“ tj primjena Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji predviđa alternativu fondu tj.mogućnost odabira između FZOEU i Organizacije. U tablici 20. (strana 57) definirana je mjera 2.5.1. „Unaprjeđenje i analiza postojećeg sustava gospodarenja ambalažnim otpadom“. Ova mjera uključuje identifikaciju obveznika plaćanja naknade i analizu postojećeg sustava gospodarenja ambalažnim otpadom kojoj je cilj ocijeniti sustav, utvrditi nedostatke i rizike, te dati preporuke za unaprijeđenije sustava. Predmetna analiza treba uključiti praćenje podataka o stavljenoj ambalaži na tržište kao i podatke o učinkovitosti oporabe (recikliranja). Na osnovu citiranih navoda iz Plana može se zaključiti slijedeće: 1. Sustav gospodarenja ambalažnim otpadom kojim upravlja FZOEU raspolaže nepouzdanim podatcima o količini ambalažnog otpada stavljenim na tržište RH. 2. Na osnovu takvih podataka nemože se sa dovoljnom točnošću zaključiti da je u 2015. godini ukupno oporabljeno 60% ambalažnog otpada, te da su osim u dijelu recikliranja metala i drva, ciljevi postignuti. 3. Potrebno je unaprijediti sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, te da su potrebne izmjene u organizaciji i kontroli sustava gospodarenja ambalažnim otpadom. 4. Predviđa se u narednom razdoblju (2016.-2022.) provesti analiza postojećeg sustava gospodarenja ambalažnim otpadom kojoj je cilj ocijeniti sustav, utvrditi nedostatke i rizike, te dati preporuke za unaprijeđenije sustava. Nosioci ovog posla su MZOE i FZOEU, dakle Fond bi analizirao samog sebe. 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom predviđa mogućnost da sustavom gospodarenja ambalažnim otpadom upravlja Organizacija, što se u ovom Planu uopće nije uzeto u razmatranje. 6. U Planu se ne uvažava činjenica da su sredstva koja FZOEU dobiva od Proizvođača namjenjena za financiranje cjelokupnog sustava gospodarenja ambalažnim otpadom (ispunjavanje cilja), od odvojenog sakupljanja od domaćinstava, do proizvedene sekundarne sirovine. Potrebno je omogućiti da se cjelovito gospodarenje odvojeno sakupljenih frakcije otpada staklo, laki ambalažni otpad, tei papir i karton, financira iz tog izvora, što omogućilo da sustav odvojenog sakupljanja otpada postane financijski održiv. Iskustva iz drugih zemala EU nedvojbeno pokazuju da je uspostavljanje tržišnog natjecanja u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom, imalo vrlo pozitivan učinak na cjelokupni sustav gospodarenja ambalažnim otpadom i sekundarnim sirovinama. Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje da sustavom gospodarenja ambalažnim otpadom može upravljati Organizacija. Proizvođač (proizvođač/uvoznik/unosnik) proizvoda od kojeg nastaje ambalažni otpada dužan je ispuniti ciljeve u gospodarenju takvim otpadom. Proizvodžač je dužan plaćati naknadu za rad sustava gospodarenje ambalažnim otpadom, te u tom smislu može sklopiti ugovor s Organizacijom. Proizvođaĉi proizvoda koji su sklopili ugovor s organizacijom o prijenosu svoje obveze radi postizanja cilja dužni su plaćati Organizaciji naknadu. Organizacija se obavezuje da će umjesto proizvodžača ispuniti cilj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
61 GKP Komunalac d.o.o. 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 4.4GOSPODARENJE AMBALAŽNIM OTPADOM 4.4. Gospodarenje ambalažnim otpadom - ponovo uvesti povratnu naknadu za plastičnu ambalažu za mlijeko. Nakon što je ukinuta, cijena nije smanjena za cjelokupni iznos naknada koje se plaćaju kod stavljanja ambalaže na tržište, već samo za iznos povratne naknade. Ukidanje povratne naknade nije smanjilo cijenu, a ambalaža se u pravilu ponovo odlaže u komunalni otpad, što je vraćanje na stari način koji je bio prije uvođenja sustava povratne naknade - za skupljanje otpadnog papira i kartona treba omogućiti jednostavniju proceduru za izdavanje dozvola kako bi se mogle uključiti socijalno ugrožene skupine i udruge (osobe s invalidnošću, socijalne zadruge, mladi i slično). To se prije svega odnosi na uvjete za privremeno skladištenje (uporabna dozvola za građevinu mora biti za poslovnu namjenu, a zbog male mogućnosti negativnog utjecaja na okoliš moglo bi se obavljati u bilo kojoj građevini koja ima uporabnu dozvolu – garaža, kuća i slično) - prikupljanje papira i karton, te tekstila može se vrlo jednostavno organizirati u manjim sredinama uz sufinanciranje nabave manjeg električnog vozila (četverocikl – L7 kategorije) - treba predvidjeti mjere prema proizvođačima koji prekomjerno koriste ambalažni otpad u samoj proizvodnji. Kod pojedinih proizvoda postoji značajna prekomjerna uporaba ambalaže iako sam proizvod ima primarnu ambalažu (npr. dodatna kutija kod paste za zube i sl.). Zbog privlačenja kupaca proizvođači bespotrebno stavljaju veću ambalažu kako bi stvorili dojam da se radi o većem proizvodu. - korisno bi bilo da se veliki spremnici (zeleni otoci) prvenstveno postave u trgovačkim centrima većim od 400 m2 budući da najveći dio otpadne ambalaže nastaje upravo kupovanjem proizvoda u trgovačkim centrima. Ovime bi se znatno smanjili troškovi prijevoza ambalažnog otpada jer bi građani prije same kupovine odmah predavali ambalažni otpad na mjestu gdje kupuju proizvode (ne moraju voziti na reciklažno dvorište ili čuvati u kući/stanu). - na izlazu iz trgovačkih centara obavezno propisati mjesta gdje korisnici mogu raspakirati nepotrebnu ambalažu i istu predati bez plaćanja prije izlaska iz trgovine. Na ovaj način će trgovački lanci vrlo brzo utjecati prema proizvođačima da smanje nepotrebnu i prekomjernu ambalažu na proizvodima, povećat će se količina odvojeno prikupljenog ambalažnog otpada, a korisnici će imati manje količine otpada koje će odlagati i svojim kućanstvima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
62 EKO-OZRA d.o.o. 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 4.4GOSPODARENJE AMBALAŽNIM OTPADOM Pojasniti što se podrazumijeva pod "procjena izrađena temeljem podataka o količini ambalažnog otpada evidentiranog u sustavu u nadležnosti FZOEU koji ne obuhvaća ukupnu količinu nastalog ambalažnog otpada u RH. U Republici Hrvatskoj sustavom gospodarenja ambalažnim otpadom upravlja FZOEU i nisu dopušteni drugi paralelni sustavi . FZOEU od 1. siječnja 2006. vodi i evidenciju o količinama i obveznicama plaćanja naknada. Nadalje, prema podacima EUROSTAT-a http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/File:Volume_of_overall_packaging_waste_generated_and_recycled_per_inhabitant,_2013.png, Republika Hrvatska po stanovniku ima svega 48 kg ambalažnog otpada i nalazi se na posljednjem mjestu što smatramo da nije realno. Prihvaćen Proizvođači ne prijavljuju sve količine ambalaže stavljene na tržište te je zbog toga ovim Planom predviđena mjera 2.3.1.
63 Šime Validžić 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 4.4GOSPODARENJE AMBALAŽNIM OTPADOM Tvornice koje recikliraju višeslojnu ambalažu (Tetra-Pak) bi trebale reciklirati i aluminijski udio jer, koliko mi je poznato, samo se papirnati udio reciklira a ostane mješavina aluminija i polietilena koja završava na odlagalištima. Pretpostavljam da polietilenski udio izgori. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
64 Šime Validžić 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 5.5GOSPODARENJE TEKSTILNIM OTPADOM I OTPADNOM OBUĆOM Zbog čega reciklažna dvorišta ne primaju istrošenu i poderanu obuću, remene, torbe i slično? Ako se ne mogu reciklirati, mogu li se takvi predmeti iskoristiti energetski? Nije prihvaćen Nije predmet Plana
65 Ured pučke pravobraniteljice 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 6.6GOSPODARENJE MEDICINSKIM OTPADOM Medicinski otpad, kako stoji u prijedlogu, njegov se najveći dio iz podataka HAOP-a u 2014. godini zbrinjavao u uređajima za obradu infektivnog otpada postupkom sterilizacije/autoklaviranjem te odlaganjem na komunalno odlagalište. Farmaceutski, citotoksični te kemijski i sličan opasni medicinski otpad uglavnom se izvozio na zbrinjavanje, a manjim se dijelom zbrinjavanje obavljalo u postrojenjima ovlaštenima za oporabu i/ili zbrinjavanje opasnog otpada, spaljivanjem. Zbrinjavanje patološkog otpada, kao što su dijelovi ljudskog tijela i slično, provodi se pod posebnim uvjetima spaljivanjem u krematorijima ili zakapanjem u groblja. U ocjeni postojećeg stanja stoji da postojeći sustav gospodarenja medicinskim otpadom nije u zadovoljavajućoj mjeri razvijen te da nema dostatnih specifičnih kapacitetima za oporabu otpadnih lijekova. Međutim, jedini cilj koji se posredno odnosi na medicinski otpad je onaj naveden kao nacionalni cilj za 2022. godinu pod oznakom 2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada (PKO) te unutar njega 2.8. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada, a jedina mjera koja je navedena izrijekom za medicinski otpad je ona pod brojem 2.8.1. Unaprjeđenje sustava gospodarenja medicinskim otpadom koja uključuje unaprjeđenje praćenja toka medicinskog otpada te osiguranje cjelovitih podataka i unaprjeđenje postojećeg sustava obrade medicinskog otpada s posebnim naglaskom na obradu potencijalno infektivnog otpada, čiji su nosioci MZOE, MZ I HAOP bez navedenih izvora financiranja i sa rokom do 2020.godine. Mišljenja smo da je mjera, i obzirom na ocjenu postojećeg stanja i obzirom na činjenicu da glasi isto kao cilj (unaprjeđenje sustava), nejasno određena i nedovoljno razrađena te posebno zabrinjava činjenica da za nju nisu predviđena financijska sredstva a radi se o razdoblju od sljedećih šest godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
66 GKP Komunalac d.o.o. 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 7.7SMJERNICE ZA USPOSTAVU NOVIH SUSTAVA ZA GOSPODARENJE OTPADOM 5.5. Gospodarenje tekstilnim otpadom i otpadnom obućom - za uspostavu održivog sustava prikupljanja otpadnog tekstila iz tekstilne industrije potrebno je izmijeniti propise o izradi karakterizacije otpada za svaku vrstu materijala. Ovo stvara dodatne i nepotrebne troškove jer se za svaku vrstu materijala koji koriste za šivanje mora izrađivati zasebna karakterizacija koja višestruko prelazi vrijednost otpadnog tekstila. - olakšati i pojednostavniti postupak ukidanja statusa otpada za odjeću i tekstil - za skupljanje otpadnog tekstila treba omogućiti jednostavniju proceduru za izdavanje dozvola kako bi se mogle uključiti udruge (osobe s invalidnošću, socijalne zadruge, mladi i slično). To se prije svega odnosi na uvjete za privremeno skladištenje (uporabna dozvola za građevinu mora biti za poslovnu namjenu, a zbog zaista male mogućnosti negativnog utjecaja na okoliš moglo bi se obavljati u bilo kojoj građevini koja ima uporabnu dozvolu – garaža, kuća i slično) - prikupljanje tekstila, te papira i karton može se vrlo jednostavno organizirati u manjim sredinama uz sufinanciranje nabave manjeg električnog vozila (četverocikl – L7 kategorije) Primljeno na znanje Primljeno na znanje
67 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA, 7.7SMJERNICE ZA USPOSTAVU NOVIH SUSTAVA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Str.43. Podatke vezane uz morski otpad potrebno je nadopuniti sa informacijama vezanim uz plastiku kao najzastupljeniji otpad u moru. Naime, preko 85 % morskog otpada u Jadranskom moru čini plastika koja ima zbog svojeg često toksičnog sastava, te dugotrajnog procesa razgradnje nesagledive štetne posljedice na morski okoliš i morske organizme. Ovo su rezultati monitoringa provedenog u okviru projekta DeFishGear projekt: Sustav upravljanja morskim otpadom u Jadranskoj regiji (više o projektu na http://sunce-st.org/defishgear-projekt-sustav-upravljanja-morskim-otpadom-u-jadranskoj-regiji/ te više o istraživanju na http://sunce-st.org/jedemo-plastiku-koju-bacamo/) Nije prihvaćen Predložene mjere ne isključuju plastiku
68 GKP Komunalac d.o.o. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 4KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE NAČELNIH LOKACIJA I POTREBNIH KAPACITETA NOVIH GRAĐEVINA I POSTROJENJA 4. KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE NAČELNIH LOKACIJA I POTREBNIH KAPACITETA NOVIH GRAĐEVINA I POSTROJENJA - u odvojeno prikupljanje posebnih kategorija otpada uvrstiti i tetrapak (višeslojnu ambalažu) - planom je predviđeno istovremeno odvojeno prikupljanje na kućnom pragu i postojanje zelenih otoka što je potpuno nepotrebno jer se dupliraju kapaciteti i troškovi prikupljanja - u praksi, zeleni otoci su postali mini odlagališta otpada, te se oko njih često odbacuju razne vrste otpada, a učestale su i krađe prikupljenog otpada (papira i staklene ambalaže). Predlaže se donošenje odluke o zabrani otkupa sekundarnih sirovina za fizičke osobe jer bi to spriječilo krađe i prodaju istih. U suprotnom, skupljači imaju samo troškove, a prihode samo oni koji otuđe sekundarnu sirovinu na zelenom otoku. - zelene otoke mogu se predvidjeti samo u JLS koje nemaju odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, a iznimno kod višestambenih zgrada zbog problema oko prostora za čuvanje i smještaj odvojeno prikupljenog otpada prije predaje skupljaču - dodatni problem je činjenica da u višestambenim zgradama nisu predviđeni niti ima dovoljno prostora za smještaj posuda ili vreća za odvojeno prikupljanje otpada (dio prostora je prenamijenjen u druge svrhe). Kao alternativa može se predvidjeti izgradnja jednostavnih građevina (ograđenih prostora do 15 m2) na javnim površinama ili opslužnom zemljištu (ako je određeno) kako bi se osigurao prostor za dodatne posude ili vreće. - smatramo da nije realan i izvediv prijedlog da zeleni otoci budu na udaljenosti do 300 metara, jer to je ponekad gotovo nemoguće postići, posebno u starim gradskom jezgrama Djelomično prihvaćen Primjena ovisi o specifičnosti JLS
69 Gospodarenje otpadom Sisak d.o.o. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 4KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE NAČELNIH LOKACIJA I POTREBNIH KAPACITETA NOVIH GRAĐEVINA I POSTROJENJA Vezano za određivanje udaljenosti zelenih otoka od korisnika usluge- smatramo kako navedena odrednica ne bi trebala biti dio Plana gospodarenja otpadom RH, već zakonskog ili podzakonskog akta, s time da i tada smatramo nepotrebnim definirati udaljenost, već to treba biti prepušteno davatelju usluge koji bi zelene otoke trebao razmjestiti prema stvarnim potrebama korisnika i situaciji na terenu. Prihvaćen Prihvaćeno
70 HGK Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 4KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE NAČELNIH LOKACIJA I POTREBNIH KAPACITETA NOVIH GRAĐEVINA I POSTROJENJA U odnosu na pripremu studije izvedivosti za projekte koji se planiraju sufinancirati iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., s obzirom da je Operativni program već prihvaćen, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu, mišljenja su da nije jasno jesu li navedene analize i studije već pripremljene. Ukoliko jesu, ovo je nepotrebno, ukoliko nisu, pitanje je temeljem čega su projekti uvedeni u sam OP. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
71 Lidija Runko Luttenberger Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 4KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE NAČELNIH LOKACIJA I POTREBNIH KAPACITETA NOVIH GRAĐEVINA I POSTROJENJA Str. 46 Naglašavaju se uloga i kriteriji za zelene otoke koji dokazano ne doprinose ciljevima povećanja odvajanja otpada Spominju se cost-benefit analize (troškova i koristi) za studije izvedivosti za projekte – da li to sada znači da cost-benefit analiza za PGO nije potrebna? Prihvaćen Prihvaćeno
72 Lidija Runko Luttenberger Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 5OPĆI TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINE I POSTROJENJA Str. 47 Potupno neuređen tekst - ponavljanje u odnosu na str. 45 Moj komentar: lektorirati Prihvaćen Prihvaćeno
73 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 6ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM Članovi USORa predlažu da se u Organizacijske aspekte gospodarenja otpadom svakako dodata Hrvatski zavod za norme, neovisnu i neprofitnu javnu ustanovu osnovanu kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja ciljeva normizacije među kojima je čuvanja zdravlja i života ljudi te zaštite okoliša, osiguranja svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, ograničenja raznolikosti, osiguranja spojivosti i zamjenjivosti. Od ostalih institucija potrebno je uključiti Ministarstvo prometa, pomorstva iinfrastrukture kao i Ministarstvo financija. U planu, kao instituciju, valja u organizacijskom smislu uvesti i Hrvatske vode posebno vezano uz zbrinjavanje muljeva s pročistača otpadnih voda. Na kraju, potrebno je uključiti i Ministarstvo zdravstva u čijoj su nadležnosti kemikalije. Ako je poznato da se prema normama uzorkuje i analizira otpad, da su metode ispitivanja normirane, da su klase krutog oporabljenog goriva normirane, da laboratoriji moraju biti akreditirani prema određenoj normi, da se kao najbolja raspoloživa tehnika preporuča uvođenje sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001 itd., onda je jasno zašto mora biti naveden Hrvatski zavod za norme u poglavlju 6. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
74 GKP Komunalac d.o.o. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 6ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM 6. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPDARENJA OTPADOM - izdavanje dozvola za neopasni otpad treba se prenijeti sa Ministarstvo zbog ujednačenog postupanja na području RH. Zbog različitog tumačenja propisa u jednoj županiji ne možete dobiti dozvolu, dok se u drugoj izda. - potrebno je odrediti maksimalni rok za rješavane zahtjeva za izdavanje dozvola. - uvesti jedinstveni informacijski sustav za otpad koji će omogućiti unos, prikupljanje i obradu podataka po skupljačima, proizvođačima, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Bez ovog nije moguće određivanje poticajne naknade jer se neće moći utvrditi stvarne količine odvojeno prikupljenog otpada za određenu JLS (na jednom području ima više skupljača– koncesije su izdane za područje JLS, više JLS, županije, više županija i na razini RH). - isto važi i za podatke o komunalnom otpadu, koncesije istječu, nove se dobivaju, pa zbog toga dolazi do povećanja ili smanjenja količina komunalnog otpad, neovisno o promjeni postotka odvojeno prikupljenog otpada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
75 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 6ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM Str.48. Potrebno je jasnije definirati nadležnost i ulogu jedinica lokalne samouprave s obzirom na dugogodišnje odbijanje preuzimanja zakonskih obveza vezanih uz odvojeno prikupljanje otpada. Stoga predlažemo sljedeću formulaciju: Jedinice lokalne samouprave nadležne su za osiguravanje javne usluge uspostave sustava i prikupljanja odvojeno prikupljenih različitih vrsta komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metal, tekstil), sustava odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada te prikupljanje miješanog komunalnog otpada. Nije prihvaćen Propisano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom
76 EKO-OZRA d.o.o. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 6ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM Definirati nadležnost i obveze "organizacija" Industrija zagovara sustav koji se temelji na načelu obveze povrata ambalaže stavljene na tržište koju tvrtke obveznici prenose na treće tijelo – recovery organizaciju ili PRO – Producers Responibility Organization. Osnivanje organizacija (zasebnih trgovačkih društava) kojima upravljaju gospodarstvenici predviđeno je važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Molimo da se kod definiranja rada organizacija uzme u obzir i mišljenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja na Zakon o održivom gospodarenju otpadom i Uredbu o gospodarenju otpadnom ambalažom link http://www.aztn.hr/ea/wp-content/uploads/2015/09/011-012015-02024.pdf http://www.aztn.hr/ea/wp-content/uploads/2015/07/034-082014-01391.pdf Nije prihvaćen Nije predmet Plana
77 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA Članovi USORa mišljenja su kako je u mjere za provedbu plana svakako potrebno uključiti mjere koje se odnose na proizvodni otpad, posebno vezano uz mogućnost odlaganja otpada na odlagalištima. Plan je potrebno dopuniti i mjerama energetske oporabe (analiza potreba nije dovoljna). Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno
78 Dalibor Barbalić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA 7 MJERE ZA PROVEDBU PLANA Postizanje nacionalnih ciljeva (Poglavlje 2) u gospodarenju otpadom planirano je ........ ....... postići ciljevi i ispuniti obveze Republike Hrvatske u pogledu recikliranja otpada, smanjenja odlaganja biorazgradivog otpada na odlagališta i smanjenja odlaganja otpada na odlagališta. 7.1 MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Za ostvarenje Cilja 1.1 Smanjenje ukupne količina proizvedenog KO ....................... U svrhu što bržeg postizanja ciljeva i ispunjavanja obveza Republike Hrvatske u pogledu smanjenja odlaganja otpada na odlagališta. PREDLAŽEMO Mjera – Nabava 1- 5 Mini Modula (NRT) za energetsku oprabu Bio/Organskog otpada Opis – Ova mjera uključuje dobavu, postavljanje i puštanje u rad Mini Modula (NRT) za energetsku oporabu Bio / Organskog otpada u 1-5 otočnih centara ( Krk, Brač, Hvar, Korčula i Cres-Lošinj ) za potrebe Pilot Projekta – "Energetska oporaba umjesto odlaganja". Godišnji kapacitet obrade otpada pojedinačnog Modula je cca 4.000 tona. Nosioci – JLS/FZEOU ( procjena ) Izvor financiranja – JLS/EU ( procjena ) Rok – 2017. (Sigurno izvedivo s obzirom na rok isporuke Mini Modula – do 5 Modula) Procjena potrebnih financijskih sredstava – od 22,400.000 kuna do 112,000.000 kuna ovisno o broju Modula. Napomena: 1) U slučaju prihvaćanja ovoga prijedloga nema potrebe za Mjerom br. 1.4.6 - Rok 2022. Planiranje energetske oporabe otpada Ova mjera uključuje analizu i ocjenu potrebe za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju (2023.-2028.). Na osnovu praćenja kretanja količina i sastava otpada, te legislative EU tijekom ovog planskog razdoblja potrebno je definirati eventualno potrebne kapacitete i lokacije energetske oporabe otpada u RH. 2) Razmotriti postavljanje Mini Modula u MBO centrima Rijeka i Kaštijun poradi obradecca 30% ostatka nakon MBO ( Mehaničko Biološke Obrade ) koji je prediđen za odlaganje. Primljeno na znanje Planom se ne određuje nabava konkretnih postrojenja
79 Zvijeztdana Bertetić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA Omogućiti da se bio otpad na područjima JRS na kojima postoji CGO (CGO Kaštijun u Istri) u sklopu kojeg je MBO postrojenje, ne prikuplja odvojeno od komunalnog otpada obzirom da će se isti obraditi u Centru na MBO postrojenju. Tako bi se izbjeglo trošenje na infrastrukturu za odvojeno prikupljanje bio otpada i trošak samog prikupljanja bio otpada na tim područjima. Ukoliko se to ne dozvoli stvaraju se bespotrebni troškovi odvajanja bio otpada koji će se ionako morati odvoziti u CGO. Mjera 1.1.1.- Nije jasno na što se odnosi rok, da li na edukaciju ili moraju svi biti opremljeni s komposterima, do kraja 2018., ukoliko moraju svi imati kompostere na koji način će se kontrolirati njihova upotreba. Vezano za CPU Prema dostupnim podacima iz prakse CPU nije samoodrživ i proizvodi koji izlaze na tržište moraju imati garanciju (tehnički proizvodi) što znači da ljudi moraju biti stručno osposobljeni. Problem je uspostava tržišta za takve proizvode pogotovo u malim sredinama. Mjera 1.2.2. - Zašto postrojenja sortirnica ograničavamo samo za prethodno odvojeni otpad, a ne za sortiranje miješanog komunalnog otpada. Odnosno zašto moramo odvajati na mjestu nastanka otpada, a ne u nekoj kasnijoj fazi jer u osnovi je važno samo da otpad ne završi na odlagalištu. Mjera 1.4.2. - Smatramo da bi operateri trebali preuzeti ovu obavezu, kao i njezino financiranje. Potrebno je definirati broj uzoraka godišnje. Mjera 4.4. - Navedena mjera nije u skladu s člankom 36. Zakonoma o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Odgovornost za nepropisno odloženi otpad je na vlasniku ili posjedniku nekretnine na kojoj se otpad nalazi. Speleološki objekti su u nadležnosti MZOIP sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13). Primljeno na znanje Ovim Planom je definiran takav sustav. Netočan navod.
80 GRAD SLUNJ Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA Iako se Planom željelo ostvariti zacrtane ciljeve upitna je njegova provedivost u praksi. Posebno će to doći do izražaja u manjim sredinama koje ne raspolažu sa dovoljno financijskih sredstava a nisu niti kadrovski ekipirane da bi provele sve predviđene mjere. Analizirajući aktivnosti koje su dužne provesti jedinice lokalne samouprave postavlja se temeljno pitanje financiranja i opstojnosti izgradnje nekih objekata kao što su kompostane, sortirnice, reciklažna dvorišta s centrima za ponovnu uporabu, reciklažna dvorišta za građevinski otpad i sl. Uzme li se u obzir i nužnost financiranja sanacije i zatvaranja postojećeg odlagališta, kao i dosadašnje financiranje rada županijske tvrtke za gospodarenje otpadom te (su)financiranje gradnje budućeg regionalnog centra za gospodarenje otpadom, vidljivo je da se radi o velikim sredstvima za koja je upitno da ih može osigurati neki manji grad odnosno manja jedinica lokalne samouprave. U svemu tome ne treba zaboraviti na činjenicu da se zbog malog broja stanovnika (koji su disperzirani na velikom području) ne može računati na veću uključenost korisnika usluga te se stoga ponovno može očekivati da će većinu ulaganja i provedbu svih zakonom propisanih aktivnosti morati riješiti JLS. Mjera 1.1.1. u izvore financiranja uključiti FZOEU – dosadašnja praksa pokazala je korisnim podjelu kompostera kućanstvima čime je omogućeno odvajanje otpada na mjestu nastanka i smanjenje količine otpada koje se odlaže na odlagalište. Stoga se predlaže daljnje sufinanciranje FZOEU u nabavci kućnih kompostera. Mjera 1.2.3. u izvore financiranja uključiti FZOEU- zbog znatnog broja objekata čiju izgradnju treba financirati JLS nužna je daljnja pomoć FZOEU u financiranju izgradnje reciklažnog dvorišta Mjera 1.2.4. kod provedbe ove mjere postavlja se temeljno pitanje što sa odvojeno prikupljenom biorazgradivim otpadom ako nije izgrađena kompostana, a i sama izgradnja kompostane je upitna zbog kompleksne procedure i visokih troškova izgradnje (plus što je izgradnja kompostane gradskim PGO-om planirana za 2020. godinu). Osim toga, pri naplati po količini/volumenu postoji opasnost da će nesavjesni građani/korisnici usluga preostali otpad, koji ne stane u njihove kućne „kante“ za otpad, jednostavno odbaciti negdje u okoliš. U urbanim (gusto naseljenim) sredinama to je možda teško napraviti ali u ruralnim područjima gdje na velikom području živi malo stanovnika to je lako moguće, a takve radnje bi komunalnom redarstvu bilo teško i nemoguće spriječiti i sankcionirati. Postoji zato bojazan da će se ponovno pojaviti divlje deponije čiju će sanaciju ponovno morati plaćati JLS. Znajući koliko je truda i financijskih sredstva u prethodnom razdoblju uloženo da bi se sanirale divlje deponije ovaj problem dobiva još više na značaju. Mjera 1.3.3. u izvore financiranja uključiti FZOEU- bez financijske pomoći FZOEU-a biti će teško JLS-ima financirati izgradnju kompostana (bez kojih je upitna provedba mjere skupljanja biorazgradivog otpada) Mjera 2.2.1. u izradu Studije procjena količina otpada koji sadrži azbest po županijama uključiti i županije u nositelje mjere Mjera 7.1 Iako se pozdravlja mjera izobrazbe svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom, u koju je uključeno i komunalno gospodarstvo, bitno je naglasiti problem koji postoji u dosadašnjoj praksi a riječ je o nemogućnosti komunalnog redarstva da pronađe i sankcionira osobe koje su nepropisno odbacile otpad u okoliš. Prema ZOGO-u čišćenje i zbrinjavanje tako nepropisno odloženog otpada treba platiti JLS što je ponovno financijski udar na proračunska sredstva grada ili općine. Upravo zbog nemogućnosti sankcioniranja prekršitelja ali i općenito problema uvođenja kvalitetnog nadzora u sustavu gospodarenja otpadom upitna je njegova opstojnost i funkcioniranje. Djelomično prihvaćen JLS su dužne ispuniti uvjete propisane Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
81 EKO-OZRA d.o.o. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA Predlažemo da prva mjera bude izrada podzakonskih akata koji su se trebali donijeti u skladu sa odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom te izmjene i dopune važećih akata i njihovo usklađivanje Prihvaćen Stavljeno u uvodni dio poglavlja 7.
82 Lidija Runko Luttenberger Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA Str 50 i dalje - MJERE Kako za gotovo sve mjere je predviđen veći broj nositelja nije jasno tko što mora učiniti (valjda svi pomalo). 1.1.1. - komposteri za kućanstva će se dijeliti u “ruralnim područjima”, jedna od ranijih primjedbi je i bila da to tamo nema smisla, i ujedno zašto su isključene “obiteljske kuće” 1.2.1. - nabava vozila za odvojeno sakupljanje otpada - ova mjera je vezana uz sustav ambalaže (ili se možda radi o nekoj drugoj plastici, staklu, papiru i metalu u komunalnom otpadu) – zašto je to uklonjeno. Također što znači preporuka JLS-u (ovo vrijedi i za mjeru 1.3.2.), planom se propisuje obveza JLS (toga tu više nema). Naime ambalaža je potpuno “izbačena” iz plana, kao i dio da se komunalni otpad rješava zajedno sa rješavanjem sustava ambalaže. Mjere u prethodnoj verziji su bile: M2.3. Smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje:manjenje količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje: - Poticanje odvojenog sakupljanja papira i kartona, metala, stakla i plastike koji bi inače bili sastavnica miješanog komunalnog otpada - Izmjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom i donošenjem posebnog propisa kojim će se uređivati komunalni otpad potrebno je urediti sustav obračuna javne usluge prikupljanja komunalnog otpada na način da se različitim tarifama odredi značajna razlika u visinama naknade za javnu uslugu i time potakne korisnik na odvajanje otpada prije odvoza i to najmanje za „suhu frakciju“ (otpadni metal, plastika, staklo i papira/kartona u sklopu sustava gospodarenja otpadnom ambalažom), biootpad i preostali miješani komunalni otpad. te M3.d. Prilagodba sustava pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada - uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja komunalnog otpada prema sastavu i količini. zmjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom te posebnim propisom koji uređuje komunalni otpad potrebno je, zajedno sa sustavom gospodarenja ambalažnim otpadom, urediti sustav pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada uključujući i način obračuna iznosa cijene za tu javnu uslugu na način da se kroz pojedinačnu odgovornost za postupanje s otpadom potaknu korisnici javne usluge da ne odbacuju u miješani komunalni otpad „suhu frakciju“, koja se sastoji od otpadnog papira, plastike, metala i stakla (pretežito otpadne ambalaže). 1.2.2. - izgradnja sortirnica – nositelj je JLS, a obveza da JLS osigura reciklažu određene količine je “nestala”, tako da će ciljeve ostvariti tko? 1.2.3. - izgradnja reciklažnih – zašto mjera gradnje uključuje i izobraznu aktivnost??? to su jako različiti projekti ili se želi nenamjenski trošiti sredstva 1.4.2. - praćenje udjela biorazgradivog u komunalnom – nisu predviđena sredstva za analize (tko to plaća) 1.4.3. i 1.4.4. - izgradnja sortirnice, i postrojenja za bio obradu i miješanog komunalnog – što će CGO ako se ovo gradi ili se to tako ne zove ali će se ipak graditi - Zašto je sanacija Karepovca dio izgradnje ovih postrojenja ?? To je prijeporna odredba. 1.4.6. -planiranje energetske oporabe – tko će ovo graditi temeljem ove “studije” za 1 Ml Kn. (Ovo izgleda kao da se piše plan za naredno razdoblje, a ne za ovo?) Djelomično prihvaćen Mjera 1.1.3. ne isključuje obiteljske kuće. Nejasni je navod da je obveza JLS za osigurati reciklažu nestala. Svaki projekt unutar ove mjere će se financirati zasebno. Mjere jasno opisuju što je uključeno. Primjedba je neprecizna.
83 GKP Komunalac d.o.o. 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.1MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM 7.1. Mjere za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom Mjera 1.1.1. – Kućno kompostiranje - prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom isporučitelj je dužan osigurati isporuku javne usluge skupljanja biootpada putem spremnika. - korisnicima bi trebalo dati mogućnost izbora između posuda za biorazgradivi otpad ili kompostera. Korištenjem kompostera smanjile bi se količine biootpada za obradu na kompostištima, te bi korisnici i isporučitelji imali manje troškove zbrinjavanja. - u ruralnim područjima značajan dio korisnika nije želio preuzeti zasebne posude za biorazgradivi otpad jer imaju veće okućnice, a to nije definirano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (što učiniti kad korisnik odbije preuzeti posudu ili komposter) - u urbanim područjima komposteri nisu dovoljni (pogodni) kod korisnika koji imaju veće okućnice (pokošena trava, lišće), pa uz posudu za biorazgradivi otpad predaju i 5 do 10 dodatnih vreća. U slučaju da dobiju kompostere izgledno je da će ovi korisnici dio biootpada iz kompostera kasnije predavati putem posuda za biootpad. Mjera 1.1.2. – Uspostava centara za ponovnu uporabu - ovim mjerama predviđeni su samo manji zahvati na postojećim, a ne i izgradnja novih objekata što neće biti poticajno za ozbiljnije količine obnovljenih predmeta. Ovo bi bila odlična nadopuna prilikom izgradnje novih reciklažnih dvorišta i sortirnica. Mjera 1.2.1. – Izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog papira/ kartona, metala, stakla, plastike i drva (sortirnica) - rok za sortirnice treba biti 2018. godine, a ne 2020. godine. Bez izgradnje sortirnica nema dovoljno kapaciteta za povećanje količina odvojeno prikupljenog otpada. Rokovii za mjeru 1.2.2. trebali bi biti isti kao i za mjeru 1.2.1. (Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje otpada) jer se radi o povezanim procesima - potrebno je okrupnjavanje sortirnica radi dobivanja većih količina koje onda mogu biti ponuđene kao sekundarna sirovina na burzi otpada - sortirnica za odvojeno prikupljeni otpada mora sadržavati: - automatsku sortirnicu za lake frakcije (karton/papir, plastika) - ručnu sortirnicu (za predobradu velikih komada plastike, metala, stakla) - široku liniju za obradu glomaznog otpada (uključujući stroj za oporabu madraca) - stroj za usitnjavanje i obradu prirodnog i obojenog drva (usitnjavač s odvajanjem metala) - stroj za demontažu auto-guma s naplataka - veliko natkriveno skladište za balirani papir/karton i plastiku - bez izgradnje automatske sortirnice za lake frakcije nije moguć održiv sustav odvojenog prikupljanja otpadne plastike i papira/kartona. Trošak razvrstavanja plastike je 4 do 7 puta veći od vrijednosti dobivene sekundarne sirovine. Jedino automatska sortirnica zbog puno veće produktivnosti može smanjiti trošak razvrstavanja uz dobivanje vrlo visoke čistoće materijala (98-100 %) koji ima svoje tržište, a zbog znatno veće produktivnosti može biti dugoročno održiv. - automatske sortirnice imaju mogućnost razvrstavanja otpadne plastike u bojama (PET) koja time dobiva veći vrijednost na tržištu. To se postiže na način da se transportnim trakama prethodno razvrstani PET odvodi do drugog stroja koji razvrstava po boji. Trenutne raspoložive tehnologije omogućavaju i razvrstavanje stakla po boji. - skupljači koji su bliži automatskim sortirnicama odvojeno prikupljenu plastiku dovoze u rinfuzi ili odvojeno prikupljenim vrećama, a oni iz udaljenijih u balama kako bi troškovi prijevoza bili što manji - izgradnja automatskih sortirnica je skuplja od ručnih sortirnica, ali ima višestruko veći kapacitet razvrstavanja. Troškovi izgradnje automatskih sortirnica mogu se kompenzirati smanjenjem broja samo jednog regionalnog centra za gospodarenje otpadom u RH. - za ostale vrste materijala, pored linije za automatsko sortiranje, potrebna je linija za preodbradu (ručno razvrstavanje), kako bi se izdvojile primjese koje nisu pravilno razvrstane, kao i krupniji komadi koji ne mogu ići na automatsko sortiranje (veliki komadi plastike, folije i slično) - za glomazni otpad potrebna je šira linija koja će omogućiti transport većih komada materijala (kabastih) od mjesta istovara, te njihovo ručno rastavljanje i odvajanje (drvo, tekstil, metali,..) Mjera 1.2.4. – Uvođenje naplate prikupljanja obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini - rok za uvođenje naplate po količini treba biti 2018. godine, a ne 2017. godina. Budući da Uredba Vlade RH nije donesena u protekle tri godine, potrebno je prvo odrediti Plan gospodarenja otpadom RH, zatim pristupiti izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, donijeti Uredbu, a tek na temelju toga ići u daljnju provedbu mjera. Nije realno da će se to moći odraditi u 2017. godini uz sve nepoznanice (način obračuna za višestambene zgrade, osiguranje dodatnog prostora za smještaj posuda ili vreća za odvojeno prikupljeni otpad i višestambenim zgradama, smještaj spremnika na javnim površinama), kako tehnički, tako i financijski. - predlaže se da se JLS prepusti način odabira modela naplate putem količine otpada. - sličan model, ali puno jeftiniji i primjereniji ovom trenutku je da se omogući da broj odvoza komunalnog otpada bude fiksan (jedan tjedno ili dva puta mjesečno), a da korisnici mogu birati veličinu posude (uz jednu besplatnu promjenu tijekom godine), čime sami utječu na cijenu usluge. - predvidjeti veći broj posuda za odvojeno prikupljanje u kućanstvima (ne samo za miješani komunalni i biorazgradivi otpad) - smanjiti broj odvoza miješanog komunalnog otpada nakon podjele posuda za odvojeno prikupljanje otpada (biorazgradivi, papir, staklo, ostali ambalažni otpad) - veće količine komunalnog otpada mogu se predavati u dodatnim (doplatnim) vrećama ili bi ih korisnici trebali sami voziti i predavati na reciklažnim dvorištima uz naplatu (odlična stimulacija da što više odvajaju) - smatramo da naplata biorazgradivog otpada iz kućanstava neće biti stimulativna, već se odvojeno prikupljanje treba naplaćivati isključivo preko količine predanog miješanog komunalnog otpada. Mjera 1.2.5. – Jačanje tržišta otpada namijenjenog recikliranju - Zakonom zabraniti praksu da skupljači plaćaju proizvođačima naknadu za predani ambalažni otpad (papir/karton) ili da oporabitelji plaćaju skupljačima naknadu za posebne kategorije otpada (auto gume i slično) jer je to protivno načelu onečišćavač plaća. Ovime se skupljači i oporabitelji svjesno dovode u situaciju da prikupljenu sekundarnu sirovinu moraju što prije prodati bez obzira na cijenu kako bi pokrili troškove prikupljanja, umjesto da te troškove (npr. koji mogu biti 50 % od cijene zbrinjavanja komunalnog otpada) pokriju od proizvođača otpada ili iz naknade za posebne kategorije otpada, a da dobivenu sirovinu privremeno skladište i čekaju najpovoljniju cijenu na burzi otpada, čime sustav postaje samoodrživ. - poticati okrupnjavanje automatskih sortirnica radi zajedničkog plasmana sekundarnih sirovina - propisati osnivaje klastera za gospodarenje odvojeno prikupljenim otpadom za područje jednog ili više RCGO čime bi se postigla ušteda u troškovima nabave i rada strojeva (ne mora svako kompostište imati drobilicu/usitnjavač granja, sito za prosijavanje, a svaka reciklaža za građevni otpad ne mora imati fiksno postrojenje ili stroj za usitnjavanje građevnog otpada). Klaster bi svim udruženim komunalnim poduzećima pod istim uvjetima iznajmljivao strojeve, što bi smanjilo troškove gospodarenja otpadom. Mjera 1.3.1. – Izrada kriterija kvalitete i označavanja komposta - ne postoji suradnja i usklađenost između Ministarstva zaštite okoliša i energetike sa Ministarstvom poljoprivrede. To se ogleda u sličnim pravilnicima koji obuhvaćaju kompost i njegovu primjenu na poljoprivrednim površinama,a da istovremeno propisuju različite maksimalno dozvoljene koncentracije ili različite elemente u analizama. U praski to znači da se prilikom ukidanja statusa otpada za kompost stalno prebacuje loptica na drugo ministarstvo, postupak traje nedopustivo dugo, a nakon napravljene analize komposta po svakom pravilniku iz oba ministarstva (koji se podudaraju u 95 % traženih parametara - elemenata) imate različite klase otpada. Rade se bespotrebno dvije, gotovo identične analize jer pravilnici nisu međusobno usklađeni. Mjera 1.3.2. – Nabava opreme i vozila za odvojeno skupljanje biootpada - odvojeno prikupljanje je obveza uvedena Zakonom o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. godine, pa bi planirani rok iz 2020. godine svakako trebalo pomaknuti na neku od ranijih godina (npr. 2018.) jer se radi o velikim količinama koje odvajanjem smanjuju količinu miješanog komunalnog otpada u kratkom roku Mjera 1.4.1. – Uvođenje posebne naknade za otpad - ovo nije moguće bez vaganja otpada i uvođenja jedinstvenog informacijskog sustav za otpad koji će omogućiti unos, prikupljanje i obradu podataka po skupljačima, proizvođačima, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao i stvarnim količinama odvojeno prikupljenog otpada za određenu JLS (na jednom području ima više skupljača– koncesije su izdane za područje JLS, više JLS, županije, više županija i na razini RH). - ovo bi bilo realno od 2019. godine (ne kako je planirano 2017. godine) uz uvjet da se naplata po količini u cijelosti provede do kraja 2018. godine. Mjera 1.4.1. – Praćenje udjela biorazgradivog otpada u MKO - potrebno je propisati minimalni broj analiza u određenom razdoblju - prethodno je potrebno osigurati kapacitete za analize (dovoljan broj ovlaštenih organizacija) i propisati metodologija uzorkovanja i izrade analize Mjera 1.4.3. do 1.4.4. – Interventne mjere za smanjenje odlaganja komunalnog otpada nastalog u Gradu Zagrebu i Gradu Splitu - nije jasno zašto bi se te mjere trebale provoditi samo u velikim gradovima, te zašto je tako dug rok za provođenje tih mjera ako se radi o interventnoj mjeri (2020. godina) Mjera 1.4.5. – Izgradnja građevina za obradu ostatnog otpada - predlaže se razdvajanje građevina za otpad koji sadrži azbest (opasni otpad) od građevina građevni otpad (neopasni otpad) - glomazni otpad treba rješavati zajedno s izgradnjom novih sortirnica ili recikalžnih dvorišta Djelomično prihvaćen Primjedbe se odnose na konkretne situacije, a što će se rješavati tijekom provedbe mjere. Mjera uključuje i izgradnju. Rok je konačni za sve sortirnice, neke će biti izgrađene ranije. Rok je konačni, dio vozila i opreme će biti nabavljen ranije. Rok se odnosi na izradu propisa. Zbog dugogodišnjeg zanemarivanja ispunjavanja propisanih obveza navedenih velikih velikih gradova te zbog toga ugroza ispunjenja cilja RH.
84 HGK 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.1MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu mišljenja su da je u Plan potrebno ugraditi mjeru kojom se treba detektirati i analizirati izazove u prikupljanju biorazgradivog otpada u urbanim područjima i predložiti rješenja. U ovoj mjeri važno je naglasiti kako je ukidanje statusa otpada važan element u provedbi mjere. U odnosu na mjeru 1.1.2. članice Udruženja mišljenja su kako je potrebno jasnije definirati centre za ponovnu uporabu (nije jasno koji su to postojeći a koje planirani objekti) te ih definirati kao subjekte koji imaju obvezu ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom. Navedenim bi se onemogućile zloporabe u smislu neovlaštenog preuzimanja otpada i gospodarenja otpadom. U odnosu na mjeru 1.2.1. članice Uduženja mišljenja su da je potrebno osigurati ravnopravnu utakmicu i položaj privatnih i javnih poduzeća (npr. i privatnim poduzećima omogućiti sufinanciranje projekata od strane FZOEU). Kao izvoz financiranja, potrebno je navesti i privatne investitore. U odnosu na mjeru 1.2.2. članice Udruženja ukazuju na činjenicu kako Plan ne prepoznaje višeslojnu kompozitnu ambalažu kao problematični otpad za recikliranje. Ne priznaje se procjena razvoja ni planiranih količina tijeka otpada (osim jednog postrojenja koji ovaj otpad djelomično obrađuje) u dokumentu nisu definirane smjernice za gospodarenje ovom vrstom otpada. Jednako se primjećuje i za plastiku, posebno vrste plastike za koje nije riješeno pitanje oporabe i za koje nema sustavnog rješenja. Predlaže se također da se u izvore financiranja dodaju privatni ulagači. U odnosu na mjeru 1.2.6. članice Udruženja mišljenja su kako je potrebno definirati na koje se prethodno navedene mjere ova mjera točno odnosi, točno definirati prihvatljivu tehnologiju i što navedeno podrazumijeva. Posebno uvažavajući činjenicu kako je privatni sektor jedini koji je naveden kao nositelj. U odnosu na mjeru 1.3.1. članice Udruženja mišljenja su kako je potrebna istoznačna edukacija svih sudionika u procesu kao i zakonski akt koji jednoznačno ukazuje na obveze iz Pravilnika o ukidanju statusa otpada. U ovom trenutku postoji više zakonskih akata koji reguliraju navedeno područje, aktivnost je potrebno uskladiti s Ministarstvom poljoprivrede. U odnosu na mjeru 1.3.2. članice Udruženja mišljenja su da je potrebno omogućiti sudjelovanje u ovakvim projektima i privatnim ulagačima te u izvorima financiranja. U odnosu na mjeru 1.3.3. članicama Udruženja i Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu nije jasno zbog čega su ovdje kao nosioci navedena JLS. Očekuje li se uistinu da oni budu nosioci ovih projekata? Uobičajeno je da to bude privatna investicija. U odnosu na mjeru 1.4.3. članice Zajednice i Udruženja mišljenja su kako je potrebno u interventu mjeru ugraditi i energetsku oporabu otpada. Pojedine članice nisu suglasne s ovom mjerom budući da se zapravo 'nagrađuju' oni koji nisu do sada radili gotovo ništa ili nisu radili dovoljno. U odnosu na mjeru 1.4.5. članice Udruženja mišljenja su kako je u ostvarivanje ciljeva potrebno uključiti jedno MBO postrojenje koje u potpunoj funkciji te posjeduje sve potrebne dozvole. Plan bi dodatno, svakako trebao u sustav gospodarenja komunalnim otpadom uvrstiti i gorivo iz otpada kao jedne od frakcija obrade. Navedeno gorivo omogućava energetsku oporabu otpada kojeg nije moguće, ili je financijski neisplativo materijalno ga oporabiti. Ovaj pristup smanjuje korištenje prirodnih resursa te je prihvatljivije od konvencionalnih energenata. Stoga je mjeru potrebno jasnije definirati. U odnosu na mjeru 1.4.6. članice Zajednice i Udruženja mišljanja su kako nije dovoljno izraditi studiju o potrebi izgradnje postrojenja za energetsku oporabu otpada (koji ima prednost pred samim odlaganjem). Već sada se zna da postoje vrste materijala koje nije moguće reciklirati i koji se jedino mogu energetski oporabiti. Članice se zalažu za utvrđivanjem količine tog materijala kako bi se postrojenja koja se budu gradila (a zasigurno ih na nacionalnoj razini trebamo nekoliko što je propoznao i Operativni program i ostali prihvaćeni programi na razini države. Poziva se donositelj ovog akta da isto uskladi s već postojećim dokumentima. U Plan je potrebno uvrstiti i mjere vezane uz SRF/RDF. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje
85 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.1MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Str. 50. U tablici 12. Pod mjerom Kućno kompostiranje navedeni su kao nosioci JLS/FZOEU. Ovdje ističemo kako je upravo civilni sektor nositelj brojnih projekata u okviru kojih su nabavljeni kućni komposteri kako za domaćinstva tako i za pojedine institucije poput škola i turističkih objekata. Stoga predlažemo kao nositelje ove mjere uvrstiti i civilni sektor. Str.54. Predviđen plan intervencije za Grad Split bi trebao kao nositelja imati i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Naime, u okviru projekta „Zajedno za prirodu i okoliš“ Udruge Sunce, predstavnici komunalnog poduzeća Čistoća Split te predstavnici Grada Splita imali su se prilike upoznati s primjerima najboljih praksi vezanih uz odvojeno prikupljanje otpada organizirano po principu „od vrata do vrata“ kroz sudjelovanje na studijskom putovanju u talijanskoj regiji Venneto. U okviru putovanja koje se održalo u ožujku 2015. godine posjećeni su grad Treviso, općina Ponte nelle Alpi, nekoliko postrojenja za kompostiranje te centar za gospodarenje otpadom. Upravo je posjet mediteranskoj zemlji odabran kako bi se vidjelo kako je u državi sličnih kulturoloških obilježja i mentaliteta ljudi moguće postići iznimno uspješne rezultate odvojenog prikupljanja otpada u trenutku kada se uspostavi odgovarajući sustav. Unatoč studijskom putovanju situacija se u Splitu nije promijenila, te je nastavljeno s vrlo lošom provedbom mjera koje su predviđene relativno dobrim dokumentom Planom gospodarenja otpadom grada Splita za razdoblje 2008. do 2015. Također unutar opisa mjere ističe se kako se mjere odnose na izgradnju postrojenja do izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Studija utjecaja na okoliš za CGO Lećevica izrađena je još 2006. godine. Neposredna i opetovana mjerenja pokazala su da se planirani Centar za gospodarenje otpadom nalazi nad tokovima podzemnih voda koje se izravno izlijevaju na izvorima Pantana, Jadra i Žrnovnice, a prihranjuju i Krku i Čikolu, tj. rijeke iz kojih se pitkom vodom napaja pola milijuna ljudi u srednjoj Dalmaciji. Na inzistiranje nevladinih udruga, napravljena su i dopunska istraživanja jer se sumnjalo na tu vodnu vezu, osobito onu između Lećevice i Jadra. Ta je veza neupitno potvrđena te se u studiji Hrvatskoga geološkog instituta od lipnja 2006. godine navodi: “S obzirom na zabilježene koncentracije trasera, distribuciju i ukupno trajanje njegovog istjecanja, konstatirana podzemna vodna veza između područja planirane izgradnje centra i izvora Jadra može se smatrati pouzdano potvrđenom.” Stoga je nužno ponovno provesti Studiju utjecaja na okoliš, za koju očekujemo kako će pokazati da izgradnja CGO na ovoj lokaciji nije ekološki prihvatljiva, u smislu zaštite podzemnih voda te područja ekološke mreže. Dodatan argument za ponovnu provedbu Studije je i ne provedba postupka utjecaja na Ekološku mrežu. Naime, kako je i istaknuto u Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš PGO-a RH ovaj postupak nije proveden u okviru procjene utjecaja na okoliš za CGO Lećevica. Iako se Lećevica ne nalazi na području ekološke mreže, Studija utjecaja na okoliš treba obraditi i ovaj aspekt zbog mogućih utjecaja nastalih kao rezultat hidrološke povezanosti područja Lećevice s područjima koja su unutar ekološke mreže. Primljeno na znanje Mjera ne isključuje angažiranje civilnog sektora. Nositelji interventnih mjera su Grad Split i Grad Zagreb.
86 HGK 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.1MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gopodarstva pri HGK: 1.2.1 – Potrebno je pojasniti metodologiju izračunavanja postotka odvojenog prikupljanja. Kako je moguće postići 60 % odvojenog prikupljanja bez biootpada? 1.2.3. Kao izvor financiranja ovdje predlažemo i FZOEU. Za navedenu mjeru su ključne informativne i edukativne aktivnosti u smjeru povećanja svijesti građanstva jer je inače navedena mjera mrtvo slovo na papiru. Smatramo da uz izgradnju reciklažnih dvorišta treba uklopiti i nabavku mobilnih reciklažnih dvorišta. 1.2.4. Rok je preambiciozan s obzirom na datum lokalnih izbora u svibnju 2017. godine pa bi ga trebalo razvući i u 2018. godinu. Ova mjeru treba doraditi na način da se jasnije odredi metodologija obračunavanja i naplate. Također, nije definirano što je s odvojeno prikupljenim otpadom. 1.2.5. Smatramo da je uz postojeće nosioce potrebno uključiti i FZOEU. 1.3 Potrebno je bolje (jasnije) definirati pojmove: komunalni otpad, mješoviti komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad. Kao CILJ je mnogo realnije odvojeno prikupiti 35% bio-otpada nego 40%. 1.3.2. U izvoru financiranja ovdje predlažemo i FZOEU. 1.3.3. U izvoru financiranja ovdje predlažemo i FZOEU. Uz nosioce aktivnosti smatramo da bi bilo dobro dodati i PU. 1.4.2. Prihvaćamo mjeru, no treba naglasiti da mjera nosi dodatni trošak za krajnjega korisnika. Upitno je gdje će se i po kojem kriteriju uzimati uzorci za analizu, a operateri će te analize morati provoditi i platiti onom tko će ih izrađivati. Naravno, posljedično će taj trošak prebaciti u cijenu spram krajnjeg korisnika. U vezi određenog roka (kontinuirano) naglašavamo kako je to poželjno činiti maksimalno jednom godišnje, a sve kako se ne bi stvarali nepotrebni troškovi sustava. Zbog povećanja troška u poslovanju koji će se prevaliti na krajnjega korisnika potrebno je razmisliti o dopuštenju da operateri na odlagalištima ili prijevoznici sami provode analize prema utvrđenoj metodologiji. 1.4.5. Među nositelje bi bilo poželjno dodati i JLS jer postoji mogućnost da sortirnice obavljaju navedene djelatnosti. Primljeno na znanje Biootpad je uključen. Rok je za izradu propisa.
87 Ured pučke pravobraniteljice 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.1MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Vezano za princip obračuna cijene javne usluge prikupljanja komunalnog otpada u prijedlogu Plana, kao mjere za ostvarenje ciljeva 1.2. Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal i dr.) i 1.4. Odložiti manje od 25% komunalnog otpada, navode se mjera 1.2.4. Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini te mjera 1.4.1. Uvođenje posebne naknade za odlaganje otpada. Međutim, osim načelnog opisa tih mjera te navođenja da su njihovi nositelji MZOE i JLS za mjeru 1.2.4. te MZOE i FZOEU za mjeru 1.4.1., nije jasno koje su planirane aktivnosti/zadaci nositelja u 2017.g. koje treba ispuniti u svrhu uvođenja obračuna javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini, odnosno radi uvođenja posebne poticajne naknade za odlaganje otpada. Naime, dobro je procijenjeno kako je princip obračuna cijene javne usluge prema količini predanog otpada važan jer izravno utječe na ponašanje pojedinog korisnika te da trenutni sustav slabo doprinosi smanjenju količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje i ne pridonosi smanjenju količine biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu. Mišljenja smo da bi trebalo jasno odrediti što će nositelji ovih mjera učiniti u zadanom roku, kako bi se omogućilo građanima da utječu na smanjenje svojih računa za ovu javnu uslugu, čime bi ih se ujedno motiviralo na razvrstavanje i odvojeno prikupljanje, odnosno odlaganje manje količine otpada. Također smatramo da bi se trebalo odrediti i da će MZOE kao stručni nositelj izraditi, a Vlada RH donijeti uredbu iz članka 29. stavka 10. ZOGO-a, koja je trebala biti donesena još 2014. godine. Primljeno na znanje Obaveze su donošenje propisa.
88 Dalibor Barbalić 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.2MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA 7.2 MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA Za ostvarenje Cilja 2.2 Propisno zbrinuti otpad koji sadrži azbest potrebno je provesti mjere dane u tablici 17. 2.2.2 Izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest Ova mjera uključuje izgradnju novih te povećanje kapaciteta postojećih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest do postizanja dostatnih kapaciteta za zbrinjavanje tog otpada nastalog u RH. Ova mjera se može realizirati ili kroz izgradnju novih odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest (jedna na području svake županije) ili kroz prenamjenu viška izgrađenih kapaciteta odlagališnih ploha za odlaganje za MKO ili izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest a u okviru CGO-a. Rok 2022. PREDLAŽEMO da Rok bude 2017. godina i da se potpuno izostavi mogućnost izgradnje kazeta za odlaganja azbestnog otpada jer je već sada dostupna tehnologija za potpuno neutraliziranje i učinkovito zbrinjavanje i manjih količina ove vrste otpada na potpuno prihvatljivim ekonomskim osnovama. Pogone u funkciji moguće je posjetiti. Nije prihvaćen Odgovoreno na prethodnu istovjetnu primjedbu.
89 GKP Komunalac d.o.o. 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.2MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA 7.2. Mjere za unaprjeđenje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada Mjera 2.1.2. – Izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad - predlaže se da se za privremeno skladištenje građevnog otpada predvidi odgoda roka za izradu čvrste podloge (barem do 2020. godine) kako bi se mogla dobiti privremena dozvola za privremeno skladištenje i obradu građevnog otpada bez čvrste podloge. - na ovaj način bi omogućilo kontrolirano prikupljanje građevinskog otpada umjesto da nekontrolirano završi u okolišu uz dodatne troškove njegovog uklanjanja. Mjera 2.4.1. – Izrada akcijskog plana za ponovnu uporabu odvojeno prikupljanje i recikliranje otpadnog tekstila i obuće - izmjenom propisa omogućiti da se umjesto spremnika za tekstil na zelenim otocima omogući periodičko provođenje akcija prikupljanja odjeće i tekstila. Postavljeni spremnici za odjeću i tekstil na javnim površinama su česte mete osoba koje oštećuju spremnike i otuđuju sirovinu, te ostavljaju odjeću razbacanu oko spremnika - provođenjem akcija treba se omogućiti uključivanje socijalno isključenih kategorija osoba (osobe s invalidnošću), a posebice na razvrstavanju odjeće koja se može dalje iskoristiti za korištenje (nošenje) i one koja treba nije pogodna za korištenje (za recikliranje) - odlaganjem odjeće i tekstila u spremnike na otvorenom postoji mogućnost njenog vlaženja (kiša) što dovodi do uništenja odjeće koja bi se mogla iskoristiti za nošenje. Primljeno na znanje Primjedbe će se uzeti u obzir prilikom izrade izmjena i dopuna propisa. Izgled spremnika i osiguranje spremnika od oštećenja treba provoditi JLS. Predložene akcije je moguće provoditi.
90 HGK 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.2MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu traže pojašnjenje vezano uz oporabu otpadnog jestivog ulja u smislu tehnologije koja će se primjenjivati. U odnosu na mjeru 2.1.1. članice smatraju da je i u ovoj mjeri potrebno omogućiti lakše ukidanje statusa otpada, a kao mjeru uvesti i obvezni dio korištenja recikliranih materijala u javnim radovima. U odnosu na mjeru 2.1.2. članice Zajednice i Udruženja mišljenja su kako je potrebno jasno razgraničiti reciklažna dvorišta na ona koja su samo za građevni otpad i ona koja su 'općeg tipa'. Pojam reciklažno dvorište do sada je bilo nešto gdje se u principu prikupljaju posebne kategorije otpada. U odnosu na mjeru 2.3.1. članice Zajednice i Udruženja mišljenja su kako je potrebno pojasniti što podrazumijeva građevina i uređaji za obradu mulja – da li samo centrifugiranje i sušenje ili i ekstrakciju fosfora, ili pripremu gnojiva. Za obradu mulja danas stoji na raspolaganju široki spektar mehaničkih, fizikalnih, bioloških, termičkih postupaka. Ovisno o vrsti završne dispozicije mulja postavljaju se i različiti zahtjevi na proizvod obrade. Npr. ukoliko se ide na spaljivanje mulja onda ima smisla to raditi na lokaciji ili u neposrednoj blizini. Ukoliko pak ide u građevinsku industriju onda se javlja problem transporta, ali i receptivnih kapaciteta i uopće postojanja takvog tipa građevinske industrije. Npr. ugradnja mulja u tzv. poroterm opeku je tehnološki zahtjevan proces, zahtjeva prilagodbu postojećih postrojenja zbog emisija organske tvari i sl… Dakle, 2022. je objektivan rok samo za lokacije uređaja za obradu otpadnih voda koji već projektnim rješenjem predviđaju vjerojatno neku termičku obradu tako da se ciklus zaokruži na lokaciji (ne u potpunosti jer i dalje ostaje pepeo). Bitno je imati neki plan što će u konačnici biti s tim muljem (pa makar i obrađenim). Svakako je bitno uključiti i energetsku oporabu muljeva iz pročistača u razdoblju 2017.-2022. U odnosu na mjeru 2.5.1. članice predlažu uvođenje naknade za korištenje višeslojne i kompozitne ambalaže kao i nereciklabilnih materijala. Uložiti u mjere poticanja višekratne ambalaže te sustavom obuhvatiti svu ambalažu. U odnosu na mjeru 2.7.1. članice Udruženja i Zajednice mišljenja je kako je potrebno dati definiciju 'potonule stvari' koja će jasno definirat na što se navedeno odnosi. U RH se ne primjenjuje (barem ne legalno) postupak potapanja definiran Zakonom o održivom gospodarenju otpadom: 42. »potapanje otpada« je postupak zbrinjavanja otpada koji uključuje odlaganje otpada s plovnih objekata ili zrakoplova u more te odlaganje, skladištenje ili ukopavanje otpada s plovnih objekata ili zrakoplova na morsko dno ili u morsko podzemlje. Članice Udruženja i Zajednice podržavaju sve mjere koje su planirane u smislu poboljštanja sustava. U mjeri 2.8.1. predlaže se skratiti rok na 2018. godinu. Djelomično prihvaćen Potonule stvari iz ove mjere nisu one definirane kao potapanje otpada iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
91 HGK 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.2MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK: 2.1.2. Nedostaje „U“ kod PU, među nosiocima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
92 Ured pučke pravobraniteljice 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.2MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA Medicinski otpad, kako stoji u prijedlogu, njegov se najveći dio iz podataka HAOP-a u 2014. godini zbrinjavao u uređajima za obradu infektivnog otpada postupkom sterilizacije/autoklaviranjem te odlaganjem na komunalno odlagalište. Farmaceutski, citotoksični te kemijski i sličan opasni medicinski otpad uglavnom se izvozio na zbrinjavanje, a manjim se dijelom zbrinjavanje obavljalo u postrojenjima ovlaštenima za oporabu i/ili zbrinjavanje opasnog otpada, spaljivanjem. Zbrinjavanje patološkog otpada, kao što su dijelovi ljudskog tijela i slično, provodi se pod posebnim uvjetima spaljivanjem u krematorijima ili zakapanjem u groblja. U ocjeni postojećeg stanja stoji da postojeći sustav gospodarenja medicinskim otpadom nije u zadovoljavajućoj mjeri razvijen te da nema dostatnih specifičnih kapacitetima za oporabu otpadnih lijekova. Međutim, jedini cilj koji se posredno odnosi na medicinski otpad je onaj naveden kao nacionalni cilj za 2022. godinu pod oznakom 2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada (PKO) te unutar njega 2.8. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada, a jedina mjera koja je navedena izrijekom za medicinski otpad je ona pod brojem 2.8.1. Unaprjeđenje sustava gospodarenja medicinskim otpadom koja uključuje unaprjeđenje praćenja toka medicinskog otpada te osiguranje cjelovitih podataka i unaprjeđenje postojećeg sustava obrade medicinskog otpada s posebnim naglaskom na obradu potencijalno infektivnog otpada, čiji su nosioci MZOE, MZ I HAOP bez navedenih izvora financiranja i sa rokom do 2020.godine Mišljenja smo da je mjera, i obzirom na ocjenu postojećeg stanja i obzirom na činjenicu da glasi isto kao cilj (unaprjeđenje sustava), nejasno određena i nedovoljno razrađena te posebno zabrinjava činjenica da za nju nisu predviđena financijska sredstva a radi se o razdoblju od sljedećih šest godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
93 Lidija Runko Luttenberger 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.2MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA Str 55. - Zašto su otpadna jestiva i maziva ulja objedinjena? Inače se razdvojena (i u EU) i legislativno i po svojstvima (jestiva su biorazgradivi otpad, a maziva opasni otpad). Kakvog ih ima ovdje smisla objedinjavati? 2.1.1., 2.4.1. - Dakle planom planiramo izradu “akcijskog plana” kojim ćemo odrediti što ćemo raditi? Dakle danas ne znamo, ali ćemo predvidjeti sredstva – ovo je krajnje neodgovorno trošenje javnih sredstava. 2.3.1. - u mjeri su “nestali” isporučitelji vodnih usluga, kako je to bilo prethodno dogovoreno s Min.poljoprivrede. Tekst pomalo sliči na popis želja. Treba imati u vidu da su finalizaciji prethodnog nacrta prethodili sastanci i dopisivanja s ostalim ministarstvima, a sada je to ispušteno. 2.5.1. - S ambalažom je veliki problem (rješenje je dano u prethodnom nacrtu PGORH), a sada se od toga odustaje i umjesto rješenja raditi će se “analiza” - dakle neće se riješiti problemi u vezi ambalaže - to je nedopustivo - ujedno “mjera uključuje identifikaciju obveznika plaćanja naknade” - ovo je posao Fonda, zašto se to piše kao mjera u državnom planu? 2.6.2. mjera uključuje “sanaciju ilegalnih odlagališta” - ovo je posao JLS, za koji su JLS i odgovorne - “Plan upravljanja morskim otpadom” - što je to? 2.6.4. - mjera uključuje “komunikaciju i suradnju” (prevedeno malo telefoniranja i dopisivanja i zajednički izlet uz dobro iće i piće) – ozbiljan pristup traži pripremu međudržavnog ugovora 2.7.4. naziv mjere nema veze sa opisom mjere (piše interventna sanacija, a opis je izrada još jednog protokola) Primljeno na znanje Ovaj dio mjere se smatra važnim za unaprjeđenje sustava.
94 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.3MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA OPASNIM OTPADOM Članovi USORa mišljenja su kako je mjere svakako potrebno nadograditi u smislu energetske oporabe i korištenjem otpada iz ovih procesa u drugim procesima. Mišljenja smo također kako nije sustavno riješen sustav gospodarenja opasnim otpadom. Nije prihvaćen Određene su mjere za opasni otpad i energetsku oporabu.
95 Ured pučke pravobraniteljice 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.3MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA OPASNIM OTPADOM Za opasni otpad je u prijedlogu Plana vidljivo da isti najviše stiže iz kućanstava (25%), ali i iz sektora uslužnih djelatnosti (29%) te sektora prerađivačke industrije (27%). Iz sektora prerađivačke industrije proizvodnji opasnog otpada značajno doprinose djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te proizvodnje metala i metalnih proizvoda te da količine opasnog otpada koje potječu iz sektora građevinarstva i djelatnosti sakupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada te oporabe otpada također nisu zanemarive te da u RH ne postoji odlagalište opasnog otpada. Treći nacionalni cilj do 2022. je unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom za kojeg je predviđena mjera 3.1. Analiza postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada koja uključuje izradu studije koja će dati analizu svih postojećih kapaciteta za obradu opasnog otpada te utvrditi potrebne dodatne kapacitete i dati preporuke za unaprjeđenje sustava, nositelja MZOE s rokom do 2018.godine i za koju su predviđena sredstva EU/FZOEU/MZOE. Mišljenja smo da je mjera kao takva koja sadrži tek analizu postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada i izradu studije s analizom svih postojećih dodatnih kapaciteta za obradu opasnog otpada s preporukama za unaprjeđenje sustava nedostatna, i obzirom na ocjenu postojećeg stanja te različitost vrsta opasnog otpada te posebice obzirom na činjenicu da se Planom obuhvaća razdoblje od šest godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
96 Lidija Runko Luttenberger 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.3MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA OPASNIM OTPADOM 3.1. - dakle cilj je unaprjeđenje sustava, a to ćemo postići analizom podataka koji su dostupni putem HAOP-a. Postavlja se pitanje što se inače radi? Moj komentar: ispraviti neozbiljan tekst Primljeno na znanje Primljeno na znanje
97 GKP Komunalac d.o.o. 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.4MJERE SANACIJA LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM 7.4. Mjere sanacije lokacija onečišćenih otpadom Mjera 4.1. – Izrada plana postepenog zatvaranja odlagališta na koja se odlaže komunalni otpad - kao jednu od mjera smanjenja troškova budućih sanacija treba predvidjeti zatvaranje nesaniranih odlagališta koja u blizini imaju sanirana odlagališta i to: - do kraja 2017. godine svih nesaniranih odlagališta u krugu od 40 km od saniranog odlagališta - do kraja 2018. godine zatvaranje svih nesaniranih odlagališta. - saniranim odlagalištim omogućiti rad do popune raspoloživih kapaciteta - postojeća nesanirana odlagališta trenutno rade jer imaju donesen plan sanacije i zatvaranja, iako u blizini ima odlagališta koja su sanirana. Ovime se stvaraju nepotrebni budući troškovi sanacije koje se mogu izbjeći odlaganjem otpada na sanirana odlagališta. - kako ne dolazilo do nesporazuma predlaže se određivanje minimalne i maksimalne cijene odlaganja na sanirana odlagališta u kojima je Fond sudjelovao u trošku sanacije Prihvaćen Primljeno na znanje
98 HGK 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.4MJERE SANACIJA LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM U odnosu na mjeru 4.4. članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu, mišljenja su kako je potrebno uz navedeno napraviti i plan sprječavanja nastanka 'divljih' odlagališta. Sanacija se kontinuirano obavlja, no svjedoci smo kako svakodnevno nastaju nova. Mjerama sprječavanja (npr. edukacija i sl.) navedeno bi se smanjilo. Prihvaćen Prihvaćeno
99 HGK 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.4MJERE SANACIJA LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK: 4.1. Potrebno je utvrditi kriterije za određivanje usklađenih i neusklađenih odlagališta i u provedbi mjere vrlo pažljivo rasporediti trošenje preostalih kapaciteta odlagališta te sve vremenski uskladiti s otvaranjem CGO-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
100 Lidija Runko Luttenberger 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.4MJERE SANACIJA LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM 4.1. - Plan zatvaranja odlagališta – prema Zakonu o otpadu i ondašnjem pravilniku doneseni su planovi zatvaranja odlagališta, temeljem njih je Fond potrošio jako velika sredstva za sanaciju, a sad bi mogli se s ovim vratiti na početak. Također, odlagalište je privatna vlasništvo (JLS) zašto se dira u privatno vlasništvo (treba provesti ZOGO i donijeti podzakonske akte Uredbu o odlagalištima i Odluku o neusklađenim odlagalištima, a ne izmišljati planove) 4.3. - koje su to “novo utvrđene crne točke”? C.T. su određene Strategijom – to su stare lokacije, a tko mora što poduzeti oko novih lokacija jasno je propisano ZOGO-m. 4.4. - ZOGO jasno propisuje da je ovo stvar JLS (i nadzor i uklanjanje i naplata uklanjanja otpada od vlasnika) – opet se predviđaju sredstva za nešto za što su odgovorne JLS Primljeno na znanje Prihvaćeno
101 Lidija Runko Luttenberger 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.5MJERE ZA PROVOĐENJE IZOBRAZNO-INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI 5.1. - ovo se trenutno provodi u ministarstvu, pa nije baš jasno zašto je potrebno planirati i uopće što je to i čemu služi takav Progam, Ovo je također stvar JLS (prema ZOGO), a na ministru je da odluči što je glavna tema za određenu godinu (da li je ta obveza izvršena?) 5.2. - dakle PGORH planira donošenje drugog dokumenta (mislim da delegiranje akata ide samo Zakonom) kojim će se odrediti što će se raditi (dakle danas ne znamo što će to biti) ali smo sposobni predvidjeti sredstva za to? Moj komentar: ne dopustiti netransparentno trošenje sredstava Primljeno na znanje Primljeno na znanje
102 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.6MJERE ZA UNAPRJEĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM Članovi USORa mišljenja su kako je informacijski sustav potrebno je projektirati tako da budu jasno definirane odgovornosti za prikupljanje podataka, koji su njegovi matični, a koji strukturni podaci, gdje su dostupni itd. Svi ostali koji koriste te podatke samo se povezuju s tom bazom podataka. Tako bi se izbjeglo dvostruko vođenje evidencija u različitim institucijama i s različitim podacima Primljeno na znanje Primljeno na znanje
103 GKP Komunalac d.o.o. 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.6MJERE ZA UNAPRJEĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM 7.6. Mjere za unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom Mjera 6.1. – Izrada i/ili unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom - uvođenje jedinstvenog elektronskog pratećeg lista s istovremenim automatiziranim popunjavanjem podataka za očevidnik otpada i ROO - izmjena postojećeg pratećeg lista koji će omogućiti praćenje količina po kriteriju ključnog broja, proizvođača, skupljača, JLS i JRS u kojoj je nastao (da se mogu dobiti svi podaci za jednu JLS ili JRS) - mogućnost promjene količine otpada određenog ključnog broja (npr. na reciklažno dvorište uđe 2.000 kg otpadne plastike, nakon razvrstavanja ostane 1.600 kg plastike i 400 kg ostatnog otpada). Da bi se taj ostatni otpad zbrinuo sada je potrebno napisati novi prateći list čime se dupliraju količine za tih 400 kg. - u pratećem listu osim proizvođača, skupljača, prijevoznika i oporabitelja predvidjeti mogućnost predaje i drugim sudionicima u procesu gospodarenja otpadom (centri za gospodarenje otpadom, centri za ambalažu u sustavu povratne naknade, trgovci otpadom, obrađivači) Primljeno na znanje Primjedbe se odnose na izmjene propisa
104 HGK 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.6MJERE ZA UNAPRJEĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM U odnosu na mjeru 6.1. članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu, mišljenja su da je potrebno unaprijediti sustav kako bi se bolje i kvalitetnije povezao s postojećim aplikacijama obveznika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
105 Ured pučke pravobraniteljice 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.6MJERE ZA UNAPRJEĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM Podržavamo mjere za izmjene u obrazovnom programu koje će naglasak staviti na sprječavanje nastanka otpada, umjesto samo na odvojeno sakupljanje otpada, kako je opisano u ocjeni stanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
106 Lidija Runko Luttenberger 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.6MJERE ZA UNAPRJEĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM 6.2. kakav je to informatički sustav FZEOU za projekte koji košta 6 Mil kn, ako je za kompletan ostatak info sustava HAOP-a predviđeno 10 Mil Kn. (Ako nekome treba nova oprema neka se to i napiše). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
107 GKP Komunalac d.o.o. 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 7.7MJERE UNAPRJEĐENJA NADZORA NAD GOSPODARENJA OTPADOM 7.7. Mjere unaprjeđenja nadzora nad gospodarenjem otpadom Mjera 7.2. – Analiza i definiranje nadležnosti nadzora u gospodarenju otpadom - provođenje zajedničkih aktivnosti policije, carine i inspekcije zaštite okoliša na cestama radi sprječavanja nedopuštenog prijevoza ili krađe otpada. Budući da se krađe većih količina u pravilu obavljaju noću potrebna je suradnja s policijom kako bi se privremeno oduzimalo vozilo i otpad - nadzor komunalnih redara na zelenim otocima radi nepropisnog odlaganja i odbacivanja raznih vrsta otpada, kao i krađe prikupljenog otpada (papira i staklene ambalaže). - donošenje odluke o zabrani otkupa sekundarnih sirovina za fizičke osobe jer bi to spriječilo krađe i njihovu prodaju. U suprotnom, skupljači imaju samo troškove, a prihode samo oni koji otuđe sekundarnu sirovinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje
108 HGK 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 7.7MJERE UNAPRJEĐENJA NADZORA NAD GOSPODARENJA OTPADOM Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu i Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu, u odnosu na mjeru 7.2., mišljenja su da je za ovakvu promjenu potrebna promjena zakonodavnog okvira. Prihvaćen Prihvaćeno
109 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 7.7MJERE UNAPRJEĐENJA NADZORA NAD GOSPODARENJA OTPADOM Str. 64. Kao jedna od mjera za unaprjeđenje nadzora nad gospodarenjem otpadom predviđena je izobrazba svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom. Ova mjera uključuje edukaciju djelatnika službi za komunalno redarstvo JLS i inspektore zaštite okoliša. Ovim putem predlažemo da se u opis mjere uključi i edukacija djelatnika upravnih odjela nadležnih za komunalno redarstvo. Naime, službe odnosno odsjeci nisu u mogućnosti adekvatno provoditi zakon ukoliko nemaju potporu nadležnih unutar upravnih odjela. Edukacija bi se trebala provoditi i na razini upravnih odjela nadležnih za zaštitu okoliša pri lokalnoj ali i regionalnoj samoupravi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
110 Ured pučke pravobraniteljice 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 7.7MJERE UNAPRJEĐENJA NADZORA NAD GOSPODARENJA OTPADOM Podržavamo mjere za unapređenje prekograničnog i tuzemnog nadzora prometa otpada s mogućnošću prijenosa dijela ovlasti nadzora na ministarstvo nadležno za unutarnje poslove i carinske poslove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
111 HGK 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.8MJERE UNAPRJEĐENJA ADMINISTRATIVNIH POSTUPAKA U GOSPODARENJU OTPADOM U odnosu na mjeru 8.1. članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu i Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su da je potrebno izraditi jednoznačne upute za provedbu propisa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
112 Lidija Runko Luttenberger 7MJERE ZA PROVEDBU PLANA,  7.8MJERE UNAPRJEĐENJA ADMINISTRATIVNIH POSTUPAKA U GOSPODARENJU OTPADOM 8.1. Zašto se odustaje od decentralizacije izdavanja dozvola, kao i objedinjavanja izdavanja potvrda u HAOP-u? Moj komentar: neke funkcije treba decentralizirati jer nije posao ministarstva da samo izdaje potvrde Prihvaćen Mjera ne isključuje decentralizaciju izdavanja dozvola
113 GKP Komunalac d.o.o. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 8PROJEKTI VAŽNI ZA PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM 7.8. Mjere unaprjeđenja administrativnih postupaka u gospodarenju otpadom Mjera 8.1. – Unaprjeđenje sustava izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom - izdavanje dozvola za neopasni otpad treba se prenijeti na Ministarstvo zbog ujednačenog postupanja na području RH. Zbog različitog tumačenja propisa u jednoj županiji ne možete dobiti dozvolu, dok je u drugoj to moguće uz iste uvjete. - pojednostavniti izdavanje dozvole za otpadni papir/karton i odjeću/tekstil kako bi se mogle uključiti socijalno isključene kategorije društva (korisnici socijalne pomoći, osobe s invaliditetom, socijalne zadruge i slično) - potrebno je odrediti maksimalni rok za rješavanje zahtjeva za izdavanje dozvola. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
114 HGK Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 8PROJEKTI VAŽNI ZA PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu projekt pod rednim brojem 3. ne smatraju ekonomski isplativim. Komposteri se mogu dijeliti no način njihova korištenja nije moguće kontrolirati. Kada rezultati ovakvog kompostiranja ne budu učinkoviti građani će od istoga odustati. (Ukoliko npr. Kompostiraju i prerađenu hranu). U odnosu na projekt pod rednim brojem 6. članicama Zajednice i Udruženja nije jasno na što se točno misli – bioplin i kompostane koje se ranije spominju. Bitno je riješiti problem digestata i voditi računa o posebnim uvjetima za bioplinska postrojenja koje koriste NŽP (obavezna jedinica za sterilizaciju prije ulaska u digestor, skladištenje i gospodarenje digestatom…), a za što je nadležna Veterinarska uprava. U odnosu na projekt pod rednim brojem 8. članicama Zajednice i Udruženja nije jasno koji je to ostatni otpad te predlažu pojašnjenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
115 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA Str. 69. Kao jedan od specifičnih ciljeva u okviru Plana sprječavanje nastanka otpada izostavljeno je sprječavanje nastanka plastike što je apsolutno nedopustivo. Naime, plastika je nusprodukt nafte, neobnovljivog izvora energije te ima ogroman i štetan učinak na okoliš. Ovo je posebno vidljivo kod morskog otpada. Naime dosadašnja istraživanja pokazala su kako je upravo plastika najzastupljeniji otpad u moru, koji ima zbog svojeg često toksičnog sastava, te dugotrajnog procesa razgradnje nesagledive štetne posljedice na morski okoliš i morske organizme (http://sunce-st.org/defishgear-projekt-sustav-upravljanja-morskim-otpadom-u-jadranskoj-regiji/; http://sunce-st.org/jedemo-plastiku-koju-bacamo/). Stoga je nužno unutar ovog poglavlja uvrstiti plan sprječavanja nastanka plastike. Također upravo se kroz pretjerano korištenje jednokratne plastike i plastične ambalaže reflektira današnje neodrživo potrošačko društvo. Sukladno tome potrebno je vezano uz ovaj dodatni specifični cilj razviti dodatne mjere (uz već postojeću mjeru uvođenja obvezne naknade za lagane plastične vještice), od kojih je najznačajnija promocija korištenja višekratnih proizvoda te izbjegavanje korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda. Str. 74. Kao aktivnost za provedbu nacionalne kampanje na temu sprječavanja nastanka otpada predviđa se angažman stručnjaka pri JLS i komunalnim tvrtkama. Ovdje je potrebno napomenuti da se radi o vanjskim stručnjacima, ukoliko takve stručnjake JLS/komunalna tvrtka nema među vlastitim zaposlenicima, a što je vidljivo iz prethodnih rezultata u održivom gospodarenju otpadom određene JLS i/ili komunalne tvrtke. Str 80. Mjera 8. Promicanje kućnog kompostiranja Osim kompostiranja u domovima izuzetno je bitno unutar ove mjere u Plan uvrstiti poticanje kompostiranja na razini odgojno-obrazovnih institucija, a sa ciljem edukacije budućih naraštaja. Naime, odgojno-obrazovne institucije trebaju služiti kao primjer odgovornog odnosa prema otpadu, a što trenutno u velikom broju ovih institucija nije slučaj. Također odgojno-obrazovne institucije nositelji su provedbe „Akcijskog plana obrazovanja za održivi razvitak“, a koji je izrađen slijedom obveze koje proizlazi iz UNECE Strategije obrazovanja za održivi razvoj. U navedenom dokumentu, između ostalog prepoznata je važnost edukacije djece i mladih u području okoliša i prirodnih resursa. Primjenom principa u gospodarenju otpadom direktno u vrtićima i školama odgajamo buduće naraštaje koji će biti svjesni važnosti odgovornog odnosa prema otpadu, uključujući i odgovoran odnos prema biootpadu. Također, osim edukacije i informiranja škola nužno je poticati na primjenu principa odgovornog gospodarenja otpadom u praksi. Naime, dosadašnja iskustva pokazala su kako je edukacija bez odgovarajućeg sustava neučinkovita te može biti čak i kontraproduktivna tamo gdje ne postoje mogućnosti za prakticiranje naučenog, poput prakticiranja mjera sprječavanja nastanka otpada i odvojenog prikupljanja. Odgojno-obrazovne institucije, osobito one financirane iz javnih sredstava upravo svojim primjerom trebaju sudjelovati u odgoju i obrazovanju budućih naraštaja te je stoga potrebno sukladno predloženom nadopuniti Plan. Također mjeru je potrebno nadopuniti s podmjerom financijskog podupiranja kompostiranja, a koje trebaju provoditi JLS kroz snižavanje cijene odvoza i zbrinjavanja otpada za 30% za ona domaćinstva koja kompostiraju vlastiti biootpad. Str.76. Na stranici je istaknuto kako će gradovi i općine organizirati posebne akcije skupljanja isluženih proizvoda…Dosadašnja iskustva barem na područja Splita i okolice pokazala su nedostatak važnosti primjene principa smanji/izbjegavaj stvaranje otpada od strane JLS-a. Primjerice rezultati istraživanja Udruge Sunce pokazali su kako se u splitskim vrtićima (a slična je situacija u ostalim gradovima RH) za svakodnevno ispijanje vode i drugih napitaka koriste jednokratne plastične čaše. Tako splitski vrtići dnevno proizvedu 6-8 tisuća plastičnih čaša, istovremeno odgajajući nove generacije neodgovornih potrošača. Upućena je molba Gradu Splitu da se izda preporuka gradskim vrtićima za prestanak ove negativne prakse međutim unatoč pretrpanom splitskom odlagalištu Karepovac, Grad Split nije našao svrsishodnim na ovaj način poticati primjenu principa izbjegavaj stvaranje otpada. Stoga predlažemo uvrštavanje i organizacija civilnoga društva kao aktera u organizaciji ovakvih događanja, a koji su to i dosad bili. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
116 Ured pučke pravobraniteljice Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA Mišljenja smo da dani prijedlog Plana najjasnije i najrazrađenije odražava takav smjer u cjelini 9.„ Plan sprečavanja nastanka otpada“ u kojemu se pri određivanju ciljeva i prioriteta navode i opći ciljeva gospodarenja otpadom, a to su: odvajanje gospodarskog rasta od porasta količina nastalog otpada, očuvanje prirodnih resursa, smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta, smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš, smanjenje opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš. Nadalje, u istom su dijelu na uzročno posljedični način prezentirane i obrazložene konkretne mjere koje brigu za zdrav okoliš povezuju sa skrbi za socijalno osjetljive skupine građana, od onih koje se odnose na sprječavanje nastanka otpada od hrane kroz promicanje kućnog kompostiranja i uspostavu sustava doniranja hrane i hrane za životinje s ciljem sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći socijalno ugroženima i osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, do mjera koje se odnose na ponovnu uporabu i recikliranje sirovina iz islužene elektroničke opreme u cilju očuvanja prirodnih resursa i sprječavanja onečišćenja zraka i vode te sprječavanju nastanka stakleničkih plinova uzrokovanih proizvodnjom novih proizvoda, te mjera za poticanje ponovnog korištenja materijala od rušenja i promicanja održive gradnje, „zelene“ i održive javne nabave, razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda u „kutcima ponovne uporabe“ u reciklažnim dvorištima te centrima ponovne uporabe i popravaka u koje će se aktivnosti pokušati uključiti dugotrajno nezaposleni i beskućnici uz mogućnost trajnog zaposlenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
117 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.1SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA Članovi USORa predlažu, radi boljeg razumijevanja i lakše provedbe propisa, u Planu dati jasne i cjelovite grafičke prikaze reda prvenstva postupanja s otpadom. Članovi su tamođer stava da, u cilju ujednačavanja terminologije, korištenja iz norme ISO 20200.2 - Održiva nabava (za sada postoji neslužbeni prijevod: „Kružno gospodarstvo je dizajnirano tako da ponavlja i obnavlja procese s ciljem da čitavo vrijeme na najvišoj razini zadrži iskoristivost i vrijednost proizvoda, komponenata i materijala, razdvajajući pri tom tehnički od biološkog ciklusa“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
118 HGK 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.2POSTOJEĆE STANJE NA PODRUČJU SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu smatraju da bi mjeru uvođenja eko oznake proizvoda i usluga kojim se utječe na njihovu potrošnju i korištenje trebalo uvrstiti u mjere u točci 9.4. Mjera za stimuliranje i edukaciju o eko oznakama. Članice Udruženja i Zajednice mišljenja su kako bi mjeru kojom se utječe na dizajn, proizvodnju i distribuciju proizvoda trebalo uvrstiti u mjere u točci 9.4. Mjera za povećanje svjesnosti i stimuliranje primjena sustava upravljanja okolišem i otpadom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
119 Jasna Okanović 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.2POSTOJEĆE STANJE NA PODRUČJU SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA Poštovani, skrećem Vam pozornost na pogrešno navođenje norma, naime, u poglavlju 9 (pod 9.2) na 67. stranici navodi se sljedeće: „ Kod mjera kojima se utječe na dizajn, proizvodnju i distribuciju proizvoda uočen je pozitivan pomak vezano uz sustav za gospodarenja otpadom ISO 14001 koji je prepoznat kao važan za učinkovito poslovanje sve većeg broja tvrtki, ali ova mjera još uvijek nije u dovoljnoj mjeri primijenjena da bi mogla rezultirati smanjenjem nastanka otpada.“ U ovom kontekstu bi se moglo smatrati da je norma HRN EN ISO 14001 o sustavu za gospodarenje otpadom, što bi proizvelo zabunu. U navedenoj se normi utvrđuju zahtjevi za sustav upravljanja okolišem koje organizacija može ispuniti kako bi povećala svoju uspješnost upravljanja okolišem. Točna oznaka i naslov norme su HRN EN ISO 14001:2015, Sustavi upravljanja okolišem -- Zahtjevi s uputama za uporabu (ISO 14001:2015; EN ISO 14001:2015). Napominjem da se kod navođenja norme trebali upućivati na primjenu hrvatskih norma te da oznaka i naslov norme moraju biti istovjetni objavljenim u službenom glasilu Hrvatskog zavoda za norme (odnosno Katalogu). S poštovanjem, Jasna Okanović Primljeno na znanje Primljeno na znanje
120 Dalibor Barbalić 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3CILJEVI I PRIORITETI Predlažem: U Hrvatskoj treba potpuno zabraniti od 2017. godine, proizvodnju, distribuciju i uporabu plastičnih vrečica osim Biorazgradivih. Ovo istaknuti na zanimljiv način na svim portalima vezanim uz turizam kao i prilikom svih aktivnosti u vezi promocije hrvatskog turizma. Obavezati sve hoteljere da ovo upozorenje bude istaknuto tekstovno ili grafički na "elektronskim ključevima" ( Bio plastična kartica ). Pripremiti mini letak na recikliranom papiru ili Bio plastici ( veličine kreditne kartice ) sa informacijom o zabrani odlaganja plastičnih vrečica u prirodu ili more uz navođenje stroge kazne ( 10.000 kuna ) u slučaju nepošitvanja ovoga zakona. Letak može biti uručen svakom onom tko ulazi u Hrvatsku već na graničnoj kontroli. Sa operaterima mobilnih govornih usluga dogovoriti da prilikom ulaska u Hrvatsku automatski svi koji posjeduju mobilni telefon prime poruku dobrodošlice i upozorenje o zabrani korištenja plastičnih vrečica i pravilnom odlaganju. Proizvođačima plastičnih vrećica u Hrvatskoj zabraniti uvoz i izradu plastičnih vrečica odnosno dozvoliti ako upotrebljvaju Bio razgradive sirovine. Hitno pokrenuti / stimulirati proizvodnju Bio razgradivih materijala ( ako ne postoji u Hrvtaskoj ) za proizvodnju vrećica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
121 HGK 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3CILJEVI I PRIORITETI Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu mišljenja su da je važno riješiti problem digestata i voditi računa o posebnim uvjetima za bioplinska postrojenja koje koriste NŽP (obavezna jedinica za sterilizaciju prije ulaska u digestor, skladištenje i gospodarenje digestatom…), a za što je nadležna Veterinarska uprava. Možebitni problem je "de novo kontaminacija" tijekom neadekvatnog skladištenja. Također, tekst u odlomku "Sprječavanje nastanka biootpada" je potrebno izmijeniti jer je proces anaerobna digestija, a ostatak je digestat. Vezano na odlomak "Sprječavanje nastanka građevnog otpada" članice Zajedice i Udruženja mišljenja su kako je veliki problem Republike Hrvatske to što nema razvijenu industriju pa se određeni nusproizvodni nemaju kome ponuditi. Jednostavnije je nešto što se do sada tretiralo kao otpad ponuditi u obliku nusproizvoda nekome kao ulaz u njegov proizvodni proces ukoliko nacionalno gospodarstvo raspolaže sa spektrom različitih proizvodnih industrija. Ovako se može dogoditi da ćemo možda i izgraditi pogone za obradu otpada na račun različitih unutar nacionalnih granica nametnih naknada koje ćemo onda vjerojatno po relativno niskoj cijeni (konkurentnost se postižu udjelom poticaja u strukturi ukupnog proizvodnog troška) plasirati razvijenim zemljama – što opet predstavlja svojevrstan način izvoza nacionalnih potpora. Kružnu ekonomiju je potrebno gledati kao priliku za razvoj nacionalnog gospodarstva, a ne samo kao robovanje ispunjavanju opće postavljenih ciljeva na razini EU. Da se smanje izdaci iz nacionalne blagajne dio obveza koje se nameće JLS može se prepustiti tržištu, pa tako onda i strani investitori preuzimaju dio rizika. To nije jednostavan proces, ali potrebno je primijeniti princip misli globalno-djeluj lokalno, a ne misli lokalno djeluj-globalno. To i jest načelo samodostatnosti i brzine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
122 Šime Validžić 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3CILJEVI I PRIORITETI Sprječavanje nastanka biootpada: Tvornice i mali proizvođači koje prerađuju (biljnu) hranu bi trebale izdvajati biootpad za kompostiranje. Kompostana ne mora biti visokotehnološki objekt i ne postoji razlog da ih nema više. Ja baš nikada ne bacam hranu u svom domaćinstvu. To uspijevam tako da temeljim svoju (vegansku) hranu na namirnicama koje nisu podložne kvarenju kao što su tjestenina, kukuruzna krupica, konzervirani grah, grašak i kukuruz, sojine ljuskice, gotovi umak od rajčice, dimljeni tofu, sojino mlijeko (kojeg naručujem od OPG-a), kukuruzne pahuljice, suho voće, lješnjaci, orasi, voćni sirup, šumeće multivitaminske i mineralne tablete i slično. Sprječavanje nastanka otpadnog papira i kartona: Treba izdavače novina i časopisa obvezati da izdaju digitalnu verziju koja je identična papirnatoj verziji i KOJA SE MOGU TRAJNO SPREMITI na tvrdi disk. Preko 70% otpada u mom domaćinstvu čine dnevne novine. Kupujem 6 dnevnih novina jer pratim ekološke teme i tu i nekoliko puta u godini napišem 'pismo čitatelja'. Zbog velike količine televizijskog programa i sadržaja sa interneta kojeg također pratim, često ne pogledam novine odmah nego mi se nagomilaju nepročitane novine u stanu i dođu na red da ih pregledam i mogu odnijeti u spremnik za recikliranje tek nakon nekoliko mjeseci, pa i godina. Pokušavao sam se pretplatiti na digitalna izdanja ali ona isteknu nakon tjedan dana, što mi nikako ne odgovara, pa kupujem papirnata izdanja. Na taj način stvorim preko 420 kilograma otpadnog papira na godinu. Iako sav papir na kraju recikliram, ne želim da se stabla uništavaju zbog mene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
123 Lidija Runko Luttenberger 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3CILJEVI I PRIORITETI Str. 68 – Kakva je to vizija i čemu služi? Str 70. - “predviđen je niz mjera i provedbenih mehanizama za smanjenje količine ukupno nastalog EE otpada” - gdje je taj niz mjera, u ovom dokumentu nije Također je potpuno nestala i mjera u vezi ukidanja statusa otpada (jedino mjesto gdje se u sustavu gospodarenja otpadom dobiva novi proizvod)! Kod sprječavanja nastanka otpada od hrane obvezno vratiti najznačajniju formulaciju koja je izbačena: "... izmjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom potrebno je odrediti ministarstvo nadležno za poljoprivredu kao nadležno tijelo te koordinacijsku i središnju topku za sprječavanje nastanka i smanjenja otpada od hrane u Republici Hrvatskoj te propisati izradu planskog dokumenta za smanjenje otpada od hrane." Primljeno na znanje Primjedba će se uzeti u obzir prilikom izmjena Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
124 HGK 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu mišljenja su kako nedostaju stvarne mjere za smanjenje nastajanja otpada. Iako je u dokumentu navedeno kako se zakonodavno-regulatornim okvirom vezanim za gospodarenje otpadom nastoji uspostaviti kvalitetniji sustav gospodarenja otpadom temeljen na sprječavanju nastanka otpada i uspostavi učinkovitijeg sustava odvojenog prikupljanja otpada, među ciljevima i mjerama ne prepoznaje se niti jedna konkretna radnja usmjerena na sprječavanje nastanka otpada. U analizi postojećeg stanja na području sprječavanja nastanka otpada uočeno je kako je u RH naglasak na odvojenom prikupljanju otpada, a ne izbjegavanju nastanka otpada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
125 Šime Validžić 9PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA Svoj komentar koji je bio ovdje u odnosu na 'Mjeru 7. Poticanje sprječavanje nastanka otpadnih plastičnih vrećica' sam obrisao i stavio uz '9.3.3 Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja' jer se tamo nalaze ostale komentare koje se odnose na plastične vrećice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
126 Margareta Pezer  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.1.1Mjere koje mogu utjecati na okvirne uvjete koji se odnose na stvaranje otpada Podržavam mjeru 7. pod člankom 9. stavkom 4. koja se odnosi na uvođenje obvezne naplate plastičnih vrečica.Smatram da bi se ovom mjerom smanjila nekontrolirana potrošnja i bacanje plastičnih vrečica jer bi veći broj ljudi razmislio o tome kada bi morali platiti vrečicu. Vrečice su ekološka katastrofa, ugrožavaju životinje i onečišćuju okoliš! Ovom mjerom sigurno bi se smanjila količina otpada, i ljudi bi se prije okrenuli puno boljim opcijama, kao npr. platnene vrečice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
127 HGK  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.1.1Mjere koje mogu utjecati na okvirne uvjete koji se odnose na stvaranje otpada U odnosu na mjeru poticanja ponovnog korištenja materijala od rušenja, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu, smatraju izuzetno važnim da poticajne naknade budu u službi gospodarstva Republike Hrvatske i kako one trebaju ostati unutar nacionalne ekonomije, a ne da se na račun hrvatskih poreznih obveznika potiču djelatnosti koje zapravo proizvedu proizvod za kojeg nema potražnje na domaćem tržištu već se onda po plasira u druge zemlje ostvarujući konkurentsku prednost na račun nacionalnih poticaja. Kružna ekonomija mora biti zamašnjak nacionalnoga gospodarstva. Članice Zajednice i Udruženja ovaj cilj smatraju dobrim i temeljenim na poznatom konceptu –npr. Stevena Beckersa (LateralThinkingFactory) - CRADLE TO CRADLE & cirkularna ekonomija i „građevine kao banke materijala“, ali put do nje je dugačak i financijski zahtjevan, iako se na prvi pogled ne čini tako. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu mišljenja su da bi jasnoći plana doprinjelo navođenje samog Dodatka IV. Direktive. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
128 HGK  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.1.1Mjere koje mogu utjecati na okvirne uvjete koji se odnose na stvaranje otpada Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK: U odnosu na mjeru 2 (Organizacija informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka otpada od hrane) uz JLS nositelji mjera trebaju biti i komunalna društva (pružatelji javne usluge prijevoza MKO i BKO). Nije prihvaćen JLS može angažirati komunalno društvo
129 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.2.2Mjere koje mogu utjecati na dizajn i fazu proizvodnje i distribucije Članovi USORa predlažu da se za norme koriste njihovi puni nazivi, npr. ISO 14001:2015. Ujedno prelažemo da se sve oznake i nazivi preuzmu sa stranica Hrvatskog zavoda za norme, www.hzn.hr. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
130 Roditelji u akciji - Roda  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Smatramo da u Planu nisu dovoljno razrađene konkretne mjere za smanjenje nastajanja otpada, te da se ne uzima u obzir doprinos organizacija civilnog društva. Planom su predviđene mjere koje se odnose na građevni otpad, otpad od hrane i plastične vrećice, dok su sve druge vrste otpada obuhvaćene općenitom mjerom organizacije komunikacijske kampanje za građane koju provodi MZOE. Budući da različite vrste komunalnog otpada podrazumijevaju i različite mogućnosti smanjenja njegove količine, smatramo da ovakva općenita kampanja mije sama po sebi dovoljna, već treba dati prostora za osmišljavanje i provedbu specifičnih, ciljanih kampanja vezano za pojedine vrste komunalnog otpada, koje će se provoditi na lokalnoj razini ili na razini RH, a čiji nosioci mogu biti organizacije civilnog društva, JLS, obrazovne ustanove i druge zainteresirane organizacije. Takve mjere trenutno nisu zastupljene ili nisu vidljive u Planu, te bi ih trebalo eksplicitnije prikazati i jasnije definirati ulogu organizacija civilnog društva. Kao primjer, navodimo aktivnosti udruge RODA u promociji platnenih pelena. Prema Metodologiji za određivanje sastava komunalnog otpada, udio jednokratnih pelena u miješanom komunalnom otpadu iznosi 3,97%. Uzevši u obzir da je količina koju za sobom ostavlja jedno dijete 5000 jednokratnih pelena (u Hrvatskoj je to godišnje brojka od 122 milijuna jednokratnih pelena), dugo razdoblje razgradnje pelena (procjenjuje se na oko 500 godina) bez mogućnosti recikliranja, pri čemu se ispušta staklenički plin metan te prisutnost fecesa i urina u pelenama, što predstavlja opasnost od zagađenja voda i širenja zaraza, platnene pelene su zdravstveno, ekološki i financijski isplativija i prihvatljivija opcija za obitelj i društvo u cjelini. Stoga su pojedine lokalne samouprave u svijetu prepoznale da je u svrhu smanjenja otpada na lokalnim odlagalištima u interesu cijele zajednice poticati roditelje na korištenje platnenih pelena. Tako primjerice u kanadskoj pokrajini Quebec više od 100 lokalnih samouprava nudi subvencije u iznosu do 200 kanadskih dolara. U Finskoj novorođenčad na državnoj razini dobiva poklon kutije sa svim potrepštinama što uključuje i platnene pelene. U Hrvatskoj je zasad jedino Grad Požega neko vrijeme subvencionirao nabavu platnenih pelena sa 200 kuna. Uključivanjem OCD i JLS u mjeru 6. omogućit će se provedba konkretnih mjera kojima će se smanjiti količina otpada, a građanima pružiti informacije i poticaj za smanjenje količine otpada koji odlažu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
131 Viktoria Krčelić  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Glede mjere 7 u sklopu članka "9.3.3 Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja" u kojoj se definira poticanje sprečavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica, podržavam uvođenje obvezne naplate za lagane plastične vrećice, ali isključivo pod bolje definiranim uvjetima i s konačnim ciljem potpune zabrane svih plastičnih vrećica. Plastične vrećice uzrokuju veliku ekološku štetu jer im treba veoma dugo da se razgrade, za to vrijeme nagrđujući okoliš i direktno ugrožavajući život i zdravlje životinja. Kao turističkoj zemlji dodatno nam nagrđuju okoliš i na taj način doatzno štete, a imajući sve to u vidu, dugoročno nas takve vrećice veoma skupo koštaju. S te strane, naplata za njih trebala bi biti dovoljno visoka da građane odvrati od njihove kupnje uopće, a ne samo simbolična koja bi samo predstavljala dodatni profit proizvođačima i prodavačima vrećica. Trajne vrećice poput platnenih su dugoročno mnogo isplativije i ekološki bolji izbor za sve. Novac skupljen od naplate vrećice koje predstavljaju ekološki problem trebao bi se stoga usmjeriti isključivo za zaštitu okoliša i životinja. Što se tiče obaveze prodavateljima da informiraju ptrošače, smatram da bi se iz navedenog odlomka trebala izbaciti riječ "prekomjerne" - naime svaka potrošnja plastičnih vrećica je štetna i samim time prekomjerna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
132 GKP Komunalac d.o.o.  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Mjera 8. Poticanje kućnog kompostiranja - kućno kompostiranje može donekle smanjiti udio biootpada u komunalnom otpadu, ali neće značajnije riješiti zbrinjavanje većih količina biorazgradivog otpada, a što je navedeno i opisano u prijedlogu pod 7.1. Mjere za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom (Mjera 1.1.1. – Kućno kompostiranje) Primljeno na znanje Primljeno na znanje
133 GKP Komunalac d.o.o.  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Mjera 6. Organizacija komunikacijske kampanje za građane - u okviru Ministarstva organizirati odjel koji bi imao zadaću vođenje i izradu edukativnih aktivnosti i oglašavanja budući da većina JLS nema potrebnih kadrovskih kapaciteta (interdisciplinarnost) - nije realno očekivati da će sve JLS to moći obaviti s obzirom na njihov broj i financijske resurse Primljeno na znanje Primljeno na znanje
134 GKP Komunalac d.o.o.  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja 9.4. Mjere sprječavanja nastanka otpada 9.2.2. Mjere koje mogu utjecati na dizajn i fazu proizvodnje i distribucije Mjera 5. Uspostava sustava doniranja hrane - zakonskim propisima omogućiti korištenje određenih proizvoda jedan dan (kruh) ili dva do tri dana (trajni, polutrajni proizvodi ili konzervirani proizvodi) od isteka valjanosti. Besmisleno je da se kruh ne smije donirati drugi dan nakon proizvodnje samo zato što je istekao rok valjanosti (iako je jednodnevni proizvod i kod kuće ga jedemo drugi dan) Primljeno na znanje Primljeno na znanje
135 GKP Komunalac d.o.o.  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja 9.3. Ciljevi i prioriteti Sprječavanje nastanka biootpada - potrebno definirati najbolje raspoložive tehnike za zbrinjavanje biootpada i otpada iz hrane (kompostiranje i/ili digestija) kako bi se mogli planirati kapaciteti i njihov razmještaj Sprječavanje nastanka električnog i elektroničkog otpada - cilj može biti standardizacija punjača, te da se punjači ne prodaju istovremeno s uređajima čime se omogućava ušteda resursa i smanjuju količine otpada (kod pojedinih uređaja vijek trajanja je višestruko manji od vijeka rada punjača) - zabraniti otkup metala i vodiča od fizičkih osoba (bakreni namotaji skinuti razbijanjem topa ekrana TV-a, elektromotori uređaja, kompresori od rashladnih uređaja) jer potječu od rastavljanja elektroničkih uređaja koji su štetni za okoliš ili zdravlje ljudi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
136 Šime Validžić  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Želim pohvaliti 'Mjeru 7.Poticanja sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica'. Treba zabraniti distribuciju jednokratnih plastičnih vrećica u trgovačkim objektima ili uvesti posebni porez na njih ili ih naplaćivati kupcima kao mjeru za poticanje korištenja višekratnih platnenih vrećica, torbi, košara te naposljetku potpunih biorazgradivih plastičnih vrećica za proizvode koji su se do sada pakirali u obične plastične vrećice. Novac prikupljen na taj način se treba koristiti za financiranje ekoloških i održivih projekata. Svake godine u svijetu se potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica, od kojih se zbog visokih troškova reciklira manje od 1%. Ostalih 99% završava u prirodi (morima, oceanima, rijekama i jezerima) gdje ubijaju stotine tisuća životinja koje ih zamijene za hranu. Kada jednom proguta plastične vrećice, životinja ih ne može probaviti tako da one ostaju u crijevima. Tamo sprječavaju probavu hrane i uzrokuju vrlo sporu i bolnu smrt. Gotovo 200 morskih vrsta (kitova, dupina, kornjača) umire na taj način, a česta su meta i ptice, do kojih vjetar nanese plastične vrećice. Procjenjuje se da oceanima pluta 4 milijuna tona plastike, a ona čini 10% cjelokupnog morskog otpada! Recikliranje plastičnih vrećica neekonomično je i teško provedivo. Prerada jedne tone plastičnih vrećica stoji 20.000 kuna, dok dobivena sirovina vrijedi svega 160 kuna, što znači da je vrećicu skuplje reciklirati nego proizvesti novu. Platnene torbe su praktične, ekološki prihvatljive i trajne. Samo jedna platnena torba zamijeni i do 1.000 plastičnih vrećica, a osoba može uštedjeti i preko 22.000 plastičnih vrećica samo ako se odluči za ekološku alternativu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
137 HGK  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja U odnosu na mjeru 8. (Promicanje kućnog kompostiranja) članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu mišljenja su kako trebamo biti svjesni različitosti te da nemaju svi građani balkone niti uzgajaju cvijeće. Za njih je potrebno ustroijiti i druge sustave gospodarenja. Također, nejasno je je li građanima ostavljen izbor žele li kompostirati ili ne.U odnosu na mjeru 10. članice Zajednice i Udruženja pozdravjaju socijalnu osjetljivost Plana, no cirkularna ekonomija trebala bi biti poticja gospodarskoj djelatnosti, kroz sve njezine sastavnice. No, mišljenja su kao navedene mjere ne bi trebale biti predstavljane u okviru socijalne politike, već promjene u razmišljanju i ponašanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
138 Irena Špoljarić  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Podržavam uvođenje obvezne naplate plastičnih vrećica jer je to, osim potpune zabrane, jedini način da se adekvatno smanji potrošnja plastičnih vrećica. Apeliranje na savjest i ekološku svijest na žalost ima odjeka tek kod neznatnog dijela građana i građanki, osobito kad se zbog trenutačne dostupnosti i prikladnost vrećica iz vida gubi njihov štetan ekološki utisak. Prema statistikama EU, europski građanin/građanka 2010. godine iskoristio/la je 198 plastičnih vrećica, a broj je danas neupitno veći. Naplata vrećica je nužan korak ako Hrvatska misli ispoštovati direktivu Europskog parlamenta o smanjenju upotrebe plastičnih vrećica. Ovo je jasno jer se, primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazalo da je i neznatna naplata od 5 penija srezala upotrebu vrećica za 80%, a slučaj je sličan i u ostalim zemljama s tzv. porezom na vrećice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
139 Danica Delić  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Podržavam Mjeru 7. iz razloga što korištenje laganih plastičnih vrećica negativno utječe na naš planet i njegove stanovnike. Cilj treba biti korištenje vreća koje se mogu višekratno koristiti. Jedna platnena torba može se godinama koristiti, za razliku od plastičnih vrećica koje se svakodnevno bacaju, a njihova razgradnja traje iznimno dugo. Plastične vrećice uzrokuju velike ekološke probleme jer se raspadaju desetljećima na manje dijelove te na kraju se raspadnu u plastičnu prašinu koja kontaminira ekosustave i završava u vodi i hrani. Ne možemo samo zbog svoje komocije narušavati planet - odnosno otići u trgovinu bez pomisli da bismo trebali sa sobom ponijeti nešto u što ćemo staviti proizvode koje kupimo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
140 igor Manestar  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Podržavam Mjeru 7 pod naslovom 9.3.3 Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja. U plastičnim vrećicama doslovno grcamo, dijele se u trgovinama i na tržnicama šakom i kapom, a onda obično završe po granama grmlja i drveća jer ih vjetar lako raznese s odlagališta otpada i spalionica. Jedini način da se stane na kraj olakom postupanju s vrećicama je da se uvede naplata od barem kune-dvije po vrećici. Vrećice nagrđuju okoliš, što je osobito vidljivo na turističkim odredištima i plažama u Hrvatskoj koja si to kao turistička zemlja ne može niti smije priuštiti. Nepotrebno se novac baca na sanaciju učinjene štete i recikliranje, koje također košta. Treba problem srezati u korijenu, to jest smanjiti proizvodnju i potrošnju vrećica, a to će se ukidanjem besplatnih vrećica postići. Ljudi će se ipak prije prisjetiti od kuće ponijeti torbu ili čvršću vrećicu ako znaju da u protivnom moraju dodatno platiti. Važno je osigurati da se uvođenjem naplate plastičnih vrećica trgovine ne prebace na jednokratne papirnate vrećice, jer ni one nisu održivo ni ekološko rješenje. Treba poticati ponovno korištenje dugotrajnih torbi i vrećica. Isto tako valja urediti kamo će prihodi od naplate ići, a bilo bi poželjno da ih Ministarstvo putem natječaja namijeni projektima održivosti ili da se trgovački lanci obvežu da će novac od vrećica donirati u dobrotvorne svrhe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
141 Martina Magaš  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Svake godine u svijetu se potroši fantastična brojka od 5 bilijuna vrećica. Tihim oceanom pluta čitav kontinent sačinjen od plastike. U utrobama uginulih kitova rutinski se otkrivaju kilogrami plastike, a statistika Europske komisije navodi da 94% svih ptica u sebi nose plastiku. Manje životinje se guše plastičnim vrećicama ili im se vrećice zapetljaju oko tijela. Vrećice se stoljećima razlažu na sve sitnije čestice pa ih gutaju životinja pri dnu hranidbenog lanca poput riba, pa tako dolaze i u probavni sustav životinja i ljudi koji se njima hrane. Iz ovih i puno drugih razloga važno je potrošačima naplatom ukazati na to da plastične vrećice nisu besplatne, njihova proizvodnja, sanacija i ekološki utisak itekako koštaju. Zato podržavam uvođenje naplate vrećica i smatram da bi se sve vrećice trebale naplaćivati te da se ne smiju uvoditi iznimke za na primjer vrećice na odjelima mesa ili voća. Također je potrebno definirati da novac prikupljen od naplate bude namijenjen za zaštitu okoliša i životinja jer se samo tako zatvara krug održivosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
142 Tena Šnajder  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Podržavam uvođenje obvezne naplate za plastične vrećice jer vjerujem kako bi takva mjera smanjila potrošnju plastičnih vrećica koje sada mnogi ljudi uzimaju automatizmom, niti ne razmišljajući o tome je li im vrećica pri kupovini potrebna, a još manje o tome gdje će vrećica završiti i, u konačnici, što gomilanje vrećica kao otpada čini oklošu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
143 Ivan Cerjak  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Podržavam Mjeru 7. iz razloga što korištenje laganih plastičnih vrećica negativno utječe na naš planet i njegove stanovnike. Cilj treba biti korištenje vreća koje se mogu višekratno koristiti. Jedna platnena torba može se godinama koristiti, za razliku od plastičnih vrećica koje se svakodnevno bacaju, a njihova razgradnja traje iznimno dugo. Plastične vrećice uzrokuju velike ekološke probleme jer se raspadaju desetljećima na manje dijelove te na kraju se raspadnu u plastičnu prašinu koja kontaminira ekosustave i završava u vodi i hrani. Na tisuće kitova, ptica, tuljana i kornjača umiru svake godine zbog plastičnih vrećica na moru i u podmorju, jer često zamijene plastične vrećice za hranu. Kako se plastične vrećice raspadaju i do tisuću godina, kada životinja umre nakon gutanja plastike, a njezino tijelo se raspadne, plastika ponovno dospije u more i nastavlja ubijati ostale životinje. Ne možemo samo zbog svoje komocije narušavati planet - odnosno otići u trgovinu bez pomisli da bismo trebali sa sobom ponijeti nešto u što ćemo staviti proizvode koje kupimo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
144 Bernard V. Franolic  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Pohvalno je vidjeti da se Hrvatska napokon osvijestila da se treba uhvatiti ukoštac s golemim ekološkim problemom - plastičnim vrećicama. Izražavam nadu da je obvezna naplata za lagane plastične vrećice za nošenje samo korak, tj. prijelazno razdoblje koje će voditi k njihovoj potpunoj zabrani. Koristi će biti višestruke, a ponajviše za ljude koji žive u blizini smetlišta pretrpanih plastičnim vrećicama i sličnim štetnim otpadom, životinje koje zbog njih stradavaju i prirode čijom smo se ljepotom, čistoćom i netaknutošću tako spremni dičiti pred strancima. Palac gore za Mjeru 7! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
145 Vlatka Balaš  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja U potpunosti podržavam uvođenje obvezne naplate plastičnih vrećica. Smatram da je Mjera uvođenja naplate plastičnih vrećica dobra mjera u vidu sprječavanja nastanka otpada. Potrošače treba informirati i educirati o štetnosti plastičnih vrećica kako bi mogli donositi savjesnije odluke o svojem izboru. No kako je i sada puno ljudi svjesno da su vrećice štetne no i dalje se ne prisjete u trgovinu ponijeti platnenu torbu, uvođenje naplate će im zasigurno biti dodatni poticaj da svoju ekološku osviještenost provedu u djelo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
146 Sara Mešin  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Naravno da podržavam mjeru jer ne vidim svrhu korištenja plastičnih vrećica koje ne da su štetne za okoliš (sigurna sam da svi znaju koliko godina treba da se razgradi samo jedna) već su jako opasne i za životinje. S druge pak strane tu su platnene vrećice koje su super i zbilja stanu u svaku torbu, ne koštaju puno a mogu se koristiti bezbroj puta, perive su i korištenjem njih umjesto plastičnih čuvamo okoliš i spašavamo životinje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
147 Erna Hamzagić  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Također podržavam Mjeru 7. Mnogi ljudi uopće nisu svjesni koliko su zapravo plastične vrećice štetne za okoliš, a kada bi im se to svakodnevno govorilo na blagajni ili ih se na to podsjećalo, vjerojatno bi i njih ponukalo da promisle malo o tome. Osim toga, osvijestili bi da postoji bezbroj drugih mogućnosti za prenošenje kupljenih proizvoda te da se, primjerice, platnene vrećice mogu upotrebljavati bezbroj puta, a da je to i financijski za njih isplativije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
148 Antonija Magaš  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Podržavam Mjeru 7 kojom se uvodi naplata plastičnih vrećica. Budući da se plastične vrećice posvuda dijele besplatno, potrošači nemaju nikakvu svijest o stvarnom trošku njihove proizvodnje i sanacije te konačnom utjecaju na okoliš. Pohvalno je da će se potrošače morati informirati o štetnosti vrećica, no još je potrebnije proizvođače konkretnim mjerama tjerati da ne koriste nepotrebnu dvostruku ambalažu. Uvođenje naplate konkretna je mjera sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica jer se pokazalo da je njihova uporaba znatno pala u zemljama gdje je naplata već uvedena. Dodatni financijski izdatak će velik dio potrošača potaknuti da nose platnene torbe i košare koje se mogu dugoročno koristiti. Time se postiže viši stupanj održivosti od same mogućnosti recikliranja ili ponovnog korištenja jer se oboje s plastičnim vrećicama rijetko primjenjuje; prosječno hrvatsko kućanstvo jednostavno neće iskoristiti svih preko 600 vrećica koje godišnje „pokupi”, a recikliranje je zbog male težine vrećica u standardnim pogonima za recikliranje plastike otežano. Ukidanje nepotrebne proizvodnje u samoj je srži koncepta nula otpada (Zero Waste), koji bi i trebao biti misao vodilja ikakvog ozbiljnog Plana gospodarenja otpadom. Proizvodnja plastičnih vrećica je ekološki i geopolitički problematična jer ovisi o nafti. Za raspad plastične vrećice potrebna su stoljeća, pa ne samo da nagrđuju okoliš, već su izrazito opasne za životinje koje ih mogu progutati ili se uplesti u njih. Također uzrokuju ekonomsku štetu jer mogu primjerice zaštopati odvode i uzrokovati poplave. Vrećice nisu biorazgradive pa u okoliš prilikom raspadanja ispuštaju štetne aditive korištene pri proizvodnji, a za njima ostaje opasna plastična prašina koja obično završava u oceanima. Potrebno je definirati visinu naknade za plastične vrećice koja mora biti dovoljno značajna da potrošače navede na korištenje dugotrajnih torbi (oko 2 kune). Treba i pojasniti uključuju li lagane plastične vrećice iz Mjere vrećice u rolama na odjelima voća i povrća, koje također treba naplaćivati jer će ih u protivnom potrošači koristiti umjesto standardnih vrećica. Prikupljena sredstva obvezno zakonski namijeniti za financiranje lokalnih ekoloških i održivih projekata putem natječaja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
149 Dragica Vajić  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Podržavam Mjeru 7. pod člankom 9. stavkom 4. koja se odnosi na uvođenje obvezne naplate plastičnih vrećica. Smatram da bi se ovom mjerom smanjila nekontrolirana potrošnja i bacanje plastičnih vrećica jer bi veći broj ljudi razmislio prije uzimanja plastične vrećice u trgovini kada bi ju morao platiti. Uz poticanje građana da recikliraju otpad, u Hrvatskoj su nam prijeko potrebne mjere sprječavanja njegova nastanka kao što je zabrana dijeljenja besplatnih vrećica. Vrećice su ekološka katastrofa jer se rijetko iznova koriste ili recikliraju, a najčešće završavaju po granama drveća i grmlja ili u moru, gdje onečišćuju okoliš i ugrožavaju živote životinja koje se mogu njima ugušiti. Hrvatska uz to kao turistička zemlja ima posebne interese zaštititi svoju prirodu od plastičnih vrećica. Ovom Mjerom smanjit će se količina otpada, a potrošači će se potaknuti informacijama i dodatnim troškom radije okretati dugotrajnijim rješenjima, kao što su platnene torbe i košare. Ujedno se sredstva prikupljena od naknade za plastične vrećice mogu koristiti za financiranje ekoloških projekata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
150 Katja Matovina  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Podržavam Mjeru 7. iz razloga što korištenje laganih plastičnih vrećica negativno utječe na naš planet i njegove stanovnike. Cilj treba biti korištenje vreća koje se mogu višekratno koristiti. Jedna platnena torba može se godinama koristiti, za razliku od plastičnih vrećica koje se svakodnevno bacaju, a njihova razgradnja traje iznimno dugo. Plastične vrećice uzrokuju velike ekološke probleme jer se raspadaju desetljećima na manje dijelove te na kraju se raspadnu u plastičnu prašinu koja kontaminira ekosustave i završava u vodi i hrani. Na tisuće kitova, ptica, tuljana i kornjača umiru svake godine zbog plastičnih vrećica na moru i u podmorju, jer često zamijene plastične vrećice za hranu. Kako se plastične vrećice raspadaju i do tisuću godina, kada životinja umre nakon gutanja plastike, a njezino tijelo se raspadne, plastika ponovno dospije u more i nastavlja ubijati ostale životinje. Ne možemo samo zbog svoje komocije narušavati planet - odnosno otići u dućan bez pomisli da bismo trebali sa sobom ponijeti nešto u što ćemo staviti proizvode koje kupimo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
151 Prijatelji životinja  9.4MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA,  9.3.3Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja Pozdravljamo izuzetno značajnu Mjeru 7. pod člankom 9. stavkom 4. Nacrta prijedloga Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.-2022. godine kojom se potiče sprječavanje nastanka plastičnih vrećica. Ova mjera predlaže uvođenje naplate laganih plastičnih vrećica te obvezu informiranja potrošača o negativnom utjecaju uporabe plastičnih vrećica na okoliš radi sprječavanja nastanka komunalnog otpada. Naš je prijedlog da se iz Mjere 7. članka 9. stavka 3. točke 3. Nacrta prijedloga Plana gospodarenja otpadom briše riječ „prekomjerna”, te da ona glasi: „Potrebno je uvesti obveznu naplatu za lagane plastične vrećice za nošenje i obvezu prodavateljima da na mjestu prodaje plastičnih vrećica informiraju potrošače o negativnom utjecaju potrošnje plastičnih vrećica za nošenje na okoliš, uključujući i mjesta gdje potrošači sami uzimaju plastične vrećice (vrećice u rolama za voće i povrće i sl.).” Ovaj prijedlog dajemo s obzirom na to da iz predložene formulacije Mjere nije jasno što znači prekomjerna potrošnja plastičnih vrećica. Budući da se Mjera predlaže s ciljem sprječavanja nastanka otpada, ona podrazumijeva promicanje potpune zamjene jednokratnih plastičnih vrećica održivim i dugovječnim alternativama, pa je prema tome svaka potrošnja laganih plastičnih vrećica prekomjerna. Izuzetno je važno ne samo razvrstati, reciklirati ili nanovo koristiti stvoreni otpad, već i poticati da do njegova nastanka niti ne dođe. Upravo besplatnim i nekontroliranim dijeljenjem laganih plastičnih vrećica u trgovinama stvara se nepotreban otpad, a uvođenje njihove obvezne naplate izravno bi utjecalo na smanjenje korištenja plastičnih vrećica te potaknulo upotrebu trajnih vrećica, torbi i košara koje se mogu višekratno koristiti. U Hrvatskoj se godišnje troši oko 150–170 vrećica po stanovniku, što na državnoj razini iznosi oko 700 milijuna vrećica. Zbog visokih troškova te nedostatka potrebne infrastrukture u svijetu se reciklira samo oko 1–6% plastičnih vrećica, dok ostatak završava na odlagalištima i u prirodi, gdje onečišćuje okoliš i ugrožava živote životinja. Hrvatska kao turistička zemlja ima posebne interese zaštititi svoje nacionalne parkove, mora i plaže, jezera, rijeka i šume od plastičnih vrećica uvodeći konkretne i stroge mjere protiv njihova korištenja. Ova je Mjera također u skladu s odredbom Europske komisije od 4. studenoga 2013. godine koja od država članica zahtijeva smanjenje uporabe laganih plastičnih vrećica te odlukom Europskog parlamenta od 28. travnja 2015. godine koja ističe nužnost smanjenja upotrebe laganih plastičnih vrećica. Europska komisija predložila je državama članicama da poduzmu mjere i osiguraju da prosječna potrošnja laganih vrećica ne prelazi 90 komada po stanovniku do 2019. i 40 do kraja 2025. godine, ili da do kraja 2018. godine osiguraju da prodavači vrećice ne dijele besplatno. Ova mjera pokazala se učinkovitom u zemljama Europske unije u kojima je uvedena. Tako je po uvođenju naknade za plastične vrećice 2002. godine u Irskoj njihova godišnja potrošnja po stanovniku pala s 328 na 21 komad. Primjer uspješnog smanjenja korištenja plastičnih vrećica predstavljaju Danska i Finska, čiji stanovnici koriste svega četiri vrećice godišnje. Predlažemo da se novac prikupljen od naknade koristiti namjenski za financiranje projekata za zaštitu okoliša i promicanje održivosti. Kao primjer dobre prakse možemo navesti Sjevernu Irsku, koja prihodima od naknade za plastične vrećice financira lokalne ekološke projekte. Udruga Prijatelji životinja kampanju za zabranu distribucije besplatnih tankih plastičnih vrećica pokrenula je 2009. godine peticijom za zabranu plastičnih vrećica. Peticiju je potpisalo više od 27.000 građana, što ukazuje na visoku ekološku osviještenost hrvatskih građana o problematici plastičnih vrećica. Iz navedenih razloga pohvaljujemo i dajemo podršku ovoj bitnoj i nužnoj mjeri kojom bi se znatno unaprijedila dobrobit životinja i očuvanje okoliša u Hrvatskoj, uvažio glas mnogobrojnih građana zabrinutih za ekološku problematiku te ispoštivale odredbe Europske komisije i Europskog parlamenta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
152 Dalibor Barbalić Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 10FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA 10 FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA M 1.4.6 Planiranje energetske oporabe 1.000.000 kuna PREDLAŽEMO M 1.4.6 Provedba energetske oporabe 112.000.000 kuna Nije prihvaćen Odbijeno
153 GKP Komunalac d.o.o. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 10FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA 10. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA - u Tablici 31 potrebo je predvidjeti znatnije povećanje sredstava za mjeru M 1.1.2 (Uspostava centara za ponovnu uporabu) i M 1.2.2. (Nabava opreme i vozila, te izgradnju postojenja za sortiranje) - sredstava za mjeru M 1.2.2. su manja od vrijednosti izgradnje samo jednog RCGO što nije nikako dovoljno ako se želi povećati odvojeno prikupljanje otpada Primljeno na znanje Navedeni iznosi su indikativni
154 HGK Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 10FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu smatraju da bi Plan trebao sadržavati Kartu gospodarenja otpadom temeljem članka 17. stavka 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Potrebno je dati poveznicu pregleda ulaganja i potrebnih financijskih sredstava tijekom pojedinih vrsta otpada i postojećim kapacitetima. Također, članice Zajednice i Udruženja mišljenja su kako je potrebno jasnije navesti na što će se predviđena sredstva utrošiti. U Odnosu na mjeru 1.1.1. članice Udruženja i Zajednice smatraju da je navedena mjera upitne ekonomičnosti. Posebno iz razloga što nedostaju analize učinkovitosti i provedivosti predloženih mjera. Nadalje, u odnosu na sredstva za provedbu projekata, članice Udruženja i Zajednice smatraju da je u cilju ujednačavanja pristupa potrebno omogućiti privatnom sektoru pristup EU fondovima iz kojega bi se i njihovi projekti sufinanciali. Prihvaćen Prihvaćeno
155 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 10FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA Str. 78. Predviđena financijska sredstva nisu raspoređena na način da omogućavaju uspješno provedbu ciljeva i mjera zacrtanih planom te potiču izbjegavanje i odvojeno prikupljanje otpada. Sredstva namijenjena centrima za ponovnu uporabu su značajno smanjena u odnosu na Plan gospodarenja otpadom RH koji je u lipnju 2016. godine bio na javnoj raspravi. Također sredstvima namijenjenim za nabavku opreme i vozila za odvojeno prikupljanje ne može se uspostaviti odgovarajući sustavi odvojenog prikupljanja. S druge strane ulažu se značajna sredstva u reciklažana dvorišta koja se dosad nisu pokazala uspješnima u postizanju većih količina odvojenog prikupljanja. Tako primjerice splitsko reciklažno dvorište na Karepovcu ne postiže rezultate u odvojenom prikupljanju otpada, iako su njega uložena značajna sredstva. Dijelom je ovo rezultati loše lokacije i radnog vremena ne prilagođenog zaposlenim građanima. Planirana sredstva za nabavku opreme za odvojeno prikupljanje biootpada, vozila te izgradnju kompostana ne zadovoljavaju potrebe RH. Slična je situacija i sa nabavkom spremnika za odvojeno prikupljanje tekstila s kojima je moguće kupiti oko 140 kontejnera, dok je cilj smanjiti udio tekstila u miješanom komunalnom otpadu sa 2,9% na 2%. Financijska sredstva predviđena za provedbu Plana sprječavanja nastanka otpada daleko su podcijenjena ukoliko se želi postići uspješna provedba plana. Također smanjena su sredstva za rješavanje problema morskog otpada, a koji je iz godine u godinu sve veći (http://sunce-st.org/defishgear-projekt-sustav-upravljanja-morskim-otpadom-u-jadranskoj-regiji/; http://sunce-st.org/jedemo-plastiku-koju-bacamo/). S obzirom na sve navedeno ovim putem zahtijevamo da se financijski plan izmjeni, te se predvide sredstva kako je to bilo predviđeno Planom koji je bio na javnoj raspravi u lipnju 2016. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
156 HGK Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 10FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK: 1.1.1. Smatramo da treba smanjiti navedeni iznos sredstava na 30 milijuna kuna. 1.3.2. Povećati za 40 milijuna kuna tako da ukupno iznosi 70 milijuna kuna. 1.2.1. Povećati za 10 milijuna kuna tako da ukupno iznosi 90 milijuna kuna. Prihvaćen Primljeno na znanje
157 GKP Komunalac d.o.o. 11PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA,  11.2NAKNADA GOSPODARENJA POSEBNOM KATEGORIJOM OTPADA 11.3. Naknada gospodarenja posebnom kategorijom otpada - u posebnu kategoriju otpada uvrstiti i tetrapak (višeslojnu ambalažu) čime bi se pokrili troškovi prikupljanja. Za tetrapak se plaća naknada kod stavljanja na tržište, ali nije predviđena njezina raspodjela za skupljanje, te prijevoz do oporabitelja - ukoliko proizvođač sam zbrinjava tetrapak, to bi trebalo biti javno objavljeno, kao što je to za ambalažu od herbicida - isto se predlaže i za pelene koje treba uvrstiti u posebnu kategoriju otpada Primljeno na znanje Primljeno na znanje
158 EKO-OZRA d.o.o. 11PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA,  11.2NAKNADA GOSPODARENJA POSEBNOM KATEGORIJOM OTPADA Industrija prihvaća i podržava princip da kao onečišćivač plaća za potencijalno zagađenje okoliša, ali predlaže izmjenu odredbi po kojima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dalje isključivo sam upravlja gospodarenjem ambalažnim otpadom i vlasnik je prikupljene ambalaže od pića i napitaka. Država bi trebala omogućiti udruženoj industriji da zbrine otpad koji proizvede u skladu s konceptom proširene odgovornosti proizvođača. U Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži (čl. 6.) ističe se kako je proizvođač obvezan ispuniti ciljeve,koje mu propisuje država, uplatom naknade gospodarenja na račun (državnog) Fonda, koji time preuzima (proizvođačevu) obvezu ispunjavanja ciljeva. Industrija smatra kako je uloga države da definira ciljeve sustava gospodarenja otpadom te da kontrolira provedbu. Ispunjavanje tih ciljeva, odnosno prikupljanje otpada i njegovo pretvaranje u sirovinu za ponovnu upotrebu trebalo bi biti prepušteno onima kojima je potrebna za idući proizvodni ciklus – industriji. Industrija stoga zagovara sustav koji se temelji na načelu obveze povrata ambalaže stavljene na tržište koju tvrtke obveznici prenose na treće tijelo – recovery organizaciju ili PRO – Producers Responibility Organization. Osnivanje organizacija (zasebnih trgovačkih društava) kojima upravljaju gospodarstvenici predviđeno je važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Stoga predlažemo izmjene Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži NN 88/2015 i Uredbe o otpadnoj ambalaži NN 97/2015 sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji bi regulirao rad organizacije Primljeno na znanje Primljeno na znanje
159 GKP Komunalac d.o.o. 11PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA,  11.3POVRATNA NAKNADA 11.4. Povratna naknada - ponovo uvesti povratnu naknadu za plastičnu ambalažu za mlijeko. Nakon što je ukinuta, cijena nije smanjena za cjelokupni iznos naknada koje se plaćaju kod stavljanja ambalaže na tržište, već samo za iznos povratne naknade. Ukidanje povratne naknade nije smanjilo cijenu, a ambalaža se u pravilu odlaže u komunalni otpad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
160 EKO-OZRA d.o.o. 11PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA,  11.3POVRATNA NAKNADA U tablici 31. predviđaju se znatna financijska sredstva za provedbu plana mjera od kojih izdvajamo samo neka ; nabavka opreme i vozila za odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike i stakla 80.000.000 kn, izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog papira/kartona, metala, stakla, plastike i drva (sortirnica) 350.000.000 kn, izgradnja reciklažnih dvorišta 500.000.000 kn i ako tome dodamo dosadašnja ulaganja FZOEU od cca 500 milijuna kuna koja su uložena za izgradnju reciklažnih dvorišta, zelenih otoka, kontejnera i slično , smatramo da bi uspostavom ovoga cjelovitog sustava trebalo napustiti sustav povratnih naknada i istu vrstu ambalažnog otpada tretirati na isti način što bi uvelike pojeftinilo sustav gospodarenja ambalažnim otpadom. Ukoliko država ostane pri sustavu depozita za pica i napitke volumena veceg od 0,2 L bez prethodne detaljne analize, kombinacija dvaju sistema imati ce za posljedicu više troškove jer ostala ambalaža predstavlja premale kolicine koje ne mogu apsorbirati fiksne troškove selektivnog prikupljanja i ne mogu motivirati sudionike na selektivne programe sakupljanja. Naime, dosadašnjim izdvajanjem PET, stakla i limene ambalaže obuhvaćenim sustavom povratne naknade, ostaje ambalaža koja nema toliku tržišnu vrijednost i koja uzrokuju dodatni trošak. Republika Hrvatska ima dualni sustav-jedan za ambalažu od pića i napitaka a drugi za ostalu ambalažu – što je vrlo skup sustav. Od ukupne količine ambalaže stavljene na tržište RH u 2015. ( 215.533 tona ) količina ambalaže koja je u sustavu povratne naknade (PET, staklo, limena ambalaža volumena većeg od 0,2L a obuhvaća pića i napitke) je 57.416 tona što čini 26,6% od ukupne količine ambalaže. Povrat ambalaže koji je u sustavu povratne naknade u 2015. je bio 82,7% ( prikupljeno cca 47,500 tona) što čini 33,8 % od ukupne količine sakupljenog ambalažnog otpada 140.441 tone. Za 47.500 tona prikupljenog ambalažnog otpada koji je obuhvaćen sustavom povratne naknade utrošeno je za manipulativne troškove trgovini, vreće, prijevoz, centre za gospodarenje otpadom, cestarine, skladištenje između cca 160-170 mlijuna kuna. Za ostatak sakupljene količine ambalažnog otpada 92.941 tona što čini ( 66,1% ukupne količine sakupljenog ambalažnog otpada ) utrošeno je cca 64, 6 mln kuna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
161 HGK 11PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA,  11.3POVRATNA NAKNADA Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gopodarstva pri HGK: Potrebno je dodati poglavlje pod naslovom: "POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA“. Članak 29. stavak 1. ZOGO propisuje poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Ova poticajna naknada nije riješena Planom pa bi ju trebalo dodati u plan i osmisliti. Prihvaćen Prihvaćeno
162 GKP Komunalac d.o.o. 11PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA,  11.4NAKNADA ZA JAVNU USLUGU PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA 11.5. Naknada za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada - obaveza vaganja otpada na svim odlagalištima - utvrđivanje stvarnih količina odvojeno prikupljenog otpada za određenu JLS nije moguće bez promjene i uvođenja jedinstvenog informacijskog sustav za otpad koji će omogućiti unos, prikupljanje i obradu podataka po skupljačima, proizvođačima, te mjestu prikupljanja u jedinicama lokalne i regionalne samouprave - trenutno predviđeni model obračuna je da zapremina posude bude fiksna, a varijabilan broj odvoza. Za ovo je potrebno skupo čipiranje posuda, ugradnja uređaja za očitanje na vozila i promjena informacijskog sustava za obračun što nije primjereno u trenutku kad još nije razvijena osnovna infrastruktura (nema kompostišta, reciklažnih dvorišta, saniranih odlagališta). - zakonom bi trebalo omogućiti još jedan dodatni model obračuna po volumenu, ali puno jeftiniji i primjereniji ovom trenutku. Predlaže se da broj odvoza komunalnog otpada bude fiksan (jedan tjedno ili dva puta mjesečno), a da korisnici mogu birati zapreminu (veličinu) posude, čime direktno utječu na cijenu usluge. Korisnicima bi se omogućila besplatna promjena veličine posude jednom tijekom godine. Ovime prestaje potreba za ugradnjom skupih čipova i uređaja za očitanje i prijenos podataka na vozilu, a sustav potiče odvojeno prikupljanje otpada jer će većina korisnika ići na manje posude od onih koje su im realno potrebne. - primjenom ovog predloženog modela obračuna sredstva od čipova i opreme za očitanje i prijenos podataka o pražnjenjima posuda mogu se preusmjeriti i uložiti u osnovnu infrastrukturu. - trenutno predviđeni model obračuna je da zapremina posude bude fiksna, a varijabilan broj odvoza. Za ovo je potrebno skupo čipiranje posuda, ugradnja uređaja za očitanje na vozila i promjena informacijskog sustava za obračun što nije primjereno u trenutku kad još nije razvijena osnovna infrastruktura (nema kompostišta, reciklažnih dvorišta, saniranih odlagališta). - zakonom bi trebalo omogućiti još jedan dodatni model obračuna po volumenu, ali puno jeftiniji i primjereniji ovom trenutku. Predlaže se da broj odvoza komunalnog otpada bude fiksan (jedan tjedno ili dva puta mjesečno), a da korisnici mogu birati zapreminu (veličinu) posude, čime direktno utječu na cijenu usluge. Korisnicima bi se omogućila besplatna promjena veličine posude jednom tijekom godine. Ovime prestaje potreba za ugradnjom skupih čipova i uređaja za očitanje i prijenos podataka na vozilu, a sustav potiče odvojeno prikupljanje otpada jer će većina korisnika ići na manje posude od onih koje su im realno potrebne. - primjenom ovog predloženog modela obračuna sredstva od čipova i opreme za očitanje i prijenos podataka o pražnjenjima posuda mogu se preusmjeriti i uložiti u osnovnu infrastrukturu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
163 GKP Komunalac d.o.o. 11PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA,  11.4NAKNADA ZA JAVNU USLUGU PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA 11.4. Povratna naknada - ponovo uvesti povratnu naknadu za plastičnu ambalažu za mlijeko. Nakon što je ukinuta, cijena nije smanjena za cjelokupni iznos naknada koje se plaćaju kod stavljanja ambalaže na tržište, već samo za iznos povratne naknade. Ukidanje povratne naknade nije smanjilo cijenu, a ambalaža se u pravilu odlaže u komunalni otpad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
164 HGK 11PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA,  11.4NAKNADA ZA JAVNU USLUGU PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK: U drugom odjeljku, u posljednjoj rečenici, potrebno je izbaciti riječ „vjerojatno“ i tekst „(korisnici koji žive u višestambenim zgradama)“. Obrazloženje: Javna usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada po svojoj naravi nije odvoz po narudžbi. Ona sadrži i komponentu spremnosti sustava za preuzimanje otpada od korisnika, bez obzira da li je točno određeni korisnik određenog dana svoju kantu za otpad iznio na pražnjenje. Solidarnost se očituje i u tome što komunalna društva svim svojim korisnicima kroz cijenu odvoza naplaćuju jednaku jediničnu cijenu prijevoza, bez obzira što su neki korisnici na 1km od deponije, a neki možda i na 50km. Solidarnost je potrebna i u sredinama s velikom oscilacijom broja korisnika komunalne usluge tijekom godine, jer bi inače domicilno stanovništvo plaćalo troškove sustava koji je za njihove potrebe preskup zbog predimenzioniranosti. Dakle, ne radi se samo o korisnicima u višestambenim zgradama, nego pitanje načina obračuna cijene treba gledati daleko šire da bi se udovoljilo kriterijima propisanim u ZOGO-u („onečišćivač plaća“ i „postizanje ekonomske održivosti isporučitelja usluge“).” Nije prihvaćen Odbijeno
165 Udruga stručnjaka za Održivi razvoj Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. godine, 12DODACI Članovi USORa predlažu da se na kraju ugradi još jedan dodatak - korisne poveznice (predlažemo na kraju dokumenta). U navedeni dodatak potrebno je ugraditi sve poveznice na odgovarajuće dokumente. Navedenim izvorima informacija povećava se znanje i doprinosti jasnoći Plana (za primjer vidjeti http://ec.europa.eu/environment/waste/prevention/pdf/Waste%20prevention%20guidelines.pdf) Primljeno na znanje Primljeno na znanje
166 Dalibor Barbalić 12DODACI, 12.2TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH 12.2 TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH M 1.4.6. Planiranje energetske oporabe 2022.  Predlažemo M 1.4.6 Početak primjene energetske oporabe 2017. Nije prihvaćen Odbijeno
167 GKP Komunalac d.o.o. 12DODACI, 12.2TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH 12.2. Terminski plan provedbe Plana gospodarenja otpadom - korigirati rokove i vrijeme provedbe pojedinih mjera sukladno gore navedenim prijedlozima Primljeno na znanje Primljeno na znanje
168 HGK 12DODACI, 12.2TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH U odnosu na mjeru 2.1.2. članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu ističu da je za razvoj kružnog gospodarstva važno reći i što nakon sortiranja. U više navrata ovo je obrazloženo. U odnosu na mjeru 2.1.6. članice Zajednice i Udruženja mišljenja su da je potrebno utvrditi o kojim se postrojenjima radi ili su osigurane neke lokacije, s obzirom da se to očekuje od privatnog sektora do 2022. godine (tako se može zaključiti iz poglavlja 7.1., mjera 1.2.6. ovog Plana). Kako će privatni sektor planirati investicije kada nema kvalitetnih podataka o „ulaznim sirovinama“, a mjera izgradnje reciklažnih dvorišta i dodatnih kapacitete sortirnica u nadležnosti JLS (mjera 1.2.3. i mjera 1.2.2. je predviđena za 2019./2020.)? U odnosu na mjeru 1.4.6. članice Udruženja i Zajednice ostaju kod mišljenja navedenog u poglavlju 7.1., (mjera 1.4.6.), a vezano uz planiranje energetske oporabe, koja mjera glasi: „Ova mjera uključuje analizu i ocjenu potrebe za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju (2023.-2028.). Na osnovu praćenja kretanja količina i sastava otpada te legislative EU tijekom ovog planskog razdoblja potrebno je definirati eventualno potrebne kapacitete i lokacije energetske oporabe otpada u RH.“ Članice se slažu da nema smisla planirati energetsku oporabu ukoliko se ne zna postoji li „ulaz“ u postrojenje bez obzira o kojem tipu postrojenja se radi, međutim ukoliko uspije ovakav Plan onda neće biti tog „ulaza“, a ukoliko ne uspije nastati će panika da je potrebno "hitno planirati postrojenja za energetsku oporabu" što je dugotrajan proces. Jednostavno, ukoliko plan ne uspije, kvaliteta podataka o otpadu neće biti značajno bolja nego što je danas. Ova mjera djeluje kao alternativni scenarij ili plan B. U odnosu na mjeru 2.6.1. članice Zajednice i Udruženja mišljenja su da osim morskog otpada postoji i otpad iz rijeka, tzv. naplavine. Ova kategorija otpada čini se zanemarenom u Planu, slijedom čega se predlaže uključivanje i ove kategorije otpada u aktivnosti koje su predmet ovog Plana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
169 HGK 12DODACI, 12.2TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH Grupacija održavanja čistoće unutar Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK: Nužno je ispraviti brojeve mjera u tablici na str. 83. i to od broja M 2.1.1 do M 3.1.2. u brojeve M 1.2.1, M 1.2.2. itd… M 2.1.4 Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini predviđeno je za 2017. godinu. Smatramo da bi to trebalo proširiti i na 2018. godinu. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno
170 HGK 12DODACI, 13.3PRIKAZ MJERA PLANA SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA U odnosu na mjeru uvođenja poticajne naknade za ponovno korištenje materijala od rušenja, gospodarski subjekti okupljeni u Zajednici za zaštitu okoliša u gospodarstvu i Udruženju za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu zabrinuti su vezano uz način provedbe ove mjere. Smatraju kako je potrebno obratiti pažnju na način kojim se potiče priprema tog materijala da njegovo korištenje postane ponovno moguće (to nema dovoljnog multiplikativnog učinka na nacionalno gospodarstvo i moglo bi se pretvoriti u ranije pojašnjeni „izvoz nacionalnih potpora“) ili zaista ponovno korištenje. Primjerice, potiče li se onoga tko „drobi“ građevni otpad ili se potiče onoga tko takav otpad proizveden prema nekom standardu koristi za proizvodnju novih proizvoda, a time automatski i stimulira onoga tko „drobi“ taj otpad. Ako nema u RH mogućnosti i potrebe za takvim korištenjem (a za navedeno je potrebna diverzificirana industrija) onda će se otpad koji je prošao djelomičnu obradu izvoziti i prodavati po „konkurentnoj cijeni“ koja je „konkurentna“ zato jer je u njezinoj strukturi dobar dio „nacionalne potpore“ koja će biti izvezena u inozemstvo. Slična je situacija i s vjetroelektranama o kojima je u zadnje vrijeme dosta govora u medijima. U odnosu na mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja, članice Zajednice i Udruženja prepoznaju i podržavaju potrebu za edukacijom i komunikacijskim kampanjama. No, valja voditi računa i o odgovornom ponašanju oglašivača, odnosno proizvođača koji svoje proizvode oglašavaju na neodrživ način (primjerice kroz promo-letke trgovina koji nerjetko završe na odlagalištima i obvezuju građane na odvajanje otpada). Primljeno na znanje Primljeno na znanje