Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Stipe Baučić PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ovakvim Prijedlogom Zakona ovlašteni inženjeri geodezije ostali bi i dalje u neravnopravnom položaju u odnosu na svoje kolege arhitektonske, građevinske, elektrotehničke i strojarske struke koji sudjeluju u poslovima prostornog uređenja i gradnje. U Članku 51. Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 49/11, 25/13) regulirana je djelatnost upravljanja projekata gradnje, a u Članku 54. navedeni su uvjeti za Voditelja projekta. U Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti takve mogućnosti nema, što nas je, kao ovlaštene inženjere koji sudjelujemo u poslovima prostornog uređenja i gradnje, u organizacijskom smislu dovelo u neravnopravan položaj. Predlažem da se u novom Zakonu, obzirom da u nekim vrstama projekata sudjelujemo u znatnoj mjeri, slično kao što se to događa i sa ostale četiri navedene struke, te posebno obzirom na novi sustav studiranja koji omogućava budućim mag.ing. geod. kombiniranje različitih kolegija do konačne diplome, uvede takva mogućnost organizacijskog napredovanja i za ovlaštene inženjere geodezije. Za ilustraciju kako se postaje Voditelj projekta prilažem link na stranice Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu s aktualnim programom edukacije za Voditelja projekta: http://gradst.unist.hr/Portals/9/docs/voditelj-ica_projekta/Obavijest%20i%20pozivnica.pdf Ujedno, skrećem pažnju kolegama koji sudjeluju u radnim grupama kod pripreme zakonskih prijedloga na problematičnu odredbu Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, u Članku 59. alineji 6. u kojoj je kao zadaća građevinske struke navedena: "- izrada snimka postojećeg stanja za sve građevine,", što napisano na ovakav način direktno zadire u poslove geodetske struke. Ne postoji odgovor
2 Borna Gradečak PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Odredbe dane u prijedlogu Zakona smanjuju postojeće odrednice važećih propisa prema najmanjim zajedničkim kvalifikacijama i kvaliteti proizvoda geodetske struke. Tvrdnja zakonodavca o tome da "Nova zakonska rješenja koja se uvode predloženim Zakonom imat će pozitivan učinak na poslovanje gospodarskih subjekata u području geodetske djelatnosti" nisu poduprta niti sa jednim dokazom, a iz predloženog može se iščitati potpuno suprotne činjenice i posljedice i za Ovlaštene inženjere, za HKOIG, pa i društvo u cjelini. Ovakav prijedlog Zakona treći je pokušaj donošenja lošeg zakonskog rješenja koje potrebno je doraditi prema stvarnim potrebama geodetske struke uz suradnju svih čimbenika (DGU-HKOIG-HUP-GF). Ukoliko navedene odredbe prijedloga Zakona ostanu kako su navedene, siguran je smjer prema Ustavnoj tužbi i zaštiti jednakosti pred Zakonom. Ne postoji odgovor
3 Tomislav Gucek PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ovaj zakon bi trebao obuhvatiti cjelokupno obavljanje geodetske djelatnosti, uključujući i geodetske tehničare koji tu djelatnost obavljaju kao obrtnici trajno. Također, ovim zakonom bi trebalo dovesti u red i pregledavanje elaborata u DGU i tu uvesti nadzor nad službenicima i voditeljima, a ne kao do sad da su ovlaštenici prepušteni samovolji nestručnih i neškolovanih službenika i voditelja. Ne postoji odgovor
4 Branko Kleković PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ovakav prijedlog Zakona koji je izazvao velik broj negativnih reakcija potrebno je povući iz procedure. Ne postoji odgovor
5 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ovdje predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (ZOGD) s konačnim prijedlogom zakona predlažu se bitne izmjene dosadašnjeg funkcioniranja geodetske djelatnosti uopće. Prijedlog je popraćen obrazloženjem da se ovo čini radi usklađenja pravnog sustava Republike Hrvatske s propisima Europske unije. Stajalište je HKOIG-a da rješenja predložena u tekstu Nacrta prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti s konačnim prijedlogom zakona nisu dobra za struku, ali ni za društvo u cjelini. Stoga, sukladno našoj stručnoj naravi i društvenoj zadaći, nalazimo se pozvani predložiti i pojasniti konceptualni stav struke, koji pri donošenju ovoga zakona treba biti uzet u obzir, a u svrhu reguliranja pravilnog, stručnog i društveno odgovornoga obavljanja geodetskih poslova u Republici Hrvatskoj kao punopravnoj članici Europske unije. HKOIG smatra da predložene izmjene ZOGD nisu kvalitetan a niti jedini mogući način mijenjanja ZOGD, tj. njegovog usklađivanja sa direktivama EU, te da europske direktive daju puno veću slobodu za reguliranje geodetske profesije na nacionalnom nivou. Također, smatra da bi tekstom novog ZOGD trebalo odrediti i smjer promjena ovlasti ovlaštenih inženjera geodezije a što bi trebalo uskladiti sa radnjama na izmjenama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Temeljem takvog stava HKOIG je formirala radnu skupinu sastavljenu od priznatih stručnjaka pravne i geodetske profesije čiji je cilj bio predložiti novi pristup obavljanju stručnih geodetskih poslova kao regulirane profesije u Republici Hrvatskoj. Rezultat rada navedene radne skupine je dokument „Nova uloga ovlaštenog inženjera geodezije“ prezentiran u listopadu 2016. godine na 9. simpoziju ovlaštenih inženjera geodezije održanom u Opatiji i koji se može preuzeti putem poveznice: http://www.hkoig.hr/assets/NOVA-ULOGA-OVLASTENOG-INZENJERA-GEODEZIJE/Nova-uloga-inzenjera-geodezije.pdf HKOIG smatra da sadašnji tekst Nacrta prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti sa konačnim prijedlogom zakona treba povući iz hitne procedure donošenja te ga još jednom preispitati u skladu sa iznesenim prijedlozima i objašnjenjima u dokumentu „Nova uloga ovlaštenog inženjera geodezije“ te komentarima HKOIG-a danim u ovom javnom savjetovanju. Ne postoji odgovor
6 Mladen Lač PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Status mirovanja u Komori treba ukinuti, odnosno ovlaštenik mora izabrati želi li biti član Komore ili ne. Obzirom da ovim novim prijedlogom Zakona stručni nadzor nad radom ovlaštenih inženjera geodezije postaje dio javnih ovlasti Komore, ista neće moći postupati prema članovima u mirovanju kao niti do sada, što samo po sebi nepotrebno implicira stvaranje novih problema za čije riješavanje neće jasno biti određene instance niti procedure (bar ovim prijedlogom Zakona nije predviđeno mjesto i način riješavanja takovih problema). Ovim prijedlogom Zakona nije riješeno stegovno postupanje prema ovlaštenicima kojima je članstvo u mirovanju a koji će biti prijavljeni po bilo kojoj osnovi. Dosadašnji zakonodavni okvir također nije imao riješenu situaciju za članove u mirovanju koji obavljaju inženjerske poslove ili ako tu mjeru izigraju na bilo koji način, oni jednostavno niti do sada nisu bili odgovorni pred stegovnim tijelima Komore obzirom na činjenično stanje da im miruju prava i obveze koje proistječu iz samog članstva u Komori. Samo po sebi postavlja se jednostavno pitanje koja je uopće svrha institucije "Članstva u mirovanju"? Ne postoji odgovor
7 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ovim prijedlogom zakona će doći do disfunkcionalnosti struke i omogućiti neodgovorno ponašanje ovlaštenih inženjera geodezije te dovesti do imovinsko-pravnih nesigurnosti, zaustavljanja investicija te uvesti kaos u zemljišno pravo i vlasničke odnose. Ne postoji odgovor
8 Tomislav Gucek PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Komentar na članak 46 Nacrta Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti s konačnim prijedlogom zakona. Stavak 1. ovog članka je vjerojatno copy paste greškom ostao nepotpun. Nedostaje dio rečenice: „,ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer“ ispred: „ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova“. Pretpostavljam da se radi o sličnom propisu kao kod drugih propisa za upis ostalih ovlaštenih inženjera u njihove komore kod kojih se dio rečenice „ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova“ odnosi na specijalistički stručni studij. Pogledao sam Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti s konačnim prijedlogom zakona koji je bio objavljen na savjetovanju u razdoblju od 3.06.2016. godine do 20.06.2016. godine. U navedenom Nacrtu je upravo navedeno kao kod drugih propisa za upisa ovlaštenih inženjera u njihove komore. U objavljenom izvješću na navedeni Nacrt nije uvažen niti jedan komentar, ali je vidljivo u ovom nacrtu kako je prihvaćen i ubačen komentar tj prijedlog Geodetskog fakulteta u Zagrebu na navedeni članak bez obrazloženja. Ne postoji odgovor
9 Mladen Lač PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Status mirovanja u Komori treba ukinuti, odnosno ovlaštenik mora izabrati želi li biti član Komore ili ne. Obzirom da ovim novim prijedlogom Zakona stručni nadzor nad radom ovlaštenih inženjera geodezije postaje dio javnih ovlasti Komore, ista neće moći postupati prema članovima u mirovanju kao niti do sada, što samo po sebi nepotrebno implicira stvaranje novih problema za čije riješavanje neće jasno biti određene instance niti procedure (bar ovim prijedlogom Zakona nije predviđeno mjesto i način riješavanja takovih problema). Ovim prijedlogom Zakona nije riješeno stegovno postupanje prema ovlaštenicima kojima je članstvo u mirovanju a koji će biti prijavljeni po bilo kojoj osnovi. Dosadašnji zakonodavni okvir također nije imao riješenu situaciju za članove u mirovanju koji obavljaju inženjerske poslove ili ako tu mjeru izigraju na bilo koji način, oni jednostavno niti do sada nisu bili odgovorni pred stegovnim tijelima Komore obzirom na činjenično stanje da im miruju prava i obveze koje proistječu iz samog članstva u Komori. Samo po sebi postavlja se jednostavno pitanje koja je uopće svrha institucije "Članstva u mirovanju"? Ne postoji odgovor
10 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zar je ovo način uvođenja reda u katastra i zemljišne knjige; radi prikrivanja nemara i nerada dovesti u pitanje pravnu sigurnost i posljedično zaustaviti investicije i prosperitet. Ne postoji odgovor
11 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ukoliko se donese zakon u ovom predloženom obliku, a koji je u istom obliku od prošlih savjetovanja jer NITI JEDAN kometar nije usvojen, na prethodnim savjetovanjima i stručnim skupovima od cijele struke ocjenjen krajnje negativno, pokazat će se koliko nesavjesni birokratski pristup šteti svim grenfield investicijama i gospodarstvu države. Ne postoji odgovor
12 Borna Gradečak II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Kakva je to "tehnička podloga"? Svaki projekt je tehnička podloga zahvata u prostoru, ali se za podatke dane od drugih struka udruženih u Komore (građevinske, elektro, strojarske, arhitektonska) ne određuje da su projekti tehnička podloga. Postoji stručna (geodetska) podloga pa je potrebno izbaciti pojam/riječ "tehnička" iz opisa. Ne postoji odgovor
13 Branko Kleković II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Nažalost i u ovom slučaju državna tijela "ugrađuju" europska pravila nepovoljniji način za svoje građane pritom se pozivajući na europske propise koji ne traže da to napravimo na način na koji se predlaže. Da "europa" želi sve unificirati onda bi donijela uredbu koja bi se izravno primjenjivala, a ne direktivu kao alat približavanja. Ne postoji odgovor
14 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Pitanje ukidanja suglasnosti DGU za obavljanje stručnih geodetskih poslova izuzetno je važna stvar koja potencijalno može rezultirati unošenjem dodatnog nereda u sustav i smatramo da je potrebno znatno više vremena, analiza i projekcija prije donošenja tako važne promjene. Napominjemo da je u važećem Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 124/10, 56/13) navedeno da su poslovi državne izmjere i katastra nekretnina od interesa za Republiku Hrvatsku, te kao takvi trebaju biti povjereni pravnim i fizičkim osobama koje imaju odgovarajuću suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje istih. Prepuštanje poslova od državnog interesa isključivoj regulaciji tržišta, odnosno definiranju sposobnosti geodetskih izvoditelja samo kroz uvjete koje će u nadmetanjima propisivati naručitelj smatramo pogrešnim pristupom koji će zasigurno imati dalekosežne negativne posljedice i za struku i za interese društva u cjelini. Podsjećamo da je i Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) propisano izdavanje suglasnosti od strane Ministarstva za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje što jasno govori da stav predlagatelja ovog Zakona o tome da su suglasnosti u suprotnosti sa regulativom Europske unije nije točan ili pokazuje stajalište da su poslovi državne izmjere i katastra nekretnina od manje važnosti za Republiku Hrvatsku. Ne postoji odgovor
15 Grga K II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Nevjerojatna je tvrdnja kako je utvrđeno da se obavljanje geodetske djelatnost regulira propisima javne nabave. U većini članica EU uvtrđivanje prava vlasništva i posjeda (land property) je regulirano javnim ovlastima, postoji kontrola kvalitete geodetskih radova (QC) od javnih vlasti i NIGDJE nije prepušteno kaosu i ukidanju kontrola kako se predlaže ovim zakonom. U zapadnoj demokraciji je nedopustivo "igranje" pravom vlasništva. Na internetskim stranicama se lako mogu provjeriti uvjeti za stupanje u komore u zapadnoj europi. Pravna sigurnost, sigurnost vlasništva i stroga regulativa je razlog zašto su zemlje zapadne Europe privlačnije investitorima nego RH unatoč višestruko skupljoj radnoj snagi. Da li bi "zdrav" investitor gradio tvornicu bez čistog vlasništva i urednih dozvola? Da li bi Englez, Nizozemac ili Nijemac dozvolili da im međe uređuje osoba koja nema dovoljno stručnog iskustva i sumnjivih kvalifikacija? Sigurno ne, ali očito je Hrvatima određen drugi standard odnosno ne postojanje standarda i kvalitete po ovom prijedlogu zakona. Zašto za mene i moj rad ne bi postojala kontrola kvalitete jer meni to ne smeta? Očito neke smeta, a to su oni koji ne znaju raditi svoj posao! Smatram da stranke koje me angažiraju imaju pravo znati da li sam dovoljno stručan, sposoban i odgovoran urediti njihov posjed, ali oni koju predlažu ovaj zakon misle da me ne treba kontrolirati. Daju mi mogućnost da nekažnjeno varam ljude, ali ja ne želim jer je to najkraći put u poslovnu propast. Pitam ravnatelja DGU, pomoćnika ministra graditeljstva za investicije i voditeljicu pravnog odjela u DGU kao osobu koja predlaže ovaj zakon - kome je u cilju nesigurnost, propast struke i kaos vlasništva što nam ga ovaj prijedlog donosi? Ne postoji odgovor
16 Grga K II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Na komentare Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, priznatih stručnjaka geodetske struke, ovlaštenih inženjera geodezije (između ostalih i na moje komentare) vezane za prošli prijedlog koji je isti sadašnjem prijedlogu; svi odgovori su bili: "Nema odgovora". Pa zar nije sramotno da se raznim stručnjacima koji uz komentar daju i detaljno objašnjenje odgovara na taj način te omalovažava ovaj koncept transparetnog došenja zakona i stvaranja suglasja zakonodavca i javnosti. Ne postoji odgovor
17 Grga K II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom Ovaj zakon treba dati veće ovlasti radi ovlaštenicima te povećati njihovu odgovornost i kontrolu njihova rada, a radi koristi stranaka i povećanja imovinsko-pravne sigurnosti (kao u npr. Engleskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Austriji, Belgiji...) nažalost ovaj prijedlog ide u suprotnom smjeru. Ne postoji odgovor
18 Grga K II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Ovaj prijedlog nije u skladu sa zakonodavnim rješenjima zapadnih članica EU. Postojeći zakon nije prepreka za usklađenje kvalifikacija i uvođenje geodetske struke u IMI sustav. Dapače, ovim prijedlogom se to ne uređuje na primjenjiv način. Koji je tada stvarni razlog ovog prijedloga Zakona? Ne postoji odgovor
19 Grga K II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Pošto mi niti na jedan komentar koji sam dao na prošli prijedlog zakona nije dan odgovor iako je svaki bio jasan, stručan i vezan za predmetnu problematiku tražim da se ovaj zakon raspravi sa stručnim tijelima i institucijama kao što je Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (čiji se djelokrug rada i ovlasti mijenja ovim zakonom, a nisu imali prilike sudjelovati u izradi ovog prijedloga). Ne postoji odgovor
20 Borna Gradečak PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Naravno, sve će to financirati članovi Komore i sigurno to će imati „pozitivan učinak na poslovanje gospodarskih subjekata u području geodetske djelatnosti“. Ne postoji odgovor
21 Branko Kleković PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Ne treba osigurati u proračunu RH, ali treba u proračunu HKOIG. Tako će članovi HKOIG financirati djelatnosti Komore koje nisu u njihovom interesu. Ne postoji odgovor
22 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Smatramo da će provođenje ovakvog prijedloga Zakona stvoriti dodatno financijsko opterećenje HKOIG a samim time i njezinih članova a što je u suprotnosti s onim što se ovim Zakonom želi postići. Ne postoji odgovor
23 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , IV. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PREDLAŽE DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Ističemo da donošenje ovako bitnog Zakona po hitnom postupku koji se u svom najvećem dijelu odnosi na ustroj i funkcioniranje Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (a time i struke u cjelini) i kojim se predlažu bitne promjene u sustavu uz neuvažavanje mišljenja Komore, odnosno onih koji predstavljaju preko tisuću ovlaštenih inženjera geodezije sigurno ne može rezultirati dobrim rješenjima i može imati dalekosežne negativne posljedice za cijelu našu struku. Stoga smatramo da ovaj Zakon treba donijeti putem redovite procedure donošenja zakona. Ne postoji odgovor
24 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , IV. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PREDLAŽE DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Postojeći zakon sadrži članke koji priznaju kvalifikacije ostalih članica EGP u širem obimu nego je predviđeno navedeno Direktivom pa nema potrebe za hitnu proceduru. Ne postoji odgovor
25 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI, S OBRAZLOŽENJEM Davanje suglasnosti za obavljanje geodetske djelatnosti nije nikakav nepovoljan utjecaj na gospodarske subjekte već kontrola minimalnih standarda potrebnih za obavljanje geodetske djelatnosti. Ukidanje navedenih suglasnosti, a donošenjem ovakvog prijedloga zakona bez definiranja drugih načina kontrole bi dovelo do nereda i smanjenja kvalitete usluge. Ne postoji odgovor
26 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI, S OBRAZLOŽENJEM Ovaj prijedlog zakona ne uređuje, a MORAO bi: kontrolu kvalitete (eng. quality control - QC) izvedenih radova, nedopustivo je da se radi Nacrt javnih ovlasti koji ne sadrži dobro osmišljenu kontrolu. Ovaj prijedlog smanjuje kontrolu i odgovornost što vodi - kaosu (ako vam je to namjera tada ste napravili dobar posao). Ne postoji odgovor
27 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI, S OBRAZLOŽENJEM Ovaj prijedlog zakona je protivan sljedećem dokumentu: www.hkoig.hr/assets/clge/Code-od-professionalqualifications-for-Property-Surveyors.pdf Ne postoji odgovor
28 Branko Kleković Stručni geodetski poslovi, Članak 3. Podjela poslova na ovaj način je potpuno zastarjela, osnovna podjela kojom trebamo razlikovati geodetsku djelatnost ja ta radi li se o poslovima koji imaju za cilj stvaranje ili održavanje neke službene državne evidencije ili ne. Posebice se to donosi na poslove za potrebe katastra. Ne postoji odgovor
29 Borna Gradečak Stručni geodetski poslovi, Članak 4. Ukoliko se ima namjera određivanja pojmova unutar prijedloga ovog Zakona tada je potrebno obuhvatiti sve relevantne pojmove te ih i stvarno odrediti. Ne postoji odgovor
30 Branko Kleković Stručni geodetski poslovi, Članak 4. Ovakav pojmovnik u kojem nema niti desetine bitnih pojmova nema smisla. Ne postoji odgovor
31 Borna Gradečak Odgovorna osoba i suradnici, Članak 7. Vježbenike se ne obvezuje nikakvim stručnim radom da dođu do odgovarajućeg statusa/znanja već samo protekom vremena od 2 god i upisom u odgovarajući popis. Siguran „način da pozitivno utječu na kvalitetu pružanja geodetskih usluga; ravnopravna razina znanja, kompetencija i vještina osoba koje obavljaju stručne geodetske poslove“ kako se tvrdi u posljedicama ovog zakona. Ne postoji odgovor
32 Branko Kleković Odgovorna osoba i suradnici, Članak 7. Predlagač briše jednu od dobrih institucija iz važećeg zakona, a to je vježbeništvo za kandidate za ovlaštene inženjere geodezije. Isto je trebalo doraditi, ali nikako ukinuti. Nasuprot tome za statusno niži rang stručnog suradnika i suradnika uvodi se evidencija !? Ne postoji odgovor
33 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE Odgovorna osoba i suradnici, Članak 7. Stavak (5) - novi tekst Stručne geodetske poslove u svojstvu stručnog suradnika ovlaštenog inženjera geodezije mogu obavljati i osobe koje imaju status vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije sukladno ovom Zakonu. Stavak (6) - briše se Ne postoji odgovor
34 Zvonimir Duspara Odgovorna osoba i suradnici, Članak 7. Članak 7. stavak 7. je u suprotnosti sam sa sobom jer piše da stručne geodetske poslove mogu obavljati osobe u radnom odnosu sukladno propisima o radu (prema kojima osoba može biti zaposlena kod više poslodavaca), a u nastavku piše koje nisu zaposlene kod drugog poslodavca na stručnim geodetskim poslovima. Na koji način mislite odvojiti stručnost te osobe da u jednoj firmi bude stručna, a u drugoj firmi nestručna ako je zaposlena u dvije firme sukladno propisima o radu. Predlažem da se dio " i koje nisu zaposlene kod drugog poslodavca na stručnim geodetskim poslovima" briše, tim više što i ovim zakonskim prijedlogom postoji mogućnost da npr. ovlašteni inženjer geodezije radi na pola radnog vremena, a sve u skladu sa propisima o radu, i njegova stručnost se u tom slučaju ne dovodi u pitanje. Ne postoji odgovor
35 Tomislav Gucek Organizacijski oblici obavljanja stručnih geodetskih poslova, Članak 10. Parcelacijske i druge geodetske elaborate za održavanje katastra zemljišta mogu izrađivati obrtnici sa srednjom stručnom spremom geodetske struke trajno (bez obveze usavršavanja), stoga je neprimjereno da HKOIG traži 5 godina rada kao ovlašteni inženjer geodezije za obavljanje navedenih poslova. Pogotovo kada se zna da nadzor nad tim istim elaboratima u DGU još uvijek vrše geodetski tehničari i inženjeri geodezije (VŠS), a da ne govorimo da ima i diplomiranih pravnika i upravnih pravnika koji također ovjeravaju geodetske elaborate. Smatram kako je pretjerano da osobi koja je zaposlena u DGU treba 15 godina rada (10 u DGU i još pet kao ovlašteni inženjer geodezije) kako bi mogla izrađivati parcelacijske i druge geodetske elaborate za održavanje katastra zemljišta. Vjerojatno bi ovlašteni inženjeri geodezije, koji bi trebali početi raditi po prijedlogu HKOIG, prije propali nego bi uspjeli skupiti 5 godina radnog iskustva s obzirom na poslove koji može do tada raditi. Ne znam kako novi ovlašteni inženjer geodezije će preživjeli pet godina od iskolčavanja i situacijskih nacrta stvarnog stanja. Tko će naručiti situacijski nacrt stvarnog stanja od novog ovlaštenog inženjera geodezije ako ostalo mora naručiti od drugog ovlaštenika ili čak obrtnika sa SSS geodetske struke jer novi ovlašteni inženjer geodezije to ne smije raditi jer se rodio u krivo vrijeme. Također mi nije jasno kako će novi ovlašteni inženjer geodezije naučiti raditi poslove iz članka 3. pod točkom 1., 2., 4. i 6. u tih pet godina ako poslove ovlaštenog inženjera obavlja samostalno i sam u svojoj firmi ili uredu. Znači li to da bi svaki ovlašteni inženjer geodezije trebao raditi još pet godina kod nekog nakon što stekne ovlaštenje. Prijedlog HKOIG ne omogućuje slobodno tržišnu utakmicu svim ovlaštenim inženjerima geodezije. Ovakav prijedlog ukazuje kako se ovlašteni inženjeri geodezije boje nove konkurencije pa je se žele riješiti ovim prijedlogom. HKOIG ako želi kvalitetu geodetske usluge i poštivanje iste, onda mora tražiti da obrtnici sa SSS geodetske struke isto tako ne mogu izrađivati geodetske elaborate za održavanje katastra zemljišta i inzistirati da nadzor nad istim u DGU isključivo rade službenici VSS geodetske struke s najmanje dvije godine iskustva i položen ispit za pregled i ovjeru elaborata. Smatram kako je suglasnost opravdano ukinuta jer nitko neće izrađivati parcelacijski elaborat bez totalne stanice i CAD programa kao i složenije geodetske poslove s boljim i preciznijim instrumentom i s suradnikom geodetske struke. Postojeća propisana suglasnost je omalovažavala geodete. To je kao da se akademskom slikaru propisuje da mora imati platno i uljne boje za izradu slike u tehnici ulje na platnu. Ne postoji odgovor
36 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE Organizacijski oblici obavljanja stručnih geodetskih poslova, Članak 10. Članak (10) - novi tekst (1) Ovlašteni inženjer geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili zajedničkom geodetskom uredu odnosno pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova može, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavljati stručne geodetske poslove (djelatnosti) navedene u članku 3. stavak 3., 5., 7. i 8. ovog Zakona. (2) Za obavljanje stručnih geodetskih poslova iz članka 3. stavak 1., 2., 4. i 6. ovog Zakona ovlašteni inženjer geodezije mora pribaviti dopusnicu koju izdaje Državna geodetska uprava. (3) Dopusnica se izdaje na zahtjev ovlaštenoga inženjera geodezije. (4) Dopusnica se izdaje ovlaštenom inženjeru geodezije: - koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili zajedničkom geodetskom uredu ili kao zaposlenik pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih geodetskih poslova, - koji je položio opći dio državnog stručnog ispita, - koji je najmanje pet godina obavljao stručne geodetske poslove u statusu ovlaštenog inženjera geodezije - koji je u sustavu stručnog usavršavanja od upisa u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ostvario broj bodova koji odgovara umnošku 20 bodova i broju godina od upisa u Imenik do dana podnošenja zahtjeva za izdavanje dopusnice. (5) Pored uvjeta propisanih u stavku 4. ovoga članka ovlašteni inženjer geodezije koji nema hrvatsko državljanstvo mora se koristiti hrvatskim jezikom, što se dokazuje poznavanjem hrvatskog jezika na razini B2. (6) Dopusnica se izdaje na razdoblje od pet godina. (7) Ovlašteni inženjer geodezije kojemu je dopusnica izdana može podnijeti zahtjev za izdavanje nove dopusnice najranije šest mjeseci prije isteka važenja dopusnice. (8) Dopusnica prestaje važiti: - protekom vremena na koje je izdana, - umirovljenjem, - smrću, - prestankom članstva u Komori, - kažnjavanjem, - gubitkom sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštenoga inženjera geodezije. (9) Ovlašteni inženjer geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkom geodetskom uredu i pravne osobe registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti dužni su voditi upisnik obavljanja stručnih geodetskih poslova te dostavljati godišnje izvješće Državnoj geodetskoj upravi do 31. siječnja tekuće godine za prethodno jednogodišnje razdoblje. Napomena: Obaveza vođenja i dostave upisnika obavljanja stručnih geodetskih poslova mora se odnositi i na strane fizičke i pravne osobe. (10) Sadržaj i način vođenja upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj Državne geodetske uprave pravilnikom. Ne postoji odgovor
37 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE Osnivanje ureda za obavljanje stručnih geodetskih poslova i upisi u upisnike Komore, Članak 11. Obzirom da se ovim prijedlogom zakona više ne propisuje razlika u obavljanju stručnih geodetskih poslova za ured ovlaštenog inženjera geodezije i zajednički geodetski ured u odnosu na pravnu osobu registriranu za obavljanje geodetske djelatnosti, tj. ovlašteni inženjer geodezije može u svim navedenim organizacijskim oblicima obavljati sve zakonom propisane stručne geodetske poslove, potrebno je u tekst novog zakona ugraditi mogućnost da ured ovlaštenog inženjera geodezije i zajednički geodetski ured mogu ispuniti uvjete za dobivanje odobrenja za snimanje iz zraka od strane Državne geodetske uprave, za što je potrebno da imaju registriranu djelatnost za snimanje iz zraka. Ne postoji odgovor
38 Borna Gradečak Strane osobe i obavljanje stručnih geodetskih poslova, Članak 15. Što izjavljuju strane osobe ? Strana osoba koja bi povremeno ili privremeno obavljala stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj ima isti pravni status kao i svi ostali redoviti članovi i osobe o kojima HKOIG vodi evidencije i propisane postupke, te se ju ne treba osloboditi plaćanja troškova upisa i članarine za period upisa. Potrebno je barem odrediti razmjerni dio tih obveza prema duljini trajanja privremene ili povremene registracije. Inače bi redoviti članovi financirali i postupke Komore pri obradi i procesiranju zahtjeva stranih osoba za povremeno ili privremeno obavljanje stručnih geodetskih poslova. Ne postoji odgovor
39 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE Strane osobe i obavljanje stručnih geodetskih poslova, Članak 15. Komentar na stavak (5) Oslobađanje plaćanja troškova upisa i članarine je diskriminacijski u odnosu na redovne članove. Ne postoji odgovor
40 Borna Gradečak Strane osobe i obavljanje stručnih geodetskih poslova, Članak 16. Kako se određuje " prirodu trajnog obavljanja stručnih geodetskih poslova"? Stavak 2 u kontradikciji je sa člancima 15. i 16. jer bi navedeno značilo da za povremeno i privremeno obavljanje djelatnosti nema ni procesa priznavanja inozemne stručne kvalifikacije. Postavlja pitanje kako se onda strana osoba može u RH nazivati Ovlašteni inženjer geodezije, stručnim suradnikom ili suradnikom OIG? Ne postoji odgovor
41 Borna Gradečak STRUČNI ISPIT I STRUČNO USAVRŠAVANJE, Članak 19. Potrebno je ponovno uvesti i obvezu polaganja općeg dijela Državnog stručnog ispita kako bi se osnažilo poznavanje sustava državne uprave što je bitno za daljnji rad OIG, stručnih suradnika i suradnika. Ne postoji odgovor
42 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE STRUČNI ISPIT I STRUČNO USAVRŠAVANJE, Članak 19. Komentar na stavak (9): Navedenim pravilnikom trebao bi propisati sve vezano samo za stručni ispit a sve vezano za stručno usavršavanje trebala bi propisati Komora svojim općim aktom, kako je navedeno u članku 20. stavak 4. ovog Zakona. Ne postoji odgovor
43 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE STRUČNI ISPIT I STRUČNO USAVRŠAVANJE, Članak 20. Ovdje treba jasno propisati da stručno usavršavanje ostaje obaveza svih koji polože stručni. Stav je HKOIG-a da stručno usavršavanje treba ostati obavezno kao jamstvo stjecanja najnovijih znanstvenih i stručnih spoznaja te najsuvremenijih tehnika i metoda rada svih koji obavljaju stručne geodetske poslove. Opća napomena: Riječ „pravilnikom“ valjalo bi zamijeniti riječju „općim aktom“ ili „odlukom“, s obzirom da pravilnike smiju donositi samo državna tijela, dok pravne osobe s javnim ovlastima, u ovom slučaju Komora, donose opće akte. Ovo pravilo treba primijeniti za cijeli tekst Zakona. Ne postoji odgovor
44 Branko Kleković USTROJ, PODRUČJE I NAČIN RADA KOMORE, Članak 23. U stavku 4. treba stajati statutom Komore i može se odnositi samo na HKOIG. Ovaj zakon ne može tu mogućnost propisivati drugim komorama koje djeluju prema odredbama ovog zakona. Ne postoji odgovor
45 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE USTROJ, PODRUČJE I NAČIN RADA KOMORE, Članak 24. U stavku (2) bolje bi bilo napisati „osim u postupku pred stegovnim tijelima Komore“ Ne postoji odgovor
46 Branko Kleković TIJELA KOMORE, Članak 32. Predjednik Komore ne može biti zaposlen u Komori na puno radno vrijeme jer je u tom slučaju na plaćenoj javnoj funkciji čime prestaje biti članom HKOIG te mu s te osnove miruju sva prava i obveze iz članstva u HKOIG. Predsjednik Komore mora ostati u vezi sa realnim sektorom i ne smije postati birokrat. Ne postoji odgovor
47 Branko Kleković TIJELA KOMORE, Članak 35. Na Općinskim sudovima u puno složenijim slučajevima sude suci pojedinci, a u Komori je u Stegovnom postupku potrebno vijeće? Ne postoji odgovor
48 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE TIJELA KOMORE, Članak 35. Stavak (1) - novi tekst: (1) U postupku pred Stegovnim sudom odlučuje sudac pojedinac, a Viši stegovni sud odlučuje u vijeću od tri suca. Stavak (2) - novi tekst: Predsjednik vijeća Višeg stegovnog suda mora biti iz reda sudaca redovnih sudova ili diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i najmanje deset godina sudačkog iskustva, imenovanih na listu sudaca Višeg stegovnog suda Komore. Ne postoji odgovor
49 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE TIJELA KOMORE, Članak 35. Smatramo da nema potrebe da u prvom stupnju (Stegovni sud) postoji vijeće već da postupak vodi i odluke donosi sudac pojedinac, a također ni da na nivou Stegovnog suda sudi sudac profesionalac. Za osiguranje ispravnosti postupka bilo bi dovoljno da sudac profesionalac predsjeda vijećem Višeg stegovnog suda za koje je dovoljno da bude sastavljeno od tri člana Ne postoji odgovor
50 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE TIJELA KOMORE, Članak 36. U važećem Zakonu propisana je arbitraža, tj. Arbitražni sud u koji su imenovani istaknuti članovi Komore. Ovim člankom propisane su radnje koje izlaze iz stručne domene članova Komore i za takve radnje Komora će trebati angažirati vanjske stručnjake što će povećati financijske izdatke Komore. Na temelju dosadašnje prakse Arbitražnog suda mišljenja smo da to tijelo Komore treba nastaviti sa radom temeljem dosadašnjih odredbi Zakona te da je nepotrebno i neopravdano osnivanje Centra za mirenje. Ne postoji odgovor
51 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE TIJELA KOMORE, Odbor za pitanje struke U Komori već postoji tijelo Odbor za stručna pitanja i regulativu koje osim stručnih pitanja obrađuje teme vezane za donošenje propisa iz geodetske djelatnosti i stručnih geodetskih poslova kako je to propisano člankom 22. ovog Zakona. Ne postoji odgovor
52 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE TIJELA KOMORE, Odbor za pitanje struke Odbor za stručna pitanja i regulativu Ne postoji odgovor
53 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE TIJELA KOMORE, Članak 37. (1) Odbor za stručna pitanja i regulativu vodi brigu o opsegu i kvaliteti obavljanja posla, provodi stručnu procjenu obavljenog posla u interesu osiguranja kvalitetnog, stručnog i odgovornog obavljanja poslova te sudjeluje u rješavanju i davanju stručnih ocjena u pojedinim pitanjima struke. (2) Odbor za stručna pitanja i regulativu daje prijedloge, preporuke ili ocjene o kvaliteti obavljenog posla i obavljanju posla, u skladu sa Kodeksom strukovne etike Komore, Pravilnikom o standardu geodetskih usluga te posebnim propisima. (3) Odbor za stručna pitanja i regulativu daje mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedloge zakona i podzakonskih akata osobito u postupku izrade propisa iz područja geodetske djelatnosti i stručnih geodetskih poslova. (4) Odbor za stručna pitanja i regulativu čini najmanje tri člana, koje na prijedlog predsjednika Komore imenuje Upravni odbor Komore. Ne postoji odgovor
54 Borna Gradečak OPĆI AKTI KOMORE, Članak 41. Uspostava Standarda geodetskih usluga znači da se i cijene tih usluga mogu standardizirati ,jer su odredive za svaku od standardnih usluga, te ih se propiše kao obvezne za primjenu. Ne postoji odgovor
55 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE OPĆI AKTI KOMORE, Članak 41. Kakva bi bila njegova svrha? Ako nije obavezujući nitko ga se neće pridržavati. Napominjemo da je prijedlog Cjenika usluga (koji bi bio obvezujući) dostavljen na davanje suglasnosti Državnoj geodetskoj upravi u lipnju 2014. godine te da HKOIG na navedeni prijedlog do danas nije dobila očitovanje DGU. Predlažemo članak 41. brisati. Ne postoji odgovor
56 Branko Kleković JAVNE OVLASTI, Članak 42. Komora vodi i postupke, a ne vodi samo raznorazne evidencije! Ne postoji odgovor
57 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE JAVNE OVLASTI, Članak 42. Stavak (3), točka 3. - novi tekst: 3. vodi evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije koja sadrži stručnu spremu te podatke o uredu ili pravnoj osobi u kojoj vježbenik-kandidat obavlja posao, Ne postoji odgovor
58 Tomislav Gucek UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije Stavak 1. ovog članka je vjerojatno copy paste greškom ostao nepotpun. Nedostaje dio rečenice: „,ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer“ ispred: „ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova“. Pretpostavljam da se radi o sličnom propisu kao kod drugih propisa za upis ostalih ovlaštenih inženjera u njihove komore kod kojih se dio rečenice „ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova“ odnosi na specijalistički stručni studij. Pogledao sam Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti s konačnim prijedlogom zakona koji je bio objavljen na savjetovanju u razdoblju od 3.06.2016. godine do 20.06.2016. godine. U navedenom Nacrtu je upravo navedeno kao kod drugih propisa za upisa ovlaštenih inženjera u njihove komore. U objavljenom izvješću na navedeni Nacrt nije uvažen niti jedan komentar, ali je vidljivo u ovom nacrtu kako je prihvaćen i ubačen komentar tj prijedlog Geodetskog fakulteta u Zagrebu na navedeni članak bez obrazloženja. U svakom slučaju tekst "ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova" napisan na ovaj način nema smisla jer magistar inženjer geodezije i geoinformatike je morao steći 300 ECTS bodova te bi ga trebalo ili nadopuniti kako je gore navedeno ili izbrisati. Ne postoji odgovor
59 Borna Gradečak UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 46. Potrebno je opisati koji su to "odgovarajući poslovi u geodetskoj struci". Ukidanje komorskog postupka za upis vježbenike-kandidate siguran je „način da pozitivno utječu na kvalitetu pružanja geodetskih usluga; ravnopravna razina znanja, kompetencija i vještina osoba koje obavljaju stručne geodetske poslove“ kako se tvrdi u posljedicama ovog zakona naročito u dijelu pružanja usluga stranih osoba. Ne postoji odgovor
60 Tomislav Gucek UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 46. HKOIG je potpisnica Code of professional qualifications for Property Surveyors. U navedenom dokumentu, za potrebno radno iskustvo se navodi: "Min. 2-3 years of practice in a Licensed Property Surveyors office or in a cadastral administration doing cadastral work, undergoing further education". Iz navedenog nije mi jasno zašto HKOIG diskiriminira radno iskustvo u DGU u odnosu na radno iskustvo u privatnom sektoru i traži 10 godina radnog iskustva u DGU. Također je neprihvatljivo uspoređivati službenike u DGU u odnosu na zaposlene lokalnoj ili regionalnoj samoupravi za koje se u Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15) traži 10 godine radnog iskustva, jer službenici u DGU imaju duplo manja primanja, od onih zaposlenih u lokalnoj ili regionalnoj samoupravi i ovim potonjim ne pada napamet otići u privatni sektor jer osim redovnih primanja, oni za svaki tehnički pregled dobivaju na žiro račun 150 kuna. Ne postoji odgovor
61 Marko Ferri, Odvjetnik UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 46. Novi prijedlog pretpostavki za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije bitno ograničava mogućnost upisa svim fizičkim osobama koje su, prema postojećem normativnom rješenju, na drugi način propisan posebnim propisom stekle odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke, pa se na predmetan način novim rješenje ograničava djelovanje istih isključivo u domeni stručnih suradnika. Posebno se naglašava kako predmetno rješenje u cijelosti isključuje mogućnost upisa u Imenik nositelja akademskog naziva Sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, polje Geodezija, koji je uzgred budi rečeno akademski viši stupanj obrazovanja od akademskog naslova magistar inženjer geodezije i geoinformatike, ako nije istovremeno nositelj potonjeg akademskog naziva. Dakle, ukoliko je bilo koji tehnički dplomirani ing. tehničke struke i/ili strukovni mag. tehničke struke različite različite od geodezije i geoinformatike stakao akademski naziv Sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, polje Geodezija, po postojećem zakonodavnom okviru mu je dopušten upis u Imenik, dok prema ovom prijedlogu to nije slučaj. Opravdanje istoga sigurno nije nedostatak stručnosti, obzirom da, sukladno naprijed navedenom, Sveučilišni specijalist je više akademsko postignuće od akademskog naziva Magistar inženjer geodezije i geoinformatike. Implikacije potonjeg mogle bi se očitovati u nizu zahtjeva za ocjenu suglasnosti ovog prijedloga zakona s Ustavom, obzirom da ovo normativno rješenje je u suštinskoj suprotnosti s odredbom čl. 48. st. 1 Ustava Republike Hrvatske. Naime, temeljem čl. 1. Protokola br. 1 Konvencije za ljudska prava i temeljne slobode i odgovarajuće prakse Europskog suda za ljudska prava (Pine Valley Developments LTD protiv Irske, od dana 29.11.1991.g.; Kopecky protiv Slovačke, od dana 28.09..2004.g.; Stretch protiv Ujedinjenog Kraljevtsva, od dana 24.06.2003.g.), dovoljno je da određena osoba ima priliku uživati u određenom razdoblju neko pravo po domaćim propisima kako bi se moglo zahtijevati zaštita legitinih očekivanja da će se određeni uvjeti na istoga primjenjivati. Recepcija potonjeg načela u domaćem pravu potvrđuje i sudska praksa Ustavnog suda (predmet br. U-IIIB-1373/2009, od dana 07.07.2009.g.; predmet br. U-IIIB/4366/2005, od 05.04.2006.g.; predmet br. U-I-659/1994, od dana 15.03.2000.g.), koji smatra kako su načelo pravne sigurnosti i s njim povezano načelo zaštite legitimnih očekivanja stranaka u postupcima u kojima se odlučuje o njihovim pravima i obvezama bitne sastavnice vladavine prava i poštivanja prava čovjeka kao temeljnih ustavnih vrednota. Dakle, sukladno naprijed iznesenom pravnom shvaćanju zakonske posljedice u Republici Hrvatskoj moraju biti primjerene legitimnih očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju u kojem se zakon neposredno na njih primjenjuje. Odgovarajuće rješenje, stoga, bilo bi da se ili ranije normativno rješenje “o stjecanju odgovarajućeg stupnja obrazovanja odgovarajuće struke na drugi način” uglavi u novi prijedlog zakona ili da se previdi prijelazno rješenje temeljem kojeg bi se omogućilo svim fizičkim osobama koje su, temeljem legitimnih očekivanja o pravu upisa u Imenik, upisale i završile specijalistički studiji geodezije i geoinformatike te stekli akademski naziv Sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, polje Geodezije. Ne postoji odgovor
62 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 46. Stavak (1), točka 2. - novi tekst: 2. da je po završetku studija, odnosno stjecanja odgovarajućeg stupnja obrazovanja, uspješno provela propisani komorski postupak za vježbenike-kandidate za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije u trajanju od najmanje tri godine ili da je po završetku studija, odnosno stjecanja odgovarajućeg stupnja obrazovanja, najmanje deset godina bila zaposlena u tijelima nadležnim za državnu izmjeru i katastar nekretnina Komentar: Predloženo rješenje po kojem je kao uvjet za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije potrebno biti zaposlen dvije godine na odgovarajućim poslovima u geodetskoj struci ili biti zaposlen dvije godine u tijelima nadležnim za državu izmjeru i katastar nekretnina zasigurno ne ide u smjeru osiguranja stručnosti novih ovlaštenih inženjera geodezije, već jedino povećanju administracije. U Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15) najmanje je potrebno biti zaposlen deset godina u tijelima državne uprave ukoliko se želi upisati u Imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista odnosno ovlaštenih inženjera Komore. Stavak (1), točka 5. - nova točka: 5. da je položila Komorski ispit, čiji je sadržaj i način polaganja propisan pravilnikom kojeg donosi Skupština Komore. Komentar: Komorski ispit uvodi se iz razloga osiguranja kvalitete pružanja usluge od strane ovlaštenog inženjera geodezije s obzirom da je ustanovljeno da veliki broj novoupisanih članova raspolaže manjkavim znanjem pogotovo iz područja zakonske regulative potrebnim za obavljanje stručnih geodetskih poslova u svojstvu odgovorne osobe. Ne postoji odgovor
63 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Mirovanje članstva u Komori Status mirovanja članstva trebalo bi izbaciti iz Zakona, ili je član sa svim pravima ili nije član. Kada nastavi obavljati geodetsku djelatnost može se ponovo upisati u Komoru. Na način kako je napisano u prijedlogu ovog Zakona nastaju problemi i sa stegovnim postupcima i sa stručnim usavršavanjem. Stručno usavršavanje treba biti obavezno samo za vrijeme članstva. Ne postoji odgovor
64 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 47. Brisati članak 47. Ne postoji odgovor
65 Mladen Lač UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 47. Status mirovanja u Komori treba ukinuti, odnosno ovlaštenik mora izabrati želi li biti član Komore ili ne. Obzirom da ovim novim prijedlogom Zakona stručni nadzor nad radom ovlaštenih inženjera geodezije postaje dio javnih ovlasti Komore, ista neće moći postupati prema članovima u mirovanju kao niti do sada, što samo po sebi nepotrebno implicira stvaranje novih problema za čije riješavanje neće jasno biti određene instance niti procedure (bar ovim prijedlogom Zakona nije predviđeno mjesto i način riješavanja takovih problema). Ovim prijedlogom Zakona nije riješeno stegovno postupanje prema ovlaštenicima kojima je članstvo u mirovanju a koji će biti prijavljeni po bilo kojoj osnovi. Dosadašnji zakonodavni okvir također nije imao riješenu situaciju za članove u mirovanju koji obavljaju inženjerske poslove ili ako tu mjeru izigraju na bilo koji način, oni jednostavno niti do sada nisu bili odgovorni pred stegovnim tijelima Komore obzirom na činjenično stanje da im miruju prava i obveze koje proistječu iz samog članstva u Komori. Samo po sebi postavlja se jednostavno pitanje koja je uopće svrha institucije "Članstva u mirovanju"? Ne postoji odgovor
66 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 48. Brisati članak 48. Ne postoji odgovor
67 Borna Gradečak UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 49. Iz rečene odredbe socijalnog karaktera, donesene unutar Zakonu o radu, npr. proizlazi da se umirovljena strana osoba može baviti stručnim geodetskim poslovima u RH i nakon umirovljenja, ukoliko je prije umirovljenja upisana u evidencije HKOIG. Ne postoji odgovor
68 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 49. Stavak (1), točka 7. - novi tekst: 7. odlaskom u mirovinu Komentar: Član može nastaviti obavljati stručne geodetske poslove u svojstvu stručnog suradnika ovlaštenog inženjera geodezije i nakon odlaska u mirovinu temeljem Zakona o radu ali smatramo da to ne može više raditi u svojstvu odgovorne osobe za obavljanje stručnih geodetskih poslova a što temeljimo na primjerima iz prakse, tj. da takav ovlaštenik dolazi u tvrtku samo stavljati pečate a u stvarnosti uopće ne obavlja geodetsku djelatnost. Ne postoji odgovor
69 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Upis u evidenciju vježbenika za stručne suradnike i suradnike ovlaštenog inženjera geodezije Novi tekst: Upis u Evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije Ne postoji odgovor
70 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 53. Upis u Evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije pobliže se propisuje pravilnikom koji donosi skupština Komore. Ne postoji odgovor
71 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE UPIS U IMENIK KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 54. Upis u Evidenciju stručnih suradnika i suradnika ovlaštenih inženjera geodezije pobliže se propisuje pravilnikom koji donosi skupština Komore. Ne postoji odgovor
72 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE KVALITETA PRUŽENE USLUGE U OBAVLJANJU STRUČNIH GEODETSKIH POSLOVA, Članak 56. Kvaliteta pružene usluge ovlaštenih inženjera geodezije u obavljanju stručnih geodetskih poslova i/ili stručnog nadzora na obavljanjem stručnih geodetskih poslova osigurava se Komorskim ispitom, upotpunjavanjem i usavršavanjem znanja, stručnom procjenom obavljenog stručnog geodetskog posla, stručnim nadzorom nad radom tih osoba te suradnjom Komore i Državne geodetske uprave. Ne postoji odgovor
73 Borna Gradečak STRUČNI NADZOR, Stručni nadzor nad radom članova Komore Iz područja stručnih geodetskih poslova (prije čl.9 st. 1 i 2 točke 22. i 28., izbačen je stručni nadzor i stavljen u isključivu nadležnost komore što predstavlja nove izdatke i organizacijske probleme za HKOIG. Tko su ovlaštenici HKOIG za provođenje stručnog nadzor , tko im je za to dao ovlaštenje, provođenje osiguranje od povrede prava u stručnom nadzoru...? Kako se provodi stručni nadzor nad privremeno upisanim stranim osobama? Ovakvim odredbama HKOIG se pretvara u isljedničku organizaciju svojih članova te u formalni prvi stupanj geodetske inspekcije DGU. Uvođenjem stručnog nadzora u djelokrug rada HKOIG za djelatnost koja je plaćena kroz Državni proračun i Samostalnu službu za kontrolu kvalitete i nadzor te Geodetsku inspekciju DGU postavlja se pitanje zašto bi ih porezni obveznici i nadalje plaćali tj. potrebe prenošenja i dijela sredstava prema HKOIG za poslove stručnog nadzora. Ne postoji odgovor
74 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE STRUČNI NADZOR, Stručni nadzor nad radom članova Komore Komentar na temu Stručni nadzor: Planira li se da Komora vrši stručni nadzor sustavno, kako to radi Geodetska inspekcija ili po prijavi? Ako radi po prijavi onda Komora već ima tijelo koje provodi istražne radnje a to je Stegovni tužitelj Komore. Ukoliko će nadzor biti provođen sustavno onda će to uzrokovati znatne materijalne izdatke za Komoru i pitanje je je li to mogu raditi članovi volonteri kako je to sadašnja praksa u Komori i hoće li za to dobivati naknadu ili će to trebati profesionalno obavljati djelatnik(ici) Komore a što bi dovelo do novih znatnih financijskih izdataka Komore. Ne postoji odgovor
75 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE STEGOVNA ODGOVORNOST OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 66. Stavak (1) i (2) se brišu. Novi tekst glasi: Stegovni postupak po službenoj dužnosti, po prijedlogu Upravnog odbora Komore ili po prijedlogu ravnatelja Državne geodetske uprave pokreće stegovno tijelo određeno statutom Komore. Ne postoji odgovor
76 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE STEGOVNA ODGOVORNOST OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 71. Komentar: Smatramo da bi zastara odnosno odgovornost za obavljene stručne geodetske poslove trebala biti na puno duži period kako je praksa u nekim zapadnim zemljama. Opći komentar: Ukoliko odluka Višeg stegovnog suda Komore ne postaje automatski i izvršna onda se predmet u daljnjim postupcima pred redovnim sudovima RH rješava idućih dvije pa na više godine i stegovno postupanje gubi smisao. Potrebno je propisati da drugostupanjska odluka stegovnog tijela Komore odmah postaje i izvršna a stranka se može dalje žaliti na upravni sud no to ne odgađa trenutnu primjenu presude. Ne postoji odgovor
77 Borna Gradečak OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI, Članak 72. Druge Komore i njihovi ovlaštenici imaju i manje iznose osiguranja, za razliku od OIG koji se bave „tehničkim podlogama“. Ne postoji odgovor
78 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI, Članak 72. Stavak (1) - dopuna teksta: na kraju rečenice iza teksta "... ne može biti manji od 1.000.000,00 kuna." dodati tekst „za osnovno pokriće i 1.000.000,00 kuna za čisto imovinsku štetu“. Ne postoji odgovor
79 Marko Ferri, Odvjetnik Započeti postupci, Članak 85. Nastavno na kometar odredbe čl. 46. (Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjere geodezije), ukazuje se kao neprihvatljivo normativno rješenje da se fizičkim osobama koje su u trenutku stupanja novog Zakona na snagu prema postojećem zakonskom okviru imaju legitimna očekivanja da ispunjavanju pretpostavke za upis u Imenik, držanjem akademske diplome Sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike te dovršavanje predviđenog vježbeničkog staža, a koji nemaju ujedno akademski naziv magistar geodezije i geoinformatike, promijene “pravila igre” te onemogući upis Imenik - prema novom Zakonu. Dakle, predmetno normativno rješenje predstavlja potencijalnu povredu ustavnih i konvencijskih prava širokog corpusa specijalističkog studija geodezije i geoinformatike, što za posljedicu može imati niz sudskih postupaka. Predlaže se, stoga, implementacija prijelaznog razdoblja, u kojoj bi se pokretnuti postupci vježbe - kandidata za upis u Imenik ovlaštenik inženjera geodezije dovršili po odredbama Zakona po kojem su započeti. Ne postoji odgovor
80 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE Započeti postupci, Članak 85. Stavak (2) - briše se. Ne postoji odgovor
81 Barbara Juretić Obavljanje stručnih geodetskih poslova, Članak 86. Kao ovlaštene osobe pri HKOIG-u upisan je određeni broj inžinjera geodezije koje su završili samo preddiplomski studij, odnosno nekadašnju „višu“, imaju VI stupanj stručne spreme i titulu „ing geod“. Oni su upisani po zakonskim odredbama koje više nisu na snazi. Također postoji i određeni broj pravnih osoba koje imaju ovlaštenu osobu koji imaju tu stručnu spremu. Prijelaznim odredbama nije dobro definiran njihov status nakon donošenja ovog Zakona. Prema prijedlogu ovog Zakona, čl. 46, st 1. uvjet za upis u imenik ovlaštenih inžinjera je završen preddiplomski i diplomski studij, a ne samo preddiplomski. Stoga je logično da ovlašteni inžinjeri geodezije koji imaju samo preddiplomski studij, odnosno višu stručnu spremu ne mogu biti izjednačeni sa dipl. ing geodezije i imati sva prava i ovlaštenja koja imaju dipl. ing. geodezije. Osobe koje su završile preddiplomski studij po prijedlogu ovog Zakona i po sadašnjem zakonu mogu biti samo stručni suradnici ovlaštenog inžinjera geodezije. Zbog toga treba proširiti čl 86 Zakona. Mora postojati razlika između onoga što može raditi ing geodezije, a što dipl ing geodezije. Postojeći i prijašnji zakoni to nisu regulirali, to je veliki propust zakonodavca i ovim zakonom to treba ispraviti. Prijelaznom odredbama treba propisati da stupanjem na snagu ovoga Zakona ovlašteni inžinjeri geodezije koji ne udovoljavaju uvjetima iz čl. 46 st 1. Zakona postaju stručni suradnici dipl ing geodezije, ali da mogu samostalno odraditi određeni broj geodetskih poslova (kao primjerice osobe iz čl 86 st 2 Zakona) i zadržati svoj ured. Ne postoji odgovor
82 Barbara Juretić Obavljanje stručnih geodetskih poslova, Članak 87. Prijelaznim odredbama treba propisati da se osobe iz čl 86. st 2. Zakona moraju upisati u komoru sa svim obvezama koje vrijede za stručnog suradnika dipl. ing geodezije. Za njih treba postojati obaveza stručnog usavršavanja koja je propisana za stručnog suradnika dipl. ing geodezije. Iako su to ljudi koji nemaju završen fakultet, imaju veću odgovornost i veća ovlaštenja nego stručni suradnici jer imaju pravo samostalno izraditi određeni broj geodetskih elaborata. Te osobe imaju ovlaštenje DGU po starom zakonu, ali nisu upisani u komoru što je nelogično. Osobe sa ovlaštenjima izdanima po starom zakonu imaju određena prava kao i ovlašteni inžinjeri geodezije i stoga moraju imati i neke obaveze koje imaju ovlašteni inžinjeri (plaćati članstvo komori i stručno se usavršavati) Nelogično je da se suradnici ovlaštenog inžinjera geodezije koji imaju srednju stručnu spremu moraju učlaniti u komoru, a sa druge strane da osobe iz čl. 86 st 2 ovog prijedloga mogu izrađivati geodetske elaborate bez članstva u komori i ikakvih obaveza. Novi stavak članka 86 može glasiti: „Osobe iz st. 2 ovog članka dužne su se u roku od godinu dana od donošenja ovog Zakona učlaniti u komoru. Za njih vrijedi obaveza stručnog usavršavanja koja je propisana za stručne suradnike dipl. ing geodezije. Osobe koje se ne učlane u komoru u propisanom roku gube suglasnost DGU za obavljanje poslova“ Ne postoji odgovor
83 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE Obavljanje stručnih geodetskih poslova, Članak 88. Stavci (2), (3), (4) i (5) - brišu se. Ne postoji odgovor
84 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, Članak 92. Članak 92. - briše se. Ne postoji odgovor