Izvješće o provedenom savjetovanju - Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Bosiljko Domazet UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU PREDMET: očitovanje koordinacije direktora i direktorica turističkih zajednica Kvarnera na izmjenu uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godine Poštovani, koordinacija direktora i direktorica turističkih zajednica Kvarnera i direktorica županijske turističke zajednica Kvarnera sastala se u četvrtak, 1. prosinca 2016. godine u Nacionalnom parku Risnjak i pod 1. točkom Dnevnog reda razmotrila je prijedlog o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne za 2017. godine. Dosadašnje Uredba propisuje da se 2,5% od ukupno uplaćenih sredstava boravišne pristojbe izdvaja na poseban račun HTZ-a a koristi se namjenski za razvojne projekte i kreiranje novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima. Novom uredbom predlaže se povećanje sa 2,5% na 4,5% te bi očekivani prihod izmjenom ove Uredbe iznosio oko 18 mil. kuna. Dobivena sredstva koristila bi se za dodjelu bespovratnih financijskih potpora za poduzetničke i javne projekte na turistički nerazvijenim područjima s ciljem: • aktiviranja neiskorištenih turističkih resursa na turistički nerazvijenim područjima • povećanje razvoja turističke ponude s većom dodanom vrijednošću koja će omogućiti • veću prosječnu potrošnju turista • doprinijeti većoj gospodarskoj aktivnosti i povećanju zaposlenosti na tim područjima U 2016. godini s područja Primorsko-goranske županije (dalje u tekstu PGŽ) u korist fonda za turistički nerazvijena područja uplaćeno je cca. 1,8 mil. kuna a kroz razne kandidature na Javne pozive za turistički nerazvijena područja povratila su se svega 400.000,00 kn. Nakon promjene Uredbe, sredstva koje će uplaćivati turističke zajednice s područja PGŽ u korist fonda sa turistički nerazvijena područja iznositi će oko 3, mil. kn Slijedom navedenog koordinacija direktora i direktorica turističkih zajednica Kvarnera i TZ Kvarnera smatraju kako slijedi: • podržava se socijalna solidarnost prema turistički nerazvijenim područjima • traži se da nerazvijene turističke zajednice budu oslobođene plaćanja ovog doprinosa, iz razloga što se događa da neke ne uspiju kroz kandidature „vratiti“ ni vlastita uplaćena sredstva • donijeti Pravilnik s detaljno razrađenim kriterijima raspodjele namjenskih sredstava i precizno definiranje što je turistički nerazvijeno područje * (vidi napomenu). • Pravilnik donosi radna skupina u kojoj će iz svake županijske turističke zajednice biti po jedan član/članica • U Povjerenstvu za raspodjelu namjenskih sredstava je i po jedan član/članica iz svake županijske turističke zajednice • traži se da se uplaćeni iznos vrati na područje županije koja je uplatila sredstva *Napomena: Bez donošenja ovog Pravilnika postoji opasnost neprepoznavanja turistički nerazvijenih područja kod Javnih poziva koji nemaju razrađene kriterije o tome što je turistički nerazvijeno područje. To se dogodilo u Javnom pozivu za oglašavanje u promotivnim kampanjama turističkog sektora u 2016. gdje su nabrojane isključivo kontinentalne županije (Model V), a turistički nerazvijena područja unutar turistički razvijenih županije nisu mogla ostvariti povoljnije uvjete. Poseban osvrt želimo dati na turistički nerazvijena područja unutar turistički razvijenih regija, konkretno na primjeru Gorskog kotara u Primorsko goranskoj županiji. Područje Gorskog kotara obuhvaća 30% teritorija Primorsko-goranske županije na kojem se nalazi Nacionalni park Risnjak i 40% zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji. Slikovito rečeno radi se o području trostruko veće od najvećeg Jadranskog otoka Krka. Strateški marketing plan turizma Kvarnera do 2020. prepoznaje izvanredan atrakcijski potencijal Gorskog kotara te ga pozicionira kao lidera na Kvarneru u ponudi danas vrlo atraktivnih proizvoda sporta i rekreacije (outdoor), ruralnog turizma i ekoturizma TURISTIČKI PROMET U sveukupnom turističkom prometu Primorsko-goranske županije subdestinacija Gorski kotar ostvaruje 0,6% turističkog prometa sa 81.230 noćenja u 2016.godini. U usporedbi sa kontinentalnim županijama subregija Gorski kotar sudjeluje sa 0,10% u ukupnom turističkom prometu noćenja. Šest (6) kontinentalnih županija ima niži udjel a čak osam (8) kontinentalnih županija ima veći udjel. (podatci za 2015. godinu) JAVNI POZIVI Analiza dodijeljenih sredstva koje su Turističke zajednica Gorskog kotara ostvarile temeljem Javnih poziva HTZ-a daje slijedeći rezultat: Dodijeljena sredstva bitno su manja u odnosu na ostala turistički nerazvijena područja i svake godine se smanjuju unatoč maksimalnom odazivu turističkih zajednica (bilo po iznosu ili broju projekata). Događa se paradoks da se u neposrednoj blizini turistički razvijenih područja ne potiču turistički nerazvijena područja, odnosno ne u dovoljnoj mjeri a radi se o područjima visokog potencijala u outdoor i biciklističkom segmentu koji je od izuzetnog značaja za produženje sezone odnosno izvrstan su temelj za cjelogodišnje poslovanje. Bilo bi korisno upravo na tim područjima ulagati čime bi se obogatila i turistička ponuda potrošača u turistički razvijenom području tijekom sezone a kroz povećanje turističkog prometa ta ista područja mogla bi postati samoodrživa. Izuzetno je bitno naglasiti potrebu koncentričnog poticanja turistički nerazvijena područja u neposrednoj blizini turistički razvijenih područja. UDRUŽENO OGLAŠAVANJE Nadalje, od 2016. godine Javni poziv za oglašavanje u promotivnim kampanjama turističkog sektora u 2016. više „ne prepoznaje“ turistički nerazvijena područja unutar turistički nerazvijene regije odnosno unutar Modela V. nabrojane su isključivo kontinentalne županije. Turistička zajednica Kvarnera je u 2016. u usporedbi sa 2014 ostvarila 46% manje potpora, a HTZ iz osnovne boravišne pristojbe s područja PGŽ ostvaruje godišnje 17,5 mil. kuna. Sa sve manje vlastitih sredstava, Turistička zajednica Kvarnera podržava oglašavanje nositelje turističkog prometa na Kvarneru, što rezultira nemogućnošću ulaganja i izdvajanja vlastitih turistički nerazvijena područja i oglašavanje istih. ZAKLJUČAK Udio Kvarnera u cjelokupnom turističkom prometu noćenja iznosi 16,49% te je na 3. mjestu iza Istarske i Splitsko-dalmatinske županije unatoč tome što je 30% teritorija Kvarnera turistički nerazvijeno područje. Proporcionalno udjelu u ukupnom turističkom prometu je i udio Kvarnera u uplati boravišne pristojbe iz koje se odvaja 2,5% za programe turistički manje razvijenih područja, što iznosi oko 1,8 mil. kuna. U 2016. godini od 1,8 mil. kuna koje je PGŽ uplatila za turistički nerazvijena područja na Kvarneru vratilo se svega 400.000,00 kn. Novom Uredbom ta sredstva iznosila bi preko 3 mil. kuna te ovim putem i slijedom svega prethodno navedenog ističemo da je za razvoj turistički nerazvijenih područja koje je sukladno Strateškom marketing planu turizma Kvarnera potrebno pozicionirati kao lidera na Kvarner u ponudi proizvoda sporta i rekreacije (outdoor), ruralnog turizma i ekoturizma potrebno puno više od 400.000,00 kn. Koordinacija turističkih zajednica Kvarnera: • podržava socijalnu solidarnost prema turistički nerazvijenim područjima • traži da nerazvijene turističke zajednice budu oslobođene plaćanja ovog doprinosa, iz razloga što se događa da neke ne uspiju kroz kandidature „vratiti“ ni vlastita uplaćena sredstva • traži donošenje Pravilnika s detaljno razrađenim kriterijima raspodjele namjenskih sredstava i precizno definiranje što je turistički nerazvijeno područje • Pravilnik donosi radna skupina u kojoj će iz svake županijske turističke zajednice biti po jedan član/članica • traži da u Povjerenstvu za raspodjelu namjenskih sredstava bude i po jedan član/članica iz svake županijske turističke zajednice • traži da se uplaćeni iznos vrati na područje županije koja je uplatila sredstva • potrebno je koncentrično poticanje turistički nerazvijenih područja u neposrednoj blizini turistički razvijenih područja odnosno, „razvijene“ turističke zajednice s područja PGŽ traže da se sredstva koja su oni uplatili za turistički nerazvijena područja, vrate na turistički nerazvijena područja PGŽ • „turistički nerazvijeno područja“ definirati sukladno realnom turističkom stanju na terenu a ne kroz index razvijenosti općine, grada ili županije. Prethodno je od velike važnosti za teritorij Gorskog kotara, potencijala za Kvarnerski i Hrvatski turizam za produženje sezone odnosno cjelogodišnjeg poslovanja kroz umrežavanje ponude gorja i mora. Na kraju želimo nadodati da će se donošenje ove Uredbe nepovoljno odraziti na djelovanje cijelog sustava turističkih zajednica budući se ona predlaže u vrijeme kada su doneseni Planovi i program rada sa Financijskim planom za 2017. godinu. S poštovanjem, Direktorica Dr.sc. Irena Peršić Živadinov Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
2 Turistička zajednica općine Vrbnik UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Vezano za izmjenu navedene Uredbe smatramo da će se ista prihvatiti bez obzira htjeli to mi ostali ili ne. Smatramo jedino da bi bilo poželjno da se sredstva koja se na taj način prikupe sa područja TZ Kvarnera barem u 50% iznosu rasporede na nerazvijena područja na području TZ Kvarnera. I da se onda turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima taj iznos ne uzima. Također o navedenoj Uredbi raspravljali smo i na sjednici TV TZO Vrbnik s tim da je dan naglasak na pojam „turističke zajednice na turistički nerazvijenim područjima“. Smatramo da je TZO Vrbnik zakinuta člankom 2. Pravilnika o potporama turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima jer iako imamo izlaz na more, po izvornim prihodima, po broju noćenja i učešću u ukupnom turističkom prometu na nivou Hrvatske nismo turistički razvijena turistička zajednica. Smatramo da bi u Pravilnik trebalo ponovno vratiti kriterij ( NN 91/2012 ) kako slijedi: Članak 2. U smislu ovog Pravilnika, turističkim zajednicama na turistički nerazvijenom području (dalje u tekstu: TZN) smatraju se turističke zajednice koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija: 1) Da su osnovane za grad, općinu ili županiju koja, sukladno Zakonu o regionalnom razvoju RH (»Narodne novine« 153/09), ima indeks razvijenosti manji od 75% 2) Da su osnovane za naselja razvrstana u C ili D turistički razred 3) Da je TZN u kalendarskoj godini koja prethodi natječaju imala neto izvorne prihode (od članarine i boravišne pristojbe) manje od 500.000,00 kn godišnje prema podacima FINA-e. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, turistički nerazvijenom smatra se i: 1. svaka TZ grada, općine ili mjesta koja je osnovana za naselja razvrstana u A ili B turistički razred ako je TZN u kalendarskoj godini koja prethodi natječaju imala izvorne prihode (od članarine i boravišne pristojbe) manje od 500.000,00 kn godišnje prema podacima FINA-e 2. turistička zajednica na kontinentu osnovana za naselja razvrstana u A ili B turistički razred, ako je TZN u kalendarskoj godini koja prethodi natječaju ostvarila manje od 100 000 noćenja u komercijalnim smještajnim objektima 3. turistička zajednica županije koja ostvaruje manje od tri posto ukupnog turističkog prometa Hrvatske mjereno brojem noćenja prema statistici koju vodi Državni zavod za statistiku. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
3 HGK UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Sektor za turizam HGK pozdravlja namjeru razvoja slabije razvijenih i ratom pogođenih područja RH, sukladno programu Vlade RH, a posebno je pozdravljaju članice HGK iz manje razvijenih područja kontinentalnog dijela Hrvatske poput Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije. No, postavlja se pitanje je li povećanje udjela iz boravišne pristojbe za razvoj manje razvijenih turističkih područja dobra mjera koja može polučiti željene rezultate. Članice Udruženja hotelijera pri HGK ne slažu se s prijedlogom povećanja udjela te predlažu zadržavanje istoga iznosa. Predmetna Uredba o izmjeni je stavljena na javno savjetovanje nakon što su već određeni planovi i aktivnosti za 2017. godinu čime bi primjena u istoj godini dovela do ugrožavanja realizacije planova. Smatra se da niti dosadašnji iznosi izdvojeni za programe razvoja turistički manje razvijenih područja nisu optimalno iskorišteni i nisu ostvarili ciljeve. Predlaže se izraditi planove kojima će se odrediti smjer razvoja nerazvijenih područja, a ne povećati udio na štetu turističkih zajednica koje se financiraju iz boravišnih pristojbi. Destinacije u kojima se prikupljaju veći prihodi od pristojbi ostvaruju veći broj noćenja, ali imaju i veće troškove osiguranja konkurentnosti destinacije. I “razvijene” destinacije RH još uvijek se razvijaju te bi došlo do usporavanja njihovog daljnjeg razvoja ukoliko bi došlo do povećanja udjela u korist turistički manje razvijenih područja. Članice Vijeća Udruženja putničkih agencija pri HGK predlažu da se aktivnosti Hrvatske turističke zajednice usmjere na reorganizaciju sustava turističkih zajednica prema destinacijskim/regionalnim menadžment organizacijama, umjesto povećanja udjela prema ovoj Uredbi o izmjeni, kao učinkovitije mjere za postizanje željenog učinka. Uglavnom izražavaju stajalište protiv povećanja udjela, koje je moguće jedino ako sredstva idu namjenski lokalnim turističkim zajednicama za organizaciju programa i promocije koje razvijaju destinaciju i produljuju sezonu. Članice Udruženja marina pri HGK, kao i Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, također uglavnom ne podržavaju povećanje udjela te zahtijevaju da se transparentnost uvjeta dodjele bespovratnih sredstava (npr. identifikacija manje razvijenih područja, uvjeti dodjele bespovratnih sredstava i sl.) i medij javnosti informacija o dodijeljenim sredstvima, uvedu kao dodatne stavke Uredbe o izmjeni ukoliko se ostane pri prijedlogu povećanja udjela. Zaključno, naše članice podržavaju namjeru razvoja slabije razvijenih i ratom pogođenih područja RH, sukladno programu Vlade RH, no s obzirom na dosadašnje učinke postojećeg udjela iz boravišne pristojbe za financiranje manje razvijenih turističkih područja, a i činjenicu da je Hrvatska sa svojim najjačim destinacijama još uvijek relativno mlada destinacija koja treba jačati i nadalje, postavlja se pitanje opravdanosti povećanja ovog udjela. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
4 Turistička zajednica Općine Brtonigla UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Poštovani, iako se kao turistička destinacija, odnosno TZ svrstavamo među nerazvijene smatramo kako nam donošenje ovakve odluke više šteti nego koristi iz razloga što kao „nerazvijena“ izdvajamo sredstva za nerazvijene, a ona nam se nikada ne vrate, bar ne u istoj mjeri u kojoj izdvajamo. Na taj nam način oduzimate ionako ograničena sredstva za rad i poslovanje, a samim time i za razvoj turističke destinacije. Prihodi nam se smanjuju iz godine u godinu a od nas se očekuje sve veći angažman na razvoju novih proizvoda i produljenju turističke sezone, što iziskuje i dodatna financijska sredstva. Željeli bi također napomenuti kako su nam programi rada i financijski planovi za 2017. godinu već usvojeni, što znaći se ovakve odluka donose na uštrb svih planiranih aktivnosti s ciljem razvoja cjelogodišnjih turističkih destinacija. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
5 Turistička zajednica Grada Korčule UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Poštovani, Mišljenja sam da predlagatelj nije upoznat sa problematikom poslovanja turističkih zajednica na otocima na kojima nema zračnih luka. Otoci su također posebna područja na kojima je jako izražen sezonalni karakter turizma a koji je prevladavajuća gospodarska grana. Najveći izazov dionika u turizmu je stvoriti preduvjete za povećanje broja dolazaka i noćenja u predsezoni i posezoni. Posvećenost tom cilju zahtjeva velika financijska ulaganja u projekte u turizmu odnosno u turističku infrastrukturu vodeći računa o očuvanju okoliša. Ukoliko se smanje prihodi turističkih zajednica, ugrozit će se planirani rast turističkih pokazatelja ali i osnovne zadaće turističkih zajednica; promidžba hrvatskog turizma i poboljšanje uvjeta boravka gostiju u destinaciji. Ova mjera nije pravi put za pomoć nerazvijenim područjima. Mišljenja sam da je potrebno povećati visinu boravišne pristojbe i tako dati svim turističkim zajednicama mogućnost daljnjeg razvoja uz postojeću stopu za nerazvijena područja. Otoci su specifična područja koja treba uvažavati, treba voditi računa o stanovništvu otoka, čiji se broj, na žalost, svake godine smanjuje. Predlažem da na otocima visina boravišne pristojbe bude viša od ostalih područja. Troškovi izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture koja će biti dostatna za lokalno stanovništvo i za goste tog područja, veći su u JLS na otocima nego li na kopnu. TZ Grada Korčule je značajno smanjen prihod nakon promjene u načinu naplate boravišne pristojbe nautičkog turizma, nastavilo se smanjivanjem stopa za obračun i naplatu turističke članarine a sada se opet predlaže oduzimanje prihoda! TZG Korčule nikada nije nadoknadila "gubitak" prihoda od nautičke boravišne pristojbe koji je na godišnjoj razini bio cca. 300,000,00 u 2008.g.. Unatoč visokim stopama rasta nautičkog turizma posljednjih godina,od nautičkog turizma na godišnjoj razini TZG Korčule ostvaruje cca 65.000,00 kn. Hana Turudić, dir. TZ Grada Korčule Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
6 Turistička zajednica grada Umaga UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Poštovani, Smatramo da je krajnje neprofesionalno donositi ovakvu odluku nakon što su planovi rada i financijski planovi za 2017. doneseni. Što se tiče same ideje da se ponovno uzima lokalnim TZ-ima, a očekuje se sve veći angažman na razvoju novih proizvoda i produljenju turističke sezone, radi se o klasičnom ubijanju "krave koja daje mlijeko". Smanjuju se prihodi od turističke članarine, uzima se sve više od boravišne pristojbe, izgleda kao da netko smatra da smo mi obalni previše razvijeni i da se ne trebamo dalje razvijati i ulagati jer je svaka slijedeća sezona sama od sebe bolja? Konkretno, u slučaju TZ Umag ova izmjena uredbe znači manjak od 150.000 kn, što će nas prisliti da odustanemo od nekih planiranih i već započetih projekata. Bilo bi puno efektivnije da se razmišlja o podizanju boravišne pristojbe koja je jedna od najnižih u Europi jer je puno lakše podijeliti kada se ima od kuda. Naravno da podupiremo nastojanja da se pomogne nerazvijenima, ali smatramo da se treba pronaći kvalitetnije rješenje koje neće dugoročno narušavati započete projekte obalnih TZ-a. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
7 Turististička zajednica grada Novigrada-Cittanova UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Poštovani, smatramo da je prijedlog o izmjeni uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu štetan za područje na čijem se ovaj prihod ostvaruje. Naime, turizam i ugostiteljstvo na našem području čine ključnu gospodarsku djelatnost, te su usko povezani s mnogim drugim djelatnostima od kojih oni ovise. Ukoliko dođe do povećanja stope boravišne pristojbe za nerazvijana područja, što za nas znači smanjenja prihoda TZ-a, dobar dio planiranih projekata za razvoj ciljanih turističkih proizvoda morati će biti stopiran, što će zasigurno štetiti cijeloj destinaciji. Podupiremo potrebu dodatnih ulaganja i financiranja nerazvijenih područja, međutim, potrebno je naći drugi način sufinanciranja, kako ne bismo štetili razvoju najvažnije grane gospodarstva u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
8 Turistička zajednica Grada Bakra UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Turizam iz godine u godinu bilježi rast i postiže sve bolje rezultate te veći broj noćenja. To je jedna od rijetkih grana u našoj privredi koja ima trend rasta i dobru perspektivu, no nažalost Vlada konstantno donosi odluke koje zakidaju one koji doprinose tom rastu i razvoju. Najjednostavnije je okomiti se po tko zna koji put na sustav turističkih zajednica i donijeti odluku o presraspodjeli sredstava te na taj način stvoriti sredstva za nerazvijena područja, međutim, nameće se pitanje gdje ta sredstva na kraju završe i po kojem modelu. Između ostalog, donošenjem ovakve odluke onemogućavate daljni rast, povećanje kvalitete turističke ponude te razvoj novih proizvoda na turistički razvijenim područjima i smatram da će takva odluka dugoročno donijeti kontra efekt. Slažem se da treba pomoći razvijanju turističkih proizvoda na turistički nerazvijenim područjima, ali ima puno boljih i kvalitetnijih načina od oduzimanja turističkim zajednicama koje iz godinu u godinu postižu sve bolje rezultate i to sa sve manjim prihodima. Ako se nastavi tim trendom konstantnog smanjenja osnovnih prihoda, doći će do prijelomne točke i dugoročno napraviti više štete nego koristi. Ovo je čisti primjer rezanja grane na kojoj sjedimo. Vjerujem da postoje i drugi modeli kojima bi se pomoglo nerazvijenima. Visina boravišne pristojbe nije se povisila već godinama, pa umjesto da se turističkim zajednicama smanje prihodi od boravišne pristojbe povećanjem postotka za nerazvijene, trebali bi razmisliti o povećanju boravišne pristojbe koja se nije mijenjala posljednjih 17 godina i smatram da je krajnje vrijeme da se o tome razmisli i na taj način pomogne svima nama. Mišljenja sam da bi boravišnu pristojbu trebalo nakon toliko godina povisiti sa 7 na 8 kuna, a ne svaki puta samo oduzimati od nas samih da se pomogne onima na nerazvijenim područjima. Da se povisi ukupan iznos boravišne pristojbe, od toga bi svi imali koristi, a ne samo oni nerazvijeni, jer boravišnu pristojbu i tako plaća sam gost, a ne hotelijeri i iznajmljivači koji se ponašaju kao da to ide iz njihovog džepa, ali s obzirom da je to ipak direktni trošak gosta, takva odluka ne bi dodatno opteretila gospodarstvo. A što se tiče perioda godine u kojoj se donosi ovakva odluka, ne želim niti komentirati jer je to prije svega neprofesionalno s obzirom da su planovi za 2017. godinu već doneseni, a iznošenje naših mišljenja itako je irelevantno jer će se opet napraviti onako kako su to u Vladi zamislili. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
9 TZG Poreč UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Prihodi turističkih zajednica se iz godine u godinu smanjuju, a turizam postiže sve bolje rezultate. Zahtjevi odgovornog i kvalitetnog upravljanja destinacijom postavljaju pred turističke zajednice sve više ciljeve na koje ćemo mi nažalost biti u mogućnosti samo djelomično odgovoriti, a s obzirom na sve manje budžete. Ovaj prijedlog uredbe smatramo neodgovornim samim time što se donosi u dijelu godine kad je usvojen plan i program rada za 2017. godinu. Uredba konkretno znači 200.000 kn manje sredstava za 2017. godinu u proračunu TZG Poreč. Mislim da nije potrebno dodatno komentirati. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
10 Turistička zajednica Grada Pule UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Turističke zajednice se kroz ovu uredbu penaliziraju na više načina. Pored smanjenja turističke članarine u 2017. godini za dodatnih 5% ovo smanjenje boravišne pristojbe, tj. povećanje stope za nerazvijene sa 2,5 na 4% dodatno će opteretiti planove istih. Naime prema zakonu o turističkim zajednicama planovi se usvajaju i šalju na Skupštinu do 31.10.2016. godine. Prema tome sve one turističke zajednice koje se drže zakona planove su već donijele i nije ni krenula godina već moraju razmišljati o rebalansu. I ovako nije bilo jednostavno napraviti plan, posebno gradovima, jer nam je u 2016. smanjena članarina za 15%, u 2017. će biti smanjena za dodatnih 5% što je npr. za TZ Pulu samo preko 500.000 kn. Kada tome pridodamo još dodatno oduzimanje boravišne pristojbe u visini od 150.000 kn možemo doći do zaključka da je vrlo teško planirati u nedostatku povećeg iznosa sredstava i u situaciji kada se navedeno radi kasno. Pred nas se stalno stavljaju sve veći zahtjevi, a sa druge strane nas svi „čerupaju“. Ministarstvo turizma koje je zaduženo za tumačenje zakona ne bi si smjelo dozvoliti donositi ovakve izmjene van rokova i praktički na kraju godine pozivajući se na Strategiju turizma. Barem u tom smislu ne bi smjeli biti licemjeri jer se u slučaju PDV-a ta ista strategija ignorira. Pričamo o sezoni cijele godine, o Hrvatskoj 365, ali na ovakav način NE podrške od strane Ministarstva navedeno nije moguće, jer ne znamo što nas čeka i stvari se donose i mijenjaju od danas do sutra. Takvo postupanje dovodi do vrlo teškog kratkoročnog a kamoli dugoročnog planiranja i usmjeravanja turizam u svojoj destinaciji što se od nas i očekuje. Mislimo da se za pomoć nerazvijenima treba iznaći rješenje koje neće štetiti ostalima tj. onima koji isto tako pomažu nerazvijenima dovodeći goste i nudeći ponudu unutrašnjosti. Prihvaćen Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
11 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU FRANO HERENDIJA Po tko zna koji put zadire se u prihode lokalnih turističkih zajednica, bilo smanjenjem visine turističke članarine, bilo dodatnim izdvajanjima iz boravišne pristojbe za neke druge potrebe. Prihodi lokalnih turističkih zajednica stoga unatoč stalnom i značajnom porastu turističkog prometa i noćenja praktički godinama stagniraju ili se čak i smanjuju, dok se s druge strane pred nas svake godine upravo zbog porasta turizma postavljaju sve veći zahtjevi, kojima teško možemo odgovoriti. Kratka kronologija promjena u raspodjeli sredstava boravišne pristojbe i visini turističke članarine: Nakon osamostaljenja, do 1998. godine, kada smo se praktički tek počeli vraćati na turističku kartu svijeta boravišna pristojba je iznosila 2 DEM ili 7,60 kuna, da bi 1999. godine bila utvrđena u iznosu od 7,00 kuna i što stoji sve do danas. Također 2005. uvedeno je plaćanje paušala boravišne pristojbe za privatne iznajmljivače u rasponu od 150,00 do 300,00 kuna ( u ovisnosti od razreda turističkog mjesta ) i taj se iznos nije mijenjao do danas. U međuvremenu uvedeno je izdvajanje od 1% boravišne pristojbe za Hrvatski crveni križ, zatim 2,5% za turistički nerazvijena područja, i sada povećanje tog izdvajanja na 4,5%. Članarina u turističkim zajednicama je prvotno bila utvrđena ( za prvu kategoriju obveznika) u iznosu od 0,25% od ukupnog prihoda, da bi tijekom vremena u kao dio mjera rasterećivanja gospodarstva i smanjivanja parafiskalnih nameta bila prvo smanjena na 0,20 , te dodatno na 0,17%, a najavljuje se i novo smanjenje. Nejasno je kako nitko ne shvaća da se realni turizam događa u stvarnom prostoru, u našim turističkim mjestima, te da to obzirom na povećanje turističkog prometa iz godine u godinu od nas traži i očekuje da damo nove sadržaje, povećamo broj manifestacija, ulažemo u promociju, udruženo oglašavanje itd. , čemu jednostavno ne možemo odgovoriti na odgovarajući način, jer nas se prihodovno sustavno uskraćuje. Kada smo već kod potrebe izdvajanja za turistički nerazvijena područja, koji svakako trebaju tu potporu, onda bi bilo mnogo kvalitetnije rješenje da se za tu potrebu zahvati barem djelomično i u sredstava boravišne pristojbe nautičara, budući mi na lokalnom nivou, obzirom na postojeći način raspodjele iz tog dijela dobivamo samo mrvice. Konačno, vrijedi istaknuti i činjenicu da su financijski planovi i programi rada turističkih zajednica za 2017. godinu već odavno doneseni, a sada se naknadno zadire u naše prihode. Stoga smatram da je krajnje vrijeme da se problemu boravišne pristojbe i turističke članarine pristupi sustavno, u smislu korekcije sadašnjih iznosa, i to s posebnim naglaskom na visinu boravišne pristojbe, koja je da ponovim 1999. godine smanjena sa 7,60 na 7,00 kuna, i od tada nije mijenjana. U potvrdu ovog razmišljanja navodim različite visine boravišne pristojbe u pojedinim europskim zemljama, do koje sam došao samo kratkim pregledom interneta, te u pravilu ovisi o vrsti i kategoriji smještaja, ali također je različita od destinacije do destinacije Austrija 0.15 – 2,18 € Nizozemska 0,53 – 4,76 € Belgija 0,53 – 2,50 € Slovenija 0,60 – 1,25 € Bugarska 0,39 – 1,20 € Španjolska 0,45 – 2,25 € Francuska 0,20 – 4,00 € Italija 1,00 – 7,00 € Njemačka 0,25 – 5,00 € Švicarska 2,45 CHF ( 2,27 € ) HRVATSKA 0,26 – 0,93 € ( 2,00 - 7,00 kuna ) Iz ovog površnog pregleda vidljivo je da je visina boravišne pristojbe u Hrvatskoj najmanja u odnosu na sve navedene države, te mi se stoga čini da itekako postoji prostor za postupnu korekciju visine boravišne pristojbe. Povećanje boravišne pristojbe npr. samo za 1 kunu, što zasigurno ne bi ugrozilo konkurentnost hrvatskog turizma, povećao bi prihode sustava turističkih zajednica koje u različitim formama ta sredstva ulažu u promociju i podizanje kvalitete svojih destinacija. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
12 Danijela Marić UREDBU O IZMJENI UREDBE O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Ovim prijedlogom izmjene Zakona i dalje oslabljujete turističke zajednice naručito one koje su na granici po svojim prihodima ali su samoodržive. Ne mogu se krpati rupe u proračunima pojedinih ministarstava na način da se uzima onima koji funkcioniraju, imaju doduše limitirane, ali ipak mogućnosti za daljni razvoj turističkog proizvoda - i da im se na taj način onemogućava napredak. Iz godine u godinu broj noćenja je sve veći, što zahtijeva veći obim poslova koje pružaju turističke zajednice a prihodi turitičkih zajednica sve manji zbog administrativnih razloga. Nikako nisam protiv razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima ali obim poslova i troškova koje imamo mi usporedno s onim tz-ovima na nerazvijenim područjima su nemjerljivi. Stoga predlažem da ukoliko su potrebna sredstva za razvoj turizma na nerazvijenim područjima neka se smanji postotak koji se od boravšine pristojbe od nautike izdvaja za nacionalne parkove ( koji bi trebali biti samodostatni barem neki) ili neka se smanji dio koji se uplaćuje HTZ-u za razvoj nautičkog turizma jer je on već postigao određeni nivo razvoja kroz zadnjih godina. A ta sredstva neka se usmjere na razvoj nerazvijenih područja. Primjera radi kada govorimo o boravišnoj pristojbi od nautike: Prihode od boravišne pristojbe od nautike gdje se u prosjeku TZ dobiva 40.000 kuna što značu oko 5000 noćenja a jedna manja luka ih ostvari preko 80.000 tijekom sezone. Ti ljudi trebaju nekakav koncert, neku manifestaciju, neku kartu grada, neki promo materijal, trebaju informacije itd... neki ljudi trebaju raditi u info centru itd... a to sve nešto košta. Dakle možemo zaključiti da već u ovom segmentu itekako doprinosimo razvoju turizma na drugim područjima. Nije dobro da se pozivamo na Strategiju razvoja turizma onda kada nam to treba naime u Strategiji je navedeno i visina PDV od 10% na ugostiteljske djelatnosti ali znamo da to neće biti tako. A neću ni spominjati da su Financijski planovi i programi za 2017 već doneseni a ovo smanjenje prihoda će se itekako odraziti na program rada za sljedeću godinu. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
13 Turistička zajednica Istarske županije Članak 2., O b r a z l o ž e n j e TURISTIČKO VIJEĆE TZ ISTARSKE ŽUPANIJE na 23. sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice Istarske županije održalo je rapravu u vezi Uredbe o izmjeni uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. kojom se planira povećanje boravišne pristojbe s 2,5% na 4,5% za program turistički manje razvijenih područja, te stavova turističkih zajednica općina i gradova Istre. U nastavku donosimo zaključke na tu temu. Ocjenjujemo da je prijedlog Uredbe o izmjeni uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu kojim se gotovo udvostručuje stopa boraviše pristojbe za tzv. 'neravijene' izrazito štetan za turizam i ugostiteljstvo koji čine ključnu gospodarsku djelatnost Istarske županije ali isto tako i na povezane djelatnosti, a posebno na percepciju (imidž) Hrvatske u svijetu jer se na taj način smanjuje razvojni i promotivni potencijal razvijenih turističkih destinacija u RH koje ostvaruju gotovo 98% turističkog prometa. Smatramo potrebnim naglasiti da su turizam i ugostiteljstvo danas jedna od rijetkih rastućih djelatnosti u Hrvatskoj koje svake godine sve više investiraju. Istarska županija predvodnik je ovog značajnog ciklusa rasta ulaganja u turizam. Želimo naglasiti da će posljedica donošenja ovakve Uredbe kojom se skoro udvostručuje izdvajanje sredstava uz najavljenu izmjenu Zakona o porezu na dodanu vrijednost, sagledano i u kombinaciji sa ostalim mjerama koje čine poreznu reformu predloženu od strane Ministarstva financija, smatramo strateški pogrešnim potezom s dalekosežno negativnim posljedicama na turizam/gospodarstvo Istre i Republike Hrvatske, što je posve suprotno svim nacionalnim strateškim dokumentima i najavama Vlade. Osim svega navedenog želimo istaknuti da je Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju HR turizma (NN 152/08) čl. 61.st. propisano da prijedlog programa rada i prijedlog financijskog plana za slijedeću godinu, turističko vijeće turističke zajednice podnosi skupštini turističke zajednice do 31. listopada tekuće godine, te da su zakonski sve turističke zajednice u RH izradile i donijele svoje programe radi i financijske planove za 2017. godinu. Shodno navedenom, samo u Istarskoj županiji ukoliko dođe do povećanja stope boravišne pristojbe za 2% svi proračuni svih turističkih zajednica u Istri (33 TZ) i TZ Istarske županije umanjili bi se za više od 2,3 milijuna kuna, dok bi isti iznos za cijelu RH iznosio cca. 8 mil kn što uvelike smanjuje promotivni potencijal RH u svijetu, a samim time i imidž Istre i Hrvatske kao jedne od najkonkurentnijih zemalja na mediteranu. POVEĆANJE STOPE S 2,5 NA 4,5% ZA ISTRU BI ZNAČILO 1. Ukoliko se uzme u obzir iznos zaduženja po BP za Istru - Istra za nerazvijene po stopi od 2,5% dati će u 2016. cca. 2.830.000 kn. 2. U 2016. u okviru 3. Javnih poziva u okviru kojih su se mogle javiti subjekti na nerazvijenim područjima Istra je dobila svega 329.000 kn (što je 11,6% od onoga što je 'dala') 3. Ukoliko dođe do povećanja stope na 4,5% Istra će u 2017. dati 5.125.500 kn – mišljenja smo da u okviru Javnih poziva subjekti na nerazvijenim područjima u Istri neće moći povući znatno veća sredstva nego ona u 2016. godini 4. Predemtno povećanje stope značilo bi da će se proračuni turističkih zajednica i turističke zajednice županije u Istri u 2017. umanjiti za dodatnih cca. 2,3 mil kn u odnosu na 2016. godinu (pod uvjetom da se samo 1% poveća BP u odnosu na 2016.) NAPOMENA: financijski planovi su veće doneseni. 5. Obzirom da su financijski planovi turističkih zajednica već doneseni (zakonski rok je do 31.10.) zanči da će sve turističke zajednice morati raditi rebalanse planova i umanjivati razvojni i promotivni potencijal. 6. Usporedbe radi u okviru JP za Udruženog oglašavanja za 2017. godinu Istra će se oglašavati sa 885.000 kn, a kontinent sa 4.450.000 kn. Istra u okviru predemtnog JP nema pravo povući sredstva iz fonda za nerazvijene iako po Pravilniku turistički nerazvijenim područjem se smatraju: a) područja svih kontinentalnih županija, osim područja Grada Zagreb; b) sva naselja s područja ostalih županija, koja na svojem području nemaju izlaz na more. Kontinentalna HR ima udio od 2% u ukupnim noćenjima, dok Istra ima 30% ODRAZ USVAJANJA PREDLOŽENE UREDBE NA TURIZAM I UKUPNO GOSPODARSTVO 1. Negativan udar na razvoj i promociju Istre koje dobrim rezultatima (30% noćenja) pozitivno djeluje na turističku reputaciju HR u svijetu i gospodarstvo čitave Hrvatske - U Istri kontinuirano ulažemo mnogo truda i privatnih i javnih sredstava u razvoj i promociju turističke ponude, što je napravilo iznimno veliki pomak u rezultatima turističke sezone, ali i u ukupnom brendiranju i privlačnosti čitave Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije - Turizam je značajan generator gospodarstva Istre koje bilježi iznadprosječne rezultate – prosječni BDP po stanovniku u Istarskoj županiji veći je za petinu u odnosu na prosjek RH, stopa nezaposlenosti je dvostruko niža, a Istra ostvaruje znatan suficit na tekućem računu platne bilance stabilizirajući tako ukupno gospodarstvo RH 2. Umanjen financijski potencijal za razvoj i promociju turističke ponude koja osigurava dugoročan uspjeh i konkurentnost svake destinacije - Istra je zasigurno prva koje je krenula s udruživanjem privatnih i javnih sredstava svih dionika u turizmu Istre kako bi se multiplicirala sredstva odnosno financisjki potencijal za razvoj i promociju turističke ponude temeljene na postavkama svih strateških dokumenata usvojenih na svim institucionlanim razinama. Takvim udruživanjem sredstava i zajedničkom provedbom razvojnih procesa i promocije destinacije Istra, Istra je uvelike odgovorna za trenutni imidž Istra i Hrvatske u svijetu. Dodatnim umanjenjem (osim kontinuiranog smanjenja raspoloživih sredstava za udruženo golašavanje – putem javnog poziva HTZ-a) nastaviti će se negativan trend smanjenja promotivnog potencijala razvijenih turističkih destinacija. Naime, planirana sredstva Glavnog ureda HTZ-a za udruženo oglašavanje za 2017. godini znatno smanjena u odnosu na prijašnje godine što generira konstantno smanjenje visine udruženog oglašavanja. Tako se visina udruženog oglašavanja u Istri konstantno umanjuje što predstavlja značajan problem obzirom da se od 2014. do danas (2017.) kampanja umanjila za 14,8 mil kn, odnosno umanjila se za 44%: - 2014. ukupna kampanja u udruzenom ogl. 34 mil kn - 2015. ukupna kampanja u udruzenom ogl. 31,1 mil kn - 2016. ukupna kampanja u udruzenom ogl. 23,1 mil kn - 2017. ukupna kampanja u udruzenom ogl. 19,2 mil kn Istra navdenim udruživanjem pokušava nadomjestiti ovaj manak sredstava, međutim, ukoliko se navedni trend nastavi i poveća se stopa BP za nerazvjene za dvostruko to više nećemo moći činiti. Nastavkom ovakvog trenda turizma RH doći će u situaciju da će se razvoj i promocija turističkih lidera koji ostvaruju 98% turističkog prometa smanjivati, a da će se ulagati velika sredstva u promociju nerazvijenih djelova te će biti omjer promocije nerazvijenih i razvijenih u 'katasrofalnom neskladu'. - U okviru Javnog poziva za udruženo oglašavanje za 2017. godinu, Model I. - destinacijska promocija obalnih županija i Grada Zagreba, za Istru je temeljem udjela u ukupnim noćenjima (30%) raspoređeno 6,9 mil kn, a za nerazvijene koje imaju udio od 2% u ukupnim noćenjima raspoređeno je 4,5 mil kn. Istra je za promociju destinacije za 2017. godinu prekma HTZ-u kandidirala svega 0,8 mil kn, dok npr. jednoj županiji na kontinentu je za promociju destinacije Javnim pozivom raspoređeno 1,2 mil kn. Navedno znači, da će se Istra sa svojih 30% turitičkog prometa promovirati u svijetu sa 0,8 mil kn, dok će se jedna županija na kontinentu koja ostvaruje otprilike 0,6% ukupnog turističkog prometa promovirati sa 1,2 mil kn. Postavljamo pitanje koji će biti rezultat promocije RH u svijetu??? ZAKLJUČAK Razumijemo potrebu nerazvijenih područja i izražavamo solidarnost za njihove potrebe, međutim, mišljenja smo da se ne bi trebalo oduzimati od onih koji su generatori razvoja gospodrstva Republike Hrvatske, a to su turistički razvijena područja na priobalju. Vjerujemo da se dodatna sredstva za razvoje nerazvijenih područja mogu iznači po uzoru na druge europske zemlje. Tvrdimo da je ovo povećanje stope dodatna centralizacija Hrvatske što je u suprotnosti sa svim nacionalnim strateškim dokumentima i najavama Vlade. Turističko vijeće TZ Istarske županije oštro se protivi usvajanju predmetne izmjene Uredbe jer se dvostrukim povećanjem stope neće postići ravnomjeran razvoj svih područja RH, već će se znatno umanjiti razvojni i promotivni trustički potencijal Hrvatske. Predlažemo da se drugim mjerama potpore, odnosno iz drugih izvora financiranja, postepeno i sustvano radi na razvoju turistički nerazvijenih područja. Ove prijedlozi Zaključaka upućeni su nadležnim institucijama na znanje i razmatranje/postupanje. TURISTIČKO VIJEĆE TZ ISTARSKE ŽUPANIJE Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
14 Poduzetničko-razvojni centar općine Erdut lokalna razvojna agencija d.o.o. Članak 2., O b r a z l o ž e n j e PODUZETNIČKO-RAZVOJNI CENTAR OPĆINE ERDUT LOKALNA RAZVOJNA AGENCIJA d.o.o Podržavamo sve akcije usmjerene ka podizanju konkurentnosti turističkog sektora u slabije razvijenim područjima Mišljenja smo da su financijske potpore jedini put, koji vodi ka aktiviranju neiskorištenih turističkih resursa. Turizam sigurno doprinosi većoj gospodarskoj aktivnosti i potiče zapošljavanje. Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.
15 Turistička zajednica grada Visa Članak 2., ODREDBA UREDBE KOJA SE MIJENJA Poštovani, U prijedlogu se kaže da je cilj ove izmjene ukupno prikupljena sredstava boravišne pristojbe usmjeravati u većoj mjeri u podizanje konkurentnosti područja na kojem su prikupljena. TZG Visa se konstantno smanjuju sredstava, a u međuvremenu promjenom pravilnika više ne spadamo u nerazvijena turistička područja iako u gradu postoji samo jedna hotelska kuća koja je u stečaju. Kao „razvijeni“ već tri godine od MINT-a i HTZ-a nismo dobili niti kune potpore iako apliciramo na sve natječaje. Ukupni izvorni proračun nam je oko 700.000 kuna. Od 2016. godine su na snazi ili se planiraju slijedeća smanjenja prihoda: 1. U 2016. stopa za uplatu članarine se smanjila 15 posto dok se u 2017. smanjuje za dodatnih 5 % što nam ukupno smanjuje prihode za cca 25.000 kuna. 2. Poreznom reformom koja će se primjenjivati od 01. siječnja 2017. se planira uvesti plaćanje mirovinskog i zdravstvenog za drugi dohodak od 17 % što će nam na razini godine povećati troškove za min 40.000 kuna. 3. Na području grada Visa se ostvari oko 1.000.000 bruto boravišne pristojbe od nautičara, dok je u 2016. godini TZ grada Visa od tih sredstava raspodijeljeno 64.000 kuna!!!! 4. I na poslijetku, ovom uredbom se povećava iznos koji izdavajamo za nerazvijene za 2 % bruto boravišne pristojbe što nama u netu iznosi 3 % odnosno daljnih 16.000 kuna. I sada bi mi trebali podizati konkurentnost područja bez prihoda, dok je direktor koji ne može isplatiti plaće ( što je sada realnost) po zakonu KAZNENO ODGOVORAN! S druge strane mi direktori malih TZ-a koji nememo zatvorene urede već smo na šalterima dostupni gnjevu ljudi zašto TZ ne može proizvesti ovo ili ono, cijelu godinu se moramo opravdavati za nešto što su nam drugi krojili. U principu nemamo ništa protiv da se sredstva za nerazvijene povećaju ali ukoliko to uništava druge onda to nema smisla. Mislim da ovu mjeru treba pratiti ili hitno rješenje problema raspodjele BP nautičara, ili ukidanje obveze uplate 30 % gradu ili neka druga preraspodjela jer su mnoge turističke zajednice dovedene na rub propasti, a ako je to cilj neka se to jasno kaže ili neka nam se ostave sredstva za rad. S poštovanjem, Ivo Fiamengo Direktor UredaTZG Visa Primljeno na znanje Temeljem prijedloga proračuna za 2017. godinu, Ministarstvo turizma je osiguralo u odnosu na prethodnu godinu dodatnih 5.000.000,00 kuna namijenjenih razvoju kontinenta te također 5.000.000,00 kuna za pripremu projekta Cro kartice, a koji je također namijenjen poticanju razvoja kontinenta tijekom čitave godine i Jadrana tijekom pred i posezone. Samim time neovisno o javnom savjetovanju vezanom uz Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu, smatramo da će kroz prije navedena sredstva, odnosno temeljem sredstava iz državnog proračuna biti osiguran kvalitetan razvoj hrvatskog kontinenta. Shodno tome Uredba o izmjeni Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu neće biti upućena u Vladinu proceduru kako je bilo predloženo.