Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Predlažemo da izdvajanje za “organizacije koje pridonose razvoju civilnog društva” (čl. 2, st. 2. točke 8.) ostane na razini iz 2016. - 6,88 posto, ili da se još smanji, iz razloga što se sredstva iz članka 2. stavka 2. točke 8., koja se raspoređuju na stavku Državnog proračuna Poseban dio “razdjel 020 Vlada Republike Hrvatske, Glavi 02010 Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge, za aktivnost A509014 - Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - Udruge za razvoj zajednice”, raspoređuju na programe kojima nisu poznati ni dovoljno jasni rezultati i konkretni učinci, koji čine 61 posto proračuna Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za tekuću godinu, a sredstava iz tih programa dodjeljuju se većinom privilegiranom krugu udruga lijevo-liberalnog svjetonazora, kako bi se financirale njihove redovite aktivnosti. Ukoliko se odobri povećanje izdvajanja za točku 8., članak 2. stavak 2., s 6,88 na 11,18 posto, to će imati isključivi učinak da se tim udrugama nastavi isplaćivanje financijskih sredstava (koja su ugovorena na višegodišnjoj razini, uz mogućnost produženja), kao na bankomatu, bez jasnih i mjerljivih očekivanja i rezultata. OBRAZLOŽENJE: Prema Financijskom planu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2016. (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/o_nama/godisnji_plan/financijski_plan_2016f.pdf), Nacionalna zaklada je u 2016. trebala izdvojiti 27.180.605,82 kuna za 4 programa, kojim se financiraju različite vrste “podrški” organizacija civilnog društva, što je 61 posto od planiranog proračuna (financijskog plana) za 2016. koji je iznosio 44.240.287,42 kn u dijelu za programske rashode. Niže su navedena 4 programa na koja se odnosi 61 posto proračuna Nacionalne zaklade za 2016., financijska sredstva namijenjena za svaki program i broj organizacija korisnica tih sredstava: 1. Nastavak višegodišnje institucionalne podrške (u području “demokratizacija”) - 11,033,829.41 kn (40 udruga, od kojih je 30 lijevo-liberalnog svjetonazora) 2. “Razvojna suradnja - Tematski fond ‘Demokratizacija i razvoj civilnoga društva 2.0’” - 6,606,220.00 kn (5 zaklada i 23 platforme: 253 organizacije civilnog društva) 3. “Razvojna suradnja u području 8 Centara znanja” - 6,526,624.41 (7 udruga + 13 saveza udruga osoba s invaliditetom) 4. “Regionalni razvoj civilnoga društva i lokalnih zajednica” - 3,013,932.00 kn (20 organizacija podijeljenih u 5 “mreža”) UKUPNO: 27.180.605,82 kuna Načelno je iz ovog prikaza vidljivo da se velikim sredstvima financiraju udruge koje se bave demokratizacijom, “centri znanja”, mreže udruga i platforme, koje sveukupno broje oko 200 organizacija civilnog civilnog društva (što je oko 0.8 posto od ukupnog broja aktivnih udruga u Hrvatskoj). Dakle, preko 60 posto proračuna Nacionalne zaklade, 27 milijuna kuna, odlazi na oko 200 OCD-a, većinom lijevo-liberalnog svjetonazora. Navedene financijske podrške su višegodišnje, tj ugovaraju se na duže vremensko razdoblje (npr. 3-5 godina), uz mogućnost produžetaka (kakvo je primjerice korišteno programu “Regionalni razvoj civilnoga društva i lokalnih zajednica”): - Program institucionalne podrške u području “demokratizacija”. je odobren u 2014., s isplatom na trogodišnjoj razini (od 2015. do 2017.) http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/vijesti_i_priopcenja/priopcenja/2014/priopcenje_18_kolovoza.pdf - Program razvojne suradnja - Tematski fond ‘Demokratizacija i razvoj civilnoga društva 2.0 je odobren u 2015. s isplatom na trogodišnjoj razini (2015. - 2018.) http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/natjecaji/natjecaji_zaklade/kalendar_objave/kalendar_2015.pdf - Program razvojne suradnje u području 7/8 Centara znanja je odobren u 2012. s isplatom na trogodišnjoj razini (2013. - 2016.) http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/pozivi_na_suradnju/objave_i_dokumentacija/2006/28_lipanj/regionalni_razvoj/tekst_poziva.pdf, uz mogućnost produžetka, tj. novog ugovaranja financijske podrške na određeno razdoblje. - Program “Program regionalnog razvoja i jačanja sposobnosti organizacija civilnoga društva na lokalnoj i regionalnoj razini” (2007. - 2012.): , odnosno “Program regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica” (2013. - 2016.) http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/sip/partnerstvo/2012/lipanj/rr_tekst.pdf te uz vjerojatnost produžetka, tj. novog ugovaranja financijske podrške na određeno razdoblje. ZAKLJUČAK: Sve navedeno znači da je za nastavak isplaćivanja ovih potpora potrebno izdvojiti dodatna sredstva u 2017., što su prepoznali i članovi Upravnog odbora Nacionalne zaklade, koji su na raspravi na svojoj sjednici 17. lipnja 2016. “ustrajali na iznalaženju svih oblika zagovaranja za povećanje postotka za Nacionalnu zakladu u Uredbi o igrama na sreću za 2017. godinu” (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/o_nama/upravni_odbor/zapisnik_18_sjednica_17_6_2016.pdf). Dakle, razlog povećanja izdvajanja za točku 8., članak 2. stavak 2., s 6,88 na 11,18 posto je isplaćivanje prije ugovorenih financijskih podrški za navedena 4 programa. S obzirom da iz vrlo općenitih podataka Godišnjih izvješća o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva nije jasno kako su navedeni programi doprinijeli “razvoju civilnog društva”, što je primarna zakonska obveza Nacionalne zaklade prema Zakonu o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva (čl. 3.), niti koji su učinci i rezultati tih financiranih programa / OCD-a, izgleda da je svrha navedenih programa osigurati kontinuirani izvor financiranja krugu privilegiranih udruga. Povećanje izdvajanja za točku 8., članak 2. stavak 2., s 6,88 na 11,18 posto omogućilo bi nastavak iskorištavanja Nacionalne zaklade za ovakvo netransparentno, neracionalno i interesno korištenje proračunskih sredstava, stoga izdvajanje za točku 8., članak 2. stavak 2. treba ili ostati 6,88 posto ili dodatno smanjiti. PRIMJERI NEPRAVILNOSTI PREMA POJEDINIM PROGRAMIMA: - “Razvojna suradnja - Tematski fond ‘Demokratizacija i razvoj civilnoga društva 2.0’” - 6,606,220.00 kn u planu za 2016. (5 zaklada i 23 platforme: 253 organizacije civilnog društva) A. Dodjela sredstava bez jasnih kriterija. Za ovaj program očekivani rezultati djelovanja platformi organizacija civilnog društva kojima se dodjeljuju financijska sredstva nisu bili navedeni u tekstu natječaja (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/sip/razvojna/2015/demokratizacija_2_0/tekst_poziva.pdf), nego nakon što je donesena odluka (28. svibnja 2015.) o dodjeli financijskih sredstva, i to u razgovoru s korisnicima financijskih sredstava. Prema zapisniku sastanka Upravnog odbora Nacionalne zaklade od 28. svibnja 2016. (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/o_nama/upravni_odbor/zapisnik_14_sjednice_28_5_2015.pdf, Ad 3.) stoji da je tijekom rasprave na sjednici “zatraženo da se prilikom razgovora koji će se organizirati sa svakom od podržanih otvorenih platformi utvrde modeli održivosti platformi, u najvišoj mogućoj mjeri jasno utvrde očekivani rezultati djelovanja platformi te odrediti kriteriji uspješnosti po kojima će se vrednovati mogućnost financiranja otvorenih platformi u idućem razdoblju”. B. U Godišnjem izvještaju o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2015. (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/o_nama/godisnji_izvjestaj_o_radu/godisnji_izvjestaj_15.pdf) nije navedeno koji su očekivani rezultati spomenutih “platformi” u 2015., što je primijećeno i na Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (10. 11. 2016.): “ Iz predmetnog je izvješća vrlo teško razaznati koliki su ukupni iznosi koje se dodjeljuju pojedinim platformama te njihovim članicama i za koje su aktivnosti dodijeljene podrške” (http://www.sabor.hr/izvjesce-odbora-za-ljudska-prava-i-prava-nacio0068). - “Razvojna suradnja u području 8 Centara znanja” - 6,526,624.41 kn u planu za 2016. (7 udruga + 13 saveza udruga osoba s invaliditetom) A. NE ZNA SE TOČNO KOJI SU UČINCI CENTARA ZNANJA, ODNOSNO DONIRANIH SREDSTAVA. Postoji 8 “centara znanja za društveni razvoj”, koji su zapravo udruge: ZELENA AKCIJA, Z.M.A.G, Udruga MOST, MREŽA MLADIH HRVATSKE, SAVEZ UDRUGA KLUBTURA, GONG, KUĆA LJUDSKIH PRAVA, SAVEZI UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM. U Godišnjem izvještaju o radu Nacionalne zaklade za 2015. ne navodi neko njihovo konkretno postignuće u toj godini (str. 30-32. Izvještaja). Kao pokazatelj učinka Centara znanja navodi se broj posjeta na internetskim stranicama, objave na društvenim mrežama i u medijima! B. SUKOB INTERESA UDRUGA CENTARA ZNANJA. Prema za natječaju 2012. za “razvojnu suradnju u području centara znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj” (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/pozivi_na_suradnju/objave_i_dokumentacija/2012/12_rujna/centri_znanja_tekst.pdf), kojim su financirani i uspostavljeni “centri znanja”, “Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva potaknula je u 2011. godini Pilot-program centara znanja [financiran čini se mimo javnog natječaja] za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj u koji je uključila 7 udruga kako bi zajedno sa njima razradila kriterije za pripremu sustavne razvojne suradnje u idućem četverogodišnjem razdoblju u području centara znanja”. Ako se usporede Godišnje izvješće o radu Nacionalne zaklade za 2011. (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/o_nama/godisnji_izvjestaj_o_radu/zaklada_gi_2011_web.pdf, str. 101.) i kasnija Godišnja Izvješća o radu, vidljivo je da su udruge koje su sudjelovale u “Pilot-projektu” centara znanja iz 2011. iste one koje su dobile sredstva za “Razvojna suradnja u području Centara znanja” (2013. - 2016.), tj. da je Nacionalna zaklada s tih 7 udruga “razradila kriterije za pripremu sustavne razvojne suradnje u idućem četverogodišnjem razdoblju u području centara znanja”. To baca sumnju da “razrađivanje kriterija” uključuje i definiranje kriterija za natječaj ‘razvojne suradnje’ iz 2012. (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/pozivi_na_suradnju/objave_i_dokumentacija/2012/12_rujna/centri_znanja_tekst.pdf), što bi u tom slučaju značilo da su iste udruge, zajedno s Nacionalnom zakladom, pripremile (“skrojile”) natječaj za sebe prema svojim kriterijima. Dodatnu sumnju na gore izneseno bacaju sami kriteriji, koji su napisani tako da ih samo uzak krug udruga može zadovoljiti, a zadovoljile su ih upravo navedene iste udruge koje su dobile i Pilot-projekt iz 2012. i samu razvojnu suradnju (2013. - 2016.). U tekstu natječaja stoji: “Tko može podnijeti ponudu za razvojnu suradnju? Ponude za provođenje razvojne suradnje u području centara znanja za društveni razvoj mogu podnijeti isključivo udruge koje: (a) djeluju najmanje 7 godina od registracije do dana raspisivanja ovog Pozivnog natječaja; (b) sukladno svom Statutu djeluju u programskim područjima raspisanim ovim Pozivnim natječajem; (c) u najmanje jednom trogodišnjem ciklusu bile korisnice institucionalne podrške Nacionalne zaklade (bez obzira na kategoriju); (d) imaju iskustvo u provođenju istraživačkih projekata i/ili projekata prijenosa znanja kroz međunarodnu razvoju pomoć; (e) djeluju kao mreže ili savezi (registrirani ili neregistrirani) odnosno koordiniraju ili predvode mrežu organizacija u svom području djelovanja odnosno okupljaju veći broj volontera/volonterki te građana/građanki koje aktivno uključuju u djelovanje svoje udruge; (f) imaju iskustvo u zagovaranju stvaranja, unapređenja i praćenja javnih politika za društveni razvoj u programskom području svog djelovanja.” PREOPĆENITI CILJEVI CENTARA ZNANJA. Ciljevi ovog programa, odnosno “centara znanja”, propisani natječajem (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/pozivi_na_suradnju/objave_i_dokumentacija/2012/12_rujna/centri_znanja_tekst.pdf) su toliko općeniti i nejasni da izgleda da je naziv programa “centri znanja” samo naziv i način financiranja redovnih aktivnosti spomenutih udruga, odnosno njihov izvor financiranja. Piše u natječaju: “Što se očekuje od centara znanja za društveni razvoj? Od udruga koje se prijavljuju očekuje se spremnost na razvojnu suradnju u području specijalizacije u centre znanja u svom programskom području kroz: istraživanja i analize javnih politika iz područja djelovanja; prijenos specifičnih znanja u Republici Hrvatskoj i u zemljama jugoistočne Europe; razvoj društvenih potencijala; zagovaranje pozitivnih društvenih promjena.” - “Regionalni razvoj civilnoga društva i lokalnih zajednica” - 3,013,932.00 kn u planu za 2016. (20 organizacija podijeljenih u 5 “mreža”) NE ZNA SE TOČNO KOJI SU UČINCI PROGRAMA REGIONALNOG RAZVOJA, ODNOSNO AKTIVNOSTI UDRUGA KOJE GA PROVODE. Program regionalnog razvoja civilnog društva uključuje “5 regionalnih mreža” pod nazivom E-MISIJA, JAKO, MRRAK, STEP i ŠALTER - što su potpuno neprimjereni nazivi za provođenje programa regionalnog razvoja civilnog društva. Regionalne mreže čine 20 organizacija civilnog društva koje bi trebale edukacijama, informiranjem, treninzima osnaživati druge OCD. Program se provodi od 2007. godine i u njega (odnosno u djelovanje 20 OCD-a u 8 godina) je prema Godišnjim izvještajima o radu Nacionalne zaklade za 2007. - 2015. (dostupni ovdje: http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/101/subcategory/114/page/) uloženo 26.875.179 kn, iako nije jasno koje su sve aktivnosti provedene za ta sredstva kroz 8 godina, niti koji je učinak tih aktivnosti. Primjerice, u Godišnjem izvještaju o radu za 2015. nije navedeno što je konkretno tih 20 OCD-a radilo u 2015. - za što su zajedno dobile 3,409,330.19 kn u 2015. i kako je rad tih udruga doprinio razvoju civilnog društva, već je samo naveden broj odrađenih radionica, sudionika i utrošenih sati (str. 28. Izvješća). Ovako šturi podaci ne mogu objasniti tvrdnju iz Izvještaja o radu da “Program regionalnog razvoja Nacionalne zaklade predstavlja ispunjenje jednog od njenih ključnih strateških ciljeva”. Primljeno na znanje Programom za mandat 2016. - 2020. Vlada se obvezala da će voditi politiku sustavnoga poticanja organizacija civilnoga društva. Sukladno tome, Vlada će poticati djelovanje organizacija civilnog društva, a posebne programe usmjerit će prema razvoju suradnje nadležnih državnih tijela i organizacija civilnog društva, posebice onih koje djeluju za dobrobit djece, mladih i ostalih ugroženih skupina, te omogućiti sustavno obrazovanje voditelja udruga, zaklada i ostalih nevladinih organizacija za izradu projekata koji se mogu financirati iz EU fondova. Navedeno je vidljivo i kroz ne prihvaćanje amandmana na Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. u vidu smanjenja izdvajanja za Zakladu, a povećanja izdvajanja za programsko područje Socijalna i humanitarna djelatnost.
2 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Neprihvatljivo je da Vlada Republike Hrvatske svojom Uredbom, a na temelju Zakona o igrama na sreću raspoređuje 45.528.829 HRK „onima koji pridonose razvoju civilnog društva“, a da ni Zakon o igrama na sreću kao ni Uredba ne definiraju tko su „ oni koji pridonose razvoju civilnog društva“. Zar nije izvan svih demokratskih i etičkih standarda raspoređivati javni novac civilnom društvu „na slijepo“ . Iz članka 8. je razvidno da Zakon donosi da će Vlada Republike Hrvatske financirati, između ostalih, i programe organizacija koje pridonose razvoju civilnog društva, a da Zakon propušta definirati što se drži „razvojem civilnog društva“, kao što Zakon propušta definirati koje su to organizacije koje pridonose razvoju civilnog društva. Iz članka 2. Uredbe je razvidno da Uredba donosi da će Vlada Republike Hrvatske financirati, između ostalih, i programe organizacija koje pridonose razvoju civilnog društva, a da Uredba propušta definirati što se drži „razvojem civilnog društva“, kao što Uredba propušta definirati koje su to organizacije koje pridonose razvoju civilnog društva. A, pogotovo je neprihvatljivo da Vlada Republike Hrvatske 92,00% sredstava iz članka 2. stavka 2. točke 8. ove Uredbe raspoređuju u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017 - za aktivnost A509014 - Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - Udruge za razvoj zajednice (kao da u razvoju zajednice sudjeluju samo udruge, a ne i druge vrste organizacija civilnog društva poput vjerskih zajednica) Vlada Republike Hrvatske morala bi biti svjesna da u Republici Hrvatskoj u razvoju zajednice ne sudjeluje samo jedna vrsta organizacija civilnog društva (udruge), kako to stoji u Uredbi i u Državnom proračunu, nego da u razvoju zajednice sudjeluju i desteci i destci tisuća hrvatskih građana angažiranih u razvoju zajednice kroz tisuće pravnih osoba vjerskih zajednica kao kroz jedan od oblika organizacija civilnog društva. Je li Vlada Republike Hrvatske svjesna da ovakvom Uredbom te isticanjem u Državnom proračunu aktivnosti koja nosi naziv Udruge za razvoj zajednice(kao da u razvoju zajednice sudjeluju samo udruge, a ne i druge vrste organizacija civilnog društva poput vjerskih zajednica) otvoreno pokazuje nesnošljivost prema vjerskim zajednicama, odnosno otvoreno pokazuje da su Vladi Republike Hrvatske vjerske zajednice kao organizacije civilnog društva neprihvatljive i nepoželjne, te da je Vladi Republike Hrvatske aktivno sudjelovanje hrvatskih građana u hrvatskom društvu kroz pravne osobe vjerskih zajednica neprihvatljivo i nepoželjno? Je li Vlada Republike Hrvatske svjesna da ovakvom Uredbom te isticanjem u Državnom proračunu aktivnosti koja nosi naziv A509014 - Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - Udruge za razvoj zajednice (kao da u razvoju zajednice sudjeluju samo udruge, a ne i druge vrste organizacija civilnog društva poput vjerskih zajednica): - ne poštuje europsku dimenziju i društvenu solidarnost , odnosno ne poštuje ono što je na razini Europske unije jasno istaknuto: … posebna uloga organizacija civilnog društva u modernim demokracijama tijesno je povezana s temeljnim pravom svakog građanina na udruživanje u svrhu ostvarenja zajedničkih ciljeva, kao što je to istaknuto u članku 12. Europske povelje o temeljnim pravima. Pripadnost nekom udruženju još je jedan oblik, osim članstva u političkim strankama ili sudjelovanja na izborima, aktivnog sudjelovanja građana. - ne poštuje europsku dimenziju i društvenu solidarnost jer hrvatske građane angažirane u hrvatskom društvu u pružanju socijalnih usluga kroz pravne osobe vjerskih zajednica kao kroz jedan od oblika organizacija civilnog društva niti ne „doživljava“ aktivnim/odgovornim građanima , niti ih „doživljava“ ravnopravnima onim hrvatskim građanima koji su angažirani u hrvatskom društvu kroz udruge i druge organizacije civilnog društva, kao što ne „doživljava“ ni da su pravne osobe vjerskih zajednica (gledano u smislu pružanja socijalnih usluga, a izdvojeno od vjerskih obreda) kao organizacije civilnog društva ravnopravne npr., udrugama, odnosno ostalim vrstama organizacija civilnog društva - ne poštuje europsku dimenziju i društvenu solidarnost jer u cijelosti ignorira organizirano aktivno sudjelovanje hrvatskih građana angažiranih u hrvatskom društvu u pružanju socijalnih usluga kroz pravne osobe vjerskih zajednica kao kroz jedan od oblika organizacija civilnog društva,a čime krši njihova ljudska prava i slobode. - ne poštuje europsku dimenziju i društvenu solidarnost jer urušava demokratske vrijednosti na kojima počiva današnje hrvatsko društvo- ljudska prava i slobode, pluralizam i vladavina prava, a koje izviru iz pobjede u Domovinskom ratu kada su stvorene sve pretpostavke za skladan razvitak Republike Hrvatske kao zemlje koja prihvaća demokratske standarde suvremenoga zapadnog svijeta i otvara brojne mogućnosti približavanja tom svijetu u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i kulturnom smislu. - ne poštuje europsku dimenziju i društvenu solidarnost jer „baca u vjetar“ i žrtvu hrvatskih branitelja Domovinskog rata i demokratske vrijednosti (ljudska prava i slobode, pluralizam i vladavina prava) na kojima počiva europsko i današnje hrvatsko društvo, jer vrijednosti ljudskih prava i sloboda, pluralizma i vladavine prava ( na kojima počiva europsko i današnje hrvatsko društvo) ne bi dobile priliku implementirati se u hrvatsko društvo da hrvatski branitelji Domovinskog rata nisu bili voljni za iste se žrtvovati. - ne poštuje europsku dimenziju i društvenu solidarnost jer promovira i razvija isključivo civilno društvo, a isključivo civilno društvo je obilježje civilnog društva totalitarnog, a ne demokratskog sustava. Sudjelovanje građana u organiziranom civilnom društvo u demokratskim društvima nerazdvojivo je od činjenice da u svako sudjelovanje moraju biti inkorporirane demokratske vrijednosti (ljudska prava i slobode, pluralizam i vladavina prava), dok se u totalitarnim sustavima promovira sudjelovanje građana u organiziranom civilnom društvu koje je utemeljeno na isključivosti, odnosno na nepoštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, lišeno je društvene solidarnosti, lišeno je uvažavanja različitosti, lišeno je mogućnosti da su različita etnička i vjerska pripadnost, različiti svjetonazori i različita politička uvjerenja temelji na kojima se grade pozitivni stavovi u društvu i dr. - vraća duh TOTALITARIZMA u Republiku Hrvatsku u kojem se vjerske zajednice nisu držale važnim čimbenikom civilnog društva Nadalje neprihvatljivo je da Vlada Republike Hrvatske dodjeljuje Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva 45.528.829 HRK u 2017., ako je iz dosadašnjeg rada Nacionalne zaklade razvidno da ista: - ne poštuje europsku dimenziju i društvenu solidarnost jer ne definira civilno društvo u Hrvatskoj sukladno preporukama Europske komisije kako bi se trebalo definirati civilno društvo, odnosno ista je ekstremno isključiva prema vjerskim zajednicama kao jednom od oblika organizacija civilnog društva - ne poštuje europsku dimenziju i društvenu solidarnost jer u svom radu krši ljudska prava i slobode hrvatskih građana hrvatskih građana angažiranih u hrvatskom društvu u pružanju socijalnih usluga kroz pravne osobe vjerskih zajednica kao kroz jedan od oblika organizacija civilnog društva, a čimeurušava demokratske vrijednosti na kojima počiva europsko i današnje hrvatsko društvo . - ne poštuje europsku dimenziju i društvenu solidarnost jer temeljem svojih programa ( razvoj volonterstva, demokratizacija i razvoj civilnog društva, Centri znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj, institucionalna podrška i dr.)razvija i promovira model civilnog društva koje je primjeren totalitarnom sustavu. Je li Vladi Republike Hrvatske poznato da je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u 2015. SAMOVOLJNO i ne poštujući Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (članak 1., stavak 4, članak 3., stavak 2) DODIJELILA 7.340.000 HRK za djelovanje 23 platforme. Je li Vladi Republike Hrvatske poznato na temelju kojih ciljeva i prioriteta definiranih u razvojnim strategijama i nacionalnim programima te drugim odgovarajućim strateškim dokumentima na nacionalnoj, odnosno lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, je Nacionalna zaklada utvrdila prioritete na temelju kojih je dodijelila financijska sredstava za aktivnosti niže navedene 23 platforme: 1. Operacija grad: Upgrade (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Što, kako i za koga/WHW, Multimedijalni institut, Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, [BLOK] - Lokalna baza za osvježavanje kulture, UBU - Udruga bivših učenika ŠPUD-a Zagreb, KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse, Udruga za promicanje kultura Kulturtreger, Udruženje za razvoj kulture „URK“, Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Autonomni kulturni centar; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 550.000. 2. Platforma Doma mladih (Sjedište platforme: Split); članice platforme: Info zona, Kino klub Split, KLFM – Radio u zajednici, Kulturno umjetnička udruga ROMB, Kulturno umjetnička udruga Uzgon – Split, Mavena – 36 njezinih čuda, Međunarodni festival novog filma Split, Platforma 9.81 – institut za istraživanja u arhitekturi, Udruga mladih Aktivist; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 450.000. 3. Otvorena platforma Rojc (Sjedište platforme: Pula); članice platforme: Udruga Metamedij, Udruga za promicanje kreativnosti Merlin, Udruga Armazonex, Udruga Suncokret - Pula, Udruga Kontakt, Gradska radionica, Čarobnjakov šešir, Jadranska animacija, Odred izviđača pomoraca “Uljanik”; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 400.000. 4. Platforma za Društveni centar Čakovec (Sjedište platforme: Čakovec); članice platforme: CEDRA Čakovec, Centar za mlade Čakovec (CEZAM), Centar za pomoć u kući Međimurske županije (CPUK), Fotografija - udruga za fotografsku kulturu, Grad Čakovec, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja (HDLUM), Kulturna udruga Pokret plus, Međimurske roke, Multimedij - udruga za audiovizualnu i multimedijsku kulturu, Socijalna zadruga Humana Nova, Udruga tjelesnih invalida Međimurja (UTIM); iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 350.000. 5. KAoperativa (Sjedište platforme: Karlovac); članice platforme: CarpeDiem – udruga za poticanje i razvoj kreativnih i socijalnih potencijala djece, mladih i odraslih, Pan – Udruga za zaštitu okoliša i prirode, Centar za plesnu i izvedbenu umjetnost F.R.E.E. D.A.N.C.E. Karlovac, Infinitum - udruga za promicanje urbane, glazbene i plesne kulture, Izvan fokusa – udruga za medijsko stvaralaštvo i kulturne aktivnosti, KA-MATRIX – udruga za društveni razvoj, Kinoklub Karlovac, Studio 8 – udruga za promicanje kulture i aktivnosti mladih, Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 300.000. 6. LISSA (Sjedište platforme: Otok Vis); članice platforme: LAG Škoji, 4 grada Dragodid, Plavi svijet institut za istraživanje i zaštitu mora, Podružnica Vis, Lavurat za poja, Grad Komiža, Multimedijalni centar Albatros, Udruga Palagruža, Plesni klub Vis, Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 80.000. 7. Ne damo naše – Platforma za javna i zajednička dobra (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Art radionica Lazareti, Baza za radničkuinicijativu i demokratizaciju, GONG, Mreža mladih Hrvatske, Platforma 9,81 – Institut za istraživanja u arhitekturi, Savez udruga Klubtura, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Udruga Zelena Istra, Zelena akcija; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 600.000. 8. GOOD Inicijativa (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Forum za slobodu odgoja, Nansen dijalog centar, Udruga roditelja i učitelja Waldorfske škole u Zagrebu , Udruga roditelja Korak po korak, Hrvatsko debatno društvo, 'Slagalica' – Zaklada za razvoj lokalne zajednice, Ustanova za mirovno obrazovanje i građanski aktivizam 'Mirta', KURZIV – Platforma za pitanja kulture medija i društva, GONG, Mreža mladih Hrvatske; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 400.000. 9. Platforma 112 – Za Hrvatsku vladavine prava (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Srpski Demokratski Forum, Udruga mladih “Mladi u Europskoj uniji”, B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., Zagreb Pride, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, „HOMO“ Udruga za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda Pula, Kuća ljudskih prava Zagreb, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Zadruga za etično financiranje; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: . 400.000 10. Mreža hrane (Sjedište platforme: Rijeka); članice platforme: Hrvatska mreža protiv siromaštva, Inicijativa«Oslobodimo doniranje hrane PDV-a», Udruga «Naš san njihov osmijeh», Autorski studio - fotografija, film, video, Udruga Delta,Humanitarna udruga Auxilium, Humanitarnaudruga «Duga», Socijalna samoposluga, "Franjevački svjetovni red sv. Ivana Krstitelja,Socijalna samoposluga «Sv. Antuna»", Udrugaza promicanje projektne kulture „EU klub“, Udruga za promicanje kvalitete obitelji «Šarolija»; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 300.000. 11. Antifašistička liga Republike Hrvatske (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava, Srpsko narodno vijeće, Centar za građanske inicijative, Centar za ženske studije, Udruga osoba oštećenih terorističkim djelovanjem „PRAVDA“, Ustanova za mirovno obrazovanje i građanski aktivizam Mirta, MIRamiDA Centar – Regionalne razmjene mirovnih iskustava, Kuća ljudskih prava; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 250.000. 12. Mreža emancipacije E-net (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije "Lupiga – svijet kroz obične oči", Kopmedija zadruga za medije, CroL – Udruga za medijski aktivizam, Udruga Slobodni Filozofski, Zarez – udruga za pitanja kulture, medija i društva, Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Udruga za razvoj medijske i građanske kulture mladih "Radio student", Mreža antifašistkinja Zagreba, Udruga za promicanje medijskog pluralizma 808, Udruga za promicanje civilnoga društva, medijske; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 80.000. 13. Platforma 044 – Zajedno za bolju budućnost Sisačkomoslavačke županije (Sjedište platforme: Sisak); članice platforme: Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ (GIMG Sisak), Udruga mladih Novi svijet Luščani (U.N.S.), Romski kulturni centar (RKC), Poljoprivredno gospodarska zadruga EKOrazvoj, Gradsko društvo crvenog križa Glina, Udruga IKS, Zajednica sportskih udruga grada Siska, Centar za ruralne inicijative (CRI), Udruga lađara Sisak (ULS), Udruga slijepih Sisak; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 80.000. 14. Forum za jednakost (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Agencija lokalne demokracije Sisak, Centar za civilne inicijative, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć - Vukovar, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja), Društvo distrofičara Istre, HOMO udruga za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda Pula, Hrvatska mreža protiv siromaštva, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Udruga za promicanje inkluzije; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 80.000. 15. Platforma za dobru ekonomiju (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Zadruga za etično financiranje (ZEF), Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), LEADER mreža Hrvatske (LMH), Udruga gradova u Republici Hrvatskoj (Udruga gradova), Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), Regionalni industrijski sindikat (RIS), Zelena energetska zadruga za usluge (ZEZ), ACT Grupa, Zadruga za dobru ekonomiju, CEDRA SPLIT, Socijalna zadruga START (START), HIMRA - Hrvatska info mreža ruralnih animatora, Udruga za mlade Alfa Albona; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 450.000. 16. Zelenica - Platforma za zelenu razmjenu; članice platforme: Centar za civilne inicijative, Udruga Zdravljak, Udruga za promicanje kvalitete obitelji "Šarolija", Udruga Životni potencijal, Udruga Zeleni klik!, OPG Damir Ban, OPG Branko Čegec, OPG Trpimir Hrestak, OPG Zdenka Dodig, OPG Terezija Butković; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 200.000. 17. Kooperativa – Regionalna platforma za kulturu (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Udruženje Remont - nezavisna umetnička asocijacija, EXPEDITIO - Centar za održivi prostorni razvoj, Udruga građana Lokomotiva – Centar za nove inicijative u umjetnosti i kulturi, Drugo more, Kulturni centar za mlade Bitola, Udruga umjetnika Kulturni centar MediaArtes, Doku Fest, Udruga građana Omladinski kulturni centar "Abrašević", Multimedijalni institut, Društvo PEKINPAH, Udruženje građana KIOSK, Udruga građana KONTRAPUNKT Skopje, Asociacija, udruga nevladinih organizacija i samostalnih umjetnika u području kulture i umjetnosti, Fondacija Fond B92/ Kulturni centar REX, Udruženje Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, Udruženje za kulturu i umjetnost - CRVENA, Udruga Ploštad Sloboda – udruga za aktivizam, teoriju i umjetnost Skopje, Udruženje Centar za savremenu umjetnost Sarajevo, Savez udruga Klubtura (suradna organizacija); iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 600.000. 18. Platforma za ruralni razvoj Jugoistočne Europe (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Udruga za kreativni razvoj Slap, Deša - Dubrovnik, ODRAZ - Održivi razvoj zajednice, Asocijacija za razvoj Ibarske doline "IDA", Ruralni edukativni centar, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH, CARD - Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj, Mreža za ruralni razvoj Crne Gore, Mreža za ruralni razvoj Makedonije; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 400.000. 19. Regionalna inicijativa «Jedan Jadran» (Sjedište platforme: Pula); članice platforme: Centar za životnu sredinu, Focus, društvo za sonaraven razvoj, Greenpeacein Zentralund Osteuropa, Institute of Nature Conservationin Albania, LeagambienteOnlus, Mediteranski centar za ekološki monitoring, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Zelena akcija / FriendsoftheEarth Croatia, Zeleni dom - Green Home, WWF Adria; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 360.000. 20. Igmanska inicijativa (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Centar za regionalizam, Forum građana Tuzle, Inicijativa za regionalnu suradnju, Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj, Centar za građanske inicijative Poreč, Humanitarni centar za integraciju i toleranciju – HCIT, Udruga "Pravda" Bjelovar, Volonterski centar Osijek, B.a.b.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., Europski dom Vukovar; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 80.000. 21. Platforma tranzicijskog pokreta (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Centar za životnu sredinu, Društvo za permakulturo Slovenije, Pokreni ideju, TransitionItalia, Tranzicijska Pula, Udruženje Permakultura Srbije, Zaštiti budućnost, Združenje Center alternativne inavtonomne produkcije, Zelena arka; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 80.000. 22. Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Srpski demokratski forum, OBRIS – Obrana i sigurnost, Centar za mirovne studije, Autonomni centar ACT; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 500.000. 23. Platforma: Feministička solidarnost za fundamentalna prava (Sjedište platforme: Zagreb); članice platforme: Autonomna ženska kuća Zagreb – Žene protiv nasilja nad ženama, Domine, Feministička organizacija za promicanje ženskih prava i razvoj civilnog društva, Lezbijska grupa Kontra, Centar za zdravo odrastanje Idem i ja, Ženska mreža Hrvatske; iznos dodijeljenih sredstava u HRK: 350.000. Primljeno na znanje Uredba nije akt kojim se definira što su to organizacije civilnog društva, već se određuju kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za financiranje programa organizacija koje djeluju u područjima koja su propisana člankom 8. stavkom 1. Zakona o igrama na sreću. Dakle, ako organizacija ispunjava kriterije propisane Uredbom koja je svojevrsni produžetak Zakona, potpuno je nebitno smatra li se ona po bilo kojoj ili bilo čijoj definiciji organizacijom civilnog društva. Programom za mandat 2016. - 2020. Vlada se obvezala da će voditi politiku sustavnoga poticanja organizacija civilnoga društva. Sukladno tome, Vlada će poticati djelovanje organizacija civilnog društva, a posebne programe usmjerit će prema razvoju suradnje nadležnih državnih tijela i organizacija civilnog društva, posebice onih koje djeluju za dobrobit djece, mladih i ostalih ugroženih skupina, te omogućiti sustavno obrazovanje voditelja udruga, zaklada i ostalih nevladinih organizacija za izradu projekata koji se mogu financirati iz EU fondova. Navedeno je vidljivo i kroz ne prihvaćanje amandmana na Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. u vidu smanjenja izdvajanja za Zakladu, a povećanja izdvajanja za programsko područje Socijalna i humanitarna djelatnost.
3 Zelena mreža aktivističkih grupa PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU S obzirom da su prema ovogodišnjoj Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, sredstva za razvoj civilnog društva radikalno smanjenja za više od 50 posto i to bez adekvatnih argumenata i komunikacije, potrebno je vratiti postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva na iznos iz godine 2015. kada je bio 14,21%. Pitanje je hoće li i taj postotak koji je jamčio stabilni i održivi razvoj civilnog društva iz današnje perspektive biti dostatan, s obzirom da je šteta ovogodišnjom Uredbom već učinjenja i ostavila devastirajuće posljedice upravo na najranjivije organizacije koje se bave marginalizarinim društvenim skupinama i osiguravaju čitav niz usluga najpotrebitijima. S obzirom na trenutnu situaciju i stanje mnogih vrijednih organizacija civilnog društva, zanima nas po kojim kriterijima i analizama je odlučeno da sredstava za razvoj civilnog društva ne budu vraćena na iznose kakvi su bili u razdoblju 2013-2015? Pozdravljamo novi smjer koji ne ide prema daljnoj destrukciji i omalovažavanju bitnog rada i uloge organizacija civilnog društva, ali smatramo da je potrebno biti svjestan posljedica ovogodišnjeg uništavanja dugogodišnjeg rada organizacija civilnog društva i objektivih okolnosti da će neke organizacije morati počinjati gotovo sve iznova te im je potrebno osigurati podršku za novi početak. Dražen Šimleša, Zelena mreža aktivističkih grupa Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
4 Vesna Teršelič PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Pozdravljam što se Uredbom za organizacije civilnoga društva predviđa više sredstava od prošlogodišnjih minimalnih 6,88% zbog koje su brojne organizacije ostale bez sredstava za djelovanje. Baš zbog vrlo niskih prošlogodišnjih izdvajanja predlažem da se postotak popne na najvišu dosadašnju razinu od 20,66% (poput one iz 2012.) kako bi se bar djelomično sanirala nastala šteta. Prestanak djelovanja do ove godine aktivnih organizacija civilnog društva posebno je osjetan u manjim sredinama. Brojne su lokalne organizacije, vrlo značajne za zaštitu prava ranjivih skupina, morale zatvoriti vrata. Prestanak rada tih organizacija otežao je život marginaliziranima i žrtvama svih oblika nasilja. Kroz veća izdvajanja možda bi ponovo oživjele sada zamrle inicijative. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
5 GONG PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU U okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto u odnosu na 2015 godinu. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Dalje, da se javnosti predoči analiza koliko sredstava ministarstva kojima je bio dan 'visak' s pozicije Zaklade NISU ugovorila. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
6 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Republika Hrvatska suočena je s cijelim nizom zahtijeva i potreba vezanih uz očuvanje okoliša i prirode. Ratificirala je cijeli niz međunarodnih okolišnih sporazuma i konvencija, a u nacionalnim dokumentima se obvezala na održivi razvoj koji u svojim temeljima podrazumijeva zaštitu okoliša i prirode. Velik dio ovih zahtjeva proizlazi iz obveza Hrvatske kao jedne od članica Europske unije. Upravo okolišne organizacije civilnoga društva daju vrijedan doprinos postizanju ovih ciljeva i to kroz brojne projekte koje provode, a koji uključuju i iznimno važne aktivnosti na educiranju i podizanju svijesti javnosti. Većina ovih projekata odnosi se na međunarodne i EU projekte. Vrijedan doprinos organizacijskom razvoju okolišnih OCD-a dala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i na taj način podržala daljnje povlačenje sredstava za zaštitu i očuvanje okoliša odnosno financiranje ovih aktivnosti putem međunarodnih i EU projekata. Smanjivanjem sredstava iz stavke „razvoj civilnoga društva“ smanjit će se i dostupna sredstva za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova što se može iznimno negativno odraziti na daljnje povlačenje sredstva iz EU fondova, a kojima su okolišni OCD-i dosad bilo uspješni. Na ovaj način direktno se ugrožavaju okolišne organizacije, brojni zaposlenici istih te što je najvažnije provedba projekata koji imaju za cilj doprinijeti zaštiti okoliša i održivom razvoju Republike Hrvatske. Resorno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike već nekoliko godina ne raspisuje natječaj za okolišne organizacije dok se uvjeti pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izrazito nepovoljni, na što su okolišne organizacije putem Zelenog foruma već nekoliko puta upozoravale nadležne institucije. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade u promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. Zbog svega navedenog, a kako bi okolišne organizacije mogle nastaviti doprinositi postizanju vizije resursno učinkovite Europe kao i provedbi odrednica Strategije Europa 2020.; 7. akcijskog programa za okoliš Europske unije do 2020. godine; Agende 2030 za održivi razvoj Ujedinjenih naroda i dr. kao i provedbi brojnih okolišnih strateških dokumenata i zakonodavstva RH ovim putem zahtijevamo da se sredstva u stavci „razvoj civilnoga društva“ povećaju na 15%. Na ovaj način neće se ugroziti rad i djelovanje Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, pružanje institucionalne podrške te podrške u sufinanciranju, međufinanciranju i predfinanciranju EU projekata između ostalih i okolišnih OCD-a. Također smatramo kako se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću s obzirom na važnost ove teme trebalo provoditi minimalno 30 dana. Također dodatno otežava postupak savjetovanja činjenica da Nacrt Uredbe nije moguće preuzeti s internet stranice esavjetovanja.gov.hr budući da poveznice 1. preuzmi word dokument te 2. ostali dokumenti ne rade. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
7 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU U okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva srezana su za više od 50% u odnosu na 2015. godinu s time da je izostala bilo kakva argumentacija za takav potez bivše Vlade. Općenito govoreći, prošlu Vladu je obilježio upravo snažni udar na civilno društvo s ciljem njegove destabilizacije i želje za uspostavom stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva, a što se i danas očituje u priopćenjima nekih od bivših čelnika u sada bivšoj Vladi. Također, bivša Vlada nije predočila javnosti objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. Nezadovoljni smo kratkoćom savjetovanja jer smatramo da to odudara od dobre prakse. Također, Uredba na savjetovanje dolazi kasno te je u procesu savjetovanja ispušten Savjet za razvoj civilnog društva koji još nije potvrđen iako je izabran još u kolovozu ove godine. Primljeno na znanje Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi se na temelju Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, broj140/2009) koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 21. studenoga 2009. godine. Prema istome, a vezano za rok u kojemu se zainteresirana javnost treba očitovati poželjno je da ne bude kraći od 15 dana. Iznimke su dopuštene te je takva iznimka primijenjena i u ovom slučaju kada je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu otvoreno 5. prosinca 2016., a zatvoreno je 12. prosinca 2016. što je bilo nužno s obzirom na iznimnu situaciju tijekom 2016. godine. Naime, zbog održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora, Hrvatski sabor je tek na sjednici 15. prosinca 2016. usvojio Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu (Narodne novine, broj 119/16). Prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu za financiranje programa neprofitnih organizacija koje se iz istih financiraju temeljem Zakona o igrama na sreću. Također, prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi točan iznos sredstava koji je po navedenim osnovama bilo potrebno planirati u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu. Slijedom toga, postupljeno je na naprijed navedeni način. Savjet za razvoj civilnog društva je ispušten iz procesa savjetovanja budući da u vrijeme donošenja državnog proračuna i izrade Prijedloga nije bio imenovan. Međutim, Međuresorno povjerenstvo za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna Republike Hrvatske raspravilo je Prijedlog uredbe na konstituirajućoj sjednici 9. veljače 2017. te je suglasno s istim
8 Mreža mladih Hrvatske PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Mreža mladih Hrvatske pozdravlja institucionalni iskorak koji proces javnog savjetovanja o tekstu Uredbe predstavlja u odnosu na neželjene prakse kojima smo svjedočili 2016. Upozoravamo ipak kako bi ubuduće prijedlog Uredbe trebalo konzultirati bitno ranije te omogućiti rok od barem dva tjedna za pripremu i unošenje komentara. Nadalje, upozoravamo kako niti ove godine o tekstu ovog ključnog dokumenta nije primjereno konzultiran Savjet za razvoj civilnog društva iz razloga što još uvijek nije potvrđen od strane Vlade; unatoč činjenici da je proces izbora za to tijelo prema našim saznanjima dovršen još u kolovozu. I ovim putem apeliramo na Vladu da što prije potvrdi novi saziv Savjeta, koji je kao što je vidljivo i iz ovog primjera, ključna institucija za suradnju između civilnog društva i države u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Savjet za razvoj civilnog društva nije raspravio predmetni Prijedlog uredbe budući da u vrijeme donošenja državnog proračuna i izrade Prijedloga uredbe nije bio imenovan. Međuresorno povjerenstvo za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna Republike Hrvatske raspravilo je Prijedlog uredbe na konstituirajućoj sjednici 9. veljače 2017. te je suglasno s istim.
9 Info zona PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Komentari na Nacrt Uredbe o raspodjeli sredstava od igara na sreću za 2017. 1. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu sredstva za razvoj civilnog društva rezana su za više od 50 posto. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade koja javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima. 2. Odluke bivše Vlade su snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i otkaza ugovora o radu, već tijekom 2016. godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to smanjenja sredstava namijenjenih financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. 3. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedina područja, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će u 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama civilnog društva pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 4. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi se u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. 5. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak na 15% na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
10 Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU U okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana za više od 50%. Smatramo da nas je prošla vlada svojom političkom odlukom stavila u nepovoljan položaj, jer nas je time izjednačila sa pojedinim udrugama iz civilnog sektora, čije djelovanje nije imala namjeru više financirati. Tražimo da ukoliko se ne misli vratiti uredba na 14,2% da se udruge i savezi za osobe s invaliditetom stave u posebnu kategoriju. Udruge i savezi osoba s invaliditetom transparentno i kvalitetno koriste sredstva koja multipliciraju sa velikim brojem volonterskog rada i sati. Stoga tražimo da se udruge i savezi osoba s invaliditetom stave u posebnu kategoriju, neovisno iz kojih izvora sredstva financiranja dolazila (Ured za udruge, lutrijska sredstva i dr.). Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
11 Liga za prevenciju ovisnosti PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Poštovani, iz predložene Uredbe uočavamo slijedeće: 1. Povećano je izdvajanja za sport od 5% u odnosu na sve godine prije 2016. u kojoj je povećano izdvajanje od 2% za sport bilo argumentirano povećanim troškovima vezanim uz EP u nogometu i Olimpijskim igrama u Brazilu. Stoga smatramo da se izdvajanja za sport trebaju vratiti na razinu iz godina koje prethode 2016. odnosno od max. 30,96%. 2. Iz godine u godinu je vidljivo sve manje izdvajanje za borbu protiv zlouporabe droga i svih drugih ovisnosti. Ovo je naročito problematično zbog nekoliko razloga: a) Suzbijanje ovisnosti provodi se na nekoliko razina – univerzalnoj prevenciji (za svu populaciju), selektivnoj prevenciji (za posebno rizične skupine kojih je zbog posljedica gospodarske krize sve više), indiciranoj prevenciji (individualna razina za pojedince s dijagnosticiranim teškoćama koje mogu povećati rizik za nastanak ovisnosti poput ADHD, ADD, druge poteškoće u savladavanju školskog gradiva, psihičke poteškoće i sl.), zatim tretman (medicinski i psihosocijalni) i u konačnici resocijalizacija i održavanje željenog stanja. Iz navedenog se vidi da je riječ o složenom sustavu i pristupu koji, da bi bio uspješan, nužno uključuje multidisciplinarnost i kontinuitet djelovanja. Kontinuirano i značajno smanjivanje ulaganja u ovo područje nužno će rezultirati slabijim operativnim i provedbenim kapacitetima i to u smislu stručnosti, kvalitete i učinkovitosti programa. Naglašavamo kako se iz lutrijskih sredstava, u području suzbijanja ovisnosti, financira i javni i civilni sektor te da se na ovaj način dovode u pitanje provedbe strateških nacionalnih dokumenata koji su usmjereni povećanju kvalitete, stručnosti i učinkovitosti programa. b) Poznato je da se lutrijska sredstva prikupljaju od svih vrsta igara na sreću među kojima su neke imaju visoki ovisnički potencijal i doprinose razvoju ovisničke patologije. Pri tom, naravno, mislimo na pasionirane kockare i kladioničare kojih prema nekim procjenama (jer ne postoji službena evidencija) u Hrvatskoj ima 50 000 patoloških dok blizu 100 000 osoba igra rizično. Mnoga domaća istraživanja potvrdila su činjenicu da oko 13% maloljetnika koji se klade (iako im je zakonom klađenje zabranjeno) imaju simptome ozbiljnih problema povezanih s kockanjem, a još 16% pokazuju „znakove upozorenja“. U Hrvatskoj je tržište igara na sreću slabo regulirano i nije zaživio model tzv. „odgovornog priređivanja igara na sreću“ te upravo iz tog razloga smatramo da s pozicije pravednosti i poštenja bilo odgovorno veći postotak od ovih prihoda „vraćati“ u programe prevencije i suzbijanja ovisnosti. Znakovito je i da se klađenje reklamira u udarnim terminima uz emitiranje sportskih događaja, a onda se najveći postotak tog novca dodjeljuje sportu. Zaključno, smatramo da postotak izdvajanja prihoda od lutrijskih sredstava za područje borbe protiv zlouporabe droga i drugih ovisnosti ne bi smio biti manji od 6%. Pozdravljamo nastojanje sadašnje Vlade da se ispravi nepravda nanesena velikom broju organizacija civilnog društva (dalje OCD) koje skrbe o marginaliziranim skupinama društva, smanjivanjem prihoda od lutrijskih sredstava Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva (dalje: NZRCD). Naime, tim neargumentiranim potezom nanesena je velika i financijska i pravno formalna šteta koja je rezultirala izvanrednim otkazima o radu, smanjivanjem opsega aktivnosti i/ili potpunim obustavljanjem dijela aktivnosti velikog broja organizacija. Naime, NZCRD od svog osnutka kontinuirano ulaže u kvalitetu i visoke standarde u radu OCD-a koje putem javnih natječaja financira. Rezultati natječaja ovise isključivo o kvaliteti prijave, poslovanju u skladu sa zakonom, uvedenim standardima kvalitete u organizaciji, stručnim kapacitetima organizacije, rezultatima evaluacije dosadašnjeg rada i drugim, jasno utvrđenim i godinama unaprjeđivanim kriterijima. NZCRD je jedino tijelo u državi koje provodi dvije razine evaluacije prije dodjele potpora, pisanu i terensku s programskom i financijskom kontrolom. NZCRD je jedino tijelo koje OCD-ove koje financira uvjetuje godišnjim nezavisnim revizijskim uvidom. NZCRD je tijelo koje je uspostavilo kriterije kvalitete rada civilnog društva. Stoga smatramo da biste trebali razmisliti, ne o kompromisnom rješenju od 11,18% prihoda od lutrijskih sredstava za NZRCD, nego vratiti na udio 14,21% kakav je bio prije 2016. godine. Također je zabrinjavajuće da se svake godine smanjuje udio za izvaninstitucionalno obrazovanje. S obzirom na evidentne nedostatke trenutnog formalnog obrazovnog sustava zbog kojih su naši učenici u odnosu na ostatak EU prosječni ili čak ispod prosječni, koji generira pasivnost i neproduktivnost, a posljedično nepoduzenost i nedostatak inovativnoh odgovora na tekuće izazove, smatramo da je neformalno obrazovanje, u ovom trenutku, jedini izvor edukativnih sadržaja usklađenih sa metodama učenja koji su mladima bliski i koji obuhvaća sadržaje koji nisu dio redovitog školskog sustava. Stoga smatramo da je neprihvatljivo smanjivanje sredstava za ovu svrhu te da postotak treba vratiti na najmanje 2,5% kako je bilo prije 2016. godine. Primljeno na znanje Povećanje izdvajanja za sport na 35 posto je vraćanje na razinu koju je sport imao 2012. i 2013. godine. Navedena sredstva se raspodjeljuju isključivo na javne potrebe u sportu na državnoj razini koje su definirane člankom 75. Zakona o sportu. Navedeno je praksa od početka raspodjele sredstava od igara na sreću za one koji promiču razvoj sporta, a i realna potreba posebno uvažavajući činjenicu kako se lutrijska sredstva isključivo troše na rad pet krovnih sportskih organizacija (HOO, HPO, HSSG, HŠSS i HASS), dakle za organizacije koje se brinu za programe svih nacionalnih selekcija (više od osamdeset nacionalnih sportskih saveza), razvojne programe za sportaše, odlaske na sva međunarodna natjecanja nacionalnih selekcija, sva multisportska natjecanja, sport osoba s invaliditetom te cjelokupnu vertikalu sporta u odgojno obrazovnom sustavu. Nadalje, za sudjelovanje Hrvatskog sportskog saveza gluhih na Olimpijskim igrama gluhih u 2017. iz državnog proračuna predviđeno je značajnije financiranje. Uvažavajući uspjehe i broj sportaša te činjenicu kako je u 2012. i 2013. godini predviđeni iznos financiranja sredstvima lutrije bio 35 posto smatramo da je ovim povećanje izdvajanja za sport iz lutrijskih sredstava isti samo vraćen na navedenu razinu iz 2012. i 2013. godine. Izdvajanje za programsko područje „Borba protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti“ u iznosu od 4% predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2017. godini te stoga nema potrebe za povećanjem izdvajanja za navedeno programsko područje. Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Izdvajanja za programsko područje „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“ u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja smanjenja su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu sredstava raspoloživih za prijenos u naredne godine u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Ove će godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva svojim sredstvima od igara na sreću poduprijeti aktivnosti ovog programskog područja. Smatramo kako će izdvajanja ove dvije institucije biti dostatna za rješavanje sektorskih problema i potreba koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva.
12 SMART PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva jedna je od rijetkih institucija koja pruža podršku razvoju civilnog društva i velikom broju organizacija u skladu sa stvarnim potrebama na odgovoran i transparentan način. Odluka bivše Vlade da se Nacionalnoj zakladi značajno smanje sredstva iz lutrijskih sredstava u 2016. godini sramotna je jer je donesena bez ikakve procjene učinka i kvalitete rada, te bez uključivanja korisnika u procjenu štetnosti takve odluke. Apeliramo da se postotak lutrijskih sredstava namjenjen Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva vrati minimalno na razinu na kojoj je bio prije donošenja odluke o smanjenju 2016. godine. Način rada Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, raznolikost potpora, procjena potreba, kvaliteta i transparentnost često su se uzimali kao pozitivan primjer u susjednim zemljama te je hrvatski model podrške razvoju civilnom društvu korišten kao primjer dobre prakse. Zahvaljujući sredstvima osiguranima kroz Nacionalnu zakladu razvijeni su brojni projekti i programi koji potiču građansku uključenost i brigu za zajednicu. Smanjenjem sredstava, odnosno ne vraćanjem na razinu iz 2015. i ranijih godina Vlada pokazuje neosjetljivost za građane i njihovu aktivnu ulogu u društvu, te ukazuje na nerazumijevanje potreba građana, kvalitete rada i utjecaja ustanova i drugih tijela koje kroz ovu odluku Vlade raspolažu lutrijskim sredstvima. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
13 ACT Grupa PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Sukladno Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13), čl. 11. st. 2. savjetovanje sa zainteresiranom javnošću trebalo bi trajati 30 dana uz obrazloženje što je cilj savjetovanja. Zakonskoj odredbi usprkos, savjetovanje o ovoj Uredbi raspisano je na rok od samo 8 dana, i to bez bilo kakvog objašnjenja. 

Dodatno zabrinjava činjenica što iz obrazloženja nije vidljivo da li je Uredba prošla proces usklađivanja na Međuresornom povjerenstvu, odnosno da li to povjerenstvo (koje je bilo dobar mehanizam za usklađivanje i koordinaciju aktivnosti TDU) uopće više postoji. Iz obrazloženja nije ni jasno na temelju kojih i kakvih analiza su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe. Isto tako, znamo da Uredba nije bila tema sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva jer se novi saziv Savjeta još uvijek nije sastao. Iako, s obzirom na poznatu farsu oko donošenja Uredbe u travnju ove godine kada je Vlada Republike Hrvatske izigrala, ismijala i obezvrijedila svoje savjetodavno tijelo te time dokinula demokratske procedure i ustaljene prakse oblikovanja javnih politika u Hrvatskoj, možda je tako i bolje. Barem su kolege/ice pošteđene gubitka vremena… U svakom slučaju, čini se da niti ova Vlada RH ništa nije naučila iz pogrešaka prethodne i da, bez obzira na neke pozitivne pomake u kontekstu prijedloga ove Uredbe, nastavlja s sustavnim urušavanjem institicionalnog okvira za razvoj civilnoga društva, samo hineći otvorenost, transparentnost, demokratičnost, uključivost i spremnost na dijalog s drugim dionicima demokratskih procesa. Podsjećamo, Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. 
U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. 
 Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. 
 Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu.
 Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 
 Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017.
 U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Primljeno na znanje Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi se na temelju Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, broj140/2009) koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 21. studenoga 2009. godine. Prema istome, a vezano za rok u kojemu se zainteresirana javnost treba očitovati poželjno je da ne bude kraći od 15 dana. Iznimke su dopuštene te je takva iznimka primijenjena i u ovom slučaju kada je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu otvoreno 5. prosinca 2016., a zatvoreno je 12. prosinca 2016. što je bilo nužno s obzirom na iznimnu situaciju tijekom 2016. godine. Naime, zbog održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora, Hrvatski sabor je tek na sjednici 15. prosinca 2016. usvojio Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu (Narodne novine, broj 119/16). Prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu za financiranje programa neprofitnih organizacija koje se iz istih financiraju temeljem Zakona o igrama na sreću. Također, prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi točan iznos sredstava koji je po navedenim osnovama bilo potrebno planirati u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu. Slijedom toga, postupljeno je na naprijed navedeni način. Savjet za razvoj civilnog društva nije raspravio predmetni Prijedlog uredbe budući da u vrijeme donošenja državnog proračuna i izrade Prijedloga uredbe nije bio imenovan. Međuresorno povjerenstvo za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna Republike Hrvatske raspravilo je Prijedlog uredbe na konstituirajućoj sjednici 9. veljače 2017. te je suglasno s istim. Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
14 Žmergo PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Umanjenje ulaganja iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017., ali i godine koje slijede, u stvaranje “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, kao što je navedeno u Strategiji za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine dovodi u pitanje smisao procesa donošenja ovakvog dokumenta te umanjuje doprinos OCD razvoju Hrvatske. Ova odluka nije donesena na osnovu analiza i argumenata koji bi opravdali umanjenje sredstava neophodnih za kvalitetan rad OCD koje imaju ključnu ulogu u podizanju standarda demokratskih procedura, a i pridonose kvaliteti života svih građana Hrvatske. Smanjivanje postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno ugrožava uspješno povlačenje sredstava iz fondova EU od strane OCD. Sredstva iz stavke Razvoj civilnog društva raspodjeljuju se Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva i Uredu za udruge Vlade RH, koje pružaju podršku i glavni su izvor međufinanciranja i sufinanciranja projekata iz fondova EU. Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Bez tih podrški mnoge OCD ne bi bile u mogućnosti povlačiti sredstva iz fondova EU, što bi direktno utjecalo na provedbu potrebnih programa i zapošljavanje osoba u OCD, ali i osiguravanju sredstva za rad institucija i poduzeća koji su ili partneri na projektu ili vanjski podizvođači. Organizacije civilnog društva provode i projekte za koje nema adekvatne zamjene u sistemu te su izuzetan važan sektor u funkcioniranju države te je ovaj prijedlog u suprotnosti s potrebama društva. Predlažemo da se udio sredstava poveća na 17% što će pridonijeti kvalitetnijem radu OCD za bolju Hrvatsku. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
15 Udruga za autizam Zadar PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Uredbom bivše Vlade početkom ove godine, srezana su sredstva za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva za 50%. Time su korisnici sredstava zaklade dovedeni u težak položaj jer su u drugoj polovici 2016. ostali bez financiranja. Naš savez (Savez udruga za autizam Hrvatske -SUZAH) morao je dvoje svojih djelatnika od 31. listopada 2016. otkazati ugovor o radu jer smo ostali bez sredstava za njihove plaće. Najžalosnije je to što su radili na projektu za privlačenje novca iz EU fondova, pa je nastala šteta još veća. Svi primatelji potpora od strane zaklade morali su korigirati svoje planove i smanjivati obim svojih djelatnosti, a velika većina primatelja potpora su udruge civilnog društva koja brinu o najranjivijim skupinama. Iz prijedloga je vidljivo da je ova Vlada prepoznala nanesenu nepravdu te je predložila povećanje s 6,88% na 11,18%, međutim smatramo da to nije dovoljno. Stoga predlažemo da se Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva vrati postotak financiranja iz lutrijskih sredstava na nivo 2015. godine odnosno da se s predloženih 11,18% poveća na barem 14,2%, kao i razdoblju 2013- 2015. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
16 Pragma PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Pragma je zabrinuta kako će ova Uredba nanijeti veliku štetu organizacijama koje rade s djecom i mladima, kao i osoba u različitim socijalnim potrebama jer je vidljiva namjera nastavka smanjivanja ulaganja u tri temeljna stupa društva: borbu protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, socijalnu i humanitarnu djelatnost udruga i izvaninstitucionalnu naobrazbu i odgoj djece i mladih. Borba protiv ovisnost već godinama nije u vrhu prioriteta hrvatskih Vlada što je rezultiralo slabo razvijenim prevencijskim politikama (što je vidljivo iz rezultata ESPAD istraživanja), u kojoj je dominantna uloga državnih institucija čiji su ljudski kapaciteti iscrpljeni. Zato se javlja civilno društvo koje svojim brzim intervencijama neposredno pomaže djeci, mladima i obiteljima, a ulaganje u takve programe (što su pokazale studije Europskog centra za prevenciju ovisnosti) je dugoročno isplativo i visokoučinkovito. U području socijalno - humanitarnih djelatnosti posebno ističemo dobru praksu Ministarstva socijalne politike za ulaganjem sredstava za provedbu trogodišnjih programa u području socijalne skrbi u kojima su udruge (među kojima je i Pragma) inovirale socijalne programe i pokazale visoku spremnost za rješavanje najtežih društvenih problema. Državne institucije su često preopterećene postojećim poslovima (samo Centar za socijalnu skrb ima više od 147 javnih ovlasti), a suradnja s udrugama u području socijalne skrbi se pokazala kao najbolji model rješavanja socijalnih problema građana. Osim pružanja socijalnih usluga, udruge i javne institucije su osmislile nove metode rada (koje su prepoznate i u međunarodnim europskim krugovima), razvile su naklonost medija za socijalne teme i povećale su povjerenje javnosti u socijalni sustav RH. Također, zahvaljujući takvom trogodišnjem programu kojeg smo razvili zajedno s Centrom za socijalnu skrb, udruga Pragma je prva udruga u Hrvatskoj koja je pomogla mladima u nastavku njihova školovanja, radeći s obiteljima i mladima kroz savjetovališni individualni i grupni rad te promovirajući obrazovanje kao put izlaska iz siromaštva i socijalne isključenosti. Na kraju, smatramo kako je izvaninstitucionalni odgoj jedan od najvažnijih alata za ostvarivanje određenih mjera predviđenih Strategijom obrazovanja, ali i međunarodnim dokumentima koje je preuzela Republika Hrvatska. Brojna istraživanja su pokazala kako je ulaganje u obrazovanje dugoročno najisplativija investicija, a njezinu vrijednost su prepoznale najrazvijenije zemlje Unije. Predlažemo povećanje izdvajanja za sva tri područja kako bi se nastavilo ulaganje u djecu, mlade i obitelji: i to u korisnicima koji pridonose borbi protiv droga i svih drugih oblika ovisnosti sa 16.289.384 kn na 25.000.000 kn (s 4,00 % na 6,14 %; osobito ugovaranjem višegodišnjih programa prevencije ovisnosti); korisnika koji se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću s 44.795.807 kn na 80.000.000 kn (s 11,00 % na 19,64 %; osobito kroz nastavak višegodišnjeg ugovaranja te povećanja izdvajanja za podršku djeci i obiteljima) te korisnika koji se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih sa 6.108.519 kn na 12.000.000 kn (s 1,50 % na 2,95 %). Primljeno na znanje Izdvajanje za programsko područje „Borba protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti“ u iznosu od 4% predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2017. godini te stoga nema potrebe za povećanjem izdvajanja za navedeno programsko područje. Izdvajanja za programsko područje „Socijalna i humanitarna djelatnost“ smanjena su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu neutrošenih sredstava kao i činjenicu da se istovremeno povećavaju izdvajanja za programsko područje „Razvoj civilnog društva“. Naime u okviru navedenog područja se kroz rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u 2017. godini predviđa provedba projekata koji doprinose socijalnoj i humanitarnoj djelatnosti (volonterstvo, udruge iz domovinskog rata, ljudska prava). Izdvajanja za programsko područje „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“ u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja smanjenja su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu sredstava raspoloživih za prijenos u naredne godine u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Ove će godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva svojim sredstvima od igara na sreću poduprijeti aktivnosti ovog programskog područja. Smatramo kako će izdvajanja ove dvije institucije biti dostatna za rješavanje sektorskih problema i potreba koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva.
17 Savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Savez SUMSI ovim putem želi najveći naglasak staviti na problem velikog skidanja sredstava za organizacije koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih. Po predloženom planu ukupna sredstava planiraju se smanjiti za više od 30 posto, što je enorman iznos koji bi direktno pogodio ciljeve koji se uz ovaj natječaj provode. Izvaninstitucinalna naobrazba i odgoj djece i mladih je svima nama, a to se stalno i s viših razina ponavlja, veliki prioritet. Organizacije koje provode ovakve aktivnosti to rade u skladu sa samim ciljevima i strategijama Republike Hrvatske. Nepotrebno je dodatno naglašavati koliko je strašno diskriminirajući nerazmjer između smanjenja sredstava za aktivnosti koje se promiču kao najvažnije za budućnost naše djece za spomenutih 30 posto u odnosu na primjerice aktivnosti koje (uz dužno poštovanje) promiču razvoj sporta za koja su u planu čak 23 (dvadeset i tri) puta veća sredstva u odnosu na spomenute. To je jednostavno neprihvatljivo. Nadamo se da je ovo samo prijedlog, te da će se naći dovoljno profesinalizma i da ovaj prijedlog neće ostati u ovoj formi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“ u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja smanjenja su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu sredstava raspoloživih za prijenos u naredne godine u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Ove će godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva svojim sredstvima od igara na sreću poduprijeti aktivnosti ovog programskog područja. Smatramo kako će izdvajanja ove dvije institucije biti dostatna za rješavanje sektorskih problema i potreba koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva.
18 Udruga za nezavisnu medijsku kulturu PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13), čl. 11. st. 2. određuje da se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje propisa i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem. Nasuprot ovoj zakonskoj odredbi, savjetovanje o ovoj Uredbi raspisano je na rok od samo 8 dana, i to bez objašnjenja takvog odstupanja od gore iznesenoga zakonski određenog pravila. K tome, iz Obrazloženja nije vidljivo je li Uredba prošla proces usklađivanja na međuresornom povjerenstvu za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga. Dapače, nakon posljednjih dviju izmjena izvršne vlasti u državi, nejasno je postoji li još uopće institut tog međuresornog povjerenstva. Također, ni iz Obrazloženja, niti sa stranica Vladina ureda za udruge, nije vidljivo da li je Uredba bila temom dnevnog reda Savjeta za razvoj civilnog društva, što je ranijih godina bio dio redovitog postupka njezina donošenja i bilo je smatrano primjerom demokratske prakse. Ako nije bilo usklađivanja na međuresornom povjerenstvu, i ako nije bilo rasprave na sjednici Savjeta za civilno društvo, to bi značilo da nova vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem primjenjuje iste onakve metode u donošenju odluka koje se odnose na vitalna pitanja civilnog društva, kakve je početkom ove godine uvela vlada Tihomira Oreškovića, a koje su s vrlo jasnim dokazima označene kao autokratske. U tom slučaju bilo bi jasno i da je prekratak rok koji je određen za savjetovanje, a koji je četiri puta kraći od zakonski predviđenog, nametnut isključivo radi krađe vremena, kako ono što u uredbi piše ne bi stiglo na vrijeme dovoljno snažno odjeknuti. Drugim riječima, bilo bi jasno da se zainteresiranu javnost dovodi pred gotov čin. Napominjemo pritom da je Udruga za nezavisnu medijsku kulturu u prvom polugodištu 2016. godine zatražila od Povjerenice za informiranje inspekcijski nadzor nad Ministarstvom financija i Vladom RH zbog nepoštivanja čl. 11. ZPPI-ja u postupku donošenja Uredbe za 2016. g., i da dosad nismo dobili povratnu informaciju o eventualnoj provedbi inspekcijskog nadzora i njegovim rezultatima. Primljeno na znanje Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi se na temelju Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, broj140/2009) koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 21. studenoga 2009. godine. Prema istome, a vezano za rok u kojemu se zainteresirana javnost treba očitovati poželjno je da ne bude kraći od 15 dana. Iznimke su dopuštene te je takva iznimka primijenjena i u ovom slučaju kada je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu otvoreno 5. prosinca 2016., a zatvoreno je 12. prosinca 2016. što je bilo nužno s obzirom na iznimnu situaciju tijekom 2016. godine. Naime, zbog održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora, Hrvatski sabor je tek na sjednici 15. prosinca 2016. usvojio Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu (Narodne novine, broj 119/16). Prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu za financiranje programa neprofitnih organizacija koje se iz istih financiraju temeljem Zakona o igrama na sreću. Također, prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi točan iznos sredstava koji je po navedenim osnovama bilo potrebno planirati u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu. Slijedom toga, postupljeno je na naprijed navedeni način. Savjet za razvoj civilnog društva nije raspravio predmetni Prijedlog uredbe budući da u vrijeme donošenja državnog proračuna i izrade Prijedloga uredbe nije bio imenovan. Međuresorno povjerenstvo za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna Republike Hrvatske raspravilo je Prijedlog uredbe na konstituirajućoj sjednici 9. veljače 2017. te je suglasno s istim.
19 Centar za građanske inicijative Poreč PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Podsjećamo, u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
20 Brodsko ekološko društvo-BED PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Civilno društvo jedno je od stupova demokratske države i pozdravljamo tendenciju da se donekle ublaže posljedice katastrofalnog pristupa prošle vlade i rušenja desetljećima stvaranog sustava podrške civilnom društvu. Dojma smo da je nesmotreno i sa suštinskim nerazumijevanjem funkcioniranja cijelog sustava, učinjena ogromna šteta mnogim organizacijama, koje ironično, svojim angažmanom nadoknađuju odsustvo državne potpore tamo gdje je potrebna. Mišljenja smo da je udio od 11,18 % za OCD-ove koje pridonose razvoju civilnog društva (Članak 2. st. 2. t. 8. prijedloga nacrta Uredbe) nedostatan i da bi se postotak trebao vratiti bar na 15 %. Dodatno upozoravamo i na činjenicu da, iako su predstavnici udruga i civilnog društva u propisanoj proceduri izabrani još u ljeto 2016., još nije konstituiran Savjet za razvoj civilnog društva čija je uloga davanje mišljenja Vladi Republike Hrvatske o nacrtima propisa kojima se utječe na razvoj civilnoga društva, između ostalih i na nacrt predložene Uredbe. Naglašavamo i da bismo zbog transparentnosti i radi lakšeg komuniciranja s javnosti voljeli kod bitnih uredbi kao što je ova, kao obrazloženje vidjeti rezultate analiza koji su podloga za donošenje ovakvih odluka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU U predloženom tekstu nacrta Uredbe prepoznajemo namjeru Vlade RH da ispravi posljedice koje je proizvela prethodna Uredba donešena u travnju 2016., a koje su se negativno odrazile na rad organizacija civilnog društva (dalje: OCD-a). Međutim, smatramo bitnim skrenuti pozornost na činjenicu da još uvijek nije konstituiran Savjet za razvoj civilnog društva čija je uloga davanje mišljenja Vladi Republike Hrvatske o nacrtima propisa kojima se utječe na razvoj civilnoga društva, između ostalih i na nacrt predložene Uredbe. Vezano uz sadržaj nacrta prijedloga Uredbe navodimo sljedeće: Člankom 2. st. 2. t. 3. Uredbe određuje se udjel od 11 % za programske aktivnosti OCD-a koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, što između ostalih obuhvaća udruge u socijalnoj skrbi, podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela, provedbu politika za mlade i razvoj volonterstva. Iznos predložen u nacrtu Uredbe smanjen je za više od 6 % u odnosu na iznos propisan prethodnom Uredbom. Mišljenja smo da će smanjenje predviđenog iznosa izazvati negativne posljedice na rad i provedbu aktivnosti udruga koje skrbe o najranjivijim društvenim skupinama. Stoga predlažemo da se iznos predviđen za programske aktivnosti OCD-a koji se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću poveća na 17%. Člankom 2. st. 2. t. 7. predviđen je iznos izdvajanja od 1,50% za OCD-ove koji se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih. Vijeće Europe je u preporuci o Nacionalnom programu reformi Republike Hrvatske za 2016. od 12. srpnja 2016.. utvrdilo povezanost velike stope nezaposlenosti mladih sa slabostima obrazovnog sustava, te izdalo preporuku o intenzivnijoj provedbi programa cjeloživotnog obrazovanja i izvaninstitucionalnih oblika obrazovanja. Stoga smatramo da je potrebno odrediti veći iznos izdvajanja na stavci izdvajanja za potporu OCD-ovima koji provode izvaninstitucionalnu naobrazbu i odgoj djece i mladih, povećanjem izdvajanja na iznos od 3 %. Člankom 2. st. 2. t. 8. prijedloga nacrta Uredbe propisan je udjel od 11,18 % za OCD-ove koje pridonose razvoju civilnog društva. Iako se radi o zamjetnom povećanju u odnosu na regulaciju iz prethodne Uredbe, smatramo da je predloženi iznos nedostatan, tim više što je Uredbom iz 2015. godine taj postotak iznosio 14%. S obzirom na značaj organizacija koje pridonose razvoju civilnog društva kao ravnopravnih partnera u demokratskim sustavima, predlažemo povećanje iznosa za programske aktivnosti navedenih OCD-a na iznos od 15%. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje „Socijalna i humanitarna djelatnost“ smanjena su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu neutrošenih sredstava kao i činjenicu da se istovremeno povećavaju izdvajanja za programsko područje „Razvoj civilnog društva“. Naime u okviru navedenog područja se kroz rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u 2017. godini predviđa provedba projekata koji doprinose socijalnoj i humanitarnoj djelatnosti (volonterstvo, udruge iz domovinskog rata, ljudska prava). Izdvajanja za programsko područje „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“ u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja smanjenja su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu sredstava raspoloživih za prijenos u naredne godine u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Ove će godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva svojim sredstvima od igara na sreću poduprijeti aktivnosti ovog programskog područja. Smatramo kako će izdvajanja ove dvije institucije biti dostatna za rješavanje sektorskih problema i potreba koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva. Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
22 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir apelira da se postotak dodijeljen organizacijama koje ne samo pridonose razvoju civilnog društva, već igraju i ključnu ulogu u promicanju i zaštiti temeljnih ljudskih prava, vrati na 14,21% koliko je iznosio prethodnih godina. Drastično smanjenje sredstava u 2016. godini, bez temeljite procjene učinka i utjecaja, imalo je po nas poražavajuće posljedice. Savez «Dodir» jedina je i jedinstvenu organizaciju osoba s invaliditetom koja, preuzevši ulogu države u osiguravanju temeljnih ljudskih prava, već više od 20. godina svoje djelovanje temelji na zadovoljavanju stvarnih specifičnih potreba gluhoslijepih osoba, danas s vodećom ulogom u ostvarenju inkluzivnog okruženja - kao garancije kvalitete njihova života. Posljedice rezova, otpuštanje 50% ionako izrazito malog broja zaposlenih stručnjaka, izravno su se odrazili na gluhoslijepe osobe diljem Hrvatske - najosjetljiviju skupine osoba s invaliditetom – obzirom na prisilno uskraćenu stručnu podršku u pristupima informacijama, komunikaciji, edukaciji, rehabilitaciji i socijalnoj interakciji koji im je do sada pružao jedino Savez - za čak 50%. Gubitci su strahoviti, izravno je ugrožena ne samo mreža jedinstvene potpore (koju ni jedna institucija u RH nije u mogućnosti osigurati) već i održivost svih usluga za gluhoslijepe osobe, djelovanje i opstanak Saveza koji je, obzirom da nije u sustavu SOIH-a, smanjenjem sredstava dodatno pogođen. Rezovi nas vraćaju 20 godina unatrag, u razdoblje kada gluhosljepoća u Hrvatskoj nije bila prepoznata kao zasebno oštećenje, a gluhoslijepe osobe predstavljale su nevidljivu obespravljenu kategorijom osoba s invaliditetom. Apeliramo i molimo preispitati motive kojima su gluhoslijepe osobe osuđene na povratak u izolaciju. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
23 Delta PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Članak 2. (1)Kriteriji za raspodjelu utvrđeni su sukladno nacionalnim strategijama i programima zadovoljavanja javnih potreba u odgovarajućim djelatnostima, te sukladno programima za poticanje razvoja civilnoga društva, a iskazuju se udjelom pojedinih programskih aktivnosti u ukupnom dijelu prihoda od igara na sreću, određenih člankom 8. stavkom 2. Zakona. (2)Raspodjelom dijela prihoda od igara na sreću utvrđuje se izdvajanje za organizacije, i to: 1.20,30% onima koje promiču razvoj sporta, 2.4,00% onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, 3.11,00% onima koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, 4.19,31% onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, 5.4,01% onima koje se bave tehničkom kulturom, 6.14,00% onima koje se bave kulturom, 7.8% onima koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih, 8.20% onima koje pridonose razvoju civilnoga društva. Ostale članke uskladiti s novim prijedlogom. Nije prihvaćen Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Izdvajanja za programsko područje „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“ u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja smanjenja su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu sredstava raspoloživih za prijenos u naredne godine u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Ove će godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva svojim sredstvima od igara na sreću poduprijeti aktivnosti ovog programskog područja. Smatramo kako će izdvajanja ove dvije institucije biti dostatna za rješavanje sektorskih problema i potreba koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva.
24 Udruga Inovativni projekti INO-PRO PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u pravilu traje 30 dana. Stavljanje roka za komentare kao što je ovaj od samo tjedan dana zaista nije u duhu dobre suradnje s organizacijama civilnoga društva. Primljeno na znanje Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi se na temelju Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, broj140/2009) koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 21. studenoga 2009. godine. Prema istome, a vezano za rok u kojemu se zainteresirana javnost treba očitovati poželjno je da ne bude kraći od 15 dana. Iznimke su dopuštene te je takva iznimka primijenjena i u ovom slučaju kada je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu otvoreno 5. prosinca 2016., a zatvoreno je 12. prosinca 2016. što je bilo nužno s obzirom na iznimnu situaciju tijekom 2016. godine. Naime, zbog održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora, Hrvatski sabor je tek na sjednici 15. prosinca 2016. usvojio Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu (Narodne novine, broj 119/16). Prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu za financiranje programa neprofitnih organizacija koje se iz istih financiraju temeljem Zakona o igrama na sreću. Također, prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi točan iznos sredstava koji je po navedenim osnovama bilo potrebno planirati u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu. Slijedom toga, postupljeno je na naprijed navedeni način.
25 HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Pregledom navedenog prijedloga predmetne Uredbe uočeno je kako se Hrvatska gorska služba spašavanja ne navodi kao korisnik prihoda od igara na sreću, što je vidljivo iz čl.2. i čl.3. predmetne Uredbe. Financiranje Hrvatske gorske službe spašavanja je uređeno člankom 16. st.1. Zakona o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja ( NN 79/06, 110/15) kojim je propisano kako za obavljanje svoje djelatnosti Hrvatska gorska služba spašavanja stječe sredstva između ostalog i iz prihoda od igara na sreću. Shodno gore navedenom smatramo kako se Hrvatska gorska služba spašavanja mora uvrstiti u predmetnu Uredbu kao korisnik prihoda od igara na sreću, tim više što Hrvatska gorska služba spašavanja kroz svoju djelatnost promiče razvoj sporta, bavi se socijalnom i humanitarnom djelatnošću, tehničkom kulturom te pridonosi razvoju civilnog društva. Primljeno na znanje Prijedlog za uvrštavanje Hrvatske gorske službe spašavanja kao korisnika prihoda od igara na sreću razmotrit će se u suradnji s resornim ministarstvom, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje te ostalim korisnicima prihoda od igara na sreću pri izradi Prijedloga za 2018. godinu.
26 Sanja Sarnavka PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU Pozitivno je što se ispravlja namjerni nasrtaj prethodne Vlade, posebno bivšeg ministra kulture Hasanbegovića, na organizacije civilnoga društva posvećene zaštiti i promociji ljudskih prava, demokratizaciji, održivom razvoju...smanjivanjem stope izdvajanja iz lutrijskih sredstava na 6,88%, ali bi pravi potez bio vraćanje na istu razinu prije sramne odluke prethodne Vlade, odnosno 14,21%. O 20,66% koliko je bilo izdvajano 2012. očito ne možemo ni sanjati. Vlada RH time bi pokazala da razumije koliko je važna i kakva je uloga ovih organizacija u procesima demokratizacije i uspostave vladavine prava. Naš zadatak nije hvaliti poteze Vlade i odluke Sabora, već kritički ukazivati na propuste i negativne pojave koje pogađaju marginalizirane i diskriminirane skupine. I svaka bi vlast koja nije autoritarna i sklona jednoumlju trebala biti zahvalna zato što postoje organizacije koje budno prate što se u državi događa kako bi svima, a ne samo odabranima, bilo bolje, a država se mogla zvati demokratskom i socijalnom. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
27 ZELENA AKCIJA PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. U Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu sredstva namijenjena onima koji pridonose razvoju civilnog društva smanjena su za preko 50% u odnosu na godinu ranije. Tako je 2016. za ovu namjenu osigurano tek 6,88% ukupnog iznosa, dok je u proteklih 10 godina taj postotak varirao između 12,49% i 20,66%. U razdoblju uoči ovako drastičnog rezanja ove godine, postotak je 3 godine uzastopce (2013. – 2015.) iznosio 14,21%. U 2016. nitko nije dao niti jedno razumno niti argumentirano obrazloženje za spuštanje tog iznosa na samo 6,88%. Niti sada, u prijedlogu Uredbe za 2017. ne postoji niti jedno objašnjenje za dodjeljivanje ovom sektoru čak 3% od ukupnog iznosa manje potpore nego ranijih godina, osobito u svjetlu činjenice da je navedeni sektor poznat po transparentnom i svrsishodnom trošenju sredstava. U 2016. godini sredstva koja su uzeta ovoj skupini preraspodijeljena su u druge sektore, a pojedina ministarstva dobila su više novaca na raspolaganje. Sada, na kraju godine, nužno je predočiti analizu koliko je tih preraspodijeljenih sredstava ostalo nepotrošeno i koliko je na taj način korisnika usluga organizacija civilnog društva ostalo zakinuto. Kako i 2017. ne bi došlo do ovakve štete, tražimo da se za one koji pridonose razvoju civilnog društva ovom Uredbom osigura minimalno 15% ukupnog iznosa. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
28 Kuća ljudskih prava Zagreb PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. 1. Cjelokupni sustav institucionalne podrške razvoju civilnog društva u Hrvatskoj se je u 2016. godini našao na udaru Vlade premjera Tihomira Oreškovića čime se pokušalo negativno utjecati na rad organizacija civilnog društva. Uz iznenadno i bez savjetovanja sa zainteresiranom javnošću donesenu odluku kojom se značajno smanjio iznos sredstava za financiranje razvoja civilnog društva za više od 50 posto, pojedini nositelji političkih funkcija su provodili negativne kampanje blaćenja organizacija za ljudska prava čime su narušavani standardi zaštite prava na slobodno udruživanje i prva osoba da budu branitelji ljudskih prava. 2. Nadalje, sporna odluka bivše Vlade je direktno pogodile organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava društveno ugroženih i marginaliziranih skupinama, poput organizacija osoba s invaliditetom, organizacija mladih i za mlade, organizacija koje se bave pružanjem socijalnih usluga i skrbe o žrtvama nasilja itd. Posljedično, odluka o smanjenju sredstava kojima se financiraju gore navedene aktivnosti također je imala direktan negativan utjecaj na ostvarivanje ljudskih prava gore navedenih društvenih skupina. 3. Gore opisane aktivnosti bivše Vlade bile su u direktnoj suprotnosti sa standardima i normama koje propisuju Smjernice o zaštiti branitelja ljudskih prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (para. 70 i 72), Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima i odgovornostima pojedinaca, skupina i državnih tijela u unapređenju i zaštiti univerzalno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda (članak 13.) i Preporuke Odbora ministara Vijeća Europe o pravnom statusu nevladinih organizacija u Europi (para. 76 i 77). 4. Uzimajući u obzir gore navedeno, Kuća ljudskih prava Zagreb ocjenjuje pozitivnim što je predmetni Nacrt upućen u proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kao nulti korak u vraćanju na dosegnute standarde demokratskog dijaloga vlasti i građana poštivanju preuzetih obveza iz gore navedenih međunarodnih dokumenata. Nažalost želimo upozoriti kako zakonska procedura savjetovanja ovime nije u potpunosti ispoštovana i to u dijelu upućivanja predmetnog Nacrta Savjetu za razvoj civilnog društva Vlade RH na prethodno mišljenje. 5. Nadalje, pozdravljamo namjeru Vlade RH povećavanja iznosa sredstava namijenjenih financiranju razvoja civilnog društva s 6.88 na 11.18 posto. Iako je to značajan rast u odnosu na 2016. godinu, ističemo kako se radi o najnižem postotku sredstava od 2011. godine, što je u nerazmjeru s potrebama pružanja zaštite i promocije ljudskih prava koje u Hrvatskoj nisu smanjenje, već su u porastu. Također, smatramo da predloženi postotak nije dovoljan za sanaciju štete koju je počinila prijašnja Vlada. 6. Uzimajući u obzir navedeno, zaključno predlažemo da se u predmetnom Nacrtu postotak naveden u članku 2. stavku 2. točki 8. uveća s 11.18 na 15 posto sredstava namijenjenih organizacijama koje doprinose razvoju civilnog društva. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
29 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
30 Mreža mladih Hrvatske PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Pozdravljamo iskorak koji u odnosu na 2016. predstavlja prijedlog izdvajanja 11,18% sredstava dijela prihoda od igara na sreću koji se planira usmjeriti prema organizacijama koje doprinose razvoju civilnog društva. Upozoravamo ipak kao i brojni drugi komentari kako se radi se o najnižem postotku izdvajanja za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj udio iznosio 12,5%. Također naglašavamo kako niti ovaj prijedlog Uredbe ne prati bilo kakva analitička podloga koja bi građanima/kama olakšala razumijevanja kriterija po kojima je Vlada određivala ove udjele. Apeliramo da se ta manjkavost u idućim godinama ispravi, u bliskoj suradnji s Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske te Savjetom za razvoj civilnog društva. Pridružujemo se upozorenjima ostalih organizacija koje djeluju u sklopu inicijative “Za snažno civilno društvo” kako sanacija štete u funkcioniranju velikog broja kvalitetnih organizacija civilnog društva koja je nastala u mandatu prošle Vlade zahtijeva podizanje izdvajanja po ovoj osnovi na barem 15% dijela prihoda od igara na sreću. Podsjećamo i kako ovo izdvajanje predstavlja osnovu i za uspješnije povlačenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova kroz osiguranje nužnog sufinanciranja i međufinanciranja, pri čemu je uloga civilnog društva posebno važna u kontekstu kvalitetne provedbe Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali”. Važno je podsjetiti kako je 2017. godina početka provedbe nove Strategije razvoja civilnog društva, za čiji “razvojni” karakter je presudna upravo adekvatna podrška po ovoj osnovi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Za aktivnost A558047 Politika za mlade iz prihoda od igara na sreću u 2017. godini očekuje se izdvojiti 4,2 milijuna kuna. Iako navedeno predstavlja smanjenje u odnosu na izdvojeno 2016. godine, istovremeno se radi o povećanju od 1,1 milijun kuna u odnosu na 2015. godinu. Uzevši u obzir da je na navedenoj aktivnosti preostalo 3 milijuna kuna neutrošenih sredstava za prijenos u naredne godine smatramo kako nema potrebe za povećanjem izdvajanja.
31 Udruga za promicanje kultura Kulturtreger PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Imajući u vidu da su prema stavku 1 ovog članak "kriteriji za raspodjelu utvrđeni sukladno nacionalnim strategijama ... te sukladno programima za poticanje razvoja civilnog društva" smatramo da je postotak od 11,18% "onima koji pridonose razvoju civilnog društva" nedovoljan. Naime, povećanje u odnosu na 2016. godinu te projekcije istih iznosa za 2018. i 2019. nisu dovoljni jer su niži od svih iznosa prije 2016. godine a koji su se do sad pokazali kao adekvatni za provođenje Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. S obzirom da je trenutno u izradi nova Strategija koja će biti na snazi do 2020. godine ostaje nejasno kako se s ovim iznosom ona namjerava provesti. Nadalje, predloženi iznos ne uzima u obzir radikalno smanjenje iznosa osiguranog za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva i Ured za udruge u 2016. godini što je ozbiljno ugrozilo organizacije civilnog društva i njihov daljnji razvoj čime se počinila velika šteta razvoju civilnog društva te bi bilo logično da se sanacija treba postići barem vraćanjem iznosa na onaj iz 2015. godine ako ne i njegovim povećavanjem. Konačno, osiiguravanje dovoljnih sredstava je naročito važno u kontekstu korištenja EU fondova za koji Ured za udruge osigurava matching sredstva a za kojima raste potreba kako se otvaraju nove mogućnosti financiranja te kako organizacije civilnog društva postaju sve iskusnije u njihovom povlačenju. Zbog svega navedenog smatramo da se iznos sredstava na oovoj stavci treba podići barem na razinu iz 2015. godine. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
32 Institut za razvoj obrazovanja PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Člankom 2. prijedloga nacrta Uredbe propisan je udio od 11,18 % za organizacije civilnog društva koje pridonose razvoju civilnog društva. Iako se radi o povećanju u odnosu na udio u istovjetnoj Uredbi iz 2016. godine, smatramo da je predloženi iznos nedostatan. Naime, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. S obzirom na značaj organizacija koje pridonose razvoju civilnog društva predlažemo povećanje iznosa za programske aktivnosti na iznos od 14,21%, koliko je i iznosio od 2013. do 2015. godine. Uz to, smatramo neprihvatljivim smanjenje udjela za organizacije civilnog društva koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih s 2,11% na 1,5% od strane Vlade koja proklamira ulaganje u obrazovanje kao jedan od svojih prioriteta. Predlažemo povratak tog udjela na 2,11%. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Izdvajanja za programsko područje „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“ u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja smanjenja su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu sredstava raspoloživih za prijenos u naredne godine u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Ove će godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva svojim sredstvima od igara na sreću poduprijeti aktivnosti ovog programskog područja. Smatramo kako će izdvajanja ove dvije institucije biti dostatna za rješavanje sektorskih problema i potreba koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva.
33 Queer Sport Split PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Podsjećamo, u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto u odnosu na 2015 godinu. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
34 Savez udruga Operacija grad PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Podsjećamo, u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto u odnosu na 2015 godinu. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
35 Forum za slobodu odgoja PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Sredstva za izvaninstitucionalnu naobrazbu i odgoj djece i mladih smanjeni su s 2,11% na 1,5%, što je potpuno neshvatljivo imajući u vidu da su jedna od tri prioriteta Vlade RH upravo ulaganje u obrazovanje. Ovom odlukom će djeca i mladi, ali i škole biti na gubitku jer se u novom prijedlogu budžet smanjuje za minimalno 3 milijuna kuna. Ovo smanjenje posljedično će utjecati i na smanjenje broja djece i mladih obuhvaćenih raznim aktivnostima izvan škole. Isto tako, važno je napomenuti da je iznos predviđen za sport povećan sa 32,95% na 35,00%, dok se paralelno u području izvaninsitucionalnog odgoja i obrazovanja svake godine kroz projekte velikim dijelom financiraju i projekti usmjereni razvoju sporta. Stoga je potrebno odrediti kroz uvjete natječaja što se financira kroz sport, a što kroz izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje. Podsjećamo, u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto u odnosu na 2015 godinu. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“ u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja smanjenja su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu sredstava raspoloživih za prijenos u naredne godine u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Ove će godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva svojim sredstvima od igara na sreću poduprijeti aktivnosti ovog programskog područja. Smatramo kako će izdvajanja ove dvije institucije biti dostatna za rješavanje sektorskih problema i potreba koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva. S obzirom na odvajanje sporta od znanosti i obrazovanja, odnosno formiranjem Središnjeg državnog ureda za šport kao samostalnog tijela, koje se među ostalim bavi i financiranjem javnih potreba u sportu, financiranje sporta kroz Središnji državni ured za sport je već odvojeno od financiranja projekata vezanih za sport kroz izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje. Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
36 KA-MATRIX PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Podsjećamo, u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto u odnosu na 2015 godinu. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Zbog ovih odluka bivše Vlade koje su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja; velik broj njih bio je primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
37 Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Podsjećamo, u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto u odnosu na 2015 godinu. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
38 Multimedijalni institut PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Podsjećamo, u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto u odnosu na 2015 godinu. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
39 ACT Grupa PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Sukladno Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13), čl. 11. st. 2. savjetovanje sa zainteresiranom javnošću trebalo bi trajati 30 dana uz obrazloženje što je cilj savjetovanja. Zakonskoj odredbi usprkos, savjetovanje o ovoj Uredbi raspisano je na rok od samo 8 dana, i to bez bilo kakvog objašnjenja. 

Dodatno zabrinjava činjenica što iz obrazloženja nije vidljivo da li je Uredba prošla proces usklađivanja na Međuresornom povjerenstvu, odnosno da li to povjerenstvo (koje je bilo dobar mehanizam za usklađivanje i koordinaciju aktivnosti TDU) uopće više postoji. Iz obrazloženja nije ni jasno na temelju kojih i kakvih analiza su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe. Isto tako, znamo da Uredba nije bila tema sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva jer se novi saziv Savjeta još uvijek nije sastao. Iako, s obzirom na poznatu farsu oko donošenja Uredbe u travnju ove godine kada je Vlada Republike Hrvatske izigrala, ismijala i obezvrijedila svoje savjetodavno tijelo te time dokinula demokratske procedure i ustaljene prakse oblikovanja javnih politika u Hrvatskoj, možda je tako i bolje. Barem su kolege/ice pošteđene gubitka vremena… U svakom slučaju, čini se da niti ova Vlada RH ništa nije naučila iz pogrešaka prethodne i da, bez obzira na neke pozitivne pomake u kontekstu prijedloga ove Uredbe, nastavlja s sustavnim urušavanjem institicionalnog okvira za razvoj civilnoga društva, samo hineći otvorenost, transparentnost, demokratičnost, uključivost i spremnost na dijalog s drugim dionicima demokratskih procesa. Podsjećamo, Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. 
U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. 
 Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. 
 Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu.
 Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 
 Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017.
 U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Primljeno na znanje Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi se na temelju Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, broj140/2009) koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 21. studenoga 2009. godine. Prema istome, a vezano za rok u kojemu se zainteresirana javnost treba očitovati poželjno je da ne bude kraći od 15 dana. Iznimke su dopuštene te je takva iznimka primijenjena i u ovom slučaju kada je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu otvoreno 5. prosinca 2016., a zatvoreno je 12. prosinca 2016. što je bilo nužno s obzirom na iznimnu situaciju tijekom 2016. godine. Naime, zbog održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora, Hrvatski sabor je tek na sjednici 15. prosinca 2016. usvojio Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu (Narodne novine, broj 119/16). Prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu za financiranje programa neprofitnih organizacija koje se iz istih financiraju temeljem Zakona o igrama na sreću. Također, prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu bilo je potrebno utvrditi točan iznos sredstava koji je po navedenim osnovama bilo potrebno planirati u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu. Slijedom toga, postupljeno je na naprijed navedeni način. Savjet za razvoj civilnog društva nije raspravio predmetni Prijedlog uredbe budući da u vrijeme donošenja državnog proračuna i izrade Prijedloga uredbe nije bio imenovan. Međuresorno povjerenstvo za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna Republike Hrvatske raspravilo je Prijedlog uredbe na konstituirajućoj sjednici 9. veljače 2017. te je suglasno s istim. Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
40 Savez udruga Klubtura PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Podsjećamo, u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto u odnosu na 2015 godinu. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
41 Savez udruga za autizam Hrvatske PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Savez udruga za autizam Hrvatske (SUZAH) je snažno pogođen odlukom bivše Vlade da se u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva srežu za 50%. Naime, SUZAH je apsolutno ovisan o sredstvima Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva obzirom se upravo iz te podrške pokriva hladni pogon ureda u Zagrebu, plaće za dvoje zaposlenika, kao i organizacija skupština, radionica, edukacije, istraživanja, tiskanje materijala i ostalo. Projekti koje SUZAH paralelno provodi su isključivo podrška Udrugama članicama i roditeljima, te iz njih nisu osigurana sredstva za pogon Saveza, kao niti za plaće zaposlenika. Samim tim, SUZAH je ostao bez sredstava za provođenje predviđenog programa, obustavljene su sve aktivnosti, a povrh svega su u studenom oba zaposlenika SUZAH-a ostala bez posla zbog nedostatka sredstava za njihove plaće, te sad ured vode volonterski. Smanjenje sredstava za razvoj civilnog društva s 14,21% u 2015 na 11,18% predloženih za 2017 godinu, značio bi za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva raspolaganje s 5.5 milijuna kuna manje nego u 2015. godini, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. To bi za Saveze udruga osoba s invaliditetom, Udruge te civilni sektor koji prima podršku Nacionalne zaklade, pa tako i Savez udruga za autizam Hrvatske značilo značajno rezanje predviđenog programa, obustavu edukacija, radionica, provedbe analize javnih politika, obilazak udruga članica, pružanje usluga te širenje članstva koji diljem RH uz minimalna projektna sredstva za osnovno funkcioniranje odrađuju ogroman posao koji sustav ne pruža, a uz nebrojene sate volonterskog rada uvelike multiplicira vrijednost odobrenih sredstava. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
42 Renata Kiršić PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Smanjenje prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva kao i ove godine, koju su organizacije jedva preživjele, dovodi u nezavidan položaj. Naime, udruga čija sam članica ima potpisan trogodišnji ugovor za institucionalne podrške sa Nacionalnom zakladom te zbilja nismo sigurni na koji način bi trebali osigurati održivost. Podrška nam je omogućila da na temelju naših programa i postignuća osiguramo sredstva za daljnji razvoj organizacije koja se prvenstveno bavi mladima, populacijom koja se susreće sa mnogo prepreka počevši od nezaposlenosti pa na dalje. Već smo zakinuti za 50% sredstava, što znači da naredne godine nećemo biti u mogućnosti u jednakom obimu pružati podršku našoj ciljanoj skupini, mladima. Zanima me na koji je način učinjena procjena za smanjenje sredstava Nacionalnoj zakladi, koja jedina pruža mogućnost financiranja institucionalnih podrški, te bi istu bilo potrebno javno objaviti! Ova odredba je u suprotnosti sa Strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, u suprotnosti sa Nacionalnim programom za mlade i inim dokumentima. Na taj se način gotovo pa blokira privlačenje sredstava iz EU fondova za organizacije civilnog društva, umjesto da se isto potiče. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
43 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Financiranje područja „Razvoj civilnoga društva“ Prilikom davanja komentara, vodili smo se s činjenicom da su sredstva za područje „Razvoj civilnoga društva“ namijenjena za dvije svrhe: - Za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva i - Sufinanciranje EU projekata organizacijama civilnoga društva koje je u nadležnosti Ureda za udruge Vlade RH. Napominjemo da je Nacionalna zaklada, uz provedbu niza programa podrške razvoju civilnog društva, volonterstva, zakladništva i filantropije od 2004. godine, od nadležnih ministarstava zadnjih godina preuzela i financiranje institucionalnih podrški savezima udruga osoba s invaliditetom, braniteljskih udruga, udruga mladih te su organizacije civilnoga društva do sada, zahvaljujući Nacionalnoj zakladi djelovale u području društvenog i gospodarskog razvoja naše zemlje. Pored prije navedenih područja, dane su i podrške društvenom poduzetništvu, neformalnom obrazovanju za jačanje kapaciteta svih sektora u lokalnim zajednicama za kvalitetniji i održiviji razvoj. Također, programom pred i međufinanciranja odobrenih projekata udruga iz EU fondova, ali i edukacijom o pripremi EU projekata, omogućeno je bolje povlačenje sredstava iz EU fondova. Nadalje, Ured za udruge je sufinancirao gotovo 500 projekata sufinanciranih iz EU fondova, tako da se pridonijelo uspješnom povlačenju EU fondova u svim sektorima djelovanja civilnog društva. Iako se za sljedeću godinu predviđa veći postotak za područje „Razvoj civilnoga društva“ od onog za 2016., ipak je taj postotak manji od onoga prijašnjih godina: 2011. 12,49 % 2012. 20,66 % 2013. 13,04 % 2014. 14,21% 2015. 14,21% S obzirom da je Republici Hrvatskoj na raspolaganju veći iznos iz sredstava fondova EU nego prije, a da neke udruge sudjeluju i u različitim projektima financiranim iz Bruxellesa (npr. Obzor 2020), logično bi bilo da se taj postotak poveća, jer bez sufinanciranja, pred i međufinanciranja, mnoge udruge neće moći završiti projekte niti se u budućnosti javljati ili će odustajati od već odobrenih projekata (bilo je i takvih slučajeva, npr. kod Interrega). Kroz projekte EU, mnoge organizacije civilnog društva pružaju socijalne usluge ranjivim skupinama, naročito u ruralnim sredinama gdje nema adekvatne skrbi i servisa, potiču volonterstvo, osnivaju socijalna poduzeća ili zadruge kako bi zaposlili teže zapošljive skupine, itd. Udruge su do sada u gotovo 100% iznosu povlačile sredstva iz fondova EU, nažalost ako ne bude adekvatne potpore, mnoge se neće moći javljati, prestat će pružati usluge i mnogi će korisnici pasti na teret socijalnih službi, a morat će i otpuštati zaposlenike. Treba imati na umu da udruge zapošljavaju nekih 20.000 osoba i još toliko na projektnoj osnovi. U zemlji s problemom nezaposlenosti, smatramo da se ne radi o nerelevantnom broju. U mnogim projektima udruga su partneri lokalne vlasti, koje kroz projekte stječu znanja i vještine za dobro upravljanje te za sinergijski i održivi razvoj lokalnih zajednica. Napominjemo da se sva ta sredstva dodjeljuju transparentno putem natječaja i s obzirom na razrađen mehanizam praćenja i izvještavanja, sva se sredstva dodjeljuju namjenski, u skladu s odobrenom projektnom dokumentacijom. Stoga smatramo da bi postotak trebalo vratiti bar na razinu 2014. i 2015. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
44 queerANarchive PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu sredstva za razvoj civilnog društva rezana su za više od 50 posto. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade koja javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima. • Odluke bivše Vlade su snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i otkaza ugovora o radu, već tijekom 2016. godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to smanjenja sredstava namijenjenih financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. • U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedina područja, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će u 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama civilnog društva pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. • Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi se u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. • U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak na 15% na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru  Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
45 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. U okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
46 Mira Anić PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Nestrpljivo smo čekali prijedlog Vlade o načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Moram priznati da smo očekivali veće razumijevanje za probleme civilnog sektora i za važnu ulogu koju civilni sektor ima u demokratizaciji, poboljšanju kvalitete života i razvoju ljudskih resursa u Hrvatskoj . Članica sam novog saziva Savjeta zas razvoj civilnog društva koji još nije verificiran u Vladi RH i ne funkcionira niti je u prilici sudjelovati u ovako važnim odlukama.To može biti pokazatelj kako u Vladi percipiraju naš sektor i koliko im je važna suradnja s nama. Osobe s invaliditetom trebaju, osim kvalitetnih socijalnih usluga, izjednačavanje mogućnosti na svim područjima života, stoga je važno koliko se odvaja za izvaninstitucionalne oblike obrazovanja i razvoj civilnog društva. Smatramo da su predložena sredstva ispod nivoa za realiziranje kvalitetnih programskih aktivnosti i provedbu nacionalnih strategija te da trebaju biti jednaki ili veći od postotka u 2015.godini. Mira Anić, Udruga za djecu i mlade s poteškoćama u razvoju Zvono Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno.
47 Comunita Mondo Nuovo PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Postotak koji se odnosi na organizacije koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti se svaki godine sve više smanjuje, 2010.godine postotak je iznosio 7,60% da bi u prijedlogu za 2017.godinu taj postotak bio 4%. Na osnovu kojih pokazatelja se svake godine smajuje navedeni postotak kada je i prošli tjedan izšao podatak kada se uzmu u obzir sve ovisnosti (droga, alkohol, kocka, internet) Hrvatska se nalazi na prvom mjestu u EU? Posljednih godina stagnira broj heroinskih ovisnika, međutim u porastu je broj ovisnika o sintetičkim drogama, tzv.novim drogama te broj ovisnika o kocki i internetu. Predlažemo da se taj postotak vrati na 5,42% kako je bilo u Uredbi iz 2011.godine. Primljeno na znanje Izdvajanje za programsko područje „Borba protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti“ u iznosu od 4% predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2017. godini te stoga nema potrebe za povećanjem izdvajanja za navedeno programsko područje.
48 Platforma Doma mladih Split PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. 1.Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu sredstva za razvoj civilnog društva rezana su za više od 50 posto. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade koja javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima. 2.Odluke bivše Vlade su snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i otkaza ugovora o radu, već tijekom 2016. godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to smanjenja sredstava namijenjenih financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. 3.U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedina područja, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će u 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. Budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama civilnog društva pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 4.Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi se u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. 5.U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak na 15% na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru  Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
49 Mirela Travar PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. 1. Podsjećamo, u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za tekuću, 2016. godinu, sredstva za razvoj civilnog društva su rezana su za više od 50 posto. Radi se o nepravednim i argumentima nepotkrijepljenim potezima bivše Vlade, čija je šestomjesečna vladavina obilježena snažnim udarima u cilju destabilizacije i uspostave stroge kontrole nad institucijama odgovornim za uspostavu dijaloga i podršku razvoju civilnog društva. Protekla Vlada RH javnosti nije predočila objektivne analize na temelju kojih su donesene odluke o drastičnim rezovima, dok se javno prikazivala kao vlada stručnjaka orijentiranih ka reformama. 2. Odluke bivše Vlade su bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu, već tijekom ove godine. Mjere su u najvećoj mjeri pogodile organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Posljedice su to, među ostalim, udara na sredstva namijenjena financiranju civilnog društva koja temeljem natječaja distribuira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, jedna od ključnih institucija u sustavu podrške civilnom društvu koji se u Hrvatskoj razvija od 1998. godine. 3. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva uvećan je sa 6.88% na 11.18% u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, izuzev 2016. godine, radi se o najnižem postotku izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva od 2011. godine, kad je taj postotak iznosio 12,5%. 4. Ni sada, kao ni u slučaju Uredbe za 2016. godinu, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima, na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2017. godinu. Uvjetno rečeno, poboljšanja u odnosu na proces usvajanja Uredbe za 2016. odnose se na isključivo tehničku razinu: Nacrt prijedloga upućen je u javnu raspravu te su postotci iskazani u njemu odgovarajući iznosima u Prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. 5. Međutim, iznos za koji je uvećan postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2017. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, ni za razvoj civilnog društva. Konkretno, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspolagat će 2017. s 5.5 milijuna kuna (oko 11.7%) manje nego 2015. godine, s projekcijom identičnih iznosa sredstava za 2018. i 2019. godinu. 6. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, smanjivanjem postotka u odnosu na 2015. (i sve prethodne godine) ozbiljno se ugrožava povlačenje sredstava iz fondova EU. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 7. Ured za udruge Vlade RH započeo je prije nekoliko mjeseci proces oblikovanja Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u periodu 2017. - 2020. godine u koji je uključen velik broj predstavnika organizacija civilnog društva. Smanjivanje sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. dovodi u pitanje smisao procesa donošenja Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje, posebice ako se u obzir uzmu projekcije financiranja Nacionalne zaklade iskazane u okviru Prijedloga državnog proračuna za 2017. 8. U studenom ove godine inicijativa Za snažno civilno društvo javno je od Vlade RH zatražila povratak od 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. Inicijativa čvrsto ostaje na stajalištu iskazanom u istupu u studenom te tražimo da se postotak financiranja razvoja civilnog društva vrati na postotak iz 2015. godine. 9. Također, zahtijevamo da se javnosti predoče analize na temelju kojih su oblikovani prijedlozi postotaka za pojedina područja u okviru Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
50 Ivica Župan PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Za one koji se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom stavljen je premali udio u "lutrijskim sredstvima" i to iz razloga što su osobe s invaliditetom jedna od najranjivijih društvenih skupina u potrebi, izrazito niskog ekonomskog i socijalnog (i zdravstvenog) statusa, koje permanentno vape za proširenjem i umnožavanjem postojećih usluga koje im pružaju udruge (i institucije), a u društvu nije zamijećen povećan interes donatora (pravnih i fizičkih osoba) da prate takve potrebe i pridonose poboljšanju tog stanja. Nasuprot nas koji se bavimo problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, a koji smo ostali na istom udjelu kao i 2016. godine, za neka područja (npr. kultura i razvoj civilnog društva) prijedlog je da im se udjeli u raspodjeli lutrijskih sredstava bitno povećaju, pa mislimo da bi se predloženi način raspodjele trebao korigirati na način da se postotak "za osobe s invaliditetom" poveća na najmanje 25%. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje „Problemi i zadovoljavanje osoba s invaliditetom“ su s obzirom na sredstva preostala u 2016. godini za prijenos u naredne godine ostala na razini 2016. godine. Također napominjemo kako se istovremeno povećavaju izdvajanja za programsko područje „Razvoj civilnog društva“. Naime, u okviru navedenog područja se kroz rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u 2017. godini predviđa provedba projekata vezanih i uz podršku osobama s invaliditetom.
51 UPRIS - udruga za prirodoslovna istraživanja PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Prema drugom stavku Članka 2. predviđeno je 1.5% organizacijama koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih dok je prošlogodišnjom Uredbom bilo predviđeno 2.11%. Navedeno se financira putem natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja od 2009. godine te predstavlja veoma bitan natječaj koji je i jedini ove vrste. Preko 100 udruga svake je godine njime financirano, a interes iskaže preko njih 300. Posljednje tri godine alokacija iznosi između 8.500.000 i 10.000.000 kuna dok je ovom Uredbom predviđeno da taj iznos bude drastično smanjen na 6.000.000 kuna. Smatramo da je ovaj natječaj od velike važnosti za djecu i mlade koji imaju priliku vidjeti i naučiti nešto drugačije od gradiva u školi putem raznih edukativnih radionica. Projektne aktivnosti se provode na teritoriju cijele Republike Hrvatske gdje se poklanja pažnja zastupljenosti projekata u svim županijama. Također, projekti su podignuti na višu razinu otkad je 2014. godine postalo obvezno partnerstvo s minimalno jednom odgojno-obrazovnom ustanovom na području provedbe projekta. Nažalost, ovo područje je slabo prepoznato od strane države pa je uvijek raspodjeljeno znatno manje sredstava nego u ostalim područjima što se vidi iz Članka 2.. Smatramo da dosadašnjih 2% predstavlja minimum kojim ovakav natječaj može postići kvalitetne rezultate i cjelokupnu teritorijalnu zastupljenost te Vas molimo da preispitate motive koji su doveli do ovog smanjenja. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“ u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja smanjenja su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu sredstava raspoloživih za prijenos u naredne godine u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Ove će godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva svojim sredstvima od igara na sreću poduprijeti aktivnosti ovog programskog područja. Smatramo kako će izdvajanja ove dvije institucije biti dostatna za rješavanje sektorskih problema i potreba koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva.
52 Siniša Bosanac PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 2. Ponovno je mali postotak za one koji se bave zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom. Obzirom na nerazvijenu mrezu socijalnih usluga i nevoljkost sklapanja ugovora o pruzanju socijalnih usluga potrebno je na tom dijelu povecati posotak na najmanje 25%. Preraspodjela se moze izvrsiti sa stavke promicanja razvoja sporta i bavljenja kulturom koje su povecane u odnosu na proslu godinu. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje „Problemi i zadovoljavanje osoba s invaliditetom“ su s obzirom na sredstva preostala u 2016. godini za prijenos u naredne godine ostala na razini 2016. godine. Također napominjemo kako se istovremeno povećavaju izdvajanja za programsko područje „Razvoj civilnog društva“. Naime, u okviru navedenog područja se kroz rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u 2017. godini predviđa provedba projekata vezanih i uz podršku osobama s invaliditetom.
53 Hrvatski olimpijski odbor PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 3. Hrvatski olimpijski odbor predlaže da se u članku 3. točka 1. Uredbe utvrdi postotak sredstava namijenjenih za aktivnost Programa javnih potreba u sportu na državnoj razini za svaku od nacionalnih krovnih sportskih udruga koje taj Programa provode: Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paralimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez i Hrvatski školski sportski savez. Svi ostali korisnici sredstava prihoda od igara na sreću za sve točke u Uredbi, osim za točku 1. i to Program javnih potreba sporta državne razine, imaju utvrđen postotak sredstava u Uredbi za pripadajući program i provoditelja programa, neovisno o tome da li je u pitanju državno tijelo, udruga ili druga neprofitna organizacija. Predlažemo da se taj postotak za one koji provode Program javnih potreba u sportu na državnoj razini utvrdi u Uredbi, kao što je to bilo u zadnjoj godini kada je taj postotak bio sastavni dio pripadajuće Uredbe za 2014.(NN 151/13) ili na razini Uredbe iz 2013. godine (NN 144/12) kada su sredstva namijenjena onima koji promiču razvoj sporta također bila 35%, kao što je to predloženo za 2017. godinu. 2013. godine postotak za krovne udruge koje provode programa javnih potreba us portu je bio utvrđen kako slijedi: Hrvatski olimpijski odbor - 87,09%, Hrvatski paraolimpijski odbor - 6,87%, Hrvatski školski športski savez – 3,54%, Hrvatski športski savez gluhih – 1,54% i Hrvatski sveučilišni športski savez – 0,96%. Za 2014. godinu postotak za krovne udruge koje provode programa javnih potreba us portu na državnoj razini je bio utvrđen: Hrvatski olimpijski odbor – 86,79%, Hrvatski paraolimpijski odbor – 6,94%, Hrvatski školski sportski savez – 3,86%, Hrvatski sportski savez gluhih – 1,45% i Hrvatski akademski sportski savez – 0,96%. Naravno da krovne sportske udruge u trošenju navedenih sredstava za razvoj sporta poštuju pripadajuće propise, podnose izvješća, podvrgavaju svoje poslovanje i provedbu programa kontrolama i sve drugo što je potrebno za transparentno, namjensko i racionalno korištenje financijskih sredstava. Postotak za krovne sportske udruge ukinut je u drugom dijelu 2014. godine izmjenom Uredbe za 2014. godine, no za raspodjelu sredstava namijenjenih za Program javnih potreba sporta na državnoj razini nisu do danas postavljeni nikakvi temelji, nije usvojen Nacionalni program sporta ili bilo koji strateški dokument temeljem kojeg bi se odobravali program i raspodjeljivala sredstva iz prihoda od igara na sreću, nije donesen nikakav propis kojim bi se utvrdili kriteriji vrednovanja programa javnih potreba u sportu i raspodjele sredstava namijenjenih krovnim sportskim udrugama koje ga provode, već je to prepušteno dobroj ili manje dobroj volji, sklonosti, procjeni ili promišljanju čelnika u nadležnom državnom tijelu za šport, prije u MZOS, a sada u Središnjem državnom uredu za šport. Takav način financiranja programa javnih potreba u sportu na državnoj razini dovodi do pravne nesigurnosti, netransparentnosti u odlučivanju o sredstvima, proizvoljnih procedura u vrednovanju i prihvaćanju programa koji će se financirati, nemogućnosti bilo kakve žalbe ako krovna sportska udruga smatra da su učinjene nepravilnosti u postupku odobrenja programa i doznaci sredstava. Ovakav način financiranja razvoja sporta, u zadnje dvije godine često rezultira kašnjenjem u doznaci sredstava koja su ugrožavala nastupe sportaša na najvećim sportskim natjecanjima, što nije bilo uzrokovano nedostatkom sredstava za programe sporta s izvora prihoda od igara na sreću. Ukoliko postotak za programe pojedine krovne sportske udruge nije utvrđen jasno u Uredbi, odlučivanje čelnika o tome koji programi i u kojem iznosu će se financirati sredstvima od igara na sreću dovodi do situacije da program krovnih sportskih udruga koji usvajaju njihova najviša tijela (skupštine), za to ovlaštena pripadajućim zakonom, budu derogirani slobodnom voljom i procjenom osobe čelnika državnog tijela koja određuje, bez kriterija i strateškog plana, koji će se programi krovne udruge prihvatiti i u kojem opsegu će oni biti financirani, a derogira se i uloga i pozicija krovnih nacionalnih sportskih udruga čije nadležnosti, prava i dužnosti su propisana nacionalnim, ali i međunarodnim propisima. Navedeno postupanje dovodi do narušavanja temeljnih načela autonomije sporta koja su definirana od strane Europske komisije, Europskog parlamenta, Vijeća Europe i Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Sukladno navedenom predlaže se uvrštenje postotka za krovne sportske udruge koje provode program javnih potreba u sportu na državnoj razini u Uredbi, odnosno u točki 1. članka 3., kako je to naprijed navedeno. Primljeno na znanje Hrvatski olimpijski odbor navodi da za raspodjelu sredstava namijenjenih za Program javnih potreba sporta na državnoj razini nisu do danas postavljeni nikakvi temelji, nije usvojen Nacionalni program sporta ili bilo koji strateški dokument temeljem kojeg bi se odobravali program i raspodjeljivala sredstva iz prihoda od igara na sreću, nije donesen nikakav propis kojim bi se utvrdili kriteriji vrednovanja programa javnih potreba u sportu i raspodjele sredstava namijenjenih krovnim sportskim udrugama koje ga provode, već je to prepušteno dobroj ili manje dobroj volji, sklonosti, procjeni ili promišljanju čelnika u nadležnom državnom tijelu za šport, prije u MZOS, a sada u Središnjem državnom uredu za šport. Središnji državni ured za šport osnovan je upravo iz razloga jačanja kapaciteta za donošenje svih navedenih dokumenata te se u narednoj godini očekuje unapređenje u dijelu upravljanja sredstvima od igara na sreću namijenjenim organizacijama koje doprinose razvoju sporta. Hrvatski olimpijski odbor također navodi da zbog toga što svaka krovna sportska udruga nema utvrđen postotak, doznake sredstava često kasne što nije uzrokovano nedostatkom sredstava. Navodi se da se kašnjenje događa zbog proizvoljne procedure u vrednovanju i prihvaćanju programa koji će se financirati, nemogućnost bilo kakve žalbe ako krovna sportska udruga smatra da su učinjene nepravilnosti u postupku odobrenja programa i doznaci sredstava i slično. Međutim, navedeni razlozi kašnjenja u plaćanju ne mogu se riješiti izdvajanjem aktivnosti po krovnim udrugama. Rješenje je potrebno tražiti u poboljšanju procedura odobravanja i plaćanja sredstava.
54 Mreža mladih Hrvatske PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 3. (Komentar na st. 3. čl. 3.) Kombiniranom analizom Prijedloga Uredbe i Prijedloga proračuna koji je prošlog tjedna upućen na raspravu u Hrvatski sabor, upozoravamo na kumulativno smanjenje izdvajanja za aktivnost A558047 „Politika za mlade“ u iznosu od gotovo 380.000 kuna u odnosu na prijedlog iz 2016. Ovakvo rješenje smatramo štetnim i neutemeljenim. Prvo, upozoravamo kako većina rashoda unutar te stavke otpada na natječaj za sredstva projekte usmjerene mladima. U 2016. kroz ovaj natječaj je financiran ukupno 51 projekt od 202 upućena u formalnu proceduru ocjenjivanja. Neki od projekata koji nisu osigurali financiranje su od strane evaluacijskih komisija ocijenjeni vrlo visokim ocjenama, prikupivši i preko 80% mogućih bodova. Takav prosjek je nerijetko dovoljan za osiguravanje financiranja i na nekim od najkonkurentnijih natječaja za strukturne i kohezijske fondove Europske Unije. To svakako ukazuje na potrebu da izdvajanja prate rast kvalitete u organiziranom sektoru mladih. Nadalje, 2017. godina je posljednja godina provedbe važećeg Nacionalnog programa za mlade, što povlači sa sobom potrebu za izradom novoga. Teško je zamisliti kvalitetno vođen i uključiv proces izrade tog važnog dokumenta u uvjetima proračunskih izdvajanja koja su manja od onih za 2016. u kojoj nije bilo sličnih aktivnosti. Ljubazno podsjećamo kako uspješno djelovanje prema populaciji mladih nužno zahtijeva koordiniran pristup, koji upravo omogućava ovakav tip programskog dokumenta. Primjerice, teško je očekivati da će aktualne demografske mjere na koje Vlada stavlja snažan naglasak polučiti željeni uspjeh ako nisu usklađene s mjerama koje se razvijaju u drugim područjima, poput razvoja kvalitetnog rada s mladima u zajednici, poticanja zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja i/ili dostupnosti kvalitetne te prilagođene zdravstvene zaštite. Upravo zbog toga je potreban kvalitetan Nacionalni program za mlade, kojeg nije moguće izraditi bez primjerenih resursa. Stoga apeliramo na Vladu da ukupno izdvajanje iz proračunskih i sredstava igara na sreću u 2017. za ovu aktivnost minimalno podigne na razinu projekcija za 2018. i 2019. godinu (s oko 8,66 na oko 9,14 milijuna kuna), dok bismo primjerenim rješenjem smatrali izdvajanje od 10 milijuna kuna. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Za aktivnost A558047 Politika za mlade iz prihoda od igara na sreću u 2017. godini očekuje se izdvojiti 4,2 milijuna kuna. Iako navedeno predstavlja smanjenje u odnosu na izdvojeno 2016. godine, istovremeno se radi o povećanju od 1,1 milijun kuna u odnosu na 2015. godinu. Uzevši u obzir da je na navedenoj aktivnosti preostalo 3 milijuna kuna neutrošenih sredstava za prijenos u naredne godine smatramo kako nema potrebe za povećanjem izdvajanja.
55 Mreža emancipacije E-net PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 3. Neprofitni mediji, odnosno mediji zajednice, okupljeni u Mreži emancipacije E-net oštro se protive načinu raspodjele lutrijskih sredstava unutar Ministarstva kulture kako je opisano u čl. 3. točki 6. Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu, a u koju ponovo (kao i za mandata ministra kulture Zlatka Hasanbegovića) nije uvrštena stavka „A781008 – Neprofitni mediji“. Stoga tražimo da se u članak 3. točku 6. Prijedloga Uredbe o kriterijima… za 2017. godinu u razdjel 055 Ministarstvo kulture uvrsti stavka „za aktivnost A781008 – Neprofitni mediji – 8%“, i to: • s obzirom na članke 3. i 14. te članak 69. Ustava Republike Hrvatske, a posebno članak 38. kojim se jamči sloboda izražavanja, što se posebno odnosi na slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja te zabranu cenzure te uzevši u obzir da novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji • s obzirom na to da je sukladno članku 1. Zakona o medijima tijelo nadležno za sve medije Ministarstvo kulture • s obzirom na to da su člankom 1. Zakona o medijima mediji definirani kao novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike • s obzirom na to da mediji nisu knjige, udžbenici, bilteni, katalozi ili drugi nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni isključivo obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu, oglašavanju, poslovnoj komunikaciji, radu trgovačkih društava, zavoda i ustanova, udruga, političkih stranaka vjerskih i ostalih organizacija, školska glasila, Narodne Novine Republike Hrvatske, službena glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostala službena priopćenja, plakati, letci, prospekti i transparenti te video stranice bez žive slike i druge besplatne obavijesti, osim ako Zakonom o medijima nije drugačije propisano • s obzirom na to da je javno informiranje ono koje se ostvaruje posredstvom medija • s obzirom na to da su programski sadržaj medija informacije svih vrsta (...) koje se objavljuju u svrhu (...) obavještavanja (...) i ostalih potreba javnosti • s obzirom na to da Republika Hrvatska člankom 3. Zakona o medijima jamči slobodu izražavanja i medija • s obzirom na to da je člankom 3. Zakona o medijima zabranjeno u medijima poticati ili veličati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost ili neravnopravnost na temelju spolne orijentacije, kao i ideološke i državne tvorevine nastale na takvim osnovama, te izazivati nacionalno, rasno, vjersko, spolno ili drugo neprijateljstvo ili nesnošljivosti, na temelju spolne orijentacije poticati nasilje i rat • s obzirom na to da se člankom 4. Zakona o medijima definira kako nitko nema pravo prisilnom zloporabom položaja utjecati na programski sadržaj medija ni na bilo koji drugi način nezakonito ograničavati slobodu medija • s obzirom na to da je člankom 5. Zakona o medijima definirano da RH mora poticati i štititi pluralizam i raznovrsnost medija na način propisan zakonom • s obzirom na to da je člankom 5. Zakona o medijima RH dužna poticati proizvodnju i objavljivanje programskih sadržaja koji se odnose na ostvarivanje prava na javno informiranje i obaviještenost svih državljana RH, kao i svih Hrvata izvan granica RH, nacionalnih manjina u RH, te poticati toleranciju i kulturu dijaloga, ostvarivati ljudska prava i uređivati pravnu i socijalnu državu te promicati razvoj svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca, poticati kulturno i umjetničko stvaralaštvo, razvoj obrazovanja, znanosti umjetnosti, zaštitu prirode, okoliša i ljudskog zdravlja, medije namijenjene informiranju osoba s posebnim potrebama... • s obzirom na to da je člankom 5. Zakona o medijima eksplicitno definirana obaveza RH da pokreće i podupire pokretanje novih tiskanih medija, osobito lokalnih i neprofitnih, te medija nevladinih udruga • s obzirom na to da su neprofitni mediji definirani člankom 48. Zakona o elektroničkim medijima kao oni proizvođači koji prihode ili dobit od svoje djelatnosti smiju koristiti samo za unaprjeđenje i razvoj vlastite djelatnosti • s obzirom na to da su plaće u neprofitnom medijskom sektoru ograničene sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama i podzakonskom propisu kojim se utvrđuju koeficijenti složenosti poslova za područje kulture • s obzirom na to da se Zakonom o igrama na sreću utvrđuje način raspodjele prihoda od igara na sreću kao i njihov nadzor • s obzirom na to da se člankom 8. Zakona o igrama na sreću određuje da će Vlada RH Uredbom odrediti kriterije za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele prihoda od igara na sreću za financiranje programa organizacija koje se bave (6) kulturom i (8) doprinose razvoju civilnog društva • s obzirom na to da je člankom 9. Zakona o igrama na sreću definirano da je dobit Hrvatske lutrije prihod javnog proračuna • s obzirom na to da bespovratna sredstva neprofitnim medijima ne potpadaju pod definiciju državne potpore (1) Zakona o državnim potporama jer a) ne sudjeluju na tržištu, stoga ni ne ugrožavaju tržišno orijentirane medije i jer su b) zahvaljujući javnim izravnim i neizravnim financiranjem komercijalnih i javnih medija (2) , koje iznosi na godišnjoj razini otprilike 30 milijuna kuna iz Fonda za pluralizam medija, uz dodatnih godišnjih 131 milijun kuna PDV-olakšica na komercijalne dnevne novine, neprofitni mediji u težem položaju u odnosu na tržišno orijentirane medije. Mišljenja smo da istaknuta regulativa osigurava dovoljno zakonskih uporišta za uvažavanje našeg prijedloga. Posebno ako se primijeti da se dosadašnja primjena tih propisa u praksi, u kombinaciji s Natječajem za neprofitne medije Ministarstva kulture, pokazala uspješnom. Nasuprot tome, dok je pad broja zaposlenih u hrvatskoj ekonomiji 2013. godine iznosio 16 posto u odnosu na 2008. godinu, medijske djelatnosti su u istom razdoblju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježile pad zaposlenosti od 29 posto. Broj plaćenih zaposlenika u tiskanim medijima se, prema istom izvoru, istodobno smanjio za 53 posto. Tako velik pad novinarske zaposlenosti za posljedicu je imao smanjenje medijske proizvodnje, informativnosti medija i eroziju novinarskih standarda, na što upozoravaju, prema Radnim materijalima za raspravu o medijskoj politici Ministarstva kulture (3) , i sami medijski radnici. Iako se u istom razdoblju bilježe financijska konsolidacija i povećanje emitiranih sadržaja Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske izvještajne novinske agencije, kao i skroman rast potpora neprofitnim medijima relativno malog „trećeg sektora“ (neprofitni ili mediji zajednice), osnovne demokratske i kulturne funkcije medijskog sustava dovedene su u pitanje. Natječaj za neprofitne medije Ministarstva kulture, financiran lutrijskim sredstvima, predstavlja jedinu uspješnu mjeru zapošljavanja u ovom sektoru, a ona je bila rezultat sredstava čiji povratak tražimo ovim prijedlogom. Ako ova, gotovo izolirana mjera i nije uspjela obrnuti trend trajnih gubitaka radnih mjesta u novinarstvu, onda ga je barem poticanjem zapošljavanja uspjela usporiti i to na način koji jamči nemiješanje države u ovisnost medija i uz maksimalnu radnu zaštićenost novinara. Iz okvirno 3 milijuna kuna, koliko je na godišnjoj razini iznosio Natječaj za neprofitne medije, sufinancirala se novinarska proizvodnja u 20 medija po opsegu ista barem trima dnevnim novinama. Kad se tome dodaju neki još skromniji izvori, europski projekti i eventualne potpore lokalne samouprave, neprofitni mediji – prema podacima Nacionalnog izvještaja o medijima – sudjeluju u ukupnim prihodima svih hrvatskih medija s nešto manje od 1 posto. Međutim, broj zaposlenih u neprofitnim medijima (do studenoga 2016.) čini 3 posto hrvatskih medijskih profesionalaca. Usporedbe radi, vrijednost neizravne proračunske potpore dnevnim novinama u vidu posebno snižene stope poreza na dodanu vrijednost Hrvatska gospodarska komora procijenila je na 131,5 milijuna kuna godišnje. Da provedbom upravo ovakve medijske strategije nije bila riječ ni o kakvom hiru nego o promišljenoj medijskoj politici, pokazuju i drugi relevantni nacionalni i međunarodni strateški dokumenti u kojima je priznata uloga i važnost neprofitnih medija: Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva (4) od 2012. do 2016. godine, koja također sadrži mjere što se odnose na neprofitne medije, a kojima je nositelj Ministarstvo kulture, predviđa sljedeće provedbene aktivnosti: • 13.1. „Provesti analizu i vrednovanje medijskog zakonodavstva i regulative u odnosu na uvjete za djelovanje neprofitnih medija“ • 13.2. „Definirati zakonski status i nove modele financiranja neprofitnih medija kao područja djelovanja od interesa za opće dobro“ • 13.3. „Jačati potporu elektroničkim publikacijama organizacija civilnoga društva u sklopu dodjele bespovratnih sredstava OCD-ima od strane tijela državne uprave“ • 13.4. „Ugovorom Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske osnažiti programsku i financijsku potporu neprofitnim medijskim projektima te vidljivost djelovanja za opće dobro“. Ulogu neprofitnih medija u kontekstu zaštite ljudskih prava prepoznaje i Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine (5) u ciljevima 27., 28. i 29., za čije su financijsko provođenje odgovorni Ministarstvo kulture i Agencija za elektroničke medije, kao i ciljevima 18. i 19. za čiju je provedbu odgovorno Ministarstvo kulture. Neprofitni mediji potrebni su i u kontekstu Nacionalne politike za ravnopravnost spolova (6) ; definirano ciljem 7.3.3. Po tonu i mjerama od medijske politike koju je u prošlom (HNS-SDP) mandatu zacrtalo Ministarstvo kulture nimalo se ne razlikuje ni Rezolucija Europskog parlamenta o medijima zajednice (7) (2008/2011(INI)) koja kao medije zajednice definira isključivo neprofitne medije, a prema uvažavanju mišljenja Europskog odbora za kulturu i obrazovanje (A6-0263/2008). Prema ovoj Rezoluciji neprofitnost medija proizlazi iz djelovanja za javni ili privatni interes bez stjecanja ikakvoga komercijalnog ili monetarnog profita; pri čemu je riječ o medijima koji svoje odluke moraju opravdati zajednici; o medijima koji ne predstavljaju većinu nego umjesto toga mogu targetirati pojedinačne grupe koje su drugi mediji zapostavili, pri čemu je uloga medija zajednice nepriznata u medijskoj okolini pojedine države članice, unatoč velikoj društvenoj ulozi koju obavljaju. Rezolucija prepoznaje kako je internet lansirao sektor neprofitnih medija, odnosno medija zajednice, u novo doba s novim mogućnostima i izazovima pri čemu je prijelaz na digitalne platforme medije dovelo u velike probleme teže neodrživosti. Europski parlament neprofitne, odnosno medije zajednice, smatra važnim sredstvom osnaživanja građana i poticanja njihove angažiranosti u civilnom društvu, kao i učinkovitim načinom jačanja kulturne i jezične raznolikosti, socijalne uključivosti i lokalnog identiteta (što sve objašnjava organski pluralizam ovog sektora). Europski parlament prepoznaje da mediji zajednice, odnosno neprofitni mediji, jačaju identitete pojedinačnih društvenih grupa uz istodobno omogućavanje interakcije među ovim grupama s drugim društvenim skupinama te time jačaju toleranciju i pluralizam u društvu te pridonose interkulturalnom dijalogu obrazovanjem cjelokupne javnosti, pritom se boreći protiv negativnih stereotipa, i služe kao korektivi informacija koje su u javnost plasirali mainstream-mediji, a koje dovode do pojačane isključivosti ranjivih društvenih skupina (poput izbjeglica, migranata, Roma...). Rezolucija također naglašava pozitivnu ulogu neprofitnih, odnosno medija zajednice, u integraciji imigranata uz istodobno važnu ulogu koju neprofitni mediji mogu imati u uključivanju drugih društvenih skupina i organizacija, posebno obrazovnih poput sveučilišta. Uvažava se također da mediji zajednice, odnosno neprofitni mediji, utječu na općenito povećanje medijske pismenosti i razvijanje građanske odgovornosti mladih, kao i da pridonose medijskom pluralizmu te da ispunjavaju onu društvenu funkciju koja se ispraznila slabljenjem javnih medija i povlačenjem komercijalnih medija iz vijesti lokalnoga karaktera. S obzirom na svu istaknutu argumentaciju, molimo da se naš zahtjev uvaži. (1) Korisnik državne potpore je svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu, bez obzira na njezin oblik i namjenu. (2) npr. Fond za pluralizam medija, PDV-olakšice na tiskane medije, poštanske olakšice, povlastice Hrvatske gospodarske komore... (3) http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=12071 (4) http://strategija.udruge.hr/index.php/nacionalna-strategija-17.html (5) http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain/opendocpdf.pdf?reldoc=y&docid=54c0c6294 (6) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_88_1868.html (7) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2008-0456+0+DOC+XML+V0//EN Primljeno na znanje Programi neprofitnih medija se i dalje sufinanciraju na temelju odredbi članka 64. Zakona o elektroničkim medijima (Narodne novine, br. 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13) putem Fonda za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije, a odluku o raspodjeli sredstava donosi Vijeće za elektroničke medije kao nezavisno regulatorno tijelo u području elektroničkih medija. Također, Vijeće za elektroničke medije izmjenama Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija iz siječnja 2017. godine povisilo je omjer sredstava Fonda neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija s dosadašnjih 3% na 5%. Isto tako treba podsjetiti da Ministarstvo kulture sufinancira neprofitne medije na temelju Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi u okviru programa za inovativne umjetničke i kulturne prakse te programa izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija. U pogledu korištenja sredstava fondova Europske unije za sufinanciranje programa medija, Ministarstvo kulture priprema Pozive za više programa u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“ te je sukladno pripremljenosti i kompleksnosti programa izrađen indikativni godišnji plan. S obzirom da je program „Razvoj medija zajednice“ kompleksniji od ostalih programa koje priprema Ministarstvo kulture, predviđeno je da se Poziv za taj program objavi u 2017. godini. Slijedom navedenog Ministarstvo kulture planira objaviti poziv na dostavu projektnih prijedloga za program
56 Comunita Mondo Nuovo PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 3. U točki 2 sredstva iz članka 2.stavka 2 točke 2., u razdjelu 096 Ministarstvo zdravstva, Glavi 09605 Ministarstvo zdravstva, za aktivnost A795004-Prevencija, rano otkrivanje, liječenje, rehabilitacija ovisnika i smanjenje šteta-60, 94%, Glavi 09625 Zavodi, agencije i ostali proračunski korisnici u sustavu zdravstva, RKP-u 26346 Hrvatski zavod za javno zdravstvo -12, 28%-navedeno znači da Ministarstvo zdravstva u okviru lutrijskih sredstava financira Zavode za javno zdravstvo što se događa godinama, navedeno je 2012.godine uočio Ured za udruge te je donio odluku da se i za Zavode za javno zdravstvo za lutrijska sredstva moraju raspisivati natječaji i s obzirom da se radi o lutrijskim sredstvima obvezno se moraju raspisivati natječaji u partnerstvu s udrugama. Od 2013. godine Ministarstvo zdravstva rapisuje natječaj za zdravstvene organizacije (iza koji se zapravo kriju Zavodi za javno zdravstvo) u suradnji s udrugama (do tada su lutrijska sredstva dobivali bez natječaja i bez suradnje s udrugama, a godišnje se radi o iznosu od cca.7 000 000, 00 kn). U praksi to izgleda ovako na tom natječaju udruge ostvaruju partnerstvo sa zdravstvenim organizacijama (Zavodima za javno zdravstvo), ali kako se radi o redovitim aktivnostima Zavoda za javno zdravstvo, udruge u tim projektima sudjeluju formalno na bazi suradnje i za to dobivaju određena minimalna sredstva (iskreno i ne zaslužuju više jer oni ne mogu provoditi aktivnosti doktora i psihijatara i ostalog stručnog osoblja Zavoda za javno zdravstvo). Cijeli ovaj uvod smo napisali kako se državne institucije u ovom slučaju Zavodi za javno zdravstva zbog nedostatka sredstava ne mogu financirati iz lutrijskih sredstava koje su namijenjene organizacijama civilnog društva. Zavodi za javno zdravstvo alias zdravstvene organizacije toliko su privilegirane naspram organizacija civilnog društva koje provode projekte i programe borbe protiv ovisnosti da svaki put kada se je u Uredbi smanjivao postotak za borbu protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti nikada se nije smanjivao iznos namijenjen njihovom natječaju već su se smanjivali iznosi za projekte i programe prevencije, rehabilitacije i resocijalizacije koje provode organizacije civilnog društva. Pozivamo Vladu RH da napokon uredi sustav i da se sredstva koja su potrebna za redoviti rad Zavoda za javno zdravstvo osiguraju iz proračuna Ministarstva zdravstva, a ne iz lutrijskih sredstava koja su namijenjena organizacijama civilnog društva jer kako Ministarstvo zdravstva iz lutrijskih sredstava financira Zavode za javno zdravstvo tako bi i npr. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalne politiku zbog nedostatka sredstava potrebnih za rad Centara za socijalnu skrb moglo i za njih raspisivati pro forma natječaje u suradnji s udrugama u okviru sredstava namijenjih organizacijama koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću. Primljeno na znanje Financijska sredstva koja se izdvajaju iz sredstava od igara na sreću, a usmjeravaju se na aktivnosti prevencije u području ovisnosti primarno provede županijski zavodi za javno zdravstvo. Ovim sredstvima ne pokriva se financiranje aktivnosti koje se ugovaraju između zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tijekom godina iznosi financijskih sredstava od igara na sreću za ove aktivnosti su se smanjivali. Ulaganja u dodatne aktivnosti koje provode zavodi za javno zdravstvo u suradnji s udrugama sukladno potrebama osiguravaju stručni i kontinuirani pristup preventivnim aktivnostima, dodanu koordinaciju s udrugama, osiguranje edukativnih programa i specijalizacije za zdravstvene djelatnike i specifične potrebe preventivnih programa na pojedinim područjima.
57 Udruga za nezavisnu medijsku kulturu PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 3. Uočavamo da Uredba za 2017. godinu integrira u sebe „rješenje“ koje je bilo uvedeno za 2016., a to je da neprofitni mediji više ne predstavljaju stavku financiranja, kako je to bilo u Uredbi za 2013, 14 i 15. godinu. Pritom, od strane Ministarstva financija kao formalnog predlagača ove Uredbe, kao niti od Ministarstva kulture i Vlade u cjelini, nismo dosad čuli ništa o tome na koji način, gdje i kojim sredstvima namjeravaju – ako namjeravaju – održavati program potpore neprofitnim medijima, koji je u Hrvatskoj kontinuirano postojao od 2006. do 2016. godine. Kao što znamo, taj program je ukinut u prvoj polovici ove godine, pod optužbama od strane tadašnjeg ministra kulture i još nekih visokih dužnosnika da se radilo o sukobima interesa i pogodovanju političkim istomišljenicima. Međutim, navedeni nikad nisu pružili dokaze za te svoje tvrdnje, s njihove strane nikada nisu poduzete pravne radnje koje bi trebale uslijediti ako se radilo o zlouporabama vlasti, niti je taj program potpore neprofitnim medijima ikada bio podvrgnut ozbiljnoj evaluaciji. Ako nadležni ne namjeravaju održavati program potpore neprofitnim medijima, to bi značilo da se (i) ovdje radi o kontinuitetu u odnosu na prethodnu, Orešković-Karamarko-Hasanbegovićevu vlast. Citirali bismo ovom prilikom izborni program HDZ-a koji je bio objavljen na web stranicama te stranke prije zadnjih parlamentarnih izbora: "Zalagat ćemo se za medijsku politiku koja će poticati pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija te inzistirati na poštovanju medijskih sloboda. Transparentan, demokratski i potpuno slobodan rad medija omogućuju kritičnost i preispitivanje svih oblika vlasti, uvjetuju njezinu veću odgovornost, jamči otvoreniju praksu vladanja te posljedično djelotvorniju demokraciju. U suvremenim demokratskim društvima mediji su i sredstva javne rasprave nužne za ostvarivanje demokratičnosti i pluralizma. Povjerenje u medije, novinarsku profesiju i novinare može se izjednačiti s povjerenjem u institucije." Citirali bismo i izborni program „Mosta“ koji je također bio objavljen na web stranici te stranke uoči istih izbora: "Smjernice programa kulture Most NL za parlamentarne izbore 2016: (...) • Vraćanje financijske potpore neovisnim medijima uz sagledavanje i redefiniranje uvjeta suradnje; potpora 3. programu HTV i 3. programu HR , uz uvažavanje neovisnosti uredničke autorske i intelektualne slobode, te različitosti uvjerenja • Potpora medijima koji djeluju u cilju jačanja civilnog društva, medija koji potiču i zadovoljavaju demokratske i kulturne potrebe građana." Pretpostavljamo da je svakom uočljiva diskrepancija između predizbornih obećanja, davanih kada se u cilju instant-oblikovanja EU imidža trebalo ograđivati od rigidnih prethodnika, i sadašnje prakse kakva je vidljiva iz načina donošenja i sadržaja ove Uredbe. Iznevjerivanje vlastitih izbornih programa toliko je uobičajeno da je svako insistiranje na poštivanju zadane riječi dovedeno u situaciju da se smatra naivnim „nerazumijevanjem politike“; no ipak, ne bismo smjeli baš posve smetnuti s uma da je Vladino nepoštivanje onoga što su političke stranke koje su osvojile vlast u izbornoj kampanji napisale i objavile kao svoj program - obesmišljavanje političkih izbora kao bazičnog demokratskih procesa. Međutim, citirali bismo i odredbu čl. 5. Zakona o medijima: "Poticat će se proizvodnja i objavljivanje programskih sadržaja koji se odnose na: (....), osobito lokalnih i neprofitnih medija, te medija nevladinih udruga." U ostatku članka navedeni su programski sadržaji za čiju se proizvodnju i objavljivanje kaže da će ih država poticati, pa tako i: „ostvarivanje manjinskih prava u RH te poticanje tolerancije i kulture dijaloga; ostvarivanje ljudskih prava građana i uređivanje pravne i socijalne države, te promicanje razvoja svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca; poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva; razvoj obrazovanja, znanosti i umjetnosti; zaštitu prirode, okoliša i ljudskoga zdravlja“. A upravo to su teme koje najvećim dijelom pokriva dobar dio neprofitnih medija, pogotovo oni koji su bili korisnici programa potpore koji je postojao od 2006, a koji je zadnje tri godine bio vođen od strane Ministarstva kulture. Neodvajanje lutrijskih sredstava za nastavak ovoga programa, uz odsustvo ikakvih informacija od strane nadležnih tijela o nastavku potpore neprofitnim medijima, protivno je ne samo predizbornim programima HDZ-a i Mosta, već i odredbi čl. 5. Zakona o medijima. Neprofitnim medijima i drugim djelatnostima – poput odgoja i obrazovanja mladih - koje su važne za opstanak građanske demokracije i sačinjavaju njezin bitni smisao, a koje se ovakvom raspodjelom prihoda od igara na sreću očito želi još više reducirati ili ugasiti, predstoji politička borba za samoodržanje. S druge strane, očita je naklonost donositelja uredbe prema daljnjem osnaživanju sporta, pa je time raspoznatljiv cilj ovakve javne politike – neuko i neinformirano pučanstvo, snažni mišići; idealna tekstura za svaku buduću manipulaciju. Primljeno na znanje Programi neprofitnih medija se i dalje sufinanciraju na temelju odredbi članka 64. Zakona o elektroničkim medijima (Narodne novine, br. 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13) putem Fonda za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije, a odluku o raspodjeli sredstava donosi Vijeće za elektroničke medije kao nezavisno regulatorno tijelo u području elektroničkih medija. Također, Vijeće za elektroničke medije izmjenama Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija iz siječnja 2017. godine povisilo je omjer sredstava Fonda neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija s dosadašnjih 3% na 5%. Isto tako treba podsjetiti da Ministarstvo kulture sufinancira neprofitne medije na temelju Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi u okviru programa za inovativne umjetničke i kulturne prakse te programa izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija. U pogledu korištenja sredstava fondova Europske unije za sufinanciranje programa medija, Ministarstvo kulture priprema Pozive za više programa u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“ te je sukladno pripremljenosti i kompleksnosti programa izrađen indikativni godišnji plan. S obzirom da je program „Razvoj medija zajednice“ kompleksniji od ostalih programa koje priprema Ministarstvo kulture, predviđeno je da se Poziv za taj program objavi u 2017. godini. Slijedom navedenog Ministarstvo kulture planira objaviti poziv na dostavu projektnih prijedloga za program „Razvoj medija zajednice“ u 2017. godini na indikativni iznos od 30.600.000,00 kn.“
58 Biserka Stojić PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 3. Prijedlogom ove uredbe u početnom dijelu govori se da se odnosi na sve organizacije civilnog društva. Međutim Člankom 3, Stavak 8 na poziciji A509014 - Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva ponovo se navodi "Udruge za razvoj zajednice". Time se diskriminiraju ostale organizacije civilnog društva koje se bave razvojem zajednice. Prilikom raspisivanja natječaja ograničeno je i javljanje na natječaje jer se ponovo govori samo o udrugama. Zato bi uz izmjenu naziva Ureda za udruge Vlade RH u Ured za organizacije civilnog društva, a isto tako i citirani tekst iz članka 3 , stavka 8 umjesto "Udruge za razvoj zajednice " trebalo stajati " Organizacije civilnog društva za razvoj zajednice" kako bi se dala jednaka prava za sve organizacije civilnog društva i izbjegla diskriminacija u ostvarivanju prava na potpore. I Ministarstva se prilikom raspisivanja natječaja također hvataju za riječ "udruga" i time automatski ne daju pravo ostalim OCD-ima da se jave na raspisane natječaje. Ovaj problem treba sagledati i s više razine i dati važnost i mogućnost rada i ostvarivanja potpora svima koji djeluju za opće dobro u ovom društvu bez da se pogoduje samo udrugama. Primljeno na znanje Uredba nije akt kojim se definira što su to organizacije civilnog društva, već se određuju kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za financiranje programa organizacija koje djeluju u područjima koja su propisana člankom 8. stavkom 1. Zakona o igrama na sreću. Dakle, ako organizacija ispunjava kriterije propisane Uredbom koja je svojevrsni produžetak Zakona, potpuno je nebitno smatra li se ona po bilo kojoj ili bilo čijoj definiciji organizacijom civilnog društva.
59 Suzana Fehlen PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 3. Vezano uz sadržaj nacrta PRIJEDLOGA UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA UREDBE, a obzirom na značaj svih organizacija civilnog društva kao ravnopravnih partnera u demokratskim sustavima molim izmjenu teksta i pružanju jednakih prilika za sve. Riječ Udruga potrebno je u tekstu zamijeniti OCD-ima. Članak 3. 3. sredstva iz članka 2. stavka 2. točke 3. u razdjelu 096 Ministarstvo zdravstva, Glavi 09605 Ministarstvo zdravstva, za aktivnost A618007 - Hrvatski crveni križ - 5,20%, za aktivnost A884001 - Hrvatski zavod za javno zdravstvo - 1,22%, za aktivnost A803005 - Suradnja s udrugama građana u razdjelu 102 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku , Glavi 10205 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku , za aktivnost A558047 - Politika za mlade - 9,36%, za aktivnost A558049 - Provedba mjera obiteljske i populacijske politike - 5,20%, za aktivnost A734189 - Udruge u socijalnoj skrbi U članku 3, stavak 4 iz čl.2.st.2,t.4 u razdjelu 102 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku , Glavi 10205 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku , za aktivnost A734189 - Udruge u socijalnoj skrbi Članak 3,st.7,čl.2,st.2,t.7 u razdjelu 080 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Glavi 08005 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za aktivnost A577130 - Poticaji udrugama 8. sredstva iz članka 2. stavka 2. točke 8. Glavi 02010 Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge, za aktivnost A509014 - Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - Udruge za razvoj zajednice Primljeno na znanje Uredba nije akt kojim se definira što su to organizacije civilnog društva, već se određuju kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za financiranje programa organizacija koje djeluju u područjima koja su propisana člankom 8. stavkom 1. Zakona o igrama na sreću. Dakle, ako organizacija ispunjava kriterije propisane Uredbom koja je svojevrsni produžetak Zakona, potpuno je nebitno smatra li se ona po bilo kojoj ili bilo čijoj definiciji organizacijom civilnog društva.
60 Savez društava multiple skleroze Hrvatske PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 3. Smatramo da se treba povećati postotak stavke 4. Onima koji se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom s obzirom da je ta stavka do 2011. godine bila značajno veća, te svih kasnijih godina nije dosegla taj postotak koji je udrugama osoba s invaliditetom prihvatljiv. Potrebe za takvim projektima i programima sve značajnije u svrhu izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom te smatramo da je neprihvatljivo da taj postotak ostane takav. Također, smatramo da Savezi i udruge osoba s invaliditetom (institucionalne podrške odnosno održivost udruga i saveza) trebaju prijeći na stavku 4 i izdvojiti se iz stavke 8. oni koji pridonose razvoju civilnoga društva. S obzirom da je djelovanje udruga osoba s invaliditetom usmjereno poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom, kao i pružanje izravnih socijalnih usluga osobama s invaliditetom koje nedostaju u sustavima, trebale bi se i posebno tretirati u ovoj uredbi (dok se ne dostigne model sustavnog financiranja ovih organizacija o kojima ovisi status i kvaliteta života preko 500.000 osoba s invaliditetom u RH). Ukoliko, trenutno nije moguće ovakva preraspodjela sredstava u uredbi, tražimo povećanje stavke 8. Oni koji pridonose razvoju civilnoga društva, minimalno na postotak koji je iznosio u 2015. godini, kako se ne bi ponovio scenarij iz 2016. godine te bile zakinute udruge osoba s invaliditetom (institucionalne podrške i razvojna suradnja) za sredstva za održivost tih vrlo značajnih organizacija u civilnom društvu. Ukoliko želimo povlačiti sredstva iz EU fondova u svrhu izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za usluge koje nisu riješene zakonskim riješenjima (poput pomoćnika u nastavi djece s teškoćama u razvoju, osobnih asistenata za OSI i dr.) moramo poticati održivost kapaciteta u organizacijama civilnoga društva odnosno udrugama osoba s invaliditetom. Također, smatramo da 1,03 % za Nacionalni program za zaštitu potrošača nikako ne može biti dio postotka onih koji pridonose razvoju civilnoga društva i svakako taj dio treba izostaviti iz stavke 8. ove uredbe. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje „Problemi i zadovoljavanje osoba s invaliditetom“ su s obzirom na sredstva preostala u 2016. godini za prijenos u naredne godine ostala na razini 2016. godine. Također, napominjemo kako se istovremeno povećavaju izdvajanja za programsko područje „Razvoj civilnog društva“. Naime, u okviru navedenog područja se kroz rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u 2017. godini predviđa provedba projekata vezanih i uz podršku osobama s invaliditetom. Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a navedenim Prijedlogom predviđena su na razini od 11,18 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Uzimajući u obzir da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sukladno podacima iz Bilance za 2015. godinu raspolaže sa 59.236.251 kunom oročenih sredstava u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama smatramo da je dodatno povećanje izdvajanja nepotrebno. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 3.173.359 kuna što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na 2016. godinu.
61 Tomislav Krtinić PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2017. GODINU, Članak 3. Raspodjela sredstava prema članku 2. stavku 2. i članku 3. Prijedloga Uredbe nije pravedna niti društveno opravdana s obzirom da su u odnosu na Uredbu iz 2016. godine bez valjanog obrazloženja smanjene stope izdvajanja u sklopu programskih područja „Borba protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti“, „Socijalna i humanitarna djelatnost“ i „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“. Pri tom se na štetu ovih i svih drugih drugih programskih područja iznadprosječno favorizira "Promicanje sporta" na državnoj razini, i to putem državnog upravnog tijela, odnosno Središnjeg državnog ureda za šport, što u praksi predstavlja financiranje pretežito vrhunskog, dakle i profesionalnog sporta, a ne, što bi trebala biti misao vodilja - amaterskog sporta i osnaživanje uvijeta za bavljenje sportom širih slojeva stanovništva, poglavito djece i mladeži. Primljeno na znanje Izdvajanje za programsko područje „Borba protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti“ u iznosu od 4% predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2017. godini te stoga nema potrebe za povećanjem izdvajanja za navedeno programsko područje. Izdvajanja za programsko područje „Socijalna i humanitarna djelatnost“ smanjena su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu neutrošenih sredstava kao i činjenicu da se istovremeno povećavaju izdvajanja za programsko područje „Razvoj civilnog društva“. Naime u okviru navedenog područja se kroz rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u 2017. godini predviđa provedba projekata koji doprinose socijalnoj i humanitarnoj djelatnosti (volonterstvo, udruge iz domovinskog rata, ljudska prava). Izdvajanja za programsko područje „Izvaninstitucionalna naobrazba i odgoj djece i mladih“ u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja smanjenja su u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu s obzirom na visinu sredstava raspoloživih za prijenos u naredne godine u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Ove će godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva svojim sredstvima od igara na sreću poduprijeti aktivnosti ovog programskog područja. Smatramo kako će izdvajanja ove dvije institucije biti dostatna za rješavanje sektorskih problema i potreba koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva. Razvoj i održiva kvaliteta sustava sporta i sportskih djelatnosti usmjereni su prije svega na promicanje bavljenja sportom i to od najranije dobi, stvaranje uvjeta ravnomjerne zastupljenosti bavljenja sportom na čitavom području Republike Hrvatske, izrađivanje planova izgradnje, obnove i održavanja sportskih građevina te razvijanje i koordiniranje suradnje s institucijama. Sport je posebno važna djelatnost, kako za mlade tako i za cijelo društvo. Financiranjem sporta omogućava se razvoj sporta od najmlađe dobi, preko rekreativnog do vrhunskog sporta. Jedan od važnijih ciljeva je uključivanje što većeg broja učenica i učenika u školski sport te studentica i studenata u akademski sport. Navedeno se ostvaraju kroz programe pet krovnih sportskih organizacija.