Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Savez udruga Klubtura   Organizacije nezavisne kulturne scene okupljene oko Saveza udruga Klubtura (mreža Clubture) već su niz godina angažirane u području razvoja civilno-javnog partnerstva u kulturi, kroz izravne prakse razvijanja novih oblika (su)upravljanja, kroz praćenje razvoja te sudjelovanje u oblikovanju javnih politika u relevantnim područjima te kroz izravan zagovarački rad usmjeren donositeljima odluka na nacionalnoj i lokalnim razinama. Akteri nezavisne kulturne scene te konkretno, predstavnici Saveza, u proteklim su godinama izravno sudjelovali u nizu procesa koji su urodili i pripremom ovog Nacrta Poziva. Tako su naši predstavnici u svojstvu izabranih članova Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade RH sudjelovali u radu Tematskih radnih skupina za pripremu programskih dokumenata za financijsko razdoblje EU 2014.-2020., kao i u brojnim konzultacijama koje su u periodu programiranja organizirala tijela državne uprave (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo kulture, Ured za udruge Vlade RH). Također, predstavnici Saveza na različite su načine doprinijeli artikulaciji potreba i oblikovanju koraka koji su vodili ka afirmiranju civilno-javnog partnerstva u kulturi, u suradnji s brojnim partnerskim organizacijama i institucijama, među ostalim, s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva te Zakladom “Kultura nova”. Ključno pitanje povezano s ovim pozivom odnosi se na načine povezivanja kulturnog sektora i šire društvene zajednice kroz razvoj upravljanja i korištenja javne infrastrukture u suradnji s lokalnom samoupravom. U predloženom Nacrtu naglasak je dan na partikularno povezivanje pojedinačnih subjekata civilnog (kulturnog) i javnog sektora, bez da su jasno istaknute potrebe povezivanja sa širim krugom aktera relevantnih za društvenu zajednicu, kao i potrebe unaprijeđenja modela upravljanja javnom kulturnom infrastrukturom. Smatramo kako kulturna i društvena infrastruktura trebaju služiti najširem krugu građana (pojedinci, inicijative, organizacije civilnog društva) te kako sama struktura i kriteriji Poziva trebaju odražavati jasnu potrebu za složenim tipom povezivanja većeg broja aktera, različitih u smislu formalnih oblika djelovanja, ali i područja u kojem oni djeluju. Postoji velika opasnost da u predloženom obliku Poziv bude poticaj za jednokratne projektne suradnje koje će u neznatnoj mjeri pridonijeti njegovim ukupnim ciljevima. Nadalje, neprihvatljivim smatramo mogućnost da jedinice lokalne i područne samouprave budu nositelji prijava u okviru ovoga Poziva. Brojna prethodna iskustva provođenja programa između lokalne (regionalne) samouprave i organizacija civilnog društva jasno ukazuju na nedostatne kapacitete javnog sektora u području razvoja sadržaja, kao i u koordinaciji realizacije aktivnosti u ovakvim tipovima suradnje. Važno je istaknuti i kako postojeći okvir ne predviđa adekvatne osigurače za realizaciju stvarnih suradnji, već otvara prostor za simulacije civilno-javnog partnerstva i razvoj klijentelizma lokalnih vlasti. Također, razvoj društveno-kulturnih centara kao novonastajućih oblika suradnje nije u dovoljnoj mjeri istaknut kao jedan od fokusa Nacrta ključnih elemenata Poziva. Naprotiv, primjetan je naglasak na postojeće centre za kulturu koji se u okviru kulturnog sustava u Hrvatskoj razvijaju nekoliko desetljeća, a bez da je razvidno kroz koje će se aktivnosti razvijati implementacija participativnih praksi u upravljanju postojećim centrima za kulturu. Razvoj društveno-kulturnih centara u Nacrtu se podrazumijeva kao usputna mogućnost, bez obzira na činjenicu kako ovaj oblik suradnje predstavlja značajan iskorak u pogledu aktivnog uključivanja najšire zajednice u kulturni i društveni život. Također smatramo kako je neophodno da se kroz Poziv zadovolje do sada iskazane i u savjetodavnom procesu već artikulirane potrebe za: a) pomacima u pogledu programiranja i upravljanja prostornom infrastrukturom (bivše tvornice, vojarne, nedovršeni objekti i dr.) tamo gdje se ona već koristi te b) izgradnjom zagovaračkih kapaciteta kulturnih i civilno-društvenih aktera da takvu infrastrukturu uopće dobiju na korištenje. U skupini aktivnosti “Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi” potrebno je dodatno istaknuti važnost iskoraka u pogledu unapređenja modela suupravljanja, naglasak stavljajući na upravo društveno-kulturne centre kao nove oblike suupravljanja do sada neadekvatno iskorištenom i često vrlo zapuštenom javnom infrastrukturom. Djelomično prihvaćen Djelovanje imenovanih aktera u kontekstu opisanih segmenata razvoja civilno-javnog partnerstva u kulturi, kao i istaknuta sudjelovanja u radu navedenih tijela i ustanova, bila su temeljem strukturiranju ovoga Poziva. Pritom je u obzir uzet cjelokupan kulturni sektor, svi dionici u kulturi, kao i komplementarni Poziv na dostavu projektnih prijedloga, koji će objaviti Ured za udruge Vlade RH. S obzirom na to da će se u sklopu navedenog Poziva Ureda za udruge Vlade RH financirati programi OCD-a, koji se provode u društveno-kulturnim centrima, Pozivom „Kultura u centru“, u programskom je aspektu, prioritetno obuhvaćeno područje umjetnosti i kulture kako bi se izbjeglo preklapanje, a ostvarilo nadopunjujuće djelovanje s navedenim Pozivom. Dakako, partnerskim povezivanjem umjetničkih organizacija i udruga iz područja kulture i umjetnosti s udrugama šireg društvenog djelovanja poštovat će se pretpostavke nužne za cjelokupni razvoj društveno-kulturnih centara i ostvarenje njihova cjelovitog djelovanja u društvenoj zajednici. Kako bi se ispunili ciljevi ovoga Poziva, prilikom ocjenjivanja cjelokupnog projektnog prijedloga, među kriterijima koji će se razmatrati jesu relevantnost i važnost projekta za ostvarivanje očekivanih ciljeva, njegova kvaliteta, kao i održivost projekta. Samim time je posve isključena mogućnost postavljanja težišta na partikularna povezivanja imenovanih subjekata te jednokratne projektne suradnje. Također, prilikom izrade natječajne dokumentacije u razmatranje će se uzeti uvođenje dodatnih kriterija za ocjenjivanje odabira partnera i snage samog partnerstva, kao i prethodnog iskustva prijavitelja i partnera, uključujući i iskustvo upravljanja prostornom infrastrukturom tamo gdje se ona već koristi. Na taj će se način sveobuhvatnije vrednovati kvaliteta partnerstva, kao i stupanj pripremljenosti prijavitelja/partnera za odgovaranje na potrebe Poziva, te sukladno tome prednost dati naznačenim složenijim oblicima suradničkog povezivanja, kao i relevantnom iskustvu. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostaju prihvatljivim prijaviteljima ovoga Poziva, no prilikom izrade natječajne dokumentacije u razmatranje će se uzeti uvođenje dodatnih elemenata provjere kvalitete civilno-javne suradnje. Nadalje, u Pozivu se ne uspostavlja hijerarhijski odnos između postojećih centara za kulturu i društveno-kulturnih centara, već se participativne prakse kakve se razvijaju i promiču u društveno-kulturnim centrima i znanja o njima nastoje proširiti i na druge segmente kulturnog sustava. S obzirom na potencijal postojećih centara za kulturu u pogledu aktivnog uključivanja šire zajednice, te ugradnje participativnih praksi, upravo se u njima nastoji poticati pomak, prije svega njihovim otvaranjem prema OCD-ima, jačanjem suradnje s OCD-ima kroz participativno programiranje, te podizanjem ukupne razine svijesti o važnosti participativnog upravljanja u kulturi. Slijedom navedenog, centre za kulturu smatra se punopravnim prijaviteljima ovoga Poziva, a ne samo potencijalnim partnerima. Skupinom aktivnosti „Jačanje kapaciteta svih dionika uključenih u proces sudioničkog upravljanja te podizanja javne svijesti o dobrom upravljanju u kulturi“ odgovara se na izražene potrebe za izgradnjom zagovaračkih kapaciteta kulturnih i civilno-društvenih aktera za dobivanjem na korištenje javne infrastrukture.
ART RADIONICA LAZARETI   Slažemo se s komentarom Saveza udruga Klubtura te zaista ključnim pitanjem povezanim s ovim pozivom smatramo načine povezivanja kulturnog sektora i šire društvene zajednice kroz razvoj dobrog upravljanja i korištenja javne infrastrukture u suradnji s lokalnom samoupravom. U predloženom Nacrtu naglasak je dan na partikularno povezivanje pojedinačnih subjekata civilnog (kulturnog) i javnog sektora, bez da su jasno istaknute potrebe povezivanja sa širim krugom aktera relevantnih za društvenu zajednicu, kao i potrebe unaprijeđenja modela upravljanja javnom kulturnom infrastrukturom. Kulturna i društvena infrastruktura trebaju služiti najširem krugu građana, a sama struktura i kriteriji Poziva trebaju odražavati jasnu potrebu za složenim tipom povezivanja većeg broja aktera, različitih u smislu formalnih oblika djelovanja, ali i područja u kojem oni djeluju. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća, a opseg partnerstva definirat će se u natječajnoj dokumentaciji. Također, molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
Savez udruga Operacija grad   U trenutnom Nacrtu naglasak je dan na povezivanje pojedinačnih aktera civilnog (kulturnog) i javnog sektora, bez da je jasno istaknuta potreba povezivanja sa širim krugom aktera relevantnih za društvenu zajednicu. Smatramo kako kulturna i društvena infrastruktura treba služiti brojnim građanima (pojedincima, inicijativama, organizacijama) te kako je u ovom pozivu važno razraditi i istaknuti kriterije koji će se odnositi na partnerstva koja odražavaju suradnju više dionika. Postoji velika opasnost da u predloženom obliku Poziv bude poticaj za jednokratne projektne suradnje koje će u neznatnoj mjeri pridonijeti njegovim ukupnim ciljevima. Stoga, kao jednu od ključnih izmjena predlažemo postavljanje uvjeta o većem broju partnera iz redova civilnog sektora, odnosno, nužnosti uspostave složenijeg tipa suradnje koji uz javni sektor obuhvaća više organizacija civilnog društva koje zajednički djeluju, bilo u neformalnom tipu platformi ili u formalnim mrežama. Djelomično prihvaćen Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod. Također, u razmatranje će se uzeti postavljanje uvjeta o partnerstvu u čiji je sastav uključen veći broj organizacija civilnog društva.
Zelena mreža aktivističkih grupa   Udruga ZMAG kao centar znanja za područje održivog življenja i razvoja permakulture te inicijator koncepta dobre ekonomije surađuje na temama iz svog područja djelovanja s brojnim organizacijama civilnog društva koje se zainteresirane sa stvaranje ili već vode svoje društveno-kulrurne centre. Sve češće ostvaruje se dobra suradnja u ovom području i s jedinicama lokalne samouprave te društvenih poduzeća i poslovnog sektora koji razmišlja napredno i održivo, iznad isključivog stjecanja profita. Na taj način se u području društveno-kulturnih centara ostvaruje sinergija različitih aktera u društvu što smatramo da je u skladu primjerima dobre prakse u svijetu te daje najbolje rezultate na korist lokalnoj zajednici. U trenutnom nacrtu ne vidimo dovoljno ohrabrenja i poticaja na ovako širi model suradnje različitih društvenih dionika, a što je inače i uvriježena praksa u natječajima EU-a te predlažemo izmjene u tom pravcu i dodatno vrednovanje onih gradova i aktera koji su u stanju oko sebe okupiti široku lepezu zainteresiranih dionika u otvorenom i demokratskom stvaranju i upravljanju društveno-kulturnim centrima. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
Platforma Doma mladih Split  , 1. Uvod Ovim Nacrtom ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi nije u dovoljnoj mjeri stavljen naglasak na razvoj društveno-kulturnih centara kao novonastajućih oblika suradnje već se naglasak stavlja na postojeće centre za kulturu koji se u okviru kulturnog sustava u Hrvatskoj razvijaju nekoliko desetljeća, a bez da je razvidno kroz koje će se aktivnosti razvijati implementacija participativnih praksi u upravljanju postojećim centrima za kulturu. U Nacrtu se također razvoj društveno-kulturnih centara ne vidi kao značajan iskorak i kvalitetan model za aktivno uključivanje šire društvene zajednice u kulturni i društveni život već se razvoj društveno-kulturnih centara podrazumijeva kao usputna mogućnost. S obzirom na već postojeće suradnje i iskazane potrebe za suupravljanjem infrastrukturom i razvojem modela sudioničkog suupravljanja, a koje su prepoznate od Zaklade Kulture nove i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, smatramo važnim da se ovim Pozivom naglasi važnost iskoraka u pogledu unapređenja modela suupravljanja kroz društveno-kulturne centre kao nove oblike suupravljanja do sada neadekvatno iskorištenom i često vrlo zapuštenom javnom infrastrukturom. Također, naglasak bi se trebao staviti na izgradnju zagovaračkih kapaciteta kulturnih i civilno-društvenih aktera da infrastrukturom (kao što su:˙nedovršeni objekti, napuštene tvornice, vojarne, i sl.) (su)upravljaju, odnosno dobiju je na korištenje. Djelomično prihvaćen Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
Savez udruga Klubtura  , 1. Uvod Organizacije nezavisne kulturne scene okupljene oko Saveza udruga Klubtura (mreža Clubture) već su niz godina angažirane u području razvoja civilno-javnog partnerstva u kulturi, kroz izravne prakse razvijanja novih oblika (su)upravljanja, kroz praćenje razvoja te sudjelovanje u oblikovanju javnih politika u relevantnim područjima te kroz izravan zagovarački rad usmjeren donositeljima odluka na nacionalnoj i lokalnim razinama. Akteri nezavisne kulturne scene te, konkretno predstavnici Saveza, u proteklim su godinama izravno sudjelovali u nizu procesa koji su urodili i pripremom ovog Nacrta Poziva. Tako su naši predstavnici u svojstvu izabranih članova Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade RH sudjelovali u radu Tematskih radnih skupina za pripremu programskih dokumenata za financijsko razdoblje EU 2014.-2020., kao i u brojnim konzultacijama koje su u periodu programiranja organizirala tijela državne uprave (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo kulture, Ured za udruge Vlade RH). Također, predstavnici Saveza na različite su načine doprinijeli artikulaciji potreba i oblikovanju koraka koji su vodili ka afirmiranju civilno-javnog partnerstva u kulturi, u suradnji s brojnim partnerskim organizacijama i institucijama, među ostalim, s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva te Zakladom “Kultura nova”. Ključno pitanje povezano s ovim pozivom odnosi se na načine povezivanja kulturnog sektora i šire društvene zajednice kroz razvoj upravljanja i korištenja javne infrastrukture u suradnji s lokalnom samoupravom. U predloženom Nacrtu naglasak je dan na partikularno povezivanje pojedinačnih subjekata civilnog (kulturnog) i javnog sektora, bez da su jasno istaknute potrebe povezivanja sa širim krugom aktera relevantnih za društvenu zajednicu, kao i potrebe unaprijeđenja modela upravljanja javnom kulturnom infrastrukturom. Smatramo kako kulturna i društvena infrastruktura trebaju služiti najširem krugu građana (pojedinci, inicijative, organizacije civilnog društva) te kako sama struktura i kriteriji Poziva trebaju odražavati jasnu potrebu za složenim tipom povezivanja većeg broja aktera, različitih u smislu formalnih oblika djelovanja, ali i područja u kojem oni djeluju. Postoji velika opasnost da u predloženom obliku Poziv bude poticaj za jednokratne projektne suradnje koje će u neznatnoj mjeri pridonijeti njegovim ukupnim ciljevima. Nadalje, neprihvatljivim smatramo mogućnost da jedinice lokalne i područne samouprave budu nositelji prijava u okviru ovoga Poziva. Brojna prethodna iskustva provođenja programa između lokalne (regionalne) samouprave i organizacija civilnog društva jasno ukazuju na nedostatne kapacitete javnog sektora u području razvoja sadržaja, kao i u koordinaciji realizacije aktivnosti u ovakvim tipovima suradnje. Važno je istaknuti i kako postojeći okvir ne predviđa adekvatne osigurače za realizaciju stvarnih suradnji, već otvara prostor za simulacije civilno-javnog partnerstva i razvoj klijentelizma lokalnih vlasti. Također, razvoj društveno-kulturnih centara kao novonastajućih oblika suradnje nije u dovoljnoj mjeri istaknut kao jedan od fokusa Nacrta ključnih elemenata Poziva. Naprotiv, primjetan je naglasak na postojeće centre za kulturu koji se u okviru kulturnog sustava u Hrvatskoj razvijaju nekoliko desetljeća, a bez da je razvidno kroz koje će se aktivnosti razvijati implementacija participativnih praksi u upravljanju postojećim centrima za kulturu. Razvoj društveno-kulturnih centara u Nacrtu se podrazumijeva kao usputna mogućnost, bez obzira na činjenicu kako ovaj oblik suradnje predstavlja značajan iskorak u pogledu aktivnog uključivanja najšire zajednice u kulturni i društveni život. Također smatramo kako je neophodno da se kroz Poziv zadovolje do sada iskazane i u savjetodavnom procesu već artikulirane potrebe za: a) pomacima u pogledu programiranja i upravljanja prostornom infrastrukturom (bivše tvornice, vojarne, nedovršeni objekti i dr.) tamo gdje se ona već koristi te b) izgradnjom zagovaračkih kapaciteta kulturnih i civilno-društvenih aktera da takvu infrastrukturu uopće dobiju na korištenje. U skupini aktivnosti “Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi” potrebno je dodatno istaknuti važnost iskoraka u pogledu unapređenja modela suupravljanja, naglasak stavljajući na upravo društveno-kulturne centre kao nove oblike suupravljanja do sada neadekvatno iskorištenom i često vrlo zapuštenom javnom infrastrukturom. Djelomično prihvaćen Djelovanje imenovanih aktera u kontekstu opisanih segmenata razvoja civilno-javnog partnerstva u kulturi, kao i istaknuta sudjelovanja u radu navedenih tijela i ustanova, bila su temeljem strukturiranju ovoga Poziva. Pritom je u obzir uzet cjelokupan kulturni sektor, svi dionici u kulturi, kao i komplementarni Poziv na dostavu projektnih prijedloga, koji će objaviti Ured za udruge Vlade RH. S obzirom na to da će se u sklopu navedenog Poziva Ureda za udruge Vlade RH financirati programi OCD-a, koji se provode u društveno-kulturnim centrima, Pozivom „Kultura u centru“, u programskom je aspektu, prioritetno obuhvaćeno područje umjetnosti i kulture kako bi se izbjeglo preklapanje, a ostvarilo nadopunjujuće djelovanje s navedenim Pozivom. Dakako, partnerskim povezivanjem umjetničkih organizacija i udruga iz područja kulture i umjetnosti s udrugama šireg društvenog djelovanja poštovat će se pretpostavke nužne za cjelokupni razvoj društveno-kulturnih centara i ostvarenje njihova cjelovitog djelovanja u društvenoj zajednici. Kako bi se ispunili ciljevi ovoga Poziva, prilikom ocjenjivanja cjelokupnog projektnog prijedloga, među kriterijima koji će se razmatrati jesu relevantnost i važnost projekta za ostvarivanje očekivanih ciljeva, njegova kvaliteta, kao i održivost projekta. Samim time je posve isključena mogućnost postavljanja težišta na partikularna povezivanja imenovanih subjekata te jednokratne projektne suradnje. Također, prilikom izrade natječajne dokumentacije u razmatranje će se uzeti uvođenje dodatnih kriterija za ocjenjivanje odabira partnera i snage samog partnerstva, kao i prethodnog iskustva prijavitelja i partnera, uključujući i iskustvo upravljanja prostornom infrastrukturom tamo gdje se ona već koristi. Na taj će se način sveobuhvatnije vrednovati kvaliteta partnerstva, kao i stupanj pripremljenosti prijavitelja/partnera za odgovaranje na potrebe Poziva, te sukladno tome prednost dati naznačenim složenijim oblicima suradničkog povezivanja, kao i relevantnom iskustvu. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostaju prihvatljivim prijaviteljima ovoga Poziva, no prilikom izrade natječajne dokumentacije u razmatranje će se uzeti uvođenje dodatnih elemenata provjere kvalitete civilno-javne suradnje. Nadalje, u Pozivu se ne uspostavlja hijerarhijski odnos između postojećih centara za kulturu i društveno-kulturnih centara, već se participativne prakse kakve se razvijaju i promiču u društveno-kulturnim centrima i znanja o njima nastoje proširiti i na druge segmente kulturnog sustava. S obzirom na potencijal postojećih centara za kulturu u pogledu aktivnog uključivanja šire zajednice, te ugradnje participativnih praksi, upravo se u njima nastoji poticati pomak, prije svega njihovim otvaranjem prema OCD-ima, jačanjem suradnje s OCD-ima kroz participativno programiranje, te podizanjem ukupne razine svijesti o važnosti participativnog upravljanja u kulturi. Slijedom navedenog, centre za kulturu smatra se punopravnim prijaviteljima ovoga Poziva, a ne samo potencijalnim partnerima. Skupinom aktivnosti „Jačanje kapaciteta svih dionika uključenih u proces sudioničkog upravljanja te podizanja javne svijesti o dobrom upravljanju u kulturi“ odgovara se na izražene potrebe za izgradnjom zagovaračkih kapaciteta kulturnih i civilno-društvenih aktera za dobivanjem na korištenje javne infrastrukture.
Martina Horvat  , 1. Uvod Predlažem da partneri mogu biti i OCD koje se bave obrazovanjem, demokratizacijom, dobrim upravljanjem te svim oblicima participativnoh odlučivanja. Primjera radi, organizacija koja se bavi obrazovanjem ili demokratizacijom može biti odličan partner kulturnoj udruzi ili ustanovi u razvijanju novih modela upravljanja kulturnim ustanovama ili osposobljavati lokalne centre za kulturu za niz tema korisnih za uspješnu implementaciju projekata i razvoj novih modela? Prihvaćen Prijedlog se prihvaća, a opseg partnerstva definirat će se u natječajnoj dokumentaciji.
Gordana Dragičević  , 1. Uvod Bilo bi važno uvrstiti i razvoj društveno-kulturnih centara koji uključuju raznovrsne lokalne dionike, osim ustanova i organizacija koje već djeluju u području kulture. Upravo društveno-kulturni centri, uz interdisciplinarno i međusektorsko povezivanje, su ključan faktor u izgradnji lokalnih partnerstava i društvenih sadržaja u lokalnim zajednicama, a za razvoj sudioničke demokracije nužno je sudjelovanje šireg spektra dionika Prihvaćen Prijedlog se prihvaća, a opseg partnerstva definirat će se u natječajnoj dokumentaciji.
Martina Horvat  , 2. Ciljana skupina Ponavljam komentar iz točke 1. o tome kako bi se trebalo razmotriti širi krug partnera, osim organizacija koje se bave kulturom. Organizacije koje se bave obrazovanjem ili demokratizacijom mogu značajno doprinijeti ciljevima natječaja ako im se dozvoli da budu partneri prijeviteljima (organizacijama iz kulture, javnim ustanovama u kulturi i JLRS). Prihvaćen Prijedlog se prihvaća, a opseg partnerstva definirat će se u natječajnoj dokumentaciji.
Drugo more  , 2. Ciljana skupina Jedinice lokalne samouprave ne bi trebali biti nositelji projekata u okviru ovog poziva jer nisu motivirani za razvoj sudioničkog upravljanja nego uglavnom pokazuju suprotnu težnju, tj. da koncentriraju mehanizme upravljanja. Pružanjem mogućnosti da se jave na ovaj poziv otvara im se mogućnost fingiranja projekata sudioničkog upravljanja kojim će blokirati inicijative iz samog kulturnog sektora i u konačnici smanjiti mogućnost ostvarenja ciljeva ovog poziva. Odbijen Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
Gordana Dragičević  , 2. Ciljana skupina Kako dosadašnje iskustvo više organizacija civilnog društva s jedinicama lokalne samouprave i postojećim javnim ustanovama u kulturi ukazuje na nedovoljnu spremnost i/ili kapacitete dotičnih predstavnika javnog sektora na uspostavljanje inovativnih i participativnih oblika suradnje, primjerenije je da prihvatljivi prijavitelji u okviru Poziva budu isključivo organizacije civilnog društva, te iako je poželjno civilno-javno partnerstvo, da ono ne bude nužno. Također, bilo bi korisno otvoriti Poziv i organizacijama civilnog društva (barem u svojstvu partnera) koje djeluju u područjima osim umjetnosti i kulture, ukoliko je njihovo djelovanje komplementarno kulturi u oblikovanju društveno-korisnih sadržaja. Društveno-kulturni centri ne mogu djelovati isključivo u području kulture, već je poželjno partnerstvo i s dionicima koji djeluju i npr. u području obrazovanja, zaštite okoliša, ljudskih prava, društvenih inovacija, ekonomske i međugeneracijske solidarnosti itd. Djelomično prihvaćen Za dio komentara koji se odnosi na prihvatljive prijavitelje, molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod. Dio komentara koji se odnosi na područje djelovanja organizacija civilnog društva u kontekstu prihvatljivosti partnera se prihvaća, a opseg partnerstva definirat će se u natječajnoj dokumentaciji.
Danijela Poropat  , 2. Ciljana skupina Umjetničke organizacije nisu organizacije civilnog društva. Stoga bi trebalo reći "OCDi iz područja kulture i umjetnosti i umjetničke organizacije". U jednom od ESF projekata kojeg smo provodili, pri izvještavanju umjetničke organizacije koje su bile uključene u projekt nisu bile priznate kao OCDi uključeni u projekt jer nisu upisane u Registar neprofitnih organizacija. Slažem se da u širem društvenom kontekstu razvoja suupravljanja i javno-civilnog partnerstva u kulturi, u projekt treba biti uključen širi krug dionika kao partneri u projektu. U slučaju uključivanja drugih dionika koji nisu iz područja kulture, trebalo bi definirati jasne kriterije kojima se utvrđuje opravdanost uključivanja tih dionika. Na taj način će se izbjeći formalna partnerstva. Navedeno je obavezno partnerstvo civilnog i javnog sektora, ali nije naveden minimalni broj partnera. Primljeno na znanje Umjetničke organizacije su neprofitne pravne osobe i upisuju su u Registar neprofitnih organizacija. Na umjetničke organizacije primjenjuje se Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (NN 43/96, NN 44/96 - Ispravak), dok se na rad, poslovanje, prestanak postojanja i druga pitanja u svezi s umjetničkim organizacijama koja nisu uređena navedenim Zakonom, primjenjuju odredbe zakona i drugih propisa o udrugama. Iz navedenog proizlazi da umjetničke organizacije jesu organizacije civilnog društva. Za dodatno pojašnjenje u vezi s kriterijem ocjenjivanja partnerstva, molimo, vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod. Također, u razmatranje će se uzeti postavljanje uvjeta o partnerstvu u čiji je sastav uključen veći broj organizacija civilnog društva.
Info zona  , 2. Ciljana skupina Prema ovako postavljenom Nacrtu otvara se prostor za veliki broj prijava koje će biti temeljene na partnerstvu između jedne ustanove u kulturi i jedne organazacije civilnog društva (vrlo je moguće da iz većeg grada u kojem funkcionira više ustanova u kulturi kojima je grad osnivač stigne i veći broj prijava relativno istovjetnog sadržaja koji su pri tom jedni drugima konkurencija a time se utječe i na kvalitetu same prijave) odnosno ovako postavljen Nacrt ne usmjerava potencijalne prijavitelje na kreiranje većih konzorcija (više partnera različitog programskog profila). Također, iz dosadašnjeg iskustva proizlazi potreba da se kao nositelji projekta navedu isključivo OCD-i/umjetničke organizacije čime se osigurava veća razina transparentnosti u provedbi projekta, umanjuje rizik navođenja partnera iz redova civilnog društva samo zbog zadovoljenja formalnih uvjeta (bez jasne uloge i odgovornosti u provedbi projekta) te se podiže važnost i značaj organizacijama civilnog društva/umjetničkim organizacijama koje koriste prostore koji su od strane JLRS (kao vlasnika prostora) neadvekatno održavani i/ili zapušteni. Primljeno na znanje Za dio komentara koji se odnosi se na snagu partnerstva, molimo, vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod. Također, u razmatranje će se uzeti postavljanje uvjeta o partnerstvu u čiji je sastav uključen veći broj organizacija civilnog društva. Za dio komentara koji se odnosi na prihvatljive prijavitelje, također molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
Akademija dramske umjetnosti  , 2. Ciljana skupina U ovaj prijedlog neophodno je uključiti visokoobrazovne ustanove u kulturi. Suvremena europska praksa u formiranju i financiranju sudioničkih projekata potiče povezivanje visokoobrazovnih institucija u području kulture s kulturnim institucijama, udrugama civilnog društva i građanima kroz raznorodne programe. Otklanjanjem mogućnosti uključivanja visokoobrazovnih ustanova iz predloženog programa podrške, onemogućuje se istraživačko i projektno povezivanje s platformama civilnog društva čime se zanemaruje uključivost svih dionika u kulturnom prostoru Republike Hrvatske kao i diskriminacija najmlađih subjekata kulturne scene. Iako su aktivnosti koje povezuju Akademsku zajednicu sa sektorom civilnog društva vrlo dinamične, nailaze na širi problem financiranja kao i na potpuni izostanak poticanja komunikacije između javnog, privatnog i civilnog i obrazovnog sektora. Budući da su dionici visokih učilišta u kulturnom sektoru educirani i u sve većem postotku prisutni u tzv. atipičnim oblicima zaposlenosti koje odlikuje fleksibilnost, mobilnost, rad po projektima, kratkoročni ugovori, rad na određeno vrijeme, volonterske aktivnosti, njihovim isključivanjem iz ovakvih projekata stvara se novi prostor za crno tržište. Nedostatak kontrolirane financijske i strateške podrške, već duže vrijeme, omogućuje institucijama iz javnog i privatnog sektora iskorištavanje rada studenata s nisko plaćenim radom bez osiguranih uvjeta rada i bilo kakve socijalne zaštite. Ravnopravno partnersko uključivanje obrazovnog sektora u ovakve programe podrške smanjilo bi stihijsko i neadekvatno zapošljavanje najmlađih dionika kulturnih programa i omogućilo kvalitetnu komunikaciju Akademske zajednice s kulturnim institucijama i sektorom civilnog društva. Odbijen Javne ustanove u sustavu visokog obrazovanja u projektni prijedlog mogu biti uključene kao suradnici, no u sklopu ovog Poziva nisu prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri.
Savez udruga Klubtura  , 2. Ciljana skupina Ključno pitanje vezano uz ovaj Poziv odnosi se na načine povezivanja kulturnog sektora i šire društvene zajednice kroz razvoj i korištenje javne infrastrukture te u suradnji s lokalnom samoupravom. U trenutnom Nacrtu naglasak je dan na povezivanje pojedinačnih aktera civilnog (kulturnog) i javnog sektora, bez da je jasno istaknuta potreba povezivanja sa širim krugom aktera relevantnih za društvenu zajednicu. Smatramo kako kulturna i društvena infrastruktura treba služiti brojnim građanima (pojedincima, inicijativama, organizacijama) te kako je u ovom pozivu važno razraditi i istaknuti kriterije koji će se odnositi na partnerstva koja odražavaju suradnju više dionika. Postoji velika opasnost da u predloženom obliku Poziv bude poticaj za jednokratne projektne suradnje koje će u neznatnoj mjeri pridonijeti njegovim ukupnim ciljevima. Stoga, kao jednu od ključnih izmjena predlažemo postavljanje uvjeta o većem broju partnera iz redova civilnog sektora, odnosno, nužnosti uspostave složenijeg tipa suradnje koji uz javni sektor obuhvaća više organizacija civilnog društva koje zajednički djeluju, bilo u neformalnom tipu platformi ili u formalnim mrežama. Poziv je potrebno otvoriti i drugim organizacijama civilnoga društva u svojstvu partnera kulturnim organizacijama u okvirima platformi i mreža, a koje djeluju u komplementarnim područjima (mladi, zaštita okoliša, ljudska prava, obrazovanje, dobro upravljanje,...), radi se o organizacijama koje djeluju u društvenom polju te predstavljaju prirodne partnere organizacijama aktivnim u području kulture i umjetnosti. Smatramo kako jedinice lokalne i područne samouprave ne trebaju biti nositelji prijava u okviru ovoga poziva, već isključivo partneri. Brojna prethodna iskustva provođenja programa suradnje između lokalne (regionalne) samouprave i organizacija civilnog društva jasno ukazuju na nedostatne kapacitete javnog sektora u području razvoja sadržaja, kao i u koordinaciji realizacije aktivnosti. Važno je istaknuti i kako postojeći okvir ne predviđa adekvatne osigurače za realizaciju stvarnih suradnji, već otvara prostor za simulacije civilno-javnog partnerstva i razvoj klijentelizma lokalnih vlasti. Također, smatramo kako je za javne ustanove u kulturi također primjerena uloga partnera, budući da je fokus potrebno postaviti na pomake u području javno-civilnog partnerstva, novih modela upravljanja i sl., a ne djelovati u smjeru podržavanja postojeće kulturne infrastrukture koja se razvija i ostvaruje sustavnu podršku posljednih nekoliko desetljeća. Stoga, primjerenim smatramo da isključivo organizacije civilnog društva budu prihvatljivi nositelji ovakvih aktivnosti, dok se uloga javnog sektora (što obuhvaća i ustanove) treba realizirati u okvirima partnerstva. Djelomično prihvaćen Molimo vidjeti odgovor na Vaš komentar u području Uvod.
Platforma Doma mladih Split  , 2. Ciljana skupina Ovaj Nacrt stavlja nagalsak na povezivanje pojedinačnih subjekata civilnog (kulturnog) i javnog sektora, bez da su jasno istaknute potrebe povezivanja sa širim krugom aktera relevantnih za društvenu zajednicu, kao i potrebe unaprijeđenja modela upravljanja javnom kulturnom infrastrukturom. Smatramo kako kulturna i društvena infrastruktura trebaju služiti najširem krugu građana (pojedinci, inicijative, organizacije civilnog društva) te kako sama struktura i kriteriji Poziva trebaju odražavati jasnu potrebu za složenim tipom povezivanja većeg broja aktera, različitih u smislu formalnih oblika djelovanja, ali i područja u kojem oni djeluju. Postoji velika opasnost da u predloženom obliku Poziv bude poticaj za jednokratne projektne suradnje koje će u neznatnoj mjeri pridonijeti njegovim ukupnim ciljevima. Stoga, kao jednu od ključnih izmjena predlažemo postavljanje uvjeta o većem broju partnera iz redova civilnog sektora, odnosno, nužnosti uspostave složenijeg tipa suradnje koji uz javni sektor obuhvaća više organizacija civilnog društva koje zajednički djeluju, bilo u neformalnom tipu platformi ili u formalnim mrežama. Poziv je potrebno otvoriti i drugim organizacijama civilnoga društva u svojstvu partnera kulturnim organizacijama u okvirima platformi i mreža, a koje djeluju u komplementarnim područjima (mladi, zaštita okoliša, ljudska prava, obrazovanje, dobro upravljanje,...), radi se o organizacijama koje djeluju u društvenom polju te predstavljaju prirodne partnere organizacijama aktivnim u području kulture i umjetnosti. Djelomično prihvaćen Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod. Također, u razmatranje će se uzeti postavljanje uvjeta o partnerstvu u čiji je sastav uključen veći broj organizacija civilnog društva.
Platforma Doma mladih Split  , 2. Ciljana skupina Jedinice lokalne i područne samouprave kao i ustanove u kulturi ne trebaju biti nositelji prijava u okviru ovoga poziva, već isključivo partneri iz razloga što brojna ranija iskustva provođenja programa suradnje između lokalne (regionalne) samouprave i organizacija civilnog društva jasno ukazuju na nedostatne kapacitete javnog sektora u području razvoja sadržaja, kao i u koordinaciji realizacije aktivnosti. Važno je istaknuti i kako postojeći okvir ne predviđa adekvatno osiguranje za realizaciju stvarnih suradnji, već otvara prostor za simulacije civilno-javnog partnerstva i razvoj klijentelizma lokalnih vlasti. S obzirom da se ustanove u kulturi sustavno podržava duži niz godina naglasak je ovim Pozivom potrebno staviti na pomake u području civilno-javnog partnerstva i razvoja novih participativnih modela suupravljanja, a ne djelovati u smjeru podržavanja postojeće kulturne infrastrukture koja se razvija i ostvaruje sustavnu podršku posljednih nekoliko desetljeća. Stoga, primjerenim smatramo isključivo da organizacije civilnog društva budu prihvatljivi nositelji ovakvih aktivnosti, dok se uloga javnog sektora (što obuhvaća i ustanove) treba realizirati u okvirima partnerstva. Odbijen Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
ACT Grupa  , 2. Ciljana skupina Nacrt stavlja naglasak na povezivanje pojedinačnih aktera civilnog (kulturnog) i javnog sektora, bez da je jasno istaknuta potreba povezivanja sa širim krugom aktera relevantnih za društvenu zajednicu. Ovakav tip kulturne i društvene infrastrukture nužno mora služiti brojnim građanima/kama i njihovim različitim interesima, pa je u Pozivu potrebno razraditi i istaknuti kriterije koji će se odnositi na partnerstva koja odražavaju suradnju više dionika. Predlažemo da jedan od uvjeta Poziva bude veći broju partnera iz redova organizacija civilnog društva (ne nužno samo iz područja kulture), odnosno uspostava kompleksnijeg i sveobuhvatnije oblika suradnje i civilno-javnog partnerstva (javni sektor i (ne)formalne mreže/platforme OCD-a, umjetnika/ica, i drugih zainteresiranih dionika). Isto tako, smatramo pogrešnim da JLP(R)S budu nositelji prijava. Svakako je važno (i nužno) da budu partneri, no na temelju dosadašnjih iskustava jasno da je javni sektor nema kapaciteta i iskustva za razvoj sadržaja i/ili koordinaciju projektnih aktivnosti. Na taj način bi se izbjegle i različite potencijalne zlouporabe, poput simulacija javno-civilnoga partnerstva od strane JLP(R)S. Što se tiče javnih ustanova u kulturi mišljenja samo da je i za njih primjerenije da budu partneri, a ne nositelji aktivnosti. Iako zasigurno ima dobrih i kvalitetnih primjera iz prakse gdje takve instituacije djeluju proaktivno, inkluzivno i u skladu sa suvremenim pristupima uključivanja šire javnosti u (su)kreiranje društveno-kulturnih sadržaja u zajednici, fokus ovog poziva trebao bi biti na pomake u području javno-civilnog partnerstva i novih modela upravljanj. Odnosno, Poziv ne bi trebao podržavati aktivnosti i prakse postojeće kulturne infrastrukture koja se razvija i ostvaruje sustavnu podršku posljednih nekoliko desetljeća. Zaključno, smatramo da je za uspjeh ovog poziva važno da prihvatljivi nositelji budu isključivo OCD-i, dok se uloga javnog sektora (uključujući i ustanove u kulturi) treba realizirati u okvirima partnerstva. Djelomično prihvaćen Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
Savez udruga Operacija grad  , 2. Ciljana skupina Poziv je potrebno otvoriti i drugim organizacijama civilnoga društva u svojstvu partnera kulturnim organizacijama u okvirima platformi i mreža, a koje djeluju u komplementarnim područjima (mladi, zaštita okoliša, ljudska prava, obrazovanje, dobro upravljanje,...), radi se o organizacijama koje djeluju u društvenom polju te predstavljaju prirodne partnere organizacijama aktivnim u području kulture i umjetnosti. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća, a opseg partnerstva definirat će se u natječajnoj dokumentaciji.
Savez udruga Operacija grad  , 2. Ciljana skupina Smatramo kako jedinice lokalne i područne samouprave ne trebaju biti nositelji prijava u okviru ovoga poziva, već isključivo partneri. Brojna prethodna iskustva provođenja programa suradnje između lokalne (regionalne) samouprave i organizacija civilnog društva jasno ukazuju na nedostatne kapacitete javnog sektora u području razvoja sadržaja, kao i u koordinaciji realizacije aktivnosti. Važno je istaknuti i kako postojeći okvir ne predviđa adekvatne osigurače za realizaciju stvarnih suradnji, već otvara prostor za simulacije civilno-javnog partnerstva i razvoj klijentelizma lokalnih vlasti. Također, smatramo kako je za javne ustanove u kulturi također primjerena uloga partnera, budući da je fokus potrebno postaviti na pomake u području javno-civilnog partnerstva, novih modela upravljanja i sl., a ne djelovati u smjeru podržavanja postojeće kulturne infrastrukture koja se razvija i ostvaruje sustavnu podršku posljednih nekoliko desetljeća. Stoga, primjerenim smatramo da isključivo organizacije civilnog društva budu prihvatljivi nositelji ovakvih aktivnosti, dok se uloga javnog sektora (što obuhvaća i ustanove) treba realizirati u okvirima partnerstva. Odbijen Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
HRVATSKO ANDRAGOŠKO DRUŠTVO  , 2. Ciljana skupina U predloženim aktivnostima prihvatljivi partneri bi svakako trebali biti i udruge koje se bave obrazovanjem, koje imaju reference u razvoju i provedbi obrazovnih programa. Druga skupina prihvatljivih udruga trebale bi biti udruge koje se bave javnim upravljanjem, naročito udruga koje se bave sudjelovanjem građana i udruga u odlučivanju o različitim aspektima lokalnih javnih politika. Predlažem da se ove udruge dodaju u skupinu prihvatljivih partnera. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća, a opseg partnerstva definirat će se u natječajnoj dokumentaciji.
ART RADIONICA LAZARETI  , 2. Ciljana skupina Ukoliko ostane u ovakvom obliku postoji mogućnost da se Poziv proizvede niz jednokratnih i formalno sklopljenih suradnji samo za potrebe projekta koje će u manjoj mjeri doprinijeti samim ciljevima Poziva. Predlažemo da jedan od uvjeta Poziva bude uključivanje većeg broja organizacija civilnog društva kao partnera; i to iz šireg područaja djelovanja OCD-a, ne samo iz područja kulture već drugih područja djelovanja: obrazovanje, ekologija, dobro upravljanje, ljudska prava, mladi, penzioneri ....tj uspostava i provođenje složenijeg oblika suradnje između javnog sektora i OCD-a organiziranog u inicijative, formalne ili neformalne platform organizacija, saveze i dr. Ono što smatramo posebno bitnim za istaknuti jest da je ukoliko jedinice lokalne uprave i samouprave budu nositelji prijava nužno u procedure praćenja realizacije i uvjete natječaja uvesti osigurače ili kriterije koji će potvrditi stvarnu suradnju partnera i koji će isključiti mogućnosti simulacije civilno-javnog partnerstva i razvoj klijentelizma lokalnih vlasti. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod. Također, u razmatranje će se uzeti postavljanje uvjeta o partnerstvu u čiji je sastav uključen veći broj organizacija civilnog društva.
Akademija dramske umjetnosti  , 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva Dodati visokoobrazovne ustanove u kulturi. Odbijen Javne ustanove u sustavu visokog obrazovanja u projektni prijedlog mogu biti uključene kao suradnici, no u sklopu ovog Poziva nisu prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri.
Savez udruga Operacija grad 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva, Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi Razvoj društvenih i kulturnih centara kao novonastajućih oblika suradnje nije u dovoljnoj mjeri istaknut kao jedan od fokusa Nacrta ključnih elemenata Poziva. Naprotiv, primjetan je naglasak na postojeće centre za kulturu koji se u okviru kulturnog sustava u Hrvatskoj razvijaju nekoliko desetljeća, a bez da je razvidno kroz koje će se aktivnosti razvijati implementacija participativnih praksi u upravljanju postojećim centrima za kulturu. Razvoj društveno-kulturnih centara u Nacrtu se podrazumijeva kao usputna mogućnost, bez obzira na činjenicu kako ovaj oblik suradnje predstavlja značajan iskorak u pogledu aktivnog uključivanja najšire zajednice u kulturni i društveni život. Također smatramo kako je neophodno da se kroz Poziv zadovolje do sada iskazane i u savjetodavnom procesu već artikulirane potrebe za: a) pomacima u pogledu programiranja i upravljanja prostornom infrastrukturom (bivše tvornice, vojarne, nedovršeni objekti i dr.) tamo gdje se ona već koristi te b) izgradnjom zagovaračkih kapaciteta kulturnih i civilno-društvenih aktera da takvu infrastrukturu uopće dobiju na korištenje. U skupini aktivnosti “Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi” potrebno je dodatno istaknuti važnost iskoraka u pogledu unapređenja modela suupravljanja, naglasak stavljajući na upravo društveno-kulturne centre kao nove oblike suupravljanja do sada neadekvatno iskorištenom i često vrlo zapuštenom javnom infrastrukturom. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
ART RADIONICA LAZARETI 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva, Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi Smatramo da je naglasak i svojevrsna prednost stavljena na postjeće centre za kulturu u kojima bi se tek trebala poticati participativne prakse (nejasno koje), dok su nastajući i novi društveno-kulturni centri navedeni kao prostori ili područja suradnje javnog i civilnog sektora. Nastajući društveni-centri također su, ili bi trebali biti, prostori participativnog i suradničkog upravljanja i stvaranja programskih aktivnosti i novih javnih prostora za namijenjenjih i otvorenih svim stanovnicima i stanovinicma sredina u kojima se razvijaju. Te smatramo da bi u okviru Poziva to trebalo biti jednakovrijedno istaknuto kao i implementacija participatvinih praski u postojeće centre za kulturu. Nadalje smatramo da je upravo razvoj novih suradničkih i participativnih modela i praksi su-upravljanja društveno-kulturnim centrima ono što stvara mogućnosti za stvaranje novih javnih prostora za aktivno uključivanje najšire zajednice u kulturni i društveni život te podršku i razvoj specifičnih kulturnih i društvenih potreba lokalnih zajednica u kojima se oni razvijaju ili već djeluju. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
ACT Grupa 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva, Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi Smatramo da je nedovoljno naglašena važnost razvoja društvenih (društveno-kulturnih) centara (DKC-a). Takvi novi i moderni tipovi međusektorske suradnje trebali bi biti jedan od fokusa Nacrta ključnih elemenata Poziva. Usprkos tome, prednost se daje postojećim centrima za kulturu za koje nije jasno na koji način i kroz koji tip aktivnosti će se u njima razvijati implementacija participativnih praksi u upravljanju. Iako DKC-a predstavlja promjenu dosadašnjeg načina djelovanja u (institucionalnoj) kulturi i značaj iskorak u smislu aktivnog uključivanja građana/ki u procese donošenja odluka, kreiranje kulturnog sadržaja i općenito društveni život lokalne zajednice, taj se tip aktivnosti u Nacrtu podrazumijeva tek kao usputna mogućnost. Smatramo da je potrebno dodatno istaknuti važnost iskoraka u pogledu unapređenja modela suupravljanja, naglasak stavljajući na upravo DKC-e kao nove oblike suupravljanja do sada neadekvatno iskorištenom i često vrlo zapuštenom javnom infrastrukturom (skupini aktivnosti “Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi”). Ovaj Poziv nužno bi morao zadovoljiti već ranije definirane i javno izražene potrebe za upravljanjem postojećom (ili mapiranom) javnom infrastrukturom i programiranjem društveno-kulturnih sadržaja u tim prostorima, odnosno izgradnjom zagovaračkih kapaciteta kulturnih i civilno-društvenih aktera da takvu nfrastrukturu uopće dobiju na korištenje. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
Savez udruga Klubtura 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva, Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi Razvoj društvenih i kulturnih centara kao novonastajućih oblika suradnje nije u dovoljnoj mjeri istaknut kao jedan od fokusa Nacrta ključnih elemenata Poziva. Naprotiv, primjetan je naglasak na postojeće centre za kulturu koji se u okviru kulturnog sustava u Hrvatskoj razvijaju nekoliko desetljeća, a bez da je razvidno kroz koje će se aktivnosti razvijati implementacija participativnih praksi u upravljanju postojećim centrima za kulturu. Razvoj društveno-kulturnih centara u Nacrtu se podrazumijeva kao usputna mogućnost, bez obzira na činjenicu kako ovaj oblik suradnje predstavlja značajan iskorak u pogledu aktivnog uključivanja najšire zajednice u kulturni i društveni život. Također smatramo kako je neophodno da se kroz Poziv zadovolje do sada iskazane i u savjetodavnom procesu već artikulirane potrebe za: a) pomacima u pogledu programiranja i upravljanja prostornom infrastrukturom (bivše tvornice, vojarne, nedovršeni objekti i dr.) tamo gdje se ona već koristi te b) izgradnjom zagovaračkih kapaciteta kulturnih i civilno-društvenih aktera da takvu infrastrukturu uopće dobiju na korištenje. U skupini aktivnosti “Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi” potrebno je dodatno istaknuti važnost iskoraka u pogledu unapređenja modela suupravljanja, naglasak stavljajući na upravo društveno-kulturne centre kao nove oblike suupravljanja do sada neadekvatno iskorištenom i često vrlo zapuštenom javnom infrastrukturom. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor na Vaš komentar u području Uvod.
Info zona 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva, Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi Smatramo da bi razvoj društveno-kulturnih centara kao novonastajućih oblika suradnje javnog i civilnog sektora trebao biti prioritet ovog poziva. Predložen tekst teško se može tako tumačiti (barem je takav subjektivni dojam, nastao prema redosljedu navođenja). Dio teksta koji se odnosi na poticanje implementacije participativnih praksi u postojećim "centrima za kulturu" nudi popriličan postor za različito tumačenje kako dokazati participativne prakse i inovaciju/razvoj. Razvoj društveno-kulturnih centara kao novonastajućih oblika suradnje javnog i civilnog sektora trebao bi se poticati i u prostorima kojima već upravlja JLRS i/ili centar. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
Gordana Dragičević 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva, Razvoj i uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi Nedovoljan je naglasak na razvoju društveno-kulturnih centara koji uključuju raznovrsne lokalne dionike, osim ustanova i organizacija koje već djeluju u području kulture. Upravo društveno-kulturni centri, uz interdisciplinarno i međusektorsko povezivanje, su ključan faktor u izgradnji lokalnih partnerstava i društvenih sadržaja u lokalnim zajednicama, a za razvoj sudioničke demokracije nužno je sudjelovanje šireg spektra dionika - kako udruga civilnog društva, tako i pojedinaca, inicijativa građana, te društvenih poduzeća. S obzirom na realne potrebe organizacija koje djeluju u kulturi i lokalnih zajednica za adekvatnim prostorima za društvene i kulturne aktivnosti, potrebno je u Pozivu naglasiti i poboljšanje modela participativnog upravljanja postojećom neadekvatno iskorištenom i/ili zapuštenom javnom infrastrukturom, za potrebe društveno-kulturnih centara. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor na komentar Saveza udruga Klubtura u području Uvod.
Danijela Poropat 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva, Umrežavanje dionika uključenih u procese sudioničkog upravljanja u kulturi Osim sektorskog, potrebno je naglasiti i međusektorsko povezivanje. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
Info zona 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva, Adaptacija prostora i opremanje Potrebno je imati u vidu da će se dio prijava odnositi na napuštene i zapuštene prostore te je potrebno osigurati postotak sredstava za namjenu uređenja i opremanja u većem iznosu no što je to uobičajeno prilikom ovakvih poziva. Potencijalni prijavitelji na raspolaganju imaju određene izvore sredstava za programe/aktivnosti (različiti natječaji/pozivi od strane različitih donatora) dok su izvori financiranja za infrastrukturu vrlo ograničeni. Zajedničko upravljanje većim prostornim resursima temelji se na jasnim odnosima, odgovornostima i obvezama i u podmirivanju troškova hladnog pogona za što je potrebno te prostore dovesti u stanje da je jednostavno izračunati troškove potrebne za funkcioniranje/prvedbu programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
Danijela Poropat 6. Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva, Adaptacija prostora i opremanje U ovoj kategoriji omogućiti prihvatljivost izrade planova održivosti, planova izvedivosti i izrade izvedbenih projekata nužnih za veće infrastrukturne zahvate. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
Danijela Poropat  , 7. Pokazatelji relevantni za ovaj poziv Provedbeno tijelo pri provjeri pokazatelja treba uzeti u obzir i uključenost umjetničkih organizacija. Treba jasno objasniti što znači kategorija 1, a što kategorija 2. Navodi se da organizacije trebaju doprinositi najmanje prvom pokazatelju premda se meni čini da su organizacije koje doprinose pokazatelju dva relevantnije. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor na Vaš komentar u području Ciljana skupina.