Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivan Banić ZAKON U članku 14. ZRNS stavak 1. podstavak 1. dodati riječi „i nuklearno fizičko osiguranje“ tako da glasi: – svi čimbenici na području smještanja nuklearnog postrojenja koji mogu utjecati na nuklearnu sigurnost i nuklearno fizičko osiguranje postrojenja tijekom pogona postrojenja i. U članku 16. ZRNS dodati stavak 9. koji glasi: (9) Uz prethodno sigurnosno izvješće iz stavka 1. ovoga članka investitor mora priložiti i Plan nuklearnog fizičkog osiguranja u skladu s člankom 66. ovoga Zakona, kao odvojeni i tajni dokument u skladu s propisima o tajnosti podataka. U članku 20. ZRNS dodati riječi „i nuklearnog fizičkog osiguranja“ tako da glasi: Nositelj odobrenja i korisnik odgovoran je za provedbu mjera radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog fizičkog osiguranja te snosi troškove njihove provedbe. U članku 77. ZRNS stavak 5. dodaju se riječi „i nuklearno fizičko osiguranje“ tako da glasi: (5) Nadzor vezan uz posude pod tlakom, protupožarnu zaštitu i nuklearno fizičko osiguranje u nuklearnim postrojenjima i u objektima s izvorima zračenja inspektori za radiološku i nuklearnu sigurnost provode u suradnji s tijelima državne uprave nadležnima za te poslove. Djelomično prihvaćen Članak 14. ZRNS stavak 1. podstavak 1. mijenja se i glasi: - svi čimbenici na području smještanja nuklearnog postrojenja koji mogu utjecati na nuklearnu sigurnost i nuklearno osiguranje postrojenja tijekom pogona postrojenja. U članku 16. ZRNS dodaje se stavak 9. koji glasi: (9) Uz prethodno sigurnosno izvješće iz stavka 1. ovoga članka investitor mora priložiti i Plan nuklearnog osiguranja u skladu s člankom 66. ovoga Zakona, kao odvojeni i tajni dokument u skladu s propisima o tajnosti podataka. Članak 20. ZRNS mijenja se i glasi: Nositelj odobrenja i korisnik odgovoran je za provedbu mjera radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog osiguranja te snosi troškove njihove provedbe. Članak 77. ZRNS stavak 5. mijenja se i glasi: (5) Nadzor vezan uz posude pod tlakom, protupožarnu zaštitu i nuklearno osiguranje u nuklearnim postrojenjima i u objektima s izvorima zračenja inspektori za radiološku i nuklearnu sigurnost provode u suradnji s tijelima državne uprave nadležnima za te poslove.
2 Ivan Banić ZAKON, Članak 1. Predlažem da se novi stavak 2. spoji sa stavkom 1. i da glasi: Ovim se Zakonom određuju mjere radiološke i nuklearne sigurnosti, mjere nuklearnog fizičkog osiguranja, evidentiranja i nadzora nuklearnog materijala te druge mjere neširenja nuklearnog oružja pri obavljanju nuklearnih djelatnosti i djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, u svrhu omogućavanja primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša, u sadašnjosti i budućnosti, od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja i omogućavanja sigurnog i fizički osiguranog obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti, zbrinjavanja radioaktivnog otpada i fizičkog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja i nuklearnih postrojenja. Zakon se primjenjuje na svako civilno nuklearno postrojenje za koje se izdaje odobrenje. Djelomično prihvaćen Ovim se Zakonom određuju mjere radiološke i nuklearne sigurnosti, mjere nuklearnog osiguranja, evidentiranja i nadzora nuklearnog materijala te druge mjere neširenja nuklearnog oružja pri obavljanju nuklearnih djelatnosti i djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, u svrhu omogućavanja primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša, u sadašnjosti i budućnosti, od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja i omogućavanja sigurnog i fizički osiguranog obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti, zbrinjavanja radioaktivnog otpada i nuklearnog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja i nuklearnih postrojenja. Zakon se primjenjuje na svako civilno nuklearno postrojenje za koje se izdaje odobrenje.
3 Marija Surić Mihić ZAKON, Članak 3. U novom podstavku 60. izraz "Preporučena vrijednost doze" bi se trebala zamijeniti s terminom "preporučeno dozno ograničenje" (eng. Dose constraint) jer navedeni izraz vodi na zaključak da se radi o preporučenoj veličini koju treba postići, a ne o graničnoj vrijednosti iste. Nadalje, termin nije u skladu s definicijom iz EUROATOM BSS-a, članak 4. stavak 22., već asocira na dijagnostičke referentne razine (eng. Diagnostic referent levels –DRLs) koji se primjenjuju u medicinskim dijagnostičkim ili intervencijskim postupcima uporabom izvora ionizirajućeg zračenja (Članak 4, stavak 20 EUROATOM BSS). Nadalje, u hrvatskom prijevodu EUROATOM BSS-a Članak 4. stavak 22. stoji termin „ograničenje doze“ pa bi trebalo i o tome voditi računa. Prihvaćen U cijelom tekstu prijedloga Zakona riječi „preporučena vrijednost doze“ zamjenjuju se riječima „preporučeno dozno ograničenje“.
4 Ivan Banić ZAKON, Članak 3. Predlažem dodavanje definicija: Prijetnja (threat) je osoba ili grupa ljudi koji imaju motiv, namjeru ili sposobnost počiniti zlonamjerno djelo. U kontekstu računalne sigurnosti, prijetnju ne predstavljaju nužno jedna ili više osoba. Zlonamjerno djelo (malicious act) je namjerno uklanjanje radioaktivnog materijala iz ovlaštenog nadzora (krađa) ili čin usmjeren protiv radioaktivnog materijala (npr. sabotaža) koji bi mogao ugroziti radnike, stanovništvo i okoliš izlažući ga zračenju ili ispuštanjem ili raspršivanjem radioaktivnog materijala, uključujući namjernu disperziju radioaktivnog materijala radi uzrokovanja gospodarskih i društvenih poremećaja te uključujući krijumčarenje. Prijetnja predviđena projektnom osnovom/projektirana prijetnja (design basis threat) označava obilježja i karakteristike potencijalnog vanjskog/unutarnjeg neprijatelja koji bi mogao pokušati neovlašteno ukloniti nuklearni ili radiološki materijal ili počiniti sabotažu, a protiv kojeg je sustav nuklearnog fizičkog osiguranja projektiran i procijenjen. Procjena prijetnje (threat assessment) jest procjena prijetnji na osnovu dostupnih obavještajnih podataka, informacija dobivenih od tijela za provedbu zakona i iz javno dostupnih izvora informacija, koja opisuje motivaciju, namjere i sposobnosti koju prijetnje predstavljaju za radioaktivne materijale, nuklearne materijale i s njima povezane objekte; Nuklearno fizičko osiguranje (nuclear security) označava sprječavanje i uočavanje te reagiranje na krađu, gubitak, sabotažu, neovlašten pristup, štetu, nezakoniti prijenos ili druga zlonamjerna djela koja uključuju ili su usmjerena protiv nuklearnog materijala, drugih radioaktivnih supstanci ili s njima povezanih objekata ili aktivnosti ili posebne opreme. Nuklearno fizičko osiguranje uključuje računalnu sigurnost. Kultura nuklearnog fizičkog osiguranja (nuclear security culture) označava skup karakteristika, stavova i ponašanja pojedinaca, organizacija i institucija kao načina da se podrži, poboljša i održi nuklearno fizičko osiguranje Sigurnosna kultura (safety culture) jest skup karakeristika i stavova u organizacijama i među pojedincima temeljem kojih posvemašnji prioritet postaje isticanje važnosti zaštite i sigurnosti. Procjena rizika (risk assessment) znači ukupni proces sustavnog utvrđivanja, procjenjivanja, analize i vrednovanja rizika radi informiranja prioriteta, razvoja ili usporedbe tijeka postupanja te donošenja informiranih odluka. Plan postupanja u izvanrednim situacijama (contingency plan) je unaprijed definirani skup radnji koji predstavlja odgovor na neovlaštena djela koja upućuju na pokušaj neovlaštenog uklanjanja ili sabotaže, uključujući prijetnje o navedenom, osmišljenih kako bi se takva djelaefektivno suzbila. Dio je plana fizičkog osiguranja koji navodi razumno predvidive događaje koji se tiču fizičkog osiguranja, sadrži inicijalne planirane radnje (uključujući dojavu nadležnim tijelima) te dodjeljuje odgovornosti odgovarajućem operateru i osobi iz interventne jedinice. (nuklearni) plan fizičkog osiguranja jest dokument – koji sastavlja operater, a pregledava i odobrava regulatorno tijelo – koji predstavlja detaljan opis mjera fizičkog osiguranja koje su na snazi u objektu ili tijekom transporta. Uključuje plan računalne sigurnosti i plan postupanja u izvanrednim situacijama. Računalna sigurnost (computer security) je poseban vid informacijske sigurnosti (information security) koji se tiče računalnih sustava, mreža i digitalnih sustava. Računalna sigurnost odnosi se na sigurnost svih sustava čiji se rad temelji na računalima te svih međusobno povezanih sustava i mreža koji nastaju zbrajanjem elemenata. Pojmovi IT sigurnost i kibernetička sigurnost smatraju se istoznačnima pojmu računalne sigurnosti. Informacijska sigurnost (information security) označava čuvanje povjerljivosti, integriteta i dostupnosti informacija. Povrh toga, može označavati i druga obilježja poput autentičnosti, odgovornosti, neosporivosti i pouzdanosti. Povjerljivost (confidentiality) je obilježje informacija koje nisu dostupne ili se ne mogu dijeliti s neovlaštenim osobama, tijelima ili procesima. Stupnjeviti pristup (graded approach) označava primjenu mjera nuklearnog fizičkog osiguranja proporcionalno potencijalnim posljedicama zlonamjernog djela. Obrana po dubini (defence in depth) je kombinacija sukcesivnih slojeva sustava i mjerazaštite meta od prijetnji nuklearnom fizičkom osiguranju. Mjere nuklearnog fizičkog osiguranja (nuclear security measures) su mjere čija je svrha spriječiti prijetnju počinjenja kaznenog ili namjernog neovlaštenog djela koje se tiče ili je usmjereno protiv nuklearnog materijala, drugog radioaktivnog materijala, povezanih objekata ili povezanih aktivnosti ili detektirati ili odgovoriti na događaje koji ugrožavaju nuklearno fizičko osiguranje (nuclear security events). (BRISATI DOSADAŠNJU DEFINICIJU FIZIČKOG OSIGURANJA) Događaj koji ugrožava nuklearno fizičko osiguranje (nuclear security event) je događaj s potencijalnim ili stvarnim posljedicama za nuklearno fizičko osiguranje koje se moraju riješiti. Sabotaža je svaki namjeran čin usmjeren protiv nuklearnog postrojenja, skladišta radioaktivnog otpada ili nuklearnog ili drugog radioaktivnog materijala tijekom njegove uporabe, skladištenja ili transporta, koji bi mogao izravno ili posredno ugroziti zdravlje i sigurnost radnika, stanovništva ili okoliša izlaganjem zračenju ili ispuštanjem radioaktivnih tvari. Plan računalne sigurnosti (computer security plan) označava provedbu računalne sigurnosne politike (computer security policy) putem organizacijskih uloga, odgovornosti i postupaka. Takav plan detaljno objašnjava način na koji će se postići ciljevi računalne sigurnosti na lokaciji i dio je plana nuklearnog fizičkog osiguranja (nuclear security plan). Plan treba sadržavati primarne postupke s obzirom na njihovu ranjivost, zaštitne mjere, analizu i mjere ublažavanja posljedica koje je potrebno provesti da bi se uspostavio i održao prihvatljiv kibernetički rizik za konkretnu lokaciju te omogućio povratak na siguran način rada. Radioaktivni ili nuklearni materijali izvan regulatornog nadzora označava radioaktivni ili nuklearni materijal: (a) koji predstavlja dovoljnu radiološku opasnost da iziskuje regulatorni nadzor ali njime nije obuhvaćen; (b) koji je bio pod regulatornim nadzorom ali je napušten, izgubljen, zametnut, ukraden ili prenesen bez dopuštenja; ili (c) koji nikad nije podlijegao regulatornom nadzoru a porijeklo mu je nepoznato. U definiciji nuklearnog materijala riječi „fizičko osiguranje“ zamijeniti riječima „nuklearno fizičko osiguranje“. Djelomično prihvaćen Prijetnja jest osoba ili grupa ljudi koji imaju motiv, namjeru ili sposobnost počiniti zlonamjerno djelo. U kontekstu kibernetičke sigurnosti, prijetnju ne predstavljaju nužno jedna ili više osoba. Zlonamjerno djelo jest djelo namjernog uklanjanje nuklearnog materijala i radioaktivnih tvari iz ovlaštenog nadzora (krađa) ili djelo usmjereno protiv istih (npr. sabotaža) koje bi moglo ugroziti radnike, stanovništvo i okoliš izlažući ga štetnom utjecaju ionizirajućeg zračenja ili ispuštanjem ili raspršivanjem radioaktivnog materijala, uključujući namjernu disperziju radioaktivnog materijala radi uzrokovanja gospodarskih i društvenih poremećaja te krijumčarenje. Prijetnja predviđena projektnom osnovom označava obilježja i karakteristike potencijalnog vanjskog/unutarnjeg počinitelja koji bi mogao pokušati neovlašteno ukloniti nuklearni materijal ili radioaktivne tvari ili počiniti sabotažu, a protiv kojeg je sustav nuklearnog osiguranja projektiran i procijenjen. Procjena prijetnje jest procjena koja se provodi na osnovu dostupnih obavještajnih podataka, informacija dobivenih od tijela nadležnih za provedbu zakona i iz javno dostupnih izvora, a opisuje motivaciju, namjere i sposobnosti prijetnje radioaktivnim tvarima i nuklearnim materijalima i s njima povezanim objektima; Briše se pojam fizičko osiguranje i uvodi se: Nuklearno osiguranje podrazumijeva otkrivanje, sprječavanje te reakciju na krađu, gubitak, sabotažu, neovlašten pristup, štetu, neovlašteni prijenos ili druga zlonamjerna djela koja uključuju ili su usmjerena protiv nuklearnog materijala, radioaktivnih tvari ili s njima povezanih objekata, aktivnosti i posebne opreme. Nuklearno osiguranje uključuje kibernetičku sigurnost. Kultura nuklearnog osiguranja jest skup karakteristika, stavova i ponašanja pojedinaca, organizacija i institucija kao načina da se podrži, poboljša i održi nuklearno osiguranje Sigurnosna kultura jest skup karakteristika i stavova u organizacijama i među pojedincima kojima se, kao opći prioritet, naglašava važnost zaštite i sigurnosti. Procjena rizika jest cjelokupni proces sustavnog utvrđivanja, procjenjivanja, analize i vrednovanja rizika radi utvrđivanja prioriteta, razvoja ili usporedbe tijeka postupanja te donošenja odluka temeljem tih informacija. Plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja jest unaprijed definirani skup radnji koji predstavlja odgovor na djela koja upućuju na pokušaj neovlaštenog uklanjanja ili sabotaže, uključujući prijetnje o navedenom, osmišljenih kako bi se takva djela efektivno suzbila. Dio je Plana nuklearnog osiguranja te navodi razumno predvidive neželjene događaje, inicijalne planirane radnje (uključujući dojavu nadležnim tijelima) i jasno dodjeljuje odgovornosti. Plan nuklearnog osiguranja jest dokument – koji sastavlja operater, a pregledava i daje suglasnost Zavod – koji predstavlja detaljan opis mjera nuklearnog osiguranja koje su na snazi u objektu ili tijekom transporta. Uključuje Plan kibernetičke sigurnosti i Plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja. Kibernetička sigurnost jest poseban oblik sigurnosti koji se odnosi na sigurnost svih sustava čiji se rad temelji na računalima te svih međusobno povezanih sustava i mreža. Pojmovi IT sigurnost i računalna sigurnost smatraju se istoznačnima pojmu kibernetičke sigurnosti. Povjerljivost jest obilježje informacija koje nisu dostupne ili se ne mogu dijeliti s neovlaštenim osobama, tijelima ili procesima. Stupnjeviti pristup označava način primjene mjera radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog osiguranja koji osigurava da je zahtjevnost mjera koje korisnik pojedinog izvora ionizirajućeg zračenja mora primijeniti u skladu s rizikom gubitka kontrole odnosno s posljedicama gubitka kontrole nad tim izvorom. Obrana po dubini u nuklearnom osiguranju jest kombinacija sukcesivnih slojeva sustava i mjera zaštite od prijetnji nuklearnom osiguranju. Mjere nuklearnog osiguranja su mjere čija je svrha spriječiti počinjenje kaznenog ili namjernog neovlaštenog djela koje je usmjereno protiv nuklearnog materijala, radioaktivnih tvari, povezanih objekata ili aktivnosti te detektirati i odgovoriti na događaje koji ugrožavaju nuklearno osiguranje. Događaj koji ugrožava nuklearno osiguranje jest događaj s potencijalnim ili stvarnim posljedicama za nuklearno osiguranje. Sabotaža jest svaki namjeran čin usmjeren protiv nuklearnog materijala, radioaktivnih tvari, povezanih objekata ili aktivnosti koji bi mogao izravno ili posredno ugroziti zdravlje i sigurnost radnika, stanovništva ili okoliša izlaganjem štetnom utjecaju ionizirajućeg zračenja ili nekontroliranim ispuštanjem radioaktivnih tvari. Plan kibernetičke sigurnosti označava provedbu kibernetičke sigurnosti putem organizacijskih uloga, odgovornosti i postupaka. Takav plan detaljno objašnjava način na koji će se postići ciljevi kibernetičke sigurnosti na lokaciji i dio je Plana nuklearnog osiguranja. Plan treba sadržavati primarne postupke s obzirom na njihovu ranjivost, zaštitne mjere, analizu i mjere ublažavanja posljedica koje je potrebno provesti da bi se uspostavio i održao prihvatljiv kibernetički rizik za konkretnu lokaciju te omogućio povratak na siguran način rada. Radioaktivna tvar ili nuklearni materijal izvan regulatornog nadzora je radioaktivna tvar ili nuklearni materijal: (a) koji predstavlja dovoljnu radiološku opasnost da iziskuje regulatorni nadzor ali njime nije obuhvaćen; (b) koji je bio pod regulatornim nadzorom ali je napušten, izgubljen, zametnut, ukraden ili prenesen bez dopuštenja; ili (c) koji nikad nije podlijegao regulatornom nadzoru a porijeklo mu je nepoznato. nuklearni materijal uključuje posebni fisibilni materijal, izvorni materijal i rude. Za potrebe nuklearnog osiguranja nuklearni materijal uključuje samo onaj posebni fisibilni materijal i izvorni materijal koji podliježe mjerama fizičke zaštite u skladu s Konvencijom o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 5/01.) i pravilnikom kojim se regulira nuklearno osiguranje.
5 Marija Surić Mihić ZAKON, Članak 4. U članku 7., stavku 2., točki 2, treba dodati "i izdaje rješenje o registraciji“ iz Članka 4, podstavka 71 Nije prihvaćen Postupak davanja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja može rezultirati davanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili rješenjem o registraciji, a davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti navodi se u članku 7. stavku 2. točki 7.
6 Ivan Banić ZAKON, Članak 4. Dodati točku koja glasi: Promiče kulturu nuklearne sigurnosti i kulturu nuklearnog fizičkog osiguranja. U točki 16. dodati riječi „i nuklearnog fizičkog osiguranja uključujući prijetnju predviđenu projektnom osnovom“ tako da glasi: 16. predlaže i definira nacionalne zahtjeve u pogledu radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog fizičkog osiguranja uključujući prijetnju predviđenu projektnom osnovom i sudjeluje u njihovom utvrđivanju. U točki 25. dodati riječi „i mjera nuklearnog fizičkog osiguranja“ tako da glasi: 25. organizira dopunsko stručno obrazovanje te obnovu znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti i mjera nuklearnog fizičkog osiguranja. Djelomično prihvaćen Dodaje se točka koja glasi: - promiče sigurnosnu kulturu i kulturu nuklearnog osiguranja. 16. predlaže i definira nacionalne zahtjeve u pogledu radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog osiguranja uključujući prijetnju predviđenu projektnom osnovom i sudjeluje u njihovom utvrđivanju. 25. organizira dopunsko stručno obrazovanje te obnovu znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti i mjera nuklearnog osiguranja.
7 Marija Surić Mihić ZAKON, Članak 7. Stavak 6 propisuje donošenje pravilnika koji će sadržavati popis vrsta i podvrsta djelatnosti koje se provode uporabom izvora ionizirajućeg zračenja. Da li je realno očekivati da će takav popis biti potpun i kako će se pravilnik primjenjivati u slučajevima novih vrsta i podvrsta djelatnosti koje će se razviti nakon donošenja takvog pravilnika. Stavak 7 propisuje donošenje pravilnika koji će sadržavati popis SVIH pregleda i postupaka koji se u medicini i dentalnoj medicini provode uporabom izvora ionizirajućeg zračenja. S obzirom da se praktički na dnevnoj bazi razvijaju i uvode nove dijagnostičke i terapijske metode uporabom postojećih ili novih izvora ionizirajućeg zračenja, ima li takav popis smisla te kako onda u medicinu i dentalnu medicinu uvoditi inovacije ako se treba čekati donošenje novog pravilnika koji će na popis staviti nove postupke. Mislim da je uvođenje takvog popisa kontraproduktivno. Djelomično prihvaćen Stavak 6. i stavak 7. mijenjaju se tako da glasi: „(6) Popis vrsta i podvrsta djelatnosti za koje se smatra da ih je opravdano obavljati uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, isključujući preglede i postupke koji se u medicini i dentalnoj medicini provode uporabom izvora ionizirajućeg zračenja te u slučaju nemedicinskog ozračenja, izradit će Zavod i učiniti dostupnim javnosti. (7) Zavod je obvezan popis iz stavka 6. ovoga članka obnavljati kada postoje novi ili važni dokazi o njihovoj učinkovitosti ili potencijalnim posljedicama ili nove i važne informacije o drugim tehnikama i tehnologijama.“ Detaljnije odredbe koje se odnose na preglede i postupke koji se u medicini i dentalnoj medicini provode uporabom izvora ionizirajućeg zračenja te u slučaju nemedicinskog ozračenja bit će dane u pravilniku koji će se donijeti temeljem članka 27. stavka 2., odnosno članka 27.a Zakona.
8 Marija Surić Mihić ZAKON, Članak 11. 2) Nositelj odobrenja i korisnik je za izložene radnike te vanjski izvođač za vanjske izložene radnike obvezan izraditi preporučeno dozno ograničenje. (3) Nositelj odobrenja, korisnik te vanjski izvođač obvezan je djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja obavljati na način da je ozračenje izloženih radnika i vanjskih izloženih radnika ispod preporučenog doznog ograničenja iz stavka 2. ovoga članka. (4) Način i učestalost izrade preporučenog doznog ograničenja iz stavka 2. ovoga članka propisat će se pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.“. Prihvaćen Osim stavaka 2. – 4., u smislu termina „preporučeno dozno ograničenje“ izmjenit će se i stavak 1.
9 Marija Surić Mihić ZAKON, Članak 13. (2) Nakon što izložena radnica, vanjska izložena radnica ili osoba koja se obučava ili obrazuje za rad u području izloženosti nositelja odobrenja, korisnika ili vanjskog izvođača obavijesti o svojoj trudnoći, isti je obvezan izloženoj radnici, vanjskoj izloženoj radnici ili osobi koja se obučava ili obrazuje za rad u području izloženosti osigurati uvjete rada takve da ekvivalentna doza za plod bude toliko niska koliko je to razumno moguće postići, s minimalnom vjerojatnosti da ekvivalentna doza za plod do kraja trudnoće dosegne 1 mSv. Prihvaćen Prihvaća se.
10 HRVOJE HRŠAK ZAKON, Članak 14. Predlaže se u članak 27. dodati sljedeće stavke kojima bi se transponirali, odnosno dali temelji za transponiranje članka 57., članka 58. i članka 83. Direktive Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.), a koji sadrže odredbe vezane uz obvezno sudjelovanje stručnjaka medicinske fizike u dijagnostičkim pregledima te intervencijskim i terapijskim postupcima u medicini i dentalnoj medicini, kao i njegovoj odgovornosti, uključivo osiguranje kvalitete, dozimetriju pacijenta, optimizaciju navedenih pregleda i postupaka, sudjelovanje u nabavci uređaja i opreme te analizi događaja koji uključuju ili potencijalno mogu uključiti slučajno ili nenamjerno medicinsko ozračenje: „(3) U dijagnostičke preglede te intervencijske i terapijske postupke u medicini i dentalnoj medicini koji se provode uporabom izvora ionizirajućeg zračenja mora biti uključen stručnjak za medicinsku fiziku. (4) Stručnjak za medicinsku fiziku mora biti uključen u postupak optimizacije pregleda i postupaka iz stavka 3. ovoga članka. (5) Stručnjak za medicinsku fiziku mora biti uključen u stručno osposobljavanje osoba koje sudjeluju u provedbi pregleda i postupaka iz stavka 4. ovoga članka o primjeni mjera radiološke sigurnosti. (6) Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezan je prema potrebi savjetovati se sa stručnjakom za medicinsku fiziku. (7) Uvjeti kojima mora udovoljavati stručnjak za medicinsku fiziku, odgovornosti stručnjaka za medicinsku fiziku, način i stupanj uključenosti stručnjaka za medicinsku fiziku u preglede i postupke iz stavka 3. ovoga članka, u postupke optimizacije iz stavka 4. ovoga članka te stručnog osposobljavanja osoba iz stavka 5. ovoga članka bit će propisani Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.“ Prihvaćen Članak 27. Zakona mijenja se na nači da se dodaju stavci: „(3) U dijagnostičke preglede te intervencijske i terapijske postupke u medicini i dentalnoj medicini koji se provode uporabom izvora ionizirajućeg zračenja mora biti uključen stručnjak za medicinsku fiziku. (4) Stručnjak za medicinsku fiziku mora biti uključen u postupak optimizacije pregleda i postupaka iz stavka 3. ovoga članka. (5) Stručnjak za medicinsku fiziku mora biti uključen u stručno osposobljavanje osoba koje sudjeluju u provedbi pregleda i postupaka iz stavka 3. ovoga članka o primjeni mjera radiološke sigurnosti. (6) Stručnjak za medicinsku fiziku mora biti uključen u analizu događaja koji uključuju ili bi mogli uključivati neželjeno ili nenamjerno medicinsko ozračenje. (7) Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezan je prema potrebi savjetovati se sa stručnjakom za medicinsku fiziku. (8) Uvjeti kojima mora udovoljavati stručnjak za medicinsku fiziku, odgovornosti stručnjaka za medicinsku fiziku, način i opseg uključenosti stručnjaka za medicinsku fiziku u preglede i postupke iz stavka 3. ovoga članka, postupke optimizacije iz stavka 4. ovoga članka, stručnog osposobljavanja osoba iz stavka 5. ovoga članka te analizu događaja iz stavka 6. ovoga članka bit će propisani pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.“. Dodaje se i definicija medicinskog fizičara. Dodaju se i prekršajne odredbe vezano uz uključenost stručnjaka za medicinsku fiziku.
11 Marija Surić Mihić ZAKON, Članak 18. Mislim da bi formulaciju „obvezni su informirati“ trebalo zamijeniti s „obvezni su osigurati informiranje“. Naime, trenutačna formulacija pretpostavlja da nositelj ili korisnik ima zaposlene stručnjake koji su kvalificirani i mogu pružiti sve tražene informacije. Formulacija osigurati informiranje obvezuje nositelja odobrenja da osigura kvalificirane stručnjake koji mogu pružiti sve potrebne informacije, a koji ne moraju biti njegovi zaposlenici. Nije prihvaćen Obveza nositelja odobrenja i korisnika je informirati radnika, a obveza je preuzeta iz članka 15. BSS Direktive. Odabir načina na koji će to provesti i kasnije dokazati da je radnik informiran ostavlja se nositelju odobrenja i korisniku.
12 Ivan Banić ZAKON, Članak 18. Dodati podstavke koji glase: - obrazovanje radi osvješćivanja kulture nuklearne sigurnosti i kulture nuklearnog fizičkog osiguranja - obrazovanje o mjerama nuklearnog fizičkog osiguranja. Djelomično prihvaćen Dodaju se podstavci koji glase: - obrazovanje radi osvješćivanja kulture nuklearne sigurnosti i kulture nuklearnog osiguranja - obrazovanje o mjerama nuklearnog osiguranja.
13 Marija Surić Mihić ZAKON, Članak 19. Izmjene i dopune članka 36. u svezi odgovornosti i obveza osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja značajno premašuju trenutačne obveze i znanja iz područja radiološke sigurnosti većine trenutačno imenovanih osoba odgovornih za zaštitu od zračenja u nositeljima odobrenja u Republici Hrvatskoj, osobito što se tiče osposobljavanja radnika vezano uz primjenu mjera radiološke sigurnosti, provođenje procjena itd. Nadalje, nije jasno što znači uspostavlja planove rada (čijeg), savjetuje i komentira u vezi s planovima rada, itd. Nije prihvaćen Navedeni članak prenosi zahtjeve dane u članku 84. BSS Direktive.
14 Marija Surić Mihić ZAKON, Članak 21. U stavku 1 točke (a) i (f) se preklapaju. Predlažem da točka (a) glasi: „ispitivanje i provjeru zaštitnih sredstava te redovitu provjeru mjernih instrumenata u svrhu utvrđivanja njihovog uporabnog stanja i pravilne uporabe. Točka (f) bi tada glasila “ redovito umjeravanje mjernih instrumenata“. Pri tome naglašavam da stručnjaci za zaštitu od ionizirajućeg zračenja u načelu ne provode umjeravanje mjernih instrumenata već umjeravanje treba biti provedeno u skladu s propisima u mjeriteljstvu, u ovlaštenom umjernom laboratoriju. Nadalje dodala bih da Nositelj odobrenja treba tražiti savjet stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja u svezi ispravne klasifikacije izloženih radnika. Djelomično prihvaćen Točka (e) briše se. Točke (a) i točka (f) koja postaje točka (e) mijenjaju se tako da glase: „(a) pregled i ispitivanje te redovitu provjeru djelotvornosti zaštitnih sredstava i tehnika, „ „(e) pregled i ispitivanje te redovito umjeravanje mjernih instrumenata i redovitu provjeru u svrhu utvrđivanja njihovog uporabnog stanja i pravilne uporabe.“. Ovaj članak govori o obvezama nositelja odobrenja i korisnika u smislu savjetovanja sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja te ne predviđa da stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja i provodi provjere ili ispitivanja.
15 Ivan Banić ZAKON, Članak 28. Naslov iznad članka 66. i članak 66. mijenjaju se i glase: NUKLEARNO FIZIČKO OSIGURANJE IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA, NUKLEARNIH POSTROJENJA i POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA, ISKORIŠTENIH IZVORA I ISTROŠENOG NUKLEARNOG GORIVA TE TRANSPORTA NUKLEARNIH I DRUGIH RADIOAKTIVNIH MATERIJALA Članak 66. (1) Nositelji odobrenja snose primarnu odgovornost za provedbu nuklearnog fizičkog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja, nuklearnih postrojenja i postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva te snose troškove njihove provedbe. (2) Nositelji odobrenja dužni su izraditi plan nuklearnog fizičkog osiguranja i provoditi mjere nuklearnog fizičkog osiguranja za postrojenja, materijale ili aktivnosti u skladu s planom. (3) Plan nuklearnog fizičkog osiguranja i sve njegove izmjene odobrava ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ili ministarstvo nadležno za obranu nakon što ga je DZRNS pregledao i izdao pismenu suglasnost. (4) Plan nuklearne sigurnosti je povjerljivi dokument koji oznaku tajnosti dobiva sukladno zakonu koji uređuje tajnost podataka. (5) Vrsta i opseg mjera nuklearnog fizičkog osiguranja određuje se u planu nuklearnog fizičkog osiguranja na osnovu prijetnje predviđene projektnom osnovom, klasifikacije nuklearnih i radioaktivnih materijala kao meta neovlaštenog uklanjanja ili sabotaže, te mogućih učinaka i posljedica zlouporabe, uzimajući u obzir pristup temeljen na informiranosti o rizicima, poput stupnjevanog pristupa i obrane po dubini. Sastavni dio plana nuklearnog fizičkog osiguranja je plan računalne sigurnosti kao i plan postupanja u izvanrednim situacijama, koji se primjenjuje kada je postrojenje ili transport napadnut. (6) DZRNS je dužan temeljem procjene prijetnje razviti prijetnju predviđenu projektnom osnovom (DBT – design basis threat) te je povremeno ili u slučaju iznenadne promjene sigurnosne situacije ažurirati. DZRNS je također dužan razviti projektiranu prijetnju (DBT) za prijevoz nuklearnog i radioaktivnog materijala. DBT je povjerljivi dokument i nosi oznaku tajnosti sukladno zakonu o tajnosti podataka. Projektiranu prijetnju DZRNS dostavlja relevantnim nositeljima odobrenja. (7) Procjenu prijetnje izrađuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove (policija) na temelju sigurnosno relevantnih podataka Sigurnosno-obavještajne agencije i Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. Procjena prijetnje je povjerljivi dokument i nosi oznaku tajnosti sukladno zakonu o tajnosti podataka. Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove (policija) svake godine te ukoliko zabilježi rast prijetnje ili na zahtjev DZRNS-a pregledava procjenu prijetnje, te istu dostavlja Zavodu radi ažuriranja projektirane prijetnje. (8) Ukoliko dođe do promjene projektirane prijetnje, nositelji odobrenja iz prvog stavka moraju žurno ažurirati plan nuklearnog fizičkog osiguranja. Svaku promjenu ili dodatak planu nuklearnog fizičkog osiguranja dostavljaju na suglasnost i odobrenje sukladno stavku 3. (9) U nekim postrojenjima, područjima ili djelatnostima mogu raditi samo osobe koje ispunjavaju opće uvjete propisane ovim Zakonom i za koje ne postoje sigurnosne zapreke. Sigurnosne zapreke utvrđuju se provedbom sigurnosnih provjera u skladu s odredbama Zakona o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“ br. 85/2008 i 86/2012). (10) Prije početka rada i tijekom rada radnika vanjskog izvođača, nositelj odobrenja mora uspostaviti sustav sigurnosne provjere kod vanjskog izvođača u skladu s ovim Zakonom. Djelomično prihvaćen Naslov iznad članka 66. i članak 66. mijenjaju se i glase: NUKLEARNO OSIGURANJE IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA, NUKLEARNIH POSTROJENJA i POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA TE PRIJEVOZA NUKLEARNIH I DRUGIH RADIOAKTIVNIH MATERIJALA Članak 66. (1) Nositelji odobrenja snose primarnu odgovornost za provedbu nuklearnog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja, nuklearnih postrojenja i postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te snose troškove njihove provedbe. (2) Nositelji odobrenja dužni su izraditi Plan nuklearnog osiguranja i provoditi mjere nuklearnog osiguranja za postrojenja i djelatnosti u skladu s planom. (3) Plan nuklearnog osiguranja i sve njegove izmjene odobrava ministarstvo nadležno za unutarnje poslove i/ili ministarstvo nadležno za obranu nakon što ga je Zavod pregledao i izdao pismenu suglasnost. (4) Plan nuklearnog osiguranja je povjerljivi dokument koji oznaku tajnosti dobiva sukladno zakonu koji uređuje tajnost podataka. (5) Vrsta i opseg mjera nuklearnog osiguranja određuje se u Planu nuklearnog osiguranja na osnovu Prijetnje predviđene projektnom osnovom, kategorijama nuklearnih materijala i radioaktivnih izvora koji su potencijalna meta neovlaštenog uklanjanja ili sabotaže, te mogućih učinaka i posljedica zlouporabe, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na informiranosti o rizicima kao što su Stupnjeviti pristupa i Obrana po dubini u nuklearnom osiguranju. Sastavni dio Plana nuklearnog osiguranja je Plan kibernetičke sigurnosti kao i Plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja. (6) Zavod je dužan temeljem Procjene prijetnje izraditi Prijetnju predviđenu projektnom osnovom te je povremeno ili u slučaju iznenadne promjene sigurnosne situacije ažurirati. Zavod je također dužan razviti Prijetnju predviđenu projektnom osnovom za prijevoz nuklearnog materijala i radioaktivnih tvari. To je povjerljivi dokument i nosi oznaku tajnosti sukladno zakonu o tajnosti podataka. Prijetnju predviđenu projektnom osnovom Zavod dostavlja relevantnim nositeljima odobrenja. (7) Procjenu prijetnje izrađuju tijela državne uprave nadležna za poslove obrane, unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti na temelju sigurnosno relevantnih podataka, informacija dobivenih od tijela nadležnih za provedbu zakona i iz javno dostupnih izvora. Procjena prijetnje je povjerljivi dokument i nosi oznaku tajnosti sukladno zakonu koji uređuje tajnost podataka. Procjena prijetnje se pregledava svake godine, a u slučaju zabilježenog porasta prijetnje ili na zahtjev Zavoda i češće, te se istu dostavlja Zavodu radi ažuriranja Prijetnje predviđene projektnom osnovom. (8) Ukoliko dođe do promjene Prijetnje predviđene projektnom osnovom, nositelji odobrenja iz stavka 1. ovoga članka moraju žurno ažurirati Plan nuklearnog osiguranja. Svaku promjenu ili dodatak Planu nuklearnog osiguranja dostavljaju na suglasnost i odobrenje sukladno stavku 3. ovoga članka. (9) U nekim postrojenjima ili djelatnostima, s pojedinim kategorijama nuklearnog materijala i radioaktivnih izvora, mogu raditi samo osobe koje ispunjavaju opće uvjete propisane ovim Zakonom i za koje ne postoje sigurnosne zapreke. Sigurnosne zapreke utvrđuju se provedbom sigurnosnih provjera u skladu s odredbama zakona kojim se reguliraju sigurnosne provjere. Postrojenja, djelatnosti te kategorije nuklearnog materijala i radioaktivnih izvora s kojima mogu raditi samo osobe za koje ne postoje sigurnosne zapreke propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda. (10) Prije početka rada i tijekom rada vanjskog izvođača, nositelj odobrenja mora uspostaviti sustav sigurnosne provjere kod vanjskog izvođača u skladu s ovim Zakonom.
16 Ivan Banić ZAKON, Članak 29. Dodaju se članci 66.a, 66.b, 66.c koji glase: Članak 66.a Pravilnici o nuklearnom fizičkom osiguranju (1) Ravnatelj DZRNS-a uz suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove ili ministra nadležnog za obranu pravilnikom propisuje: - klasifikaciju nuklearnih postrojenja i nuklearnih i radioaktivnih materijala, radioaktivnih izvora i radioaktivnog otpada te mogući utjecaji i posljedice zlouporaba - imajući u vidu gornju klasifikaciju, vrstu i obuhvat mjera nuklearnog fizičkog osiguranja, - sadržaj plana nuklearnog fizičkog osiguranja uključujući plan računalne sigurnosti i plan postupanja u izvanrednim situacijama - način i obuhvat izvješćivanja o događajima koji ugrožavaju nuklearno fizičko osiguranje - potrebnu izobrazbu osoba koje imaju pristup nuklearnim ili radioaktivnim materijalima, te drugi uvjeti za provjedbu mjera nuklearnog fizičkog osiguranja - vrsta postrojenja, područja ili djelatnosti za koje je potrebno provesti sigurnosnu provjeru radnika i osoba Članak 66.b Povrat radioaktivnog materijala ili nuklearnog materijala izvan regulatornog nadzora (1) DZRNS je glavno tijelo tehničke podrške odgovorno za povrat (recovery) i reagiranje u slučaju krađe, nezakonitog oduzimanja, ili pronalaska radioaktivnog ili nuklearnog materijala izvan regulatornog nadzora kao i za nuklearno fizičko osiguranje takvog materijala. (2) Tko god raspolaže saznanjima da se radioaktivni ili nuklearni materijal nalazi izvan regulatornog nadzora, ili je otkrio da se radioaktivni ili nuklearni materijal nalazi izvan regulatornog nadzora, ili zna za situaciju ili nesreću s radioaktivnim materijalom koja bi mogla dovesti do znatnog rizika po sigurnost i fizičku sigurnost stanovništva i okoliša, mora odmah, bez razumne odgode, o tome obavijestiti DZRNS. (3) DZRNS je glavno tijelo tehničke podrške nadležnim tijelima za razvoj nacionalne strategije za hitno stjecanje ili vraćanje nadzora ili povrat radioaktivnog ili nuklearnog materijala koji je izvan regulatornog nadzora, uključujući njegovo vraćanje pod nadzor i osiguravanje sigurnosti i fizičkog osiguranja stanovništva i zaštitu okoliša. Članak 66.c Međunarodna suradnja i pomoć na području nuklearnog fizičkog osiguranja (1) U slučaju krađe, razbojništva ili drugog nezakonitog otuđenja ili vjerodostajne prijetnje (credible threat) nezakonitog otuđenja radioaktivnog ili nuklearnog materijala, DZRNS može čim prije putem nadležnih tijela obavijestiti druge relevatne zemlje ili međunarodne organizacije na koje bi okolnosti takvog događaja mogle utjecati. (2) U slučaju vjerodostojne prijetnje ili sabotaže nuklearnog (ili radioaktivnog) materijala ili nuklearnog postrojenja, DZRNS može o toj prijetnji čim prije putem nadležnih tijela obavijestiti druge relevatne zemlje na koje bi takav događaj mogao utjecati ili međunarodne organizacije, a sve u cilju sprječavanja sabotaže. (3) U slučaju krađe ili drugog nezakonitog otuđenja radioaktivnog ili nuklearnog materijala, DZRNS može putem nadležnog tijela zatražiti uspostavu potrebne suradnje i pomoći radi povrata i zaštite takvog radioaktivnog ili nuklearnog materijala s bilo kojom zemljom ili međunarodnom organizacijom koja to zatraži. (4) U slučaju sabotaže nuklearnog materijala ili nuklearnog postrojenja, DZRNS može čim prije putem nadležnog tijela informirati druge zemlje koje će vjerojatno biti radiološki pogođene te utvrditi potrebne vidove suradnje i pomoći bilo kojoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja to zatraži, a kako bi se radiološke posljedice takvog događaja svele na najmanju moguću mjeru ili ublažile. (5) DZRNS može putem nadležnog tijela IAEA-i prenijeti informacije o događajima u kojima se zbila krađa, razbojništvo ili drugo nezakonito otuđivanje radioaktivnog ili nuklearnog materijala, nuklearno relevantnog predmeta ili tehnologije, ili sabotaža nuklearnog materijala ili nuklearnog postrojenja ili vjerodostojna prijetnja o istom. Djelomično prihvaćen Članak 66.a Pravilnik o nuklearnom osiguranju Ravnatelj zavoda uz suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove ili ministra nadležnog za obranu pravilnikom propisuje: - kategorizaciju nuklearnih postrojenja i nuklearnih materijala, radioaktivnih izvora te mogući utjecaji i posljedice zlouporaba - imajući u vidu gornju kategorizaciju, vrstu i obuhvat mjera nuklearnog osiguranja, - sadržaj Plana nuklearnog osiguranja uključujući Plan kibernetičke sigurnosti i Plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja - način i obuhvat izvješćivanja o događajima koji ugrožavaju nuklearno osiguranje - potrebnu izobrazbu osoba koje imaju pristup nuklearnim materijalima ili radioaktivnim tvarima, te druge uvjete za provedbu mjera nuklearnog osiguranja - vrstu postrojenja ili djelatnosti te kategorije nuklearnog materijala i radioaktivnih izvora za koje je potrebno provesti sigurnosnu provjeru radnika Članak 66.b Povrat radioaktivnih tvari ili nuklearnog materijala izvan regulatornog nadzora (1) Zavod je glavno tijelo tehničke podrške odgovorno za povrat i reagiranje u slučaju krađe, nezakonitog oduzimanja, ili pronalaska radioaktivnih tvari ili nuklearnog materijala izvan regulatornog nadzora kao i za nuklearno osiguranje takvog materijala. (2) Tko god raspolaže saznanjima da se radioaktivne tvari ili nuklearni materijal nalaze izvan regulatornog nadzora ili zna za situaciju ili nesreću s radioaktivnim materijalom koja bi mogla dovesti do znatnog rizika po sigurnost i fizičku sigurnost stanovništva i okoliša, mora odmah, bez odgode, o tome obavijestiti zavod. (3) Zavod je glavno tijelo tehničke podrške nadležnim tijelima za razvoj svih strateških dokumenta za uspostavljanje ili vraćanje nadzora, povrat radioaktivnih tvari ili nuklearnog materijala koji su izvan regulatornog nadzora i osiguravanje sigurnosti i fizičkog osiguranja stanovništva i zaštitu okoliša. Članak 66.c Međunarodna suradnja i pomoć na području nuklearnog osiguranja (1) U slučaju krađe ili drugog nezakonitog otuđenja ili vjerodostojne prijetnje nezakonitog otuđenja radioaktivnih tvari ili nuklearnog materijala, zavod može putem nadležnih tijela obavijestiti druge relevantne države ili međunarodne organizacije na koje bi okolnosti takvog događaja mogle utjecati. (2) U slučaju vjerodostojne prijetnje ili sabotaže radioaktivnih tvari, nuklearnog materijala ili nuklearnog postrojenja, Zavod može o toj prijetnji putem nadležnih tijela obavijestiti druge relevantne države na koje bi takav događaj mogao utjecati ili međunarodne organizacije, a sve u cilju sprječavanja sabotaže. (3) U slučaju krađe ili drugog nezakonitog otuđenja radioaktivnih tvari ili nuklearnog materijala, Zavod može putem nadležnog tijela zatražiti uspostavu potrebne suradnje i pomoći radi povrata i zaštite takvog materijala s bilo kojom državom ili međunarodnom organizacijom koja to zatraži. (4) U slučaju sabotaže nuklearnog materijala ili nuklearnog postrojenja, Zavod može čim prije putem nadležnog tijela informirati druge države koje će vjerojatno biti radiološki pogođene te utvrditi potrebne vidove suradnje i pomoći bilo kojoj državi ili međunarodnoj organizaciji koja to zatraži, a kako bi se radiološke posljedice takvog događaja svele na najmanju moguću mjeru ili ublažile. (5) Zavod može putem nadležnog tijela IAEA-i prenijeti informacije o događajima u kojima se dogodila krađa, razbojništvo ili drugo nezakonito otuđivanje radioaktivnih tvari ili nuklearnog materijala, nuklearno relevantnog predmeta ili tehnologije, sabotaža nuklearnog materijala ili nuklearnog postrojenja ili vjerodostojna prijetnja o istom.
17 Ivan Banić ZAKON, Članak 43. Točka 19. mijenja se i glasi: 19. ne provede nuklearno fizičko osiguranje izvora ionizirajućeg zračenja, nuklearnih postrojenja i postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (članak 66. stavak 1.) Djelomično prihvaćen Točka 19. mijenja se i glasi: 19. ne provede nuklearno osiguranje izvora ionizirajućeg zračenja, nuklearnih postrojenja i postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora (članak 66. stavak 1.)
18 Ivan Banić ZAKON, Članak 45. Pravilnik o odobrenjima i dozvolama za uporabu i promet izvora ionizirajućeg zračenja (NN 71/12), (NN 89/13) definira da u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nositelj odobrenja i korisnik obvezan je o tome u pisanom obliku obavijestiti Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost u roku od 15 dana od dana prestanka obavljanja djelatnosti. Isto se odnosi i na prijavu/odjavu izvora. Definitivno bi ova odredna trebala biti i u prekršajnom dijelu zakona kao prekršaj nječinjenjem. Djelomično prihvaćen Zakon će se izmijeniti na način da izrijekom obvezuje na prijavu/odjavu izvora ionizirajućeg zračenja, kao i na obavješćivanje o prestanku njihove uporabe te na prestanak obavljanja djelatnosti. Sukladno tome, dodat će se i odgovarajuće prekršajne odredbe.
19 Ivan Banić ZAKON, Članak 47. U stavku 1. dodati riječi „članka 66.a“. U stavku 3. riječi „članka 29.“ zamijeniti riječima „članka 28.“. Prihvaćen Prihvaća se.