Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Tekija d.o.o. za obavljanje vodnih usluga | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Zakon o gradnji općenito nije prilagođen izgradnji vodno-komunalnoj infrastrukture ( vodovod i kanalizacija), plinskoj mreži, odnosno linijskim građevinama koje prolaze preko desetaka ili stotine čestica u vlasništvu JLS, fizičkih osoba, Hrvatskih voda, Hrvatskih i županijskih cesta, Hrvatskih voda. Rješavanje imovinko-pravnish stvari je ponekad nemoguća misija u realnom vremenu. Često su vlasnici nedostupni, umrli, nisu proveli postupak upisa u ZK ili sl. Ovo često sprečava ishođenje građevinskih dozola i početak prijava projekata za sufinanciranje sredstvima EU u skladu s Planom provedbe vodno-komunalnih direktiva koje je donijela Vlada RH i uskladila s EU. Uz prekomplicirane procedure prijava projekata za sufinaciranje ovo je jedan od glavnih razloga kašnjenja zbog kojih će sigurno doći do kašnjenja izgradnje pojedinih aglomeracija i eventualno plaćanje penala. Kašnjenje je danas već evidentno.Trebalo bi općenito pojednostaviti procedure ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola za linijske građevine ( vodovod, kanalizacija, plin, ....). U raspravu uključiti Hrvatsku grupaciju vodovoda i kanalizacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na prijedlogu. |
| 2 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Stajalište Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG) je da su rješenja predložena u tekstu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI pozitivan pomak prema boljem i jasnijem određivanju pojedinih zakonskih odredbi te da će omogućiti bolje i lakše investicijsko poslovanje. U svrhu reguliranja pravilnog, stručnog i društveno odgovornoga obavljanja dijela geodetskih poslova, u okviru sadržaja ovog Zakona, mišljenja smo da je dio postojećih odredbi, te predloženih izmjena i dopuna potrebno još dodatno doraditi, čime bi se dobilo bolje i cjelovitije zakonsko rješenje. U nastavku dajemo osvrt na prijedloge izmjena i dopuna Zakona o gradnji (prema člancima Zakona). Podržavamo predložene promjene (čl.4) kojima se smanjuje broj skupina u koje se razvrstavaju građevine jer se time omogućava bolje snalaženje svih sudionika u gradnji, pojednostavljuje ishođenje potrebne dokumentacije i sam postupak gradnje. Podržavamo izmjenu (čl.19) glede bolje definicije dopuštenih odstupanja gradnje zgrada i ostalih građevina čime se omogućava izgradnja bez dodatnih troškova usklađivanja i izmjena projektne dokumentacije (kakvo je trenutno stanje u praksi, pogotovo kod izgradnje projekata infrastrukture te linijskih građevina npr. prometnica), a sve za potrebe ishođenja uporabne dozvole. I nadalje smo mišljenja da je pri gradnji zgrada i u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, potrebno uvesti tolerancije odstupanja vezane na točnost smještaja (iskolčenja) tih građevina u prostoru, prema pravilima struke. Primjena odredbi u dijelu o smještaju građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru (kako je navedeno u čl.71 i čl.72) moguća je jedino u mjeri kvalitete i točnosti podataka podloga, pogotovo imajući u vidu lošu usklađenost katastarskih planova sa stvarnim stanjem u prostoru na području većeg dijela Republike Hrvatske. Predložene odredbe provedive su za područja u kojima ta usklađenost postoji, a u ostalim slučajevima potrebna je ocjena usklađenosti tj. ocjena kvalitete podataka podloga (katastarskog plana, HOK 1:5000, ortofoto karte) prije korištenja za prikaz, te izrada odgovarajućih geodetskih podloga (situacija građevine). Na toj novo izrađenoj podlozi, za čiju kvalitetu odgovara ovlašteni potpisnik geodetske struke, prikazuje se smještaj građevine na građevinskoj čestici ili zahvatu u prostoru, i koristi kao sastavni dio arhitektonskog projekta i/ili građevinskog projekta. Odredbama (iz čl.106. kao i prijavi početka građenja iz čl.131.) se i nadalje daje mogućnost početka građenja i prije formiranja građevinske čestice, a odnosi se na građenje građevine za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica. Iako navedeno daje mogućnosti investitoru da relativno brzo započne gradnju, i prije rješavanja svih imovinskih odnosa, postoji mogućnost da se time u konačnici dodatno oduži i poskupi takav postupak, pa bi se uz takvo rješenje trebao ipak staviti i neki krajnji rok. Podržavamo odredbe prijedloga Zakona o zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole (čl.137) koje je potrebno vremenski uskladiti sa rokovima za izradu samih elaborata te prijavama tehničkog pregleda, naročito za složenije infrastrukturne i linijske građevine. Rečenim odredbama za ishođenje uporabne dozvole potrebna je formirana građevinska čestica, što je dobro, jer se izbjegava nevoljkost investitora u rješavanju imovinskih odnosa, bilo to za geodetski projekt ili za obuhvat zahvata u prostoru. U slučaju ishođenja privremenih uporabnih dozvola građevina od interesa za RH (što rješava pitanje uporabe građevine, ali ne i imovinskih odnosa), bilo bi dobro propisati neki krajnji rok važenja takvih dozvola, kako bi se potaknuo investitor na završetak postupka otkupa zemljišta. Također podržavamo odredbe o evidentiranju građevina (čl.148a) za koje nije izdana uporabna dozvola (na zahtjev stranke, te kroz katastarske izmjere ili reambulaciju) jer je evidentiranje stvarnog stanja u prostoru od iznimne važnosti za kvalitetu katastarskog operata. Smatramo da zakonodavac ovim postupa na ispravan način, tako da se evidentiraju sve građevine, te da to evidentiranje nije ujedno i dokaz zakonitosti i uporabljivosti. Ovakve izmjene već su duže vrijeme tražene od strane geodetske struke. Napominjemo da radi jedinstvenog postupanja ovakve predložene izmjene Zakona treba uskladiti i sa drugim propisima kojima je regulirana geodetska djelatnost, kako onima važećima tako i onima u postupku donošenja. Podržavamo i brisanje odredbe (čl.182 st.5) za građevine izgrađene na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine čime se u istovjetni položaj stavljaju svi sudionici i investitori u gradnji. Kako stanje sustava zemljišnih evidencija u Republici Hrvatskoj i dalje nije na razini potreba hrvatskog društva, smatramo da se u svim budućim izmjenama i dopunama postojeće zakonske regulative o tome treba voditi posebna briga. Sve navedeno u ovom očitovanju HKOIG-a, dano je sa ciljem unapređenja zakonskih propisa, te otklanjanja uočenih problema i nedostataka u primjeni važećeg Zakona o gradnji, kao i predloženih izmjena i dopuna Zakona o gradnji. Pri svim ovim te ostalim izmjenama propisa treba imati u vidu i skore promjene u načinu izrade, predaje, ovjere i korištenja geodetskih elaborata i projekata, koje će nastati uvođenjem digitalnog geodetskog elaborata. HKOIG ističe potrebu daljnje suradnje, te zajedničkog djelovanja na pitanjima od interesa za geodetsku struku, u smjeru čvršće povezanosti i bolje usklađenosti zemljišnih registara (međusobno i sa stvarnim stanjem) te učinkovitijeg funkcioniranja sustava sa ciljem postizanja najboljih rješenja za struku i društvo u cjelini. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da je pri gradnji zgrada i u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, potrebno uvesti tolerancije odstupanja vezane na točnost smještaja (iskolčenja) tih građevina u prostoru, prema pravilima struke. |
| 3 | Luka Čarapović | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Hrvatska komora inženjera strojarstva daje očitovanje na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji 1. Članak 2. Prijedloga Određivanjem novih skupina građevina, potrebno je za skupinu 3. odrediti da se radi o građevinama za koje uz mogućnost građenja bez građevinske dozvole ne treba izrada glavnog projekta. Obrazloženje: Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14, 41/15 i 75/15) određeno je da se pojedine građevine mogu graditi odnosno izvoditi s ili bez glavnog projekta. Predlaže se potonja varijanta. 2. Članak 5. Prijedloga U članku 22., stavak 1., podstavak 1., 2. i 3.: riječi "grijanje prostora" brisati. Obrazloženje: kotlovi se u sustavima grijanja dimenzioniraju osim za potrebe grijanja prostora i za ostale potrebe, prvenstveno za grijanje potrošne tople vode i kao takvi predstavljaju zajednički izvor topline. S obzirom na svrhu pregleda sustava grijanja te nemogućnost podjele po pojedinim namjenama zajedničkog izvora, smatramo opravdanim predložene izmjene. 3. Članak 5. Prijedloga U članku 22., stavak 1. potrebno je obuhvatiti i kaskadne sustave za grijanje i definirati ga kao jednu jedinicu koja je definirana pojmom kotao. Iz tog razloga predlaže se umjesto navođenja „jednog ili više kotlova“ definirati ukupnu snagu ili dodati gore navedene kaskadne sustave. Obrazloženje: Predloženim tekstom izjednačujemo, na primjer, stambenu jedinicu s uređajem učinka 24 kW s kotlovnicom s kaskadno vezanim uređajima višestruko veće snage (npr. 6 uređaja učinka 80 kW = 480 kW). Isto tako kotlovnicu s više pojedinačnih kotlova učinka manjeg od 100 kW dovodimo u „povoljniji“ položaj u usporedbi s kotlovnicom istog učinka s jednim ili više kotlova, ali pojedinačne snage veće od 100 kW. 4. Članak 5. Prijedloga U članku 22., stavak 3.: riječi "mehaničku klimatizaciju" zamjenjuju se riječima "ventilacije, djelomične ventilacije i klimatizacije kod kojih je strujanje zraka potpomognuto djelovanjem dodatne mehaničke energije", a riječi "klima komore" zamjenjuju se riječju "sustave". Obrazloženje: Sustavi klimatizacije predstavljaju isključivo "sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka …" (mora biti omogućena regulacija sva tri parametra da sustav ispunjava uvjet naziva klimatizacija), a čime su isključeni svi ostali sustavi ventilacije i djelomične klimatizacije koji u stvarnosti predstavljaju najveći broj sustava obrade zraka. Terminologiju i obuhvat sustava preuzeti iz Tehničkog propisa o sustavima ventilacije, djelomične ventilacije i klimatizacije zraka (NN 03/07). Ujedno se predlaže u pojmovnik Zakona o gradnji (članak 3. stavak 1.) dodati i pojmove sustav ventilacije i sustav djelomične klimatizacije. 5. Članak 5. Prijedloga U članku 22., stavak 1. potrebno je obuhvatiti i sustave dizalica topline koje se koriste kako za zagrijavanje prostora tako i za pripremu potrošne tople vode. Obrazloženje: Člankom niti na koji način nisu obuhvaćeni sustavi za grijanje primjenom dizalica topline, odnosno obnovljivih izvora energije. Dio tih sustava obuhvaćen je stavkom 3. istog članka, ali samo u slučaju ako se koristi kao sustav za hlađenje. 6. Članak 6. Prijedloga U članku 23., stavak 1., podstavak 4: riječi "ili jedno ograničeno vrijeme u godini" brišu se. Obrazloženje: rokom korištenja manje od 4 mjeseca i očekivane potrošnje energije manje od 25% za razdoblje od čitave godine u dovoljnoj mjeri je definiran uvjet. 7. Članak 8. Prijedloga U članku 28., stavak 4.: riječi "ili klimatizacije" brišu se. Obrazloženje: Zgrade s klimatizacijom po pojmovniku Pravilnika o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja, sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (NN 73/15) ne pripadaju zgradama s jednostavnim tehničkim sustavom. 8. Članak 8. Prijedloga U članku 28., stavak 4.: briše se! Obrazloženje: Neovisno o gradivu Modula 1, smatramo da isti ne može zamijeniti školovanje i višegodišnje iskustvo u strojarskoj struci za potrebe redovitog pregleda sustava grijanja, hlađenja i/ili klimatizacije, neovisno o navedenoj snazi ili složenosti tehničkog sustava. 9. Članak 9. Prijedloga U članku 29., stavak 1. i stavak 2., iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak koji glasi "5. ima položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva". Obrazloženje: ovim dodatnim uvjetom osigurala bi se dodatna kvaliteta obavljanja posla. 10. Članak 13. Prijedloga Članak 40.: Predlaže se uvođenje evidencije nevažećih certifikata te posljedično kaznenih odredbi u slučaju određenog broja nevažećih certifikata. 11. Članak 16. Prijedloga U članku 50., stavak 2. riječi "iz 2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima " iz 3. skupine". Obrazloženje: navedene građevine nakon izgradnje moguće je staviti na tržište i na taj način zaobići uvjete sukladno članku 49., stavak 1. Drugim riječima, fizička osoba iz članka 50., stavak 2. Zakona o gradnji, nakon izgradnje stambene ili višestambene zgrade za svoje potrebe, istu može staviti na tržište. Uz navedeno predlaže se i ograničenje za građevine iz skupine 3., jer se postavlja pitanje, na koji način ovlaštena osoba koja nije strojarske struke može izraditi glavni projekt npr. podzemnog i nadzemnog spremnika goriva do 10m3 ili bazen sa svom potrebnom opremom površine do 100 m2. Ovdje je potrebno pozvati se i na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) u kojem su definirane zadaće struka čime odredbe ovoga članka nisu u skladu s istima, a obavljanje zadaća druge struke čini prema aktima komora u graditeljstvu težu povredu dužnosti. 12. Članak 19. Prijedloga Predlaže se brisanje članka 72., stavak 1. Obrazloženje: kao i kod točke 11., postavlja se pitanje, na koji način ovlaštena osoba koja nije strojarske struke može izraditi glavni projekt npr. podzemnog i nadzemnog spremnika goriva do 10m3 ili bazen sa svom potrebnom opremom površine do 100 m2, a da isti ispunjava sve zakonom propisane uvjete i sigurnost u korištenju. 13. Članak 20. Prijedloga U članku 74., stavak 3. iza riječi "1.", a ispred riječi „skupine“ dodati riječi "i 2.". Obrazloženje: nepostojanje izvedbenog projekta u proteklom razdoblju od kada je na snazi Zakon o gradnji, rezultiralo je brojnim poteškoćama kod izgradnje i provođenja stručnog nadzora, te stoga smatramo da sastavni dio dokumentacije na gradilištu mora biti i izvedbeni projekt. 14. Članak 20. Prijedloga Konkretnije opisati definiciju „Izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu“. Obrazloženje: radi mogućnosti različitog tumačenja ovog stavka postavlja se pitanje granice pojma „usklađenosti“. Npr., da li se promjena pozicije strojarske opreme u zgradi (radijatora, ventilokonvektora, trasa instalacija i sl.) definira neispunjenje uvjeta da izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu? 15. Članak 60. Prijedloga U članku 171., stavak 1., podstavak 1: riječ "klimatizacije" zamjenjuju se riječima "ventilacije, djelomične ventilacije i klimatizacije". Obrazloženje: Usklađenje s točkom 4. ovog Očitovanja. Napomene na članke Zakona o gradnji koji nisu predmet Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji: 16. Članak 21. ZOG Dodatno naglasiti ulogu i svrhu Elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom. Obrazloženje: U praksi ovaj elaborat ne ispunjava svoju svrhu te se predlaže da se uz obvezu njegove izrade definira i dodatno postupanje. Npr. izrada prije definiranja samog projekta kako bi investitor na osnovu podataka iz elaborata mogao donijeti odluku o odabiru energetskog sustava za svoju građevinu. Izrada elaborata zajedno s glavnim projektom kojim je već sve definirano čini elaborat svrhom samoj po sebi te samo zahtijeva vrijeme projektanta koji u pravilu nije moguće naplatiti. 17. Članak 67. ZOG Razmotriti ponovno uvođenje projekta izvedenog stanja (izvedbenog projekta s unesenim svim izmjenama i dopunama nastalim tijekom građenja), u okviru dopuštenih odstupanja, a kako bi se jednoznačno definirala nadležnost odgovorne osobe za izradu takve vrste projekta | Djelomično prihvaćen | 2. Prijedlog: Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog nije u skladu sa Direktivom o energetskim svojstvima zgrada. 3. Prijedlog: Prihvaća se. Izmjenama se drugačije tretiraju kotlovi ukupne snage ispod od one iznad 100kW. 4. Prijedlog: Ne prihvaća se. Stavak se briše, biti će predmet budućih izmjena. 5. Prijedlog: Ne prihvaća se. Nije u skladu sa Direktivom o energetskim svojstvima zgrada. 6. Prijedlog: Prihvaća se. 8. Prijedlog: Prihvaća se. 9. Prijedlog: Ne prihvaća se. Propisivanjem dodatnog uvjeta polaganja stručnog ispita nepotrebno bi se opteretilo fizičke osobe koje podnose zahtjeve za dobivanje ovlaštenja. Udovoljavanjem već postojećim propisanim uvjetima osigurava se stručnost i kvaliteta obavljanja posla. 10. Prijedlog: Ne prihvaća se. Evidencija nevažećih energetskih certifikata već postoji u okviru registra izdanih energetskih certifikata, a nevažeći energetski certifikati objavljuju se i na web stranici Ministarstva. |
| 4 | Frano Fabulić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | U članku 116. zakona o gradnji postoji problem sa osobnom dostavom poziva za uvid u spis predmeta strankama koje se nalaze u inozemstvu, budući da je popriličan broj naših državljana u inozemstvu, u smislu same dostave tog poziva koja se, prema članku 89. stavak 2 Zakona o općem upravnom postupku, obavlja preko središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove ako međunarodnim ugovorima nije drukčije određeno. Takva vrsta dostave traje u stvarnosti 6 mjeseci, ne manje, može samo više. Zbog toga se svaka dozvola sa strankom u inozemstvu ne može izdati brzo nego se mora čekati dostavnica cca. 6 mjeseci. Ovaj problem bi nekako kroz zakon trebalo obuhvatiti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 5 | PERO PREVIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Gradnja elektroničkih komunikacijskih mreža, smanjenje troškova gradnje tih mreža te omogućavanje širokopojasnog pristupa internetu prepoznati su kao jedni od glavnih ciljeva Strategije Vlade RH (dalje: Strategija). Međutim, trenutni zakonodavni okvir iz područja gradnje ne omogućuje efikasnu gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme. Ishođenje građevinske dozvole traje za gradnju fiksnih mreža minimalno 6 mjeseci, a gradnja mobilnih mreža, iako je predmet Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama te se gradi temeljem glavnog projekta, predmet je prethodnih odobrenja jedinica lokalnih samouprava koja se također čekaju od 3 do 6 mjeseci. Prijedlogom izmjena Zakona postupak izdavanja građevinske dozvole dodatno komplicira traženjem dodatne dokumentacije za koju nije jasna osnova traženja. Stoga pored pojedinih prijedloga izmjena navodimo detaljnije komentare te predlažemo sastanak sa nadležnim dionicima na kojem bismo imali priliku detaljnije skrenuti pažnju na pojedine odredbe propisa iz područja gradnje koje je prema mišljenju VIPnet d.o.o. potrebno mijenjati, a sve u svrhu ostvarenja ciljeva navedene Strategije. Nadalje, koristimo priliku skrenuti pažnju na potrebu izmjene i Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama u sljedećim dijelovima (dalje: Pravilnik): Čl.5. st.1. podstavak 8. brisati i prebaciti kao novi podstavak čl.2.st.2. Pravilnika s obzirom da ormari ne zauzimaju površinu veću od 2m2 te ulaze u kategoriju stvarno jednostavnih I predgotovljenih građevina te za postavljanje istih se ne bi trebali raditi glavni projekt . Usporedbe radi skrećemo pažnju na postavljanje kioska koji zauzimaju površinu cca15m2 postavljaju bez glavnog projekta i građevinske dozvole. Čl.5. st.1. podstavak 15. brisati s obzirom da se radi o neopravdano otegotnoj obvezi pri čemu skrećemo pažnju da je Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 36/16) propisano da se kabeli postavljaju na temelju tehničkog rješenja. Dodatno u Pravilnik u čl.4. potrebno je u definiciju jednostavnih građevina koje se grade temeljem glavnog projekta bez građevinske dozvole ubaciti kabelsku kanalizaciju te korištenje tehnologije mikrorova. (VIPnet d.o.o.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 6 | Mirjana Padovan | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | U čl. 8. potrebno je dodati točku "8. sigurnost u korištenju električne energije". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 7 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Postojeći ZOG je napravio veliki pomak u odnosu na prethodne zakone koji su oblikovali proces gradnje, međutim osim izmjena temeljnog zakona predstoji čitav niz zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno uskladiti, ali i korigirati prema novim zahtjevima društva. Ovo je prilika na vrijeme ukazati na njih. 1. Prijedlog Zakonom o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama, je riješen (barem veći dio) problem sa ''legalizacijom'' zgrada. Međutim u prostoru postoji veliki dio ''nelegalne'' infrastrukture pogotovo vodovima (voda, kanalizacija, plin, tele komunikacije, elektro vodovi), koja nema potrebne dozvole, a u pravilu je u vlasništvu jedinica lokalne (regionalne) samouprave i građena je razmjerno davno bez potrebne dokumentacije ili je ista izgubljena. Provođenje postupka ''legalizacije'' redovnim putem je praktično nemoguće. Mišljenja smo da je rješenje pristupiti izmjeni ili ovog zakona ili izradi novog (poput zgrada) kojim bi se to omogućilo. Ovo smatramo bitnim poslom koji je u interesu cijelog društva. 2. Prijedlog U postojećem Zakonu o gradnji, poglavlje 3. Energetska svojstva zgrada je svojim obimom zavrijedilo poseban zakon ili propis. Mišljenja smo da je tim budućim zakon potrebno obuhvatiti širi pojam i preimenovati ga energetskim svojstvima građevina u kojima će biti uključene i zgrade. 3. Prijedlog Uskladiti i izmijeniti podzakonske propise (Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina), tako da projekt grijanja (i instalacija) budu obavezni dio glavnog projekta zgrada (bez iznimke). Postojeći Zakon o gradnji je svoj veliki dio posvetio energetskim svojstvima zgrade, energetskoj učinkovitosti, izradi energetskog certifikata čemu je krajnji cilj smanjiti potrošnju energije, dok osnovu svega toga – odakle, kako dovesti, transformirati i raspodijeliti potrebnu energiju nije obaveza projektanta, odnosno investitora. Mišljenja smo da je neophodno projekat grijanja svrstati u obavezni dio glavnog projekta zgrada uključujući i obiteljske kuće. U praksi izbjegavanje projekta grijanja (i ventilacije) u početku možda donosi neku minimalnu uštedu, koju kasnije u realizaciji zbog lošeg riješenja i izvedbe, troškovi višestruko nadmašuju. 4. Prijedlog Sve građevine koje se grade temeljem Pravilnika iz članka 128. stavka 1. (buduća 3. skupina) trebalo bi u potpunosti izuzeti od izdavanja uporabne dozvole, a jednostavnim zahvatima i građevinama, poput infrastrukturnih priključka na vodu, plin i sl, bi trebalo omogućiti upis u katastar vodova temeljem izvješća nadzornog inženjera. Uskladiti i izmijeniti ''Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima'' koji je svojom postojećom verzijom obuhvatio čitav niz građevina sa ciljem skraćivanja postupaka i procedura do uporabe građevine. Međutim u praksi se to uglavnom svelo na kvantitativno iste radnje kao i za građevine za koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu (prema Prijedlogu zakona to je 2.skupina ), osim samog izdavanja građevinske dozvole, stoga smo mišljenja da ga je neophodno temeljno pojednostaviti. | Nije prihvaćen | 1. Prijedlog: Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. 2. Prijedlog: Ne prihvaća se, nije predmet ovih izmjena, uzet će se u obzir prilikom budućih izmjena. 3. Prijedlog: Ne prihvaća se, nije predmet ovih izmjena, uzet će se u obzir prilikom budućih izmjena. |
| 8 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Društvo građevinskih inženjera Zagreb je prilikom javne rasprave Zakona o gradnji iz 2013. godine u okviru HSGI-a, 8. i 21. studenoga 2013. dostavio pisane primjedbe na predložene tekstove Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju i Zakona o građevinskoj inspekciji. Već kod donošenja Zakona o gradnji bili smo svjesni činjenice da je to jedan od najlošijih Zakona koji reguliraju građenje od kada su se isti homologizirali za tržišnim gospodarstvom i pravnom stečevinom EU, te da će vjerojatno brzo doživjeti promjene. Obim izmjena i dopuna Zakona od čak 69 članaka ukazuje na neodrživost nastalog stanja, ali ovakvo ishitreno mijenjanje zakona sa neuobičajeno kratkim rokom javne rasprave posljedično može izazvati više štete nego koristi. Skloniji bi bili prihvatiti pristup ozbiljne analize zakona koji reguliraju proces planiranja, građenja i uporabe građevina i njihovog stvarnog usklađenja s europskom pravnom stečevinom te konačno i zakonski stvoriti preduvjete da se gradi planski, održivo uz prihvatljivu cijenu i kvalitetu, obzirom da je razvidno da je i građevinska regulativa velikim djelom kriva za degradaciju struke i dnevno urušavanje konkurentnosti hrvatskog graditeljstva. U ovom trenutku imamo s jedne strane najviše strukovnih ograničenja i prereguliranosti prava s javnim ovlastima, a sa druge strane činjenicu da se jedno od najkonkurentnijih graditeljstava u regiji urušilo do nivoa da više ne može nuditi imalo ozbiljni posao u Republici Hrvatskoj (na nadmetanju za izgradnju mosta Pelješac od dvanaest ponuda nije pristigla ni jedna čiji je nositelj hrvatska tvrtka, a samo prije desetak godina gradili smo između 50 i 100 kilometara autocesta godišnje). Posljedica takvog razvoja odnosa za hrvatsko gospodarstvo su vistruko štetne. Osim nepotrebnog gubljenja radnih mjesta i konkurentnosti graditeljstva, u budućnosti će naručioci građevinskih usluga za iste radove plaćati bitno više od dosad uobičajenih cijena na tržištu, uključujući i državu kao najvećeg investitora. U svjetlu navedenih stavova iz dopisa od 08. studenog 2013. naveli bi dio koji i danas smatramo aktualnim: Učestalost promjena zakonske regulative kojom se propisuje područje prostornog planiranja i gradnje u pravilu dovodi do pravne nesigurnosti, što rezultira negativnim učincima na investicijski ciklus i gospodarstvo. Budući da dosadašnje zakonske promjene iz ovog područja nisu bitno pridonijele uređenju i ubrzavanju cijelog procesa izgradnje, mišljenje je da je potrebno obrazložiti što se dobilo dosadašnjim izmjenama i primjenama zakona, te jasno definirati mjerljive ciljeve donošenja novog zakona kako bi se nakon proteka izvjesnog vremena mogla utvrditi ispravnost takvih odluka i razmotriti ekonomski učinak takvih promjena. Stoga, s ciljem usvajanja što kvalitetnijeg zakonskog rješenja i minimalizacije potrebe za budućim izmjenama novih zakona, u najboljoj namjeri dajemo sljedeće primjedbe i prijedloge, odnosno mišljenja. Vezano na promjene zakonskog okvira iz predmetnog područja predlaže se određivanje mjerljivih pokazatelja iz zakona, kako bi se praćenjem istih utvrdila ispravnost odluke o promjeni i budućim eventualnim promjenama zakonskih odredbi kojima se propisuje proces granje i proces prostornog planiranja, a kojima bi se ujedno i pratio ekonomski učinak određenih zakonskih rješenja. Takvi pokazatelji bili bi npr. koliko je vremena (dana) potrebno za izdavanje određenog akata čije se donošenje propisuje, broj akata izdanih na temelju određene odredbe iz zakona, kao i broj odbijenih i odbačenih zahtjeva po istom, i slično. Predlaže se da podatke o propisanim pokazateljima nadležni upravni odjeli unose mjesečno u bazu podataka koju vodi Ministarstvo. Takvim bi se sustavnim i sistematičnim praćenjem moglo svrsishodno pristupati budućim potrebnim izmjenama propisa, te pratiti stvarni učinak istih. Potreba za takvim postupanjem vidljiva je već i samim sagledavanjem trenutne situacije, jer se i ovim izmjenama zakonskog okvira pristupa temeljem procjene rađene bez sistematično praćenih i mjerljivih pokazatelja. (Primjerice stručna analiza dosadašnjih zakonskih rješenja u postupanju s bespravnom gradnjom; što, zašto i kako nije provedivo). Pravilnike čija je obveza donošenja propisana predmetnim zakonima potrebno je donositi, te o istima raspravljati prilikom donošenja samih zakona, a ne naknadno, budući da isti predstavljaju dio predmetne zakonske regulative i da bez istih nije moguće cjelovito razmatrati cijelu materiju. Kod donošenja podzakonskih akata i pravilnika bitnu ulogu treba i dalje zadržati cjeloživotno obrazovanje, koje je dosadašnjim uključivanjem u cijeli sustav graditeljstva, pokazalo da ima izrazitu važnost za struku i svakako treba nastaviti s njegovim provođenjem. Pri tome je nužno da se akcent stavi na stručnost i odgovornost provedbe obrazovanja, te posvetiti veliku pažnju na kvalitetu provoditelja i teme koje se obrađuju kroz cjeloživotno obrazovanje, a sve kroz evaluaciju dobivenu od sudionika, dok bi ministarstvo cijeli proces trebalo učiniti potpuno transparentnim kroz objavu svih podataka i objavu evaluacije od strane sudionika. Tako bi se unaprijedio proces provođenja i podigla kvaliteta obrazovanja. Informacije i predavanja koji imaju svrhu upoznavanja s pojedinim proizvodima i tehnologijama, iako se smatra potrebnim, trebalo bi vrednovati na drugačiji način. U održanim diskusijama na temu licenci i cjeloživotnog obrazovanja zaključeno je da bi suglasnost za poslove izvođenja građevinskih radova trebala biti u funkciji javne nabave u smislu dokazivanja stručnosti bez daljnje potrebe za dokazivanjem iste prilaganjem referenci, te da je potrebno uvesti sustavnu kontrolu nad izdanim suglasnostima. U raspravi je naznačeno i neriješeno pitanje donošenja tehničkih propisa. Donošenje novih i izmjene i dopune postojećih tehničkih propisa mora biti trajna zadaća koja proizlazi iz Zakona o gradnji, te osnovom toga mora biti uvedena obveza planiranja izrade novih, te izmjena i dopuna postojećih tehničkih propisa, kao i tko i na koji način u tom postupku sudjeluje. Isto tako radi cjelovitosti sagladavanja problema dostavljamo i sve primjedbe na zakonske tekstove koji su bili u raspravi 2013. godine PRILOG 1. U okviru Javne rasprave o prijedlogu Zakona o gradnji, provedene po temeljnim društvima HSGI-a, višekratno je isticano da je prečesta izmjena zakona najveći razlog nesigurnosti investitora. Čest je slučaj da se građevine grade više godina pa se od podnošenja zahtjeva za građevnom dozvolom (ili kako se već to zadnjih dvadesetak godina naziva) do uporabne dozvole dva ili tri puta mijenjao zakon. Može se pravno tumačiti da je prelaznim i završnim odredbama sve bilo riješeno ali je činjenica da je u praksi to bio jedan od osnovnih razloga pravne nesigurnosti svih sudionika u procesu građenja. Promatra li se pravno nasljeđe onda je razvidno da se u bitnim institutima u graditeljstvu ništa značajno nije mijenjalo. Investitor i njegova prava i obveze, projektant i njegova prava i obveze, nadzor i njegova prava i obveze, izvođač i njegova prava i obveze gotovo i danas imaju sličnu ili istu pravnu poziciju reguliranu zakonom kao i davne 1974. g. Navedeno upućuje da je za kvalitetnu promjenu zakona nužan preduvjet analiza stvarnih nedostataka postojećih zakonskih rješenja, izrada teza, te rigorozna provjera novih predloženih rješenja i njihovog funkcioniranja u praksi. U suprotnom ćemo za cca četiri godine, koliko je obično ritam radikalnih zahvata u zakonu (o čestim izmjenama i dopunama nema smisla ni govoriti) biti dovedeni u situaciju da ponovno mijenjamo zakon što sigurno nije intencija predlagača zakona pa ni onih koji bi ga trebali dnevno primjenjivati. Prihvaćamo u cijelosti stav da se iz zakona brišu instituti izlobirani za jednokratnu uporabu (kao npr. upravljanje projektima), ili u ovom prijedlogu zakona svesti na prihvatljivu mjeru poglavlje energetskih svojstava zgrade, ali isto tako da se na osnovi europskih stečevina dograde pozitivni instituti čija primjena nije dorečena. Institut revizije osigurava točnost projekata i usklađuje projektantsku i građevinsku praksu i ne vidimo razlog za bilo koji oblik redukcije broja revizija. Kvalitetni tehnički propisi i kontrola njihove primjene za kompleksnije građevine preduvjet su za kvalitetne projekte, a oni su opet nužan preduvjet kvalitetnih građevina i za to ne može biti jedini jamac osiguranje od odgovornosti projektanta. Temeljni zahtjevi za građevinu u prijedlogu Zakona zamijenili su Bitne zahtjeve za građevinu izvedene iz bitnih zahtjeva za građevinske proizvode EU, osnovom kojih je Europa donijela temeljne dokumente, a isti su osnov za donošenje tehničkih propisa. Nije razvidno kako će sada ovim prijedlogom izgledati postupak i veza tehničkih propisa i zakona. Kod sudionika u gradnji i dalje je projektant i nadzorni inženjer „fizička osoba“, a izvođač „osoba“, iako je praksa u EU, a sve češće i kod nas, da se posao projektiranja i nadzora ugovara i realizira u institutu pravne osobe kao što je to i kod izvođača. Tipski projekt je oblik projekta, a ne vrsta. Tipski projekt može biti i glavni i izvedbeni. Prihvatljiv je stav da je u predloženom modelu za upravnu proceduru idejni projekt nepotreban, ali smatramo da se isti treba zadržati u stipulaciji zakona zbog uobičajenih procedura u procesu projektiranja. U praksi EU je i izrada projekta izvedenog stanja te smatramo da se isti treba navesti kao vrsta projekta, posebno jer je kod složenijih tehničko-tehnoloških građevina specificiran propisima, a i sam prijedlog Zakona dopušta, prilikom gradnje, određeno odstupanje u odnosu na mjere određene glavnim projektom. Određivanjem trasa i koridora za obuhvate zahvata u prostoru nije ispravno sagledana strukovna ovlast jer se npr. trase i koridori cesta, vodovoda, odvodnje, elektroopskrbe i slično ne definiraju arhitektonskim projektom nego projektima drugih struka. U postupku izdavanja dozvola dnevno je prisutan neujednačen pristup nadležnih tijela. U cilju da se praksa uskladi predlažemo mogućnost da investitor može predati zahtjev za izdavanje akta tijelu nadležnom u drugom stupnju, a pravilnik o sadržaju projekata da se uradi što hitnije, cjelovito, jasno i svrsishodno. Brisanje dozvole za uklanjanje smatramo nepotrebnim jer kao što je uporabna dozvola dokument nužan za upis građevina u zemljišne knjige mora postojati dokument za ispis. Proceduralno bi upravni postupak uklanjanja trebao obrnuto slijediti upravni postupak građenja. Uvjete koji izvođač kao osoba mora ispunjavati dokazuje suglasnošću za obavljanje djelatnosti građenja (u daljnjem tekstu licenca) ili se svaki od traženih uvjeta propisanim ovim zahtjevom dokazuje posebnim dokumentom. Institut licenciranja izvođačkih tvrtki pa i drugih osoba iz ovog zakona nepravedno je zapostavljen. Uobičajena je praksa u nekim zemljama da licencirane tvrtke ne dokazuju referentnost. To bitno pojednostavljuje postupak nadmetanja i sigurno je značajna antikorupcijska mjera. Predloženo rješenje rezultira interesom tvrtki da se osposobe da licencu imaju i istu održavaju. Oni koji licencu nemaju, svoje referentnost dokazuju kao što je to već u postupku nadmetanja uobičajeno. PRILOG 2: Predmet: Završno mišljenje Hrvatskog saveza građevinskih inženjera na utvrđene prijedloge Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o građevinskoj inspekciji Hrvatski savez građevinskih inženjera kao krovna udruga 18 temeljnih i 6 specijalističkih udruga iz područja građevinarstva sa preko 2300 svojih članova, vrlo se aktivno uključila u procese stručnih, javnih i internih rasprava o zakonskoj regulativi gradnje koja je u procesu donošenja. Vlada Republike Hrvatske prihvatila 12.09.2013. sva tri prijedloga zakona s obrazloženjem i uputila ga Hrvatskom saboru na usvajanje. Na 9. sjednici održanoj 04. listopada 2013. godine prihvaćeni su Prijedlozi zakona sa obrazloženjima, koje je predložilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Tako su se u zakonodavnoj proceduri, odnosno u završnom čitanju na Hrvatskom saboru našla konačna tri prijedloga zakona i to: a) Prijedlog Zakona o prostornom uređenju b) Prijedlog Zakona o gradnji c) Prijedlog Zakona o građevinskoj inspekciji Nakon prethodno navedenih aktivnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, konačnih prijedloga zakona, od HSGI-a sa potporom temeljnih članica, održanih pet okruglih stolova i i dva stručna seminara, kontinuiranog rada Odbora za regulativu proširenog sa radnom grupom, te provedenih diskusija i rasprava, na Predsjedništvu HSGI-a prezentirani su zaključci sa svih okruglih stolova. Zauzet je stav da tako prezentirani predstavljaju osnovu za donošenje konačnog mišljenja i zaključaka si osvrtom na Zakonske prijedloge koji se ovim putem dostavlja MInistarstvu. Naime, učestalost promjena zakonske regulative kojom se propisuje područje prostornog planiranja i gradnje u pravilu dovodi do pravne nesigurnosti, što rezultira negativnim učincima na investicijski ciklus i gospodarstvo. Budući da dosadašnje zakonske promjene iz ovog područja nisu bitno pridonijele uređenju i ubrzavanju cijelog procesa izgradnje, mišljenje je da je potrebno obrazložiti što se dobilo dosadašnjim izmjenama i primjenama zakona, te jasno definirati mjerljive ciljeve donošenja novog zakona kako bi se nakon proteka izvjesnog vremena mogla utvrditi ispravnost takvih odluka i razmotriti ekonomski učinak takvih promjena. Stoga, s ciljem usvajanja što kvalitetnijeg zakonskog rješenja i minimalizacije potrebe za budućim izmjenama novih zakona, u najboljoj namjeri dajemo sljedeće primjedbe i prijedloge, odnosno mišljenja. Vezano na promjene zakonskog okvira iz predmetnog područja predlaže se određivanje mjerljivih pokazatelja iz zakona, kako bi se praćenjem istih utvrdila ispravnost odluke o promjeni i budućim eventualnim promjenama zakonskih odredbi kojima se propisuje proces granje i proces prostornog planiranja, a kojima bi se ujedno i pratio ekonomski učinak određenih zakonskih rješenja. Takvi pokazatelji bili bi npr. koliko je vremena (dana) potrebno za izdavanje određenog akata čije se donošenje propisuje, broj akata izdanih na temelju određene odredbe iz zakona, kao i broj odbijenih i odbačenih zahtjeva po istom, i slično. Predlaže se da podatke o propisanim pokazateljima nadležni upravni odjeli unose mjesečno u bazu podataka koju vodi Ministarstvo. Takvim bi se sustavnim i sistematičnim praćenjem moglo svrsishodno pristupati budućim potrebnim izmjenama propisa, te pratiti stvarni učinak istih. Potreba za takvim postupanjem im vidljiva je već i samim sagledavanjem trenutne situacije, jer se i ovim izmjenama zakonskog okvira pristupa temeljem procjene rađene bez sistematično praćenih i mjerljivih pokazatelja. (Primjerice stručna analiza dosadašnjih zakonskih rješenja u postupanju s bespravnom gradnjom; što, zašto i kako nije provedivo). Zaključak je održanih diskusija da idejni, glavni, izvedbeni projekt, te projekt izvedenog stanja moraju ostati dokumenti propisani zakonom. Isti predstavljaju sastavni dio inženjerskog naslijeđa te se imaju smatrati strukovnom tekovinom,te su neophodni u procesu gradnje. U stručnoj diskusiji se postavilo pitanje da li se ovakvim prijedlogom zakona pokušava preko promjene obveznih projektnih dokumenata i procedura izdavanja dozvola ubrzati proces gradnje, pod cijenu ukidanja već uvriježene stručne prakse izrade idejnog i izvedbenog projekta. Takvo promišljanje smatra se neprihvatljivim, budući se cijeni da isto u konačnici neće pridonijeti ubrzavanju cijelog procesa. Isto tako i samo unificiranje procedure za manje i vrlo složene objekte sa strukovne strane cijeni se upitnim. Idejni projekt u praksi je ujedno služio za artikuliranje želja investitora, optimiziranje investicijskog poduhvata i mogućnosti njihove realizacije u prostoru, pa je gotovo nemoguće zamisliti kompleksne projekte bez izrade istog. Postavlja se i pitanje na kojoj osnovi izrađivati dokumente o procjeni utjecaja na okoliš bez idejnog projekta, kao i pitanje osnove za ishođenje posebnih uvjeta, bez postojanja istog. Stoga, struka smatra ograničavanje obvezne izrade idejnog projekta samo za zahvate propisane člankom 120. Nacrta prijedloga Zakona o prostornom uređenju (eksploatacijsko polje, zahvate prema posebnim propisima, etapno i/ili fazno građenje, te građenje na zemljištu na kojem nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi) preuskim i za buduće prostorno oblikovanje ugrožavajućim. Iz ovako propisanog rješenja postavlja se pitanje kako će se u budućnosti oblikovati prostor kroz natječaje za najuspješnije oblikovno prostorno rješenje, u smislu arhitektonsko-urbanističkih natječaj. Predloženo zakonsko rješenje u pogledu pak izvedbenog projekta smatra se relativiziranjem funkcije izvedbenog projekta u procesu gradnje. Egzistiranje izvedbenog projekta u procesu gradnje ovakvim se rješenjem ostavlja na prosudbu investitora, koji je često laik, bez stručnog znanja potrebnog za adekvatnu procjenu o potrebi izrade takve dokumentacije. U praksi bi postojeće rješenje moglo značiti proširenje sadržaja glavnih projekata potrebnih za ishođenje građevinske dozvole do razmjera nepotrebnih za postupak ishođenja građevinske dozvole, a što u konačnosti može rezultirati i produženom dinamikom predaje zahtjeva, daljnjim reperkusijama kod kasnijih potreba za promjenama glavnog projekta, povećanjem troškova ispisa na taj način povećane tj. proširene dokumentacije. Slijedom navedenog, smatramo da izvedbeni projekt mora ostati sastavni dio dokumentacije na gradilištu. Obveza izrade istog mora biti propisana zakonom, a već u slučaju da obveza izrade istog nije propisana zakonom, mišljenja smo da odluku o potrebi izrade izvedbene dokumentacije mora donijeti glavni projektant, koji prema takvom rješenju, zahtjevu za građevinsku dozvolu, prilaže izjavu o potrebi izrade takve dokumentacije, a što tada treba biti sadržano i u dispozitivu građevinske dozvole. Dakle, mišljenja smo da treba učiniti sve da odluku o potrebi izrade izvedbenog projekta donosi uvijek i samo struka, a da ista procjena ne bude podložna provizornoj procjeni osobe koja za takvu odluku vjerojatnije nema nego ima potrebnih kompetencija i znanja. Projekt izvedenog stanja postaje sve češće nužan projekt u realizaciji složenijih tehničko-tehnoloških građevina pa bi osnovom toga isto trebalo zakonom propisati. Nadalje, struka smatra neprihvatljivom terminološku podjelu temeljnih zahtjeva za građevinu na temeljne sigurnosne zahtjeve za građevinu i temeljne bitne zahtjeve za građevinu, kako je to propisano člankom 8. Nacrta prijedloga Zakona o gradnji. S tim u vezi, neprihvatljive su i odredbe koje se na takvu podjelu odnose (članak 16.; Odstupanje od temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu, članak 17.; Osiguranje pristupačnosti građevine). Takvom se podjelom nepotrebno unaprijed nameće važnost pojedinog temeljnog zahtjeva za građevinu. Naime, svi temeljni zahtjevi pridonose sigurnosti. Nastavno na temeljne zahtjeve, naglašava se da svi temeljni zahtjevi imaju jednaku važnost, pa je neprihvatljivo stavljanje naglaska na temeljni zahtjev uštede energije i očuvanja topline, na način kako je isti razrađen u Nacrtu prijedloga Zakona o gradnji. Predložena razrada tog zahtjeva u Zakonu o gradnji je neprimjerena. Tome ide u prilog i činjenica da su drugi temeljni zahtjevi razrađeni u tehničkim propisima donesenim na temelju zakona (npr. mehanička otpornost i stabilnost) i drugim posebnim zakonima (npr. sigurnost u slučaju požara). U slučaju potrebe propisivanja tog zahtjeva zakonom zbog usklađivanja sa stečevinom EU, smatramo da je potrebno donijeti posebni zakon kojim bi se uredila ta materija, odnosno drugi odgovarajući propis. Isto tako, smatramo potrebnim naglasiti da je područje energetske učinkovitosti, iz kojeg proizlazi potreba usklađivanja s Uredbom (EU) broj 305/2011, a sve nastavno na direktive iz toga područja, jedno od područja zakonodavstva Europske unije koje je novijeg datuma, dinamično i stoga podložno učestalim promjenama, pa će ovakvo detaljno propisivanje predmetne materije Zakonom o gradnji u budućnosti dovesti do učestale potrebe za mijenjanjem upravo Zakona o gradnji, što smatramo da nikome od dionika nije u interesu (ni struci niti predlagatelju zakona). Pravilnike čija je obveza donošenja propisana predmetnim zakonima potrebno je donositi, te o istima raspravljati prilikom donošenja samih zakona, a ne naknadno, budući da isti predstavljaju dio predmetne zakonske regulative i da bez istih nije moguće cjelovito razmatrati cijelu materiju. S tim u vezi, predlaže se predlagatelju da se razmotri mogućnost odgode primjene predmetnih zakona, npr. 2 ili 3 mjeseca nakon njegove objave, ili stupanje na snagu zakona 1.1.2014. godine, kako bi se u razdoblju od objave do stupanja na snagu istog provela potrebna edukacija svih dionika, uspostavio sustav, te kako bi se u tom razdoblju stigli donijeti svi podzakonski akti čije je donošenje propisano zakonom. Smatra se da bi se takvom odgodom primjene zakona otklonila pravna nesigurnost koja se stvara kao posljedica nepoznavanja nove i složene zakonske materije. Iz istih je razloga u hrvatskom zakonodavstvu odgođena primjena zakona kojima se propisuju obvezni odnosi, kazneni postupak, kaznena materija i slično. Kod donošenja podzakonskih akata i pravilnika veoma bitnu ulogu treba i dalje zadržati cjeloživotno obrazovanje, koje je dosadašnjim uključivanjem u cijeli sustav graditeljstva, pokazalo da ima izrazitu važnost za struku i svakako treba nastaviti s njegovim provođenjem. Pri tome je neophodno da se akcent stavi na stručnost i odgovornost provedbe obrazovanja, te posvetiti veliku pažnju na kvalitetu provoditelja i teme koje se obrađuju kroz cjeloživotno obrazovanje, a sve kroz evaluaciju dobivenu od sudionika, dok bi ministarstvo cijeli proces trebalo učiniti potpuno transparentnim kroz objavu svih podataka i objavu evaluacije od strane sudionika. Tako bi se unaprijedio proces provođenja i podigla kvaliteta obrazovanja. Informacije i predavanja koji imaju svrhu upoznavanja s pojedinim proizvodima i tehnologijama, iako se smatra potrebnim, trebalo bi vrednovati na drugačiji način. U održanim diskusijama na temu licenci i cjeloživotnog obrazovanja zaključeno je da bi suglasnost za poslove izvođenja građevinskih radova trebala biti u funkciji javne nabave u smislu dokazivanja stručnosti bez daljnje potrebe za dokazivanjem iste prilaganjem referenci, te da je potrebno uvesti sustavnu kontrolu nad izdanim suglasnostima. U raspravi je naznačeno i neriješeno pitanje donošenja tehničkih propisa. Donošenje novih i izmjene i dopune postojećih tehničkih propisa mora biti trajna zadaća koja proizlazi iz Zakona o gradnji, te osnovom toga mora biti uvedena obveza planiranja izrade novih, te izmjena i dopuna postojećih tehničkih propisa, kao i tko i na koji način u tom postupku sudjeluje. Podržava se uvođenje Strategije prostornog razvoja RH i Prostornog plana RH kao krovnih dokumenta prostornog uređenja kojima će se provesti koordinacija (analiza i sinteza) svih sektorskih strategija te će predstavljati dokument s kojim sve ostale strategije i prostorni planovi moraju biti usklađeni. Međutim ukoliko se navedeno neće moći ostvariti, ti dokumenti neće biti učinkoviti ni svrsishodni. Međutim, smatra se potrebnim zakonom razlikovati strateške-razvojne, razvojne i provedbene prostorne planove, što ovaj prijedlog zakona ne čini, te intervenirati u zakonska rješenja na način da te dominantne značajke budu vidljive. Provedbene komponente svakog prostornog plana se ne osporavaju, ali svakako nije svaki prostorni plan dominantno provedbeni/ izvedbeni. Navedeno razlikovanje treba detaljno razraditi prilikom izrade Pravilnika koji bi trebao sadržati i detaljno razrađeni Pojmovnik, standarde i norme koje je potrebno provoditi prilikom izrade prostornih planova. Posebno su uočeni nedostaci u razradi načina izrade, donošenja i provođenja Urbanističkih planova uređenja državnog i županijskog značaja, pri čemu se smatra da neprihvatljivim da navedene prostorne planove isti subjekt prostornog uređenja izrađuje, donosi i provodi. Upravni postupci, kao vrlo važan dio procesa koji prethodni samoj gradnji, posebno su dominantni i obrađeni u Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji u dijelu definiranja postupaka koje provode nadležna upravna tijela, a odnose se na stranke u postupku dobivanja odnosno izdavanja svih dokumenata koji su potrebni za gradnju građevine, te također uporabu, evidentiranje te napose održavanje izgrađene građevine. Uz uvođenje novih pojmova u razdiobi građevina, djelomično ukidanje potrebe izdavanja lokacijske dozvole, te uvođenjem lokacijske informacije, stječe se dojam dodatnog „kompliciranja“ i produživanja postupka izdavanja potrebnih dokumenata za gradnju. Taj dojam pojačan je u ovom momentu dok se informatizacija procesa, te dostupnost informacija ne proširi na svim razinama i u svim nadležnima tijelima, a što je dugotrajan i na kraju skup proces, kojem nadležna tijela, posebno u doba recesije, ni uz najveće napore ne mogu brzo udovoljiti. Uočeno je da će se potreba ubrzavanja procesa izdavanja dozvola, usporiti kroz proces dvostrukim upravnim postupkom za linijske građevine koje se u pravilu grade u fazama, u kojem slučaju se izdaje lokacijska dozvola (prvi upravni akt), a nepotrebno je isti postupak provoditi i za građevinsku dozvolu (drugi upravni akt). Dodatno, prijavom početka građenja koja postaje novi akt jer se traži potvrda prije početka građenja, uvođenjem geodetskog projekta čiji sadržaj nije definiran kao dio potrebne dokumentacije za ishođenje dozvole, pa do parcelacije koja se provodi nakon dobivanja građevinske dozvole, sam proces gradnje i evidentiranje gradnje te stavljanje u uporabu postaje složen iz iziskuje više različitih postupaka, što usporava proces. Pitanje rješavanja vlasništva zemljišta moralo bi se zakonskim prijedlozima definirati preciznije, jer se u navedenim promjenama u načelu omogućava gradnja na zemljištu koje nije u vlasništvu investitora. PRILOG 3: Završno mišljenje Hrvatskog saveza građevinskih inženjera na utvrđene prijedloge Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o građevinskoj inspekciji - dopunski prijedlog sa sugestijama izmjena i dopuna nacrta zakona, dostavlja se Sukladno nastavku aktivnosti u javnoj raspravi o zakonskim prijedlozima i nacrtima vezano na reguliranje gradnje dostavljamo Vam dopunski prijedlog sa sugestijama izmjena i dopuna nacrta zakona s danom 11.11.2013. pod Klasama: 350-01/13-04/2, 360-01/13-04/12 i 360-01/13-04/13 dostavljeno Vam je Završno mišljenje Hrvatskog saveza građevinskih inženjera na utvrđene prijedloge Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o građevinskoj inspekciji. Hrvatski savez građevinskih inženjera dodatno je razmatralo navedenu tematiku, te u ovom dopunskom prijedlogu dostavljamo u nastavku dopisa usvojene Zaključke sa javne rasprave u organizaciji Hrvatskog saveza građevinskih inženjera na okruglim stolovima održanim povodom donošenja novih zakona vezanih uz gradnju, gdje smo iste saželi prema tematskim područjima koja su se obrađivala na okruglim stolovima. Posljedično tome nastojali smo u okviru ograničenih vremenskih mogućnosti izraditi i Prijedloge HSGI-a za izmjenu predložene zakonske regulative iz područja prostornog uređenja i gradnje sa prijedlozima izmjena po člancima predloženih Nacrta zakona, koji se navode na kraju ovog dopisa kao zasebno poglavlje. Nadamo se da ovakav prikaz olakšava naše sugestije izmjena i dopuna nacrta zakona. Nadamo se da ćemo time pripomoći da Nacrti zakona budu sveobuhvatniji, odražavaju i intenciju struke i omogućavaju veću operativnost u samoj provedbi. JAVNA RASPRAVA U ORGANIZACIJI HRVATSKOG SAVEZA GRAĐEVINSKIH INŽENJERA NA OKRUGLIM STOLOVIMA ODRŽANIM POVODOM DONOŠENJA NOVIH ZAKONA VEZANIH UZ GRADNJU: ZAKLJUČCI SADRŽAJ: 1. Uvod...................................................................................................................................2 2. Zaključci po temama: ........................................................................................................3 2.1. Projektna dokumentacija koja se planira uvrstiti u novu zakonsku regulativu – moderator: Zdravko Jurčec............................................................................................ 3 2.2. Zakon o prostornom uređenju-sustav prostornog uređenja, metodologija izrade i donošenja prostornih planova i modaliteti obavljanja djelatnosti prostornog uređenja – moderator: Darko Martinec......................................................................................... 4 2.3. Bitni/temeljni zahtjevi za građevinu u zakonskoj regulativi Republike Hrvatske – moderator: Mihaela Zamolo.......................................................................................... 5 2.4. Ovlaštenja, licence i cjeloživotno obrazovanje u zakonskoj regulativi Republike Hrvatske – moderator: Boris Čupić.................................................................................. 5 2.5. Upravni postupci i akti u okviru prijedloga novog Zakona o gradnji. – moderator: Ljiljana Buljan .............................................................................................................. 6 1. Uvod Na inicijativu Hrvatskog saveza građevinskih inženjera (HSGI) tijekom lipnja, srpnja i rujna 2013. godine organizirana je javna rasprava vezana uz temu donošenja novih zakona u graditeljstvu. Sudionici okruglih stolova bili su predstavnici strukovnih udruženja, fakulteta, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, projektanti, izvođači i drugi zainteresirani. Rasprava na okruglim stolovima prvenstveno se odnosila na prijedlog Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji. Iako su na okrugle stolove pozvani i izrađivači prijedloga zakona nisu se odazvali pozivu. Koncept održavanja okruglih stolova bio je, kroz diskusiju zainteresirane stručne javnosti iznjedriti zaključke koji se referiraju na tri nova zakona koji će zamijeniti dosadašnji Zakon o prostornom uređenju i gradnji i prateće propise koji iza donošenja navedenih Zakona slijede. Planirani rezultat svakog okruglog stola rezultirao je prijedlogom zaključaka po pojedinim temama koji su prezentirani i usvojeni na predsjedništvu HSGI-a 12. studenog 2013. god. te kao takvi predstavljaju platformu članova HSGI-a u aktivnostima članova da kod nadležnih organa RH ( MGIPU, Sabor RH itd.) pokušaju utjecati na otklanjanje uočenih nedostataka kako bi se izbjegle nedorečenostii nedosljednosti uočene u prijedlozima novih Zakona odnosno podzakonskih akata. Temeljna zamjerka svih dosadašnjih sudionika odnosila se na prečeste promjene zakona u RH što rezultira pravnom nesigurnošću prilikom planiranja investicija, počevši od projektanata preko izvoditelja, nadzora do na kraju, što je najvažnije, Investitora. U materijalima okruglog stola koji su podijeljeni sudionicima, taksativno su za svaku temu bili navedeni propisi nakon čega se vodila diskusija i dogovarali prijedlozi zaključaka. 2. Zaključci po temama: 2.1. Projektna dokumentacija koja se planira uvrstiti u novu zakonsku regulativu – moderator: Zdravko Jurčec 1. Učestalost promjene zakonske regulative kojom se propisuje sustav prostornog planiranja i gradnje u konačnosti u pravilu dovodi do pravne nesigurnosti, što rezultira negativnim učincima na investicijski ciklus i gospodarstvo. Stoga je potrebno odrediti mjerljive pokazatelje iz zakona, kako bi se praćenjem istih utvrdila ispravnost odluke o promjeni i budućim eventualnim promjenama zakonskih odredbi kojima se propisuje proces gradnje i proces prostornog planiranja, a kojima bi se ujedno i pratio ekonomski učinak određenih zakonskih rješenja. Takvi pokazatelji bili bi npr. koliko je vremena (dana) potrebno za izdavanje određenog akata čije se donošenje propisuje, broj akata izdanih na temelju određene odredbe iz zakona, kao i broj odbijenih i odbačenih zahtjeva po istom, i slično. 2. U postupku donošenja zakonskih rješenja nužno je potrebno usklađivanje sa mišljenjima i stavovima ključnih strukovnih udruga i institucija, a što svakako uključuje sudjelovanje na okruglim stolovima, očitovanja na prijedloge, mišljenja i sugestije sve sa ciljem donošenja što boljeg Zakona. 3. Idejni, glavni i izvedbeni projekti moraju ostati obvezna dokumentacija u zakonskim odredbama, jer osim što su sastavni dijelovi našeg inženjerskog naslijeđa, oni su neophodni u procesu izgradnje. Idejni projekt u praksi je oduvijek služio za artikuliranje želja investitora, optimiziranje investicijskog poduhvata i mogućnosti njihove realizacije u prostoru, pa je gotovo nemoguće zamisliti kompleksne projekte bez izrade istog. Postavlja se i pitanje na kojoj osnovi izrađivati dokumente o procjeni utjecaja na okoliš bez idejnog pr | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dio predloženih mjera razmotriti će se prilikom izrade novoga Zakona, a dio prijedloga je neprimjenjiv obzirom da se odnosi na donošenje Zakona o gradnji iz 2013. Primjedba vezano uz broj nepotrebno velik broj članaka nacrta Zakona koji se odnosi na energetsku učinkovitost u zgradarstvu ne prihvaća se jer nije predmet ovih izmjena, ali će se uzeti u obzir prilikom budućih izmjena. Prijedlog vezan za članak 14. ne prihvaća se jer nije predmet ovih izmjena, ali će se uzeti u obzir prilikom budućih izmjena. |
| 9 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Projekt izvedenog stanja U čl. 67 dodati pod 5. Projekt izvedenog stanja. Projekt izvedenog stanja je vrsta projekta koji postoji, potreban je i nema nikakvog razloga da se negira kako vrsta dokumentacije. PIS je karakterističan za instalaterske struke i nužan je za provođenje prvih i periodičnih ispitivanja, kako i za period korištenja i održavanja građevine. PROJEKT IZVEDENOG STANJA daje precizno izvedeno stanje svih sustava, a posebno: - Sve sheme NN razdjelnika i pozicije pribora i opreme u prostoru - Geometriju i materijale sustava zaštite od munje - Blok sheme i pozicije u prostoru sustava za dojavu požara, uključivo matrice izvršnih funkcija - Blok sheme i pozicije u prostoru EKM - Blok sheme i pozicije u prostoru CNUS, uključivo sve funkcionalne veze i postavke, Bez navedenog nije moguće prvo ispitivanje instalacije, periodična ispitivanja, a ni kasnije rekonstrukcije i adaptacije. Tumačenje zakonodavca da je PROJEKT IZVEDENOG STANJA zapravo izvedbeni projekt (i inzistiranje na tehničkim pregledima na takvom nazivu) nisu opravdana. Izvedbeni projekt je detaljniji glavni projekt i izrađuje se prije početka građenja, a PROJEKT IZVEDENOG STANJA se izrađuje po završetku građenja uvažavajući stvarno izvedeno stanje. PROJEKT IZVEDENOG STANJA mora izraditi ovlašteni projektant i mora se potvrditi veza s glavni projektom (obično se daje mišljenje projektanta glavnog projekta o usklađenosti …) i ne smije se koristiti kao sredstvo legalizacije nekorektno provedenih izmjena u tijeku građenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog poskupljuje investiciju. |
| 10 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava namjeru predlagatelja da se ovim izmjenama otklone određene zapreke bržem i efikasnijem ishođenju građevinskih dozvola za velike projekte, uvodi novi sustav razvrstavanja građevina s obzirom na zahtijevnost postupaka u vezi s gradnjom, mogućnost produženja važenja građevinske dozvole, te daju preciznije formulacije nekih odredaba važećeg Zakona. Predloženim izmjenama Zakona članak 61. do 64. obuhvaćene su i prijelazne odredbe važećeg Zakona o gradnji što u pravno tehničkom smislu nije uobičajeno niti ispravno. Kada se ipak tome pristupilo predlaže se brisati prijelaznu odredbu članka 199. važećeg Zakona. Obrazloženje: Odredba članka 199. koja se odnosi na ovlaštenje za donošenje posebnih uzanci u građenju dvojbena je u sadržajnom i pravno tehničkom smislu i ovakvo rješenje nije zabilježeno ni u domaćoj ni komparativnoj praksi. Uzance kao kodificirane poslovne običaje u domaćim i međunarodnim okvirima utvrđuju i donose strukovne organizacije pa su tako poznata međunarodno standardizirana pravila o trgovini INCOTERMS, Bankarski i dokumentarni akreditivi i dr. koje donosi Međunarodna trgovačka komora, FIDIC pravila Svjetske organizacije inženjera i sl. Važeće posebne uzance u građenju donijela je Skupština Privredne komore Jugoslavije 1977. godine, a iste su i danas na snazi obzirom da su preuzete Zakonom o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima NN 53/91, te se primjenjuju u obveznim odnosima među sudionicima gradnje. Što se tiče članka 199. navedena odredba je neprovediva jer ovlaštenje za utvrđivanje uzanci u građenju daje četirima različitim institucijama koje imaju različita tijela odlučivanja i nije jasno kako bi oni zajednički donijeli navedeni pravni dokument, i to uz suglasnost ministarstva. Suglasnost ministarstva za donošenje uzanci kao kodificiranih poslovnih običaja nije poznata u domaćoj ni komparativnoj praksi. Predmet reguliranja Zakona o gradnji nije trebao biti donošenje uzanci, osobito jer iste kao dio obveznog prava treba promatrati u korelaciji sa odredbama Zakona o obveznim odnosima. Hrvatska komora inženjera građevinarstva predlaže da predlagatelj dodatno razmotri mogućnost izmjena i dopuna u slijedećim odredbama Zakona o gradnji. Članak 1. U članku 1. stavku 1. iza riječi „održavanje“ predlažemo dodati riječ „uklanjanje“. Navedeno se predlaže iz razloga što je pojam uklanjanja građevine ili njezinog dijela definiran u članku 3. stavak 1. točka 23. Zakona o gradnji, zatim člankom 94. stavak 1. (kontrola projekta uklanjanja) te člancima 153., 154. i 155. Članak 21. Članak 21. predlažemo brisati u cijelosti. Nejasna je obveza projektantu da mora izraditi elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom ukoliko isti investitor ne želi naručiti niti platiti njegovu izradu. Ovime se investitoru nameće obveza koja nije nužna ni opravdana te predstavlja dodatno financijsko opterećenje. Da bi se napravilo kvalitetno rješenje alternativnih sustava opskrbe energijom nije dovoljno izraditi samo elaborat već je potrebno provesti određene istražne radnje i ispitivanja (npr. probne bušotine za dizalice topline i sl.) te temeljem rezultata ispitivanja izraditi rješenje i u konačnici izračunati koliko sve to košta, te koliki je povrat investicije da bi investitor ili stručna osoba u njegovo ime mogao, temeljem svih tih podataka donijeti stručno utemeljenu odluku. Ukoliko je namjera bila da investitore motivira na korištenje i uporabu alternativnih sustava opskrbe energijom to se moglo rješavati kroz sustave poticaja, obvezu namirivanja određenog dijela potreba zgrade za energijom iz alternativnih sustava i sl. a ne općenitim propisivanje obveze koja je u praksi neprovediva i svodi se na puko ispunjavanje forme. Članak 51. U članku 51. u stavku 2. predlažemo brisati riječi „zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada“ obzirom da su isti sadržani u temeljnim zahtjevima za građevinu koji se navodi u ovom stavku. Članak 52. U članku 52. u stavku 3. umjesto riječi „prilikom izrade projekta“ predlažemo navesti „za isti projekt“. Članak 54. U članku 54. u stavku 1. točka 1. predlažemo brisati riječi „i drugih poslova“ ili pojasniti o kojim se poslovima radi. Točku 2. predlažemo izmijeniti na način da glasi: 2. izvoditi radove u skladu s glavnim i izvedbenim projektom Obrazloženje: Izvođač treba izvoditi radove prema glavnom i izvedbenom projektu. Mjere odnosno tehnička rješenja za osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti i drugih temeljnih zahtjeva date su u projektu i za njih je isključivo odgovoran projektant. U točki 3. iza riječi „proizvode“ dodati riječ „opremu“. U točki 4. brisati tekst „za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom“ i umjesto toga dodati „u skladu sa odredbama ovoga Zakona, posebnih propisa i/ili projekta“. Točke 5. i 6. su istog značenja. U stavku 3. umjesto riječi „ovoga Zakona“ treba stajati „ovoga članka“. Članak 57. U članku 57. u stavku 2. nije nužno da se glavni nadzorni inženjer odredi pisanim ugovorom, jer to može biti i odluka o imenovanju U stavku 3. riječ „izvješće“ treba zamijeniti sa „izvještaj“. Članak 58. U članku 58. u stavku 1. točka 1. trebalo bi dodati i izvedbenim projektom. U točki 4. riječ „odrediti“ treba zamijeniti slijedećim tekstom: „utvrditi da li se provode kontrolna ispitivanja dijelova građevine određena u glavnom projektu i izvještaju o kontroli projekta“. Obrazloženje: Nadzorni inženjer ne određuje kontrolna ispitivanja, već opseg i vrstu kontrolnih ispitivanja određuje glavni projekt, a u skladu s odredbama zakona i normi. Nadzorni inženjer nadzire provedbu kontrolnih ispitivanja, a određuje dodatna u slučaju sumnje. Riječ „izvješće“ i ovdje je potrebno zamijeniti s „izvještaj“. Brisati riječi „i obveze provjere“ jer je nerazumljivo. Predlaže se dodati novu točku „utvrditi postoje li na gradilištu valjani dokumenti i oznake sukladnosti za sve građevne proizvode, druge proizvode i opremu u skladu s posebnim propisima“. Napomena: Tu se radi o dva zakona: Zakon o građevnim proizvodima i Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti. Valjani dokumenti su izjava o svojstvima (građevni proizvodi i izjava o sukladnosti (drugi proizvodi i oprema). U točki 5. iza riječi „svim“ predlažemo dodati riječ „vidljivim“. Obrazloženje: Nadzorni inženjer može uočiti jedino vidljive nedostatke u projektu. Međutim nedostatke koji se odnose na proračune vezane za mehaničku otpornost i stabilnost građevine, a za koje su potrebna posebna specijalističke znanja, nadzorni inženjer ne može uočiti jer u pravilu takvim znanjima ne raspolaže U stavku 2. točka 1. treba se pozvati na predloženu novu točku. U stavku 3. riječi „Provedba dužnosti“ zamijeniti s „Nalazi“ Članak 59. U članku 59. u stavku 1. predlažemo brisati riječi „svih“ i „i izvođenja svih radova“. U stavku 2. potrebno je izmijeniti pozivanje na 4. i 5. skupinu građevina, te uskladiti sa novim razvrstavanjem građevina. Članak 62. U članku 62. u stavku 1. predlažemo umjesto riječi „na obavljanje poslova projektiranja u“ zamijeniti sa „obavljati poslove projektiranja iz“. Na članke 61. – 63 te članak 94. i 95. Zakon u članku 62. upućuje na Pravilnik o kontroli projekata koji propisuje samo kontrolu projekta s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost. Nejasno je zbog čega ne bi postojala mogućnost (pa i neobvezna) kontrole s obzirom na druge temeljne zahtjeve za građevinu, kao što je to bilo propisano ranije važećim zakonima. Predlažemo razmotriti uvođenje obvezatnosti i nekih drugih revizija. Članak 75. Članak 75. predlažemo brisati jer je stjecanje autorskog prava i njegova zaštita propisana posebnim zakonom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. Prijedlog će se razmotriti prilikom izrade novoga Zakona. Prijedlog brisanja članka 21. Nacrta ne prihvaća se jer je elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom sukladan zahtjevima Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Kada stupi na snagu revizija EPBD koja navedeni elaborat ukida, isti će biti ukinut. Prijedlog da se u članku 51. stavku 2. brišu riječi ''zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada'' ne prihvaća se jer nije predmet ovih izmjena. |
| 11 | Pfarrer projekt d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Općenito izdvojiti obiteljske kuće kao zasebnu kategoriju i za obiteljske kuće pojednostavniti proceduru ishođenja odobrenja za gradnju, gradnju (izvođač, inžinjer gradilišta , voditelj gradilišta, glavni nadzor, nadzor...) , tehnički pregled (izjava nadzornog inžinjera, izjave ostalih nadzornih inžinjera, izjava izvođača...) i ishođenje uporabne dozvole . Za gradnju obiteljske kuće za rješavanje osnovnog stambenog pitanja dokumentacija je preobilna i preskupa u odnosu na namjenu i broj kvadrata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 12 | Pfarrer projekt d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | čl 32 Zakona o gradnji predetaljno u čak 11 točaka opisuje kaznena djela zbog kojih se ne može dati ovlaštenje za izradu energetskih certifikata a što se tiče ostalih sudionika u gradnji takvih navoda nema...što zvuči potpuno nesrazmjerno čak i neozbiljno. Općenito točka 3 Zakona koja se odnosi na energetska svojstva zgrada "zvuči " kao Zakon u Zakonu. Čitanjem se uočava da je naknadno ubačen te remeti Zakon o gradnji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nije predmet ovih izmjena. |
| 13 | Damir Marasović | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | 1. Prijedlog: U čl. 3 dodati pojam “instalacije” s opisom u skladu s potrebama teksta Zakona U istom članku a u st. 13 odnosno 17 opis pojmova “oprema” i “postrojenje” vezati i uz instalacije Obrazloženje: u st. 9 odnosno 21 opisani su pojmovi “kotao” i “sustav za klimatizaciju” što je za tekst Zakona manje važno od predloženog pojma u st. 13 odnosno 17 pojmovi “oprema” i “postrojenje” vezani su isključivo za tehnološke i druge procese kojima je namijenjena građevina, a ne i za instalacije Detaljnija analiza bi možda pokazala potrebu unošenja još nekih pojmova. 2. Prijedlog: Poglavlje “Energetska svojstva zgrade¨ izdvojiti kao poseban zakon, s tim da se u poglavlju “Temeljni zahtjevi za građevinu” uvede čl. 14a. koji bi propisao obvezu certificiranja dostignute kvalitete građevine u smislu energetske učinkovitosti te uputio na zakonsku regulativu koja detaljno obrađuje to područje. Obrazloženje: - poglavlje uključuje sve što je sadržaj jednog zakona – od čl. 20 koji uvodi u problem do članaka koji propisuju postupak u slučaju nepridržavanja zakona ili neprihvaćanja certifikata od strane revidenta - u poglavlju ukupno 18 članaka obrađuje uvjete, prava i obveze osoba ovlaštenih za certificiranje i reviziju certifikata dok su istovremeno u poglavlju “Sudionici u gradnji” projektanti i revidenti obrađeni u ukupno pet članaka - upozorio bih da je taj nesrazmjer zastupljen i u praksi – velika pažnja posvećuje se energetskoj učinkovitosti a gotovo nikakva projektiranju i izvođenju pa i održavanju građevina. Bez obzira na gornje ukazujem na vjerojatnu grešku u prijedlogu izmjena. U čl. 6, st. 3 izmjena stoji “industrijsku radionicu”, mislim da se željelo zadržati tekst iz Zakona gdje piše””industrijske zgrade, radionice...”. Ali, zašto industrijske zgrade izuzimati iz obveze certificiranja pa i propisivanja mjera energetske učinkovitosti. Ne vidim razlog zašto vjerske objekte izuzimati iz obveze certificiranja. Bitne razlike prema npr. sportskim i sličnim objektima nema. Zašto se predlaže izuzimanje zgrada koje su kulturno dobro ili dio kulturne cjeline. Certifikat prema Zakonu i minimalni zahtjevi za energetska svojstva nisu nužno povezani. 3. Prijedlog: Čl. 13 dopuniti zahtjevom za zaštitu osoba u građevini, od buke prouzrokovane bilo vanjskim izvorima bilo uređajima koji su dio građevine. Obrazloženje: takav opis zaštite od buke bio je naveden u ranijem zakonu jednako je važno zaštititi ljude koji borave u zgradi, njezinoj blizini ili na susjednim česticama, pritom je svejedno je li izvor buke napolju ili unutar građevine. 4. Prijedlog: U čl. 57 dodati - Nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je isporučilac opreme koja se ugrađuje u građevinu. Obrazloženje: u Zakonu se uopće ne spominje isporučilac opreme (ili njegov zastupnik) kao sudionik u gradnji a trebao bi biti u Zakonu je zanemaren mogući sukob interesa osoba koje isporučuju opremu takvih slučajeva je bilo u praksi i treba ih Zakonom onemogućiti. 5. Prijedlog: Slično kao gore treba riješiti i položaj isporučioca opreme, odnosno njegovog zastupnika ako je u pitanju strana oprema, u odnosu na izvođenje. Obrazloženje: i takvi slučajevi pojavljuju se u praksi, što dovodi do neravnopravnog položaja potencijalnih sudionika u gradnji u fazi ugovaranja. 6. Prijedlog: Čl. 61 trebao bi glasiti - Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu dijelova projekata u odnosu na temeljne zahtjeve za građevinu. Obrazloženje: tako je zamišljeno a i provodi se u praksi izostavljanjem predloženog dodatka ostaje mogućnost da netko tumači zakon onako kako ne bi trebalo biti. 7. Prijedlog: U čl. 67 dodati – projekt izvedenog stanja Obrazloženje: često je izvedbeni projekt samo prilika da se izvrše izmjene u glavnom projektu prema naknadnim zahtjevima investitora a ne rješava detalje izvedbe u praksi gotovo redovito izvedbeni projekt prethodi odabiru izvođača pa izvedba ne odgovara projektu, a za eventualne buduće zahvate potrebno je poznavati stvarno stanje izvedbe ako nema nikakvih izmjena, obvezna bi bila izjava izvođača u tom smislu 8. Prijedlog: U čl. 69, st. 1 uvrstiti tehnološke projekte. U st. 2 istog članka izuzeti elaborat tehničko-tehnološkog rješenja. Obrazloženje: projektirana tehnološka postrojenja utječu na temeljne zahtjeve za građevinu – zaštitu od požara, sigurnost tijekom uporabe, higijenu, zdravlje i okoliš, zaštitu od buke, racionalnu uporabu energije, a to se ne može riješiti u jednom od elaborata često su tehnološka postrojenja od odlučujuće važnosti što tehnologe dovodi u položaj glavnog projektanta izbjegla bi se situacija da arhitekt potpisuje tehnološka rješenja što se u praksi događa uspostavila bi se direktnija i odgovornija suradnja između tehnologa i projektanata instalacija treba sagledati i činjenicu da su tehnološka postrojenja raznovrsna pa iziskuju projektante različitih struka. 9. Prijedlog: U čl. 69 uvrstiti projekte instalacija umjesto elektrotehničkih i strojarskih projekata. Obrazloženje: znam da među projektantima postoji neslaganje u tom smislu i da je prevladalo mišljenje koje je i rezultiralo rješenjem kao u Zakonu nije neophodno inzistirati na podjeli projekata prema podjeli u organizaciji projektanata prijedlog rješava npr. apsurdnu situaciju da se projekti vodovodnih instalacija vode kao građevinski projekti pa strojari, koji ih također uspješno rješavaju, potpisuju građevinske projekte sličnih problema, koji proizlaze iz takve podjele projekata ima još. 10. Prijedlog: U Zakonu (ili u podzakonskim aktima) neophodno je propisati postupak ugovaranja projekata i stručnog nadzora, uključivo minimalne cijene. Obrazloženje: projektiranje ne smije biti isključivo tržišna kategorija jer to dovodi do loših projektnih rješenja i naravno velikih šteta koje iz toga proizlaze Treba se pozabaviti i međusobnim odnosom sudionika u projektiranju. | Nije prihvaćen | 2. Prijedlog : Ne prihvaća se, nije predmet ovih izmjena, primjedba će se uzeti u obzir prilikom budućih izmjena Zakona. S obzirom na primjedbu vezanu uz članak 6. stavak 3. izmjena za reći je da se iste ne mogu prihvatiti jer su navedene izmjene u skladu sa zahtjevima Direktive o energetskim svojstvima zgrada. 3. Prijedlog: Ne prihvaća se. 4. Prijedlog: Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. 5. Prijedlog: Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. 6. Prijedlog: Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. 7. Prijedlog: Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. 8. Prijedlog: Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. 9. Prijedlog: Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. 10. Prijedlog: Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 14 | Damir Miljački | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Poštovani, članak 18 Zakona o gradnji bi trebalo nadopuniti ili izmijeniti. Naime, u praksi se dešava situacija da glavnim projektom određena ispitivanja ispravnosti instalacija (elektrotehnička ili strojarska) u građevinama izvodi izvođač koji je izvodio građenje, te da nije definirano koja obrazovna kvalifikacija osobe smije raditi takva ispitivanja. Dešava se slijedeća situacija da ispitivanja izvode inženjeri sigurnosti na radu bez položenog stručnog ispita a ne inženjeri elektrotehnike ili strojarstva. Definiranje pravila u ovom članku za to područje bi uvelike riješila nedoumice i probleme u praksi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obavljanje poslova ispitivanja i prethodnog istraživanja uređeno je Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15). |
| 15 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Cijene za projektiranje i nadzor su postale takve da se to više ne radi prema pravilima struke i da smo svi u životnoj opasnosti kada koristimo građevine. Potrebno je u Zakon o gradnji staviti da Komore mogu propisati minimalne tarife za usluge projektiranja i nadzora po uzoru na Zakon o odvjetništvu. Smatram da se zakonski sve usluge trebaju smatrati jednako, a ne jedne staviti potpuno na tržište a druge ne. Potrebno je definirati minimalne cijene, a bolji inženjeri će prema svojoj stručnosti imati veće cijene ako ih je netko voljan platiti. Zakon o odvjetništvu: Odvjetnička tarifa Članak 18. (1) Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora. Iz Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odvjetništvu: Članak 3. U članku 18. stavak 1. mijenja se i glasi: »(1) Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra pravosuđa. Ministar pravosuđa kod davanja suglasnosti vodit će računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu.« Druga opcija je da se osnuje komisija kojoj će svi morati predati projekte u digitalnom obliku da ih ona može pregledati i dati mišljenje da li je napravljeno sve po pravilima struke i na razini na kojoj projekt mora biti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U postupku usklađenja s EU zakonodavstvom opći akti Komora koji su propisivali minimalne tarife stavljeni su van snage. Prema odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/15) stručni nadzor nad radom članova Komore provodi se već sada. |
| 16 | Darko Grošić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O | Predlažem izmjenu članka 131. stavak 2. Zakona o gradnji koji bi trebao glasiti: "U prijavi početka građena investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera." Naime nema logike da se prilaže dokza da je u katastru formirana građevna čestica jer to usporava prijvu tj.početak gradnje. Obzirom da je geodetskim projektom sve to već evidentirano ali je potrebno sprovesti upravnim rješenjem DGU pa onda i prijavnim listom u zemljišnim knjigama te dobiti pravomoćnost rješenja i zk. izvadak to je gubitak vremena za investitore a do tada ne može prijaviti gradnju.... Stoga predlažem ovu korekciju tu izmjenu stavka 2. članka 131. zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim Zakonom je jasno propisana iznimka od stavka 2. članka 131. Zakona o gradnji. |
| 17 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 1. | U članku 3. ZOG-a dodati pojam ''instalacije'' s adekvatnim opisom koji bi obuhvatio sve vrste instalacija u građevini, uključujući i postrojenja koja imaju svoj pojam ''oprema''. U članku 3. dodati pojam ''redoviti pregled sustava'' koji se koristi u članku 22., s adekvatnim opisom koji bi jasno definirao pojam, kako bi se izbjegla različita tumačenja. Također je potrebno definirati sam ''redoviti pregled'' što on obuhvaća te svrhu istog, što do sada nije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, navedeno je definirano u Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (''Narodne novine'', broj 48/14, 150/14, 133/15, 22/16, 49/16 i 87/16). |
| 18 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 1. | Podržava se izmjena članka 3. stavak 1. točka 26. kojim se definira pojam „uvjeti priključenja“, međutim smatramo da se kroz podzakonske propise treba detaljnije urediti koje su to tehničke mogućnosti i tehnički uvjeti priključenja građevine na infrastrukturu, odnosno na pojedine vrste infrastrukture, kako bi se izbjeglo različita tumačenja u praksi. Prema važećim propisima priključci pripadaju u jednostavne građevine uređene Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a za inspekcijski nadzor izvođenja radova građenja i dr. nadležni su komunalni redari. Budući da u tom Pravilniku, ali niti u nekom drugom propisu ne postoji definicija priključka, smatramo da je radi ujednačavanja prakse izuzetno važno detaljnije pravno urediti priključke građevina na infrastrukturu (uključujući i sve vrste vodova). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu koji će se razmotriti prilikom donošenja novoga Zakona. |
| 19 | Darko Grošić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 1. | Također predlažem izmjenu članka 127. stavak 3. Zakona o gradnji da glasi: "Bez podnešenog zahtjeva o promjeni imena odnosno promjenom tvrtke investitora ne smije se graditi građevina za koju je izdana građevinska dozvola. " Prema sadašnjoj formualaciji stavka 3. članka 131. zakona ispada da se sa građenjem treba prekinuti dok se ne dobije pravomoćna izmjena građevne dozvole a što po meni nema logike...te također usporava gradnju objekta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 20 | Frano Fabulić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 2. | Trebalo bi u ove skupine nekako dodati skupinu obiteljskih kuća barem do 200 m2, koje služe za stanovanje, za koje bi investitorima bili umanjeni troškovi na način da glavni projekt sadrži samo geodetski projekt, arhitektonski projekt i građevinski projekt kao za zgrade koje su bile razvrstane u 4. ili 5. skupinu građevina prema zakonu o gradnji 153/13. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu, isti će biti razmotren prilikom donošenja novoga Zakona. |
| 21 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 3. | Poštovani, u nastavku dostavljamo mišljenje povodom pokrenutog postupka e-Savjetovanja o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji. Smatramo da će predloženi tekst, konkretno predloženi tekst odredbe članka 3. (koja se odnosi na sada važeću odredbu članka 16.) svojom primjenom u bitnome otežati ostvarivanje prava osoba s invaliditetom na osiguravanje nesmetanog pristupa i kretanja, koje je uređeno odredbom članka 16. stavka 2. važećeg Zakona. Naime, tijekom rada Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom uočili smo značajni porast pritužbi osoba s invaliditetom radi administrativnih poteškoća koje se pojavljuju prilikom ugradnje / dogradnje dizala, a kojima je cilj osiguravanje nesmetanog pristupa osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti mjestu stanovanju i nesmetanog kretanja. Između ostalog se pojavljuju sljedeći problemi: 1. Ukoliko se dizalo ugrađuje s vanjske strane na fasadi stambene zgrade - kada u stubištu nema dovoljno prostora, površina i volumen okna dizala povećava građevinsku bruto površinu i volumen zgrade koja se po smjernicama prostornih planova ne smije povećavati te takav zahvat postaje automatski neizvediv. Svako povećanje površine / volumena, dovodi do novih odnosa u zgradi, upisa u katastar, korekcije elaborata, etažiranja, upisa u zemljišne knjige - pa se vraćamo na dokaz legalnosti (lokacijsku, građevinsku dozvolu) uporabnu dozvolu. 2. Ukoliko se dizalo ugrađuje u unutarnji prostor postojeće zgrade - predmetnim propisom nije jednoznačno navedeno, da se ugradnja ne smatra rekonstrukcijom cijele zgrade. To dovodi do mnoštva različitih tumačenja od strane voditelja postupaka različitih ureda - kod tehničkog pregleda i uporabne dozvole kao i do različitih tumačenja javno pravnih tijela... Ukoliko je ugradnja rekonstrukcija cijele zgrade - podrazumijeva se osim suglasnosti svih suvlasnika, legalnost objekta, potvrde mjerodavnih javnopravnih tijela na glavni projekt, sudjelovanje na tehničkom pregledu i uporabnoj dozvoli – za cijelu zgradu. Postojeće zgrade nemaju sve status legalnosti, nisu sve usklađene sa sada važećim propisima i zakonima, naročito u pogledu temeljnih zahtjeva – zaštite od požara, toplinskoj zaštiti i uštedi energije itd. Izrada svih traženih projekata i potrebnih revizija, u svrhu ishođenja Potvrda na projekt od javnopravnih tijela, povećava investiciju u fazi projekta, ali i cjelokupnu investiciju. Uz izvođenje i osiguranje pristupačnosti investitor je u obvezi izvesti i kompletnu rekonstrukciju postojeće zgrade vezano uz zaštitu od požara, energetsku efikasnost te sve traženo važećim zakonima. U odnosu na gore navedeno predlažemo: Učiniti iznimku u slučajevima osiguravanja nesmetanog pristupa i kretanja osoba s invaliditetom i osoba smanjenje pokretljivosti na način: - da površina i volumen okna za dizalo, kada se radi o ugradnji ili dogradnji uređaja i drugih elemenata za savladavanje visinskih razlika (dizala, podiznih platformi i sl.), ne ulazi u obračun površina postojećih zgrada. Mišljenja smo da odredbe Zakona o gradnji moraju biti u skladu s člankom 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom gdje ističemo obveze RH. Članak 9. Konvencije „Pristupačnost“ navodi: „Države stranke ove Konvencije poduzet će odgovarajuće mjere osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom, izgradnjom okruženja, prijevozom, informacijama i komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave, kao i drugim uslugama i prostorima otvorenim i namijenjenim javnosti, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi, kako bi osobama s invaliditetom osigurale život neovisan o tuđoj pomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjima života. Ove će se mjere, koje će uključivati identifikaciju i uklanjanje prepreka i barijera pristupačnosti, primjenjivati, među ostalim, na: (a) građevine, ceste, prijevoz i druge zatvorene i otvorene prostore, uključujući škole, stambene zgrade, zdravstvene ustanove i radna mjesta, (b) informacije, komunikacije i druge usluge, uključujući elektroničke usluge i službe hitnih intervencija. 2. Države stranke će također poduzeti odgovarajuće mjere radi: (a) razvijanja, poticanja i praćenja provedbe minimalnih standarda i smjernica za pristupačnost prostora i usluga otvorenih ili namijenjenih javnosti, (b) osiguravanja da privatne pravne osobe koje nude prostore i usluge namijenjene javnosti vode računa o svim aspektima pristupačnosti za osobe s invaliditetom, (c) pružanja obuke interesnim skupinama o pitanjima pristupačnosti s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, (d) osiguranja natpisa na Brailleovom pismu i u lako čitljivom i razumljivom obliku u zgradama i drugim prostorima otvorenim za javnost, (e) osiguranja drugih oblika pomoći u vidu osobnih asistenata i posrednika, uključujući vodiče, čitače i stručne tumače za znakovni jezik, kako bi se olakšao pristup javnim objektima i prostorima otvorenim za javnost, (f) promicanja drugih odgovarajućih oblika pomoći i potpore osobama s invaliditetom kako bi im se osigurao pristup informacijama, (g) promicanja pristupačnosti novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sustava, uključujući internet, (h) promicanja oblikovanja, razvoja, proizvodnje i distribucije dostupnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sustava u ranoj fazi, tako da te tehnologije i sustavi postanu pristupačni uz minimalne troškove.“ Slijedom navedenoga mišljenja smo da ugradnja/dogradnja dizala kada se radi o otklanjanju arhitektonskih prepreka, odnosno savladavanju visinskih razlika koje onemogućavaju nesmetano kretanje osobama s invaliditetom i osobama smanjenje pokretljivosti, odredbe Zakona o gradnji moraju biti u skladu s citiranim člankom 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Uz navedeno, predlažemo izostaviti stavak 3. članka 16. važećeg Zakona budući da ne nalazimo osnova da se suglasnost za odstupanje od temeljnih zahtjeva za građevinu, neosnovano upućuje na nadležnost Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona, ali će prijedlog biti razmotren prilikom donošenja novoga Zakona. |
| 22 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 3. | Tu ste grešku napravili. Nije ''stavka 2. ovoga članka'' već ''stavaka 1. i 2. ovoga članka''. | Nije prihvaćen | Na prihvaća se jer nema pogreške. |
| 23 | Tekija d.o.o. za obavljanje vodnih usluga | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 4. | Stavak 2 je svakako potreban za linijske građevine (vodovod, kanalizacija) jer je ponekad tehnički neophodna manja izmjena trase koja ne utječe na ispunjenje temeljnih zahtjeva građevine i ne mijenja usklađenost s utvrđenim lokacijskim uvjetima, čak ih u tehničkom smislu poboljšava. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 24 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 4. | Potrebno dodati stavak (3) kojim bi se definiralo odstupanje linijskih građevina infrastruktura, kako nadzemnih tako i podzemnih (električni vodovi nadzemni i podzemni, plinovod, vodovod, kanalizacija, svjetlovodi) | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 25 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 4. | U članku 19. stavak 2. predlažemo da se iza riječi: „s utvrđenim lokacijskim“ dodaju riječi: „odnosno posebnim“. Kod dijela građevina koje se u ovom Zakonu naziva vodovima (infrastrukturom) u pravilu nema utvrđivanja lokacijskih uvjeta, nego je potrebna usklađenost s posebnim uvjetima, pa se stoga predlaže navedena dopuna. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 26 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 4. | Predlažemo da čl. 19. glasi: "Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt sukladno pravilima struke ako se time ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima." Obrazloženje: Ovakva formulacija obuhvaća sve građevine i odražava stvarno stanje stvari. Odstupanje od 0,30 metara samo u pogledu vanjskih mjera za zgrade nije stručno utemeljeno obzirom da ne vodi računa o stvarnoj veličini građevine niti okolnostima zbog kojih dolazi do mogućih odstupanja. Najčešći uzrok odstupanja od vanjskih mjera je nepreciznost u mjerenju koju nije moguće eliminirati te sama tehnologija građenja koja ne omogućava postizanje savršene preciznosti. Obzirom da se inače dozvoljene pogreške u mjerenjima propisuju u odnosu na stvarne mogućnosti i potrebe cijenimo da u građevinarstvu nikad neće biti potrebna tolika preciznost da se u potpunosti eliminiraju odstupanja tijekom gradnje. Napominjemo da se, trenutno, samo dodavanjem termoizolacije na vanjske zidove zgrade često povećaju vanjske mjere za više od 0,30 metara. Predmetna odstupanja ne narušavaju javni interes dok god su u okviru utvrđenih lokacijskih uvjeta. Potrebno je štititi sve lokacijske uvjete, a ne samo minimalnu udaljenost od međe i obaveznog građevinskog pravca te je potrebno regulirati sva odstupanja od glavnog projekta. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 27 | Tomislav Gulić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 4. | Stavkom 1 je određeno da zgrada ne smije ništa odstupiti od obaveznog građevnog pravca, što je u praksi neizvedivo, jer nijedan zidar neće sazidati zgradu milimetarskom točnosti. Uvijek dolazi do odstupanja minimalno 1-2 cm. Što to znači da bi trebalo rušiti zgradu zbog 1-2 cm? Neko minimalno odstupanje treba postojati, jer jedno je crtati na računalu, a drugo izvesti na gradilištu. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 28 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 5. | U stavku (1) podstavak 1. povećati donju granicu na minimalno 30 kw čime bi se izuzela većina domaćinstava koja i ovako imaju prevelike namete i troškove. Slično su u stavku (2) snagom od 12 kW praktično izuzeta domaćinstva. Time bi se približno izjednačili uvjeti u čitavom članku. U članku 3. jasno definirati pojam ''redoviti pregled sustava'', kako je navedeno u komentaru članka 1. Prijedloga zakona, koji se odnosi na čl.3. ZOG-a. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Člankom 14. Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada, vezano na pregled sustava grijanja propisano je, između ostalog, da države članice utvrđuju potrebne mjere za uspostavu redovitih pregleda dostupnih dijelova sustava grijanja zgrada,kao što su generator topline, upravljački sustav i optočna crpka ili crpke, s kotlovima čija efektivna nazivna snaga za potrebe zagrijavanja prostora prelazi 20 kW. Ti pregledi uključuju procjenu učinkovitosti i dimenzioniranja kotla u odnosu na toplinske potrebe zgrade. Također člankom 15. iste Direktive, a vezano za pregled sustava klimatizacije, propisano je , između ostalog, da države članice utvrđuju potrebne mjere za uspostavu redovitih pregleda dostupnih dijelova sustava klimatizacije efektivne nazivne snage iznad 12 kW. Ti pregledi uključuju procjenu učinkovitosti klimatiziranja i dimenzioniranja u odnosu na potrebe hlađenja zgrade. Države članice mogu odabrati iste ili strože uvjete od onih propisanih Direktivom, odabir slabijih kriterija bio bi u suprotnosti s navedenom Direktivom. Pojam ''redoviti pregled'' definiran je Pravilnikom o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (''Narodne novine'', broj 48/14, 150/14, 133/15, 22/16, 49/16, 87/16.). |
| 29 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 5. | Članak 22. predlažemo brisati u cijelosti. Odredbe ovoga članka treba ugraditi u neki drugi propis koji se odnosi na obveze vlasnika zgrade npr. Pravilnik o održavanju građevina (NN 122/14). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredba članka 22. propisana je sukladno odredbama Direktive o energetskim svojstvima zgrada. |
| 30 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 6. | Iz članka 23. stavak 1. brisati podstavak 2. ''zgrade za održavanje vjerskih obreda ili aktivnosti'', za koje ne postoje razlozi izuzeća. Ako su to građevine koje su kulturno dobro ili manje od 50 m2, onda se izuzimaju iz energetskog certificiranja prema podstavku 1. odnosno 5., drugi razlozi izuzeća ne vidimo da postoje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zgrade iz članka 23. stavak 1. točka 1. izuzete su od obveze energetskog certificiranja sukladno Direktivi o energetskim svojstvima zgrada. |
| 31 | Hrvatska udruga energetskih certifikatora | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 6. | U ime HUECa predlažem da se iz ovog članka u potpunosti izbaci stavak 1. Nema nikakvog razloga da se zgrade koje su pojedinačno kulturno dobro, ne certificiraju. Ako se na tim zgradama ne mogu primijeniti sve mjere toplinske zaštite, to ne znači da se ne mogu primijeniti djelomične mjere toplinske izolacije s unutarnje strane, krova i slično, kao i mjere na rasvjeti i sustavima grijanja koje će u budućnosti utjecati na energetski razred. Navodim primjer Iblerovog i Vitićevog nebodera, koji su obnovljeni ili se trenutno energetski obnavljaju, uz suglasnost nadležnih tijela, pojedinačno su zaštićeni, a prelaze iz energetskog razreda E u energetski razred C. Dodatno, energetski certifikat ne obvezuje da se mjere i provedu, a daje korisnu informaciju o mogućnostima provedbe energetske učinkovitosti. Ovaj je prijedlog već bio u nekoj prvoj verziji Pravilnika o certificiranju, te je također izbačen. Također je sporan i stavak 4, jer omogućava puno manipulacija i nije jasno definiran. Predlažem da se i to izbaci, ili da se navede da se to odnosi na zgrade bez ugrađenog sustava grijanja i hlađenja. Nadam se da će se prijedlozi uvažiti. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se dio koji se odnosi na kulturno dobro, a ne prihvaća se prijedlog u dijelu koji se odnosi na stavak 1. točku 4. Propisivanje izuzimanja od obveze energetskog certificiranja stambenih zgrada koje se koriste manje od četiri mjeseca godišnje u skladu je sa odredbom Direktive o energetskim svojstvima zgrada. |
| 32 | ENERGIS d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 6. | Članak 6. stavak 4. stambenu zgradu koja se koristi ili se namjerava koristiti manje od četiri mjeseca godišnje ili jedno ograničeno vrijeme u godini, i to uz očekivanu potrošnju energije manju od 25% od količine koja bi bila rezultat uporabe tijekom čitave godine Ovim podstavkom se otvara veliki prostor manipulacijama. Većina objekata se može svrstati u ovu kategoriju. Svatko tko prodaje nekretninu ne planira više u njoj boraviti a svatko tko kupuje nekretninu može reći da ju ne planira koristiti duže od 4 mjeseca godišnje. Znači za tu nekretninu ne treba energetski certifikat. Tko će kasnije provjeravati koristi li kupac nekretninu ili ne.Ako je koristi koliko dugo je koristi, koliko troši energije. Kako se može odrediti kolika bi bila potrošnja energije da se nekretnina koristi tijekom čitave godine da bi mogao odrediti prelazi li potrošena energija 25% ako se ne napravi energetski certifikat. Ni sada nitko ne provjerava nekretnine koje se oglašavaju imaju li energetski certifikat ili ne. Ljudi nas zovu kad su nekretninu već prodali... Dobar dio ljudi nas zove iz porezne uprave jer ne mogu platiti porez i prepisati nekretninu. Ovo sve vrijedi i kada se nekretnina iznajmljuje.Tko će kontrolirati koliko se nekretnina dugo iznajmljuje. Ovim podstavkom se želi izuzeti apartmane od obveze ishođenja energetskog certifikata što uopće nije opravdano. Iz iskustva možemo reći da svaki apartman koji se iznajmljuje u turističke svrhe potroši energije za hlađenje i za grijanje potrošne tople vode, te same vode približno ili preko 50% nego stan na kontinentu iste kvadrature koji se koristi tijekom cijele godine. Molimo da se stavak 4. izbaci. Ispravno bi bilo da svaki stambeni objekt ukupne korisne površine veće od 50m2 mora ishoditi energetski certifikat prije stavljanja u prodaju ili najam. Svaki nestambeni objekt koji ima priključen energent za grijanje ili hlađenje i zatvoren je sa sve četiri strane mora ishoditi energetski certifikat prije stavljanja u prodaju ili najam. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 33 | Josip Kordić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 6. | Ovim člankom trebalo bi obuhvatiti pitanje zgrada koje su ozakonjene kao nezavršene jer je dio njih građen na način da je teško ili gotovo nemoguće zadovoljiti sve parametre po pitanju izdavanja zadovoljavajućeg certifikata. Pri tome je najveći broj slučajeva obiteljskih kuća koje imaju ukopane etaže bez toplinske izolacije koja se naknadno može ugraditi uz izrazito velike troškove ili je čak nemoguće, a izdavanje certifikata je uvjet za izdavanje uporabne dozvole (članak 24). Tu predlažem da zgrade koje su ozakonjene kao nezavršene budu izuzete od izdavanja certifikata za potrebe uporabne dozvole. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedenim člankom preuzete su odredbe Direktive o energetskim svojstvima zgrada, točnije propisana su izuzeća od obveze energetskog certificiranja koje dozvoljava predmetna Direktiva. |
| 34 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 6. | Podstavak 4. bi trebalo bolje definirati. Ovo se vjerojatno odnosi na apartmane za najam. Kako će se ovo kontrolirati? Ostavlja se prostor za manipulacije. Trebalo bi staviti da za potrošenu energiju, a ne planiranu potrošnju ili drugačije formulirati. Treba uvesti kaznu ako se prema računima iz prošle godine pokaže da je potrošeno više od toga a nije napravljen certifikat. Da li se to odnosi na ukupnu energiju (grijanje, rasvjeta, kuhanje itd.)? | Prihvaćen | Prihvaća se, članak je izmijenjen. . |
| 35 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 6. | U podstavku 3. treba pojasniti što znači s malim energetskim potrebama. Što to znači? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zgrade s malim energetskim potrebama već su definirane Pravilnikom o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (''Narodne novine'', broj 48/14, 150/14, 133/15, 22/16, 49/16 i 87/16), a to su industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade za koje je projektom utvrđena specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade: a) manja od 40,50 kWh/(m2a) za zgrade kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3 °C; b) manja od 21,60 kWh/(m2a) za zgrade kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3 °C. |
| 36 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 6. | Podstavak 1. je malo nejasan. Energetski certifikat ne propisuje izmjenu zgrade, nego samo trenutno energetsko stanje. Preporuke u certifikatu se ne trebaju primijeniti u obnovi. Trebalo bi biti da ne treba zadovoljiti Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 37 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 8. | Brisati stavak 4. Ovim stavkom bi se dopustio pregled osobama koje nisu tijekom svog studija ni u kojem segmentu obrazovani za sustave grijanja i ventilacije. U protivnom pravo na stručno osposobljavanje prema Modulu 1 i 2, gubi smisao jer bi ga mogli upisati i završiti i sve druge tehničke struke, od kojih neke imaju bolje obrazovanje za sustav grijanja i ventilacije od navedenih u članku 29. U slučaju da se stavak 4. ne briše : Brisati u članku 29. stavak (2) riječ ''arhitektonske, građevinske''. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 38 | Alen Omerza | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 9. | S obzirom da ne postoje razlike u izradi građevinskog dijela energetskog certifikata za zgrade s jednostavnim i složenim tehničkih sustavom, jer i sama formulacija "tehničkim sustavom" definira da razlike postoje samo u tehničkim sustavima tj. strojarskom i elektrotehničkom dijelu energetskog certifikata, predlaže se da se ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom dozvoli za građevinski dio i osobama sa završenim preddiplomskim sveučilišnim stupnjem građevinske i arhitektonske struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zgrade sa složenim tehničkim sustavom su i one veće od 400m2, a definicija zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom je dana u Pravilniku o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (''Narodne novine'', broj 73/15 i 133/15.) pa je zbog složenosti posla zakonom i propisano posebno ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom za sve struke. |
| 39 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 10. | U stavci (3) riječ ''distribuciju'' i ''distributer'' zamijeniti riječima ''opskrbljuje'' i ''opskrbljivač''. Distributer energije ne opskrbljuje energijom, to rade opskrbljivači što je definirano Zakonom o energiji. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 40 | Toni Šoljan | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 10. | Poštovani, mišljenja sam da je ovaj prijedlog dopune čl. 34. s predloženim novim stavcima 3. i 4. protivan Ustavu R. Hrvatske, jer se ovim prijedlogom određeni subjekti stavljaju u nepovoljniji položaj na tržištu. Time se narušavaju tržišni uvjeti, jer se pojedinim subjektima uskraćuje mogućnost rada i sudjelovanja u tržišnoj utakmici u opisanim slučajevima. To je protuustavno. A dodatno bi komentirao i s "ljudske" strane - ako ste već dali mogućnost tim istim fizičkim osobama da se školuju, plate skupe tečajeve, licence i sl. te steknu određene licence/ovlaštenja, onda im nikako ne smijete (bilo kojim) propisom onemogućavati rad u bilo kojem segmentu na kojeg se odnose njihove licence/ovlaštenja. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 41 | SINIŠA POLJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 10. | Moje je mišljenje kako ste pogriješili, jer bi trebalo stajati "...za OPSKRBU energije...", a ne "...za distribuciju energije...". Zašto, upravo zbog činjenice da HEP d.d. ima d.o.o. HEP-OPSKRBA koja bi bila ono što je intencija ovog članka, dok HEP-ODS je operator distribucije i NIJE ono što se ovim člankom htjelo postići ( i to sa punim pravom ). Ukoliko se to preciznije ne definira može doći do nepotrebnih "tumačenja" i preskakanja stvarne intencije zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 42 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 16. | U članku 50. stavku 3. kod osoba geodetske struke predlažemo propisati također položen stručni ispit kao što je to učinjeno u stavku 2. kod osoba arhitektonske i građevinske struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. To je predmet posebnog zakona. |
| 43 | Mirjana Padovan | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 17. | Potrebno je brisati cijeli stavak (2) članka 59. Temeljna svojstva građevinu su, kako naziv i govori, temeljna i moraju se poštivati, dokazivati i nadzirati, bez obzira o kakvim se građevinama radi. Mehanička otpornost i stabilnost najmanje su upitne tijekom uporabe građevine. Nepridržavanje zaštite pri korištenju električne energije (kratki spoj, preopterećenje, direktni i indirektni dodir), zaštita od požara, zaštita od buke, itd. nose puno veće opasnosti. U elektroenergetskom dijelu, nema građevina u kojima nije potrebno poštivati sigurnosne zahtjeve, bez obzira na akt temeljem kojeg su izgrađene. Tko će preuzeti odgovornost ako se u dopusti uporaba neispitane i nesigurne građevine? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona, ali će se razmotriti prilikom donošenja novoga Zakona. |
| 44 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 17. | U stavku (2) brisati riječi ''mehaničke otpornosti i stabilnosti''. Bez obzira što su to jednostavne građevine, temeljni zahtjevi se moraju ispuniti i postavljeni su zato što su osnova. Mišljenja smo da su svi temeljni zahtjevi jednako važni. Dali je sigurnost od požara manje važna od mehaničke otpornosti? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 45 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 17. | Stručni nadzor na jednostavnim građevinama Ovakav stav ne uvažava zatečeno stanje gdje se elektrotehnički i strojarski radovi na jednostavnim građevinama nadziru i to u mnogo slučajeva intenzivnije od građevinskih radova. Stav proizlazi iz zastarjelog pristupa kako je građevinska struka u zgradarstvu dominanta što nije točno već duže vrijeme. Principi jednostavnih građevina se primjenjuju na: - Dovođenje prostora konačnoj namjeni (svi prostori koji su bili u roh bau izvedbi) - Modernizacije i adaptacije prostora u istim gabaritima i iste namjene - Zamjene opreme (rasvjeta fluo u LED, zamjena dijelova instalacijskih sustava itd) - Foto naponski sustavi foto naponske elektrane i na niz drugih zahvata. Radi se po principu da se navedeni radovi obrade u glavnom projektu, eventualno se utvrde posebni uvjeti i dobiju potvrde na projektu, pristupi se građenju (bez akta), a po završetku građenja se organizira tehnički pregled. Prema iskustvu takvih zahvata je puno, i više nego novogradnji, a čl. 59 negira takvu praksu i dovodi elektro i strojarske inženjere u poziciju da izgube dio poslova u projektiranju i nadzoru. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 46 | Damir Miljački | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 17. | Što je s temeljnim zahtjevom na sigurnost od požara? Znači postoje temeljni zahtjevi za građevinu koji su važniji i oni koji nisu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Temeljem pravila procjene rizika potrebno je utjecati na veću provjeru ispunjavanja zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine. |
| 47 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 17. | Potrebno je za nadzor uvesti i geodetski nadzor. Ovako je nadzorni inženjer koji nije geodet kriv ako se objekt krivo smjesti a nije stručan da to može provjeriti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 48 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 18. | U člancima 70. i 71. definirana je uloga te način izrade geodetskog projekta. Za građevine čiji sastavni dio nije Geodetski projekt prikaz u Glavnom projektu je na Hrvatskoj osnovnoj karti ili na kopiji katastarskog plana. Prema formulaciji, nije jasno na koje se građevine Stavak odnosi: na građevine za koje je izdana Lokacijska dozvola ili je riječ o nekoj drugoj skupini građevina? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je odredba jasna. |
| 49 | Janja Groš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 18. | (1) u dijelu teksta "....na ortofoto karti odgovarajućeg mjerila i/ili odgovarajućim koordinatama.", potrebno je razjasniti i/ili jer se ovako otvara prostor za različita tumačenja. Mišljenja smo da treba stajati "....na ortofoto karti odgovarajućeg mjerila i odgovarajućim koordinatama." (3) Umjesto "...prikazuje se na podlozi..." treba pisati "...prikazuje se na kopiji katastarskog plana koji je sastavni dio..." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je odredba jasna. |
| 50 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | Čl. 72. st. 2. trebao bi glasiti: (2) Smještaj jedne ili više građevina razvrstanih u 3. skupinu građevina na postojećoj građevnoj čestici, odnosno u obuhvatu prostora, ako je to potrebno prikazuju se u arhitektonskom projektu ili u građevinskom projektu na geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom od strane ovlaštenog inženjera geodezije. Obrazloženje: Pojedine građevine iz 3. skupine evidentiraju se u katastru i zemljišnoj knjizi. To će biti onemogućeno ukoliko smještaj takve građevine na kopiji katastarskog plana u sklopu arhitektonskog ili građevinskog projekta ne bude odgovarao stvarnom stanju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona već posebnog zakona. |
| 51 | Andrej Janković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | Smatram da kad bi u Zakonu stajalo, kako predlaže HKA, umjesto „arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt“ stajalo „arhitektonski projekt – projekt arhitekture i/ili građevinski projekt – projekt konstrukcije“ da bi to degradiralo ionako već dobrano načetu građevinsku struku jer građevinski projekti nisu samo projekti konstrukcije, nego kao što je i navedeno, razni projekti vodovoda, odvodnje, cesta, željeznica, mostova, tunela i sl. Prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima, bez građevinske dozvole a u skladu s glavnim projektom mogu se graditi razne ograde, potporni zidovi, pješački mostovi kraći od 3m, građevina unutar pružnog prijelaza, građevina za sigurnost prometa, šumski put, reklamni pano i sl. Smatram da bi projekt npr. pružnog prijelaza ili građevine za sigurnost plovidbe bilo pogrešno zvati građevinskim projektom- projektom konstrukcije jer nije jasno u kojem bi se onda projektu opisale značajke koji nisu vezane za konstrukciju npr. građevine za sigurnost plovidbe? Smatram da u je u gore navednim primjerima dovoljan "građevinski projekt" bez sufiksa projekt konstrukcije jer se ne radi ni o zgradama ni o krajobraznom uređenju, a projekt opisuje i neke druge značajke osim same konstrukcije. Nadalje, logično je da za npr. antenski stup treba i građevinski projekt koji opisuje konstrukciju i opće značajke stupa, uz elektrotehnički projekt koji opisuje svostva stupa u okviru elektrotehničke struke. Priključke i rekonstrukcije raznih instalacija trebala bi moći samostalno projektirati odgovarajuća struka pa je tako po trenutnom stanju obespravljena elektrotehnička i strojarska struka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 52 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | Brisati stavak (1) U stavku (2) riječi ''arhitektonskom projektu ili u građevinskom '' zamijeniti riječima ''glavnom''. Zadržavanjem navedene formulacije iz Prijedloga zakona, bi se ponovo degradirale elektrotehnička i strojarska struka. Dali će projekt plinskog priključka i instalacije moći izraditi arhitekta? Zakon bi morao omogućiti ravnopravne ne diskriminirajuće uvjete za sve struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. Razmotriti će se prilikom donošenja novoga zakona. |
| 53 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | Ovakav stav ne uvažava zatečeno stanje gdje se strojarski i elektrotehnički radovi na jednostavnim građevinama izvode i to u mnogo slučajeva intenzivnije od građevinskih radova. Stav proizlazi iz zastarjelog pristupa kako je građevinska struka u zgradarstvu dominanta što nije točno već duže vrijeme. Principi jednostavnih građevina se primjenjuju na: - Dovođenje prostora konačnoj namjeni (svi prostori koji su bili u roh bau izvedbi) - Modernizacije i adaptacije prostora u istim gabaritima i iste namjene - Zamjene opreme (rasvjeta fluo u LED, zamjena dijelova instalacijskih sustava itd) - Foto naponski sustavi i foto naponske elektrane i na niz drugih zahvata. Radi se po principu da se navedeni radovi obrade u glavnom projektu, eventualno se utvrde posebni uvjeti i dobiju potvrde na projektu, pristupi se građenju (bez akta), a po završetku građenja se organizira tehnički pregled. Prema iskustvu takvih zahvata je puno, i više nego novogradnji, a čl. 72 negira takvu praksu i dovodi elektro i strojarske inženjere u poziciju da izgube dio poslova u projektiranju i nadzoru. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. Razmotriti će se prilikom donošenja novoga zakona. |
| 54 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | Predlažemo da se u stavku (1) članka 72. riječi: „arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt“, zamijene riječima: „arhitektonski projekt – projekt arhitekture i/ili građevinski projekt – projekt konstrukcije“. Obrazloženje: Predložena formulacija je neprecizna, jer nije razvidno koji sve arhitektonski i/ili građevinski projekti su u konkretnom slučaju potrebni. U arhitektonske i građevinske projekte ubrajamo i projekt vodovoda i odvodnje (kanalizacije), dok u građevinske projekte ubrajamo projekt (internih) prometnih površina i sl., a koji u konkretnom slučaju nisu potrebni. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zadaće struke u području projektiranja propisane su posebnim zakonom. |
| 55 | Janja Groš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | (2) Potrebno je u pojmovima definirati što znači "druga odgovarajuća podloga". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je jasna. |
| 56 | Andrej Tomin | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | Poštovani, slažem se u potpunosti sa komentarom kolege Damira Miljačkog. Samo bih još htio dodati jedan primjer uz kolegin primjer javne rasvjete. Naime, kao jednostavna građevina Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (čl. 4 stavak 15) definiran je: "Antenski stup elektroničke komunikacijske opreme, uključujući i elektroničku komunikacijsku opremu". Tko će projektirati navedenu elektroničku komunikacijsku opremu ako nije potreban elektrotehnički projekt? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ali će biti razmotren prilikom donošenja novoga Zakona. |
| 57 | Zdravko Bašić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | U stavku (1) trebalo bi na kraju dodati "i elektrotehnički projekt". Komentar: za zaštitu od požara neke zgrade veoma je bitno izraditi i elektritehnički projekat, jer prema sadašnjoj statistici veliki dio požara je posljedica neispravnih električnih instalacija. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovoga Zakona. |
| 58 | Damir Miljački | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | Poštovani, opet se degradiraju elektrotehnička i strojarska struka! Primjerice, Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (čl. 5, stavak 13) definirano je da se u skladu s glavnim projektom a bez građevinske dozvole smiju izvoditi radovi na postojećoj instalaciji javne rasvjete u svrhu poboljšanja njihove energetske učinkovitosti. Ovakvim prijedlogom Zakona, dolazi da više i ne treba projekt! Trenutačno je cca. 95% projekata javne rasvjete u RH izrada energetske učinkovitosti javne rasvjete na postojećoj instalaciji! Dok FZOIEU traži glavni projekt( i to elektrotehnički a ne građevinski) ukoliko se takvi radovi žele financirati sredstvima Fonda. Nadalje, sve unutarnje rekonstrukcije prostora (lokali, trgovine, prenamjene prostora........) po ovome ne trebaju elektrotehnički i strojarski projekt, Potpuno Vam je svejedno što je s zaštitom ljudi od udara električne struje ili što je s zaštitom od požara. Bitni su pregradni zidovi unutar prostora. Invenstitor neće ugovoriti onu obvezu koju ne mora Zakonom. Opet ste u neskladu s županijskim uredima koji odobravaju početak rada takvim djelatnostima i s njihovim minimalnim tehničkim uvjetima. Oni će tražiti ispitivanja ispravnosti instalacija i neki projekt koji invenstitor neće imati i dolazimo do problema. Vaša formulacija u prijedlogu Zakona "može sadržavati" je samo alibi formulacija koja donosi zbunjenost i nedoumicu u praksi. Ukoliko Vam nije potrebna elektrotehnička i strojarska struka, molim Vas to napišite! Ukoliko nas želite zadržati, omogućite nam jednake uvjete kao i arhitektima i građevinarskoj struci. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nije predmet ovih izmjena. |
| 59 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 19. | Što spada u građevinski i arhitektonski projekt? To može biti instalacija vodovoda i kanalizacija? Možda bi bilo dobro specificirati da je to arhitektonsko/građevinsko oblikovanje i mehanička otpornost i stabilnost. Ili nekako bolje složiti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zadaće struke u području projektiranja propisane su posebnim zakonom. |
| 60 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 20. | U stavku (3): U točki 2. zamijeniti tekst sa ''za sve druge građevine za koje je propisana obvezna kontrola projekta'' Točku 3. Brisati Zadržavanjem navedene formulacije u točki 2. se daje mogućnost projektantu da investitoru nametne izradu izvedbene dokumentacije i kada to nije neophodno. Točka 3. je stvar tržišta i volje investitora i nema potrebe je određivati zakonom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prema postojećem izričaju propisana je obveza izrade izvedbenog projekta u svim slučajevima u kojima je to potrebno, a koja potreba se, uz ostalo, utvrđuje glavnim projektom. |
| 61 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 20. | Predlažemo slijedeću formulaciju st. (3) čl. 74.: "Izvedbeni projekt obvezno se izrađuje: 1. za građenje građevina 1. skupine, 2. za građenje građevina 2. skupine, za koje je potrebna kontrola mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. za građenje ostalih građevina, kada je to određeno u glavnom projektu." Obrazloženje: Hrvatska komora arhitekata ističe važnost obveze izrade izvedbenog projekta minimalno za gore nabrojane vrste građevina, budući nepostojanje izvedbenog projekta, kao dijela dokumentacije potrebne na gradilištu, nije održivo jer: - nadzorni inženjer nema dokument na osnovu kojega može kontrolirati građenje, - izvođač nema dokument po kojem gradi (izvedbeni nacrti, armaturni nacrti, planovi oplate, radionički nacrti, prikazi detalja i sl.). Nepostojanje obveze izrade izvedbenog projekta ugrožava: - funkcionalnost, konstruktivnost i oblikovanje građevine, - projektirani odabir materijala i opreme, - konstruktivnu stabilnost, odnosno, sve temeljne zahtjeve za građevinu, - transparentnost postupanja u trošenju financijskih sredstava, - očuvanje integriteta projekta, te kao posebno važno interes investitora, posebice kada se radi o javnom investitoru. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prema postojećem izričaju propisana je obveza izrade izvedbenog projekta u svim slučajevima u kojima je to potrebno, a koja potreba se, uz ostalo, utvrđuje glavnim projektom. |
| 62 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 20. | Predlažemo slijedeću formulaciju članka 74. stavak 3: U članku 74. stavak 3. mijenja se i glasi 3) Izvedbeni projekt obvezno se izrađuje: 1. za građenje građevina 1. skupine 2. za građenje građevina 2. skupine za koje je potrebna kontrola mehaničke otpornosti i stabilnosti 3. za građenje ostalih građevina kada je to određeno u glavnom projektu Obrazloženje: HKIG ističe važnost uvođenja obveze izrade Izvedbenog projekta i to osim u slučaju građevina 1. skupine i kod građenja građevina koje u skladu s člankom 94. i 95. Zakona podliježu kontroli mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno u slučaju kada je to određeno u glavnom projektu. Skrećemo pozornost da u slučaju nepostojanja izvedbenog projekta (nacrti, armature, radionički nacrti, nacrti složenih instalacija i opreme i dr.) izvođač nema valjani dokument po kojem gradi, a nadzorni inženjer nema dokument na osnovi kojeg može kontrolirati građenje, što u konačnici može rezultirati ugrožavanjem stabilnosti te konstruktivne i funkcionalne sigurnosti građevine, kao temeljnih zahtjeva za građevinu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prema postojećem izričaju propisana je obveza izrade izvedbenog projekta u svim slučajevima u kojima je to potrebno, a koja potreba se, uz ostalo, utvrđuje glavnim projektom. |
| 63 | Janja Groš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 20. | (2) Nejasna je formulacija "protivno" obzirom na definicie izvedbenog projekta u istom Zakonu. (3) 3. To je ugovorni odnos dviju strana i nema razloga da se definira zakonom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je jasna. |
| 64 | Andrej Janković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 20. | Među projektantima vlada nezadovoljstvo što obveza izrade izvedbenog projekta ne obuhvaća više građevina nego samo građevine 1. skupine. Osobno sam mišljenja da za sve građevine čiji projekti podliježu kontroli projekta iz područja mehaničke otpornosti i stabilnosti (revizija) bi trebale imati obvezu izrade građevinskog izvedbenog projekta. Naime, teško je definirati što bi izvedbeni projekt trebao stvarno sadržavati i koje dijelove građevine bi trebao opisivati, ali minimumom smatram građevinski izvedbeni projekt s nacrtima oplate, nacrtima armature i radioničkim nacrtima za stambene objekte veće od 800m2, industrijske građevine, infrastrukturne građevine, građevine raspona većih od 10 m, konzola duljih od 5 m, tribina, velikih potpornih zidova i drugih građevina navedenih u Pravilniku o kontroli projekata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prema postojećem izričaju propisana je obveza izrade izvedbenog projekta u svim slučajevima u kojima je to potrebno, a koja potreba se, uz ostalo, utvrđuje glavnim projektom. |
| 65 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 20. | Stavak 3 podstavak 2 bi trebalo vrijediti za građevine 3. skupine (jednostavne). Treba dodati da za građevine 2. skupine uvijek treba izvedbeni projekt. U tu skupinu spadaju Autoceste, mostovi, vijadukti, luke, neboderi, brane i sl. Neozbiljno je ostaviti ovako. Ovako se ostavlja prostor da će se raditi u hodu, a to nije najbolje rješenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prema postojećem izričaju propisana je obveza izrade izvedbenog projekta u svim slučajevima u kojima je to potrebno, a koja potreba se, uz ostalo, utvrđuje glavnim projektom. |
| 66 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 21. | Predlažemo da se u članku 80. stavku (1), tekst: „odnosno projektant“, zamijene riječima: „odnosno projektant ukoliko je to uređeno ugovorom između investitora i projektanta“ Obrazloženje: Ishoditi obavijest o uvjetima za izradu glavnog projekta primarno bi trebala biti obveza investitora, a ne projektanta. Naravno da projektant može istu ishoditi u ime i za račun investitora, ali je istu uslugu potrebno definirati ugovorom. U protivnom postoji mogućnost interpretacije predloženog rješenja kao zakonske obveze projektanta. Ukoliko se ugovorom investitor i projektant dogovore da će projektant pribaviti navedenu obavijest, onda to znači da će ta usluga biti točno definirana i dogovorena voljom obiju ugovornih strana. Druga bitna činjenica je da projektant ugovorom stječe pravo provođenja radnji koje se dotiču pitanja vlasništva nad nekretninom, što je definirano posebnim zakonima ("Zakon o obveznim odnosima", "Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima"). Rad bez ugovorenog prava bi predstavljao kršenje odredbi posebnih zakona i doveo projektanta u nepovoljan položaj. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pitanje se ne uređuje ovim Zakonom. Predmetnim člankom nije propisana obveza nego mogućnost, a mogućnost mogu koristiti i investitor i projektant. |
| 67 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 21. | U stavku 2 treba dodati da vrijedi i digitalna (isprintana na papir) kopija katastra jer svi traže original kopiju iz katastra što nema smisla ako se uvela digitalna na kojoj piše da jednako vrijedi. Samo se stvara dodatni trošak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakonom se prihvaćanje kopije ne ograničava. |
| 68 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 22. | U stavku (3) riječ ''rješenjem'' zamijeniti sa ''pismeno'' | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Protivno je Zakonu o općem upravnom postupku. |
| 69 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 22. | Predlažemo da se u stavku (1) članka 81., riječi: „po zahtjevu projektanta“, zamijene riječima: „po zahtjevu investitora". Obrazloženje: U stavku (3) istog članka navodi se:„Javnopravno tijelo dužno je na zahtjev investitora…“, a riječ: „investitor“, se dalje navodi i u člancima 82. - 87. Posebni uvjeti se utvrđuju po zahtjevu investitora. Predlažemo da stavak (2) članka 81. glasi: "U zahtjevu za utvrđivanje posebnih uvjeta navode se podaci koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta ili se uz zahtjev, ako je to potrebno, prilaže idejno rješenje ili idejni projekt namjeravanog zahvata u prostoru koji sadrži, odnosno, prikazuje podatke koji su u smislu posebnih propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta." Obrazloženje: S obzirom na značenje i posljedice kvalitetnog utvrđivanja posebnih uvjeta za investicijski projekt, Hrvatska komora arhitekata posebno ističe nužnost i važnost obvezne izrade idejnog projekta ili idejnog rješenja, izrađenog i ovjerenog od strane ovlaštenih projektanata pojedinih struka, temeljem kojega će javnopravno tijelo utvrditi i izdati posebne uvjete. Idejni projekt, odnosno, idejno rješenje su uvriježeni stručni nazivi, te ne vidimo razlog uvođenja novih termina pogotovo što je idejni projekt već određen "Zakonom o prostornom uređenju", a postoji i pravilnik kojim se propisuje obvezni sadržaj i elementi idejnog projekta: "Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta" ("Narodne novine", br. 55/14, 41/15, 67/16). Osim toga, u praksi dio javnopravnih tijela traži dokumentaciju izrađenu u formi idejnog projekta ili idejnog rješenja za utvrđivanje posebnih uvjeta. U nastavku izdvajamo neke od primjera: "Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata" ("Narodne novine", br. 78/10, 79/13, 9/14), u čl. 5. propisuje obvezu izrade idejnog projekta, kao i obavezni sadržaj idejnog projekta, temeljem kojeg se utvrđuju vodopravni uvjeti. "Hrvatska elektroprivreda" u svrhu izdavanja prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES) uvjetuje minimalno izradu opisa i idejnog rješenja zahvata u prostoru ili idejnog projekta zahvata u prostoru, s obaveznim sadržajem što je navedeno u obrascu za podnošenje zahtjeva koji je dostupan na mrežnim stranicama HEP-a (link: http://www.hep.hr/ods/UserDocsImages/dokumenti/Obrasci/Zahtjev_za_izdavanje_prethodne_elektroenergetske_suglasnosti.pdf). "Gradska plinara Zagreb" u postupcima utvrđivanja energetskih uvjeta, potvrde o usklađenosti s energetskim uvjetima i energetske suglasnosti kao prilog zahtjevima, uvjetuju dokumentaciju izrađenu u formi idejnog rješenja (link: http://www.plinara-zagreb.hr/default.aspx?id=381). | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se u stavku 1. članka 81. riječi: ''po zahtjevu projektanta", zamijene riječima: ''po zahtjevu investitora''. Ne prihvaća se prijedlog da stavak 2. članka 81. glasi: "U zahtjevu za utvrđivanje posebnih uvjeta navode se podaci koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta ili se uz zahtjev, ako je to potrebno, prilaže idejno rješenje ili idejni projekt namjeravanog zahvata u prostoru koji sadrži, odnosno, prikazuje podatke koji su u smislu posebnih propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta." Navedeno iz razloga što je izrada idejnog rješenja je skuplja i dulje se izrađuje od grafičkog prikaza. Vezano uz iznošenje okolnosti oko postupanja javnopravnih tijela (dio javnopravnih tijela traži dokumentaciju izrađenu u formi idejnog projekta ili idejnog rješenja za utvrđivanje posebnih uvjeta) ukazujemo da je postupanje spomenutih tijela protivno Zakonu o gradnji. |
| 70 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 22. | U člancima 81. i 82. treba jasno odrediti da li zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta javnopravnih tijela podnosi samo projektant ili samo investitor ili se u Prijedlogu zakona namjeravalo urediti da zahtjev može podnijeti investitor, odnosno projektant koji projektira građevinu za investitora. U navedenim člancima nije dosljedna primjena pojmova projektant i investitor, tako da proizlazi da zahtjev može podnijeti samo projektant (čl. 81. st. 1.), a zatim se u čl. 81. st.3. te čl. 82. st. 1. i 2. daljnja komunikacija javnopravnog tijela i podnositelja zahtjeva odnosi isključivo na investitora. Predlažemo da se u svim odredbama članka 81. i 82. koristi sljedeća formulacija: „investitor, odnosno projektant“. U članku 81. trebalo bi urediti je li potrebno za građevine koje su uređene Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima tražiti posebne uvjete javnopravnih tijela ili se te građevine izuzimaju od primjene odredaba čl. 81. i 82. ZG-a. U članku 81. predlažemo novu formulaciju stavka 2. 2. U zahtjevu za utvrđivanje posebnih uvjeta navode se podaci koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta ili se uz zahtjev, ako je to potrebno prilaže idejno rješenje ili idejni projekt ovisno o zahtjevima javnopravnih tijela. Obrazloženje: U praksi javnopravna tijela za utvrđivanje posebnih uvjeta traže dokumentaciju izrađenu u formi idejnog projekta ili idejnog rješenja. Ako izrada navedenih projekata nije propisana zakonom investitori ne žele izradu takve dokumentacije jer drže da je to nepotreban trošak. Zbog toga u Zakonu je potrebno utvrditi nedvojbenu obvezu investitora da u cilju kvalitetnog definiranja posebnih uvjeta od strane javnopravnih tijela mora priložiti idejno rješenje ili idejni projekt građevine. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se primjedba vezana uz nedosljednu primjena pojmova projektant i investitor. Ne prihvaća se prijedlog da se u svim odredbama članka 81. i 82. koristi sljedeća formulacija: ''investitor, odnosno projektant". Navedeno nije potrebno obzirom da posebne uvjete u svakom slučaju može tražiti projektant ako ga za to opunomoći investitor. |
| 71 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 22. | U stavku 4 MUP traži izradu cijelog projekta. Da li će se to uskladiti i s njihovim propisima? | Nije prihvaćen | Prema odredbi članka 5. stavka 1. važećeg Zakona o gradnji propisi MUP-a moraju se uskladiti sa Zakonom o gradnji, a dok se ne usklade primjenjuje se Zakon o gradnji u provođenju toga Zakona. |
| 72 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 22. | U stavak 3 treba dodati da ako ne izda uvjete ili odbijenicu da nema pravo više izdavati posebne uvjete jer neki su neodgovorni i daju uvjete tek kada se podnese zahtjev za izdavanje dozvole, pa na taj način dovedu projektanta i investitora da moraju mijenjati cijeli projekt. Treba definirati da to vrijedi za period za koji vrijede i posebni uvjeti tako da investitor zna što može raditi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog se cijeni preradikalnim obziron na potrebu uvažavanja vrijednosti zaštićenih posebnim propisima, a pitanje odgovornosti za štetu nastalu u takvoj situaciji je pitanje koje se uređuje posebnim propisom, a ne Zakonom o gradnji. |
| 73 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 23. | Predlažemo da se u stavku (2) članka 82., ispred riječi: „projekt“, doda riječ: „glavni“. Obrazloženje: Iz konteksta je nedvojbeno riječ o usklađivanju glavnog projekta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nije potrebno obzirom da je iz prvog dijela rečenice vidljivo o kojom se projektu radi. |
| 74 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 23. | U člancima 81. i 82. treba jasno odrediti da li zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta javnopravnih tijela podnosi samo projektant ili samo investitor ili se u Prijedlogu zakona namjeravalo urediti da zahtjev može podnijeti investitor, odnosno projektant koji projektira građevinu za investitora. U navedenim člancima nije dosljedna primjena pojmova projektant i investitor, tako da proizlazi da zahtjev može podnijeti samo projektant (čl. 81. st. 1.), a zatim se u čl. 81. st.3. te čl. 82. st. 1. i 2. daljnja komunikacija javnopravnog tijela i podnositelja zahtjeva odnosi isključivo na investitora. Predlažemo da se u svim odredbama članka 81. i 82. koristi sljedeća formulacija: „investitor, odnosno projektant“. U članku 81. trebalo bi urediti je li potrebno za građevine koje su uređene Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima tražiti posebne uvjete javnopravnih tijela ili se te građevine izuzimaju od primjene odredaba čl. 81. i 82. ZG-a. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 75 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 23. | U stavak 2 treba dodati da javnopravno tijelo to mora napraviti pismenim putem. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nije omogućeno izdavanje potvrde usmenim putem. |
| 76 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 23. | U stavak 1 treba dodati da ne treba tražiti potvrdu ako nisu izdali uvjete ili odbijenicu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pitanje je propisano člankom 84. stavkom 4. važećeg Zakona o gradnji. |
| 77 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 24. | U stavku (3) riječi ''se odbija rješenjem'' zamijeniti sa ''se pismeno odbija'' | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nije potrebno. |
| 78 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 25. | Predlažemo da se članak 84. promijeni, te da glasi: „(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta, koja na zahtjev investitora nije izdana do pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole, u roku od osam dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, poziva javnopravno tijelo da istu izda. (2) Javnopravno tijelo dužno je potvrdu iz stavka (1) ovoga članka izdati ili rješenjem odbiti njeno izdavanje, te potvrdu, odnosno, rješenje dostaviti investitoru i upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu, u roku od petnaest dana, od dana primitka poziva upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (3) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisom, da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno, da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka (2) ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje kojim se odbija izdavanje potvrde glavnog projekta. (4) Stavci (1), (2) i (3) ovoga članka ne odnose se na slučaj u kojemu je u tijeku postupak povodom žalbe investitora protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno, postupak povodom prigovora investitora protiv utvrđenih posebnih uvjeta, u kojem se slučaju zahtjev za izdavanje građevinske dozvole odbija.“ Obrazloženje: Smatramo da u članku 84. treba izmijeniti stavak (1), jer nema smisla da upravno tijelo na gotov glavni projekt traži utvrđivanje posebnih uvjeta. Kada bi se posebni uvjeti i utvrdili kako je predloženo stavkom (1) ostaje nejasno što bi upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, trebalo učiniti u trenutku utvrđivanja istih. Smatramo da je u konkretnom slučaju bitno ishoditi potvrdu, jer utvrđivanje uvjeta u toj fazi nema nikakvog smisla. Ovakvo zakonsko rješenje izuzetno je nepovoljno po investitore, jer bi isti imali izravne posljedice nepravovremenog izdavanja posebnih uvjeta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je predloženo već propisano. |
| 79 | Janja Groš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 25. | (1) Potrebno je definirati što znači "uredan" i u kojem roku investitor "saznaje" da zahtjev nije uredan. U potpunosti se slažem sa komentarom Prona-grad d.o.o. Dodatni problem se javlja s javno pravnim tijelima koja ne izdaju uvjete ni na poziv Ministarstva pa se s njihovim, najčešće instalacijama, investitor susreće nakon početka gradnje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je navedeno već uređeno Zakonom o gradnji kojim se propisuje što se podnosi uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. |
| 80 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 25. | Stavak 1. treba izbaciti ili drugačije napisati. Tu se daje pravo javnopravnim tijelima koja nisu izdala posebne uvjete ili odbijenicu da naknadno nešto izdaju. Problem je što da bi se podnio UREDAN zahtjev za građevinsku dozvolu treba napraviti cijeli glavni projekt. Kad ase netko naknadno sjeti nečega sve se treba mijenjati i oduzima dodatno vrijeme. Treba definirati da investitor ili projektant kojemu javnopravna tijela nisu izdala posebne uvjete ili odbijenicu može podnijeti zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu. Nema smisla da se to pravo daje investitoru i projektantu na kraju izrade projekta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer se ovim Zakonom omogućava investitoru podnošenje zahtjeva za izdavanje posebnih uvjeta prije izrade glavnog projekta, u kojem slučaju ima pravo na podnošenje žalbe radi ne donošenja rješenja u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku, a koje pravo ne isključuje mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole bez utvrđenih posebnih uvjeta. |
| 81 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 26. | Dodati stavak ili poseban članak kojim se određuje rok važenja potvrde glavnog projekta. Neophodno je odrediti rok važenja potvrde glavnog projekta koji do sada nije definiran. Prijedlog je 2 godine ako se nisu promijenili uvjeti za provedbu zahvata u prostoru određeni prostornim planom | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nije moguće obzirom da je važenje potvrde vezano uz važenje građevinske dozvole. |
| 82 | petra lacković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 28. | Molim vas uvažite slijedeće izmjene koje su potrebne kako bi definirale trajanje postupka ishođenja U članku 89. iza stavka (1) dodaje se :" Ukoliko zahtjev nije uredan, javnopravno tijelo dužno je u roku 8 dana zatražiti od investitora dopunu zahtjeva uz obrazloženje". U članku 89. stavku 2. iza riječi :"dužno" dodaje se :"u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nije potrebno obzirom da je propisan rok u kojem je javnopravno tijelo dužno utvrditi posebne uvjete. |
| 83 | Janja Groš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 29. | (1) Potrebno je definirati što znači "uredan" i u kojem roku investitor "saznaje" da zahtjev nije uredan. Potrebno je definirati što se dešava u slučajevima kada javno-pravno tijelo nije dostavilo posebne uvjete ili ih nije imalo u postupku lokacijske dozvole nego ih dostavlja u trenutku traženja potvrde glavnog projekta. U praksi se redovito dešava da javno-pravna tijela (najčešće komunalna poduzeća i distributeri plina) ili nisu na popisu javno-pravnih tijela pa nisu ni sudjelovali u postupku lokacijske dozvole ili nisu dali posebne uvjete, na trasi imaju instalacije koje je potrebno izmještati ili prelagati što se "otkrije" tijekom izrade glavnih projekata. Kako bi se izbjegli problemi prilikom radova izrađuju se glavni projekti i za te instalacije sukladno naknadnim uvjetima i zatraži se potvrda no kod izdavanja građevinske dozvole ista se ne može priložiti jer uvjeti nisu u lokacijskoj dozvoli. Kroz Zakon je potrebno definirati za linijske infrastrukturne građevine (u pravilu su od državnog interesa) da javno-pravna tijela koja nisu izdala posebne uvjete i/ili potvrdu glavnog projekta, moraju o svom trošku izmjestiti i/ili zaštititi svoje instalacije prije početka radova sukladnih građevinskoj dozvoli u kojoj nisu sudjelovali ili investitor te radove može izvesti sam o njihovom trošku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je navedeno već uređeno Zakonom o gradnji kojim se propisuje što se podnosi uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Prijedlog da javno-pravna tijela koja nisu izdala posebne uvjete i/ili potvrdu glavnog projekta za linijske infrastrukturne građevine, moraju o svom trošku izmjestiti i/ili zaštititi svoje instalacije prije početka radova sukladnih građevinskoj dozvoli u kojoj nisu sudjelovali ili investitor te radove može izvesti sam o njihovom trošku ne prihvaća se. Pitanje uređivanja troškova ne može biti predmet ovoga Zakona jer je to uređeno posebnim propisom. |
| 84 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 29. | Stavak 1. treba izbaciti ili drugačije napisati. Tu se daje pravo javnopravnim tijelima koja nisu izdala posebne uvjete ili odbijenicu da naknadno nešto izdaju. Problem je što da bi se podnio UREDAN zahtjev za građevinsku dozvolu treba napraviti cijeli glavni projekt. Kad ase netko naknadno sjeti nečega sve se treba mijenjati i oduzima dodatno vrijeme. Treba definirati da investitor ili projektant kojemu javnopravna tijela nisu izdala posebne uvjete ili odbijenicu može podnijeti zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu. Nema smisla da se to pravo daje investitoru i projektantu na kraju izrade projekta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer se ovim Zakonom omogućava investitoru podnošenje zahtjeva za izdavanje posebnih uvjeta prije izrade glavnog projekta, u kojem slučaju ima pravo na podnošenje žalbe radi ne donošenja rješenja u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku, a koje pravo ne isključuje mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole bez utvrđenih posebnih uvjeta. |
| 85 | Frano Fabulić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 32. | Čemu služi stavak 2 tog članka koji dodaje stavak 4 u članak 101? Stavcima 1-3 je definirano tko izdaje dozvole za koja područja, pa iz njih izlazi da ista ta tijela izdaju i uporabne dozvole. Dakle taj stavak 2 članka 32 je nepotreban u ovom smislu. Rječica «iznimno» je u tom stavku vrlo nejasna. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 86 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 32. | U stavcima 1., 2., i 3. ispred riječi ''dozvole'' dodati ''Za građevine za koje se izdaju'' | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nije potrebno. |
| 87 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 34. | Stavak (2) je nespretno napisano – isčitavajući se zaključuje da prva građevinska dozvola mora sadržavati projekt izmjene i dopune. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je jasna. |
| 88 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 35. | Čl. 108. st. 2. t. 2. trebao bi glasiti: 2. izjavu glavnog projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen Obrazloženje: Svi ostali projektanti moraju dati izjavu da je njihov projekt u skladu s glavnim projektom, i to u onom dijelu na koji se njihov projekt odnosi. Npr. geodetski projektant daje izjavu da je smještaj građevine i veličina građevne čestice u skladu s glavnim projektom. Čl. 108. st. 3. t. 4. trebalo bi preformulirati: 4. parcelacijski elaborat kojim se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, a koji je ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrđen od Ministarstva, odnosno upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je već propisano. |
| 89 | PERO PREVIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 35. | U odnosu na predloženi podstavak 4. stavka 3. članka 108.: Nije jasna osnova za uvođenje ovakve obveze investitoru s obzirom da se parcelizacija provodi u slučajevima propisanim posebnim zakonom a na priori za svaku novu građevinu koja se gradi (bilo jednostavna ili druga građevina). Stoga je , u slučaju da se inzistira na prihvaćanju prijedloga izmjene, potrebno na kraju odredbe dodati tekst „kada je obveza parcelizacije utvrđena posebnim zakonom“ (VIPnet d.o.o.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je za izdavanje građevinske dozvole u navedenom slučaju potreban parcelacijski elaborat obzirom da se njime formira građevna čestica. |
| 90 | PERO PREVIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 35. | U odnosu na predloženi podstavak 9. stavka 2. članka 108.: Nije jasna osnova za uvođenje ovakve obveze investitoru a posebno jer se odnosi na sređivanje odnosa vlasnika građevinskog zemljišta i jedinice lokalne samouprave te nije jasna poveznica traženog dokaza i zahtjeva investitora za izdavanjem građevinske dozvole Ova obveza nije povezana sa pisanom suglasnošću vlasnika zemljišta iz čl.109.st.1.podstavak 5. Zakona pa stoga nije jasna niti osnova niti oblik dokaza koji se tražio te predstavlja dodatno opterećenje za investitora I može utjecati na dodatno produljenje već sada vremenski predugih postupaka ishođenja građevinskih dozvola. (VIPnet d.o.o.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer obveza predaje predmetnog zemljišta, odnosno osnivanje prava služnosti propisana je, kao što je to vidljivo iz predmetne odredbe, posebnim zakonom i ovakva obveza postoji i bez predmetne dopune. Smisao predmetne dopune jest učiniti jasno vidljivu dopunu investitorima. |
| 91 | Andrej Janković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 35. | Predlažem da se članku 108. doda da je zahtjevu za građevinsku dozvolu potrebno priložiti ugovor o projektiranju. Naime, u članku 135. (Dokumentacija na gradilištu) propisuje se da je na gradilištu potrebno imati ugovor o građenju i ugovor o stručnom nadzoru te se prema tome projektante dovodi u nepovoljan položaj jer je ugovor osnova za naplatu kao i za kontrolu cijena u slučaju da Komore oforme funkcionalan i primjenjiv cjenik usluga. U praksi je čest slučaj da investitori započnu građenje a da nisu namirili obveze prema projektantima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nije potrebno. |
| 92 | Tekija d.o.o. za obavljanje vodnih usluga | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 36. | Dodati novi stavak (7) " Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske za građevine javne odvodnje i građevine javne vodoopskrbe smatra se suglasnost Hrvatskih voda ili izvod iz "Plana provedbe vodno-komunalnih direktiva" za aglomeracije preko 2.000 ES za javnu odvodnju, odnosno izvod iz popisa stanovništva za naselja s 50 i više stanovnika za javnu vodoopskrbu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nema potrebe. Pitanje je već uređeno na odgovarajući način. |
| 93 | Frano Fabulić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 36. | Predlažem da stavak 6 glasi: «Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor stupio u posjed izvlaštene nekretnine.» Stavak 6 iz službenog prijedloga je zaobilaženje vlasnika zemljišta mimo zakona o izvlaštenju, dakle ozakonjavanje ponašanja države kao kriminalca koji uzima građaninu zemljište bez naknade. Davanje mogućnosti državi (jedinici lokalne samouprave) da se bez vlasništva bilo koja nerazvrstana cesta proglasi da je nešto od javnog interesa je izbjegavanje svih pravnih stečevina i zaštite prava vlasništva. Usput, onaj koji želi prisvojiti (oteti) zemlju je ujedno i davatelj potrebne suglasnosti, što je u ovom slučaju totalni apsurd. Do sada se za građenje nerazvrstane ceste trebalo provesti izvlaštenje, prema zakonu o izvlaštenju, i tada bi vlasnik bio upoznat sa izvlaštenjem i država bi trebala isplatiti bivšeg vlasnika da bi izvlaštenje bilo ispravno i tek onda bi se moglo pristupiti zahtjevu za građevinskom dozvolom. Sa ovom izmjenom se zaobilaze vlasnici zemljišta (građani ove države koji u pitanju vlasništva imaju isto pravo na vlasništvo kao i država) kod izgradnje jer se prije izgradnje i za vrijeme izgradnje vlasnici ne pitaju ništa. Izvlaštenje država nema interesa u tom smislu niti provesti kad može za sve radove ishoditi dozvolu i izvoditi iste. Vlasniku zemljišta u tom smislu ostaje samo tužiti državu za oduzimanje zemljišta da bi dobio nekakvu naknadu. Na ovakav način se izokreće normalan odnos kupca (Države) i prodavatelja (vlasnika zemljišta). U normalnom slučaju kupac dolazi do prodavatelja i dogovori kupnju. Kad kupac dadne prodavatelju naknadu za stvar koju kupuje tek tada kupac može početi koristiti kupljenu stvar i na njoj nešto graditi. Ovo navedeno je dano kroz zakon o izvlaštenju. U ovom nenormalnom slučaju, koji je dan kroz navedeni prijedlog, kupac dobije dozvolu za radove, izvede radove na tuđoj zemlji koju nije kupio. Kad je već infrastruktura na zemlji on i ne treba tražiti vlasnika da od njega otkupi zemlju. Vlasniku koji nije institucija ne preostaje nego tužiti državu za naknadu za oduzetu zemlju, pri tom za tužbu vlasnik koristi svoj novac dok država koristi novac svih državljana ustvari i vlasnikov novac za sudski postupak, i pitanje je da li će takav postupak završiti pozitivno za vlasnika. Gledajući ova dva primjera vidljivo je da je normalan slučaj prodaje zamjenjen nenormalnim. Prema pravnim izrekama: «Prior tempore potior iure.» Što znači: Raniji u vremenu – jači u pravu. «Cuius commodum, eius periculum.» Što znači: Čija korist, njegov rizik. «Periculum est emptoris.» Što znači: Opasnost (rizik) pada na kupca. Iz ovih izreka slijedi da bi vlasnik zemljišta trebao biti zaštićeniji od države koja bi isto zemljište trebala otkupiti, pa tek onda ishoditi dozvolu i graditi. Do sada je za otetu zemlju, koju je država odnosno lokalna samouprava oduzela vlasnicima izradom infrastrukture, a nikad nije dala naknadu za tu zemlju, jedina prava zapreka da se ne pojavi nenormalni slučaj bila građevinska dozvola koja nije dozvoljavala da se rade cjevovodi ispod ceste bez da se utvrdi da je ta zemlja u vlasništvu države odnosno lokalne samouprave. Sa ovom odredbom se daju krila državnim institucijama da oduzimaju zemljišta građanima, po mogućnosti bez plaćanja. Ne pišem ovo iz fantazije, nego iz vlastita iskustva gdje lokalna samouprava otima zemljište moje majke, preko zakona o cestama, koji ima slične odredbe. Dakle lokalna samouprava godinama otima zemlju za izradu prometnica, ako se nitko ne buni onda ih asfaltira, a sa zakonom o cestama su legalizirali otimačinu. Kad se lokalnu samoupravu pita za naknadu za oduzetu zemlju kažu da ih se nakon oduzimanja po zakonu o cestama može tužiti za naknadu, ali pri tom dodaju da ih se ne isplati tužiti jer po nekakvim tumačenjima presuda bivši vlasnik nema pravo na naknadu. Dakle oduzeli su zemlju, nisu ništa platili. Oni to zovu da je po zakonu. Ja kažem da je to otimačina. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetnim zakonom se ne uređuje način rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno plaćanje naknade za izvlaštenu nekretninu, a sama građevinska dozvola nije od utjecaja na vlasništvo i druga stvarna prava. |
| 94 | Janja Groš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 36. | (5) Predlažemo da se dokazom pravnog interesa smatra pokrenut postupak osiguranja dokaza unutar postupka izvlaštenja umjesto podnjetog zahtjeva za izvlaštenje. Sukladno Zakonu o izvlaštenju, prvi korak je pokretanje postupka osiguranja dokaza (određivanje sudskog vještaka, izrada procjena vrijednosti nekretnina, postupak nagodbe s vlasnicima) te tek ukoliko taj postupak ne završi kupoprodajnim ugovorom podnosi se zahtjev za izvlaštenje. U praksi taj prvi korak traje minimalno 2-3 mjeseca a formalno je rezultat isti. Potrebno je jasno definirati što se smatra dokazom da je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu RH, jedinice područne (regionalne) uprave ili lokalne samouprave kako bi se izbjegla različita tumačenja. predlažemo da dokaz bude žig nadležnog tijela s datumom zaprimanja ili potvrda tijela da je zahtjev zaprimljen. (6) Definirati da se dokazom pravnog interesa smatra zahtjev za izdavanje suglasnosti. Iza željezničke infrastrukture potrebno je dodati javno vodno dobro, šume i šumsko zemljište. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer bi bilo protivno smislu ove odredbe. |
| 95 | Hrvatski Telekom d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 36. | U praksi tijelo koje upravlja predmetnom cestom, odnosno infrastrukturom ne želi izdati predmetnu suglasnost već upućuje investitora na Državni ured za upravljanje državnom imovinom stoga bi u odredbi na neki način trebalo isključiti tu mogućnost. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer način raspolaganja navedenim nekretninama nije i ne može biti predmet ovoga Zakona. |
| 96 | Hrvatski Telekom d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 36. | Potrebno je detaljnije opisati što je dokaz pravnog interesa npr. da li je dovoljno podnijeti zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa s vlasnikom, odnosno da li je to kopija zahtjeva ovjerenog od strane vlasnika (žig pisarnice) ili je potrebna suglasnost vlasnika ili nešto treće jer će u praksi voditelji postupka različito tumačiti odredbu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potpuno jasna. |
| 97 | MEĐIMURSKE VODE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 36. | Predlaže se dopuna članka 109. stavak 6. na način da se iza riječi "željezničkoj infrastrukturi" dodaju riječi " i javnom vodnom dobru" te iza riječi "infrastrukturom" dodaju riječi "odnosno javnim vodnim dobrom". Obrazloženje: u praksi se nailazi na prepreke kod izdavanja suglasnosti za izdavanje građevinske dozvole na nekretninama koje predstavljaju javno vodno dobro jer tijelo nadležno za upravljanje istim odbija izdati suglasnost navodeći pritom da ne postoji pravno uporište za izdavanje tražene suglasnosti u postojećim pozitivnim propisima RH. Tijelo inzistira na osnivanju prava služnosti i to donošenjem upravnog rješenja, a koje u pravilu vremenski traje vrlo dugo. Također, svrsishodnosti radi i u cilju ubrzavanja postupka prikupljanja dokumentacije potrebne za izdavanje građevinske dozvole, predlaže se da se sve suglasnosti koje izdaju javnopravna tijela ne moraju ovjeravati kod javnog bilježnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 98 | PERO PREVIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 37. | U stavku 4. članka 110. Zakona o gradnji je nakon točke 4. potrebno dodati točku 5. u kojoj će biti propisano da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što utvrdi da za istu, između ostalog: “5. Postoji mogućnost priključenja zgrade na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Navedeno je u skladu sa inicijativom poticanja gradnje mreža elektroničkih komunikacija I razvoja širokopojasnog pristupa internetu u smanjenje troškova gradnje. Naime, osim ostale infrastrukture prilikom projektiranja novih zgrada potrebno je voditi računa o postojanju linijske (kabelske) infrastrukture koju operatori elektroničkih komunikacijskih mreža mogu koristiti za polaganje svojih mreža. (VIPnet d.o.o) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Priključenje na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu nije nužan uvjet za mogućnost faktičkog početka uporabe građevine. Naime, zgrada se po prirodi stvari može rabiti i bez da je priključena na spomenutu infrastrukturu, a da se time ne dovodi u pitanje sigurnost života i zdravlja ljudi. |
| 99 | Janja Groš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 37. | Potrebno je definirati rokove za izdavanje građevinske dozvole i rješenja o dopuni zahtjeva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je rok za izdavanje građevinske dozvole određen Zakonom o općem upravnom postupku, a za prvi rok koji se predlaže nema potrebe jer je određen rok za izdavanje građevinske dozvole. |
| 100 | petra lacković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 37. | Nedostaje slijedeće: rok u kojem bi tijelo graditeljstva bilo dužno zatražiti dopunu dokumentacije ukoliko je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole neuredan i rok za izdavanje građevinske dozvole ukoliko je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole (predlažem 30 dana) uredan. Molim Vas svakako definirajte te rokove. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je rok za izdavanje građevinske dozvole određen Zakonom o općem upravnom postupku, a za prvi rok koji se predlaže nema potrebe jer je određen rok za izdavanje građevinske dozvole. |
| 101 | Janja Groš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 38. | Potrebno je definirati rokove za izdavanje građevinske dozvole i rješenja o dopuni zahtjeva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je rok za izdavanje građevinske dozvole određen Zakonom o općem upravnom postupku, a za prvi rok koji se predlaže nema potrebe jer je određen rok za izdavanje građevinske dozvole. |
| 102 | Frano Fabulić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 39. | U članku 116. zakona o gradnji postoji problem sa osobnom dostavom poziva za uvid u spis predmeta strankama koje se nalaze u inozemstvu, budući da je popriličan broj naših državljana u inozemstvu, u smislu same dostave tog poziva koja se, prema članku 89. stavak 2 Zakona o općem upravnom postupku, obavlja preko središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove ako međunarodnim ugovorima nije drukčije određeno. Takva vrsta dostave traje u stvarnosti 6 mjeseci, ne manje, može samo više. Zbog toga se svaka dozvola sa strankom u inozemstvu ne može izdati brzo nego se mora čekati dostavnica cca. 6 mjeseci. Ovaj problem bi nekako kroz zakon trebalo obuhvatiti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer bi bilo u protivnosti sa Zakonom o općem upravnom postupku. |
| 103 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 41. | U odnosu na prijedlog izmjena članka 122. predlažemo novu formulaciju navedenog članka koja glasi: „Investitor je po pravomoćnosti građevinske dozvole, a najkasnije do dana prijave početka građenja, dužan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer na predloženi način je znatno otežano planiranje građenja objekata komunalne infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog doprinosa. |
| 104 | Hrvatski Telekom d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 41. | Predlaže se tekst: Investitor je po izvršnosti pravomoćnosti građevinske dozvole a prije prijave početka građenja dužan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer na predloženi način je znatno otežano planiranje građenja objekata komunalne infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog doprinosa. |
| 105 | Hrvatski Telekom d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 41. | U praksi investitor može odustati od izgradnje pa time neovisno o pravomoćnosti građevinske dozvole nema obvezu plaćanja komunalnog niti vodnog doprinosa. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer prijedlog nije razumljiv. |
| 106 | Andrej Janković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 41. | Slažem se s kolegama da treba povezati plaćanje s prijavom gradilišta. Navedeni primjer s mladom obitelji sam susreo i u praksi, a također i postoje razni primjeri kad npr. investitor-poduzetnik želi sudjelovati na natječaju za EU fondove gdje ga najčešće traže građevinsku dozvolu koju on mora ishodovati i platiti komunalni i vodni doprinos, a da uopće ne može biti siguran u svoju prolaznost na natječaju jer sam nema dovoljna sredstva za realizaciju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer na predloženi način je znatno otežano planiranje građenja objekata komunalne infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog doprinosa. |
| 107 | Maja-Marija Nahod | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 41. | Umjesto "izvršenosti" ili "pravomoćnosti" predlaže se direktno povezati "plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa" sa "prijavom gradilišta". Niti plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa "po izvršenosti" niti po "pravomoćnosti" neće osigurati da se investitoru približi plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa fazi gradnje. Slažem se sa komentarom "Proma-grad d.o.o." u dijelu koji se odnosi na opis postojeće problematike, no rješenje vidim u promjeni članka 122.: "Plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa je preduvjet za početak gradnje. Dokaz o plaćanju komunalnog i vodnog doprinosa prilaže se uz Prijavu gradilišta". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer na predloženi način je znatno otežano planiranje građenja objekata komunalne infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog doprinosa. |
| 108 | Prona-grad d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 41. | Ovo nije korektno prema investitorima. Oni plaćaju uslugu koju možda i neće konzumirati. Trebalo bi biti da komunalni doprinos se plaća kada se prijavi gradilište. Prema izvršnosti je bilo pravedno jer je investitor imao još 3 godine da posloži financijsku konstrukciju i plaća tek kada krene u realizaciju. Ovako ga se ostavlja u mraku da će se prostorni plan možda promijeniti ili neće uspjeti financijsku konstrukciju posložiti. Za razne EU fondove se traži da imate ishođenu dozvolu. Ovako mnogi neće pripremati dokumentaciju zbog ovog troška jer nezanju da li će dobiti sredstva a veliki im je trošak u startu. nisu svi investitori ''puni para'' kako se misli. Većina investitora pripremi projekte i traži financijere. A financijeri koji su ''puni para'' traže projekte koji mogu u realizaciju. Na ovaj se način smanjje broj projekta koje pojedini poduzenik može pripremiti jer i priprema dokumentacije košta, a taj novac na ovaj način im se uzima. Bolje je za državu da ima pet projekta s građevniskom dozvolom, nego jedan s plaćenim komunalnim doprinosom. Komunalni doprinos je 10-15% investicije dok je projektna dokumentacija 2-3% investicije. Ako se ovo izmjeni plaća se usluga koja se možda neće ni konzumirati. Primjer 1: Mlada obitelj želi napraviti kuću. U veziji koju vi predlažete oni trebaju paltiti projekt i komunalni doprinos, a tek onda kada imaju građevinsku dozvolu mogu tražiti kredit od banke. Na ovaj način ste im oduzeli vjerojatno cijelu ušteđevinu, te će mnogi vjerojatno odustati od ishođenja građevinske dozvole jer im je preskupo i u tom trenutku nemaju novce za komunalni doprinos. Trebalo bi im omogućiti da plate komunalni tek kada krenu u realizaciju tj. dobiju kredit od banke. Primjer 2: Poduzetnik ima više 5 građevinskih čestica. Prema vašem prijedlogu on ima samo za građevinsku dozvolu za jednu česticu, dok po starome ima za pet čestica te je veća vjerojatnost da se na svih 5 nešto sagradi umjesto samo na jednoj. Drugačije je kada se prodaje prazna parcela ili parcelu s građevniskom dozovlom na kojoj se može odmah krenuti graditi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer tvrdnje nisu točne obzirom da se trenutak pravomoćnosti nastupa poslije trenutka izvršnosti nekada i godinama poslije. |
| 109 | Tekija d.o.o. za obavljanje vodnih usluga | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 42. | Potrebno je preciznije definirati kako dokazati da se nisu promijenili uvjeti za provedbu zahvata u prostoru odeređenu prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom da ne bude dilema koje dokumente je za to potrebno dostaviti u cilju stvarnog utvrđivanja činjenica, a ne nepotrebnog administriranja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nije moguće obzirom da se ne zna koji uvjeti se mogu izmijeniti. |
| 110 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 43. | Čitav članak se treba odnositi na pojam „građevina“ a ne „zgrada“ pa je potrebno ispraviti i naslov članka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je odredba samo za zgradu, a ne i za ostale građevine. |
| 111 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 45. | „Protivno prostornom planu“ je potrebno drugačije definirati jer kod izgradnje plinskih priključaka nije u svim planovima predviđeno priključenje građevina na plin ili izgradnja takve infrastrukturne građevine. Time bi se izbjegli mogući problemi oko priključenja na infrastrukturu koja se ne navodi u prostornim planovima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ako priključenje na plin nije planirano niti zabranjeno, izvođenje priključka na plin nije protivno prostornom planu. |
| 112 | Josip Kordić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 45. | Ovaj članak obavezno treba dopuniti po pitanju Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Članak 1. stavak 3. i 4. navedenog Pravilnika omogućuju određena odstupanja po pitanju zgrada koje su ozakonjene kao nezavršene i završene na način da se na njima mogu izvoditi radovi protivno prostornom planu što je u direktnoj koliziji sa Zakonom. Obzirom da je Pravilnik podzakonski propis mislim da u zakon treba dodati da se stavak 4. ne odnosi na završavanje zgrada koje su ozakonjene kao nezavršene odnosno povezati članak 1. Pravilnika i članak 128. stavak 4 zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 113 | PERO PREVIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 46. | U odnosu na predloženi stavak 5. članka 131.: U svrhu otklanjanja pravne nesigurnosti predlaže se dodati na kraj predložene odredbe sljedeći tekst: “kada je obveza utvrđivanja te čestice utvrđena posebnim zakonom”. Navedeno je potrebno dodati I u čl. 131.st.2. (VIPnet d.o.o.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer nije potrebno. |
| 114 | Pfarrer projekt d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 46. | U čl. 131 stavak 2 za prijavu početka gradnje uvjetuje se prilaganje dokaza o formiranju građevinske ćestice što zapravo investitoru još odgađa početak gradnje; parcelacija može biti provedena još mjesecima nakon što dobijanja dozvole a zgradu mora završiti u roku 3 godine?! I šta mora priložiti kao dokaz formiranja čestice opet izvod iz katastra, original, ne stariji od 6 mjeseci uz plaćanje takse? jednostavnije je uvjetovati da je podnešen zahtjev i da je provedba u toku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer podnesen zahtjev nužno ne znači da će isti biti usvojen. |
| 115 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 47. | Od izdavanja uporabne dozvole u potpunosti bi trebalo izuzeti sve građevine koje se grade temeljem Pravilnika iz članka 128. stavka 1. (buduća 3. skupina). Jednostavnim zahvatima i građevinama, poput infrastrukturnih priključka na vodu, plin i sl, bi trebalo omogućiti upis u katastar vodova temeljem izvješća nadzornog inženjera. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da samo stručni nadzor građenja nije dovoljan za osiguranje ispunjavanja svih temeljnih zahtjeva za građevinu i lokacijskih uvjeta. |
| 116 | Josip Kordić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 47. | Smatram da bi od izdavanja uporabne dozvole u potpunosti trebalo izuzeti sve građevine koje se grade temeljem Pravilnika iz članka 128. stavka 1. Kao što je Pravilnikom i određeno, radi se o jednostavnim zahvatima i građevinama kojima bi trebalo omogućiti upis u katastar temeljem izvješća nadzornog inženjera (kao što je to bio slučaj sa građenjem zgrada do 400 m2 prema starom Zakonu). Projektiranje takvih građevina kao i provjeravanje usklađenosti sa prostornim planom te prikupljanje posebnih uvjeta u potpunosti je u obvezi projektanta jer nema obveze izdavanja građevinske dozvole, da bi se po završetku išlo na uporabnu kao za objekte koji se grade temeljem građevinske dozvole što je nepotrebno obzirom da je osiguran nadzor građenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da samo stručni nadzor građenja nije dovoljan za osiguranje ispunjavanja svih temeljnih zahtjeva za građevinu i lokacijskih uvjeta. |
| 117 | Tekija d.o.o. za obavljanje vodnih usluga | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 48. | Za podzemne vodove ponekad se mora odstupiti od elaborata iskolčenja unutar k.č. i mišljnja smo da za to ne bi trebalo mijenjati lokacijsku i građevinsku dozvolu, odnosno dati mogućnost geodeti da da izjavu da je građevina smještena na građevinskoj čestici. ( podzemni vod odstupa od elaborata iskolčenja zbog opravdanih razloga). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer predloženo ne može biti sadržano u predmetnoj odredbi jer s njenim ostalim dijelovima ne bi činilo pravnu cjelinu. |
| 118 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 48. | Da li se novi Stavak 2. Članka 137. odnosi na priključke i privode građevina objektima infrastrukture ? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetno pitanje je sadržano u posebnom zakonu kojim se uređuje katastar vodova. |
| 119 | Janja Groš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 48. | (2) 6. Umjesto "odnosno" potrebno je napisati "i/ili". Ovisno o vrsti građevine potrebno je izraditi ili oba elaborata ili samo jedan. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer se ne radi o alternativnim mogućnostima. |
| 120 | Hrvatski Telekom d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 48. | Vezano uz ovu izmjenu ( članka 137.st.2 podst.6) potrebno je u Čl. 3 Zakona - u pojmovniku dodati termine: KATASTAR VODOVA (usklađeno s Pravilnikom o katastru vodova) INFRASTRUKTURNA GRAĐEVINA (usklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je pojam definiran posebnim zakonom. |
| 121 | MEĐIMURSKE VODE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 48. | Po mišljenju geodeta i dosadašnjem iskustvu u članku 137. stavku. 7. trebalo bi dodati da se izjava ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom o iskolčenju ne odnosi na infrastrukturne građevine (podzemne vodove). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer je to jedan od glavnih načina na koji se utvrđuje usklađenost tih građevina s građevinskom dozvolom. |
| 122 | PERO PREVIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 50. | U svrhu efikasnije gradnje i postavljanja infrastrukture predlaže se ukidanje obveze obavljanja tehničkih pregleda za kategorije građevina 3. odnosno onih koji podliježu Pravilniku o jednostavnim građevinama I grade se prema tipskom projektu. (VIPnet d.o.o.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer primjedbe na navedene članke nisu prihvaćene. |
| 123 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 50. | Brisati stavak (3) Slijedom komentara na članak 47. Prijedloga zakona, na članak 136. ZOG-a o ukidanju uporabne dozvole za građevine iz članka 128 stavak 1(buduća 3. skupina), a samim tim i tehničkog pregleda, navedeni stavak je nepotreban. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer primjedbe na navedene članke nisu prihvaćene. |
| 124 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 53. | Rok iz stavka (2) produžiti na minimalno 180 dana jer praktično se u nekim situacijama neće moći provesti ovo što je navedeno, čime privremena uporabna dozvola gubi smisao. Povjerenstvu na tehničkom pregledu je i dalje omogućeno da taj rok ovisno o situaciji i prema procjeni skrati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Propisani rok smatra se primjerenim. |
| 125 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 54. | Komentar poglavlja 8.2. Evidentiranje građevine u katastru i zemljišnoj knjizi: Članci 148., 148 a. i 149. idu u prilog pojednostavljenom evidentiranju stvarnog stanja, odnosno činjenici da na terenu postoje građevine za koje se ne zna da li imaju uporabnu dozvolu, što ne bi trebao biti razlog zašto oni ne bi bili ucrtani u katastarske planove i evidentirani u operatu! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |
| 126 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 55. | Iza riječi ''uporabna dozvola'' dodati riječi ''ili izvješća nadzornog inženjera za građevine 3. skupine''. Slijedom komentara na članak 47. Prijedloga zakona koji se odnosi na čl.136 ZOG-a, jednostavnim zahvatima i građevinama (buduća 3. Skupine) poput infrastrukturnih priključka na vodu, plin i sl, bi trebalo omogućiti upis u katastar vodova temeljem izvješća nadzornog inženjera. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer primjedbe na navedene članke nisu prihvaćene. |
| 127 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O, Članak 56. | Identična primjedba kao i za članak 55 prijedloga zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer primjedbe na navedene članke nisu prihvaćene. |