Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja“
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ružica Beljo Lučić | Komentar se odnosi na dio dokumenta pod točkom 4 – Prihvatljive aktivnosti, a u kojoj je navedeno kako je u potencijalni/budući projektni prijedlog OBVEZNO uključiti sve aktivnosti definirane u Elementu 2 – Razvoj i izrada standarda zanimanja, standarda djelomičnih i cjelovitih kvalifikacija i programa cjeloživotnog učenja/studijskih programa, a one su sljedeće: 2.1. razvoj i izrada standarda zanimanja u skladu sa Smjernicama za izradu standarda zanimanja (korištenje Profila sektora i tumačenje relevantnih podataka dostupnih na portalu http://www.hkoportal.hr/ , provedba Ankete o standardu zanimanja, analiza rezultata ankete, održavanje fokus grupa o rezultatima ankete i izrada standarda zanimanja) 2.2. razvoj i izrada standarda djelomičnih i cjelovitih kvalifikacija u skladu s Uputama za izradu standarda kvalifikacija 2.3. izrada novih ili unapređenje postojećih studijskih programa u skladu s izrađenim standardima kvalifikacija ili izrada novih ili unapređenje postojećih programa cjeloživotnog učenja koji se izvode na visokim učilištima u skladu sa standardima djelomičnih kvalifikacija. Predlažem omogućiti da umjesto sve tri definirane aktivnosti Elementa 2 budu OBVEZNE dvije od tri predložene aktivnosti Elementa 2. Time se i onim prijaviteljima, koji su neke (npr. izrađivali/razvijali standarde zanimanja ili standarde kvalifikacija), ali ne sve od predviđenih aktivnosti proveli u prethodnim IPA i ESF projektima, daje mogućnost za sudjelovanje u ovom pozivu kako bi unaprijedili studijske programe uvođenjem stručne prakse ili izradili potrebne standarde koji nedostaju da bi se podnio zahtjev za upis standarda i programa u Registar HKO-a. U prihvatljive aktivnosti u Elementu 4. predlažem dodati: razvijanje modela provedbe i programa projektne nastave u laboratorijima, vježbaonicama i radionicama visokog učilišta | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se ukine obvezno uključivanje svih aktivnosti unutar elementa 2. U slučajevima kada se projektom izrađuje studijski program/program cjeloživotnog učenja koji se povezuju sa standardnom kvalifikacije i standardom zanimanja s Popisa izrađenih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, izrada standarda zanimanja i/ili standarda kvalifikacije kroz projekt nije obvezna. Drugim riječima, Projektom je moguće izrađivati samo studijski program/program cjeloživotnog učenja, bez obveze izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacije, ako se odgovarajući standard zanimanja i standard kvalifikacije nalaze na Popisu izrađenih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. U slučajevima kada se projektom izrađuje studijski program/program cjeloživotnog učenja za koje ranije nije izrađen standard kvalifikacije i/ili standard zanimanja, odnosno odgovarajući standardi se ne nalaze na Popisu izrađenih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija izrada odgovarajućih standarda kvalifikacija i/ili standarda zanimanja je obvezna. Prihvaća se prijedlog da se u prihvatljive aktivnosti u Elementu 4. doda: razvijanje modela provedbe i programa projektne nastave u laboratorijima, vježbaonicama i radionicama visokog učilišta. | |
| 2 | Hrvatsko kaskadersko društvo | Javljamo se na poziv kako bismo skrenuli pažnju na okolnosti koje kaskaderstvo kao djelatnost i/ili zanimanje treba, a čime bi se postigli ciljevi sa str. 2 i 3 Prijedloga: -kaskaderstvo treba dobiti svoj kvalifikacijski standard (što sada nema i nije standardizirano kao zanimanje); -mora se istaknuti važnost scenskog rada kaskadera - za što je potrebna specijalizacija koja bi se najbolje mogla stjecati kroz AKADEMIJU DRAMSKE UMJETNOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU (ADU) koja uz odjele glume, plesa, režije, snimatelja, produkcije itd. nema zasebni odjel kaskadera bitan za izobrazbu kaskaderskih izvođača, kaskaderskih glumaca i dr., potrebnog također i svim spomenutim odjelima, nekima samo u teoretskom, a drugima i u praktičnom dijelu, u najmanju ruku samo iz sigurnosnih razloga; -neophodno je uočiti važnost scenskog rada u posebnim uvjetima sa glumcima, plesačima, kaskaderima apriorno radi principa poslovne i sigurnosne prakse,te kodeksa profesionalnog učenja i rada, kao u prethodno spomenutim stavkama. Projektom će se financirati standardizacija kvalifikacija koje se stječu preddiplomskim i diplomskim studijima, odnosno razvoj standarda zanimanja, standarda cjelovitih i djelomičnih kvalifikacija na kojima će se temeljiti preddiplomski i diplomski studiji „i/ili“ programi cjeloživotnog učenja. Osim reformske uloge u povezivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, HKO utječe i na podizanje razine kvalitete obrazovanja. HKO je podloga za razvoj unutrašnjeg i vanjskog sustava osiguravanja kvalitete kojim se osigurava da se programom propisani ishodi učenja stječu i provjeravaju na kraju obrazovnog procesa. Prema Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja visoka učilišta moraju imati politiku osiguravanja kvalitete koja je javno dostupna i dio njihovog strateškog upravljanja. Kako u RH nema odgovarajućeg obrazovanja za kaskadere, a time niti odgovarajuće standardizacije kvalifikacije zanimanja "kaskader", smatramo kako bi trebalo iskoristiti mogućnosti HKO da se provede standardizacija i za ovo zanimanje. Istaknuli bismo potrebu obrazovanja odraslih gdje bi se ne samo u okviru studijske naobrazbe kao zasebne cjeline, trebalo omogućiti i cijelo životno učenje/obrazovanje odraslih kao specifikuma ove djelatnosti prisutne više od pola stoljeća u RH, a koja do dan danas nije regulirana na nivou države. Također, smatramo da bi prihvatljivi partneri trebale biti i udruge koje su se već dokazale na polju pružanja usluga kaskaderstva, obrazovanja kadrova specijalističkim predavanjima iz područja "health and safety" ( odnosno Zaštite na radu na engleskom govornom području, koja također nije regulirana u audiovizualnoj industriji u RH) te provođenja kontinuiranih profesionalnih treninga za osposobljavanje i poboljšanje vještina, odnosno entiteti koji su upisani u odgovarajuće registre u RH, dok sadašnji uvjeti predviđaju da pravo imaju samo pravne osobe upisane u sudski registar, što zapravo znači onemogućavanje tržišne utakmice između svih javno-pravnih i privatno-pravnih entiteta RH, odnosno pogodovanje samo određenim pravnim subjektima. Upravo bi projekti EU trebali omogućavati svim pravnim subjektima pravo na razvoj, što postavljeni uvjeti ne omogućavaju već prave razlike između pravnih subjekata na tržištu, a što je protivno odredbama Hrvatskog Ustava kao i pravilima pravne stečevine EU, kao i svim elementima posebno obrađenim na str. 5 do 8 Projekta. Organiziranjem preddiplomskog i diplomskog studija „i/ili“ programa cjeloživotnog učenja na ADU država RH bi svakako profitirala jer se zbog svojih poticajnih mjera u filmskoj proizvodnji već profilirala kao odredište za snimanje filmova, TV serija i sl., te bi sa odjelima preddiplomskog i diplomskog studija „i/ili“ programa cjeloživotnog učenja na ADU mogla kao prva u povijesti pružati usluge obrazovanja kadrova iz područja kaskaderstva, ne samo na području jugoistočne Evrope već i šire, budući da sustavno obrazovanje kadrova iz ovog područja ne postoji, već se stječe samo kroz određene specijalističke kurseve. Uz pretpostavku da je cilj reformske uloge povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, tada bi se upravo otvaranjem preddiplomskih i diplomskih studija „i/ili“ programa cjeloživotnog učenja na ADU i KIF-u (kao mogućem partneru) to postiglo. Osim toga, time bi bila osigurana kvaliteta koja se traži na str. 2 i 3 Projekta. Na kraju, uočili smo i pogrešan zahtjev na str. 5. Projekta, odnosno da su potencijalni partneri/izvoditelji studijskih programa koji se prijavljuju visoka učilišta koja "izvode taj studijski program". Budući da se time limitira mogućnost i pravo uvođenja novog studijskog programa (iako se to traži na st. 5 do 8 Projekta), te pruža samo mogućnost recikliranja postojećih programa, ovaj zahtjev bi značio da se izigrava upravo Projektom postavljen cilj ove reforme, tj. povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta. | Djelomično prihvaćen | Sukladno primljenim komentarima formulacija u pozivu izmijenit će se tako da ne isključi udruge kao prihvatljive partnere. Prihvatljivi partneri u okviru natječaja bit će visoka učilišta i sve druge pravne osobe upisane u odgovarajući registar. Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na partnerstvo potencijalnih izvoditelja. Smatramo da samo partnerstvom visoka učilišta mogu odlučiti što su nacionalni standardi koji udovoljavaju kriterijima kvalitete i relevantnosti kao podloga za izradu različitih studijskih programa, stoga se partnerstvo zadržava u Pozivu kao preduvjet kada se projektom izrađuju standardi koji su podloga za doradu postojećih studijskih programa. Međutim, uvažavajući komentare primljene tijekom javne rasprave, za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim studijskim programima, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja studijskih programa neće biti preduvjet. Vezano za komentar kojim se ističe potreba obrazovanja odraslih u području kaskaderstva, napominjemo da su aktivnosti na koje se očitovanje odnosi predložene u okviru poziva koji se odnosi na visoko obrazovanje stoga obrazovanje odraslih nije predmet ovog poziva. Što se tiče zahtjeva na stranici 5 o potencijalnim izvoditeljima projekta, prihvaćen je komentar te su napravljene izmjene u skladu s komentarom: U izradu standarda kvalifikacija obvezno je uključivanje svih potencijalnih izvoditelja studijskih programa koji će se temeljiti na standardu kvalifikacije koji se izrađuje, ako je riječ o postojećim studijskim programima. U tom slučaju potencijalnim izvoditeljima smatraju se oni koji izvode studijske programe kojima se stječe kvalifikacija koja se standardizira prema popisu akreditiranih studijskih programa dostupnih na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, s naznakom nositelja i izvođača studijskog programa. Ako se izrađuje standard kvalifikacije za studijske programe koji se ne izvode na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, u izradu standarda kvalifikacije za takav studijski program nije obavezno uključivanje drugih potencijalnih izvoditelja takvog studijskog programa. Ako je za studijske programe/programe cjeloživotnog učenja koji se žele modernizirati već izrađen standard kvalifikacije i/ili standard zanimanja i nalazi se na Popisu izrađenih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za te studijske programe / programe cjeloživotnog učenja ne smatra se obveznom aktivnošću niti odobrivom aktivnošću. Ovom operacijom neće se financirati izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija koji su izrađeni kroz IPA operaciju „Daljnji razvoj i provedba HKO-a” i ESF operaciju „Unapređenje kvalitete visokog obrazovanja kroz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO)“. | |
| 3 | Ksenija Grubišić | Poštovani, koristim priliku iznijeti sugestije vezane za projektni prijedlog “Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira na razini visokog obrazovanja”: 1. U Prijedlogu ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga “Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja”, u točki 4. “Prihvatljive aktivnosti” predlažem izmjenu i dopunu Elementa 2. Razvoj i izrada standard zanimanja, standard djelomičnih i cjelovitih kvalifikacija /programa cjeloživotnog učenja/ studijskih programa na način da se omogući i prijava projekta vezana samo za stjecanja djelomičnih kvalifikacija programa cjeloživotnih učenja. Iako postojeća formulacija to ne isključuje, bilo bi dobro izmijeniti tekst naslova, pogotovo što se radi o obvezatnim aktivnostima. Možda bi bilo dovoljno samo između riječi “djelomičnih” i “cjelovitih” umjesto veznika “i” napisati “i/ili”. 2. U Prijedlogu ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga “Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja”, u točki 5. “Neprihvatljive aktivnosti” navodi se „izrada standarda zanimanja ili standarda kvalifikacija koji su već izrađeni kroz IPA poziv „Daljnji razvoj i provedba HKO-a“. Navedena formulacija je u bitnim dijelovima diskriminirajuća. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu se nije prijavio na projekt u prethodnom razdoblju na natječaj koji je bio raspisan prije dvije – tri godine. Međutim, u tom natječaju nije bilo nigdje naznačeno da je to jedina mogućnost za prijavu projekta izrade standarda zanimanja ili standarda kvalifikacija na način da je ta mogućnost u budućnosti onemogućena sadašnjom prijavom nekog drugog visokog učilišta, odnosno da određeno visoko učilište može biti onemogućeno u daljnjem sudjelovanju srodnih projekata ukoliko se ne uključi u projekte visokih učilišta istih standarda koji su se bili prijavili, niti je pak tim visokim učilištima koja su se prijavila bila onemogućena prijava ukoliko ne uključe sva visoka učilišta koje izrađuju određeni (isti) standard zanimanja i kvalifikacija u Republici Hrvatskoj. Pored navedenog, važno je spomenuti ovom prilikom i sljedeće. U skladu sa odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13) i Pravilnika o Registru HKO-a („Narodne novine“, broj 62/14), kriteriji za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija su pored razine studijskog programa, zahtjevi vezani za nastavak obrazovanja, potrebe tržišta rada te potrebe pojedinca i društva. Riječ je dobrim dijelom o novim kriterijima vrednovanja, te dodatnu poteškoću predstavlja činjenica što je u vrijeme raspisivanja prethodnog natječaja nedostajao precizan sustav njihove primjene predviđen spomenutim Zakonom i Pravilnikom a koji je nužan za uspostavu i primjenu cjelokupnog sustava Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Ovdje prvenstveno mislim na zahtjeve tržišta rada kao kriterij, čija bi se uspješna implementacija potencijalno trebala pokazati i kao najvrjednija zakonska novina. Primjeri: Čl. 21. st. 2. i 3. spomenutog Pravilnika propisuje kako će za potrebe rada sektorskih vijeća (potrebe koje se odnose na postupke vrednovanja programa za upis u Registar) ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost i ministarstvo nadležno za rad u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika prirediti smjernice za vrednovanje. Osim što bi temeljem navedenog, oba ministarstva trebala biti nadležna za donošenja previđenih dokumenata, važno je istaknuti kako te smjernice tada nisu bile donesene. Nadalje, sljedeći članak, čl. 22. st. 1. Pravilnika glasi: (1) Sektorsko vijeće vrednuje prijedloge standarda zanimanja i skupova kompetencija te analizira potrebne kompetencije unutar pojedinog sektora korištenjem stručnih podloga i dokumenata iz članka 12. ovog Pravilnika. U navedenom članku poziva se na norme čl. 12. Pravilnika, čiji stavci 1., 3 i 4. glase: (1) Predlagatelj dokazuje utemeljenost novog standarda zanimanja odnosno skupova kompetencija obrazloženjem strateške, sektorske i analitičke utemeljenosti zahtjeva, koristeći se stručnim podlogama za izradu standarda zanimanja u skladu s Metodologijom iz stavka 3. ovog članka. (3) Predlagatelj može samostalno izraditi stručne podloge za izradu standarda zanimanja prema Metodologiji koju će ministarstvo nadležno za rad, uz suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje i znanost, donijeti u roku od 30 dana nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika. (4) Stratešku utemeljenost zahtjeva predlagatelj dokazuje pozivanjem na relevantne sektorske strategije i ostale strateški relevantne dokumente. Ovdje čak i nije toliko važno što sektorska vijeća nisu počela u potpunosti s radom, jer iz odredbi Zakona i Pravilnika dolazi u jednom dijelu do „preklapanja“ nadležnosti sektorskih vijeća i visokih učilišta u pogledu određivanja i vrednovanja standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Dakle, problem je u tome što nisu bili doneseni svi propisi i dokumenti iz citiranih članaka koji bi trebali precizirati, olakšati te uopće omogućiti učinkovitu primjenu kriterija vrednovanja a koji bi poslužili za stvaranje sveobuhvatne analitičke baze i na razini visokih učilišta i na razini pojedinih sektora. Iz tih razloga ostaje nejasno kako su onda visoka učilišta do sada uopće mogla donijeti standarde zanimanja i standarde kvalifikacija, uzimajući u obzir potpunu i kvalitetnu, a ne samo birokratsku, provedbu sva četiri zakonska kriterija. Nadam se i molim vas da u ova oba prigovora /sugestije uočite isključivu dobronamjernost. Isto tako, nadam se da iz navedenog očituje i ozbiljna zainteresiranost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da se prijavi i sudjeluje u ovom projektu. Naime, Fakultet već niz godina poduzima niz aktivnosti u svrhu unapređenja kvalitete ishoda učenja, kvalifikacija i kompetencija. Koliko znamo, mi smo jedini Fakultet koji je u posljednjih sedam godina proveo tri uzastopna projekta o zapošljivosti: Zapošljivost i razvoj karijere osoba koje su diplomirale na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu između 2004. i 2010. godine. Analogno istraživanje smo radili za „bolonjce“ i naše stručne studije. Također, u rujnu 2015. u organizaciji Fakulteta održan je i znanstveni skup Primjena kvalifikacijskog okvira u području prava i u području socijalnih djelatnosti. U pripremi je tiskanje radova sa tog skupa zajedno s izvješćima provedenih istraživanja. Rezultati do kojih smo došli, zajedno s projektom za koji se nadamo da ćemo moći sudjelovati, omogućiti će nam i sveobuhvatnu primjenu zakonskih kriterija na već provedena istraživanja, kao i na ona koje tek planiramo provesti. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na naziv elementa 2. Novi naziv elementa 2. glasi Razvoj i/ili unapređenje studijskih programa/programa cjeloživotnog učenja utemeljenih na standardima zanimanja i standardima djelomičnih i/ili cjelovitih kvalifikacija. Vezano za neprihvatljive aktivnosti, element 2 je izmijenjen tako da će obavezna biti izrada studijskih programa/programa cjeloživotnog učenja temeljenih na standardima kvalifikacija i standardima zanimanja. Na taj će se način omogućiti da se projektom izrađuju i/ili unapređuju studijski programi/programi cjeloživotnog učenja, čime se omogućuje sudjelovanje visokih učilišta koja izvode studijske programe/programe cjeloživotnog učenja za koje su ranije izrađeni standardi i nalaze se na Popisu izrađenih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. U slučajevima kada se projektom izrađuje studijski program/program cjeloživotnog učenja za koji ranije nije izrađen standard kvalifikacije i/ili standard zanimanja, odnosno odgovarajući standardi se ne nalaze na Popisu izrađenih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, izrada odgovarajućih standarda kvalifikacija i/ili standarda zanimanja je obvezna. Nastavno na gore navedenu izmjenu, promijenjeni su i uvjeti koji se odnose na konzorcij. Za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim, nepostojećim studijskim programima / programima cjeloživotnog učenja, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja neće biti preduvjet. Ukoliko će se projektom izrađivati samo studijski program/program cjeloživotnog učenja za koji je već izrađen odgovarajući standard, partnerstvo potencijalnih izvoditelja programa nije obvezno. Drugim riječima, partnerstvo je obvezno samo u slučaju izrade standarda kvalifikacija koje se stječu postojećim studijskim programima / programima cjeloživotnog učenja. | |
| 4 | Institut za razvoj obrazovanja | Iako se ključni elementi Poziva u ovom e-savjetovanju ne dotiču velikog broja elemenata pripreme i provedbe projekata, podsjetili bismo na neke od nedavno usvojenih "Preporuka Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala za uspješniju provedbu projekata primjenom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira": - Omogućiti da se u fazi prijave projekta plaće osoblja koje radi na projektu planiraju u proračunu za vrijeme trajanja projekta, a ne po elementima projekta (work package): integrirani informacijski sustav za upravljanje Kohezijskim fondom i strukturnim fondovima (SF MIS) uveo je za projekte financirane iz Europskoga socijalnog fonda (ESF) novost budžetiranja troškova rada osoblja po elementima projekta umjesto za ukupno vrijeme trajanja cjelokupnog projekta. Takav sustav je kompleksan i zbunjujući za provoditelje projekata - umjesto izračunavanja postotka radnog vremena koje netko radi na projektu za vrijeme njegova cjelokupnog trajanja, računa se postotak po elementu projekta. Različiti elementi projekta različito traju, čime se i postotak računa po različitim formulama (npr. ako osoba radi jedan mjesec u elementu projekta koji traje deset mjeseci, to iznosi 10% njezina radnog vremena; ako pak radi jedan mjesec u elementu projekta koji traje tri mjeseca, to iznosi 33% njezina radnog vremena). Budući da veliki dio osoblja koje je zaposleno na projektima sudjeluje u izvedbi većeg broja elemenata projekta, stvara se nepotrebna konfuzija u obračunavanju i pravdanju radnog vremena zaposlenih. Postigao bi se jednak učinak kontrole nad odrađenim radnim vremenom kada bi se trošak rada u fazi prijave projekta izračunavao za cijelo vrijeme trajanja projekta. Takav način planiranja radnog vremena je administrativno jednostavniji za praćenje provoditeljima projekata, kao i posredničkom tijelu prve i druge razine. - U najvećoj mogućoj mjeri pojednostaviti procedure koje se odnose na administrativno i financijsko upravljanje projektima i izvještavanje: navedeno će olakšati provedbu projekata nositeljima projekata, ali i projektnim voditeljima u ASOO DEFCO-u. Priprema i obrada zahtjeva za nadoknadu sredstava koji se sastoje od 300 - 600 stranica dokumentacije predstavlja iznimno velik administrativni teret nositeljima projekata, kao i posredničkim tijelima. Potrebno je u suradnji svih nadležnih tijela (ASOO DEFCO, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo financija) osigurati učinkovite metode praćenja provedbe projekata koje su vođene načelima dobrog upravljanja, ali koje ne dovode do nepotrebnih birokratskih procedura koje imaju negativan učinak na kvalitetu provedbe i krajnje rezultate projekata. Puni tekst preporuka dostupan je na: http://www.kvalifikacije.hr/fgs.axd?id=1264 | Primljeno na znanje | Troškovi rada osoblja na projektu moraju se planirati u skladu s Uputama o prihvatljivosti troškova plaća i troškova povezanih s radom u okviru Europskog socijalnog fonda u Republici Hrvatskoj 2014.-2020. Kako je definirano navedenim Uputama, troškovi plaća obračunavaju se temeljem stvarno nastalih izdataka ili temeljem pojednostavljene mogućnosti financiranja plaća. U poglavlju 2. Uputa prikazani je način izračuna troškova plaća temeljem stvarno nastalih izdataka kao rezultata rada, dok je u poglavlju 3. Uputa prikazan izračun troškova rada osoblja temeljem primjene pojednostavljene mogućnosti financiranja. U svim planiranim natječajima u okviru Europskog socijalnog fonda, gdje god će biti moguće, primjenjivat će se pojednostavljene mogućnosti financiranja, kao npr. u natječaju Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja, koji je trenutno u tijeku, gdje je korištena metoda standardne veličine za troškove rada osoblja, što će smanjiti administrativno opterećenje korisnika tijekom provedbe, ali i olakšati proces praćenja provedbe nadležnom Posredničkom tijelu razine 2, Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO DEFCO). | |
| 5 | Centar za kvalitetu UNIRI | , 1Temelji i opće odredbe | Sukladno definiranim ciljevima 1.-3. Za elemente 3. i 4. predlaže se mogućnost prijave ovih elemenata neovisno o ostalima. S pretpostavkom jasne povezanosti ovih elemenata s HKO okvirom i sustavom osiguravanja kvalitete (primjerice unaprjeđenje postupaka provjere postignutih ishoda). Razrada elemenata 3. i 4. može biti na razini Sveučilišta s ciljem osiguranja primjene standardiziranih postupaka koji mogu biti relevantni za više studijskih programa. | Nije prihvaćen | Nije moguće udovoljiti prijedlogu da se ukine obveza uvrštavanja aktivnosti Elementa 2. Naime, projektni prijedlozi moraju pridonijeti uspješnosti provedbe Operativnog programa, što se mjeri zadanim pokazateljem "Broj razvijenih obrazovnih programa / standarda kvalifikacije u skladu s HKO-om". Pokazatelj nije zadan ovim pozivom, već samim Operativnim programom. |
| 6 | Ivo Šarić | 1Temelji i opće odredbe, 1.1Svrha Poziva | Vezano za rečenicu "U izradu standarda kvalifikacija obvezno je uključivanje svih potencijalnih izvoditelja studijskog programa temeljenog na standardu kvalifikacije", u brojnim slučajevima u praksi će biti nemoguće okupiti sve moguće izvoditelje određenog programa. Namjera Ministarstva je razumljiva, no u praksi je neprovediva, iz razloga koje su navele kolege ispod. Također, uzmite u obzir da je moguće da će neki prijavitelji izrađivati trenutno nepostojeće standarde kvalifikacija, koji mogu biti interdisciplinarnog karaktera te je nemoguće u samom početku (pri pisanju projektne prijave) predvidjeti detaljan smjer njihovog razvijanja te sve potencijalne izvoditelje, jednom kad se isti napravi. Eventualno rješenje bi bilo bodovanje, primjerice: max 5 (10) bodova za projekte gdje su obuhvaćeni svi potencijalni izvoditelji, 3(5) bodova za polovične, ili slično. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično prihvaća. Smatramo da samo partnerstvom visoka učilišta mogu odlučiti što su nacionalni standardi koji udovoljavaju kriterijima kvalitete i relevantnosti kao podloga za izradu različitih studijskih programa / programa cjeloživotnog učenja, stoga se partnerstvo zadržava u Pozivu kao preduvjet kada se projektom izrađuju standardi koji su podloga za doradu postojećih programa. Međutim, uvažavajući komentare primljene tijekom javne rasprave, za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim programima, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja neće biti preduvjet. |
| 7 | Mislav Balković | 1Temelji i opće odredbe, 1.1Svrha Poziva | Predmetni zahtjev za „partnerstvom svih potencijalnih izvoditelja …“ je razumljiv iz perspektive osiguravanja prihvaćanja standarda kvalifikacije za pojedinu novu kvalifikaciju koja se standardizira od strane svih ustanova koje provode programe kojima se stječe takva kvalifikacija. Naime, takav bi novi SK imao značajne implikacije na ustanove koje izvode program koji dovodi do te kvalifikacije u trenutku kada bi te ustanove svoj studijski program željele prilagoditi novom SK i uvesti ga u HKO registar. Ipak, mislim da treba promisliti je li upravo predloženi zahtjev kojim se nastoji postići takav cilj baš i najbolji odnosno uopće provediv kod svih sektora i potencijalnih aplikacija. Može se prepoznati nekoliko činjenica koje bi valjalo uzeti u obzir, a koje ne idu u prilog ovako formuliranom zahtjevu: 1. Koordinacija predlagača SK i potencijalnih izvoditelja programa na koje se kvalifikacija odnosi već je propisana unutar Pravilnika o registru HKO, članak 15, st. 6. kroz potrebu pribavljanja njihovog mišljenja. U tom smislu možda u pozivu razmisliti o zadržavanju propisane razine koordinacije jer je ona zakonska obveza koja će se svakako provesti. 2. Teško je očekivati da će se u sektorima u kojima mnogo ustanova provodi programe za istu ili sličnu kvalifikaciju zaista ostvariti formalno projektno partnerstvo velikog broja ustanova, a posebno partnerstvo baš svih ustanova koje provode program za neku kvalifikaciju. Ponekad je to, primjerice kod nekih kvalifikacija u društvenom području, desetak ili više ustanova. Zamisliva je situacija u kojoj jedna ustanova ne želi ići u projekt iz razloga koji su objektivne prirode, čime bi zapravo takva ustanova blokirala mogućnost uspješne prijave projekta za taj SK. Dodatna negativna implikacija takve situacije bi bila što se upravo one kvalifikacije u kojima je mnogo programa i gdje je veliki utjecaj na društvo ne bi mogle standardizirati kroz projekt. 3. Uzevši u obzir ukupni maksimalni budžet projekata te činjenicu kako je veći broj pod-elemenata poziva vezan uz razvoj specifičnih pristupa unutar svake ustanove kod osiguravanja kvalitete (element 3) ili razvoja nastavne djelatnosti (element 4), za očekivati je kako bi u velikim partnerstvima koja bi se morala okupiti oko pojedinih standarda kvalifikacija, zapravo ostalo premalo sredstava za razvoj elemenata 3 i 4 unutar ustanova. To bi pak dovelo u pitanje ukupnu kvalitetu takvih prijava. Konkretno, konzorciji koji bi se okupili oko SK koji su vezani za manje ustanova mogli bi značajno bolje razviti elemente 3 i 4 (naprosto jer bi imali za takav razvoj na razini svake ustanove više sredstava), od onih koji bi se okupili oko SK koji je više „popularan“. 4. U praktičnom bi smislu bilo teško odbaciti neki projektni prijedlog jer nije uzeo u partnerstvo sve potencijalne izvoditelje studijskih programa kojima se stječe kvalifikacija koja će se standardizirati, jer bi kao potencijalni izvoditelj trebao biti uzet u obzir i onaj koji tek planira (ima namjeru) akreditirati takav program. Pitanje je kako provjeravati namjere značajnog broja visokoškolskih ustanova u sustavu i kako bi se to dokazivalo. U tom smislu kao alternativu predlažem razmisliti o formulaciji koja ne bi bila ovako restriktivna, a koja bi primjerice kroz bodovanje projektnih prijedloga davala veći broj bodova onim prijavama koje su uspjele ostvariti kvalitetnije (u odnosu na one koji sada izvode programe za pojedini SK) partnerstvo. Konkretno, broj bodova bi mogao biti vezan uz postotak uključenih partnera u odnosu na ukupan broj ustanova koje danas provode program za kvalifikaciju koja se planira standardizirati. Onaj konzorcij koji uključi 20% ustanova koje izvode već danas program za SK koji se planira standardizirati bi trebao dobiti manje bodova od onoga koji uključi njih 50%... | Djelomično prihvaćen | S obzirom na činjenicu da je obveza koordinacije predlagatelja standarda kvalifikacije i drugih potencijalnih izvoditelja programa propisana Pravilnikom o Registru HKO-a te s ciljem usklađivanja pravila dodjele sredstava strukturnih fondova s propisima kojima se regulira upis standarda u Registar, smatramo nužnim zadržati propisanost obveze koordinacije i u ovom pozivu kada je riječ o izradi standarda kvalifikacija koji su podloga za doradu već postojećih programa. Ne možemo se osloniti na pretpostavku da će do koordinacije doći u postupku predlaganja standarda u Registar. Osim toga, na temelju dosadašnjih iskustava upravo pretpostavljamo suprotno. Smatramo da samo partnerstvom visoka učilišta mogu odlučiti što su nacionalni standardi koji udovoljavaju kriterijima kvalitete i relevantnosti kao podloga za izradu različitih studijskih programa / programa cjeloživotnog učenja, stoga se partnerstvo zadržava u Pozivu kao preduvjet kada se projektom izrađuju standardi koji su podloga za doradu postojećih programa. Ovakav uvjet potkrepljuje i činjenica da smo u ranijim pozivima upravo u područjima s najvećim brojem programa imali primjer uspješnih partnerstava. Pritom će se potencijalnim izvoditeljima smatrati sva visoka učilišta koja već izvode određeni program, odnosno ne možemo provjeravati buduće namjere. Međutim, uvažavajući komentare primljene tijekom javne rasprave, za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim programima, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja neće biti preduvjet. Vezano za maksimalni iznos sredstava po projektu, uvažavajući komentare koji argumentiraju potrebu za povećanjem maksimalnog iznosa sredstava po prijavitelju, kao maksimalan iznos po prijavitelju određuje se 4.000.000 Kn. |
| 8 | Institut za razvoj obrazovanja | 1Temelji i opće odredbe, 1.1Svrha Poziva | "Studijske programe treba stalno prilagođavati potrebama kvalitetnog obrazovanja i potrebama tržišta rada u skladu s promjenama u širem društvenom kontekstu." - Redukcionističko shvaćanje: prema Zakonu o HKO-u, čl.3., jedan od ciljeva samog instrumenta jest "osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje u skladu s potrebama osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti te ukidanja svih oblika diskriminacije". | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća te će se formulacija izmijeniti tako da odgovara citiranom cilju navedenom u Zakonu u Hrvatskome kvalifikacijskom okviru. |
| 9 | Zeleni projekt d.o.o. | 1Temelji i opće odredbe, 1.1Svrha Poziva | Ovo je nerealan zahtjev prema potencijalnim prijaviteljima, jer je nemoguće predvidjeti da će svi potencijalni izvoditelji htjeti biti uključeni u izradu standarda kvalifikacije: "U izradu standarda kvalifikacija obvezno je uključivanje svih potencijalnih izvoditelja studijskog programa temeljenog na standardu kvalifikacije." Predlažem da se nađu modaliteti kako bi se omogućila odstupanja od ovog zahtjeva u slučaju da nema interesa za suradnju od strane pozvanih izvođača programa. Osim toga, dio izvođača smatra da se programi razlikuju, pa će postojati i otpori prema izradi jednog standarda kvalifikacije. Svakako treba predvidjeti moguće poteškoće prema ovom zahtjevu, te omogućiti prijavljivanje ukoliko ovaj kriterij nije moguće ispuniti u potpunosti. | Djelomično prihvaćen | Izrada jednog, nacionalnog standarda kvalifikacije kao podloge za izradu programa propisana je Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Pravilnikom o Registru HKO-a. Na temelju jednog standarda moguće je izraditi više različitih programa. Isto tako, Pravilnikom o Registru HKO-a propisana je obveza koordinacije potencijalnih izvoditelja programa prilikom predlaganja standarda. Smatramo da samo partnerstvom visoka učilišta mogu odlučiti što su nacionalni standardi koji udovoljavaju kriterijima kvalitete i relevantnosti kao podloga za izradu različitih studijskih programa / programa cjeloživotnog učenja, stoga se partnerstvo zadržava u Pozivu kao preduvjet kada se projektom izrađuju standardi koji su podloga za doradu postojećih programa. Međutim, uvažavajući komentare primljene tijekom javne rasprave, za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim programima, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja neće biti preduvjet. |
| 10 | DRAGAN BAGIĆ | 1Temelji i opće odredbe, 3.3Ciljne skupine | Navedeni dokazi o pripadnosti ciljnoj skupini su pretjerani! Naime, čini se besmislenim dostavljati podatke Ministarstvu znanosti i obrazovanja o osobama koje djeluju unutar tog sustava. Svi zaposleni u sustavu, barem javnim ustanovama koje čine veliku većinu visokog obrazovanja, su evidentirani u odgovarajućim bazama MZO-a i MZO im isplaćuje plaće. Jednako tako, MZO ima podatke o svim studentima (sustav iksica). Postavljanje ovakvog zahtjeva samo stvara nepotrebne administrativne postupke te provedbu projekata čini skupljom, a vrijeme koje se troši na administraciju, umjesto ostvarivanje samih ciljeva projeka, većim. | Primljeno na znanje | Praćenjem i izvještavanjem o pokazateljima definiranim Operativnim programom na razini pojedinog investicijskog prioriteta / specifičnog cilja prati se uspješnost njegove provedbe u odnosu na unaprijed zadane ciljne vrijednosti. Tijekom provedbe projekta Korisnik je dužan prikupljati podatke i izvještavati o pokazateljima provedbe koji su navedeni Pozivu na dostavu projektnih prijedloga (te će biti definirani Ugovorom) i Zajedničkim pokazateljima ostvarenja i rezultata koji nisu navedeni u Pozivu na dostavu projektnih prijedloga i za koje ne postoje ciljne vrijednosti, ali za njihovo prikupljanje i izvještavanje postoji obveza za sve projekte Europskog socijalnog fonda, kako je definirano Prilogom I. Uredbe (EU) 1304/2013. |
| 11 | Intelligent future consulting d.o.o. | 2Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstava, 2.2Raspoloživa sredstva po prijavitelju | Nastavno na prethodne komentare slažemo se da je potrebno povećati maksimalni iznos potpore, pogotovo s obzirom na procijenjeni obuhvat projekata i predviđeno trajanje. | Prihvaćen | Uvažavajući komentare koji argumentiraju potrebu za povećanjem maksimalnog iznosa sredstava po prijavitelju, prijedlog se prihvaća te se kao maksimalan iznos po prijavitelju određuje 4.000.000 Kn. |
| 12 | Institut za razvoj obrazovanja | 2Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstava, 2.2Raspoloživa sredstva po prijavitelju | Potrebno povećati maksimalni iznos po projektu ukoliko odredba o obaveznom partnerstvu svih potencijalnih izvoditelja studijskih programa kojima se stječe kvalifikacija koja će se standardizirati ostane važeća. | Prihvaćen | Uvažavajući komentare koji argumentiraju potrebu za povećanjem maksimalnog iznosa sredstava po prijavitelju, prijedlog se prihvaća te se kao maksimalan iznos po prijavitelju određuje 4.000.000 Kn. |
| 13 | DRAGAN BAGIĆ | 2Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstava, 2.2Raspoloživa sredstva po prijavitelju | Maksimalni iznos sredstava po prijavi je prenizak, pogotovo u kombinaciji s drugim elementima poziva. Prije svega, trajanje projekta u rasponu od 24 do 36 mjeseci za posljedicu ima nešto veće fiksne troškove vođenje projekta (primjerice znatno veći broj ZNS-ova). No, još je važnije da je ovaj iznos nespojiv s odredbom točke 3 o obveznim partnerstvima koja nalaže da partneri na projektu moraju biti SVA visoka učilišta koja izvode iste ili slične programe. Za neke kvalifikacije, primjerice u području društvenih i humanističkih znanosti ima već 5-7 različitih visokih učilišta koja izvode iste ili slične programe (npr. povijest, sociologija, germanistika itd.). Obveza da se u istom projektu mora uključiti tako veliki broj partnera nužno dovodi do većih troškova. S obzirom da je u prošlom natječaju bilo nekoliko projekata koji su imali budžete iznad 2. milijuna kuna, projekti u tom opsegu su nemogući u okviru ovog poziva. | Prihvaćen | Uvažavajući komentare koji argumentiraju potrebu za povećanjem maksimalnog iznosa sredstava po prijavitelju, prijedlog se prihvaća te se kao maksimalan iznos po prijavitelju određuje 4.000.000 Kn. |
| 14 | Ana Peric Hadzic | 2Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstava, 2.2Raspoloživa sredstva po prijavitelju | Raspoloživa sredstva po prijavitelju su definitivno premala za provedbu ozbiljnijeg projekta. U ovom HKO pozivu trajanje projekta se produljuje što je jako dobro (2-3 godine), a raspoloživa sredstva se smanjuju. Gornja granica bi trebala biti barem 4mil kn (kao što je bilo u prethodnom pozivu). | Prihvaćen | Uvažavajući komentare koji argumentiraju potrebu za povećanjem maksimalnog iznosa sredstava po prijavitelju, prijedlog se prihvaća te se kao maksimalan iznos po prijavitelju određuje 4.000.000 Kn |
| 15 | Zeleni projekt d.o.o. | 2Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstava, 2.2Raspoloživa sredstva po prijavitelju | Jasno je da je intencija predlagatelja da omogući veći broj prijava, no treba imati na umu, da iznos od 2 milijuna kuna, koji laiku možda zvuči kao veliki iznos, kada se pretvori u eure (266.000 EUR), ne predstavlja iole značajna sredstva za provedbu ozbiljnog projekta. Stoga predlažemo da se gornja granica odredi na najmanje 500.000 EUR, čime bi se omogućilo i značajnije opremanje prijavitelja opremom, pogotovu ako je prioritet provedba projekata u STEM području, a slaba opremljenost visokoobrazovnih institucija se ističe kao jedan od glavnih problema. | Prihvaćen | Uvažavajući komentare koji argumentiraju potrebu za povećanjem maksimalnog iznosa sredstava po prijavitelju, prijedlog se prihvaća te se kao maksimalan iznos po prijavitelju određuje 4.000.000 Kn. |
| 16 | Intelligent future consulting d.o.o. | , 3Prihvatljivi prijavitelji/partneri | Predlažemo da prihvatljivi partneri budu i sve druge pravne osobe upisane u odgovarajući registar jer ovakva formulacija onemogućava sudjelovanje strukovnih i drugih udruga kao partnera na projektima. | Prihvaćen | Sukladno primljenim komentarima formulacija u pozivu izmijenit će se tako da ne isključi udruge kao prihvatljive partnere. Prihvatljivi partneri u okviru natječaja bit će visoka učilišta i sve druge pravne osobe upisane u odgovarajući registar. |
| 17 | Fakultet prometnih znanosti | , 3Prihvatljivi prijavitelji/partneri | Vezano za uvjet "U izradu standarda kvalifikacija obvezno je uključivanje svih potencijalnih izvoditelja studijskog programa temeljenog na standardu kvalifikacije", slažem se sa svim dosada iznesenim komentarima. Na mojoj institucije također smo mišljenja da će taj uvjet biti nemoguće ispuniti većini potencijalnih prijavitelja: • Svi potencijalni izvoditelji ne moraju htjeti sudjelovati u izradi standarda zanimanja i kvalifikacija • Neki od potencijalnih izvoditelja već su već primili sredstva iz IPA-e ili ESF-a za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacije i prema uvjetima ne mogu ponovno primiti sredstva za razvoj tog istog standarda kvalifikacije, dakle ne mogu nam biti niti partneri u projektu. | Djelomično prihvaćen | S obzirom na činjenicu da je obveza koordinacije predlagatelja standarda kvalifikacije i drugih potencijalnih izvoditelja programa propisana Pravilnikom o Registru HKO-a te s ciljem usklađivanja pravila dodjele sredstava strukturnih fondova s propisima kojima se regulira upis standarda u Registar, smatramo nužnim zadržati propisanost obveze koordinacije i u ovom pozivu kada je riječ o izradi standarda kvalifikacija koji su podloga za doradu već postojećih programa. Ne možemo se osloniti na pretpostavku da će do koordinacije doći u postupku predlaganja standarda u Registar. Osim toga, na temelju dosadašnjih iskustava upravo pretpostavljamo suprotno. Smatramo da samo partnerstvom visoka učilišta mogu odlučiti što su nacionalni standardi koji udovoljavaju kriterijima kvalitete i relevantnosti kao podloga za izradu različitih studijskih programa/ programa cjeloživotnog učenja, stoga se partnerstvo zadržava u Pozivu kao preduvjet kada se projektom izrađuju standardi koji su podloga za doradu postojećih programa. Ovakav uvjet potkrepljuje i činjenica da smo u ranijim pozivima upravo u područjima s najvećim brojem programa imali primjer uspješnih partnerstava. Pritom će se potencijalnim izvoditeljima smatrati sva visoka učilišta koja već izvode određeni program. Međutim, uvažavajući komentare primljene tijekom javne rasprave, za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim programima, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja neće biti preduvjet. Potencijalni izvoditelji koji su već primili sredstva iz IPA-e ili ESF-a za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacije ne mogu ponovno primiti sredstva za razvoj tog istog standarda kvalifikacije, međutim mogu ponovno sudjelovati kao prijavitelji ili partneri u izradi nekog drugog standarda. Osim toga, projektima se neće financirati izrada standarda koji su se već izrađivali kroz IPA ili ESF fondove, a navedeni su u Popisu izrađenih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. |
| 18 | Institut za razvoj obrazovanja | , 3Prihvatljivi prijavitelji/partneri | "Prihvatljivi partneri u okviru ovog Poziva su: visoka učilišta i sve druge pravne osobe upisane u sudski registar" - nisu sve pravne osobe upisane u trgovački registar, primjerice udruge. Potrebno preformulirati sukladno listi prihvatljivih partnera. Što se tiče obaveznog partnerstva svih potencijalnih izvoditelja studijskih programa (prema Popisu akreditiranih studijskih programa iz točke 1.1.), potrebno je prilagoditi uvjet tome da ne diskriminira društveno-humanističke fakultete. Naime, oni su ti koji većinom imaju veći broj potencijalnih izvoditelja studijskih programa te ih stavlja u inicijalno nepovoljniju prijavu prilikom prijave projekta, s obzirom da jedna institucija može u potpunosti blokirati prijavu. Uz to, u nekim situacijama navedeni uvjet podrazumijeva obvezno partnerstvo privatne visokoškolske ustanove - treba voditi računa da se ovim uvjetom otvara prostor da privatna visokoobrazovna ustanova blokira prijavu projekta usmjerenog na razvoj određenih kvalifikacija iz svog vlastitog kompetitivnog interesa tj. da onemogući unaprjeđenje studijskih programa povezanih s tom kvalifikacijom na javnim visokim učilištima. | Djelomično prihvaćen | Sukladno primljenim komentarima formulacija u Pozivu izmijenit će se tako da ne isključi udruge kao prihvatljive partnere. S obzirom na činjenicu da je obveza koordinacije predlagatelja standarda kvalifikacije i drugih potencijalnih izvoditelja programa propisana Pravilnikom o Registru HKO-a te s ciljem usklađivanja pravila dodjele sredstava strukturnih fondova s propisima kojima se regulira upis standarda u Registar, smatramo nužnim zadržati propisanost obveze koordinacije i u ovom pozivu kada je riječ o izradi standarda kvalifikacija koji su podloga za doradu već postojećih programa. Ne možemo se osloniti na pretpostavku da će do koordinacije doći u postupku predlaganja standarda u Registar. Osim toga, na temelju dosadašnjih iskustava upravo pretpostavljamo suprotno. Smatramo da samo partnerstvom visoka učilišta mogu odlučiti što su nacionalni standardi koji udovoljavaju kriterijima kvalitete i relevantnosti kao podloga za izradu različitih studijskih programa/ programa cjeloživotnog učenja, stoga se partnerstvo zadržava u Pozivu kao preduvjet kada se projektom izrađuju standardi koji su podloga za doradu postojećih programa. Ovakav uvjet potkrepljuje i činjenica da smo u ranijim pozivima upravo u područjima s najvećim brojem programa imali primjer uspješnih partnerstava. Pritom će se potencijalnim izvoditeljima smatrati sva visoka učilišta koja već izvode određeni program. Međutim, uvažavajući komentare primljene tijekom javne rasprave, za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim programima, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja neće biti preduvjet. |
| 19 | Andrija Henjak, dekan, Fakultet političkih znanosti | , 3Prihvatljivi prijavitelji/partneri | Uvjet obveznog partnerstva svih izvoditelja studijskih programa je izrazito ograničavajući uvjet za potencijalne prijavitelje, budući da nema garancije da će svi izvoditelji studijskih programa imati interes ili kapacitete za sudjelovanje u projektu. Ovaj uvjet znači da prijavitelj ne može prijaviti projekt ukoliko ne osigura pristanak samo jednog izvoditelja, bez obzira na sve druge karakteristike projekta. Također, ova odredba otvara mogućnost prihvaćanja projekata s partnerima koji će u projektu sudjelovati samo formalno ili s vrlo malim stvarnim doprinosom, što sasvim sigurno neće doprinjeti izvedivosti ili kvaliteti projekta. Razumije se da je prilikom izrade standarda kvalifikacija poželjno sudjelovanje svih izvoditelja programa. Međutim, uvjet partnerstva svih institucija otvara mogućnost da se aktivnosti koje su nužne za izradu standarda kvalifikacija uopće ne ostvare. Cilj uključenosti je moguće ostvariti i kroz druge mehanizme koji su manje ograničavajući za potencijalnog prijavitelja. Ti mehanizmi mogu uključivati savjetovanje s drugim izvoditeljima studijskog programa prije finalizacije projekta (odnosno u sklopu projekta kao aktivnost i/ili javno savjetovanje s drugim izvoditeljima prije prijave standarda kvalifikacija. Time bi se osigurala nužna inkluzivnost bez da se unaprijed ograničavaju mogućnosti prijave projekta. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično prihvaća. S obzirom na činjenicu da je obveza koordinacije predlagatelja standarda kvalifikacije i drugih potencijalnih izvoditelja programa propisana Pravilnikom o Registru HKO-a te s ciljem usklađivanja pravila dodjele sredstava strukturnih fondova s propisima kojima se regulira upis standarda u Registar, smatramo nužnim zadržati propisanost obveze koordinacije i u ovom pozivu kada je riječ o izradi standarda kvalifikacija koji su podloga za doradu već postojećih programa. Ne možemo se osloniti na pretpostavku da će do koordinacije doći u postupku predlaganja standarda u Registar. Osim toga, na temelju dosadašnjih iskustava upravo pretpostavljamo suprotno. Smatramo da samo partnerstvom visoka učilišta mogu odlučiti što su nacionalni standardi koji udovoljavaju kriterijima kvalitete i relevantnosti kao podloga za izradu različitih studijskih programa/ programa cjeloživotnog učenja, stoga se partnerstvo zadržava u Pozivu kao preduvjet kada se projektom izrađuju standardi koji su podloga za doradu postojećih programa. Ovakav uvjet potkrepljuje i činjenica da smo u ranijim pozivima upravo u područjima s najvećim brojem programa ostvarena uspješna partnerstva. Pritom će se potencijalnim izvoditeljima smatrati sva visoka učilišta koja već izvode određeni program. Međutim, uvažavajući komentare primljene tijekom javne rasprave, za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim programima, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja neće biti preduvjet. |
| 20 | DRAGAN BAGIĆ | , 3Prihvatljivi prijavitelji/partneri | U vezi s prijaviteljem, nije jasno specificirano da li ista ustanova može prijaviti samo jedan projekt ili može više projekata. Naime, u kombinaciji s odredbom da u projekt moraju biti uključene sve visokoškolske ustanove koje izvode iste programe, to znači da bi jedna projekt morali prijaviti za sve svoje programe svi filozofski fakulteti u zemlji kao i svi drugi srodni fakulteti. Takav projekt bi svojom veličinom nekoliko puta morao prelaziti definirani maksimalni iznos pojedine potpore te bi iz perspektive upravljanja bio neprovediv. | Primljeno na znanje | U okviru Poziva ustanova može prijaviti jedan ili više projekata. S obzirom na primljen komentar, formulacija će se jasno navesti u Pozivu. |
| 21 | DRAGAN BAGIĆ | , 3Prihvatljivi prijavitelji/partneri | Odredba o obveznom partnerstvu "SVIH potencijalnih izvoditelja studijskih programa kojima se stječe kvalifikacija" je u potpunosti neprihvatljiva i neprovediva. Prije svega, kako da prijavitelj zna tko su sve "potencijalni" provoditelji studijskih programa kojima se stječe određena kvalifikacija!? Kako da prijavitelj procijeni tko će u narednih nekoliko godina pokazati namjeru za uvođenjeme određenih programa? Nadalje, kako da prijavitelj osigura suradnju svih visokih učilišta koja izvode studijske programe kojima se stječe određena kvalifikacija? Ako netko od učilišta iz bilo kojeg razloga nije voljno sudjelovati u projektu, to znači da svi ostali moraju odustati od prijave projekta!? Takav pristup je u potpunosti kontraproduktivan za ostvarivanje ciljeva ovog poziva. Pri definiranju ove odredbe u potpunosti je zanemarena činjenica da za neke kvalifiakcije postoje veliki broj učilišta koji izvode odgovarajuće programe. To je posebice činjenica u društvenim i humanističkim znanostima. Vođenje takvog projekta je prilično zahtjevno te su rizici za ostvarivanje ciljeva veliki. Također, očito je pri osmišljavanju ovog pravila zanemareno da se na nekim ustanovama izvodi veliki broj raznorodnih studija. Npr. Filozofski fakultet u Zagrebu ima 45 različitih studija, koji daju više od 50 različitih kvalifikacija (kada se dodaju smjerovi). Da bi FFZG prijavio projekt u kojem želi refoprmirati 10-ak svojih studija nužno bi u partnerstvo morao ući sa svim drugim filozofskim fakultetima u zemlji, Hrvatskim studijima, Hrvatskim katoličkim sveučilištem, Sveučilištem u Zadru i Rijeci, Sveučilištem Sjever itd. Već iz te liste OBVEZNIH partnera, je jasno da nije realno da se takav projekt može "strpati" u 2 milijuna kuna, kao što nije realno i da se može efikasno mogu dogovoriti sva ta partnerstva za prijavu projekta, te kasnije efiksno upravljati takvim projektom. Da li se ovom odredbom možda želi onemogućiti filozofskim fakultetima i drugim sličnim visokim učilištima da se prijave na ovaj poziv!? To bi bilo pogrešno, jer je upravo društveno-humanističkim studijima nužno prilagođavanje potrebama tržišta rada! Iako se može razumjeti koja je bila namjera u pozadini ove odredbe, taj intendirani cilj ne može se ostvariti kroz ovu propoziciju. Uključivanje svih dionika u proces definiranja standarda kvalifikacija je važan, ali to nije nužno ostvariti kroz formalna partnerstva na projektu. Primjerice, Filozofski fakultet u Zagrebu je u prošlom pozivu u okviru svog projekta izradio prijedloge za 18 standarda kvalifikacija, a u radnim skupinama za njihovu izradu bili su uključeni predstavnici gotovo svih visokoškolskih ustanova u RH koji izvode odgovarajuće programe, iako te visokoškolske ustanove nisu bili formalno partneri na projektu. Nadalje, treba naglasiti kako je postupak ocjene i prihvaćanja prijedloga standarda kvalifikacija postupak koji se nužno odvija izvan samih projekata, te ga vodi odgovarajuće sektorsko vijeće. Sektorska vijeća moraju imati odgovornost za provedbu javne rasprave i pribavljanje mišljenja svih relevantnih institucija o svakom prijedlogu standarda kvalifikacija prije njegovog potvrđivanja. Eventualno se mogu dodjeljivati dodatni bodovi ako je u projekt uključeno više visokoškolskih ustanova koje izvode iste programe. Ali da to bude obveza, ovaj poziv čini potpuno neprovedivim. | Djelomično prihvaćen | S obzirom na činjenicu da je obveza koordinacije predlagatelja standarda kvalifikacije i drugih potencijalnih izvoditelja programa propisana Pravilnikom o Registru HKO-a te s ciljem usklađivanja pravila dodjele sredstava strukturnih fondova s propisima kojima se regulira upis standarda u Registar, smatramo nužnim zadržati propisanost obveze koordinacije i u ovom pozivu kada je riječ o izradi standarda kvalifikacija koji su podloga za doradu već postojećih programa. Ne možemo se osloniti na pretpostavku da će do koordinacije doći u postupku predlaganja standarda u Registar. Osim toga, na temelju dosadašnjih iskustava upravo pretpostavljamo suprotno. Smatramo da samo partnerstvom visoka učilišta mogu odlučiti što su nacionalni standardi koji udovoljavaju kriterijima kvalitete i relevantnosti kao podloga za izradu različitih studijskih programa/ programa cjeloživotnog učenja, stoga se partnerstvo zadržava u Pozivu kao preduvjet kada se projektom izrađuju standardi koji su podloga za doradu postojećih programa. Ovakav uvjet potkrepljuje i činjenica da smo u ranijim pozivima upravo u područjima s najvećim brojem programa imali primjer uspješnih partnerstava. Pritom će se potencijalnim izvoditeljima smatrati sva visoka učilišta koja već izvode određeni program, odnosno ne možemo provjeravati buduće namjere. Međutim, uvažavajući komentare primljene tijekom javne rasprave, za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim programima, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja neće biti preduvjet. |
| 22 | Gojko Bežovan | , 3Prihvatljivi prijavitelji/partneri | Glede sudskog registra, udruge i zaklade kao mogući partneri u projektu nisu upisani u sudski registar već su u odgvoarajućim registrima Ministarstva uprave. Stoga predlažem formulaciju: "...upisane u odgovarajući registar." | Prihvaćen | Sukladno primljenim komentarima formulacija u pozivu izmijenit će se tako da ne isključi udruge kao prihvatljive partnere. Prihvatljivi partneri u okviru natječaja bit će visoka učilišta i sve druge pravne osobe upisane u odgovarajući registar. |
| 23 | Bojan Đurin | , 3Prihvatljivi prijavitelji/partneri | Točka 3, prihvatljivi prijavitelji/partneri-da li se pod ''i sve druge pravne osobe upisane u sudski registar'' podrazumijevaju i udruge registrirane u Republici Hrvatskoj? Npr. studentske udruge, udruge građana, itd. Molim ako se ovo može pojasniti i precizirati. Da li ovo podrazumijeva privatne i javne tvrtke jer ''i sve druge pravne osobe upisane u sudski registar'' podrazumijeva jako široko područje tj. mogućnost uključenja različitih tijela. | Prihvaćen | Sukladno primljenim komentarima formulacija u pozivu izmijenit će se tako da ne isključi udruge kao prihvatljive partnere. Prihvatljivost partnera ne utvrđuje se s obzirom na status javno ili privatno, već s obzirom na upisanost u odgovarajući registar. Prihvatljivi partneri u okviru natječaja bit će visoka učilišta i sve druge pravne osobe upisane u odgovarajući registar. |
| 24 | Zeleni projekt d.o.o. | , 3Prihvatljivi prijavitelji/partneri | Obvezno partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja studijskih programa kojima se stječe kvalifikacija koja će se standardizirati je vrlo upitan kriterij, jer još nismo dosegli tu razinu razumijevanja među različitim izvođačima, od kojih neki djeluju prvenstveno na tržišnim osnovama, pa se ovime mogu osjetiti ugroženo, i odbiti suradnju, ili uopće biti nezainteresirani za suradnju. Stoga je potrebno predvidjeti i situacije kada prijavitelj iz opravdanih razloga ne može osigurati suradnji i partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja studijskih programa. Osim toga, postojati će zasigurno i situacije gdje će obrazovna institucija koja ima manje studenata također htjeti prijaviti svoju projektnu prijavu, odnosno biti "Lead". Kako razriještiti te situacije? Možda da kriterij bude veličina obrazovne institucije, odnosno broj upisanih studenata po pojedinom programu za koji se izrađuje Standard kvalifikacije? Drugo bitno pitanje je što je sa stranim sveučilištima i obrazovnih institucijama? Da li one mogu biti partner, i ako ne mogu - zašto je tome tako - može se staviti da je prihvatljiv (i poželjan) partner sveučilište/fakultet koji se nalazi među 300 najboljih prema Šangajskoj listi (ili kojoj drugoj) - ako nam je cilj povećati kvalitetu obrazovnih programa, te ranking fakulteta. Može biti i cilj da se omoguće gostujuća predavanja tijekom trajanja projekta najkvalitetnijih profesora, s time da je obveza fakulteta osigurati i određeni broj mjesta u sklopu cjeloživotnog obrazovanja onima koji već posjeduju istovrsnu/sličnu diplomu, kako bi se potaknuo sustav cjeloživotnog obrazovanja i povratak bivših studenata (s obzirom na promjene u razini tehnološkog razvoja, napreda društva i sl.). | Djelomično prihvaćen | Vezano za partnerstvo prijavitelja, prijedlog se djelomično prihvaća. Smatramo da samo partnerstvom visoka učilišta mogu odlučiti što su nacionalni standardi koji udovoljavaju kriterijima kvalitete i relevantnosti kao podloga za izradu različitih studijskih programa/ programa cjeloživotnog učenja, stoga se partnerstvo zadržava u Pozivu kao preduvjet kada se projektom izrađuju standardi koji su podloga za doradu postojećih programa. Međutim, uvažavajući komentare primljene tijekom javne rasprave, za prijavu projekata kojima se izrađuju standardi koji će biti podloga novim programima, partnerstvo svih potencijalnih izvoditelja neće biti preduvjet. Vezano za gostujuća predavanja, smatramo da relevantnosti nastavne djelatnosti mogu pridonijeti gostujuća predavanja mentora iz svijeta rada i gospodarstva, što je već predviđena aktivnost ovog poziva. Smatramo da prijedlog kako je formuliran u ovom komentaru nije mjerljiv. Strana sveučilišta i obrazovne institucije ne mogu biti partneri. Prijavitelj/Partner mora biti pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj. |
| 25 | Ivo Šarić | , 4Prihvatljive aktivnosti | Vezano za rečenice "Troškovi studijskih putovanja ne iznose više od 5% ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Troškovi nabave opreme i namještaja ne iznose više od 20% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.", možda bi najbolje rješenje bilo držati se odredbi postavljenih u Pozivu "Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira", gdje su troškovi putovanja iznosili maksimalno 10% te opreme također 10%. Ovdje se radilo o uvjetima koji su vrijedili za razdoblje 2007-2013, no veće promjene, u odnosu na ove, nisu potrebne. Studijska putovanja ne treba ograničavati na 5%, jer ista dokazano pomažu pri upoznavanju s određenim djelovanjima subjekata iz drugih zemalja, te ih s razlogom promiče i sama Europska komisija. | Nije prihvaćen | Slažemo se da Europska komisija promiče studijska putovanja za što postoje zasebni programi mobilnosti. Međutim, nije uočena potreba za povećanjem postotka za studijska putovanja u okviru ovog poziva. Dodatno, s obzirom na činjenicu da ćemo povećati ukupan dostupan iznos po prijavitelju, time se će se povećati i iznos dostupan za studijska putovanja. |
| 26 | DRAGAN BAGIĆ | , 4Prihvatljive aktivnosti | Ograničenje od 50% budžeta za element 2 je potencijalno ograničavajuće, iako ima smisla postaviti određeno ograničenje kako bi se ostvarili primarni ciljevi poziva. No, držimo da bi bilo realnije postaviti ograničenje od 30-40%. Nadalje, držimo da je 20% za nabavu opreme ipak previše, jer opremanje visokih učilišta kroz ovaj program ne bi trebalo biti u fokusu. Predlažemo da se to spusti na 10-15%. U kontekstu ograničenja od 50% za element 2, neprihvatljivo je da su neke aktivnosti koje su nužno vezane uz element 2 smještene u drugim elementima, iako su tijesno povezane s provedbom aktivnosti za element 2. Primjerice, "anketiranje poslodavaca i alumnija" smješteno je u element 4., iako se radi o nužnim aktivnostima za provedbu aktivnosti iz elementa 2 sukladno odgovarajućoj metodologiji. Naime, za sve standarde zanimanja obvezno je provođenje ankete poslodavaca te je njezina provedba sastavni dio izrade standarda zanimanja. Slično je s edukacijom nastavnika o ishodima učenja, pošto je to nužni preduvjet za reviziju studijskih programa. Nastavnici koji nemaju osnovne informacije o ishodima učenja ne mogu sudjelovati na adekvatan način u reviziji studijskih programa. Slični argumenti se mogu navesti i za još nekoliko aktivnosti koje su smještene u elementima 3 i 4. Kako bi se izbjegao ovaj problem, predlažemo da se ova pitanja u pozivu nešto manje reguliraju, na način da se kaže da core aktivnosti na izradi standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i reviziji programa moraju nositi minimalno xy% budžeta, ali da se da preporuka prijaviteljima da u odgovarajuće elemente smjeste sve troškove koji su vezani uz te aktivnosti, što se može onda evaluirati u postupku ocjene projekata te eventualno "ispraviti" u postupku čišćenja budžeta. Općenito, bilo bi dobro ostaviti prijaviteljima slobodu da sami definiraju strukturu svojih projekata, odnosno elemente od kojih će se sastojati, a da se u pozivu definiraju samo skupine ciljeva ili skupine aktivnosti. | Prihvaćen | Slijedom prijedloga s javne rasprave ukida se zahtjev kojim je zadano da troškovi vezani uz provedbu Elementa 2. ne iznose manje od 50% ukupnih prihvatljivih troškova. Pozivom se neće zahtijevati da se 20 % troškova predvidi za nabavu opreme, već je predviđeno do 20 % čime se prijavitelju omogućuje da za opremu predvidi i manje. Kako bismo osigurali postizanje svih zadanih ciljeva Poziva, ograničenje na Elementu 2 će se smanjiti što ostavlja dovoljno prostora za provedbu svih potrebnih aktivnosti u drugim elementima. |
| 27 | Ana Peric Hadzic | , 4Prihvatljive aktivnosti | Navodi se obvezna aktivnost razvoj i izrada standarda zanimanja što je načelno u redu. Međutim, za prijavitelje koji su imali projekte u prethodnom pozivu, i razvili već "paletu" standarda zanimanja koji su relevantni za sektor, ne vidimo razloga zašto je potrebno sada raditi neka nova zanimanja, a nisu se riješili prateći standardi kvalifikacija (primjerice razina7). Predlažemo da izrada standarda zanimanja nužno ne mora biti obvezna aktivnost, ali da standard kvalifikacije mora biti utemeljen na već postojećem standardu zanimanja, a ukoliko njega nema, onda je obvezna izrada standarda zanimanja. U Element 4 navodi se „razvoj i provedba programa, seminara i radionica za unapređenje nastavničkih kompetencija u visokom obrazovanju“. Trebalo bi pojasniti dal se navedeno odnosi na širi spektar stjecanja nastavničkih kompetencija nastavnika – primjerice od učenja i poučavanja, stjecanje znanja i vještina za provedbu e-ucenja, edukacija na specijalističkim platformama koje se upotrebljavaju u nastavnom procesu ili isključivo za razvoj programa od strane prijavitelja za unapređenja kompetencija nastavnika. Ukoliko je riječ o ovom drugom, nikakve pojedinačne/skupne edukacije nastavnika nisu omogućene u ovom pozivu što je od iznimne važnosti za razvoj nastavne djelatnosti. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da izrada standarda zanimanja ne mora nužno biti obvezna aktivnost. U slučajevima kada se projektom izrađuje standard kvalifikacije i studijski program/program cjeloživotnog učenja koji se povezuju sa standardom zanimanja s Popisa izrađenih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, izrada standarda zanimanja kroz projekt nije obvezna. Projektom je moguće izrađivati i samo studijski program/program cjeloživotnog učenja, bez obveze izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacije, ako se odgovarajući standard zanimanja i standard kvalifikacije nalaze na Popisu izrađenih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Vezano za aktivnost “razvoj i provedba programa, seminara i radionica za unapređenje nastavničkih kompetencija u visokom obrazovanju“, aktivnost obuhvaća i širi spektar stjecanja nastavničkih kompetencija, uključujući primjere navedene u pitanju. |
| 28 | Zeleni projekt d.o.o. | , 4Prihvatljive aktivnosti | Pod Elementom 4. su navedene vrlo kvalitetne aktivnosti, koje mogu rezultirati kvalitetnijim standardom kvalifikacije, ali financijsko ograničenje, odnosno zahtjev da troškovi vezani uz provedbu Elementa 2. ne iznose manje od 50% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta je nerazuman; ukoliko prijavitelj odluči nabaviti opreme u iznosu od dopuštenih 20% (što je samo 400.000 kuna, s čime se ne može nabaviti ozbiljna oprema), te ukoliko vođenje projekta košta oko 5% od budžeta projekta, preostaje samo 25% budžeta za sve ostale aktivnosti. Predlažemo da se ukine ograničenje za Element 2 projekta ili ako to nije moguće iz nekog razloga, ono umanji s 50% na 25% ili manje. Nadalje, jedna od aktivnosti koja može značajno utjecati na kvalitetu obrazovnih programa je realizacija nekog od kolegija na stranom jeziku, odnosno dostupnost cijelog studija ili predmeta na stranim jezicima, kako bi se omogućio dolazak studenata iz EU; jedan od bitnih kriterija koji utječe na ranking sveučilišta je postotak stranih studenata i profesora. Kod nas su te brojke zanemarive, postoci niži od statističke greške, a u takvom učmalom sustavu nema ni konkurencije među predavačima, niti kritike, pa je rezultat takav kakav jest. Dakle, za povećanje kvalitete je ključna prepoznatljivost programa među stranim studentima i njihova motivacija (radi same kvalitete programa i predavača) da odslušaju kolegij ili semestar baš na nekom hrvatskom sveučilištu. | Djelomično prihvaćen | Slijedom prijedloga s javne rasprave ukida se zahtjev kojim je zadano da troškovi vezani uz provedbu Elementa 2. ne iznose manje od 50% ukupnih prihvatljivih troškova. Vezano za prijedlog aktivnosti realizacije nekog od kolegija na stranom jeziku, odnosno dostupnost cijelog studija ili predmeta na stranim jezicima, realizaciju kolegija na stranom jeziku smatramo važnom u kontekstu internacionalizacije visokog obrazovanja, međutim to nije predmet ovog poziva već drugoga odgovarajućeg poziva u okviru Europskoga socijalnog fonda koji će biti objavljen u ovoj godini. |