Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje vezano uz novi Zakon o morskom ribarstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Bojan Sariri PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Gospodo iz HSSRM-a jel se može od vas dobiti barem ovdje neko očitovanje što mislite napravit u vezi ovih prijedloga zakona da sad ne preciziram po brojevima stavka i članka zakona kao što su vezanje bove za ronioca,restrikcija lova puškom samo na ribe i označavanje ulovljene ribe nakon ribolova? Ovako : Copy/paste: "Označavanje mjesta ronjenja i određivanja udaljenosti od ronilačke bove umjesto obveze vezivanja iste za pojas. Takva praksa kakva se je i na snazi u drugim zemljama jednostavniji je i sigurniji način ribolova a i smanjio bi se broj prekršaja ovog tipa koji je vjerojatno najčešći prekršaj podvodnog ribolovca, jer bi to jednostavno pravilo bilo ljudima prihvatljivo" Da li se ovdje traži bilo kakvo muljanje ili kriminal ili ne znam šta drugo,podvodni ribolovci se žale na naš zakon o vezivanju bove za pojas već odavno zar je tako teško probati to promijeniti,izboriti se da se promijeni? O prijedlogu da se podvodnom puškom lovi samo riba ne bi trebalo ni govoriti. Zakon o označavanju ulova je na snazi već odavno i konstantno se nalazi u svim izmjenama zakona a ne znam da li je netko ikad sankcijoniran za to? Jednostavno bi si skratili muke da ga se konačno proba poništiti. Napominjem svi ovdje govorimo o sportu HSSRM je tu radi nas i sporta smatram da bi trebali reagirati i na prijedlog zakona o kupnji godišnje dozvole zašto sada odjednom netko mora kupiti godišnju dozvolu u nekom roku čemu to sada zašto to komplicirati? Jel moj prijatelj koji plovi sada mora razmišljati o godišnjoj dozvoli i kada je kupiti iako dolazi nazad u 5 mjesecu pa to nema smisla uopće?! A tek prijedlog zakona Čl. 27. – 33 ovo je za u novine ništa više.......... S poštovanjem, B.S. Ne postoji odgovor
2 DANIJEL KLANAC PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Prijedlog U Članaku 30, stavak 1 nije navedena trpula za lov crva kao ribolovni alat, a itekako je važan alat koji se koristio do sada u sportskom i rekreacijskom ribolovu stoga bi ju trebalo nadopisati jer kako drugačije izvaditi morskog crva?!. Nadalje, trebalo bi dopustiti sakupljanje i drugih morskih organizama kao što su rakovi, vlasulje... (u nekomercijalne svrhe),a osobito organizmi koji se koriste za mamac u ribolovu udičarskim alatima poput trpa, bibija, kozice, morske alge itd. osim naravno onih koji su zakonom zaštićeni. Primljeno na znanje Poštovani, U članku 30. stavku 1. propisano je da je u športskom i rekreacijskom ribolovu dozvoljeno sakupljanje mnogočetinaša. Posebnim propisom kojim će se regulirati športski i rekreacijski ribolov razraditi će se način uporabe, vrste, karakteristike i količina ribolovnih alata koji se smiju upotrebljavati, uključujući i naprave za lov velikog crva.
3 Udruga "Kurnatari" PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Udruga "KURNATARI" daje slijedeće prijedloge da se uzmu u obzir prilikom formiranja konačnog prijedloga Zakona o morskom ribarstvu. Članak 3. ... 20. ribolov je ovlašteni lov i sakupljanje ribe i /ili drugih morskih organizama, a dijeli se na gospodarski, mali obalni, športski, rekreacijski, tradicijski, ribolov u znanstvene i znanstveno-nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija otvorenih za javnost i ribolovni turizam ... Članak 27. izmijeniti da glasi: (1) Športski odnosno rekreacijski ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske dopušteno je obavljati temeljem važeće dozvole za športski ribolov na moru odnosno dozvole za rekreacijski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: dozvola). (2) Tradicijske ribolovne vještine i običaje na Jadranu, koja imaju svojstva nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra dopušteno je obavljati temeljem važeće posebne dozvole za tradicijski ribolov (u daljnjem tekstu: dozvola). (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osobama mlađima od 14 godina dopušteno je bez posjedovanja dozvole obavljati rekreacijski ribolov odmetom s jednim povrazom, sa ili bez korištenja štapa. (4) Uvjete, prava i alate iz stavka (2) ovog članka propisuje ministar pravilnikom. Članak 28. izmijeniti da glasi: (1) Dozvole mogu biti: a. godišnje rekreacijske dozvole koje vrijede za kalendarsku godinu. b. godišnje športske dozvole mogu biti izdane samo članovima Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: Savez) i vrijede za kalendarsku godinu. c. jednodnevne i višednevne dozvole. d. posebne dozvole: - za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima i upotrebu umjetne rasvjete (ferala), koje se mogu izdati samo uz posjedovanje godišnje dozvole - za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu, koje se mogu izdati samo uz posjedovanje godišnje športske dozvole - za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode. - za ribolov u kategoriji tradicijskih ribolovnih vještina, običaja i vjerovanja na Jadranu, koja imaju svojstva nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra (2) Cijene pojedinih kategorija dozvola iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka visinu naknade za posebnu dozvolu za ribolov u zaštićenim područjima u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode propisuje nadležna javna ustanova. (4) Uvjete, prava i alate iz stavka (1) d. ovog članka propisuje ministar pravilnikom. Udruga"Kurnatari" poziva Ministarstvo poljoprivrede da uzme u obzir gore navedene navode kod izrade konačnog prijedloga novog Zakona o morskom ribarstvu. Primljeno na znanje Poštovani, Europski zakonodavni okvir prepoznaje dvije kategorije ribolova: gospodarski i negospodarski ribolov. Prema odredbi članka 17. stavka 1. Mediteranske uredbe u negospodarskom ribolovu zabranjena je uporaba povlačnih mreža, okružujućih mreža sa ili bez imbroja, dredža, mehaniziranih dredža te svih oblika mreža stajačica. Imajući ovo u vidu, ne postoji mehanizam kojim bismo zaobišli ovu odredbu i omogućili na bilo koji način korištenje mreža stajačica u negospodarskom obliku ribolova sve do izmjene odredbe u propisu pravne stečevine EU. Ipak, slijedom inicijative Ministarstva kulture, u članak 5. prijedloga Zakona o morskom ribarstvu uvrštena je odredba kojom se propisuje kako su tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu zaštićene kao nematerijalno kulturno dobro Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dio kategorija ribolova utvrđenih Zakonom o morskom ribarstvu te u tim segmentima podliježu odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
4 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 42. – iskrcajna mjesta treba određivati ministarstvo Popis iskrcajnih mjesta treba utvrđivati nadležno ministarstvo a ne Vlada. Primljeno na znanje S obzirom da Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno za pomorsko dobro, a na pomorskim dobrima se nalaze iskrcajna mjesta, prijedlog je da se obveže Vlada donijeti popis iskrcajnih mjesta. Na taj su način sva ministarstva dužna postupati po Odluci Vlade te se neće događati kao do sada da lokalne uprave zabranjuju iskrcaj ili pristanak ribarskih plovila.
5 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 25. - st. 6. – ribolovni dani i „aktivnost“ samo za alate za koje je potrebna autorizacija, i isključivo unaprijed propisivanje minimalnog broja radnih dana i aktivnosti alata utvrđivati samo za alate za koje je potrebno odobrenje (tzv. autorizacija“), ali ne i za ostale, i to na način da se potreban broj radnih dana utvrdi prije ili na samom početku referentnog razdoblja, odnosno unaprijed. Nijedan ribar ne smije izgubiti alat zbog neaktivnosti ako unaprijed u tom razdoblju nije znao koliko treba biti aktivan. Kod određivanja potrebnih radnih dana treba svakako uzeti u obzir i sve objektivne mogućnosti – lovostaj, zabrane, vremenske prilike, kao i veličinu plovila. - st. 7.i 8. – neaktivne ribolovne alate ne brisati iz povlastice Ribari ne smiju gubiti pravo na alate upisane u povlasticu. U kupnju i izradu alata utrošeni su sredstva i vrijeme, a izmjenom gospodarskih/vremenskih/osobnih uvjeta moguće ih je ponovo aktivirati. Njihovim brisanjem iz povlastice ostaju ribaru samo teret. Primljeno na znanje Poštovani, Vezano za komentar uz članak 25., a uzimajući u obzir da se prirodnim resursima upravlja na nacionalnoj razini, cilj ovog Zakona je unaprijediti upravljanje neiskorištenim kapacitetom i neaktivnim ribolovnim alatima radi boljeg upravljanja živim bogatstvima mora. Članak 25. stoga predviđa propisivanje provedbenih odredbi vezanih uz određivanje referentnog razdoblja i aktivnosti alata Pravilnikom kao i mogućnost propisivanja upravljanja neaktivnim alatima.
6 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 21. – odrediti stručnu osposobljenost za ronjenje Predlaže se dodati stavak: „Ukoliko se ribolov obavlja pomoću ronilačkih aparata, ribar mora imati i stručnu osposobljenost za ronjenje, što se dokazuje uvjerenjem koje izdaje organizacija koja ima odobrenje od ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja za izvođenje programa „ronilac u ribarstvu“ ili „ronilac u gospodarstvu“ A kategorije.“ Ovo iz razloga što uz ronilačke aparate upisane u povlasticu treba odrediti i stručnu osposobljenost, jer je do sada u tumačenju uporabe alata dolazilo do raznih tumačenja koju osposobljenost se mora imati. Primljeno na znanje Poštovani, Dostavljeni prijedlog ne spada u domenu prijedloga ovoga Zakona već spada u nadležnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
7 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 13. – ujednačiti krug obveznika Treba proširiti krug obveznika naknade za obavljanje ribolova, na način da je plaćaju svi sudionici ribolova, kako ribari u gospodarskom ribolovu tako i sportski i rekreacijski ribolovci (osim naknade za dozvolu i naknadu za dopuštenu kvotu ulova). Ili obvezu plaćanja treba ukinuti/brisati svima. Primljeno na znanje Poštovani, Zakonom se predviđa plaćanje naknade za obavljanje ribolova, a Pravilnikom se regulira provedba ove odredbe.
8 UGRUIB "Bluefin" PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Bok Mario, hvala na mail. Pokusat cemo stogod napraviti. Evo prijedlog: 1. Mamac na plovilu smije iskljucljivo biti umjetni mamac ( NE srdela, niti ziva, svjeza ili zamrznuta) 2. Stap ne veci od 20 lbs 3. Pel ne veci/ jaci od 20lbs ( 0,40 mm) 4. Udice moraju obavezno biti bez kontra kuke 5. Na plovilu ne smiju imati ribolovni pribor velike libraze ( npr. da je u kabini ) 6. Obavezno promjeniti prekrsajnu kaznu u kaznenu prijavu i povecati iznos kazne Zbog profesionalnih ribara za koje to ne vazi, a izlovljavaju 60% "crne" kvote, njih se jedino moze rijesiti s kaznenom prijavom. Primljeno na znanje Poštovani, Dostavljeni prijedlog odnosi se na budući pravilnik kojim će se regulirati športski i rekreacijski ribolov te ćemo vaše prijedloge svakako razmotriti.
9 WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, VI. MJERE PRAĆENJA ULOVA Članak 49: Nedostaju konkretne mjere za osiguranje transparentnosti podataka. Članak 51; Stavak 1: Nedostaje kaznena mjera za vlasnike ribarskog plovila koji izbjegavaju instaliranje VMS-a. Nešto poput gubitka povlastice ukoliko VMS nije instaliran u roku od mjesec dana od zadanog roka. Članak 53: Koji je rok do kada mora biti osnovan i kada će početi s radom Ribarski monitoring centar? Primljeno na znanje Poštovani, Mjere za osiguravanje transparentnosti podataka previđene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 199/2008 te ih nije potrebno navoditi u Zakonu. Sva plovila na koja se odnosi članak 51. stavak 2. moraju biti opremljena VMS uređajem prije dobivanja odobrenja za ribolov (autorizacija). Obavljanje ribolova bez odobrenja smatra se teških prekršajem i osim novčane kazne dodjeljuju se i prekršajni bodovi. Ribarski monitoring centar je osnovan i radi već na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu (članak 41.),
10 WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE ČLANAK 7 Članak 7; Stavak 2: Nije definirano tko propisuje mjere upravljanja ribolovom u području Natura 2000 mreže RH. Direktiva o staništima EU (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:31992L0043&from=EN) u Članku 6 propisuje slijedeće, a odnosi se i na upravljanje ribolovom: 1. Za posebna područja očuvanja, države članice utvrđuju potrebne mjere za očuvanje koje prema potrebi uključuju odgovarajuće planove upravljanja, posebno priređene za ta područja ili integrirane u druge razvojne planove te odgovarajuće zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. koji su prisutni na tim područjima. 2. Države članice poduzimaju odgovarajuće korake kako bi se u posebnim područjima očuvanja izbjeglo pogoršanje prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanje vrsta za koje su ta područja određena, u mjeri u kojoj bi takvo uznemiravanje moglo utjecati na ciljeve ove Direktive. 3. Svaki plan ili projekt koji nije izravno povezan s upravljanjem područjem ili potreban za njegovo upravljanje, ali bi na njega mogao imati značajan utjecaj, bilo pojedinačno bilo u kombinaciji s ostalim planovima ili projektima, predmet je ocjene prihvatljivosti utjecaja koje bi mogao imati na ta područje, s obzirom na ciljeve očuvanja područja. U svjetlu zaključaka procjene utjecaja na područje i sukladno odredbama stavka 4.nadležna tijela državne vlasti odobravaju plan ili projekt tek nakon što se uvjere da on neće negativno utjecati na cjelovitost dotičnog područja te, ako je to potrebno, nakon dobivanja mišljenja od šire javnosti. Prema tumačenju Europske komisije plan ili projekt iz stavka 3 gornjeg članka odnosi se i na ribarstvo! Primljeno na znanje Poštovani, Ministarstvo poljoprivrede regulira ribolov u cijelom ribolovnu moru RH. Ovim je Zakonom omogućeno donositi posebne mjere upravljanja u područjima s posebnim režimom upravljanja .
11 Danko Ilijić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU U smislu boljeg ocuvanja ribljeg fonda u Jadranskom moru potrebna je promijena nekih dijelova zakona o morskom ribarstvu pa u tom smislu predlazem slijedece: Clanak 7, stavak 2. provesti istu zastitu na sva podrucja nacionalnih parkova i parkova prirode po uzoru kako je to regulirano u nacionalnom parku Briuni. Članak 12. stavak 1. U pravilniku o prostornom i vremenskom ogranicenju ribolova donijeti mjere kratkorocne vremenske zabrane ribarenja na sve vrste koje su u mrijestu, trajne zabrane na vrste koje su pred izumiranjem (skamp), kako vremenski tako i prostorno, za skamp jabucka kotlina i akvatorij Losinja za koce i vrse na skampa. Povecati minimalnu dopustenu velicinu ulova, posebno na ugrozenu riblju vrstu i ribu u jatu. PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OKRUŽUJUĆIM MREŽAMA PLIVARICOM - Clanak 3, stavak 2. Mijenja se i glasi: Zabranjeno je korištenje malih plivarica unutar akvatorija od 1 NM od obale., a stavak 3 se potpuno brise. Naime, nerjetko se izobata od 50 metara dubine nalazi uz samu obalu pa zakon na takvim podrucjima dopusta plicaricama svijetljenje uz samu obalu sto svakako nije dobro jer takav zakon ide na ruku samo i i sklucivo gospodarskom ribolovu a uvelike smanjuje mogucnosti ulova kako malim ribarima tako i sportskim ribolovcima kojih je najveci broj korisnika. Nadalje na taj nacin ce se omoguciti zabrana plivaricama lov u kanalima gdje je obnavljanje ribljeg fonda znatno teze od otvorenog mora. I konacno pronaci nacin ucinkovitijeg nadzora nad ulovima jer smo svjedoci velikih krivolova upravo od strane vlasnika gospodarskih povlastica koji ujedno imaju i najvece ulove, sjetite se orade u mrijestu 10. i 11. mjesec kad su plivarice koje ne smiju mrezom srdelarom zatvarati jata orade danima tone i tone u biti oradele (male orade, do 400 grama) dizali bez ikakvog rizika od sankcija, a sasnkcije bi trebale biti nedvosmisleno stimulirajuce da se to niti ne pomisli a kamoli uradi. Hvala Danko Ilijić Primljeno na znanje Poštovani, Člankom 7. stavkom 2. omogućuje se uvođenje regulacije ribolova koju predlažete. Ostali dostavljeni komentari predmet su spomenutih propisa.
12 Ante Armanini PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Mali ribolov je oduvijek bio zalog opstanka života na otocima i u priobalju, a intencija ovakvog prijedloga zakona je njegovo ograničenje na minimum, odnosno potpuno ukidanje. Na otocima, posebno malim naseljenim otocima, život je težak, a bez mogućnosti lova ribe još teži. Ostavlja se mogućnost bavljenja sportskim ribolovom, ali taj način lova ribe nije adekvatna zamjena malom ribolovu jer dozvoljava uski izbor ribolovnih alata. Mali ribolov ne može bitno utjecati na smanjenje ribljeg fonda ukoliko se dozvoli uporaba alata kao što je bilo prije desetak godina. Dakle 200m mreža stajaćica, određene veličine oka, (trostruke samo u određenom periodu i ograničene visine), 3 vrše, osti uz feral do 800 svijeća, parangal do 100 udica, te još pokoji alat ovisno o dijelu Jadrana na kojem je takav ulov tradicija (npr. buskavica, gavunara), lov s udicom, lov na lignje (skosavica) i panula. Takvim alatima se ne lovi i ne uništava mala riba i riblja mlađ, već je sam po sebi selektivan. U 200 m mreža stajaćica se može ponekad uloviti i više ribe, ali samo u određenom dijelu sezone, i to ribe koja je najčešće dvogodišnja (šarun, modrak, bugva, ušata,…) ili jednogodišnja (manula, gavun, gira). Takvim vrstama alata se ne uništava riblji fond, a stanovnicima otoka i priobalja se omogućava i daje pravo na nešto što su radili stoljećima. Prijašnjih godina su se vodili očevidnici ulova, pa se iz njih može vidjeti koje količine i vrste su se lovile malim ribolovom. Apsurdno je gotovo potpuno ukidati mali ribolov i pravdati ga brigom za očuvanje ribljeg fonda, a istovremeno profesionalnim ribarima omogućiti lov ludrom, kada je poznato da samo u jednom danu, jedna ribolovna družina, na taj način ulove veću količinu ribe, nego bi je 100 malih ribara ulovilo u godinu dana. Ovi prostori su stoljećima bili pod vlašću Venecije, Austro-Ugarske, careva, kraljeva, komunista i tko zna koga, ali nikada domicilno stanovništvu priobalja i otoka nije bilo zabranjeno loviti ribu. Žalosno je da danas kada imamo svoju državu, postajemo kriminalci, a zakone nam kroje europski birokrati kojima more služi samo da ljeti „operu jaja“. Nažalost naši birokrati su još i gori. U važećem zakonu ste postavili takva ograničenja za dobivanje dozvola za mali ribolov da je cijela obala Istre dobila samo 24 odobrenja, što je istovremeno žalosno i smiješno. Zaključak, napraviti zakon koji će služiti hrvatskom čovjeku, a ne europskoj birokraciji. Dozvoliti mali ribolov uz ljudima koji žive u priobalju i na otocima za potrebe vlastite obitelji. Ukoliko ne smijete dozvoliti svima, dajte tu mogućnost makar umirovljenicima i nezaposlenima bez obzira na razne cenzuse koje birokracija može izmisliti. Primljeno na znanje Poštovani, Molimo da obratite pozornost na odgovor na prethodni komentar.
13 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, III. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA Otočni sabor stoga traži da se svim imaocima rekreacijskih dozvola koje su dobili temeljem ostvarenih prava kao nositelji povlastica za mali ribolov ostavi korištenje svih alata koji su imali do sada kroz postojeću rekreacijsku dozvolu, tj. da za dodatne posebne dozvole budu oslobođeni plaćanja istih. Primljeno na znanje Godišnje dozvole za rekreacijski ribolov i ribolov parangalima bez naknade koje su bile dostupne osobama koje su ostvarile pravo na mali obalni ribolov, te od toga prava naknadno odustale, člankom 23. prijedloga Zakona omogućeno je stjecanje trajnog prava na godišnju dozvolu za rekreacijski ribolov i posebnu dozvolu za ribolov ostima, vršama za lov ribe i stajaćim parangalima i uporabu umjetne rasvjete (ferala) .
14 Josip Ostojić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, prije svega se iskreno nadam da će ovakav način "koordiniranja" oko nacrta Zakona urediti plodom jer su komentari od nekih korisnika prerasli skoro u znanstvene radove i imam osjećaj da je više vremena utrošeno u njih (i znanja) nego što je utrošeno u ovaj novi prijedlog Zakona. Moj osvrt se konkretno odnosi na ogranicavanje prava u podvodnom ribolovu novim nacrtom Zakona. Jednostavno, uz dužno poštovanje, ne shvaćam potrebu izmišljanja ''tople'' vode kod sustava koji je relativno dobro poslozen. Problem nisu pravilnici ni zakoni vec provedba na terenu, pocevsi od administracije, pa nadalje do ribarskih inspektora, pomorske policije, naputaka istima i jurisdikcije odredjenih sluzbi. Konkretno, zanima me iz koje drzave EU ili neke druge, slične nama po samoj strukturi obale, ekonomskim uvjetima, stanju u gospodarstvu i turizmu općenito, bogatstvima mora itd. vi precrtavate ove zakone i koje su to kvalifikacije ljudi koji na istima rade? Po kojim znanstvenim studijama? Koji je krajnji cilj? Kao što je spomenuto, podvodni ribolov je daleko najselektivniji i najplemenitiji oblik ribolova i sakupljanja morskih organizama i nečemu takvom braniti neke stvari iznešene ovim prijedlogom a ne braniti ili makar ogranicavati granama gosp.ribolova je da se tako izrazim presmijesno ili potpuno transparentno pogodovanje određenim interesnim skupinama. Podvodni ribolov je sport koji je dio tradicije, sport u kojemu smo u svjetskom vrhu na natjecanjima, sport koji direktno i indirektno pomaže gospodarstvu RH - od hrvatskih proizvodjaca ronilacke opreme i plovila, trgovina za prodaju iste, dozvola za RH drzavljane a pogotovo strane, edukaciji i animiranju mladih, resocijalizaciji i animiranju invalida i HRV invalida, turistickoj atraktivnosti i ekologiji (od eko akcija, do izrade studija) i kao takav, nikad nije bio dovoljno prepoznat i priznat te je ovo je jedan veliki korak unazad ne samo za ljude koji se bave s tim sportom nego i svima direktno i indirektno vezanim za taj sport. Zar je doslo stvarno do toga da se rade i polagani koraci i za privatizaciju mora? Da moj komentar ne prodje cijeli u ovakvom tonu, osvrnut cu se konkretno na par stvari: Članak 28 Razdiobom tj.uvodjenjem posebnih dozvola za ribolov ostima, vršama itd. negira u potpunosti razdiobu dozvola na sportske i rekreacijske. Odredivanjem visookih cijena dozvola i nadanju direktnoj zaradi povecati ce se broj lovaca koji niti jednu dozvolu nece vaditi. Članak 29, Stavak 2 Ogranicavanje razdoblja izdavanja sportske ribolovne dozvole je potpuno nepotrebno te će izazvati direktno smanjenje prodaje dozvola i direktno smanjenje novcanog priloga Savezu i Ministarstvu a s time i povecanje krivolova jer lovci koji love cijelu godinu svakako ce izvaditi dozvolu „na vrijeme“ a ako se uvedu mjesecne dozvole za hr drzavljane ili da ce biti nemoguce izvaditi dozvolu nakon 1.ozujka, ''ne toliko aktivni'' ribolovci ce radje izbjeci kupnju iste. Ispraviti Članak 31. stavak 2 Omoguciti da signalna plutaca ne mora biti stalno vezana za tijelo ronioca ili olovnice zbog mogucnosti zaplitanja. Plutaca se moze sidriti i drzati na olovu za odbacivanje i sama po sebi je bitan faktor podvodnom ribolovcu sto se tice spremanja stvari i sigurnosti te je svaki PR zeli imati uz sebe, ali stalno vezana za tijelo predstavlja veliku opasnost te se upravo zbog toga cesto izbjegava nositi. Odrediti zakonski TOCNU udaljenost na kojoj plovilo mora izbjegavati plutacu te odrediti propisanu tocno definiranu kaznu za voditelje brodica koji se istog propisa ne drze. Članak 31. stavak 3. Propisivanje kolicine i velicine ulova glavonozaca a ne zabrana ulova istih. Kolicine ulovljene ovim nacinom ribolova su potpuno zanemarive u odnosu na ostale grane ribolova. Podvodna puska kao alat nije uzrok niti treba biti glavni objekt za smanjenje krivolova vec treba regulirati postojece zakone te sam lov puskom ronjenjem s autonomnim ronilackim aparatom, lov noću i provokaciju glavonozaca i trovanje stanista nedozvoljenim sredstvima npr.modrom galicom. Ispraviti Članak 32. stavak 1 Ulov velikog raka bilo koje vrste kod sportskog i rekreacijskog ribolova je jako rijedak te ukupno usporedjujuci ga s ostalim granama ribolova potpuno zanemariv. Apsurdno je zabranjivati ga u sportskom ili rekreacijskom ribolovu a ne ogranicavati ostale grane ribolova gdje je eksploatacija nemjerljivo veca. Članak 33. Stavka 1 Krajnji cilj – smanjenje prodaje ribe na „crno“ se ovim načinom neće postici ni blizu kao time da se definira bolji nacin provedbe postojecih kontrola. Samo uvodjenjem ovakvog nacina ribe je nepotrebno sakacenje ulova a i sam naputak "prije napustanje mjesta ulova" je nejasan i nedefiniran. Kao što sam spomenuo, ako je konačni cilj ocuvanje i obnova kolicine ribljeg fonda, onda usmjereni napad na športske ribolovce nije rjesenje. Drzave slicnog profila i u nasoj relativnoj blizini su uvelike postigle isti cilj uvodjenjem vec spomenutih ''no take'' zona, uvodjenjem novih lovostaja i vecim sankcioniranjem prekrsaja istih, vecim sankcioniranjem krivolova i boljim naputcima za sluzbe ''na terenu''. Broj sportskih i direktno podvodnih ribolovaca u republici Hrvatskoj nije niti malo zanemariv niti sama mogucnost i nacin reakcije istih te se iskreno nadam da ce se pronaci kompromis i svima prihvatljivo rjesenje. S poštovanjem, Josip Ostojić, mag.ing.nav.traff. Tajnik Ekološko - Roniteljskog kluba ''Periska'' Djelomično prihvaćen Poštovani, Namjera ovog prijedloga Zakona bila je osigurati dostupnost dozvola za rekreacijski i sportski ribolov sukladno načelima pružanja usluga u EU. Prilikom izrade prijedloga Zakona vodilo se načelom zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora imajući u vidu da će dostupnost godišnjih rekreacijskih dozvola svim osobama bez obzira na prebivalište povećati broj ribolovnih alata na moru što u konačnici može rezultirati povećanjem ribolovnog pritiska na priobalne resurse. Kako bi se izbjegla takva situacija, primijenjen je pristup uvođenja većeg broja posebnih dozvola. Uz parangal koji i važećim Zakonom spada pod posebnu dozvolu, novim je prijedlogom Zakona uvedena i posebna dozvola za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima kao i za upotrebu umjetne rasvjete (ferala). Ovakvim pristupom smatramo da će svaki rekreativni ribolovac odabrati korištenje isključivo onih posebnih dozvola koje spadaju u njegovu domenu rekreativnog ribolova i za njih će izdvojiti dodatna novčana sredstva. Ograničavanjem razdoblja mogućnosti kupnje rekreacijskih i športskih dozvola želi se smanjiti korištenje alata koji spadaju u posebne dozvole, kako bi se što je moguće više smanjio utjecaj na resurse. Označavanje ronioca regulirano je posebnim propisom iz nadležnosti ministarstva zaduženog za poslove pomorstva. Prihvaćaju se komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.
15 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 40. - Omogućiti i raspolaganje pasivnim kapacitetom u tonaži (GT) - Produžiti mogućnosti raspolaganja na pet godina Treba omogućiti ribarima da kod izmjene broda za brod manje tonaže raspolažu i sa preostalim kapacitetom u GT. Nema razloga za nemogućnost raspolaganja ribara pasivnim kapacitetom u tonaži odnosno različitog postupanja sa snagom (kW) i tonažom (GT) Period raspolaganje pasivnim kW i GT od godinu dana zamijeniti sa 5 godina, u kojem roku ih ribar može iskoristiti osobno za svoje potrebe, što je osnovna namjera ili ih ustupiti drugima. - Vraćanje zaokruženih GT i KW Predlaže se da se u Zakonu ili popratnom pravilniku regulira način povrata smanjenih/zaokruženih GT-a i KW za isto plovilo, odnosno pogonski stroj (lučke kapetanije su u knjižicu često upisivale manje BRT i KW, navodno zbog neusklađenosti propisa iz područja ribarstva i pomorstva) i tako umanjivale ranije upisane kapacitete. Ribari traže da im se to u određenom periodu vrati na raspolaganje. Djelomično prihvaćen Poštovani, prijedlog vremenskog ograničenja raspolaganja kapacitetom je djelomično prihvaćen i produžen na tri godine te je uvažena i primjedba vezana uz raspolaganje kapacitetom u tonaži (GT). Primjedba vezana za zaokruživanje GT-a nije u nadležnosti ovoga ministarstva.
16 Sportsko ribolovni klub Erik Radin PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani. Kao klub smatramo da su naši članovi diskriminirani. Te imamo osvrt na više vaših zakona koje namjeravate mijenjati. U članku 31, stavak 3., u sportskom ribolovu podvodnom puškom dozvoljava se samo ulov ribe. Radi se o ograničavanju dosadašnjih dozvoljenih vrsta organizama (glavonošci, veliki rakovi), koji su do sada bili ograničeni dozvoljenom dnevnom količinom ulova i lovostajem (veliki rakovi). Ovakva velika i drastična mjera ograničavanja zasigurno nema uporišta u stvarnoj želji zakonodavca da zaštiti ugrožene vrste, jer se potpunim poopćavanjem izjednačavaju vrste značajno različite razine ugroženosti (hobotnica, muzgavac, lignja, lignjun, sipa...), odnosno veliki rakovi (ne navodeći o kojim se vrstama radi. Također, postavlja se pitanje koji je razlog ograničavanja lova samo jednim alatom (podvodna puška), a takav prijedlog pokazuje nepoznavanje utjecaja i ribolovne efikasnosti različitih alata na te skupine organizama i ukazuje na nepotrebnu diskriminaciju samo jednog alata. Dosadašnjim i predloženim dnevnim ograničenjem ulova na 5 kilograma plus jedan primjerak koji premašuje dnevni limit postiže se jednaka razina zaštite morskih organizama za sve alate u sportskom i rekreacijskom ribolovu, ako je to bila namjera predlagatelja. U članku 28, stavak 1., predlagatelj izostavlja mogućnost korištenja umjetne rasvjete (ferala) za sportsko-rekreacijski ribolov (lov glavonožaca-lignje), te ostavlja mogućnost korištenja tog pomoćnog alata isključivo za posebne dozvole i mali obalni ribolov, pokazujući opet diskriminaciju određenih alata, te neopravdano ograničavanje lova selektivnim sportsko-rekreativnim alatima. Dakle, opet se ne radi o pokušaju zaštite morskih organizama, nego (ne)jasnoj diskriminaciji sportsko-rekreativnog ribolova u odnosu na ostale oblike ribolova. u članku 87, stavak 5. navodi se da godišnje dozvole za kalendarsku godinu 2017.moguće izdavati do 1.6.2017. s obzirom da u našem klubu imamo puno penzionera koji kupuju godišnje dozvole isključivo u ljetnim mjesecima, njima ne trebaju godišnje dozvole prije. Smatramo da je i taj zakon nepotrebno mijenjati. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Poštovani, Vezano uz komentar na članak 31. stavak 3., isti se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše. Godišnje športske i rekreacijske dozvole sukladno prijedlogu ovoga Zakona bit će moguće kupiti u razdoblju od 1. prosinca tekuće godine do 1. ožujka naredne godine. Iznimno, mogućnost kupnje godišnje dozvole za 2017. godinu je produžena do kraja godine. S obzirom da ovim prijedlogom Zakona godišnje dozvole postaju dostupne svima bez obzira na mjesto prebivališta, namjera ovoga prijedloga je smanjiti broj godišnjih dozvola s ciljem zaštite resursa. Osobe koje rekreacijski i športski ribolov obavljaju samo tijekom određenog razdoblja imaju i dalje mogućnost kupnje dnevne, tjedne i mjesečne dozvole. Broj posebnih dozvola koje se mogu vezati na godišnju dozvolu nije ograničen te rekreativac ili športaš koji ima namjeru obavljati ribolov povrazom s kukom korištenjem ferala, takvu mogućnost može ostvariti kupnjom posebne dozvole.
17 Zan gavranovic PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Prije svega se i ja zalažem za zaštitu i očuvanje našeg mora, pa se nadam kako je cilj e-savjetovanja provjeriti provedivost i logiku navedenih promjena, a ne samo nužna forma. Zbog tog su za mene neshvatljivi potezi iz prošlosti u kojima su ukinuti lovostaji na određene vrste i smanjene minimalne lovne veličine. Prijedlog čl. 31. st. 3. po mojim informacijama nije rezultat provedene analize ili studije, dakle nečija intervencija bez ikakve osnove. Ukoliko je potrebno pojedine vrste dodatno zaštiti, to se može napraviti bilo kroz određivanje minimalnih veličina i/ili lovostaja što će omogućiti oporavak ugroženih vrsta. Takve mjere koje vrijede za sve skupine ribolovaca i za sve alate, će zasigurno pokazati učinak. Uvođenje zabrane lova velikih rakova, školjkaša i glavonožaca u sportskom ribolovu sa podvodnom puškom je bez učinka dokle god je moguće iste morske organizme prekomjerno izlovljavati drugim alatima bez obzira na njihovu veličinu. Koja je osnova zabrane lova glavonožaca (hobotnice, sipe i lignje), te velikih rakova (zabrana čl.32 st. 1) u lovu podvodnom puškom, a da je svim drugim alatima dozvoljeno? Ako je zbog zaštite ribljeg fonda, onda bi trebalo uvesti minimalne lovne veličine i uvesti lovostaje na određene riblje vrste i to za sve alate i vrste ribolova. Sportski i rekreativni ribolovci se već godinama zalažu za takozvane ''NO TAKE ZONE'' (zone zabrane potpunog ribolova u Jadranu za sve ribolovne alate - kako za sportaše tako i za profesionalce). Potrebno je izvršiti analize i na osnovu njih u radnim skupinama definirati mjere koje će pomoći oporavku pojedinih vrsta ukoliko iz monitoringa proizlazi da je to potrebno. Provedba tih mjera (minimalne veličine jedinki i/ili lovostaj) mora biti obvezujuća za sve skupine ribolovaca od profesionalnih, rekreacijskih, sportskih i podvodnih u jednakoj mjeri i na jednak način. Postojeći zakon po kojem je maksimalni ulov morskih organizama 5kg + jedan organizam je dobar zakon. Svi oni koji vade nemilosrdno glavonošce u ogromnim količinama nisu sportski ribolovci nego su krivolovci koje treba uloviti i kazniti. I tu je u stvari najveći problem. Umjesto novih zakona, treba postojeće bolje sprovodit i kontrolirati. Noćni ribolov sa puškom, ribolov bocama i podvodnom puškom i prelovi nemaju veze sa rekreativnim ili sportskim ribolovom. To je sv krivolov u različitim izvedbama.. Zato smatram da je potrebno: ostaviti lov glavonožaca i velikih rakova u sportskom ribolovu brisati ČLANAK 31 ST.3 i brisati iz ČLANKA 32. ST.1 dio rečenice ''lov velikih rakova'' uvesti opet lovostaje na specifične vrste (komarča, zubatac, lubin, šarag, gof) uvesti minimalnu lovnu veličinu i za hobotnicu i ostale riblje vrste uvođenje ''NO TAKE ZONA'' po Jadranu i striktno kontroliranje istih uvođenje potpune zabrane ribolova u nacionalnim parkovima (bez obzira bio sportaš, profesionalac ili mali ribar) proširit i povećat kontrole na moru i kopnu (krivolov i stavljanje u promet morskih organizama iz krivolova) Žan Gavranović Djelomično prihvaćen Poštovani, Primjedbe na članak 31. stavak 3. su usvojene. S obzirom da znanstveni podaci pokazuju kritično stanje velikih rakova u Jadranu, ulov ovih organizama se ograničio isključivo na gospodarski ribolov pri čemu je uvedena prostorno-vremenska regulacija kako bi se pospješila njihova zaštita. Što se tiče minimalnih veličina, s obzirom da se proizvodi ribarstva plasiraju na jedinstveno europsko tržište, definiranje minimalnih referentnih veličina za očuvanje većih u odnosu na one propisane Mediteranskom uredbom, uzrokovalo bi nejednake tržišne uvjete u odnosu na ribare iz drugih zemalja mediteranskog bazena. U slučaju kad bi RH ipak odlučila primijeniti strože uvjete od onih propisanih europskom regulativom, a koje bi se u tom slučaju odnosile na sve proizvode ribarstva koji bi se našli na hrvatskom tržištu, bilo bi potrebno provesti dugotrajnu administrativnu proceduru te zahtjevne konzultacije s EK i sa ostalim zemljama članicama EU, što i dalje ne bi jamčilo mogućnost provedbe takvog sustava. U skladu sa člankom 12. stavkom 1.točkom 15. ovaj prijedlog Zakona predviđa na temelju znanstvenog savjeta uvoditi područja s posebnom regulacijom ribolova, što uključuje i tzv no-take zone.
18 Obrtnička komora PGŽ PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Ad 1) Primjedbe na prijedlog novog Zakona o morskom ribarstvu - Čl. 3. i čl. 45. - Prijevoznik koji prevozi proizvode ribarstva – upis u registar prijevoznika kojeg vodi Ministarstvo. Popunjava transportni dokument. Predlaže se brisati odredbe o registru prijevoznika – oni već popunjavaju transportni dokument u koji upisuju registarske tablice vozila, a vozila moraju biti pregledana i imati dozvolu. Uvođenje dodatnog registra stvaraju se nepotrebni troškovi i povećava administriranje i papirologija. - Čl. 3. t. 17. – definicija ribara uključuje obrtnika i zaposlenika koji sudjeluju u ribolovu. Predlaže se dodati i druge osobe koje po pravno dozvoljenoj osnovi sudjeluju u ribolovu, npr. članovi obiteljskog domaćinstva. To je važno zbog dozvoljenih dužina mreža po ribaru. - čl. 13. – naknada za obavljanje ribolova – svi i posebno za dodijeljene kvote Predlaže se da, ako ribari trebaju plaćati naknadu za ribolov onda i sportski i rekreacijski ribolovci trebaju plaćati, osim naknade za dozvolu, i naknadu za dopuštenu kvotu ulova. Ili brisati svima. - čl. 15. st.1. – ribolov se smije obavljati samo alatom i opremom koja je upisana u povlasticu Primjedba: brisati riječ „oprema“ jer se ona ne upisuje u povlasticu, osim ronilačkih aparata – npr. vinč, feral, dizalica…) - Čl. 21. – stručna osposobljenost za ribare – ispit + uvjerenje za obavljanje gospodarskog ribolova Predlaže se dodati stavak: „Ukoliko se ribolov obavlja pomoću ronilačkih aparata, ribar mora imati i stručnu osposobljenost za ronjenje, što se dokazuje uvjerenjem koje izdaje organizacija koja ima odobrenje od ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja za izvođenje programa „ronilac u ribarstvu“ ili „ronilac u gospodarstvu“ A kategorije.“ - Čl. 22. st. 6. - mali obalni ribolov – može, između ostalog vršiti „skupljanje školjkaša bez uporabe ronilačke opreme“ Primjedba: umjesto ronilačke opreme treba stajati „ronilačkih aparata“. Oprema su i maska i dihalica. - Čl. 25. – odredbe u vezi korištenja određenih alata i opreme Primjedba: brisati riječ „oprema“ jer se propisi u pravilu ne odnose na opremu (osim ronilačkih aparata) nego na alate. Čl. 25. st. 6. – propisivanje minimalnog broja radnih dana u referentnom razdoblju po pojedinim alatima da bi se smatrali aktivnim. Primjedba: aktivnost alata utvrđivati samo za alate za koje je potrebno odobrenje (tzv. autorizacija“), a ne i ostale, i to na način da se potreban broj radnih dana utvrdi prije ili na samom početku referentnog razdoblja, tj. unaprijed. Nijedan ribar ne smije izgubiti alat zbog neaktivnosti ako unaprijed u tom razdoblju nije znao koliko treba biti aktivan. Kod određivanja potrebnih radnih dana treba uzeti u obzir i sve objektivne mogućnosti – lovostaj, zabrane, vremenske prilike, a svakako i veličina plovila. Čl. 25. st. 7.i 8. - Neaktivni alati se oduzimaju rješenjem Ministarstva i prelaze na raspolaganje državi. Primjedba: BRISATI ! - Čl. 27. – 33. – Športski i rekreacijski ribolov Prijedlog: Zbog velikih problema do kojih dolazi jer športski i rekreativni ribolovci vrlo često oštećuju ili uništavaju postavljene alate profesionalnih ribara, predlaže se da se športski i rekreacijski ribolov dozvoli samo udičarskim alatima, izuzev stajaćeg parangala, te vremenski ograniči na vikend (subotu i nedjelju). - Čl. 33. – u športskom i rekreacijskom ribolovu dozvoljen ulov 5 kg Primjedba: kod skupljanja školjki ograničiti na max. 1 kg po vrsti školjaka a ukupno max 3 kg školjaka. Ulov od 5 kg je za školjke preveliki, to je teško i profesionalcima. - Čl. 36. – ribolovni turizam – turisti ne smiju sudjelovati u ribolovnim operacijama Primjedba: treba omogućiti sudjelovanje turista, to je svrha njihovog dolaska na brod, ne samo da gledaju. Sada je za to potrebno kupovati dodatno dnevne dozvole, što dosta poskupljuje uslugu, pa postaje nezanimljiva. - Čl. 40. – kapacitet ribarske flote (GT ili kW) – aktivni i pasivni – raspolaganje ribara pasivnim kW-ima Primjedba: period od godinu dana zamijeniti sa 5 godina (u kojem roku ih ribar može iskoristiti i osobno za svoje potrebe, što je osnovna namjera), te omogućiti i raspolaganje pasivnim GT-ima u istom periodu kod zamjene plovila. Također se predlaže da se u Zakonu ili popratnom pravilniku regulira način povrata oduzetih GT-a i KW za isto plovilo, odnosno pogonski stroj (lučke kapetanije su u knjižicu često upisivale manje BRT i KW, navodno zbog neusklađenosti propisa iz područja ribarstva i pomorstva) i tako umanjivale ranije upisane kapacitete. Ribari traže da im se to u određenom periodu vrati na raspolaganje. - Čl. 42. – iskrcajna mjesta Primjedba: popis iskrcajnih mjesta da i nadalje utvrđuje Ministarstvo, a ne Vlada. - Čl. 44. – vaganje – donošenje Pravilnika o načinu i evidencijama vaganja Primjedba: brisati reguliranje pravilnikom o načinu vaganja i evidencije. To će izazvati dodatne probleme, troškove i administraciju na plovilu. Obzirom na velike razlike u veličini i uvjetima na plovilu, sigurno će izazvati puno problema. - Čl. 50. – mogućnost dodatnih izvještaja Primjedba: brisati! – Uprava ribarstva i Porezna uprava imaju sve podatke, samo ih treba informatički analizirati, a ne stavljati na teret ribarima. Potrebno je, u skladu s proklamiranom politikom smanjenja administrativnih zapreka i oterećenja, raditi na smanjivanju administracije a ne stalnom povećavanju. - Čl. 51. i čl. 52. – VMS i e-očevidnik – obveza je i za plovila neovisno o duljini „ukoliko podliježu obvezi izdavanja odobrenja iz čl.26.st.1. ovog Zakona i ukoliko raspolažu individualnom dopuštenom količinom ulova za neku vrstu.“ Nejasno je da li je to kumulativan uvjet ili pojedinačan? Ako je prema sadašnjem stanju, nije kumulativan uvjet, pa umjesto „i“ treba biti „ili“. - čl. 58. – zabrana korištenja i zabrana držanja na brodu alata i opreme koja nije upisana u povlasticu Primjedba: (kao i za čl. 15.) brisati riječ „oprema“ jer se ona ne upisuje u povlasticu, osim ronilačkih aparata – npr. vinč, feral, dizalica… - PREKRŠAJNE KAZNE Za prekršaje učinjene prvi puta koji se ne smatraju teškim treba propisati samo opomenu. Uz toliko nabrojanih obveza gotovo je nemoguće da inspektor ne nađe nikakvu grešku. Psihološki pritisak zbog mogućnosti plaćanja tolikih kazni je prevelik, a s obzirom na profitabilnost struke, gotovo svaka kazna postaje pitanje opstanka. Kod kazne zato što plovilo nema opremu za traženje i izvlačenje izgubljenog alata, treba predvidjeti iznimku koju omogućuje sama Uredba – za plovila manja od 12 m, koja djeluju samo u teritorijalnom moru i nikada ne provode više od 24 sata na moru. Također se traži pisano obrazloženje koja je to oprema za traženje i izvlačenje alata? Ako su to ronilački aparati, kako ih se može imati na plovilu bez upisa u povlasticu? Za pogrešku u procjeni težine ulova više od 10% molimo ne propisati kaznu, eventualno samo opomenu i to ako se odnosi na količinu ribe preko 20 kg. Kod manjih količina je nemoguće izvršiti procjenu sa samo 10% odstupanja, kao i u ambalaži koja nije puna. Tu neminovno i učestalo nastaju greške koje, kada se jednom prijave, ostaju trajno evidentirane, čak i ako se izvrši ispravak. Stoga bi trebalo brisati i odredbu da se ponavljanje te pogreške smatra teškim prekršajem. S obzirom na mogućnost kažnjavanja retroaktivno za prethodni period, ribare je strah od neizvjesne budućnosti. Molimo da se takva presija smanji. Molimo da Hrvatska prema EU pokrene inicijativu promjene ove odredbe kako ribari ne bi zbog neodrživih formalnih propisa dolazili u teške financijske i egzistencijske uvjete, i bez ikakve krivnje bili u prekršaju. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 17.- na ribara obrtnika primjenjuju se sva prava i obveze u skladu sa Zakonom o obrtu. Članak 3. i čl.45.: registracija prijevoznika je elektronska bez dodatnog administrativnog opterećenja i papirologije. Zbog praktičnosti pri popunjavanju transportnog dokumenta tražimo prijavu registracije vozila kako se ne bi upisivala svaki put pri ispunjavanju transportnog dokumenta. Ovaj prijedlog Zakona propisuje plaćanje naknade za obavljanje ribolova s obzirom da je riječ o iskorištavanju nacionalnog resursa, a pravilnikom se razrađuje provedba ove odredbe. Članak 21. - dostavljen prijedlog spada u domenu Zakona koji nije u nadležnosti ovoga Ministarstva. Članak 22. stavak 6.- primjedba se prihvaća. Članak 25. - u skladu s prijedlogom izričaj definicije ribolovne opreme se mijenja. Članak 25. stavak 6.- uzimajući u obzir da se prirodnim resursima upravlja na nacionalnoj razini, cilj ovog Zakona je unaprijediti upravljanje neiskorištenim kapacitetom i neaktivnim ribolovnim alatima radi boljeg upravljanja živim bogatstvima mora. Članak 25. stoga predviđa propisivanje provedbenih odredbi vezanih uz određivanje referentnog razdoblja i aktivnosti alata Pravilnikom kao i mogućnost propisivanja upravljanja neaktivnim alatima. Stavci 7. i 8. kako su bili navedeni u inicijalnom prijedlogu su brisani. Članci 27. - 33. - Športski i rekreacijski ribolov dozvoljeno je obavljati korištenjem ograničenog broja ribolovnih alata te je ograničen dnevni ulov po pojedinom rekreativcu. Smatramo da negospodarski ribolov obogaćuje turističku ponudu u Hrvatskoj te ga kao takvog treba njegovati. Ipak, pri tom je važno voditi računa o stanju bioloških bogatstava mora te kao i u gospodarskom ribolovu ograničavati ulov određenih vrsta u svrhu njihove zaštite. Članak 36. - ribolovni turizam spada u gospodarski oblik ribolova te ga smije obavljati ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru odnosno njegovi zaposlenici. Članak 40. - prijedlog vremenskog ograničenja raspolaganja kapacitetom je djelomično prihvaćen i produžen na tri godine te je uvažena i primjedba vezana uz raspolaganje kapacitetom u tonaži (GT). Primjedba vezana za zaokruživanje GT-a nije u nadležnosti ovoga ministarstva. Članak 42. - s obzirom da ministar poljoprivrede nije nadležan za pomorsko dobro, a na pomorskim dobrima se nalaze iskrcajna mjesta prijedlog je da se obaveže Vlada donijeti popis iskrcajnih mjesta. Na taj način sva ministarstva su dužna postupati po Odluci Vlade te se neće događati kao sada da lokalne uprave zabranjuju iskrcaj ili pristanak ribarskih plovila. Članak 44. - Uredbom o kontroli (1224/2009) propisana je obaveza vaganja i vođenja evidencije vaganja. Pravilnik o vaganju će objediniti Plan uzorkovanja i Plan kontrole vaganja u odobrenim objektima koji su odobreni od strane Europske Komisije. Što se tiče vaganja na plovilu dati će se mogućniost (ne obaveza) da neka plovila mogu vagati i na plovilu. Važno je napomenuti da, u skladu s navedenom uredbom, za točnost vaganja i evidenciju je odgovoran prvi kupac, osim u slučaju vaganja na plovilu kada je odgovoran kapetan. Članak 50. Zahtjevi koji proizlaze iz Okvira za prikupljanje podataka Europske unije usmjereni su na praćenje rentabilnosti pojedinog plovila, odnosno djelatnosti akvakulture ili prerade. Budući da Porezna uprava raspolaže podatcima kojima je osnova poslovanje čitave pravne ili fizičke osobe, nemoguće je temeljem toga izdvojiti dio koji se odnosi samo na plovilo, odnosno akvakulturu ili preradu. Stoga je potrebno uvesti obvezu vođenja i dostave zasebnih podataka vezanih uz pojedino plovilo, akvakulturu ili preradu, a temeljem kojih se izrađuju statistike koje omogućuju učinkovito upravljanje ribarstvom te evaluaciju mjera upravljanja. Čl.51. i 52. primjedbe su prihvaćene. Prekršajne odredbe - primjedbu koja se odnosi na procjenu ulova trenutno nismo u mogućnosti prihvatiti jer obveza proizlazi iz Kontrolne uredbe. U slučaju revizije Kontrolne uredbe (ili eventualnog donošenja nove) vodit ćemo računa da se pokuša izmijeniti ova odredba. Vezano za mogućnost izricanja opomena, takva je ovlast prema Prekršajnom zakonu dana isključivo policijskim službenicima.
19 Ardena Bajlo PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Članak 28. st. c) i d) Potrebno je dodati tekst u nastavku jer iz dosadašnjeg proizlazi da jednodnevne, višednevne i posebne dozvole mogu biti samo rekreacijske. c. jednodnevne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE i višednevne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE dozvole. d. posebne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE dozvole Članak 28. novi (3) ODNOS CIJENA ŠPORTSKIH I REKREACIJSKIH DOZVOLA MORA BITI NAJMANJE 1:2 Razlog razlike u cijeni leži u tome što će sada tržište biti otvoreno za sve koji žele kupiti godišnju dozvolu. Član udruge i Saveza nema samo beneficije već imaju obveze i doprinose, potiču i razvijaju sport i rekreaciju, vrše društveno korisne aktivnosti poput čišćenja mora i obale, rad sa mladima, vode evidencije o ulovu, razvijaju sportski turizam, troše novac na organizacije natjecanja, putovanja, smještaja… dakle doprinose na više načina. S druge strane rekreativci koji ne sudjeluju u nikakvim aktivnostima već iz mora samo uzimaju moraju platiti veću cijenu dozvole. Članak 29. st. (2) Godišnje dozvole se izdaju u razdoblju od 1. prosinca tekuće godine do 31. ožujka naredne godine. Članak 29. st.(3) Dozvole za športski ribolov na moru mogu se izdati samo članovima nacionalnih saveza za športski ribolov. -BRISATI jer je identičan tekst u članku 28.1. b). Ukoliko se odnosi na nacionalne saveze drugih zemalja smatramo da se već omogućavanjem kupnje godišnje dozvole smanjilo znatno opterećenje na strane državljane te bi trebali imati obvezu kupnje članske iskaznice kao i stanovništvo HR. Članak 29. st. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka SVE ŠPORTSKE dozvole za športski ribolov na moru prodaje Hrvatski savez za športski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: Savez) samo članovima Saveza, a posebne dozvole za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode prodaje nadležna javna ustanova. Posebne odredbe za LOV SA ALATIMA ZA LOV NA VELIKU RIBU Članak 32. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u rekreacijskom ribolovu na moru dopušten je ulov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke UZ ODOBRENU KVOTU. Članak 33. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ribe ulovljene za vrijeme natjecanja u športskom ribolovu, moraju biti označene odmah nakon obavljenog vaganja. OZNAČAVAJU SE NAKON ŠTO REZULTATI VAGANJA POSTAJU KONAČNI. Djelomično prihvaćen Poštovana, Članak 28. - primjedbe su prihvaćene i izričaj u stavku 1. je korigiran Po pitanju komentara vezanog uz cijene dozvola, iste će se definirati pravilnikom. Pravilnik je obvezan proći proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te će biti prilike naknadno dostaviti prijedloge. Članak 29.3. - primjedba je prihvaćena i izričaj je korigiran u skladu sa zaprimljenom primjedbom. Članak 29. 5. - primjedba je prihvaćena i izričaj je korigiran u skladu sa zaprimljenom primjedbom. Članak 32.2. - ribolov trofejnih primjeraka u rekreacijskom ribolovu se razrađuje pravilnikom. Članak 33.2. - primjedba je prihvaćena i izričaj je korigiran u skladu sa zaprimljenom primjedbom.
20 Dino Maksan PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Kao podvodni ribolovac komentirat ću stavke 2. i 3. članka 31. Označavanje podvodnog ribolovca ronilačkom bovom na način da je ista obavezno zakačena na ribolovca je apsurd nastao prepisivanjem i nerazmišljanjem. Podvodni ribolovac obavlja ribolov ronjenjem na dah, bilo uz samu obalu ili na plićima na otvorenijem moru te ga uže koje vuče za sobom dovodi u konstantnu pogibeljnu situaciju. Smrtnim slučajevima proizašlim zbog takvog označavanja podvodnog ribolovca smo već svjedočili. Nadalje, nautičari koji ugledaju crvenu bovu na moru, dođu se na nju vezati, što i ne mora biti problem ukoliko sa druge strane nije podvodni ribolovac u apnei. Što se tiče stavka 3. članka 31, pozdravljam svaku odluku zaštite mora i ribljeg fonda ali smatram da u ovom slučaju nema riječi o zaštiti već isključivo o ograničavanju jedne skupine ljudi na korist druge. Živi morski svijet se štiti lovostajem, minimalnim lovnim veličinama, NO TAKE zonama, kontrolom tržišta te, najbitnije, kaznenim odredbama. Dino Maksan mag.ing.aedif. Udruga RONILAČKI KLUB NAUTILUS, Pakoštane Djelomično prihvaćen Poštovani, Označavanje ronioca regulirano je propisom iz nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Pristigli komentari vezano za članak 31. stavak 3. su prihvaćeni te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.
21 Pero Ugarković PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani Moja reakcija na izmjene Zakona odnositi će se samo na odredbe sportskog i rekreacijskog ribolova, druge dijelove zakona neću komentirati znajući koliko je teško spojiti interese svih igrača na moru sa strateškim ciljevima održivog ribolova i pregovora sa EU. Vjerujem da ste uložili veliki napor i kako ste pod velikim pritiskom da donesete što kvalitetnije zakonske odredbe koje će zadovoljiti suprotstavljene strane. Prije komentara na stavke zakona moram naglasiti važnost sportsko rekreacijskog ribolova, kao i selektivnost alata koji se koriste u ovom ribolovu, čak i za komercijalne svrhe. Čitajući promjene koje najavljujete ovim prijedlogom dojma sam da ste ih zanemarili. Sportski ribolov je slobodna aktivnost svakog građanina koja mnogima koristi kao „punjenje baterija“ kako bi lakše obavljali ostale svoje ostale građanske dužnosti. Socio-ekonomski značaj sportskog ribolova je puno veći nego se to prikazuje u javnosti, ekonomska vrijednost svake ribe u radu Dr. Solde pokazana je kao veća nego kada se ta riba ulovi u gospodarskom ribolovu, a turistički potencijal ove kategorije je još uvijek slabo iskorišten. Sportski ribolovci su obični građani koji nemaju svoje predstavnike u radnim skupinama za izradu zakona (mi upućeniji u problematiku ne računamo na Savez za sportski ribolov kao tijelo koje predstavlja sportski ribolov i nismo dovoljno jaki da možemo to promijeniti jer imamo druge poslove koji nam oduzimaju vrijeme), nisu dovoljno dobro informirani o zbivanjima u ribarstvu i općenito ne znaju kako sustav funkcionira da bi mogli nešto postići, njihova profesija nije sportski ribolov da bi posvetili vrijeme bavljenju birokratskih zavrzlamama, ali broj korisnika ove kategorije je velik i ne vjerujem da će itko od njih razumjeti promjene zakona kao pozitivni pomak prema nečemu. Članak 28. stavak 3. d - Podržavam uvođenje posebnih dozvola za alate koji nisu namijenjeni selektivnijem izlovu premda mi je nejasno zašto je u tu svrstano i pomoćno sredstvo (feral), problem zlouporabe tih alata naravno neće nestati ali će biti dodatno opterećen i moći će se pokušati pratiti količina tih alata kroz broj posebnih dozvola. - Znam da nije vaša domena ali složiti će te se da je oksimoron stavljati zaštićeno područje i riječ ribolov u istu rečenicu. Aktivnijom suradnjom sa svim važnim subjektima i sa drugim ministarstvima možete doprinijeti da istinska zaštita mora napokon profunkcionira i da ovakve stvari više ne propisujete zakonima. Članak 30. stavak 1. - Po ovome zakonu biti će zabranjeno skupiti „ježa“, „vlasulju“, „trpa za ješku“, „uloviti žbirca“ „pa i ribu i sipe“ ukoliko se nasukaju na plažu kao što je bio slučaj nedavno zbog hladnoće. Ovaj dio stavka zakona previše strogim i kao i za naredne stavke nije mi jasno što se sa time pokušava postići. Molim vas da vratite kako je bilo i prije. Nejasno je i na koji način se nešto može sakupljati, trebalo bi u pravilniku jasnije napisati što se smatra pod sakupljanje, npr. smije li se koristiti oprema za ronjenje na dah. Je li lamatanje perajama po pijesku korištenje pomoćnog sredstva uništavajući cijelu mirkoekološku mrežu života tog pijeska da bi se uzela školjka koja je zakopana također sakupljanje? Članak 31. stavak 2. - Znam da ovo nije pitanje zakona ali pri izradi pravilnika pretpostavljam da se nitko u radnoj skupini ne bavi ovim pitanjem. Dajem vam do znanja ovim putem da je način označavanja podvodnog ribolovca kakav je sada na snazi prilično opasan, bilo je nekoliko situacija koje su bile zamalo pogubne. Označavanje će biti efikasnije kada bude: 1) Označavanje mjesta ronjenja i određivanja udaljenosti od ronilačke bove umjesto obveze vezivanja iste za pojas. Takva praksa kakva se je i na snazi u drugim zemljama jednostavniji je i sigurniji način ribolova a i smanjio bi se broj prekršaja ovog tipa koji je vjerojatno najčešći prekršaj podvodnog ribolovca, jer bi to jednostavno pravilo bilo ljudima prihvatljivo. 2) Ne postoji zakonska odredba kojom bi se kaznili oni nautičari koji prelaze preko ronilačke bove, apeliram ovim putem vašim djelatnicima koji mogu reagirati u Ministarstvu pomorstva da sugeriraju ovu odredbu pri izradi pomorskog zakona jer se dotiče sigurnosti u ribolovu koju vi propisujete pravilnikom. Članak 31. stavak 3. - Moja najveća primjedba na prijedlog zakona odnosi se na ovaj stavak. Zapravo morate se složiti kako je teško dati primjedbu bez obrazloženja ove odluke sa vaše strane. S obzirom da ne mogu znati namjeru zakonodavca niti tko je predložio ovu stavku zakona mogu samo nagađati i to čini e-savjetovanje neozbiljnim. Ne mogu naći niti jedan opravdan razlog koji bi bio u interesu RH zašto bi se podvodnoj puški ograničavao ulov na ribe. Ne postoji niti jedna studija, ne samo na Jadranu, kojom bi ovu stavku zakona mogao pokušati razumjeti. S obzirom da se svatko od nas ima neku ljudsku potrebu koju pronalazi dijeleći i koristeći javno dobro, do sada smo, kao u svim Mediteranskim zemljama imali razumna zakonska ograničenja na lov podvodnom puškom. I sami znate da po dosadašnjim ograničenjima puška kao alat ima daleko najmanji index utjecaja na ekosistem. Ukoliko postoji naznaka da podvodna puška čini štetu nekom organizmu onda je zakon trebao ograničiti korištenje alata za taj organizam a ne za apsolutno sve osim riba. Korištenje puške kao alata može biti zloupotrebljavano kao i svakog drugog alata, a pogotovo se to odnosi na ulove noću ili ciljane ulove hobotnica, iako za ovaj drugi puška i nije potreban alat koji se koristi prilikom ronjenja da bi s ostvario cilj izlova što veće količine hobotnice. Ukoliko je namjera ove stavke pokušati zaustaviti neki od oblika krivolova tada morate znati da ograničavate slobodu običnim građanima koji svoje potrebe i mir nalaze roneći podvodnom puškom, ti građani sa ilegalnim ribolovom i štetnim utjecajem tog alata na ekosustav nemaju ništa. Dakle ukoliko ste ovaj prijedlog napisali bilo da bi se umanjio ekološki utjecaj alata na ekosistem ili radi zloupotrebe alata smatram da je stavka neutemeljena, neefikasna i prestroga. Iz iskustva bavljenja sportskim ribolovom, ne samo svog već i tisuće podvodnih ribolovaca širom zemlje mogu razumjeti da ova stavka nategnuto može imati veze samo sa pokušajem sprječavanja prelova hobotnicama podvodnom puškom ali nikako sa ostalim vrstama koje ste zabranili, stoga će uvođenje ovakve stavke u zakon vjerojatno potaknuti oštrije reakcije podvodnih ribolovaca prema upravi za ribarstvo. Također, načuo sam iz nekih izvora da je možda namjera ove stavke izjednačiti pušku sa pravilnicima o natjecanju u podvodnom ribolovu gdje se doista love samo ribe. Odbijam vjerovati da je to razlog jer formalna logika u tom slučaju nije zadovoljena uzevši u obzir sama pravila natjecanja koja se ne odnose na druge dijelove zakona. Uz to pravila natjecanja se mogu mijenjati. Namjena alata za koji ste propisali stavkom 1. govori kako puška spada u isključivo sportski ribolov iako po praksi, ne samo Hrvatske već i u cijelom svijetu, ako ćemo uzeti definiciju riječi kojima su nazvane kategorije podvodna puška koristi kao alat za rekreaciju (zadovoljstvo) a ne za sport (natjecanja). Zakonske kategorije ribolova i svrstavanje alata u određene kategorije je nešto što vi zadajete. Dobro znate da 99% ribolovaca, domaćih i stranih, koji puškom love ne idu na natjecanja nego je koriste amaterski i turistički za zadovoljenje svojih potreba. Ovim prijedlogom zakona im, uz druge stavke, neosnovano oduzimate slobodu koju su do sada imali. Nije mi namjera prigovarati o tome u koju kategoriju ćete svrstati koji alat, pokušavam pronaći razlog zašto ste predložili ovakvu stavku a argument iz sporta jednostavno nije dobro utemeljen. Članak 32. stavak 1. Još jednom, ne znam kako je nekome palo na pamet zabraniti velike rakove u sportskom ribolovu, zbog čega? O kakvom se to interesu ove države radi u ovom slučaju i po kojim osnovama? Za lišiti ljude određenih sloboda bilo bi lijepo kada bi bila popraćena nekim konkretnim pokazateljem, bilo nekim istraživanjem, statističkim podacima ili nekim drugim razlozima. S obzirom da ništa nije nigdje obrazloženo a podrobno pratim ribolovne aktivnosti velikog broja ljudi, svih važnijih morskih ekoloških udruženja i aktivno populariziram znanost i održivi ribolov skoro cijeli život zaista bi volio znati što to sportski ribolov čini velikim rakovima da se taj lov mora zabraniti. Sportski ribolovci ni kada bi htjeli ne mogu biti konkurencija komercijalnom izlovu rakova, jednostavno propisane mogućnosti alata (uključujući sakupljanje) im to ne dopuštaju. Članak 33. stavak 3. - Molim da konačno točno definirate ovom odredbom dilemu koja se već nekoliko puta dogodila ljudima prilikom kontrole a to je treba li se prekinuti ribolov nakon što se ulovi teža riba od 5 kg ili se ribolov smije nastaviti kako bi se zadovoljila forma od 5 kg + masa jedne ribe ili organizma. Jednom jasnije napisanom rečenicom od sadašnje prestala bi dvojaka tumačenja ove odredbe. Članak 33. stavak 5. - Bez napisanih odredbi pravilnika ne znam na što će se odnositi ova stavka međutim ovo je odličan pravni okvir za ograničavanje ulova opravdano problematičnih vrsta za sportski ribolov umjesto pretjerano strogog članka 30. stavka 1., zabrane velikih rakova iz članka 32. stavka 1. i totalne zabrane svega osim ribe, podvodnom ribolovu, u članku 31. stavka 3. Uz puno strožije kaznene odredbe (po uzoru na duplo višu novčanu kaznu što su uveli talijani 2016.) ovakva vrsta ograničenja ribolova, opisana ovim stavkom, prihvatljiva je svakom razumnom građaninu. Moj prijedlog na kraju je da se izbrišu sve stavke koje sam nabrojao kao neutemeljene, vrati kako je bilo prije i ne izmišljaju presedani prema sportsko-rekreativnom ribolovu kakvi nisu poznati u zemljama Mediteranske tradicije. Zadnji spomenuti članak 33. stavak 5. je dio zakona kojim se najbolje može regulirati odnos sportsko-rekreativnih ribolovaca prema morskim organizmima i drugim dionicima na moru. Djelomično prihvaćen Poštovani, Zahvaljujemo na vašem doprinosu. Članak 30. 1.- s obzirom da su pojedine vrste trpova i ježinaca zaštićene posebnim propisom, namjera ovoga prijedloga je da se dozvoli sakupljanje isključivo organizama koji ne spadaju u kategoriju zaštite. Članak 32.1.,ovim se prijedlogom Zakona ne dozvoljava ribolov velikih rakova u športskom i rekreacijskom ribolovu isključivo radi smanjenja ribolovnog pritiska na navedene organizma. Naime stanje ovih resursa je u izrazito lošem stanju je potrebno poduzeti mjere kojima će se njihova populacija obnoviti. Odredba članka 33. stavka 3. propisuje ukupni ulov po ribolovcu od 5 kg koji može biti uvećan za masu jednog organizma. Dakle, kada ribolovac ulovi jedinku čija je masa veća od 5 kg dužan je prekinuti ribolov za taj dan. Ukoliko ribolov započne s ulovom čija je ukupna masa do 5 kg, ribolovac ima pravo nastaviti obavljati ribolov dok ne dostigne ukupni dopušteni ulov od 5 kg, odnosno ima ga pravo prekoračiti za masu jedne ribe.Vezano za članak 31. stavak 3., primjedba se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
22 Sveučilišni odjel za studije mora PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, VI. MJERE PRAĆENJA ULOVA Predlažemo da se članak 49. alineja 2. izmijeni na sljedeći način: - sklapanje odgovarajućih ugovora za provedbu godišnjih planova prikupljanja podataka sa znanstveno-istraživačkim ili znanstveno-nastavnim ustanovama koje se bave ribarstvom u okviru svoje djelatnosti. Djelomično prihvaćen Poštovani, Nastavno na zaprimljene prijedloge, članak 8. stavak 4. će se izmijeniti na način da će se provedba ostalih istraživanja osim istraživanja iz članak 8. stavka 6. obavljati putem javnog natječaja.
23 Aljoša Ćakić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, sportski ribolovci prema zakonu mogu uloviti maksimalno 5 kilograma morskih organizama. To ograničenje se temelji na održivom ribolovu i u skladu je sa zakonima ostalih mediteranskih zemalja članica EU. U zakonu također postoji zabrana stavljanja u promet ulova ostvarenih u sportskom i rekreativnom ribolovu. Dakle već sad je sve dobro i precizno regulirano, samo se zakon treba provoditi. Kršenje zakona ne spada u sportski ribolov i obaveza je institucija da to spriječi, a počinitelje kazni. Važno je istaknuti da ako se u praksi događaju pojave kršenja zakona iste nisu rezultat manjkavosti postojećeg zakona već manjakovosti provedbe tog zakona. Zbog toga smatram da bilo koje daljnje ograničavanje neće polučiti rezultat, samo će se smatrati još jednim neutemeljnim i neargumentiranim napadom na sportski ribolov, te će stoga sigurno izazvati bunt sportskih i rekreativnih ribolovaca. To znači provjede i poziv na odgovornost svih nadležnih institucija, kao što se već dogodilo prije početkom 2010. godine kad se prosvjedovalo u svim najvećim hrvatskim gradovima. Sportski ribolovci se ne boje ograničenja koja imaju za cilj zaštitu morskih organizama, ne boje se kontrole, ali neće pristati da ih se neutemeljeno stavlja na optuženičku klupu dok se istovremeno zatvara oči pred krivolovom, rehabilitiranjem malog ribolova, parkovima prirode po feudalnom ustroju, kontinuiranom toleriraju zloupotrebe alata za masovni ribolov (plivarice i tramate). U svoje ime, a mislim i u ime svih koji su tada prosvjedovali ili podržavali našu akciju, predlažem slijedeće izmjene: Brisati Članak 31. stavak 3. U ribolovu podvodnom puškom dozvoljen je samo ulov ribe. Brisati Članak 33. stavak 1. Jedinke određenih vrsta riba ulovljenih u športskom i rekreacijskom ribolovu moraju biti označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. Brisati Članak 33. stavak 2. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ribe ulovljene za vrijeme natjecanja u športskom ribolovu, moraju biti označene odmah nakon obavljenog vaganja. Ulovi hobotnice ili sipe u okvirima dozvoljenih 5 kg nisu problem jer čine mali udio u ukupnom ulovu tih vrsta, a za one koji to ne poštuju postoje sankcije u postojećem zakonu. Što se tiče obilježavanja riba tražimo vraćanje na staro, dakle da ministar može propisati obilježavanje, ali ne mora kako je sad navedeno. Obilježavanje bio bi presedan na Mediteranu te stoga tražimo širu javnu raspravu o načinu i opravdanoj svrsi obilježavanja riba. Aljoša Čakić KŠR Split Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na doprinosu. Namjera ovoga Zakona ni u kom slučaju nije stavljanje športskih i rekreacijskih ribolovaca u nepovoljan položaj, već je namjera regulirati sve oblike ribolova. Označavanje riba ulovljenih u športskom i rekreacijskom ribolovu svakako će pridonijeti boljoj kontroli tržišta. Odredba koja je zabranjivala ulov glavonožaca u ribolovu podvodnom puškom se briše.
24 WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, XI. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 61; Stavak 7: Nejasna rečenica. Gramatička pogreška u riječi „provedbu“; bez jasnog značenja upotrijebljena riječ „proglašava“, vjerojatno treba pisati „proglašavaju“. Članak 69; Stavak 3: Nejasna rečenica. (mjera OPREZA privremene obustave) Članak 77: Stavke iz Članaka 77. predloženog Zakona o morskom ribarstvu su umanjene u odnosu na identične stavke trenutno važećeg Zakona o morskom ribarstvu. Koji je razlog smanjenja iznosa kazni za te odredbe? U Članku 77. predloženog Zakona o morskom ribarstvu nedostaju stavci sa stegovnim mjerama u slučaju ponavljanja navedenih prekršaja. Članak 79: Predloženi bodovni sustav nije adekvatan zbog toga što su kazne kozmetičke i u praksi je gotovo nemoguće prekršitelju zabraniti obavljanje ribolova. Zašto se kazneni bodovi u stavcima 4; 5; 6; 7; 8; 15; 16 i 17 ne dodjeljuju kod prvog počinjenja prekršaja s obzirom da se radi o teškim prekršajima koji često povlače jedan drugog? Članak 80: Nedostaje stavak kojim se propisuje vremenska zabrana (tri godine s obzirom da se tada ukoliko nije počinjen novi prekršaj brišu negativni bodovi) apliciranja ribara koji je skupio određeni broj negativnih bodova prema sredstvima iz fondova Europske unije kao i Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva. Članak 81: Neadekvatan sustav tretiranja sakupljenih negativnih bodova – izuzetno veliki bodovni pragovi ostavljaju veliki prostor prije ozbiljnog sankcioniranja učestalih teških prekršaja poput dugotrajnog ili trajnog gubitka povlastice. Bodovne pragove treba smanjiti. Članak 82; Stavak 1: Vrlo nejasna odredba koja onemogućuje inspekcijskom nadzoru da u potpunosti obavlja i sankcionira prekršitelje. Teški prekršaji prate redovito prate jedan drugog jer inače je nemoguće ribu plasirati na tržište te je s toga postavljanje limita za dodjelu negativnih bodova prilikom jednog nadzora izuzetno ograničavajući čimbenik za efikasno upravljanje ribarstvom u Republici Hrvatskoj. Članak 85; Stavak 96: Predložene kazne nisu destimulirajući mehanizam za sprečavanje ovog prekršaja. Kazne moraju biti proporcionalne učinjenoj šteti. Kao primjer može se navesti ciljani ribolov plivaricama srdelarama na orade tijekom mrijesta koji konstantno prolazi bez sankcija. Molimo jasno očitovanje po ovom pitanju. Djelomično prihvaćen Članak 61. stavak 7. je izmijenjen i glasi „veterinarski inspektori ministarstva prema ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, nadležni su za provedbu inspekcijskog nadzora u dijelu koji se odnosi na kriterij svježine kojom se proizvodi ribarstva s obzirom na zdravstvenu ispravnost proglašavaju neprikladnom za prehranu ljudi te kontrolu sljedivosti i vaganja u odobrenim objektima." Članak 69. stavak 3. je brisan. Članak 77 stavak 7. S obzirom da se za navedeni prekršaj osim novčane kazne propisuje i naknada štete u skladu s člankom 57. te dodjeljuju prekršajni bodovi smatramo da je novčana kazna primjerena. Članak 77. – jedan od kriterija za određivanje teških prekršaja je i ponavljanje prekršaja. Krietriji za svaki pojedini prekršaj iz članka 77. propisani su u članku 79. Članak 79. – Predloženi bodovni sustav je propisan Uredbom o kontroli (1224/2009) i primjenjuje se u cijeloj EU. Kao što je navedeno prije, jedan od kriterija za određivanje teških prekršaja je i ponavljanje. S obzirom na uglavnom mogućnost ponavljanja prekršaja jednom u 2 godine smatramo da je kazna primjerena. Članak 80 – Uredbom o kontroli (1224/2009) propisano je važenje prekršajnih bodova koji se nakon isteka 3 godine (ukoliko nije bilo drugih teških prekršaja) brišu. Nemogućnost prijave na sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo propisana je Uredbom 508/2014. Članak 81. – bodovni pragovi propisani su Uredbom o kontroli i Provedbenom Uredbom o kontroli (404/2011) Članak 82. – Odredba o maksimalnoj dodjeli 12 prekršajnih bodova u jednom inspekcijskom nadzoru je vrlo jasna i propisana Uredbom o kontroli i Provedbenom uredbom o kontroli. Članak 85. točka 96. – S obzirom da će se osim novčane kazne za prekršaj naplaćivati i naknada štete smatramo novčanu kaznu primjerenu. Što se tiče plivarica i orade uvrštena je prekršajne odredba koje do sada nije bilo.
25 Eros Sorić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, kao i ostali sportski ribolovci, javljam se povodom predviđene zabrane lova glavonožaca. Naime, prema informacijama kojima raspolažem, ne postoji studija koja bi pokazala kako se radi o ugroženim vrstama te na taj način opravdala restrikcija. Ako i postoji, logično bi bilo da se, ukoliko se želi zaštititi neka vrsta, uvede lovostaj koji će vrijediti za sve alate, a ne samo za jedan. Nažalost, ovim prijedlogom nadležni pokazuju svoju nemoć u uređenju stanja u ribarstvu i prometu ribom, te kako podliježu pritisku interesnih skupina koje očito ne poznaju ili zanemaruju činjenicu da je more opće dobro i ne pripada samo jednoj kategoriji. Svjestan sam kako pojedinci zlorabe sportske dozvole (uostalom, kao i povlastice za gospodarski ili mali ribolov ili rekreativne dozvole) i love veće količine hobotnice za prodaju, ali taj problem se može riješiti nadzorom nad poštivanjem trenutno važećeg zakona, koji ograničava ulov sportskog ribolovca na 5kg plus jedan organizam. Ovim prijedlogom, ukoliko se usvoji, ništa se ne mijenja za krivolovce, a kažnjavaju se sportski ribolovci. Stoga smatram da se, vezano za dopuštene vrste, ne mijenjaju postojeće odredbe zakona, već da se njegova provedba striktnije nadzire. Koristim priliku sugerirati i da se, prilikom donošenja provedbenih propisa koji uređuju područje morskog ribarstva, povede računa o sigurnosti podvodnih ribolovaca, te se, po uzoru na druge zemlje, propiše da obvezna signalna bova bude na određenoj udaljenosti od ribolovca, a ne vezana za njegovo tijelo ili pojas s olovnicama (opasnost od zapetljanja), te da se nadležnom ministarstvu predlože mjere poštivanja signalne plutače u moru od strane plovila. Djelomično prihvaćen Poštovani, Vezano za ulov glavonožaca podvodnom puškom, primjedba je uvažena. Označavanje ronioca propisuje se propisima iz nadležnosti drugih ministarstava.
26 WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, III. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA Članak 12; Stavak 1; Točka 3: Nejasno je značenje pojma „minimalna referentna veličina“ . Odnosi li se to na tehničke mjere? https://ec.europa.eu/fisheries/cfp/fishing_rules/technical_measures_en Članak 12; Stavak 1; Točka 12: Riječ „stok“ nema značenje ribljeg naselja, potrebno je promijeniti izraz u „riblje populacije“ ili „riblje matične populacije“. Članak 12; Stavak 1; Točka 14. Predlažemo da se uz ribe i druge morske organizme dodaju i staništa jer je očuvanje istih temelj za očuvanje vrsta i populacija riba i drugih morskih organizama (a i sama Mediteranska uredba definira upravljanje ribolovom nad pojedinim staništima) te da stavak glasi: - zaštićena područja i načine obavljanja ribolova u njima radi zaštite staništa, riba i drugih morskih organizama Članak 13; Stavak 3: Specificirana je namjena sredstava a ne i kome je ostavljena kontrola provedbe zakona u ovoj stavci. Na koji će se način moći provjeriti raspodjela sredstava prikupljenih sukladno Članku 13; Stavku 1. predloženog zakona? Članak 19: Pravopisna greška u nazivu članka (ribolov a) Članak 22; Stavak 6: Nejasno je značenje pojma „ronilačka oprema“. Treba jasno definirati da se to odnosi na ronilačku opremu za autonomno ronjenje (ARA ili tzv. SCUBA ronilačka oprema) a ne na opremu za ronjenje na dah. Članak 25; Stavak 4: Smatramo da je potrebna detaljna definicija načina spremanja alata na plovilu koji onemogućuje njegovu uporabu ovisno o vrsti alata i plovila. Članak 28; Stavak 1; Točka d); druga crtica: Nejasno je značenje pojma „za veliku ribu“. Potrebno je točno definirati koje vrste spadaju pod navedeni pojam. Članak 28; Stavak 1; Točka d); treća crtica: Ovom rečenicom omogućuje se ribolov u Nacionalnim parkovima što je pak u suprotnosti sa svrhom postojanja i načinom djelovanja ove kategorije zaštićenih područja te stoga smatramo da je potrebno ukloniti kategoriju „Nacionalnih parkova“ iz dotične rečenice. Članak 29; Stavak 3: Odnosi li se ovaj stavak na nacionalne saveze unutar EU ili i šire? Članak 30; Stavak 1: Treba točno navesti koji su to alati i načini kojima je dozvoljeno sakupljanje morskih organizama: školjkaša, puževa i mnogočetinaša u vidu športskog i rekreacijskog ribolova jer to je iz trenutnog izgleda ovoga članka nejasno i ostavlja mjesta za krivo tumačenje zakona te posljedičan izlov dotičnih morskih organizama ronilačkom opremom za autonomno ronjenje (ILI tzv. SCUBA ronilačka oprema) što je protiv odredaba postojećeg Zakona o morskom ribarstvu. Djelomično prihvaćen čl.12. st.1.točka 3. Minimalna referentna veličina za očuvanje je izraz prenesen iz Mediteranske Uredbe (EC 1967/2006). Čl.12.st.1.točka 12. - ne prihvaća se. Čl.12. st.1. točka 14. - prihvaća se Čl.13.st.3. - prijedlog će se naknadno razmotriti sa pravnom službom Čl.19. - prihvaća se Čl.22.st.6.-prihvaća se čl.25.st.4.-komentar će se uzeti u daljnje razmatranje Čl.28. st.1.- pravilnikom koji će regulirati športski i rekreacijski ribolov detaljno će se razraditi pojedine vrste dozvola, čl.28. st. točka d, podtočka 3. - Ograničenja u obavljanju ribolova u dijelovima mora koji su zaštićeni u kategorijama posebnog rezervata, nacionalnog parka i parka prirode, propisuje ministar pravilnikom uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode (čl.7.st.2.). Isto tako dodan je novi stavak 7.3. koji omogućuje donošenje dodatnih ograničenja ribolova na zaštićenim područjima temeljem podzakonskih akata donesenim na temelju propisa iz zaštite prirode. Čl.29.st.3. - stavak se odnosi na sve nacionalne saveze Čl.30. st.1. - predloženo će biti detaljno razrađeno pravilnikom.
27 dragan poje PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani ! Prva i osnovna stvar na koju bi upozorio opcenito kod donosenja novog zakona je ta da takvi zakoni se moraju bazirati na relevantnim podacima istrazivanja i mišljenju struke a ne interesu pojedinaca i ribarskom lobiju kojemu je bitna samo trenutacna dobit a ne briga o moru i ribljem fondu. Želim vas isto podsjetiti da je more i morske dobrote javno dobro svih nas ( državljana Republike Hrvatske ) a ne samo pojedinaca koji ga nemilosrdno devastiraju !!!. u novom zakonu sve se svodi na zakone iz EU koji su nam jedino donjeli smanjenje lovne veličine ribe umjesto da se povečaju za dobrobit svih nas.Šta se tiče izdavanja godišnjih ribolovnih dozvala vidim da je sada dozvoljena prodaja strancima kojima je dovoljno da su članovi saveza i ne vidim u tome nista pozitivno za zastitu mora . ( navodim primjer Slovenije koja se najvise borila za to da se državljanima Slovenije omoguci kupnja godisnjih karata a ona sama ne dozvoljava kupnju godišnjih karata ako nisi državljanin Slovenije !!! ) Sljedeče šta je totalno promašeno je da se zabrani lov glavonožaca puškom koja je naj selektivniji alat od svih a pogodovati ce se pojedincima koji izlovljavaju glavonošce nemilosrdno svim ostalim sredstvima bez obzira na lovnu veličinu i to u svrhu prodaje ( jer kako se kod nas kaže kg je kg bez obzira dali je to jedna hobotnica ili 4 ) mislim da bi bilo puno bolje da se je donjela minimalna lovna veličina glavonožaca pogotovo hobotnice . Sljedeča na šta bi upozorio je RIBOCID plivarica u ciljanom izlovu orade u mrijestu koji se događa več godinama a takva riba se prodaje u bescjenje a sami time nanosi se nepopravljiva šteta ribljem fondu i tu vidim jedino rješenje u uvođenju lovostaja za oradu tako i za ostale važnije riblje vrste koje se nemilosrdno izlovljavaju u vrijeme reprodukcije a pojedinci vođeni svojom pohlepom to masovno iskorištavaju kako bi ostvarili profit !!! Između ostalog mislim da bi isto trebalo proglasiti trajno zaštičene zone po uzoru na druge države u kojima su se takve zone pokazale jako uspješne u oporavku ribljeg fonda a i povečale su prihode od turizma . Upozoravam i na nerad inspekcija koje su nadležne za kontrolu ulova na tržnicama kao i u restoranima u kojima završava največi dio nelegalno ulovljene ribe. Apeliram i na još jednu stvar koja je po mom mišljenju i najbitnija od svih navedenih, a to je edukacija mladih več od najranije dobi od vrtiča i osnovnih škola gdje bi se upoznavanjem djece sa morem i živim organizmima koji žive u njemu podizao nivo ekološke svijesti da se vec od najranije dobi shvati da more nije vreča bez dna te da se mora štititi za dobrobit svih nas kako bi i u budučnosti mogli uživati u njegovim darovima , a to je moguče jedino sa racionalnim iskorištavanjem kojeg danas nažalost nema. Hvala Dragan Poje Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu. Dostupnost dozvola za rekreacijski i sportski ribolov sukladno načelima pružanja usluga u EU obveza je RH. Vezano za ulov glavonožaca, članak 31.3. se briše sukladno zaprimljenim prijedlozima i komentarima. Po pitanju uvođenja trajnih zaštićenih zona, ovim je prijedlogom Zakona omogućeno na temelju znanstvenog savjeta definiranje područja s posebnim režimom upravljanja (članak 12. stavak 1. točka 15.) koji uključuje i tzv. no take zone. Slažemo se da je edukacija mladih od najranije dobi vrlo važna za njihov budući odnos prema živim bogatstvima mora te je dužnost svih institucija u davanju podrške takvim edukativnim projektima.
28 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, III. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA Otočni sabor traži da se izmjeni članak 27. predloženog Zakona o morskom ribarstvu i da glasi: (1) Športski odnosno rekreacijski ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske dopušteno je obavljati temeljem važeće dozvole za športski ribolov na moru odnosno dozvole za rekreacijski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: dozvola). (2) Tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu, koja imaju svojstva nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osobama mlađima od 14 godina dopušteno je bez posjedovanja dozvole obavljati rekreacijski ribolov odmetom s jednim povrazom, sa ili bez korištenja štapa. (4) Ministar će posebnim pravilnikom donijeti uvjete i prava iz točke (2). Djelomično prihvaćen Ministarstvo poljoprivrede ugraditi će poveznicu u prijedlog Zakona kojom će se referirati na odluku Stručnog povjerenstva o uvrštavanju Tradicijskih ribolovnih vještina, običaja i vjerovanja na Jadranu u nematerijalno kulturno dobro RH. Međutim ističemo da je Ministarstvo poljoprivrede i dalje obvezno postupati sukladno odredbama pravne stečevine EU koje ne predviđaju iznimke od Mediteranske uredbe u dijelu u kojem se upotreba mreža stajaćica svrstava u gospodarski oblik ribolova.
29 Marko Bertolino PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE Članak 3 stavak 16. izmijeniti da glasi: športsko-rekreacijski ribolov je ribolov u svrhu športa i rekreacije koji se obavlja na temelju valjane dozvole za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova stavak 25 izbrisati Stavci 26. 27. i 28. postaju 25., 26. i 27. Članak 4. Dodati riječ "Održivo" na početku stavka, te stavak glasi: Održivo ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio ostalih razvojnih strategija. Članak 7. U članku 7. dodati stavak 3: Pravilnikom iz stavka 2 se ne mogu u zaštićenim dijelovima dozvolit alati koji su zabranjeni ovim zakonom, te pravilnik o svim skupinama mora voditi jednako računa. Članak 28. stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Dozvole mogu biti: a. godišnje dozvole koje vrijede za kalendarsku godinu. b. jednodnevne i višednevne dozvole. c. posebne dozvole: - za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima, koje se mogu izdati samo uz posjedovanje godišnje dozvole - za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode. (2) Cijene pojedinih kategorija dozvola iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka visinu naknade za posebnu dozvolu za ribolov u zaštićenim područjima u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode propisuje nadležna javna ustanova. Članak 29. izbaciti Članak 30, stavak 1 promijeniti: Alati i oprema za športski ribolov i rekreacijski ribolov Članak 30. (1) Ribolovcu je temeljem dozvole dopušteno korištenje udičarskih alata i to odmeta, kančenice, podvodne puške, panule i kuke za lov glavonožaca uz korištenje štapa ili bez njega, te je dopušteno sakupljanje morskih organizama: školjkaša, puževa i mnogočetinaša, a temeljem posebnih dozvola dopušten je ribolov samo onim alatima za koje je izdana posebna dozvola. Stavak 2 izbaciti, te stavak 3 postaje stavak 2 (2) Način uporabe, vrste, karakteristike i količinu te način označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u obavljanju športskog odnosno rekreacijskog ribolova na moru propisuje ministar pravilnikom. Članak 31. stavak 3 izbaciti Članak 33. promijeniti stavak 3 da glasi: (3) U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dopuštenih pet kilograma, a najviše se može uloviti 20 primjeraka ribe i morskih organizama. Dodati članak da se novci od sportsko-rekreacijskih dozvola dijele u nekom omjeru Savez HSŠRM i ministarstvo, recimo u omjeru 20% - 80%. Nije prihvaćen Poštovani, Trenutni model športskih i rekreacijskih dozvola primjenjuje se dugi niz godina te bi njihovo ponovno objedinjavanje dovelo do administrativno-financijskog opterećenja. Također je važno napomenuti da je isključivo u športskom ribolovu dozvoljeno korištenje podvodno puške, te bi se objedinjavanjem dozvola, broj podvodnih ribolovaca značajno povećao. Ovim se prijedlogom zakona uvode i nove vrste dozvola - dozvole za lov velike ribe koje će biti dostupne isključivo športskim ribolovcima. U članku 4. definirani su ciljevi ribarstvene politike koji između ostalog uključuju: osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima. Nastavno na komentar vezano za članak 7. napominjemo da je ministar zadužen za poslove ribarstva propisuje ograničenja u obavljanju ribolova u zaštićenim područjima , uz suglasnost ministra zaduženog za poslove zaštite prirode. Dakle ribolovni alati koji će biti dozvoljeni u zaštićenim područjima definirati će se posebnim propisom čiji je temelj u ovome Zakonu. S obzirom da je broj riba u športskom i rekreacijskom ribolovu definiran ukupnom dozvoljenom količinom, dok su minimalne veličine pojedinih vrsta regulirane Mediteranskom uredbom, smatramo da navedeni parametri predstavljaju okvir za ograničenje ribolova. Raspodjela novčanih sredstava iz dozvola regulira se posebnim propisom.
30 Dario Ladović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Kao i neki od kolega osvrnuo bih se i na članku 28. kojim se na mala vrata pokušava uvesti jedna suluda promjena kojom se svim sportašima i rekreativcima pokušava dodatno naplatiti ono na što oduvijek u cijeni dozvole po tradiciji imaju pravo, a to je korištenje umjetne rasvjete (ferala) pri lovu glavonožaca uz uporabu rasvjete, kao i pri lovu ostima pod sviću. Ovdje je očigledno da se radi o namjernoj diskriminaciji sportsko-rekreativnog ribolova u odnosu na ostale oblike ribolova, a ne o pokušaju zaštite morskih organizama. Krajnji cilj je da se rekreativci i sportaši poskupljenjima i restrikcijma natjeraju da ostanu doma kako bi ostali imali more samo za sebe. Nije prihvaćen Poštovani, Namjera ovog prijedloga Zakona bila je osigurati dostupnost dozvola za rekreacijski i sportski ribolov sukladno načelima pružanja usluga u EU. Prilikom izrade prijedloga Zakona vodilo se načelom zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora imajući u vidu da će dostupnost godišnjih rekreacijskih dozvola svim osobama bez obzira na prebivalište povećati broj ribolovnih alata na moru što u konačnici može rezultirati povećanjem ribolovnog pritiska na priobalne resurse. Kako bi se izbjegla takva situacija, primijenjen je pristup uvođenja većeg broja posebnih dozvola. Uz parangal koji i važećim Zakonom spada pod posebnu dozvolu, novim je prijedlogom Zakona uvedena i posebna dozvola za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima kao i za upotrebu umjetne rasvjete (ferala). Ovakvim pristupom smatramo da će svaki rekreativni ribolovac odabrati korištenje isključivo onih posebnih dozvola koje spadaju u njegovu domenu rekreativnog ribolova i za njih će izdvojiti dodatna novčana sredstva. Ograničavanjem razdoblja mogućnosti kupnje rekreacijskih i športskih dozvola želi se smanjiti korištenje alata koji spadaju u posebne dozvole, kako bi se što je moguće više smanjio utjecaj na resurse. Osim svega navedenog, pitanje definiranja cijena pojedinih (kategorija) dozvola nije pitanje koje se rješava Zakonom, već će se regulirati Pravilnikom. Svaki prijedlog Pravilnika prolazi proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te će prijedlog propisa biti objavljen na e-savjetovanju.
31 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU 1. Nemogućnost procjene ulova Za pogrešku u procjeni težine ulova više od 10% molimo ne propisati novčanu kaznu, nego samo opomenu i to ako se odnosi na količinu ribe preko 20 kg. Kod manjih količina je nemoguće izvršiti procjenu sa samo 10% odstupanja, kao i u ambalaži koja nije puna. Tu neminovno i učestalo nastaju greške koje, kada se jednom prijave, ostaju trajno evidentirane, čak i ako se izvrši ispravak. Zbog toga bi trebalo izbjeći i otvorenu mogućnost da se ponavljanje te pogreške smatra teškim prekršajem. S obzirom na mogućnost kažnjavanja retroaktivno za prethodni period, ribare je strah od neizvjesne budućnosti. Molimo da se takva presija smanji, pa i da se po mogućnosti prema EU pokrene inicijativa promjene ove odredbe kako ribari ne bi zbog neodrživih formalnih propisa dolazili u teške financijske i egzistencijske uvjete. 2. Omogućiti izricanje opomene I za ostale prekršaje učinjene prvi puta koji se ne smatraju teškim treba propisati mogućnost izricanja opomene. Uz toliko nabrojanih obveza gotovo je nemoguće da inspektor ne nađe nikakvu grešku. Psihološki pritisak zbog mogućnosti plaćanja brojnih kazni je prevelik, a s obzirom na profitabilnost struke, gotovo svaka kazna postaje pitanje opstanka. Nije prihvaćen Poštovani, Primjedbu koja se odnosi na procjenu ulova trenutno nismo u mogućnosti prihvatiti jer obveza proizlazi iz Kontrolne uredbe. U slučaju revizije Kontrolne uredbe (ili eventualnog donošenja nove) vodit ćemo računa da se pokuša izmijeniti ova odredba. Vezano za mogućnost izricanja opomena, takva je ovlast prema Prekršajnom zakonu dana isključivo policijskim službenicima.
32 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 27. – 33. – Športski i rekreacijski ribolov samo ograničenim alatima i u ograničenom vremenu Zbog velikih problema do kojih dolazi jer športski i rekreativni ribolovci vrlo često oštećuju ili uništavaju postavljene alate profesionalnih ribara, predlaže se da se športski i rekreacijski ribolov dozvoli samo udičarskim alatima, izuzev stajaćeg parangala, te vremenski ograniči na vikend (subotu i nedjelju). Sve su vrste ribolova podvrgnute ograničenjima (udaljenost od obale, veličina oka, kW, GT i drugo) dok športski i rekreacijski ribolov nije limitiran brojem već mogu neograničeno nabavljati dozvole. Uz čl. 33. – ograničiti težinu sakupljenih školjki na maksimalno 1 kg po vrsti školjaka odnosno ukupno do 3 kg školjaka dnevno Kod sakupljanja školjki ulov od 5 kg je preveliki, to je teško i profesionalcima. Za potrebe športskih i rekreativnih ribolovaca držimo primjerenom količinu od 3 kilograma dnevno. Nije prihvaćen Poštovani, Športski i rekreacijski ribolov dozvoljeno je obavljati korištenjem ograničenog broja ribolovnih alata te je ograničen dnevni ulov po pojedinom rekreativcu. Smatramo da negospodarski ribolov obogaćuje turističku ponudu u Hrvatskoj te ga kao takvog treba njegovati. Ipak, pri tom je važno voditi računa o stanju bioloških bogatstava mora te kao i u gospodarskom ribolovu ograničavati ulov određenih vrsta u svrhu njihove zaštite.
33 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE Uz čl. 3. i čl. 45. – brisati prijevoznika i registar prijevoznika Uvođenjem dodatnog registra (svi su prijevoznici registrirani) stvaraju se nepotrebni troškovi i povećava administriranje i papirologija. U transportni dokument se upisuju registarske tablice vozila, a vozila moraju biti pregledana i imati dozvolu, sukladno drugim propisima. Nije prihvaćen Poštovani, Registracija prijevoznika je elektronska bez dodatnog administrativnog opterećenja i papirologije. Zbog praktičnosti pri popunjavanju transportnog dokumenta tražimo prijavu registracije vozila kako se ne bi upisivala svaki put pri ispunjavanju transportnog dokumenta.
34 Udruga Biom PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE Članak 7., stavak 2 - Potrebno je dodati da se ograničenja u obavljanj ribolova propisuju i podzakonskim aktom donesenim na temelju propisa o zaštiti prirode uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Ribolov u područjima koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode se mora moći reguirati lex specialisom za zaštićena područja, što je Zakon o zaštiti prirode. U najmanju ruku taj Zakon mora biti u mogućnosti propisati dodatne mjere zaštite, odnosno ograničenja u obavljanju ribolova. Nije prihvaćen Poštovani, Mehanizam predložen u ovom Zakonu usuglašen je tijekom rada Povjerenstva za izradu prijedloga teksta Zakona o morskom ribarstvu, a u čijem su radu sudjelovali i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U članku 12. stavku 1. definirane su mjere upravljanja biološkim bogatstvima mora, te se u točki 14. navodi: zaštićena područja i načine obavljanja ribolova u njima radi zaštite staništa, riba i drugih morskih organizama.
35 Josip Faričić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, dobro je ažurirati i dotjerivati sve akte koji reguliraju kompleksno područje morskog ribarstva. Pri tome je važno, uz ostalo, obuhvatiti sve dionike u morskom ribarstvu, imajući pri tome na umu da je to tradicijska aktivnost koja ima i svoju ekonomsku ali i složenu društvenu sastavnicu. Također, dobro je skrbiti o redu na moru i odgovornom odnosu prema krhkim marinskim ekosustavima. 1. Morsko ribarstvo je dio identiteta hrvatskoga primorskog, osobito otočnog prostora. Stoga je potrebno otvoriti zakonodavni diskurs toj činjenici koja nije u koliziji s neophodnom zaštitom morskih resursa. Posve je očito da se u ovom tekstu zakona kategorija maloga obalnog ribolova postupno ukida jer korisnici povlastice za obavljanje te aktivnosti mogu biti samo oni koji su bili ranije obuhvaćeni kategorijama gospodarskog ribolova i maloga ribolova za osobne potrebe. Što je s onima koji do sada nisu imali takve povlastice? Zar nam na otocima i u drugim priobalnim područjima, osobito onim seoskim, ne trebaju mladi, ujedno budući nositelja hrvatskoga primorskoga identiteta? Predlažem da se u čl. 23 definira kako za izdavanje povlastice za obavljanje maloga obalnog ribolova mogu aplicirati svi otočani i stanovnici kopnenih seoskih obalnih naselja, bez obzira na njihovu dob te raniju pripadnost u skupini onih koji su se ribolovom i marikulturom bavili profesionalno ili su ranije imali povlastice za mali ribolov. 2. Iz predloženih alata za korištenje u rekreacijskom i športskom ribolovu opet su izostale samice. Postoji li iti jedan relevantan znanstveni ili praktičan dokaz da je ranije dopuštenje za korištenje 10 samica na bilo koji način ugrožavalo riblji fond hrvatskoga dijela Jadrana? Zar se od 10 samica stvara problem koji potencijalne ribolovce dovodi u poziciju počinitelja prekršaja? Predlažem da se u čl. 30 zakona izrijekom sportskim i rekreacijskim ribolovcima dopusti korištenje samica (a da se zatim u pravilniku njihov broj po ribolovcu ograniči na optimalan broj). 3. Povlastice za mali obalni ribolov odnose se na konkretne fizičke osobe i njihove brodice. Potrebno je otvoriti mogućnost da korisnik te povlastice može promijeniti brodicu i na nju prebaciti povlasticu u onim slučajevima kada je evidentno da veličina brodice i pripadajućeg motora ne povećava mogućnost većega izlova. Posve je nelogično da se zaprječuje promjena brodice zbog njezine starosti, trošnosti ili sl. Što u morskom ribarstvu efektivno mijenja činjenica da je netko bio korisnik povlastice za mali obalni ribolov u brodici duljine 4,5 m i da je odlučio kupiti i koristiti brodicu duljine 5 m? Josip Faričić Nije prihvaćen Poštovani, Primjedbe koje se odnose na mali obalni ribolov nije moguće prihvatiti jer je mali obalni ribolov od strane EU prihvaćen kao gospodarska kategorija koja se omogućuje isključivo osobama koje su ostvarivale pravo na mali ribolov i umirovljenim ovlaštenicima povlastice za gospodarski ribolov i povlastice za uzgoj. Vezano za upotrebu samica u športskom i rekreacijskom ribolovu, smatramo da zbog načina upotrebe ovoga alata koji se ne može okarakterizirati kao šport ili rekreacija, ovaj alat nije dozvoljen u negospodarskom ribolovu. Ovlaštenik povlastice za mali obalni ribolov ima mogućnost promijeniti plovilo u povlastici, međutim zbog definiranog krovnog kapaciteta kojim smije raspolagati RH, novo plovilo ne smije imati veći GT ni kW, osim u slučaju kad je vrijednost GT-a između 0 i 1.
36 Stevo Žufić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, III. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA U ime porečkih malih obalnih ribara dajem primjedbe i dopune članka 23. Zakona kako slijedi Predlažem da se stavak (1) dopuni i da sada glasi: (1) Ovlaštenici povlastice za mali obalni ribolov mogu biti fizičke osobe: - nositelji odobrenja za kategoriju malog ribolova koji su ostvarili pravo na izdavanje povlastice za mali obalni ribolov temeljem svih prijašnjih propisa - umirovljene osobe koje su bile zaposlene kao ribari i koji imaju upisan određen radni staž u ribarstvu u radnoj knjižici i/ili potvrdu o beneficiranom stažu u ribarstvu - umirovljeni ovlaštenici povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i - umirovljeni nositelji dozvole za uzgoj ribe i drugih morskih organizama. Predlažem da se stavak (3) istoga članka Zakona dopuni i da sada glasi: (3) Broj povlastica za mali obalni ribolov izdan ovlaštenicima iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka u kalendarskoj godini je ograničen na 3500, te je novu povlasticu moguće izdati u slučaju prestanka važenja neke od izdanih povlastica u toj kategoriji samo do popunjenja tog broja. Povlastice se dodjeljuju radi ravnomjerne zaštite ribljeg fonda u ribolovnom moru te će se voditi računa o izdavanju povlastica po određenim kriterijima koji će zadovoljiti to načelo ravnomjerne zaštite ribljega fonda po županijima. Također predlažem da se stavak (4) članka 23. Zakona dopuni i da sada glasi: (4) Nova povlastica za mali obalni ribolov može se izdati na zahtjev samo osobama iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka neovisno o broju postojećih ovlaštenika povlastice za mali obalni ribolov u toj kategoriji pod sljedećim uvjetima: - umirovljenom ovlašteniku povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka u slučaju kad je na njegov zahtjev prestala važiti povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u svrhu dobivanja povlastice za mali obalni ribolov i to samo na plovilo koje je upisano u Registar ribarske flote - nositelji odobrenja za kategoriju malog ribolova koji su ostvarili pravo na izdavanje povlastice za mali obalni ribolov temeljem svih prijašnjih propisa - umirovljenicima koje su bile zaposlene kao ribari i koji imaju upisan određen radni staž u ribarstvu u radnoj knjižici i/ili potvrdu o beneficiranom stažu u ribarstvu - umirovljenom nositelju dozvole za uzgoj ribe i drugih morskih organizama iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka i to samo na plovilo koje je upisano u Registar ribarske flote. Obrazloženje: Intencija ovih dopuna je da se svima malim obalni ribarima koji su po prijašnjim propisima imali povlasticu (dozvolu) za malo obalno ribarstvo ili su bili zaposleni kao ribari i tradicionalno su vezani za more i ribarstvo. Ti ljudi su tradicionalno vezani za more i ribarstvo, većina od njih pokoljenjima i stoljećima i nepravedno bi bilo da takve osobe ostanu bez povrlastica za malo obalno ribarstvo a nema ih puno. Ti ljudi u svojim gradovima i naseljima uz more predstavljaju ribare i tradiciju ribarstva i to treba poštivati i prilikom podjele povlastica. Također intencija ovih primjedbi je da se povlastice jednim djelom ravnomjerno dodjeljuju po cijelom Jadranu po kriteriji ravnomjerne zaštite ribljega fonda jer je to i osnovna intencija ograničenog broja povlastica na 3500. Nije prihvatljivo da se na nekim manjim područjima zbog bodovnog sustava koji se odnosi na cijeli jadran dodijeli preveliki broj povlastica i time ugrozi riblji fond a da se na drugim područjima kao npr. u Istarskoj županiji dodijeli svega slovom i brojem 23 povlastice od ukupno 3500 povlastica. Vijećnik Gradskoga vijeća Grada Poreča Stevo Žufić tel. 0911 255 055 mail: zuf@adria-bonus.com Nije prihvaćen Poštovani, Razumijemo intenciju koja proizlazi iz ovoga prijedloga međutim moramo naglasiti da je Republika Hrvatska prilikom ulaska u članstvo Europske unije prijavila ukupni kapacitet plovila (u GT-u i kW-u) koji smije sudjelovati u gospodarskom ribolovu, što uključuje i mali obalni ribolov. Prema trenutnom zakonskom okviru kao i prema prijedlogu novoga Zakona pravo na mali obalni ribolov mogu ostvariti umirovljeni ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov čije se plovilo kojim namjeravaju obavljati ribolov nalazi u Registru flote, dakle plovilo čije kapacitet nakon odlaska u mirovinu nije prenesen na drugo plovilo. S obzirom da ribari zaposlenici nisu ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov, nemaju plovilo kojim raspolažu i koje se nalazi u Registru flote. Prije donošenja Pravilnika o malom obalnom ribolovu provedena je opširna javna rasprava o prijedlogu pravilnika. Kriteriji za uvrštenje bivših malih ribara na rang listu onih koji će ostvariti pravo na izdavanje povlastice i obavljanje malog obalnog ribolova su rezultat te rasprave. Rang lista sudionika je utvrđena sustavom bodovanja pri čemu je najveći broj bodova donosilo prebivalište na otocima i stupnju razvijenosti, ne nakon toga se određeni broj bodova odnosio na status (dob, socijalni status, invalidnost, branitelji, nezaposlenost i prihod).Sukladno kriterijima prednost je dana otočanima (kao i stanovnicima nerazvijenih obalnih općina i gradova), starijoj populaciji, nezaposlenima, invalidima te hrvatskim braniteljima neovisno o županiji kojoj pripadaju.
37 Matej Njavro PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Članak 31. Satavak 3. Dozvoliti također ulov glavonožaca i člankonošca u težini od maksimalno 5 kg ili ih ograničiti na broj komada. Samo ukidanje njiholov lova dovodi ribolovce u nezgodan položaj u slučaju da su željni jela od tog organizma. Svakome treba dozvoliti da ulovi i uživa u jelima hobotnice, sipe, lignje, hlapa, jastoga itd. Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju se komentari vezano za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.
38 Andrea Černjul PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Propisivanje razdoblja do kojeg se godišnja dozvola može nabaviti doprinijeti može samo smanjenju kupovine istih i povećanju ribolova bez posjedovanja iste te spriječiti kakav-takav priljev novčanih sredstava putem naplate prilikom izdavanja dozvola. Nadalje, svatko tko imalo poznaje podvodni ribolov može posvjedočiti kako se radi o selektivnom lovu te se nedorasle jedinke vrlo rijetko mogu pronaći među ulovom. Ukidanje lova pojedinih vrsti podvodnim ribolovcima je apsurd jer se s jedne strane vrši zabrana dok se s druge dozvoljava izlov svih jedinki - nedoraslih i doraslih. Ukoliko se već predlaže zabrana lova glavonožaca, neka se u tom slučaju ista provodi kod svih populacija ribolovaca - profesionalnih, sportskih, malih i sl. Situacija u kojoj se govori o lovu nedoraslih primjeraka rezultat je jedino neadekvatne kontrole na moru te se kvalitetnijim provođenjem nadzora uvelike može doprinijeti pridržavanju zakona i spriječiti nelegalan lov. Prihvaćen Poštovani, Ograničavanjem razdoblja mogućnosti kupnje rekreacijskih i športskih dozvola želi se smanjiti korištenje alata koji spadaju u posebne dozvole, kako bi se što je moguće više smanjio utjecaj na resurse. Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.
39 Jere Skračić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani Članka 31. stavak 3. ovog prijedloga zakona diskriminira podvodnog ribolovca prema ostalim sportskim ribolovcima, iako je poznata činjenica da je podvodni ribolov najselektivniji od svih vrsta ribolova jer ribolovac može direktno izabrati vrstu i veličinu ulova. Puno učinkovitija mjera za zaštitu glavonošaca pogotovo hobotnice bi bila uvođenje lovostaja u vrijeme mrijesta i odrediti najmanju veličinu ulovljenog primjerka. I dosadašnji zakon o morskom ribarstvu je relativno dobar, a najveći problem je bio njegovo neprovođenje na moru i lukama pogotovo u smislu prelova i najmanje veličine ulovljenih primjeraka. Nadalje rak rana hrvatskog ribarstva osim navedene slabe kontrole su veliki lobiji u gospodarskom ribarstvu koji kroje sudbinu ribarstva. Pa je tako između ostalog dopušten izlov brodovima plivaricama u kanalima unutarnjeg mora na svega 100 m od obale pa tako i nacionalnih parkova. Jačina svjetala tih istih plivarica je možda deseterostruko veća nego prije 10-15 godina, a to nitko ne kontrolira. Iz tog razloga plivarice ne samo da love sitnu plavu ribu nego nerjetko tone i tone razne bijele ribe (pretežno u mrijestu) i glavonožaca i time čine nenadoknadivu štetu priobalnim i onako krhkim eko sustavima. Zbog svega navedenoga je potrebno pod hitno zabraniti lov plivaricama u kanalima i 2 nm od obale. S poštovanjem Jere Skračić Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše. Vezano uz ribolov okružujućim mrežama plivaricama, podsjećamo kako je isti zabranjen na udaljenosti manjoj od 300m od obale, odnosno u područjima plićima od 50m ukoliko je ta dubina postignuta na manjoj udaljenosti od 300m od obale. Ribolov koji se obavlja suprotno ovom pravilu prema novom Zakonu smatra se prekršajem za koji se predviđa novčana kazna. Osim toga, novim Zakonom planirano je propisati i zabranu obavljanja gospodarskog ribolova alatima i/ili opremom protivno njihovoj namjeni pri čemu se Pravilnikom propisuje namjena, dok prekršajna odredba također propisuje novčanu kaznu. Nadalje, po pitanju regulacije ribolova plivaricom srdelarom u kanalima, podsjećamo kako se od 2015. godine provodi sustav zatvaranja kanala za ovaj tip ribolova plovilima većima od 12m tijekom razdoblja od 6 ili više mjeseci. Ovaj način regulacije i preusmjeravanja ribolovnog napora na otvoreno more planirano je provoditi i dalje sukladno znanstvenom savjetu. Što se tiče ograničenja snage rasvjetnih tijela, ona je trenutno Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova okružujućom mrežom plivaricom srdelarom ograničena na 16.000 W, a novim je Zakonom predviđena prekršajna odredba kojom će se sankcionirati ribolov uz pomoć opreme koja se koristi na nedozvoljen način.
40 DANIJEL KLANAC PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Članak 31, stavak 3 treba izmijeniti jer ne dopušta podvodnom ribolovcu s puškom lov niti sipu, niti hobotnicu niti rakove za što ne vidim nikakav valjani razlog dok je mnogim drugim ribolovnim alatima lov istih dozvoljen. Stoga predlažem da se lov podvodnom puškom ne ograniči samo na lov ribe. Htio bih još samo dodati kako dozvolu za sportski ribolov redovno kupujem, a kontrolu sam doživio samo jednom ili bolje reći niti jednom u zadnjih desetak godina koliko se bavim sp.ribolovom na moru, jer me ni tada nisu kontrolirali već samo onako usput pitali " ..., a imaš li dozvolu?" što smatram kao odlična prilika za svakoga tko želi ilegalno loviti i ubirati benefite od mora kojeg trebamo čuvati. Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.
41 Marko Bertolino PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Prijedlog izmjene: Članak 3 stavak 16. izmijeniti da glasi: športsko-rekreacijski ribolov je ribolov u svrhu športa i rekreacije koji se obavlja na temelju valjane dozvole za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova stavak 25 izbrisati Stavci 26. 27. i 28. postaju 25., 26. i 27. Članak 4. Dodati riječ "Održivo" na početku stavka, te stavak glasi: Održivo ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio ostalih razvojnih strategija. Članak 7. U članku 7. dodati stavak 3: Pravilnikom iz stavka 2 se ne mogu u zaštićenim dijelovima dozvolit alati koji su zabranjeni ovim zakonom, te pravilnik o svim skupinama mora voditi jednako računa. Članak 28. stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Dozvole mogu biti: a. godišnje dozvole koje vrijede za kalendarsku godinu. b. jednodnevne i višednevne dozvole. c. posebne dozvole: - za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima, koje se mogu izdati samo uz posjedovanje godišnje dozvole - za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode. (2) Cijene pojedinih kategorija dozvola iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka visinu naknade za posebnu dozvolu za ribolov u zaštićenim područjima u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode propisuje nadležna javna ustanova. Članak 29. izbaciti Članak 30, stavak 1 promijeniti: Alati i oprema za športski ribolov i rekreacijski ribolov Članak 30. (1) Ribolovcu je temeljem dozvole dopušteno korištenje udičarskih alata i to odmeta, kančenice, podvodne puške, panule i kuke za lov glavonožaca uz korištenje štapa ili bez njega, te je dopušteno sakupljanje morskih organizama: školjkaša, puževa i mnogočetinaša, a temeljem posebnih dozvola dopušten je ribolov samo onim alatima za koje je izdana posebna dozvola. Stavak 2 izbaciti, te stavak 3 postaje stavak 2 (2) Način uporabe, vrste, karakteristike i količinu te način označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u obavljanju športskog odnosno rekreacijskog ribolova na moru propisuje ministar pravilnikom. Članak 31. stavak 3 izbaciti Članak 33. promijeniti stavak 3 da glasi: (3) U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dopuštenih pet kilograma, a najviše se može uloviti 20 primjeraka ribe i morskih organizama. Dodati članak da se novci od sportsko-rekreacijskih dozvola dijele u nekom omjeru Savez HSŠRM i ministarstvo, recimo u omjeru 20% - 80%. Obrazloženje u otvorenoj formi i slikovito napisano: 1) Problemi a) u nas je standardni problem da je uvik neko drugi kriv. Pa su nam krivi Talijani, Marsovci, tj.svi osim nas samih za stanje na moru. Neki su krivi jer rade gluposti, a neki jer drže oči zatvorene b) Osim šta su nam drugi krivi, vrlo smo zavidni, što ću lako na jednostavnom primeru objasnit. Podvodni ribolov- oni "tuču" ribu i takve nebuloze se baziraju na objavljenim fotografija di se objave slike sa dobrim ulovom, a nitko ne objavljuje slike sa mokrim odijelom i pokislom facom, a takvih slika ima najviše c) Razdvajanje na Sportski i rekreativni ribolov je totalna glupost, u stvarnosti se radi izdvajanje podvodnog ribolova d) Nepostojanje planskog ograničavanja ribolova po zonama, a kako bi se obnavljao riblji fond i kako bi se lakše moglo kontrolirati e) Ne postojanje uopće ekonomske analize jer bolje imat dozvole ili nemat. Recimo, u Italiji se ne prodaju dozvole jer su oni zaključili kako je prihod od poreza veći benefit nego prihod od Dozvola f) Nema se jasnog cilja što država želi. Ako smo mi turirstička zemlja, onda bi oni morali poticat sportso-rekreativni ribolov. Netko će platit da ga se odvede na more, u stvarnosti se neće nalovit a novci će se vrtit. g) Nesposobnost države da kazni pojedince koji ne postupaju prema zakonu je prestrašna. Uvik se postavlja nekakva mantra nelojalne konkurencije, te kao sportsko-rekretaivni prodaju ribu restoranima. A di je inspekcija koja će u restoranima pobrojat račune za ribu, prekontrolirat ribu i ako postoji razlika lipo tražit da se opravda, a ako se ne može opravdat, onda nek lipo kazne dotične, a time će prekinut lanac. Ako jedni ne kupuju, drugi ne prodaju, to je osnov ponude i potražnje. 2) Prijedlozi: a) Objedinjavanje sportskog i rekreativnog ribolova, osim težine uvest i ograničenje na broj riba i organizama. npr 5 kg + primjerak ili maksimalno 20 primjeraka ribe i morskih organizama. Na ovaj način će se demotivirat i ograničit i lov na male primjerke koji nisu zaštićeni veličinom (recimo lignje) b) Uvođenje zona zabrane ribolova koje se izmjenjuju i traju po 2 ili 3 godine. Ali na neki pametan način, recimo Šoltu podijelimo na 4 zone, te se Sjevero –istok i Jugo-zapad stave u zaštitu, te se izmjnejju sa Jugo-istokom i Sjevero-zapadom. Po principu šahovske ploče se formiraju zone, te na taj način se omogućava lakša kontrola, a ujedno se omogućava dostupnost pozicija i stanovnicima. c) U Parkovima prirode, Nacionalnim parkovima dozvolit samo sportsko-rekreacijski ribolov, ali smanjit količinu na 3kg+primjerak za parkove prirode, te ograničenje na 10 primjeraka, a za nacionalne parkove stavit 2 kg + primjerak, te smanjit količinu na 6 primjeraka ribe i/ili morskih organizama dnevno. d) Zabranit korištenje plivarica za lov bijele ribe (zapasi komarču u mrijestu koji su postali svakodnevnica tijekom rujna, listopada i studenog u šibenskom akvatoriju) e) Provodit nadzor, te time obeshrabrit sve one koji misle izrugivat zakon Prihvaćen Poštovani, Odgovor na komentar nalazi se pod br. 6. u Općim odredbama.
42 Marsej Markovski PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31, stavak 3, u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu koji dozvoljava ulov isključivo ribe izrazito diskriminira podvodnog ribolovca kao sportskog ribolovca. Ova restrikcija se odnosi isključivo na podvodne ribolovce što znači da nije namijenjena očuvanju mora već diskriminaciji jedne skupine sportskih ribolovaca - u ovom slučaju podvodnih ribolovaca. Postojeći zakon koji regulira dnevni ulov 5 kg + 1 morski organizam je dobar zakon i nema ga potrebe mijenjati. Ono što je potrebno je provođenje postojećih zakona, veća kontrola na moru, a ne donošenje zakona na štetu jedne skupine sportskih ribolovaca. Ukoliko predlagatelj zakona smatra da je ugrožena određena vrsta riba, rakova, glavonošasca, školjaka … onda treba svim sudionicima ribolova zabraniti lov iste, naravno prije toga argumentirati zašto se isto zabranjuje. Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.
43 Scuba d.o.o. PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Naša tvrtka se bavi proizvodnjom i trgovinom ribolovne opreme. Veliki dio naših kupaca dolazi iz redova podvodnih ribolovaca. Ponukani najavljenim izmjenama zakona o morskom ribarstvu, kojima se u članku 31. točka 3 predlaže ribolov podvodnom puškom isključivo ribe, htjeli bi vam iznijeti naša viđenja o posljedicama koje bi nastale izmjenom postojećeg zakona. Logično je predvidjeti da će se ograničavanjem podvodnog ribolova smanjiti promet u trgovinama ribolovne opreme, što za sobom vuče manji priljev poreza državi i gubitak radnih mjesta u proizvodnim djelatnostima. Vjerujemo da predlagačima promjena to nije cilj. Kada pogledamo uloženo u opremu, vidi se da su podvodni ribolovci „izrazito veliki potrošači“ koji, da bi se bavili podvodnim ribolovom imaju nekoliko vrsta ronilačkih odijela ovisno o godišnjem dobu i temp. mora, imaju po nekoliko modela i dužina podvodnih pušaka ovisno o tipu i načinu lova, tu je velika količina popratne opreme i potrošnog materijala kao što su peraje, maske, noževi, disalice, torbe, utezi, pojasevi, čarapice, rukavice, plutače, niske, laštici, strijele, konopci, osti…itd. Velika većina posjeduje brze čamce opremljene skupom elektroničkom navigacijom, zatim uređajima za detekciju morskog dna itd., za transport čamaca koriste priključna vozila – trajlere, plaćaju registracije, pomorske dadžbine, osiguranja... Tu su i skupe dozvole, liječnički pregledi… Prilikom svakog odlaska u ribolov podvodni ribolovac troši velike količine goriva po punoj cijeni + cijene autocesta. Iz svega se da zaključiti da jedan prosječni podvodni ribolovac u opremu ima uloženo i konstantno ulaže toliko sredstava da bi cijeli život mogao kupovati najcjenjeniju ribu. Odnos davanja prosječnog podvodnog ribolovca i materijalne „koristi“ koju na kraju „izvuče“ od državnih morskih resursa je nesrazmjerna u korist državnog proračuna, a da ne govorimo o drugim aspektima i prednostima bavljenja podvodnim ribolovom u odnosu na npr. dokoličarenje, razne vrste ovisnosti i sl. O tim aspektima više se može saznati iz znanstvenog rada g. Šumana na linku: https://bib.irb.hr/datoteka/477627.uman_magisterij.pdf S druge strane, do sada nam nije poznato nikakvo znanstveno istraživanje na temelju kojega bi bile uvedene restrikcije određenoj skupini građana. Zbog svega navedenog tražimo da se zakon u dijelu koji regulira ribolov podvodnom puškom ne mijenja u odnosu na trenutno važeći. Nadamo se da su razmišljanja naših kolega, proizvođača opreme (ronilačka odijela i podvodne puške) a kojih u Hrvatskoj ima registriranih preko 10, istovjetna. SCUBA d.o.o. Perutović Filip Voditelj prodaje Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.
44 Mario Rumek PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Kao i većina mojih kolega podvodnih ribolovaca javljam Vam se temeljem neosnovanog, diskriminirajućeg i najvjerojatnije nekim interesnim skupinama potaknutog prijedloga u članku 31., točka (3) da se u ribolovu podvodnom puškom dozvoli samo ulov ribe, čime bi se zabranio ulov glavonožaca, školjkaša i velikih rakova. Da ne ponavljam sve što je već s njihove strane navedeno, sa čime se u potpunosti slažem, želio bih naglasiti dvije bitne stvari: Članak 1., točka (1), koji govori o SVRHI predloženog Zakona, kaže da se ovim Zakonom uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije, a kao što znamo, u svim europskim zemljama (koje imaju more) u podvodnom ribolovu dozvoljen je ulov riba, rakova, školjkaša i glavonožaca pa bi usvajanjem ovog članka odstupili od navedene Zajedničke ribarstvene politike Europske unije, s kojom se kao ovaj Zakon usklađuje. Nadalje, članak 5., koji govori o strateškoj važnosti i ciljevima, kaže da je jedan od ciljeva ribarstvene politike u Republici Hrvatskoj osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima. Ako se nekom znanstvenom studijom došlo do zaključka da su glavonošci, školjkaši i veliki rakovi ugrožene vrste onda je potrebno uvesti zabranu svim sudionicima u njihovom izlovu, a ne se ograničiti samo na sportske ribolovce podvodnom puškom koji u ukupnom izlovu sudjeluju sa daleko najmanjim postotkom a ujedno su i najselektivniji i mogu odlučiti što će uloviti, a što ne dok svi ostali alati, kad bi i željeli, to nisu u mogućnosti. Znači, usvajanjem predloženog članka 31., točke (3) odstupilo bi se od SVRHE, a ujedno se ne bi postigli niti CILJEVI ovog Zakona pa stoga smatram da se ista točka izbriše, odnosno da sve ostane kako je bilo regulirano i dosadašnjim Zakonom kojim je dozvoljen dnevni limit od 5kg + jedna jedinka morskih organizama, uz vraćanje lovostaja na određene vrste riba i uvođenjem minimalne mjere za ulov hobotnice. S ciljem osiguravanja održivog upravljanja prirodnim resursima potrebno je ne uvoditi ovakva nebulozna ograničenja potaknuta određenim interesnim skupinama već je potrebno provoditi Zakon i kažnjavati sve sudionike istoga bez iznimki, a prvenstveno mislim na te interesne skupine koje ujedno i rade najveću štetu na svima nama zajedničkom moru i ne razmišljaju što će biti sutra. S poštovanjem, Mario Rumek Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.
45 Ivica Pamuković PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, u prijedlogu novog Zakona o morskom ribarstvu Članak 31 stavak 3 navedeno je kako je dozvoljen samo ulov ribe - potpuno tendenciozno i diskriminirajuće. Kako je većina mojih kolega podvodnih ribolovaca prilično detaljno, a neki čak i stručno, razložila naše stavove, ja ih neću ponavljati, samo ću ispričati jednu životnu pričicu. 1. Priča Ante je 80-ogodišnjak, rođen na Premudi, odrastao u Rijeci, a već 50 godina živi kod Šibenika, čovik je od mora, baca vrše i lila na hobotnice. Gotovo svaki dan, kad ga sretnem, upitam ga za ulov. U pravilu uhvati po nekoliko hobotnica, a prosječna težina im je manja od pola kilograma. Kaže on: "Nisu velike, ali baciš ih na tavu i samo jednu sipu ili lignju da puste crnilo, da vidiš slasti..." Ja sam ove godine na tim istim terenima uhvatio dvije hobotnice, oko 2-3 kg, a u pravilu sam, gotovo svako ronjenje, viđao po 3-4 komada istih onih koje je moj sumještanin nosio kući. 2. Problem Sebičnost i neznanje. Očito treba ljudima posvjestiti da more nije neograničen resurs. To je često problem upravo kod lokalnog stanovništava starije populacije, a oni odgajaju i oblikuju nove naraštaje. 3. Korektivna radnja Glavonošci kao izrazito žilave životinje svakako mogu preživjeti, kada se utvrdi da su ispod neke minimalne zakonom propisane veličine (koja sada ne postoji), ako ih se vrati nazad u more. 4. Preventivna radnja Jedan dio sredstava od prodaje dozvola odvojiti u edukaciju, odnosno kao što je to bilo prije više godina, obavezno uz dozvolu priložiti i ovih par osnovnih crta zakona sa minimalnim veličinama i lovostajima po vrstama, ali ne samo za sportske već i uz sve ostale ribolovne alate. Za kraj, ne treba znatno mijenjati, nego provoditi postojeće zakone, ali strože, učestalije i bez iznimki za pojedince. Srdačan pozdrav, IvoP Prihvaćen Poštovani, Prihvaća se prijedlog te se članak 31.stavak 3. briše.
46 Udruga sportskih ribolovaca "4Dive" PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Putem udruge sportskih ribolovaca 4Dive, HSŠRM je u prošloj godini distribuirao 130 dozvola za sportski ribolov svojim članovima. Telefonskom sjednicom članova USR 4Dive održanom 03.02.2017. odlučeno je da ovim putem izrazimo nezadovoljstvo i uputimo primjedbu na prijedlog promjene zakona o morskom ribarstvu kojim se predlaže zabrana lova podvodnom puškom svega osim ribe. OBRAZLOŽENJE: Većina naših članova su podvodni ribolovci. Naš prosječni član ima 48 godina, roni do dubine od 10m i ima mogućnost zadržavanja daha do pola minute. Vjerujemo da su podaci i u ostalim udrugama sportskih ribolovaca slični. Većinu skromnog ulova kojeg naši članovi ostvaruju odnosi se na statične vrste koje obitavaju na morskom dnu među kojima se ponekad ulove sipa i hobotnica. Tražimo da se prijedlog u članku 31. točka 3 briše, te da zakon u segmentu koji regulira lov podvodnom puškom ostane na trenutno važećem, jer novi prijedlog podvodne ribolovce diskriminira i stavlja u neravnopravan položaj. Npr. apsurdno je da je imaocu iste dozvole omogućeno da s obale „na komad špaga i nogu od kokoše“ može uloviti hobotnicu dok istovremeno podvodni ribolovac to može samo promatrati. Također držimo da će, ukoliko navedeni diskriminatoran prijedlog prođe, dio zaljubljenika u podvodni ribolov odustati od kupnje dozvole, te će se na taj način smanjiti priljev sredstava HSŠRM-u a u konačnici i državnom proračunu. U ime članova USR 4Dive Mašće P. Tajnik Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.
47 Vedran Slijepčević PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, smatram da je članak 31. stavak 3. u novom prijedlogu loš iz razloga što ograničava ulov podvodnom puškom samo na ribu. Pojašnjenje: ukoliko se zabranom lova drugih organizama (glavonošci i rakovi) želi postići povećanje broja spomenutih organizama, ovu zabranu bi bilo smislenije primijeniti na gospodarskom ribolovu koji je puno manje selektivan i ima značajno veći utjecaj na fondove tih organizama. Podsjećam da je podvodna puška najselektivniji ribolovni alat. 5 kg ulova + 1 "kapitalac" (5 kg ulova postižu samo vrhunski podvodni ribolovci) podvodnom puškom ni u kom slučaju neće napraviti niti približan utjecaj na glavonošce i rakove prije svega zato jer su ti organizmi u pravilu usputna lovina, a njihov ulov ne predstavlja značajno zadiranje u njihove fondove. Srdačan pozdrav, Vedran Slijepčević, dr. med. vet. Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.
48 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 51. i čl. 52. jezično uskladiti uvjet i/ili Za obvezu VMS i e-očevidnika navedena je obveza za plovila neovisno o duljini „ukoliko podliježu obvezi izdavanja odobrenja iz čl.26.st.1. ovog Zakona i ukoliko raspolažu individualnom dopuštenom količinom ulova za neku vrstu. Nejasno je da li je to kumulativan uvjet ili pojedinačan? Ako je prema sadašnjem stanju, nije kumulativan uvjet, pa umjesto „i“ treba biti „ili“. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je riječ "i" u članku 51. stavku 2. i članku 52. stavku 2. zamijenjena riječju "ili".
49 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 36. – omogućiti i turistima sudjelovanje u ribolovu Kod ribolovnog turizma kojeg obavlja ribar ovlašten za gospodarski ribolov treba omogućiti sudjelovanje turista. Ribar će se po pravilima struke uvijek brinuti da to budu operacije i alati koje turist može koristiti, što će poboljšati i učiniti atraktivnijom uslugu. Sada je za to potrebno kupovati dodatno dnevne dozvole, što dosta poskupljuje uslugu, pa ona postaje nezanimljiva. Prihvaćen Poštovani, Ribolovni turizam spada u gospodarski oblik ribolova te ga smije obavljati ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru odnosno njegovi zaposlenici.
50 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE Uz čl. 3. t. 17. – uz definiciju ribara dodati i druge osobe koje po pravno dozvoljenoj osnovi sudjeluju u ribolovu, primjerice članovi obiteljskog domaćinstva (koji sukladno Zakonu o obrtu smiju pomagati bez zasnivanja radnog odnosa). Ovo je proširenje kruga osoba važno zbog dozvoljenih dužina mreža po ribaru. Prihvaćen Vaš se prijedlog prihvaća.
51 Nikola Magličić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Kao podvodni ribolovac i natjecatelj u podvodnom ribolovu osvrnuo bih se na čl. 31 st. 3 prijedloga Zakona o morskom ribarstvu. Takav prijedlog smatram u najmanju ruku diskriminirajućim. Bez ikakvih stručnih analiza pokušava se jednoj skupini zaljubljenika u more i podmorje uzeti pravo na tradicionalni način ribolova i prikupljanja morskih organizama ronjenjem na dah. Ne vidim razlog ograničavanja samo jednog alata (podvodna puška) kada je već odavno dokazano kako je podvodna puška najselektivniji alat u izlovu morskih organizama, a u ukupnom ostvarenom ulovu sudjeluje u najmanjem postotku (gotovo zanemarivom) naspram drugih alata. Ako se radi o ugroženosti jedne ili nekoliko vrsta onda se te vrste treba zaštititi potpunim lovostajem i zabraniti izlov svim alatima. Smatram kako je dosadašnji Zakon korektan. Limit od 5 kilograma plus jedan primjerak morskih organizama je sasvim korektan. Kako bi podvodni ribolovac uopće napredovao do takvog ulova potrebne su godine treninga i odricanja. Izuzetna psihofizička sprema te poznavanje mora i morskih organizama. Samim time jako mali broj podvodnih ribolovaca dolazi do maksimalnog dnevnog limita te dodatno ograničavanje ulova nema smisla. Prvi ulovi svakog podvodnog ribolovca početnika su svi morski organizmi osim ribe. Kao nacija koja je u svjetskom vrhu u natjecanjima već duži niz godina (čak i desetljećima) u podvodnom ribolovu trebali bi voditi računa o poticanju mladih natjecatelja, a ne uvođenjem dodatnih ograničenja podvodnim ribolovcima. Smatram kako ovaj prijedlog Zakona nema znanstvenih osnova i tražim njegovo brisanje te provođenje već postojećeg. Srdačan pozdrav, Nikola Magličić Prihvaćen Poštovani, Prijedlog vezan uz članak 31. se prihvaća te se odredba stavka 3. briše.
52 Hrvoje Hrvatin PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Prije svega potrebno je naglasiti kako nigdje nije vidljivo nekoliko stvari koje bi trebale prethoditi prijedlogu izmjene zakona. Prva je pojašnjenje predlagača o motivaciji i krajnjim ciljevima izmjena postojećeg zakona tj. što se izmjenama želi postići. Druga važna stavka je argumentacija prijedloga tj. temelj znanstvenog ili makar formalnog istraživanja zbog kojeg se prijedlog iznosi. Zakon koji je trenutno na snazi se bazira na ograničenjima broja pojedinih alata, količine ulova i periodima lovostaja na pojedine vrste. Pregledom prijedloga vidljivo je da članak 31. točka 3 diskriminira jednu skupinu ribolovaca bez utemeljene znanstvene argumentacije. Sva dosadašnja dostupna istraživanja instituta za ribarstvo te ostalih znanstvenih tijela na mediteranu govore o podvodnom ribolovu kao najselektivnijem obliku lova morskih organizama koji u ukupnom ostvarenom ulovu sudjeluje gotovo u zanemarivom postotku. Sadašnji oblik zakona dovoljno je rigorozan da podvodni ribolov i dalje zadrži parametre koje potvrđuju istraživanja. Ukoliko je motivacija predlagača izmjene zakona zaštita morskih organizama (iako o tome možemo samo nagađati) tada je apsurdno mjeru zaštite primjenjivati na skupini ribolovaca koja ostvaruje najmanji udio u ukupnom ulovu, a koju sadašnji zakon već dovoljno ograničava. Također prijedlog u članku 31. točka tri nedvojbeno diskriminira skupinu podvodnih ribolovaca u odnosu na ostale ribolovce što je iz svega navedenog neosnovano i neopravdano. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.
53 Robert Castellicchio PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Smatram da članak 31. točka 3. diskriminira podvodne ribolovce u odnosu na ostale kategorije i alate sportskog ribolova. Zakon koji je sad na snazi ne treba nikakve izmjene, jer kad bi se se taj zakon strože provodio sa učestalijim kontrolama na moru nadležnih organa,ne bi danas svjedočili ovoj devastaciji koju vidimo u moru. Ali opet za tu devastaciju i pustošenje mora krivi se sportskog i rekreativnog ribolovca,a okreće se pogled u drugu stranu kad profesionalci pokupe matična jata u mrijestu, ili kad se na ribarnicama prodaju ribe i morski organizmi ispod mjere bez straha da će ih itko sankcionirati. Ovom izmjenom Zakona neće se postići ništa dok se ne riješi problem krivolova i prerijetkog inspekcijskog nadzora na moru. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.
54 Teo Maksimović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Kao dugogodišnji zaljubljenik u more, u čl. 31. st.3. i čl. 32. st.1. smatram neprihvatljivim namjerno izjednačavanje podvodnih ribolovaca sa krivolovcima i ograničavanje ulova podvodnom puškom samo na ribu s obzirom da je podvodna puška najselektivniji ribolovni alat. Podvodni ribolovci NISU KRIVI za neprovođenje zakona i sustavno uništavanje ribljeg fonda kao što svaku jesen to ILEGALNO rade profesionalni ribari plivaricama uništavajući matična jata orade (Sparus aurata) i za to ne budu sankcionirani, u najmanju ruku oduzimanjem plovila. Inzistiram na HITNOJ ZAŠTITI RIBE U MRIJESTU i zabrani lova Orade plivaricama i sličnim alatima! Također bi ukazao na potrebu za konstantnim provođenjem kontrola na moru i kažnjavanjem prekršitelja zakona i krivolovaca, koja je u ovom trenutku nažalost gotovo jednaka nuli. Smatram da je stari zakon uglavnom dobro napisan i da je samo problem u njegovom NEPROVOĐENJU. Zamolio bih nadležne da mi odgovore što misle učiniti po pitanju (ne)provođenja zakona u praksi i kako misle stati na kraj devastatorima Jadrana? Kad se misli stati na kraj ribolovu u nacionalnim parkovima samo za odabrane? Ili dopustite lov svima ili ga svima zabranite i to provodite. Pun mi je kufer diskriminacije... Također bi zamolio gospodu iz HSSRM-a da mi odgovore gdje (osim u njihove džepove) ide novac od kupnje dozvola i članarina, te kad su zadnji put poribili more, što je predviđeno iz fonda od kupnje dozvola. Molim vodstvo HSSRM-a da ukoliko nije sposobno obnašati svoju funkciju da podnese ostavku. Hvala i pozdrav Teo Maksimović Prihvaćen Poštovani, Komentar vezan uz članak 31. se prihvaća te se odredba stavka 3. briše. Vezano pak uz komentar na temu ribolova orade u mrijestu, koristimo priliku istaknuti kako je u prijedlog Zakona o morskom ribarstvu uvrštena odredba kojom se propisuje zabrana obavljanja gospodarskog ribolova alatima i/ili opremom protivno njihovoj namjeni pri čemu se namjena može propisati Pravilnikom. Prekršajna odredba propisuje novčanu kaznu u slučaju korištenja alata suprotno njihovoj namjeni.
55 Dario Ladović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, kao podvodni ribolovac, osvrnut ću se na čl. 31. st.3. i čl. 32. st.1. prijedloga zakona o morskom ribarstvu. Kako vidimo povijest se ponavlja i određene interesne skupine ponovo pokušavaju udariti po podvodnim ribolovcima kao glavnim krivcima za izlovljeno more. Bez ikakvih stručnih analiza pokušava se jednoj skupini zaljubljanika u more i podmorje uzeti pravo na tradicijski način ribolova i prikupljanja morskih organizama ronjenjem na dah. Podvodnu pušku kao najselektivniji alat se pokušava ograničiti na ulov samo ribe, a velike rakove, sipe, lignje, hobotnice, školjke i drugo se valjda treba ostaviti batanjerima i drugim profesionalcima. Na žalost se opet pokazalo da nam je savez samo maćeha koja ne samo da ne želi zaštiti svoje članove nego štoviše visokopozicionirani članovi toga istoga saveza ovdje komentiraju i ispravljaju pravopisne greške prijedloga zakona bez da se osvrnu da diskriminirajuće članke istoga kojima se mnogobrojnom članstvu toga saveza oduzimaju građanska prava i tradicijske stečevine. Smatram da je ovo promašeni pokušaj borbe protiv malobrojnih pojedinaca krivolovaca koji ionako ne mare za zakone i dobro znaju kako sakriti sebe ili ulov pri svojim nečasnim radnjama. Smatram da je sadašnji važeći Zakon korektan, što se tiče dozvoljenih alata i količina ribe i drugih morskih organizama u sportskom i rekreativnom ribolovu te predlažem da ništa ne mijenjate već da se počme provoditi postojeći zakon i krene u svakodnevne kontrole svih prisutnih na moru počevši od profesionalnih ribara, preko malih ribara, panulaša, rekreativaca pa sve preko sportaša do turista koji krivolove po plažama. Također podržavam uvođenje zabrane ribolova za vrijeme mrijesta bijele ribe (zubatac, orada, brancin, šarag isl.) te ukazujem na nužnost zabrane i propisivanje strogih kazni (oduzimanje plovila i opreme) za ciljani lov orade u mrijestu plivaricama u jesen pod izlikom "slučajnog ulova” jer sami pogled na slike te ribe i tone i tone orade ulovljene u mrijestu je sramota nadležnog ministarstva koje je kao ministarstvo poljoprivrede očito nedoraslo da stane ribarskom lobiju na kraj. S poštovanjem, Dario Ladović Prihvaćen Poštovani, Vezano uz komentar na članak 31. stavak 3., isti se prihvaća te se navedeni stavak briše.
56 Domagoj Kojundzic PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Podvodni ribolov je najselektivniji ribolovni alat...nemojte ga bez argumentiranja ograničavat. Krivolova je bilo i bit će...nije problem u zakonu nego u kontrolama. Ukoliko je određena vrsta dokazano ugrožena zabranite lov svim kategorijama. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
57 Neno Kuvacic PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Postovani, vidimo da kao vise puta do sada, ponovo ide pokusaj prikazivanja podvodnih ribolovaca kao "krivaca" za evidentno izlovljeno more u svim pojasevima. Bez ikakvog znanstvenog rada, bez najmanje dokaza, pokusava se iskljuciti jedan alat koji je najselektivniji od svih dok se i dalje ne djeluje na alate masovnog izlova i ne sankcionira svakodnevno krsenje zakona na prodajnim mjestima i ribarnicama a Ribarski inspektor je nesto sta postoji samo na papiru . Nazalost, riba kazati ne moze ali da moze - kazala bi vam da joj je sasvim svejedno od kojeg alata je nastradala. Zato se duboko ne slazem sa ovim nacrtom u cl.31.3 koji nije tu zbog zastite ribe vec nekih drugih pobuda. Posljedicno, krsite clanke 38 do 43 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Gdje vas proces obvezuje da se postuju pravila i jednako tretirate komercijalni kao i sportski/rekreacijski ribolov na moru. Prisjetitie se note o dozvolama za rekreacijski ribolov za sve gradjane EU. Lijep pozdrav. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
58 Danijel Karlović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, kao podvodni ribolovac, osvrnut ću se prije svega na čl. 31. st.3. prijedloga zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog je posve diskriminirajući što se tiče podvodne puške kao alata, iako se iz studija o utjecaju podvodnog ribolova (doduše malobrojnih) provedenih na Mediteranu jasno vidi da ima minimalan utjecaj na okoliš i riblji fond. Podvodna puška je najselektivniji alat ribolova i kao takva ne predstavlja opasnost po okoliš pa se postavlja pitanje da li ste prilikom izrade ovog zakona uzeli u obzir neku studiju provedenu na Mediteranu ili u nas? Iz prijedloga se jasno može isčitati da niste pa se nameće pitanje zašto je takav prijedlog uvršten u novi zakon o morskom ribarstvu i kome je u interesu da takav prijedlog zakona prođe? Postojeći zakon već propisuje prekršajne i kaznene odredbe za nepridržavanje istog pa ne vidim razlog zašto dodatno ograničavati slobodu sportskim ribolovcima. Ukoliko se želi stat na kraj krivolovu, potrebne su učestalije i učinkovitije kontrole na moru. Ovako će krivolovci koji su organiziraniji od sportskog ribolovca i dalje gotovo pa nesmetano vršiti krivolov, dok će pojedini sportski ribolovci stradavati zbog ulova jednog ili dva primjerka glavonožaca ili rakova. Zbog gore navedenih razloga predlažem da se navedeni čl. 31. st. 3. briše iz prijedloga zakona . Pozdrav! Danijel Karlović Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
59 Andrej Simčić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31. stavak 3. je potpuno diskriminirajući i ne postoji niti jedan valjani razlog zbog kojega bi se istoga trebalo provesti. Prvi ulovi svakog podvodnog ribolovca su svi mogući organizmi osim riba, samim tim zakonom bi odvratili jako puno mladih podvodnih ribolovaca koji bi jednog dana možda stasali u nove reprezentativce. Podvodni ribolov je naša tradicija, desetljećima smo kontinuirano u svjetskom vrhu, a opet na domaćim natjecanjima natjecatelja je sve manje, na državno se šalju ljudi koji na međužupaniji nisu ostvarili ulov, samo da se popuni broj. Mislim da ako bi prošao zakon da podvodni ribolovci smiju loviti samo ribu, to bi bio posljedni čavao u lijesu te discipline. Tim zakonom biti će pogođeni svi pošteni ljudi koji su se do sada držali zakona, krivolovci će i dalje raditi po starome. Interesantno je kako savez ne komentira ništa vezano uz pokušaj diskriminacije dijela svojih članova, očito da se slaže sa istim, vjerojatno vođen nekim svojim osobnim interesima i korupcijom. Kada se samo sjetim da je taj isti savez pred par godina na svojim službenim kalendarima na kojima su bili recepti plodova mora imao i recept za prstace sve to zajedno postaje tragikomično. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.
60 Ivan Košuta PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, smatram da članak 31. točka 3. diskriminira podvodne ribolovce u odnosu na ostale kategorije i alate sportskog ribolova te tražim da se isti izostavi iz ovog prijedloga zakona. More je javno dobro, prema tome, po kojoj osnovi se nekima oduzima pravo na nešto, dok drugi koji su jednako platili istu dozvolu to isto pravo imaju? Postoji li neko istraživanje koje je pokazalo da je podvodna puška štetnija od drugih alata? Postoji li sličan zakon u nekoj drugoj državi EU, koji je pokazao dobre rezultate, pa se po uzoru na njega donosi ovaj zakon? Puška je daleko najselektivniji alat i kao takav smatram da manje šteti nego neke druge kategorije i tehnike u kojima je nemoguće unaprijed odrediti i ograničiti što će se uloviti, odnosno nije moguće na to direktno utjecati. Podvodni ribolov zasigurno zahtjeva najveći stupanj psihofizičke spreme od svih tehnika sportskog ribolova, puno treninga i odricanja da bi se došlo do znanja i iskustva, a i sposobnosti ostvariti ulov. Mali je broj podvodnih ribolovaca koji su na toj razini da konstantno mogu loviti tih maksimalnih 5 kilograma dozvoljenih zakonom i samim tim je utjecaj na morske organizme zanemariv. Sadašnji zakon koji dozvoljava 5 kg plus jedan organizam je sasvim u redu i nema potrebe mijenjati ga, već ga bolje provoditi. Uzalud i najstroži zakon ako nema kontrole koja će natjerati ljude da ga poštuju. Ako je cilj zaštita određenih vrsta morskih organizama, smatram da ograničavanje samo jednog alata nije ispravan način za to već bi trebalo uvesti ili lovostaje u određenom periodu godine, ili svim alatima trajno zabraniti lov određene vrste, dok se ne pokaže da se ta vrsta oporavila, te povisiti ili postaviti minimalne mjere za određene vrste ispod kojih se ne smiju loviti. Srdačan pozdrav, Ivan Košuta Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
61 Ivan Marinović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, molim Vas da u članaku 31. stavak 3. izbriše i vrati kako je bilo do sada! Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
62 Tomislav Knez PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Imam pitanja na prijedlog novog zakona o morskom ribarstvu a odnose se na članak 31. točka3. Zbog čega se stavlja podvodni ribolov u diskriminirajući položaj u odnosu na druge alate? U kojoj mediteranskoj zemlji je donesen ovakav zakon? Zašto jedan alat (podvodna puška) koji je najselektivniji alat je zalužio ovakav tretman? Kojom studijom se vodite time što ograničavate podvodnu pušku kao alat? Moj prijedlog je slijedeći, uvođenje lovostaja na glavošsce i/ili uvođenje minimalne lovne veličine. Povećanje lovne veličine za velike rakove te uvođenje ponovnog lovostaja za neke riblje vrste dok se mrijeste. Te promjene bi se odnosile i na gospodarski i na sportski ribolov. Također smatram da se stanje na moru (pod morem) može popravit isključivo većim inspekcijama jer samo pooštrenje zakona nema smisla kod onih koji ga ne poštuju jer ih nitko ne kontrolira. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
63 Ardena Bajlo PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU čl. 15. st. 4. tekst:"a koja mora biti stručno osposobljena za obavljanje gospodarskog ribolova " je suvišan jer je u pojmovniku pod 5. i 6. definiran pojam odgovorne osobe u smislu stručne osposobljenosti . članak 17. st. 3. al. 2. pojam "zaposleni djelatnik" nije smislen jer u relativnom smislu ne postoji "nezaposleni djelatnik" pa predlažem taj pojam zamijeniti pojmoj "zaposlenik". članak 19. u nazivu piše."prestanak važenja povlastice..." a u tekstu se navodi "ukidanje, ukinuti će se" i slično. mislim da bi zato naziv ovog članka biu "ukidanje povlastice...". naime prestanak važenja je širi pojam od ukidanja što implicira da bi u ovom članku trebalo propisati i još neke načine prestanka važenja osim ukidanja, a to nije slučaj u tekstu članka. . u stavku 2. bi iza "donosi rješenje " trebalo dodati "o ukdianju..". Identična je problematika i u člancima 24. i 38. članak 21. st. 3. bi trebalo jasnije odrediti na slijedeći način: " stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu koji provodi stručno povjerenstvo u sastavu od najmanje 3 člana. članak 22. st 6. trebalo bi u pojmovniku definirati ronilačku opremu jer tu spadaju i peraje, maska , i slično . članak 33 st. 1. u prvom retku dodati "ako su": stavak 4. umjesto "samo osobama" "osoba" čl. 36 st 2. umjesto riječi "operacijama # primjerenija je riječ "aktivnostima " čl 53 . preformulirati: " Radi provedbe sustava nadzora i praćenja aktivnosti ribarskih plovila i drugih subjekaa koji sudjeluju u ribarstvu te pružanja tehničke podrške korisnicima Ministarstvo osniva ribarski monitoring centar. Poslovi iz nadležnosti ribarskog monitoring centra obavljaju se 24 sata dnevno". u čl. 58 bi bilo dobro definirati na koju "opremu" se članak odnosi . čl. 71. u st 3. umjesto "rješava" napisati "odlučuje". u st 4.umjesto "drugostupanjskog tijela" treba napisati " Povjerenstva" jer je taj pojam upotrebljen prethodno u st 3. u st 5. u prvom retku iza riječi "za" treba dodati "odlučivanje o žalbama" čl. 74. možda riječ "znak " nije baš najsretnije rješenje za pojam koji bi trebala definirati, pa bi možda bilo bolje upotrijebiti"službena značka" čl 76. "vrijednost štete zamijeniti sa" visina štete" u st. 3. iza "vrijednost ulova" dodati:" koja odgovara visini nastale štete". čl. 77 stavak 1. pod toč. 2. riječ "poveze" je vjerojatno trebala biti "povezane" članak 88. tekst "1. lipnja 2017. godine " zamijeniti tekstom " 31. prosinca 2017. godine. Ovo zato što prema sadašnjem propisu godišnja dozvola može biti u prometu cijelu kalendarsku godinu, godina je već počela i prodaja se obavlja po sada važećim propisima pa je logično da se tako nastavi i do konca kalendarske godine. Prihvaćen Poštovana, Zahvaljujemo na Vašem doprinosu. Sve dostavljene primjedbe su prihvaćene.
64 Ardena Bajlo PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU članak 3. st. 1. toč 1. umjesto "jesu" ispravno bi bilo "su" Prihvaćen Poštovana, Dostavljena primjedba se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
65 HSSRM PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Članak 28. st. c) i d) Potrebno je dodati tekst u nastavku jer iz dosadašnjeg proizlazi da jednodnevne, višednevne i posebne dozvole mogu biti samo rekreacijske. c. jednodnevne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE i višednevne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE dozvole. d. posebne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE dozvole Članak 28. novi (3) ODNOS CIJENA ŠPORTSKIH I REKREACIJSKIH DOZVOLA MORA BITI NAJMANJE 1:2 Razlog razlike u cijeni leži u tome što će sada tržište biti otvoreno za sve koji žele kupiti godišnju dozvolu. Član udruge i Saveza nema samo beneficije već imaju obveze i doprinose, potiču i razvijaju sport i rekreaciju, vrše društveno korisne aktivnosti poput čišćenja mora i obale, rad sa mladima, vode evidencije o ulovu, razvijaju sportski turizam, troše novac na organizacije natjecanja, putovanja, smještaja… dakle doprinose na više načina. S druge strane rekreativci koji ne sudjeluju u nikakvim aktivnostima već iz mora samo uzimaju moraju platiti veću cijenu dozvole. Članak 29. st. (2) Godišnje dozvole se izdaju u razdoblju od 1. prosinca tekuće godine do 31. ožujka naredne godine. Članak 29. st.(3) Dozvole za športski ribolov na moru mogu se izdati samo članovima nacionalnih saveza za športski ribolov. -BRISATI jer je identičan tekst u članku 28.1. b). Ukoliko se odnosi na nacionalne saveze drugih zemalja smatramo da se već omogućavanjem kupnje godišnje dozvole smanjilo znatno opterećenje na strane državljane te bi trebali imati obvezu kupnje članske iskaznice kao i stanovništvo HR. Članak 29. st. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka SVE ŠPORTSKE dozvole za športski ribolov na moru prodaje Hrvatski savez za športski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: Savez) samo članovima Saveza, a posebne dozvole za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode prodaje nadležna javna ustanova. Posebne odredbe za LOV SA ALATIMA ZA LOV NA VELIKU RIBU Članak 32. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u rekreacijskom ribolovu na moru dopušten je ulov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke UZ ODOBRENU KVOTU. Članak 33. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ribe ulovljene za vrijeme natjecanja u športskom ribolovu, moraju biti označene odmah nakon obavljenog vaganja. OZNAČAVAJU SE NAKON ŠTO REZULTATI VAGANJA POSTAJU KONAČNI. Prihvaćen Poštovani, Zahvaljujemo na doprinosu. Odgovori na dostavljene prijedloge dani su kao odgovori na komentare koje je uputila Ardena Bajlo.
66 Igor Žokalj PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, 2. stavkom 31. članka propisuje se da pri ribolovu podvodnom puškom ribolovac mora biti označen prema posebnom propisu. Htio bih ukazati da postojeće rješenje po kojem ribolovac mora imati odgovarajuću signalnu bovu vezanu za dio tijela ili pojas s olovnicama nije dobro i u određenim situacijama može mu ugroziti život. Tomu svjedoče pogibije podvodnih ribolovaca kod Pule i na Pelješcu unatrag nekoliko godina zbog zaplitanja konopa o dno. Osim toga bovu vezanu s do 35m konopa vjetar ili morske struje udalje od ribolovca tako da postoji mogućnost da plovilo koje izbjegava bovu naleti na ribolovca. Tim više što ne postoji propis koji bi regulirao kako nautičar mora postupiti u takvom slučaju niti su predviđene kazne za one koji se namjerno, iz radoznalosti ili zlobe, pretjerano približavaju podvodnom ribolovcu označenom bovom. Smatram da ja bolje rješenje propisati maksimalnu udaljenost ribolovca od signalne bove, u skladu s praksom drugih mediteranskih zemalja. 3. stavkom 31. članka propisuje se da se podvodnom puškom može loviti samo riba, dakle isključuje se ulov glavonožaca (hobotnica, sipa,..) koju ribolovac može loviti drugim dalatima dozvoljenim u sportskom ribolovu. Smatram da je dosadašnje rješenje bilo pravednije jer podvodnom ribolovcu dopušta ono što je dopušteno i ostalim vlasnicima dozvole za sportski i rekracijski ribolov. S druge strane podržao bih, ukoliko je potrebno zaštiti određenu vrstu, zabranu ribolova koja bi bila adekvatno argumentirana i koja bi se odnosila na sve alate i sve kategorije ribara. 1. stavkom 33. članka propisano je označavanje ulova u sportskom i rekreacijskom ribolovu. Protivim se označavanju/sakaćenju ribe jer je to nepotrebno, nekorisno, ne rješava ništa te ni ne postoji u praksi drugih zemalja. Prodaja ribe „na crno“, krivolov, prelov, kršenje lovostaja itd. može se rješiti i po postojećem Zakonu. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog vezan za članak 31. stavak 2. ne spada u nadležnost ovoga ministarstva. Primjedba na članak 31. stavak 3. se uvažava te se odredba članka 31. stavka 3. briše. Označavanje ribe iz športskog i rekreacijskog ribolova predlaže se kako bi se uklonila prisutnost takve ribe na tržištu.
67 Udruga Biom PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, VI. MJERE PRAĆENJA ULOVA Članak 51. - Predlaže se da se VMS uređaj ugradi i u manja, odnosno u sva plovila koja obavljaju gospodarski ribolov u zaštićenim područjima kako bi postojao alat kojim bi se moglo nadzirati poštivanje ograničenja u zonama bez ribolova. Prihvaćen Poštovani, Odredbama članka 51. propisuje se obveza instalacije VMS uređaja na sva plovila bez obzira na njihovu duljinu ako podliježu obvezi izdavanja Odobrenja. Nažalost, opremanje svih plovila VMS uređajima bez obzira na duljinu nije izvedivo u praktičnom ni financijskom smislu.
68 Udruga Biom PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, II. NADLEŽNA TIJELA Članak 8., stavak 4. - Ne može se u Zakonu propisati da znanstvena istraživanja i monitoringe obavlja Institut za oceanografiju i ribarstvo, jer se time ograničava da i druge relevatne znanstvene i stručne institucije i organizacije provode istraživanja i monitoringe. Ako država želi imati stručno tijelo za ribarstvo koje bi provodilo stručne poslove iz područja ribarstva za potrebe Ministarstva (kao što npr. postoji u zaštiti okoliša i prirode, u prostornom planiranju i dr.), onda neka država i osnuje takvu institucij (zavod, agencij) kroz Zakon o morskom ribarstvu. Takvu stručnu instituciju, koja bi bila stručna podrška Ministarstvu bismo podržali, ali ne može se znanstveni institut staviti u službu Ministarstva i onda mu dati monopol kroz Zakon. Prihvaćen Poštovani, Prihvaća se izmjena izričaja u stavku 4. na način da će se za provedbu znanstvenih istraživanja koji nisu u sklopu nacionalnog plana prikupljanja podataka provoditi javni natječaj.
69 Aleksandar Kovačević - Pula PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, želim uložiti prigovor na diskriminirajuće ograničenje čl. 31. st. 3. namijenjeno sportskim ribolovcima koji se bave podvodnim ribolovom. Razočaran sam što uska interesna skupina koja lobira za to ograničenje ima tu privilegiju djelovanja u svrhu privatizacije mora koje je javno dobro svih građana Republike Hrvatske. Kao što su mnogi prije mene naveli, aktualni Zakon o morskom ribarstvu sasvim prikladno definira bavljenje podvodnim ribolovom i sve one koji taj Zakon ne poštuju ne smije se smatrati sportskim podvodnim ribolovcima već krivolovcima. Karika koja nedostaje u pokušajima uređenja ribolovnih napora kao i očuvanju morskih resursa jest kontrola na moru. Nedopustivo je da jedna županija ima samo 2 ribarska inspektora (mislim na Istarsku županiju) koje osobno na moru nisam susreo više od 10 godina. Razlozi su očiti, nedostatak sredstava za jaču kontrolu, a dio rješenja može i treba biti u povišenju iznosa kazni za prekršaje definirane Zakonom. Nadalje, razočaran sam nedostatkom podrške Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru i apeliram na bolji nadzor rada te institucije kojoj smo svi mi sportski ribolovci prisiljeni plaćati članarinu kako bi mogli kupovati ribolovne dozvole. Moj osobni dojam koji njihov rad ostavlja jest da taj savez služi isključivo za privatni interes nekih pojedinaca na njegovom čelu. Sasvim je neprirodno da jedna takva institucija ne štiti svoje članove od pokušaja diskriminacije navedenog u čl. 31 st. 3. Srdačan pozdrav! Aleksandar Kovačević Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba 31. stavka 3. briše.
70 ivan milišić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Podvodni sam ribolovac i to je jedini način ribolova koji prakticiram, stoga ću svoj komentar usmjeriti upravo prema dijelu Zakona kojim dira u navedenu kategoriju ribolova. Ponukan novim prijedlogom Zakona osjećam potrebu reagirati. Smatram da je navedeni prijedlog Zakona nepravedan prema podvodnom ribolovu i podvodnom ribolovcu. Moram primjetiti da Zakonodavac nigdje ne navodi ratio legis (razlog)ovakvom prijedlogu, za isti ne daje nikakvu argumentiranu (čitaj stručnu) podlogu. Takvim postupkom, postupkom nametanja ograničavajućeg (zabranjujućeg) zakona a bez argumenata za isti, mene onemogućava u kvalitetnom komentiranju istog, zbog čega komentator mora o razlozima nagađati. Međutim, iako razlozi za ovaj Prijedlog nisu dani, posljedice eventualnog stupanja na snagu ovakvog Zakona, za podvodnog ribolovca su izvjesne, a to je zabrana ulova bilo čega osim ribe. Na takvu katastrofalnu posljedicu učinka Zakona svaki podvodni ribolovac bi trebao reagirati te na takav prijedlog a priori neće pristati. Pretpostavljaući, da razlog ovakvog Prijedloga, leži u pogrešnom uvjerenju o tome, da, enormne količine ostalih morskih organizama, osim ribe, stradavaju od podvodne puške i podvodnog ribolovca, ne mogu ne skrenuti pažnju, da, u okvirima postojećih propisa, već postoje kvalitetna rješenja o ograničenjima količina i vrsta ulova u podvodnom ribolovu, koja se odnose, kako na ribu tako i na sve ostale morske organizme. Iz navedenog proizlazi da je osnovom podvodnog ribolova pritisak na “riblji fond” zanemariv. Međutim ukoliko Zakonodavac ovakvim prijedlogom obračunava s krivolovom smatram da se radi o potpuno pogrešnom, u konačnici nepravednom pristupu, a kao što sam uvodno naveo. Baš zbog toga, što u okvirima važećeg zakona postoje kvalitetna ograničenja, smatram, da zakonodavac mora, svoju snagu u kreiranju propisa, nužno usmjeriti na jačanje provedbe postojećih propisa, umjesto nametanja novih zabrana i ograničenja. U protivnom držim da sam zakonodavac šalje pogrešnu poruku, i to, izravnim priznanjem neposobnosti nadležnih državnih institucija u provedbu vlastitih propisa. Osim toga, nama kao građanima ne daje ikakvu sigurnost za budućnost, jer se logičkim nameće pitanje koja je zabrana slijedeća, ukoliko se, ni ovakav eventualni Prijedlog zakona ne bude stvarno provodio u praksi... Dakle, in concreto držim da članak 31.st.3 Prijedloga treba izostaviti u cijelosti iz Prijedloga. Također, držim da članak 33 Prijedloga zakona treba izostaviti, s izuzetkom stavka 3 kojim je regulirana maksimalna dopuštena količina dnevnog ulova. Posebno napominjem, da Zakonodavac napokon i nužno, mora percipirati distinkciju između, podvodnog ribolovca s jedne strane te krivolovca s druge strane. S jedne strane Podvodni ribolovac postupa u skladu s postojećim pozitivnim propisima, pridržavajući se pri tom ograničenja koja isti nameću, kako u pogledu vrsta tako i količina ulova. S druge strane krivolovac ne preza od ikakvih ograničenja niti od istih zazire te ih se niti ne pridržava. Pojam Podvodnog ribolovca s jedne i pojam krivolovca s druge strane ne idu nikako niti u približnu kategoriju, stoga je donošenje Zakona koji se, izgleda, očito donosi obzirom na krivolovca a na štetu podvodnog ribolovca, iz moje perspektive čini tragikomičnim. Tragikomičnim baš zato, što smatram da bi, po stupanju na snagu ovakvog prijedloga Zakona, isti proizvodio učinke isključivo u odnsou na kategoriju podvodnih ribolovaca, koji ionako postupaju sukladno propisima i ograničenjima koja im se istima nameću, dok bi kod one druge kategorije, on bio i ostao, mrtvo slovo na papiru, baš kao što im je to i postojeći propis. Ne želim biti penaliziran zbog tuđeg krivolova niti želim biti stigmatiziran zbog toga što sam podvodni ribolovac, ali ovakvim Prijedlogom zakona osjećam se upravo takvim. Ponavljam, podvodni sam ribolovac i kada se vratim iz mora, želim da osim u ribi, moja obitelj uživa i u crnom rižotu i u salati od hobotnice... Sa poštovanjem, Ivan Milišić Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.
71 Sveučilišni odjel za studije mora PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, II. NADLEŽNA TIJELA A priori definiranje ustanove za obavljanje aktivnosti iz članka 8. stavka 4., u ovom slučaju Instituta za oceanografiju i ribarstvo, ne osigurava ravnopravnost i jednakost znanstveno-istraživačkim odnosno znanstveno-nastavnim ustanovama u Republici Hrvatskoj pred ovakvim prijedlogom Zakona o morskom ribarstvu. U RH trenutno postoji više ustanova kompetentnih za obavljanje svih ili dijela aktivnosti navedenih u članku 8. stavku 4., a na ovaj način im se u startu onemogućava konkuriranje za njihovu provedbu te se jednoj ustanovi osigurava monopol nad spomenutim aktivnostima i znanstvenim istraživanjima. Pored toga, radi se o izrazito raznovrsnim aktivnostima te je nerealno očekivati da će ista institucija biti najkompetentnija u svim segmentima rada. Slijedom navedenog, smatramo da je omogućavanje prijave svim relevantnim znanstveno-istraživačkim odnosno znanstveno-nastavnim ustanovama u RH za sudjelovanjem u aktivnostima iz članka 8. stavka 4. prijedloga Zakona izrazito važno te predlažemo da se: - stavak 4. članka 8. izmijeni na sljedeći način: Prikupljanje bioloških podataka u okviru godišnjeg plana prikupljanja podataka iz stavka 6. ovoga članka, kao i monitoring potreban za procjenu učinaka svih ili pojedinih oblika ribolova na morski ekosustav te provedbu znanstvenih istraživanja potrebnih za prikupljanje podataka obavljaju znanstveno-istraživačke ili znanstveno-nastavne ustanove koje se bave ribarstvom u okviru svoje djelatnosti. Prihvaćen Poštovani, Prihvaća se izmjena izričaja u stavku 4. na način da će se za provedbu znanstvenih istraživanja koji nisu u sklopu nacionalnog plana prikupljanja podataka provoditi javni natječaj.
72 Ronald Kvarantan PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Vjerojatno ću ponavljati već napisano. Članak 31, 3 stavak 3 obog prijedloga zakona diskriminira podvodne ribolovce jer se samo njima ne dozvoljava ulov morskih organizama, koji su dozvojeni ostalim kategorijama ribolovaca. Mislim, da postojeći zakon koji limitira dnevni ulov sportskog ribolovca na 5 kg + 1 riba odnosno morski organizam je dobar i več samo primjena tog zakona uz češće kontrole bi donio svakako bolje rezultata u očuvanju fonda morskih organizama koje vjerojatno brinu zakonodavca. možemo samo nagađati, da zakonodavca brinu ulovi koji prelaze granice dozvoljenog odnosno ulovi koji su u podvodnom ribolovu napravljeni na nelegalni i nedozvoljen način. Zbog velikog broja krivolovaca ne smije zakonodavac ograničiti podvodne ribolovce koji love na legalan način, nego mora pojačati kontrole i striktnije primjenjivati postojeći zakon. Moj prijedlog je, da zakon u ovom dijelu koji govori o sportskom i podvodnom ribolovu ne mijenja jer je postojeći zakon dobar. s poštovanjem Ronald Kvarantan Prihvaćen Poštovani Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.
73 Krste Vrljevac PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani povodom prijedloga novog zakona o morskom ribarstvu članak 31 stavak 3 gdje se navodi da je dozvoljen ulov samo ribe podvodnom puškom smatram da je takvo formuliranje zakona krajnje diskriminirajuće prema sportskim ribolovcima. Dosadašnji zakon koji propisuje 5kg plus jedan organizam je sasvim u redu i ne vidim smisao ukidanju istog. Ako se sa novim zakonom pokušava zaštititi riblji fond mislim da je dovoljno učestalo provoditi kontrole kako na moru tako i na kopnu kako bi se stalo na kraj KRIVOLOVCIMA zbog kojih sportski ribolovci trpe štetu. Zaštita ribljeg fonda je moguća raznim metodama od no take zona, ponovnog uvođenja lovostaja itd. Ovakvom prijedlogom zakona stvara se pritisak na sportske ribolovce koji u datom trenutku može rezultirati mirnim prosvjedima kakvi su već viđeni 2010 god. zbog sličnih stvari. S poštovanjem Krste Vrljevac Prihvaćen Poštovani, Dostavljena primjedba se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
74 Vjekoslav Kozina PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, prije svega iskreno se nadam kako je cilj e-savjetovanja uistinu provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, a ne samo nužna forma. Pojedine odredbe ovog prijedloga zakona kao što je to slučaj i s važećim zakonom nikad se u praksi ne provode niti se nažalost prekršitelji sankcioniraju, što daje krivu sliku i motiv različitim interesnim skupinama da bez prethodne analize ulova, prekršaja ili prebrojavanja jedinki pojedine vrste, naprečac interveniraju u zakonske odredbe kako bi ojačali svoju poziciju ili profit. Mislim kako je naše more potrebno zaštiti i čuvati, uz stalno praćenje stanja pojedinih vrsta na dobrobit svih građana i naraštaja RH. Prijedlog čl. 31. st. 3. nije rezultat nakon provedene analize nego pojedinačna intervencija bez prethodne analize stanja. Ukoliko je potrebno pojedine vrste dodatno zaštiti, podvodni i sportski ribolovci biti će vjerujem prvi koji će u tome pomoći, i to se može napraviti bilo kroz određivanje minimalnih veličina i/ili lovostaja što će omogućiti oporavak ugroženih vrsta. Takve mjere obvezujuće su za sve skupine ribolovaca i za sve alate. Stvaranje negativne slike o podvodnim ribolovcima i uvođenjem zabrana kako je predloženo bez presedana je, ali nažalost i bez učinka dokle god je moguće iste morske organizme prekomjerno izlovljavati drugim alatima bez obzira na njihovu veličinu. U praksi to znači, da se u 1kg hobotinca kupljenih od ribara može naći i 3 do 4 jedinke, koje sam nikad ne bih lovio u podvodnom ribolovu jer su pojedinačne premale. Molio bih da se prije donošenja ovog zakona izvrše potrebne analize i da se potom propišu mjere koje će pomoći oporavku pojedinih vrsta ukoliko iz monitoringa proizlazi da je to potrebno s tim da provedba tih mjera kao što su propisivanje minimalne veličine jedinki i/ili lovostaj bude obvezujuća za sve skupine ribolovaca od profesionalnih, rekreacijskih, sportskih i podvodnih u jednakoj mjeri i na jednak način. S poštovanjem, VKozina Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.
75 Danijel Pizentic PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, u prijedlogu novog Zakona o morskom ribarstvu Članak 31 stavak 3 navedeno je da je dozvoljen samo ulov ribe - smatram da je to posve diskriminirajuće i podilazi se interesnim skupinama jer to nema nikakve veze sa očuvanjem ribljeg fonda. Lov glavonožaca (hobotnice, sipe i lignje), te velikih rakova (zabrana čl.32 st. 1) nema nikakve osnove da se zabrani samo lov podvodnom puškom, a da je svim drugim alatima dozvoljeno. Smatram, da ako treba ići na zaštitu ribljeg fonda trebalo bi u jednom periodu godine zabranit ribolov (lovostaji na određene riblje vrste) ili urediti ''NO TAKE ZONE'' (zone zabrane potpunog ribolova u Jadranu za sve ribolovne alate - kako za sportaše tako i za profesionalce). Po postojećem zakonu ulov morskih organizama je 5kg + jedan organizam je sasvim u redu. Svi oni koji vade nemilosrdno glavonošce u ogromnim količinama nisu sportski ribolovci nego su KRIVOLOVCI koje treba uloviti i sankcionirati, da im takve stvari više ne padaju napamet. Članak 29. St. 3 – izdavanje dozvola članovima nacionalnog saveza. Pretpostavka je da to znači da se mogu izdavati godišnje dozvole stranim državljanima. I to je dobro regulirano u prijašnjem zakonu. Godišnju dozvolu mogu kupiti samo osobe sa prebivalištem u RH. Državljani RH još uvijek ne mogu kupit godišnju dozvolu za sportski ribolov npr. u Sloveniji. Tako da i strani državljani ne bi trebali ni kod nas (zaštitimo naše more, da i naša djeca imaju za 30 godina šta vidjeti ili eventualno uloviti), ako ima prebivalište i plaća poreze u RH neka ima mogućnost kupnje godišnje dozvole, u drugom slučaju samo dnevne ili eventualno tjedne. DA REZIMIRAMO: - ostaviti lov glavonožaca i velikih rakova u sportskom ribolovu (ne diskriminirati pojedine skupine) – brisati ČLANAK 31 ST.3 i brisati iz ČLANKA 32. ST.1 dio rečenice ''lov velikih rakova'' - uvesti lovostaje na specifičnu vrstu ribe – podlanica, zubatac, brancin, sašag, gof – OČUVANJE RIBLJEG FONDA - uvesti minimalnu lovnu veličinu i za hobotnicu i ostale riblje vrste – OČUVANJE RIBLJEG FONDA - uvođenje ''NO TAKE ZONA'' po Jadranu i striktno kontroliranje istih – OČUVANJE RIBLJEG FONDA - godišnje dozvole isključivo osobama sa trajnim prebivalištem u RH (obveznici poreza u RH) – dodati u ČLANAK 28. ST.1. B sa prebivalištem u RH - dovođenje u red ribolov u nacionalnim parkovima (ako je nacionalni park zabraniti svima bez obzira bio sportaš, profesionalac ili mali ribar) – u najgorem slučaju neka NP budu ''NO TAKE ZONE'' i koga se tamo ulovi kaznena prijava – OČUVANJE RIBLJEG FONDA - zakoni nam nisu loši samo ih treba bolje provoditi LP Danijel Pizentić Prihvaćen Poštovani, Članak 31.3. se briše. Zabrana ribolova velikih rakova u športskom i rekreacijskom ribolovu se uvodi radi njihove zaštite koja je prijeko potrebna uzimajući u obzir stanje navedenog resursa. Članak 12. stavak 1. točka 15. je temelj za propisivanje područja s posebnim režimom upravljanja u koji spadaju i tzv. no-take zone.
76 Nikola Repajić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Javljam se, kao i većina podvodnih ribolovaca, u vezi članka 31, stavak 3. Smatram da su time podvodni ribolov diskriminrani u odnosu na ostale oblike ribolova. Mislim da je jedini učinkoviti sustava zaštite organizama, potpuna zabrana lova tih organizama svim alatima u periodu koji odredi struka. Podvodni ribolovci svojim ulovom glavonožaca predstavljaju manji dio ukupnog ulova istih ( oko 1 % ulova ribe otpada na sportski ribolov, dio kojega je i podvodni ribolov). Trenutni zakon koji je na snazi je dobar, smo se mora osigurati bolje provođenje istoga. Osoba koja ulovi više od 5 kg + 1 organizam nije sportski ribolovac nego krivolovac, ne predstavlja odraz velike većine sportskih ribolovaca koji poštuju propise, i treba ga se tretirati kao krivolovca, a ne sportskog ribolovca. Također bi se osvrnu na " slučajene ulove" oradi u mrijestu plivaricama. Kako je moguće da podvodni ribolovac napravi štetu moru prilikom lova jednog (1) glavonožca, a plivarice koje zapašu po desetke tona orade u periodu mrijesta ne rade štetu. Lijep pozdrav, Nikola Repajić Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavak 3. brisana.
77 Igor Banfić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31, stavak 3, u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu diskriminira podvodnog ribolovca kao sportskog ribolovca. Ova restrikcija se odnosi isključivo na podvodne ribolovce što znači da nije namijenjena očuvanju mora i vrste nego diskriminaciji jedne skupine sportskih ribolovaca. Postojeći zakon koji regulira dozvoljeni dnevni ulov je dobar zakon i nema ga potrebe mijenjati, već kvalitetnije i češće provoditi. Ukoliko se utvrdi da je određena vrsta ugrožena tada bi se mjerama poput lovostaja trebalo zabraniti lov te vrste koji bi vrijedio za sve načine lova i alate bez nepotrebne diskriminacije bilo koje skupine ribolovaca. Podvodna puška kao takva je najselektivniji ribolovni alat i smatram da bi se redovnim kontrolama i provođenjem postojećeg zakona koji regulira dozvoljeni dnevni ulov stalo na kraj onima koji taj alat zloupotrebljavaju bez nepotrebnog ograničavanja cijele skupine podvodnih ribolovaca sportaša. Prihvaćen Poštovani, prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.
78 WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, II. NADLEŽNA TIJELA Članak 8; Stavak 4: Navodi se izričito da Institut za oceanografiju i ribarstvo provodi prikupljanje podataka te provodi monitoringe za potrebe procjene učinaka ribolova na morski ekosustav. S obzirom da samo u RH postoji cijeli niz znanstvenih, stručnih i nevladinih organizacija koje provode monitoringe učinaka raznih aktivnosti na morski ekosustav, pa tako i ribolova, smatramo da je ova mjera protivna propisima tržišnog natjecanja, a na određeni način stavlja monopol i na znanstvena istraživanja. Nadalje, s obzirom da propisi iz područja zaštite prirode reguliraju monitoringe sastavnica okoliša, posebno u zaštićenim područjima gdje monitoring mogu provoditi i javne ustanove koje upravljaju istima, smatramo da je ovaj propis u koliziji sa propisima iz područja zaštite prirode. Prihvaćen Poštovani, Prihvaća se izmjena izričaja u stavku 4. na način da će se za provedbu znanstvenih istraživanja koji nisu u sklopu nacionalnog plana prikupljanja podataka provoditi javni natječaj.
79 Davorin Garilović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31, stavak 3, u prijedlogu novog „Zakon o morskom ribarstvu“ smatram vrlo diskriminirajućim, jer se pod izlikom zaštite određene vrste morskog organizma ograničava i diskriminira cijela jedna skupina sportskih ribolovaca, što je vidljivo prijedloga zakona. Opet se donosi zakon koji niti je potkrepljen znanstvenim istraživanjem niti je dobronamjeran. Ovaj prijedlog zakona ja na tragu zakona/odredbe kojom je ukinut lovostaj na šarga i zubaca. Mi smo valjda jedina država koja ukida lovostaje. Smatram kako je prijedlog ovog zakona pisan uz naputke određene skupine ribolovaca i interesnih skupina koja želi ograničiti, a u budućnosti možda i ukinuti sportski ribolov podvodnom puškom. Ono što je potrebno je provođenje postojećih zakona, te prije svega veća kontrola na moru. Osoba koja u lovu/ribolovu ne poštuje zakone nije lovac/ribolovac, on je krivolovac...a za takve već postoji zakon. Na kraj želim još jednom želim napomenuti, kao i mnogi prije mene, da je podvodna puška najselektivniji ribolovni alat i problem krivolova se neće riješiti ovim zakonom. Postojeći Zakon je dobar i samo ga treba provoditi. S poštovanjem, Davorin Garilović Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.
80 Tonči Ćurko PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31, stavak 3, u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu izrazito diskriminira podvodnog ribolovca kao sportskog ribolovca. Koliko vidim iz prijedloga zakona ova restrikcija se odnosi isključivo na podvodne ribolovce što znači da nije namijenjena očuvanju mora već diskriminaciji jedne skupine sportskih ribolovaca - u ovom slučaju podvodnih ribolovaca. Postojeći zakon koji regulira dnevni ulov 5 kg + 1 morski organizam je dobar zakon i nema ga potrebe mijenjati. Ono što je potrebno je provođenje postojećih zakona, veća kontrola na moru, a ne donošenje zakona na štetu jedne skupine sportskih ribolovaca. Ukoliko predlagatelj zakona smatra da je ugrožena određena vrsta riba, rakova, glavonošasca, školjaka … onda treba svim sudionicima ribolova zabraniti lov iste, naravno prije toga argumentirati zašto se isto zabranjuje. Na kraju ću isto kao i moji kolege spomenuti da je podvodna puška najselektivniji ribolovni alat. Nažalost postoje pojedinci/krivolovci koji rade štetu ali njih neće spriječiti nikakva promjena zakona već isključivo pojačana kontrola na moru. Tonči Ćurko Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.
81 Bojan Sariri PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Postovani Pročitavši ovaj prijedlog zakona nejasan mi je i cudan članak 31. stavak 3. Ovog prijedloga zakona,cemu restrikcije i na osnovu cega se takvo nesto predlaze?. Smatram ga potpuno diskriminirajucim. Ima vec mnogo restrikcija u podvodnom ribolovu koje su cudne i nikad nisu obrazlozene.Tjesim se da je ovo e-savjetovanje korak naprijed u rijesavanju upravo ovakvih cudnih i neutemeljenih prijedloga i da ce sto se tice ovog prijedloga sve ostati po starom zakonu koji je vise manje isti u svim EU clanicama. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.
82 Marko Butković PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, nije mi jasno što se želi postići čl. 31. st.3. novog prijedloga Zakona o morskom ribarstvu. Zašto ograničavati podvodne ribolovce, kao kategoriju sportskih ribolovaca, isključivo na ulov ribe, kada znamo da je podvodna puška najselektivniji alat, te kako takva zasigurno čini najmanju štetu za sve morske organizme. S obzirom da se ovim prijedlogom ista ograničenja ne propisuju za druge kategorije, kako sportskih tako i profesionalnih ribara, ocjenjujem da svrha ove odredbe nije zaštita morskih organizama već diskriminacija podvodnih ribolovaca koji spadaju u sportske ribolovce te na more odlaze isključivo iz hobija. Prema tome, smatram da je postojeći Zakon dobar, samo ga treba i provoditi. S poštovanjem, Marko. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.
83 Marin Komadina PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Smatram da Članak 31, stavak 3 u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu, za svoju osnovu ima diskriminatoran stav spram podvodnih ribolovaca u odnosu na sve druge korisnike sportske ribolovne dozvole. Također smatram da je u najmanju ruku čudno ako ne i zabrinjavajuće da se samo podvodnim ribolovcima zabranjuje i onemogućuje ulov koji je svim drugim ribolovcima i dalje dozvoljen, dakle nema govora o zaštiti okoliša / glavonošaca / školjkaša / rakova , jer samim time svi ostali alati za izlov spomenutih i dalje smiju obavljati izlov. Želio bih naglasiti kao i većina komentara ispred mene da samo i isljučivo podvodni ribolovci mogu i rade selekciju svoga ulova, za razliku od svih ostalih oblika ribolova koji su neselektivni. Spomenuti Članak mi djeluje kao da je napisan i sročen pod utjecajem nekih interesnih skupina kojima je zadnje na umu zaštita okoliša i morskih organizama. Nadalje , smatram da je aktualni zakon dovoljno dobro napisan što se tiče količina ribe i drugih morskih organizama u sportskom i rekreativnom ribolovu ali da njegova provedba nije ni izdaleka dovoljno dobra. Okoliš i morske organizme treba štititi ali prije svega od krivolova, prekomjernog izlova, korišenja nedozvoljenih alata i slično , no međutim to se sve može samo i isključivo učestaijim kontrolama na moru a nikako diskriminacijom jedne male populacije ribolovaca koji plaćaju dozvolu ( kao i svi ostali sportski ribolovci ) da bi se bavili svojim hobijem. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.
84 Dražen Rubeša PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Članak 31, stavak 3,u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu izrazito diskriminira podvodnog ribolovca kao sportskog riblovca prema ostalim, kako sportskim, tako i drugim ribolovcima/ribarima. Poznato je da je podvodni ribolov najselektivniji oblik ribolova i da sportski ribolov zauzima manje od 1% sveukupnog izlova morskih organizama godišnje, od toga podvodni ribolov sigurno manje od polovice, dakle radi se o izrazito malim postocima. Mislim da je postojeći Zakon dobar, 5 kg + 1 morski organizam je sasvim dostatna količina ulova za jednog sportskog ribolovca, a to su praktički 2 ili najviše 3 hobotnice, uzimajući u obzir da podvodni ribolovci NE love manje hobotnice od 1 kg ili 1,5 kg. Jasno mi je da nekim interesnim skupinama nije u interesu da si čovjek koji put vikendom sam ulovi (zdravi) ručak i ne kupi ga kod njega u trgovini, ali lijepo Vas molim da prije promjene zakona razmotrite kakva je situacija u ostalim mediteranskim zemljama, među koje, nadam se, i mi pripadamo. S poštovanjem, Dražen Rubeša Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.
85 Bojan Saftić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Osvrnuo bih se na čl, 31, st. 3. prijedloga zakona, koji stavlja u izrazito diskriminirajući položaj podvodnog ribolovca (podvodnu pušku) prema ostalim ribolovcima (drugim alatima). Zanima me razlog stavljanja podvodne puške u takav diskriminirajući odnos prema ostalim alatima budući da je podvodna puška prema istraživanjima koje su provele nake mediteranske zemlje spada u NAJSELEKTIVNIJI alat. Što je i logučno, budući da podvodni ribolovac isključivo odlučuje hoće li ili neće uloviti ribu ili drugi morski organizam dok ostali alati nemaju "moć odlučivanja". Je li možda u RH provedeno nekakvo istraživanje koje dokazuje suprotno ? ili se želi potpuno zaštititi glavonošci, školjkaši,...... za što mislim da je onda trebalo uvesti potpunu zabranu izlova spomenutih morskih organizama ili ih zaštititi od alata koji prema ISTRAŽIVANJU nanose najveće štete pojedinim vrstama, a ne ih štititi od NAJSELEKTIVNIJEG alata koji zasigurno donosi najmanje štete. Ovako mi se ovaj prijedlog doima kao da je dat od nekakvog lobija koji će "kao nešto stavit u Zakon vezano za zaštitu morskih organizama", da se javnosti "zamažu" oči, bez ikakvog istraživanja, zdrave logike i pameti. Smatram da je važeći Zakon korektan, što se tiče količina ribe i drugih morskih organizama u sportskom i rekreativnom ribolovu ! Također podržavam i ukazujem na nužnost zabrane i propisivanje strogih kazni za ciljani lov ("genocid") orade plivaricama u jesen pod izlikom "slučajnog ulova". S poštovanjem, Bojan Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća se te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
86 Ojdan Bjelić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Smatram da je članak 31. stavak 3. u novom prijedlogu loš iz razloga što previše ograničava. Mislim da je postojeći zakon stvarno dobar i da ga ne treba mjenjati i to iz prostog razloga što već sada ograničava ulov. Moj prijedlog je da se taj članak izbriše i vrati kako je bilo do sada. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. brisana.
87 Dean Linić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštvani, Prvo bih želio istaknuti da je podvodni ribolov u Hrvatskoj nešto više od samog ribolova, to je tradicija kao i u većini Merditeranskih zamalja. Članak 31. stavak 3. ovog prijedloga zakona diskriminira podvodne ribolovce koji su ujedno naj selektivniji ribolovci, i sam po sebi generalno ih proglašava štetočinama i krivolovcima, te će kao takav još pogoršati totalno krivu percepciju da su svi podvodni ribolovci štetočine. Podvodni ribolov je jedna plemenita i zahtjevna vještina kojom se na visokoj razini ne može svatko baviti jer iziskuje određene fizičke predispozicije i puno odricanja. Mislim da je postojeći zakon stvarno dobar i da ga ne treba mjenjati i to iz prostog razloga što već sada ograničava ulov na 5 kg + jedan kapitalni primjerak, a što u praksi znači jednu do dvije hobotnice i to bi bio taj maksimalno dozvoljeni ulov. Slažem se sa kolegama koji su prije komentirali da bi strože kontrole svih a ne samo podvodnih ribolovaca više pomogle očuvanju ribljeg fonda općenito. Hvala i lijepi pozdrav Dean Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana..
88 Victor Stinga Perusco PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, smatram da je članak 31. stavak 3. u novom prijedlogu loš odgovor na problem, želim skrenuti pažnju na to da krivolovci će nastaviti loviti glavonošce i ostale vrste s bilo kojim zakonom koji ce stupati na snagu. Ovaj prijedlog po meni nije dobar, trebala bi se staviti neka minimalna veličina za glavonošce i ostale organizme, uvesti lovostaj za organizme koji su pod utjecajem ribolovnog napora tokom mrijesta, te što je najvažnije pojačati kontrole na moru, u ribarnicama i restoranima sa strane policije i ribarskih inspektora, kako bi se kaznili krivolovci koji stvaraju veliku štetu morskom ekosustavu, uništavaju sliku sportskih ribića i podvodnih ribolovaca koji poštuju more i sve zakone a na kraju i ribare koji od toga žive i plačaju sve naknade. Victor Stinga Perusco Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.
89 Roko Gracin PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani! Stavkom (3) članka 31. novog prijedloga zakona sportski ribolovcima dodatno se ograničava ulov jer je dozvoljen samo ulov ribe što isključuje glavonošce kao i ulov školjkaša i rakova. Ako se ta mjera provodi zbog saznanja o neodrživom izlovu hobotnice (postoji li istraživanje koje to potkrepljuje?) onda se restriktivna mjera treba primijeniti na sve skupine koje se bave lovom hobotnice a najviše na one koje imaju najštetniji utjecaj. S obzirom da se ova mjera primjenjuje samo na lov podvodnom puškom koja je k tome najselektivniji alat među svim ribolovnim alatima, smatram da ovakav prijedlog nije na ničiju dugoročnu dobrobit već samo na štetu podvodnih ribolovaca što je diskriminirajuće i nedopustivo. Ja kao i veliki broj ribolovaca svjestan sam da je prevelik izlov hobotnice u najvećoj mjeri povezan sa lošim provođenjem postojećih zakona, kontrolom minimalne lovne veličine hobotnice tj. općenito krivolovom. S obzirom da je problem krivolova nerješiv zakonima već strožom kontrolom na moru, smatram ovu izmjenu zakona nepravednom. Također, htio bi skrenuti pažnju na tradicionalno ilegalno ponašanje određenih ribara plivaricama u listopadu i studenom, kada velika matična jata orada love sa mrežama plivaricama na način da je orada 90% ulova što je daleko preko dopuštenih 30% slučajnog ulova. Roko Gracin Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.
90 EKOLOŠKI POKRET PELJEŠCA PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE KOČARENJE U NERETVANSKOM KANALU I MALI OBALNI RIBOLOV Svjedoci smo da usprkos elektronskom nadzoru koča učestalo krivolove uneretvanskom kanalu zbog neprimjenive odluke o zabrani kočarenja na dubinama manjim od 50 metara. Zašto? Dubina od 50 i nešto više metara uvlači se u neretvanski kanal kao klin pa krivolovci to koriste kao izliku da kočare u neretvanskom kanalu. Još za vrijeme Austro Ugarske a na zahtjev Trpanjskih ribara tadašnja vlast zabranila je ribarima koji su čak posezali iz Italije da bi tu kočarili. Već tada je prepoznato da je taj akvatorij neretvanskog kanala zbog velikog priliva slatke vode iz rijeke Neretve mrijestilište za veliki broj ribljih i račjih vrsta. Zabranu kočarenja u neretvanskom kanalu održavala je i Jugoslavija da bi naša nova vlast u kojoj i Vi zaposlenici dugo participirate, sramatno ukinula zabranu i dopustila pustošenje podmorja. Uz to malim obalnim ribolovom regulirajući ga na sramotan i nama neprihvatljiv odnosno krimnalan način, prostituirajući nacionalni identitet i nacionalno blago za glasačku naklonost na zaprepaštenje mnogih pa i europskih izaslanika legalizirali krivolov i kreirali državnu pljačku neplaćanjem poreza!!! Ostaje da se pitamo na što ste još sve spremni vi i službe koje bi vas trebale pozvati na odgovornost. Ovim tražimo da se bezodgodno zabrana kočarenja u neretvanskom kanalu logički uspostavi na prvobitnoj crti Lovište ( Pelješac) - Sućuraj (Hvar) - Drvenik (kopno). A za kreatore Zakona malog obalnog ribolova da dadu otkaze i podnesu ostavke. Prihvaćen Poštovani, Minimalna dubina i udaljenost od obale za korištenje ribolovnih alata definirana je europskim zakonodavnim okvirom, točnije Mediteranskom Uredbom. U skladu s navedenom regulativom ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama zabranjen je na udaljenosti manjoj od 3 Nm od obale ili na dubini manjoj od 50 m, ukoliko se navedena dubina može postići na manjoj udaljenosti, s time da udaljenost ni u kom slučaju ne smije biti manja od 1,5 Nm od obale. Akvatorij ušća Neretve spada u posebno stanište te je time obavljanje ribolova povlačnom mrežom koćom zabranjeno u tom području. Iznimno radi prekopavanja morskog dna prekrivenog muljem i nanosom iz rijeke Neretve te pravilnog gospodarenja živim bogatstvima mora, ministar može raspisati javni natječaj u kojem će odrediti uvjete obavljanja ribolova uz naknadu pridnenim povlačnim alatima u akvatoriju Neretvanskog kanala. Odredbe vezane za mali obalni ribolov proizašle su iz argumentacije kojom se takav oblik ribolova "branio" pred europskim tijelima prilikom predpristupnih pregovora.
91 Marinko Lapov PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Priopćenje malih ribara Istarske županije na objavljenu listu dozvola za mali obalni ribolov S obzirom da je Republika Hrvatska u 2017. godini dodijelila 3500 povlastica za mali obalni ribolov, od toga samo 24 dozvola dodijeljeno je građanima iz Istarske županije ovim putem želimo Vam ukazat na nepošten odnos koje nadležno ministarstvo ima prema malim ribarima iz Istre. Naime, trenutno važeći sustav kriterija i bodovanja, utemeljen na odredbama Pravilnika iz 2015. godine o malom obalnom ribolovu, izrađenog od strane Ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave za ribarstvo, u prevelikoj se mjeri poziva na indeks razvijenosti jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojima žive mali ribari, a što samo po sebi direktno i suštinski ne određuje socijalni status ribara, te zato ne može biti okosnica pri određivanju prava na dodjelu povlastica. Mali ribari iz Istre su diskriminirani, a može se reći i kažnjeni samo zato što žive u županiji koja je gospodarski razvijena, te takav sustav bodovanja i izdavanja povlastica negira specifičnosti tradicije i dovodi do nejednakog razvoja različitih ribolovnih područja u Republici Hrvatskoj. S obzirom na gore navedeno predlažemo: - da se uvedu regionalne kvote sukladno kojima bi sve priobalne regije RH bile podjednako zastupljene u broju izdanih dozvola - da se sustavom bodovanja ujednači cijeli teritorij Republike Hrvatske te na taj način izbjeći stavljanja u nepovoljan položaj osobu slabijeg imovinskog statusa iz bogatije regije u odnosu na osobu iz siromašnije regije - da se godišnjim revizijom iznova utvrđuje imovinski status budući da je podložan promjenama, a utječe na sustav bodovanja - da se godišnjom revizijom utvrđuje mjesto prebivališta budući da je podložno promjenama, a utječe na sustav bodovanja (vikendaši se prijavljuju na otoke, dobivaju specifična prava, nakon čega iznova mijenjaju prebivalište) - da se u suradnji s Ministarstvom uprave i Matice umrlih na godišnji razini vrši revizija kako bi utvrdili da li je ovlaštenik povlastice preminuo U rješavanju naše problematike aktivno su se uključili Lokalni ured eurozastupnika Ivana Jakovčića, Klub zastupnika IDS-a u Saboru te predstavnici Istarske županije s nizom inicijativa prema državnim institucijama, ali i prema Europskoj komisiji te se ovim putem želimo i zahvaliti na razumijevanju i podršci. Mali obalni ribolov uvršten je kao dio tradicije i kulturne baštine u Registar Ministarstva kulture, stoga pozivamo Ministarstvo poljoprivrede te sve nadležne organe da prestanu svojim birokratskim smicalicama i iskrivljenim tumačenjem Ugovora o pristupanju EU da nam uskraćujete pravo da se bavimo ono čime smo se desetljećima bavili mi, naši očevi i djedovi jer time uništavate tradiciju naših predaka- ISTARSKIH RIBARA. U ime malih ribara Istarske županije, Marinko Lapov(098-197-1966) i Claudio Visinitin(091-543-3065) Prihvaćen Izmjene koje se predlažu u ovom komentaru predmet su pravilnika kojim se regulira mali obalni ribolov. Ističemo da su kriteriji koji su predloženi u važećem Pravilniku o malom obalnom ribolovu, a u konačnici i prihvaćeni rezultat argumenata kojima je RH branila mali ribolov u EK tijekom predpristupnih pregovora za ulazak u članstvo Europske unije. Prvenstveno se to odnosi na korištenje mreža stajaćica kod starije populacije na otocima kojima takav način ribolova predstavlja važan izvor prehrane, a socijalni status i udaljenost od većih gradova im ograničava pristup ribi iz drugih izvora. Dakle, prednost je dana otočanima (kao i stanovnicima nerazvijenih obalnih općina i gradova), starijoj populaciji, nezaposlenima, invalidima te hrvatskim braniteljima neovisno o županiji kojoj pripadaju. Također je potrebno istaknuti da broj nekadašnjih malih obalnih ribara nije bio ravnomjerno raspoređen po županijama, odnosno regijama te stoga korištenje takvog principa prilikom definiranja kriterija ni u kom slučaju ne bi bio objektivan. Nastavno na prijedlog uvođenja godišnje revizije u svrhu utvrđivanja imovinskog statusa ili mjesta prebivališta nažalost nismo u mogućnosti provesti zbog nepostojanja zajedničke platforme administrativnog sustava koja bi sadržavala takve podatke. Ministarstvo poljoprivrede od uvođenja kategorije malog obalnog ribolova, dakle od 2015. godine godišnju reviziju vrši temeljem informacija o preminulim osobama koja nam na zahtjev dostavlja Matica umrlih te će se takva praksa nastaviti provoditi i nadalje.
92 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Predloženi novi Zakon o morskom sigurno ne ide na ruku otočanima i priobalcima koji su imali ribarske povlastice (dozvole) za mali ribolov, a temeljem provedenog natječaja nisu dobili povlastice za novu gospodarsku kategoriju „obalni mali ribolov“ nego su dobili dozvole za rekreacijski ribolov. Također, imaoci povlastica za mali ribolov, a odustali su za novu povlasticu i uzeli dozvolu za rekreacijski ribolov jer nisu koristili mreže stajačice već alate koji spadaju u rekreacijski ribolov. Svi oni po novom predloženom Zakonu o morskom ribarstvu su zakinuti za korištenje nekih alata koji su do sada bili pod rekreacijskim ribolovom, a u novom prijedlogu spadaju u kategoriju dodatnog plaćanja za korištenje odgovarajućih alata. Tako po novom prijedlogu Zakona o morskom ribarstvu imaoci rekreacijskih dozvola morat će još dodatno platiti posebne dozvole. Prihvaćen Poštovani, Prijedlog novoga Zakona uvodi promjene u dijelu športskog i rekreacijskog ribolova. Naime novi Zakon predlaže uvođenje većeg broja posebnih dozvola (dozvole za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima i upotrebu umjetne rasvjete), a koje će biti dostupne isključivo uz posjedovanje godišnje dozvole. Naime, prilikom izrade prijedloga Zakona vodilo se načelom zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora imajući u vidu da će dostupnost godišnjih rekreacijskih dozvola svim osobama bez obzira na prebivalište povećati broj ribolovnih alata na moru što u konačnici može rezultirati povećanjem ribolovnog pritiska na priobalne resurse. Kako bi se izbjegla takva situacija, primijenjen je pristup uvođenja većeg broja posebnih dozvola. Što se tiče visina naknade za pojedine kategorije ribolova, biti će kao i do sada regulirane posebnim pravilnikom te će se kao i dosada voditi računa o posebnim kategorijama osoba s obzirom na starost i prebivalište. Također je planirano zadržati i sustav godišnjih dozvola za rekreacijski ribolov bez naknade (koje će uključivati i posebne dozvole), na koje je pravo ostvareno na temelju odobrenja za mali ribolov ili pak odustajanjem od povlastice za mali obalni ribolov.