Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 17. Izvorni tekst: B01 Obnova i rekonstrukcija prometnih površina i kolosijeka na terminalu za rasuti teret bazena Bakar - Podbok Postojeće prometne površine i kolosijeci na području terminala za rasute terete Podbok su dotrajale i zahtijevaju temeljitu obnovu. Obnova bi trebala uključivati i rekonstrukciju postojećih instalacija, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda sa lučkih površina, što je posebno važno zbog zaštite okoliša. CAPEX: 6,095 milijuna EUR Financiranje: CEF fondovi, vlastita sredstva Lučke uprave Rijeka ☒ - Uključeno u master plan luke ☒ - Studija izvedivosti je dovršena ☐ - SUO je dovršen ☐ - Projekt je dovršen ☐ - Financiranje je osigurano ☐ - Koncesijski ugovor je zaključen ☐ - Izgradnja je u tijeku ☐ - Izgradnja je dovršena 2018. Tekst koji se predlaže: B01 Rekonstrukcija i nadgradnja riječke lučke infrastrukture – bazen Bakar Postojeće prometne površine i kolosijeci na području terminala za rasute terete Podbok u bazenu Bakar su dotrajale i zahtijevaju temeljitu obnovu. Obnova uključuje rekonstrukciju i nadgradnju željezničke infrastrukture, rekonstrukciju postojećih instalacija, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda sa lučkih površina, što je posebno važno zbog zaštite okoliša. CAPEX: 6,095 milijuna EUR Financiranje: CEF fondovi, vlastita sredstva Lučke uprave Rijeka ☒ - Uključeno u master plan luke ☒ - Studija izvedivosti je dovršena ☐ - SUO je dovršen ☐ - Projekt je dovršen ☐ - Financiranje je osigurano ☐ - Koncesijski ugovor je zaključen ☐ - Izgradnja je u tijeku ☐ - Izgradnja je dovršena 2018. Prihvaćen Prihvaćeno.
2 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 16. Izvorni tekst: R05 Rekonstrukcija, prenamjena i uklanjanje skladišta zatvorenog tipa te izgradnja novih skladišta zatvorenog tipa u teretnoj luci – Riječki bazen Kako bi se povećali kapaciteti, učinkovitije iskoristio prostor i uvele nove lučke tehnologije predlaže se sljedeće: rekonstrukcija skladišta 7 s rekonstrukcijom prizemlja, rekonstrukcija frigo skladišta (skladište 9) i preinaka za drugu vrstu tereta, rušenje montažnog skladišta 13A i izgradnja novog skladišta za soju te izgradnja nadstrešnica između skladišta 18 - 19 i 20 - 22. Predloženi zahvati u skladu su sa važećim registrom zaštićenih kulturnih dobara. Neka od skladišta na području teretne luke su pod konzervatorskom zaštitom što onemogućava potpunu rekonstrukciju i razvoj teretne luke. Treba se ponovo razmotri potreba i nivo zaštite tih objekata. CAPEX: nepoznato Financiranje: Luka Rijeka d.d. ☐ - Uključeno u master plan luke ☐ - Studija izvedivosti je dovršena ☐ - SUO je dovršen ☐ - Projekt je dovršen ☒ - Financiranje je osigurano ☒ - Koncesijski ugovor je zaključen ☐ - Izgradnja je u tijeku ☐ - Izgradnja je dovršena Tekst koji se predlaže R05 Rekonstrukcija, prenamjena i uklanjanje skladišta zatvorenog tipa te izgradnja novih skladišta zatvorenog tipa u teretnoj luci – bazen Rijeka Kako bi se povećali kapaciteti, učinkovitije iskoristio prostor i uvele nove lučke tehnologije predlaže se sljedeće: rekonstrukcija skladišta 7 s rekonstrukcijom prizemlja, rekonstrukcija frigo skladišta (skladište 9) i preinaka za drugu vrstu tereta, rušenje montažnog skladišta 13A i izgradnja novog skladišta za soju. Predloženi zahvati u skladu su sa važećim registrom zaštićenih kulturnih dobara. Neka od skladišta na području teretne luke su pod konzervatorskom zaštitom što onemogućava potpunu rekonstrukciju i razvoj teretne luke. Treba se ponovo razmotri potreba i nivo zaštite tih objekata. CAPEX: nepoznato Financiranje: Luka Rijeka d.d. ☐ - Uključeno u master plan luke ☐ - Studija izvedivosti je dovršena ☐ - SUO je dovršen ☐ - Projekt je dovršen ☒ - Financiranje je osigurano ☒ - Koncesijski ugovor je zaključen ☐ - Izgradnja je u tijeku ☐ - Izgradnja je dovršena 2018. Prihvaćen Prihvaćeno.
3 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 15. Izvorni tekst: RO4 Obnova prometnih i skladišnih površina te kolosijeka u teretnoj luci - Riječki bazen Postojeća teretna luka u Riječkom bazenu proteže se od Zagrebačke obale (novi kontejnerski terminal) do putničke luke i uključuje sljedeća pristaništa: Praško pristanište, Budapeštansko pristanište, Bečko pristanište, Visinov gat, Orlandov gat, De Franceschijev gat. To je stari dio luke gdje su prometne i skladišne površine neadekvatne i nekompatibilne s modernom lučkom tehnologijom. Ovaj projekt uključuje rekonstrukciju postojećih instalacija, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za sve dijelove luke, što je posebno važno u pogledu zaštite okoliša. CAPEX: 26 milijuna EUR Financiranje: CEF fondovi, vlastita sredstva Lučke uprave Rijeka ☒ - Uključeno u master plan luke ☒ - Studija izvedivosti je dovršena ☐ - SUO je dovršen ☐ - Projekt je dovršen ☐ - Financiranje je osigurano ☐ - Koncesijski ugovor je zaključen ☐ - Izgradnja je u tijeku ☐ - Izgradnja je dovršena 2018. Tekst koji se predlaže/korigira: RO4 Rekonstrukcija i nadgradnja riječke lučke infrastrukture – bazen Rijeka Postojeća teretna luka u bazenu Rijeka proteže se od Zagrebačke obale (novi kontejnerski terminal) do putničke luke i uključuje sljedeća pristaništa: Praško pristanište, Budapeštansko pristanište, Bečko pristanište, Visinov gat, Orlandov gat, De Franceschijev gat. To je stari dio luke gdje su prometne i skladišne površine neadekvatne i nekompatibilne s modernom lučkom tehnologijom. Ovo je projekt za rekonstrukciju i nadgradnju željezničke infrastrukture u lučkom bazenu Rijeka i uključuje demontažu i uklanjanje postojeće infrastrukture, izgradnju novih kolničkih konstrukcija, staza lučkih dizalica, industrijskih kolosijeka, električne instalacije, vodoopskrbe te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za sve dijelove luke, što je posebno važno u pogledu zaštite okoliša. CAPEX: 33,848 milijuna EUR Financiranje: CEF fondovi, vlastita sredstva Lučke uprave Rijeka ☒ - Uključeno u master plan luke ☒ - Studija izvedivosti je dovršena ☐ - SUO je dovršen ☐ - Projekt je dovršen ☐ - Financiranje je osigurano ☐ - Koncesijski ugovor je zaključen ☐ - Izgradnja je u tijeku ☐ - Izgradnja je dovršena 2018. Prihvaćen Prihvaćeno.
4 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 14. Izvorni tekst: Obnova prometnih i skladišnih površina te kolosijeka u teretnoj luci - Riječki bazen Postojeća teretna luka u Riječkom bazenu proteže se od Zagrebačke obale (novi kontejnerski terminal) do putničke luke i uključuje sljedeća pristaništa: Praško pristanište, Budapeštansko pristanište, Bečko pristanište, Visinov gat, Orlandov gat, De Franceschijev gat. To je stari dio luke gdje su prometne i skladišne površine neadekvatne i nekompatibilne s modernom lučkom tehnologijom. Ovaj projekt uključuje rekonstrukciju postojećih instalacija, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za sve dijelove luke, što je posebno važno u pogledu zaštite okoliša. Tekst koji se predlaže: Rekonstrukcija i nadgradnja riječke lučke infrastrukture – bazen Rijeka Postojeća teretna luka u bazenu Rijeka proteže se od Zagrebačke obale (novi kontejnerski terminal) do putničke luke i uključuje sljedeća pristaništa: Praško pristanište, Budimpeštansko pristanište, Bečko pristanište, Visinov gat, Orlandov gat, De Franceschijev gat. To je stari dio luke gdje su prometne i skladišne površine neadekvatne i nekompatibilne s modernom lučkom tehnologijom. Ovaj projekt uključuje demontažu i uklanjanje postojeće infrastrukture, izgradnju novih kolničkih konstrukcija, staza lučkih dizalica, industrijskih kolosijeka, električne instalacije, vodoopskrbe te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za sve dijelove luke, što je posebno važno u pogledu zaštite okoliša. Prihvaćen Prihvaćeno.
5 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 13. Izvorni tekst: R00 Projekt Škrljevo Projektom suhe luke i skladišta Škrljevo dobit će se nova zatvorena skladišta natkrivanjem prostora između postojećih skladišnih prostora. Predviđeno je i novo natkriveno skladište za drvo i deponij za prazne kontejnere. Realizacija je planirana u tri faze (siječanj 2017., lipanj 2017., listopad 2017.), a primopredaja je predviđena za listopad 2017. Stoga će se učinak na promet osjetiti već tijekom 2017., a u potpunosti od 2018. godine nadalje, osobito za šumarske proizvode (drvo i papir). Budući da se teret može brzo transportirati s obale do Škrljeva, projekt će dovesti do stvaranja dovoljno dodatnih kapaciteta u Riječkom bazenu i za (trenutačno i buduće) poslovanje u području Goranin. Nadalje, zbog slabog potencijala postojećih skladišnih prostora u Riječkom bazenu (zaštićena baština, neprikladna skladišta i sl.) i slabih mogućnosti razvoja, izgradnja ovog skladišta nužna je kako bi se omogućio budući rast prometa u luci i doprinijelo prihodima lučke uprave u području pod koncesijom. CAPEX: 35 milijuna EUR Financiranje: Koncesionar ☒ - Uključeno u master plan luke ☒ - Studija izvedivosti je dovršena ☒ - SUO je dovršen ☒ - Projekt je dovršen ☒ - Financiranje je osigurano ☒ - Koncesijski ugovor je zaključen ☒ - Izgradnja je u tijeku ☐ - Izgradnja je dovršena 2017. Tekst koji se predlaže: R00 Projekt pozadinskog lučkog terminala Škrljevo Projektom suhe luke i skladišta Škrljevo dobit će se nova zatvorena skladišta natkrivanjem prostora između postojećih skladišnih prostora. Predviđeno je i novo natkriveno skladište za drvo i deponij za prazne kontejnere. Realizacija je planirana u tri faze (siječanj 2017., lipanj 2017., listopad 2017.), a primopredaja je predviđena za listopad 2017. Stoga će se učinak na promet osjetiti već tijekom 2017., a u potpunosti od 2018. godine nadalje, osobito za šumarske proizvode (drvo i papir). Budući da se teret može brzo transportirati s obale do Škrljeva, projekt će dovesti do stvaranja dovoljno dodatnih kapaciteta za terminal za generalni teret u bazenu Rijeka, terminal na obali Goranin u bazenu Bakar, za postojeći kontejnerski terminal Jadranska vrata i budući kontejnerski terminal Zagrebačka obala. Nadalje, zbog slabog potencijala postojećih skladišnih prostora u bazenu Rijeka (zaštićena industrijska baština, neprikladna skladišta i sl.) i slabih mogućnosti razvoja, izgradnja ovog skladišta nužna je kako bi se omogućio budući rast prometa u luci i doprinijelo prihodima svih dionika. CAPEX: 35 milijuna EUR Financiranje: Koncesionar ☒ - Uključeno u master plan luke ☒ - Studija izvedivosti je dovršena ☒ - SUO je dovršen ☒ - Projekt je dovršen ☒ - Financiranje je osigurano ☒ -Koncesijski ugovor je zaključen ☒ - Izgradnja je u tijeku ☐ - Izgradnja je dovršena 2017. Prihvaćen Prihvaćeno.
6 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 12. Izvorni tekst: • Odnos grad-luka : Luka Rijeka se povijesno razvila unutar granica gradskog centra i još je uvijek usko povezana s njim. Unutar razdoblja koje se razmatra ovim Nacionalnim planom razvoja (do 2030. godine), luka Rijeka će i dalje biti smještena u bazenima Rijeke, Raše, Bakra i Omišlja, barem do isteka koncesija za ta područja (2042. godine). Složen odnos grad-luka između Grada Rijeke i luke apelira na lučku upravu, Gradsko vijeće i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da pronađu alternativu za lokaciju Riječkog bazena nakon 2042. godine. Preporuka je da se počne s planiranjem preseljenja luke do 2025. godine. Tekst koji se predlaže: Odnos grad-luka : Luka Rijeka se povijesno razvila unutar granica gradskog centra i još je uvijek usko povezana s njim. Unutar razdoblja koje se razmatra ovim Nacionalnim planom razvoja (do 2030. godine), luka Rijeka će i dalje biti smještena u bazenima Rijeka, Raša, Bakar i Omišalj, barem do isteka koncesija za ta područja (2042. godine). Složen odnos grad-luka između Grada Rijeke i luke apelira na lučku upravu, gradsku upravu, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvo kulture da pronađu alternativu za lokaciju Riječkog bazena nakon 2042. godine. Preporuka je da se počne s planiranjem preseljenja luke do 2025. godine te da se iznađe rješenje problematike starih lučkih skladišta koja predstavljaju zaštićenu industrijsku baštinu Republike Hrvatske, a koja svojom konstrukcijom nisu adekvatna za suvremene lučke manipulacije i predstavljaju ograničavajući faktor za kapacitete u prekrcaju generalnih tereta, te općenito daljnji razvoj luke Rijeka tijekom važećeg koncesijskog razdoblja (2042. god.). Prihvaćen Prihvaćeno.
7 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 11. Izvorni tekst: Ostalo automobili - I konačno, postoji potreba za obnovom željezničke infrastrukture na dijelu između Raše i granice sa Slovenijom. - Kako bi se iskoristio maksimalan potencijal, istarski dio željezničke mreže treba spojiti s hrvatskom kopnenom željezničkom infrastrukturom, kako bi se Raša izravno povezala s mađarskim i slovenskim proizvođačima automobila. Tekst koji se predlaže/ korekcija: Ostalo automobili - I konačno, postoji potreba za obnovom željezničke infrastrukture na dijelu između Raše i granice sa Slovenijom. - Kako bi se iskoristio maksimalan potencijal, istarski dio željezničke mreže treba spojiti s hrvatskom kopnenom željezničkom infrastrukturom, kako bi se Raša izravno povezala s mađarskim i slovačkim proizvođačima automobila. Prihvaćen Prihvaćeno.
8 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 10. NASLOV: Suhi teret : mijenja se u : Rasuti teret Prihvaćen Prihvaćeno.
9 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 9. Izvorni tekst: Lučka uprava Rijeka od 2012. ostvaruje stalan porast u poslovnim prihodima. Povećanje sa 62 na 84 milijuna kuna uvelike se može pripisati povećanim prihodima od prodaje i novom ugovoru o koncesiji između lučke uprave i luke Rijeka, glavnog koncesionara. Tekst koji se predlaže: Lučka uprava Rijeka od 2012. ostvaruje stalan porast u poslovnim prihodima. Povećanje sa 62 na 84 milijuna kuna uvelike se može pripisati povećanim prihodima od prodaje i novom ugovoru o koncesiji između lučke uprave i Luke Rijeka d.d., glavnog koncesionara. Prihvaćen Prihvaćeno.
10 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 8. Izvorni tekst: Trenutačno se glavna ograničenja kapaciteta vezana uz te terminale tiču objekata za skladištenje i čuvanje generalnog tereta u Riječkom bazenu. Tekst koji se predlaže: Trenutačno se glavna ograničenja kapaciteta vezana uz te terminale tiču objekata za skladištenje i čuvanje generalnog tereta u bazenu Rijeka. Na tom prostoru nalaze se stara lučka skladišta koja predstavljaju zaštićenu industrijsku baštinu Republike Hrvatske. Ova skladišta svojom konstrukcijom nisu adekvatna za suvremene lučke manipulacije što predstavlja ograničavajući faktor za kapacitete u prekrcaju generalnih tereta, te općenito daljnji razvoj luke Rijeka. Preporuča se provesti novu interdisciplinarnu stručnu analizu svih dionika, a osobito Ministarstva kulture i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture kako bi se došlo do optimalnog kompromisa između zahtjeva konzervatora za zaštitom industrijske baštine i stvarnih potreba luke Rijeka i prometnog pravca za prostorom, skladišnim kapacitetima i razvojem. Prihvaćen Prihvaćeno.
11 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 7. Izvorni tekst: Kontejnerski promet od 2006. godine pokazuje stopu sveukupnog rasta od gotovo 9%, uz ukupni promet od 200.000 TEU u 2015. godini. Tekst koji se predlaže: Promet kontejnera (maritime throughput) izraženo u TEU jedinicama iznosio je 161.883 TEU u 2015. godini, te 177.401 TEU u 2016. godini. Prihvaćen Prihvaćeno.
12 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 6. Izvorni tekst: Aktivnosti - S obzirom na to da je Luka Rijeka u procesu uključivanja u Baltičko-jadranski koridor, željeznička pruga od Rijeke prema zapadu, odnosno prema Sloveniji, također bi trebala biti jedan od prioriteta. Neke od mogućnosti su: obnova i modernizacija postojeće željezničke pruge Rijeka – Šapjane – državna granica (Slovenija) – Pivka ili izgradnja nove željezničke pruge kroz Istru. Te su opcije analizirane kao dio projekta ADB Multiplatform (Jadran – Dunav – Crno more) (financiranog iz bespovratnih sredstava Europske unije iz programa SEE) i utvrđeno je da je potrebno modernizirati i izgraditi željezničke pruge kako bi sjeverne jadranske luke bile povezane s tim TEN-T koridorima. Tekst koji se predlaže: S obzirom na to da je luka Rijeka u procesu uključivanja u Baltičko-jadranski koridor, modernizacija željezničke pruge od Rijeke prema zapadu, odnosno prema Sloveniji koja ju povezuje s ovim koridorom trebala bi biti jedan od prioriteta. Na Baltičko-jadranskom koridoru „leži" tradicionalno važan tzv. „zapadni" prometni pravac luke Rijeka prema austrijskom i srednjeeuropskom tržištu. Poveznica je željeznička pruga na dionici Rijeka - Šapjane - Pivka duga 55 km. Za luku Rijeka ona je danas „usko grlo“ zbog različitih dopuštenih opterećenja, onog od 22,5 t/o od Rijeke do Šapjana, i onog od 20,0 t/o od Šapjana do Pivke na slovenskom dijelu pruge. To umanjuje konkurentnost ovog pravca i luke Rijeka te je modernizacija kojom će se dopušteno opterećenje na slovenskom dijelu izjednačiti s onim na hrvatskom dijelu dionice nužna. U ovom dijelu važno je naglasiti i potrebu obnove željezničke infrastrukture na dionici luka Raša/terminal Bršica – Lupoglav – Prešnica (SLO) koja ovaj lučki bazen povezuje s Mediteranskim i Baltičko-jadranskim koridorom. Zbog postojećeg stanja pruga nije u funkciji što znatno umanjuje konkurentnost postojećeg terminala za stoku u Bršici (jedinog stočnog terminala u Republici Hrvatskoj) i dovodi u pitanje isplativost planiranih razvojnih projekata u tom lučkom bazenu (RO-RO i terminal za automobile). Prihvaćen Prihvaćeno.
13 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 5. Izvorni tekst: • Nedavno je Europski parlament raspravljao o namjeri uključivanja Luke Rijeka u Baltičko-jadranski TENT-T koridor. To bi moglo povećati šanse za unapređenjem infrastrukture koje će povećati konkurentnost Rijeke u pružanju usluga Austriji i jugu Njemačke. Tekst koji se predlaže: U listopadu 2016. godine Europski parlament je donio Rezoluciju o uključenju luke Rijeka u Baltičko-jadranski TEN-T koridor. Inicijativu za uključenje luke Rijeka u ovaj koridor pokrenula je Luka Rijeka d.d. i obratila se hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu (Radoš/Jakovčić). Rezolucija Europskog parlamenta A8-0282/2016, u članku 60. glasi, citat: „Highlights that the northern Adriatic ports must strengthen their cooperation through regional coordination for the common promotion of traffic flows for maritime trade in the North Adriatic and to fully integrate the Italian ports with those of Slovenia (Koper) and Croatia (Rijeka); calls on the Commission, in this regard, to include the port of Rijeka in the Baltic-Adriatic corridor in order to enable the full transport connection of northern Adriatic sea ports towards Central Europe and the Baltic Sea.“ Ova činjenica predstavlja podlogu za aktivnu politiku Vlade RH prema Europskoj komisiji za izmjenu Uredbe br. EU 1315/2013 o koridorima TEN-T-u i formalno uključenje luke Rijeka u Baltičko-jadranski koridor. Prihvaćen Prihvaćeno (dodano u SWOT).
14 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 4. Izvorni tekst: Kako bi se smanjilo zagušenje Riječkog bazena i stvorio dodatni skladišni prostor također je izgrađen pozadinski terminal Škrljevo. Tekst koji se predlaže: Postojeći pozadinski lučki terminal (suha luka) Škrljevo izgrađen je 1978. godine. U novi projekt modernizacije i izgradnje novih skladišnih kapaciteta terminala Škrljevo krenulo se zbog nedostatka adekvatnih skladišnih kapaciteta za generalni teret u bazenu Rijeka. Po završetku projekta pozadinski lučki terminal Škrljevo će predstavljati zaokruženu poslovnu cjelinu koja će biti u funkcionalnoj vezi sa terminalom za generalni teret u bazenu Rijeka, sa terminalom na obali Goranin u bazenu Bakar, postojećim kontejnerskim terminalom Jadranska vrata i budućim kontejnerskim terminalom Zagrebačka obala. Prihvaćen Prihvaćeno.
15 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 3. Izvorni tekst: Obnova objekata bazena Raša : U zastarjelim objektima luke bazena Raša prvenstveno se rukovalo drvom, šljunkom i stokom. Luku treba modernizirati kako bi se održala njezina konkuretnost. Potrebno je definirati detalje i ispitati izvedivost projekta. Tekst koji se predlaže: NASLOV: Obnova objekata bazena Raša U lučkom bazenu Raša i na terminalu Bršica nužno je obnoviti postojeću infrastrukturu i skladišni prostor Štalije, te operativnu obalu prenamijeniti u RO-RO rampu. Također, nužno je obnoviti željezničku infrastrukturu između lučkog bazena Raša do granice sa Slovenijom, odnosno željezničku prugu Raša – Lupoglav – slovenska granica kako bi se po isteku postojećih koncesija, nakon 2021. godine, terminal prenamijenio za prekrcaj automobila i RO-RO tereta. Prihvaćen Prihvaćeno.
16 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 2. Izvorni tekst: Transformacija područja Goranin u operativno područje luke : Nakon što se obala Goranin proglasi pomorskim dobrom, potrebno je izgraditi novo pristanište na koje će se prenijeti dio aktivnosti. Potrebno je definirati detalje i ispitati izvedivost i isplativost samog projekta. Tekst koji se predlaže: NASLOV: Transformacija područja uz obalu Goranin u operativno područje luke Obala Goranin u lučkom bazenu Bakar je pomorsko dobro na kojem koncesiju ima Luka Rijeka d.d. Neposredno uz obalu Goranin nalazi se područje na kojem se nalazila bivša koksara za koje je potrebno riješiti imovinsko pravne odnose i proglasiti ga pomorskim dobrom. Nakon toga je potrebno produžiti postojeću obalu Goranin te na novoformirano cjelovito lučko područje od cca 150.000 m2 prenijeti dio aktivnosti (terminal za drvo) iz drugih lučkih bazena. Prihvaćen Prihvaćeno.
17 Luka Rijeka d.d. Nacionalni plan razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku Komentar 1. Izvorni tekst: Obnova prometnih i skladišnih površina u Riječkom i Bakarskom bazenu : Preuredit će se stara skladišta i instalacije, pri čemu će se uvesti instalacije za odvodnju i obradu otpadnih voda. Očekuje se financiranje projekta iz sredstava Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Tekst koji se predlaže: NASLOV: Obnova prometnih i skladišnih površina u lučkim bazenima Rijeka i Bakar Ovdje se radi o dva projekta za rekonstrukciju i nadgradnju željezničke infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar. Projekti obuhvaćaju kompletnu zamjenu postojeće željezničke infrastrukture novom infrastrukturom u lučkim bazenima Rijeka i Bakar. Oba projekta uključuju demontažu i uklanjanje postojeće infrastrukture, izgradnju novih kolničkih i manipulativnih površina, staza lučkih dizalica, industrijskih kolosijeka, te sustav odvodnje, vodoopskrbe i električne instalacije. Prijavljeni su na treći poziv i očekuje se odobrenje financiranja projekata iz sredstava Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Prihvaćen Prihvaćeno.
18 Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije 8.3Plan razvoja, 8.3.1Projekti i plan provedbe Primjedba s grafičkim prilogom Prostor luke Batahovina II. (DB1) i u produžetku planirane operativne obale za lokalne trgovačke vezove (DB3) potrebno je fizički razdvojiti s obzirom da se na njihovom kontaktu nalaze dva ljetnikovca (Kaboga i Stay) kulturna baština izuzetne vrijednosti uz to i obnovljeni i u funkciji kulturnih djelatnosti. Planirana luka Batahovina II. i lokalni trgovački vezovi na ovom području imat će veliki utjecaj na ova dva izuzetno vrijedna kulturna dobra što nije dovoljno jasno prezentirano u Strateškoj studiji, a u kartografskom prikazu luke Dubrovnik je zanemareno te je operativna obala kao dio luke smještena ispred ovih ljetnikovaca. Potrebno je naglasiti ovu činjenicu i korigirati dužinu operativne obale sukladno grafičkom prikazu. Područje luke Batahovina II. završiti na početku zaštićenog područja, a područje operativne obale lokalnih trgovačkih vezova početi na kraju zaštićenog područja ljetnikovaca. Potrebno je područje do mora ispred ljetnikovaca urediti kao trg na lučkom području bez mogućnosti vezivanja većih brodova i zaklanjanja pogleda na i iz ljetnikovaca čime bi se ideja o zaštićenom području ispoštovala. (Grafički prilog na kojem je vidljiv ovaj prijedlog dostavit ćemo vam na e-mail adresu igor.radic@pomorstvo.hr) Prihvaćen Prihvaćeno (ispravljeno).
19 Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije 7Ploče, 7.2Status i ciljevi luke Ploče Luku Ploče potrebno je uvrstiti u projekte „Morskih autocesta“ (motorways of the sea ports) između hrvatskih i talijanskih jadranskih luka. Kako se Hrvatska nalazi na autocesti mora jugoistočne Europe koja spaja Jadransko more s Jonskim morem i IstočnIm Sredozemljem bilo bi potrebno da se Hrvatska uključi u ovu autocestu mora na koju se mogu povezati luka Ploče kao luka za međunarodni teretni promet. Teretna luka Ploče je početno/završna točka koridora koji povezuje Baltik s Jadranom i služi i drugim zemljama kao izlazno/ulazna luka. Lučka uprava Ploče i Luka Ploče imaju zajedničke aktivnosti s javnim institucijama i gospodarskim subjektima iz Italije što je rezultiralo i određenim zajedničkim projektima u okviru INTERREG i IPA ADRIATIC. U svim tim projektima prepoznata je važnost geostrateškog položaja luke Ploče kao i njenih perspektiva, te se ukazivalo na nužnost povezivanja talijanskih luka i luke Ploče putem redovne pomorske linije za teretni/putnički promet. Zbog toga ideja o uspostavi autoceste mora izmedu Ankone i Ploča ima puno opravdanje jer bi se time uspostavila najlogičnija intermodalna veza iz smjera Italije prema državama Srednje Europe. Prihvaćen Prihvaćeno (dodano u SWOT, i kao Prijedlog br.10).
20 Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije 8Dubrovnik, 8.2Status i ciljevi luke Dubrovnik Luku Dubrovnik potrebno je uvrstiti u projekte „Morskih autocesta“ (motorways of the sea ports) između hrvatskih i talijanskih jadranskih luka. Kako se Hrvatska nalazi na autocesti mora jugoistočne Europe koja spaja Jadransko more s Jonskim morem i Istočnim Sredozemljem bilo bi potrebno da se Hrvatska uključi u ovu autocestu mora na koju se može povezati luka Dubrovnik kao luka za međunarodni putnički promet. Dubrovnik kao luka za putnički promet, koja spada u najveće mediteranske kruzing luke turizma, mogla bl prihvaćati i trajekte koji bi preuzeli dio cestovnog međunarodnog putničkog prometa. Prihvaćen Prihvaćeno (dodano u SWOT, i kao Prijedlog br.10).
21 Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije 8Dubrovnik, 8.2Status i ciljevi luke Dubrovnik Potrebno je dati luci Dubrovnik, koja se tretira prvenstveno kao luka kruzing turizma, veći značaj kao luci za domaći i međunarodni putnički promet. U tablici 8.1. Ciljevi luke Dubrovnik za različite vrste prometa stoji: Luka Dubrovnik nastavit će sa svojom funkcijom javnog prijevoza za otoke Mljet, Šipan, Lopud i Koločep. Nadalje, domaći izletnički brodovi bit će važan dio diverzifikacije dubrovačkog turističkog portfelja. U odnosu na lokalni putnički promet potrebno je osim prometa između Dubrovnika i otoka Mljeta, Šipana, Lopuda i Koločepa uključiti promet između Dubrovnika i otoka Korčule i Lastova uvođenjem stalne brzobrodske linije. Vezano za domaći putnički promet potrebno je za luku Dubrovnik uključiti i promet sa Splitom i Rijekom uvođenjem stalne udužobalne brze trajektne linije. Nije prihvaćen Mišljenje nije uvaženo obzirom da bi se detaljnija analiza obalnog linijskog pomorskog prometa trebala raditi planovima nižeg reda te kao takva nije obrađivana u ovom dokumentu.