Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o konačnom prijedlogu Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Ured Pučke pravobraniteljice KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU U čl. 2. Konačnog prijedloga Zakona stoji kako se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/54/EU Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. godine o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika, međutim u Tezama o sadržaju propisa i Prethodnoj procjeni za Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti to se prenošenje ne obrazlaže, niti se uopće spominje, pa za zainteresiranu javnost ostaje nejasno kako je prenošenje predmetne Direktive uopće provedeno. Iz Prethodne procjene također proizlazi kako Konačnim prijedlogom Zakona valja poboljšati odredbe koje će poticati prostornu i profesionalnu pokretljivost te da je cilj istoga uvođenje naknade troškova prijevoza, selidbe i subvencije stanarine za stručnu i visokokvalificiranu radnu snagu koja prihvati zaposlenje izvan mjesta prebivališta u slabije gospodarski razvijenijim i naseljenim područjima i otocima gdje je izražen deficit stručne radne snage. Međutim, iz teksta Konačnog prijedloga Zakona nije razvidno što je promijenjeno u odnosu na važeći Zakon, a da se radi o odredbama koje za svrhu imaju upravo postizanje prethodno navedenog cilja, pogotovo s obzirom da Konačni prijedlog Zakona ne sadrži obrazloženje pojedinih promjena. Propisivanjem izričite odredbe u čl. 36. st. 3. Konačnog prijedloga Zakona da se u postupku dodjeljivanja potpora za zapošljavanje i obrazovanje u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja ne primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09), nastoji se izbjeći mogućnost da sudovi odlučuju drugačije. Predloženi članak suprotan je i sudskoj praksi, ali i preporuci danoj Ministarstvu rada i mirovinskog sustava još u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2014. godinu. Naime, i dalje smatramo kako bi se o korštenju mjera aktivne politike zapošljavanja trebalo odlučivati upravnim aktom i tako osigurati nezaposlenim osobama učinkovita kontrola zakonitosti odluka nadležnih tijela Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posebice stoga što su iste velikim dijelom diskrecione kada se radi o odobravanju korištenja mjera aktivne politike zapošljavanje. Nezaposlene osobe koje su se obraćale pučkoj pravobraniteljici nerijetko su ukazivale na probleme oko pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja bitnog za odobravanje korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja (npr. ostvaren staž mirovinskog osiguranja u zanimanju za koje su se nezaposlene osobe školovale), a na koju pogrešku nisu mogli ukazati, jer nemaju pravo na žalbu. Služeći se pravom na prigovor prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, donekle su se uspjevale zaštititi od nepravilnog postupanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, međutim i takva će mogućnost biti uklonjena predloženim čl. 36. st. 3. Konačnog prijedloga Zakona. Smatramo kako bi interpretacija kojom se odluci o uskrati potpore za zapošljavanje i obrazovanje niječe karakter upravnog akta, mogla voditi do kršenja članka 29. Ustava kojim je zajamčena sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Njome je stranka (konkretno nezaposlena osoba) trajno onemogućena zaštititi svoje pravo podnošenjem žalbe odnosno sudske tužbe. Takvo je stajalište zauzeo i Ustavni sud RH u Odluci U-III/617/2006 („Narodne novine“, broj 21/11) u kojoj ističe kako pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava uvijek mora biti tumačeno u svjetlu vladavine prava kojoj je načelo pravne sigurnosti jedan od temeljnih aspekata naglašavajući kako ono zahtjeva da sve stranke imaju djelotvorno pravno sredstvo pred domaćim sudovima koje im omogućuje da brane svoja prava. Vezano uz čl. 42. Konačnog prijedloga Zakona predlažemo da se jasno definira što ulazi u osnovicu za utvrđivanje novčane naknade za osobe koje su u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa ostvarile naknadu plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima koje ne ulaze u tu osnovicu, s obzirom da se u praksi, prema dostupnim podacima, a neovisno o odredbi čl. 41. st. 1. trenutno važećeg Zakona, za izračun osnovice uzimao i prosjek obračunate plaće u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo primjerice privremenoj nesposobnosti za rad koja je kod osobe postojala neposredno prije prestanka radnog odnosa i zbog koje nije bilo moguće primijeniti spomenutu odredbu čl. 41. st.1. važećeg Zakona. Nadalje, ne vidimo zapreke da se odredbe o pravima osoba uključenih u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa urede Zakonom o poticanju zapošljavanja, međutim spornim smatramo način na koji je to učinjeno Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja o kojem je također u tijeku savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Kako smo mišljenje na na predmetni prijedlog već dali, isto nećemo ponovno iznositi. Međutim, smatramo kako Tezama o sadržaju propisa i Prethodnoj procjeni za Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti zainteresiranoj javnosti nisu dane točne informacije o planiranim normativnim aktivnostima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, s obzirom da iz istih proizlazi kako će se pravo na novčanu pomoć i naknadu troškova prijevoza koju ostvaruje osoba uključena u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa izdvojiti iz ovog Zakona te urediti posebnim zakonom, a prijedlogom izmjena i dopuna tog posebnog zakona (Zakon o poticanju zapošljavanja) pravo na naknadu troškova prijevoza više uopće nije predviđeno kao pravo polaznika ove mjere, a materijalna prava polaznika iste su općenito redefinirana. Nejasno je zašto je u čl. 63. Konačnog prijedloga Zakona brisan stavak sukladno kojem se u postupku rješavanja o pravima nezaposlenih osoba za vrijeme nezaposlenosti primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku (čl. 59. st. 2. trenutno važećeg Zakona) te stoga predlažemo takvu odredbu, radi otklanjanja mogućih nedoumica, zadržati i u Konačnom prijedlogu Zakona. Odbijen U čl. 2. Konačnog prijedloga - Odbijeno. Navedenu Direktivu bilo je nužno prenijeti ovim Zakonom u pravni poredak RH, međutim ističemo da nije bilo potrebno mijenjati odredbe Zakona budući su iste već sadržajno usklađene s odredbama Direktive, što je i potvrđeno od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Komentar uz Prethodnu procjenu - Odbijen. Zavod će u svom radu sa nezaposlenim osobama, kao i dosada, poticati njihovu mobilnost te u tu svrhu osiguravati putne i selidbene troškove za zaposlenje izvan mjesta prebivališta. Vezano uz prijedlog da Zavod osigurava i subvenciju stanarine za stručnu i visokokvalificiranu radnu snagu koja prihvati zaposlenje izvan mjesta prebivališta, isti nije usuglašen u okviru radne skupine za izradu Zakona. Komentar uz odredbu u čl. 36. st. 3. - Odbijen. Mjere aktivne politike zapošljavanja nisu prava. Zakonom su jasno definirana prava, a korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja je mogućnost i stoga se kod uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja ne radi o upravnoj stvari. Nakon što osoba bude uključena u mjere aktivne politike zapošljavanja ostvarivat će određena prava. Napominjemo da je navedena odredba usuglašena s Ministarstvom uprave, koje je nadležno za tumačenje primjene Zakona o općem upravnom postupku. Vezano uz čl. 42. - Odbijen. Intencija ove odredbe je da osobe koje su u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa/samostalne djelatnosti ostvarivale naknadu plaće ne budu u nepovoljnijem položaju što se tiče visine novčane naknade od onih osoba koje su ostvarivale plaću. Komentar uz odredbu o pravima osoba uključenih u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - Odbijeno. Točno je da Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja nije propisano da osoba uključena u stručno osposobljavanje ima pravo na naknadu troškova prijevoza. Trošak prijevoza za vrijeme stručnog osposobljavanja bit će obveza poslodavca. Taj je zaključak, na prijedlog poslodavaca, donijela radna skupina za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja. Time će isti imati veću razinu odgovornosti prilikom primanja osobe na stručno osposobljavanje. Stoga će osoba uključena u ovu mjeru i dalje zadržati naknadu troškova prijevoza sukladno ugovornoj obvezi poslodavca. Uz čl. 63. - Odbijeno. Navedena odredba je brisana kao suvišna s obzirom na odredbu članka 3. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku.
Nezavisni hrvatski sindikati KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeće primjedbe: Prvo, neprihvatljivo nam je prenošenje dijela sadržaja Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (konkretno, dio o SOR-ovcima i stalnim sezoncima) iz ovoga u Zakon o poticanju zapošljavanja. Dapače, držimo uputnim Zakon o poticanju zapošljavanja ukinuti, a sadržaj toga Zakona prebaciti u Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Time bi pitanje zapošljavanja bilo sustavnije uređeno i objedinjeno na jednom mjestu, smanjio bi se broj zakonskih akata te bi bilo lakše postupanje nadležnih tijela i snalaženje nezaposlenih osoba i poslodavaca. Dodatno, problematika koja nam je nedavno prezentirana o zlouporabi instituta stalnog sezonca na način da poslodavci radnicima, u dogovoru s njima, posljednja tri mjeseca isplaćuju veću plaću nego u, primjerice, prva tri mjeseca, a temeljem čega Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje: Zavod) treba isplaćivati višu naknadu u vremenu izvan sezone i aktivnog rada radnika, lako se može riješiti posebnim načinom izračuna osnovice za stalne sezonce, u dogovoru sa socijalnim partnerima. Drugo, neovisno o želji predlagatelja da Zakonom preciznije definira što su prava nezaposlenih radnika odnosno da iz prava izrijekom isključi mjere aktivne politike zapošljavanja (zbog nekoliko izgubljenih sporova na Upravnom sudu), držimo važnim jasnije propisati kriterije - zašto su nekima mjere dostupne, a drugima nisu. To je osobito važno i zbog ispravnog prijenosa Direktive 2014/54/EU EP-a i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika (u daljnjem tekstu: Direktiva). Treće, također smatramo kako je u cilju boljeg informiranja i poboljšanja pristupa pravima nezaposlenih nužno propisati obveze Zavoda prema nezaposlenim osobama koje se prijavljuju na Zavod (ovo je, također, vezano i uz prijenos Direktive). Naime, ono što se jamči mobilnim radnicima iz drugih zemalja EGP-a mora se jamčiti i domaćima, i obratno. Konkretno, nedopustivo je da netko ne koristi svoje pravo na naknadu uz obrazloženje da nije podnio zahtjev za isplatom naknade – obveza Zavoda mora biti cjelovito informirati osobu o njezinim pravima i omogućiti joj konzumaciju tih prava (primjerice, u Zakonu navesti kako se osoba može isključiti iz prava na naknadu svojom odlukom, a ne da mora podnositi zahtjev za naknadom). Četvrto, smatramo kako bi se aktivacija prava na naknadu u obvezujućem roku od 30 dana mogla postaviti fleksibilnije, u nekom dužem roku (osoba, primjerice, želi otići na neki put u inozemstvo, ili joj iz nekog drugog razloga nije u interesu naknadu početi primati u zadanom roku). Peto, pravo na naknadu trebaju imati svi, neovisno o načinu prestanka ugovora o radu. Naime, čini nam se da je upravo to bila intencija Vlade (VIDJETI: Program rada Vlade RH za mandat 2016.-2020., Glava 4. KREIRANJE RADNIH MJESTA I ZAPOŠLJAVANJE, 4.1. Učinkovito, razvijeno i uređeno tržište rada, točka: Kvalitetno radno zakonodavstvo: „Vlada će ..... kao i osigurati zadržavanje prava za vrijeme nezaposlenosti i u slučaju izvanrednog otkaza“. Dodatno, napominjemo kako radnici sporazumni raskid radnog odnosa vrlo često potpisuju i kako bi poslodavcima izišli u susret, i to ne samo u procesu zbrinjavanja kolektivnog viška i to treba poticati, a ne kažnjavati. Na kraju, ovakvim načinom Zavodu bi se pojednostavilo i olakšalo postupanje te omogućilo da raspoložive kapacitete iskoristi za svoju osnovnu funkciju – posredovanje pri zapošljavanju. Šesto, tražimo vraćanje naknade za vrijeme nakon isteka prvih 90 dana na 50 posto osnovice, kao što je vrijedilo do 2010. godine. Naime, kretanje broja korisnika naknada, s ukupnim iznosom naknada, je sljedeće: 2009. 68.967 1.232.832.775 2010. 78.439 1.486.112.319 2011. 74.501 1.392.179.247 2012. 74.171 1.365.552.718 2013. 70.479 1.402.194.632 2014. 58.347 1.244.660.315 2015. 48.422 1.077.458.822 Prema navedenim podacima vidljivo je da je 2010. godine broj korisnika naknade bio najviši (78.439). Država je tada, umjesto da poveća ukupni iznos sredstva za naknade, teret jednostavno prebacila na same korisnike na način da je naknada nakon 90 dana s 50 snižena na 35 posto. Nadalje, prosječan iznos isplaćenih naknada je 1.919 kuna što je upitno s aspekta pokrivanja potreba nezaposlene osobe i njezine obitelji te sprječavanja njezina naglog pada u siromaštvo. Kako je u međuvremenu broj korisnika naknade prepolovljen (za ovu godinu Zavod predviđa 38.997 korisnika naknade) držimo kako su se stekli uvjeti vraćanja naknade nakon prvih 90 dana na 50 posto od osnovice. Sedmo, s obzirom na prestanak krize, tražimo vraćanje broja predstavnika socijalnih partnera u Upravnom vijeću Zavoda na onaj koji je vrijedio do 2012. godine. Osmo, za osobe koje rade u nepunom radnom vremenu za više poslodavaca, tražimo drukčiji izračun osnovice na način da svi ugovori budu obuhvaćeni izračunom. Naime, imali smo slučajeve isteka ugovora o radu s različitim agencijama za privremeno zapošljavanje u razmaku od sedam ili više mjeseci, a osoba je ostvarila pravo na HZZ-u samo po isteku drugog ugovora, a ne i prvoga iako je osiguranje za slučaj nezaposlenosti i po njemu uplaćivano. Na ovaj način osobe su primale mizernu naknadu, nedostatnu za život. Istovremeno, zbog uzimanja u obzir samo jednog ugovora, a ne i drugog, radnici nerado prihvaćaju takav oblik zapošljavanja jer ne mogu koristiti prava temeljem rada u svoj njihovoj punini. Deveto, nevjerojatno je da sam predlagatelj ne uočava netočnosti u tekstu te primjerice, izračun osnovice za naknadu vezuje uz statistički podatak koji se ne vodi na navedeni način (vidjeti primjedbu na članak 44.). Deseto, mišljenja smo kako je potrebno detaljnije urediti odnos prava i obveza kada su osobe uključene u mjere, odnosno aktivnosti Zavoda. Zaključno, na početak Zakona treba unijeti pojmovnik, što je predlagatelj na sastanku u MRMS 20. siječnja 2017. i prihvatio, ali nije unio u Prijedlog koji je upućen u javnu raspravu kao niti u onaj koji je dobio oznaku „Konačnog prijedloga zakona“. Naime, niz je pojmova koji u smislu ovoga Zakona imaju drukčije značenje od (samo) semantičkog i kolokvijalnog (primjerice, inozemstvo, stranac, obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje, obrazovanje na radnom mjestu, profesionalno usmjeravanje, pobrojati zemlje koje pripadaju EGP-u...). Djelomično prihvaćen Prvo- Odbijeno. Upravo radi sustavnog uređenja prenesena su prava na novčanu pomoć za osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i stalnog sezonca u Zakon o poticanju zapošljavanja obzirom da navedena prava nisu prava za vrijeme nezaposlenosti. Pitanje visine novčane pomoći za stalnog sezonca uredit će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja te će način utvrđivanja osnovice biti jednak kao i za utvrđivanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Drugo - Odbijeno. Mjere aktivne politike zapošljavanja nisu prava. Zakonom su jasno definirana prava, a korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja je mogućnost i stoga se kod uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja ne radi o upravnoj stvari. Nakon što osoba bude uključena u mjere aktivne politike zapošljavanja ostvarivat će određena prava. Treće - Odbijeno. Nesporno je da je Zavod javna ustanova koja ima Zakonom danu javnu ovlast rješavanja o pravima za vrijeme nezaposlenosti, što podrazumijeva i informiranje nezaposlenih osoba o uvjetima i načinu ostvarivanja tih prava. Četvrto- Odbijeno. S obzirom da se radi o pravu na novčanu naknadu koje pripada osobi po prestanku radnog odnosa, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti ista je osiguranje za takve slučajeve i pretpostavlja se da je takvo osiguranje neophodno osobama odmah po prestanku radnog odnosa, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti. Peto - Odbijeno. Novčana naknada je osiguranje za slučaj nezaposlenosti na koje će imati pravo osobe ako ispunjavaju određene uvjete. Na predloženi način nezaposlena osoba ostvarit će pravo na novčanu naknadu bez ispunjavanja temeljenog uvjeta. Naime, kod osiguranja valja razlikovati je li do osiguranog slučaja došlo krivnjom odnosno voljom nezaposlene osobe ili bez navedenoga. Cilj je pružiti materijalno pravnu zaštitu za vrijeme nezaposlenosti onim osobama koje nisu mogle utjecati na ulazak u nezaposlenost. Također, sporazumno potpisivanje raskida radnog odnosa radnika kako bi poslodavcima izašli u susret smatramo paušalnom tvrdnjom. Šesto - Odbijeno. Povećanje iznosa novčane naknade za preostalo vrijeme predstavlja pasivnu mjeru, a preporuke Europske unije usmjerene na poticanje aktivnih, a ne pasivnih mjera. Sedmo - Odbijeno. Nije prihvaćeno s obzirom da su socijalni partneri zastupljeni u Upravnom vijeću Zavoda. Osmo - Odbijeno. Za utvrđivanje prava na novčanu naknadu osnovica se utvrđuje na temelju plaće isplaćene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku posljednjeg radnog odnosa. Ukoliko je u tromjesečnom razdoblju osoba radila kod dva poslodavca uzet će se u obzir i plaća ostvarena kod drugog poslodavca. Deveto - Prihvaćeno. Izvršena je korekcija navedene odredbe. Deseto - Odbijeno. Isto je predmet ugovora između Zavoda i korisnika mjera. Zaključno - Odbijeno. Smatramo da su pojmovi dovoljno jasno definirani u pojedinim odredbama Zakona.
Nezavisni hrvatski sindikati I. OPĆE ODREDBE, Članak 7. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeću primjedbu: U točki 3. se kao pravo nezaposlene osobe navodi novčana pomoć i naknada troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja, iz kojeg je izbačeno osposobljavanje, međutim naslov iznad članka 55. glasi „Novčana pomoć i naknada troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja“ te se u članku 55. stavku 2. propisuje pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj osobi koju je Zavod uputio na osposobljavanja na radno mjesto, dakle postoji nesuglasje. Prihvaćen Izvršena je korekcija odredbe članka 7., kao i naslova iznad članka 55. Zakona.
Petar Berislav Ferenčina II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 10. 13) nije redoviti učenik ili student. Redoviti učenici i studenti ne dobivaju plaću. Nema razloga da ih se ne ubraja u nezaposlene. Odbijen Redoviti su oni učenici i studenti koji se školuju ili studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici. Troškovi školovanja ili studijskog programa su im u cijelosti ili dijelom financirani iz državnog proračuna. Redoviti učenici i studenti imaju određena učenička i studentska prava i povlastice kao npr. zdravstveno osiguranje, oslobođenje od participacije, mogućnost rada preko učeničkih i studentskih servisa, pravo na dječji doplatak, pravo na subvencioniranu prehranu, pravo na popuste na usluge prijevoza itd. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja školovanja. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam učenik ili student. S obzirom na navedeno redoviti učenici i studenti ne mogu biti aktivni u traženju posla i raspoloživi za rad, pa time ne ispunjavaju osnovne uvjete da bi se smatrali nezaposlenom osobom.
HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 10. U kontekstu predloženog Zakona nezaposlenom osobom smatra se i osoba koja nije član zadruge. Naime, zadruga je pravna osoba koja se registrira u sudskom registru radi obavljanja gospodarske djelatnosti u korist svojih članova. Zakon o zadrugama predviđa da zadrugari mogu biti pravne i fizičke osobe. Zadrugu osnivaju ili joj naknadno pristupaju i pravne i fizičke osobe s namjerom da posluju putem zadruge ili zajedno sa zadrugom ostvare povoljniju financijsku korist nego sami na tržištu. U tom smislu zadrugari mogu sudjelovati u zajedničkom procesu proizvodnje sa zadrugom, mogu putem zadruge zajednički nabavljati odnosno plasirati proizvode i usluge, odnosno mogu biti zaposlenici zadruge i ostvarivati radni odnos u zadruzi. U kontekstu predloženog Zakona, sporna je činjenica kada je zadrugar fizička osoba (građanin) koji nema registriranu djelatnost i koristi usluge odnosno kupuje proizvode od zadruge za svoju osobnu, krajnju potrošnju primjerice usluge kreditiranja zadrugara, usluge prodaje robe zadrugarima, korištenje psiholoških usluga i ostale usluge takve vrste. Dakle, u tom slučaju zadrugari ne stječu nikakav primitak, naprotiv, plaćaju zadruzi korištenje usluge kao obični građani, ali pod povoljnijim uvjetima. Predlažemo da se predmetni Zakon u spornom dijelu ne odnosi samo na ove zadrugare . U suprotnom, događa se da radniku prestane radni odnos u određenoj tvrtci, a da je ujedno i zadrugar neke zadruge u kojoj koristi samo usluge koje plaća, i u tom slučaju ne ostvaruje pravo za nezaposlene osobe. Odbijen S obzirom na činjenicu da je zadruga kao pravna osoba registrirana radi obavljanja gospodarske djelatnosti u korist svojih članova, članovi zadruge se ne mogu smatrati nezaposlenom osobom. Jednako rješenje utvrđeno je i za osobu koja registrira trgovačko društvo i to bez obzira na činjenicu ostvarivanja prihoda u trgovačkom društvu. Dakle, smisao navedene odredbe odnosi se na članstvo u zadruzi odnosno trgovačkom društvu te se pritom ne uzima u obzir ostvareni prihod po osnovi članstva.
HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 10. -u članku 10.stavak (1) podstavak 3)iza riječi „nije član zadruge“ dodati riječi „osim člana zadruge koji je korisnik usluge zadruge i ne ostvaruje primitak putem zadruge“ Odbijen S obzirom na činjenicu da je zadruga kao pravna osoba registrirana radi obavljanja gospodarske djelatnosti u korist svojih članova, članovi zadruge se ne mogu smatrati nezaposlenom osobom. Jednako rješenje utvrđeno je i za osobu koja registrira trgovačko društvo i to bez obzira na činjenicu ostvarivanja prihoda u trgovačkom društvu. Dakle, smisao navedene odredbe odnosi se na članstvo u zadruzi odnosno trgovačkom društvu te se pritom ne uzima u obzir ostvareni prihod po osnovi članstva.
Nezavisni hrvatski sindikati II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 10. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeću primjedbu: Predlažemo da se u stavku 1. točki 1. gdje se određuje da se nezaposlenom osobom smatra osoba koja ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, primitak veže uz iznos minimalne plaće umjesto prosječne isplaćene novčane naknade, jer je propisani limit prenizak s obzirom na troškove života, nije poticajan za bilo koji alternativni zakoniti način rada, ali je zato poticajan za rad na crno. Odbijen Naime, iznos minimalne plaće previsok da bi ju netko zarađivao (po drugim vrstama ugovora osim ugovora o radu) i u isto vrijeme bio u evidenciji Zavoda. Štoviše sve osobe koje bi zaradile tek nešto manje od minimalne plaće ne bi imale motivacije za aktivno traženje posla, budući bi im zakonodavstvo omogućilo rad (po drugom osnovu osim ugovora o radu) i istodobno status nezaposlene osobe.
HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 15. - u članku 17. stavku (1) podstavak 5) iza riječi „postane član zadruge“ dodati riječi „ osim kada postane član zadruge kao korisnik usluga zadruge i ne ostvaruje primitak putem zadruge“ Odbijen S obzirom na činjenicu da je zadruga kao pravna osoba registrirana radi obavljanja gospodarske djelatnosti u korist svojih članova, članovi zadruge se ne mogu smatrati nezaposlenom osobom. Jednako rješenje utvrđeno je i za osobu koja registrira trgovačko društvo i to bez obzira na činjenicu ostvarivanja prihoda u trgovačkom društvu. Dakle, smisao navedene odredbe odnosi se na članstvo u zadruzi odnosno trgovačkom društvu te se pritom ne uzima u obzir ostvareni prihod po osnovi članstva.
Goran Dubinjak II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 15. u članku 17. stavku (2) podstavak (2) dodati vremensko ograničenje putovanja javnim prijevozom jer se može dogoditi zbog neadekvatne povezanosti da osoba mora spajati dvije ili više linija te provesti nekoliko sati putovanja i čekanja na i sa posla.Osim posla društvo mora osobi osigurati i pravo na ostatak života,a ne posao i spavanje. članku 17. stavku (2) podstavak (3) obrisati. ako se pod ovim člankom smatra da osoba iz Požege mora prihvati posao u Splitu treba ga obrisati.Ovim člankom se razdvajaju obitelji ,odnosno pokušavaju razdvojiti ,a pošto će to rijetko tko na to biti spreman ,svrha ovog zakona je brisanje sa evidencija.Nijedan normalan razlog ne postoji za ovakav zakon. Odbijen Navedena odredba se primjenjuje isključivo kada osoba izjavi da je spremna prihvatiti zaposlenje izvan mjesta prebivališta ili boravišta.
Nezavisni hrvatski sindikati II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 15. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeći prijedlog: Predlažemo u stavku 1. točki 2. primitak vezati za iznos minimalne plaće umjesto prosječne isplaćene novčane naknade, slijedom mišljenja na članak 10. Odbijen Naime, iznos minimalne plaće previsok da bi ju netko zarađivao (po drugim vrstama ugovora osim ugovora o radu) i u isto vrijeme bio u evidenciji Zavoda. Štoviše sve osobe koje bi zaradile tek nešto manje od minimalne plaće ne bi imale motivacije za aktivno traženje posla, budući bi im zakonodavstvo omogućilo rad (po drugom osnovu osim ugovora o radu) i istodobno status nezaposlene osobe.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 15. Predlažemo da u članku 17. stavak 1. točka 13. glasi: Ima utvrđenu opću nesposobnost za rad, odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti, rješenjem nadležne područne službe HZMO-a, a na temelju nalaza i mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja. Obrazloženje: Kod HZMO-a se podnose zahtjevi za utvrđivanje radne sposobnosti, te to tijelo donosi rješenje. Predlaže se u članku 17. stavku 3. iza riječi života pridoda sljedeće: „na osobu s invaliditetom koja zbog otežane pokretljivosti ili druge vrste oštećenja i izostanka odgovarajuće podrške ili prilagodbe ne može putovati izvan mjesta prebivališta ili boravišta… „ Obrazloženje: Mnoge osobe s invaliditetom zbog tjelesnog oštećenja teško podnose putovanja, pa smatramo opravdanim razlogom da predmetna odredba obuhvati i ovu kategoriju. Jednako tako i druga oštećenja poput osjetilnih mogu predstavljati u stvarnosti opravdani razlog zbog kojeg se predmetna odredba treba odnositi i na njih. Primjer slijepe osobe kojoj je ponuđeno radno mjestu u drugoj sredini koja je za nju nepoznata, zahtjeva da se takvoj osobi osigura pratitelj kako bi se u nepoznatoj sredini snalazila, odnosno da se osiguraju druge vrste prilagodbe ovisno o potrebama osobe s invaliditetom. Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom tržište rada za osobe s invaliditetom mora biti dostupno i uključujuće. Odbijen Uz članak 17. stavak 1. točka 13 - Odbijeno. Za prestanak vođenja u evidenciji Zavoda relevantna je činjenica opća nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti, a koje činjenice utvrđuje jedinstveno tijelo vještačenja i upravo na njima se temelji rješenje HZMO-a. Uz članak 17. stavku 3. - Odbijeno. Navedena odredba se primjenjuje isključivo kada osoba izjavi da je spremna prihvatiti zaposlenje izvan mjesta prebivališta ili boravišta.
Mreža mladih Hrvatske II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 15. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne podrazumijeva zasnivanje radnog odnosa stoga se sudjelovanje u SOR-u ne može smatrati izlaskom iz nezaposlenosti Odbijen Nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad. Kako osobe uključene u stručno osposobljavanje za rad nisu raspoložive za rad i nisu u mogućnosti provoditi aktivnosti utvrđen profesionalnim planom, iste ne ispunjavaju uvjete za vođenje u evidenciji.
Nezavisni hrvatski sindikati II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 19. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeći prijedlog: Vezano uz primjedbu na članak 17. predlažemo uskladiti stavak 1. točku 1. na način da se iznos prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini zamijeni s minimalnom plaćom Odbijen Naime, iznos minimalne plaće previsok da bi ju netko zarađivao (po drugim vrstama ugovora osim ugovora o radu) i u isto vrijeme bio u evidenciji Zavoda. Štoviše sve osobe koje bi zaradile tek nešto manje od minimalne plaće ne bi imale motivacije za aktivno traženje posla, budući bi im zakonodavstvo omogućilo rad (po drugom osnovu osim ugovora o radu) i istodobno status nezaposlene osobe.
Nezavisni hrvatski sindikati II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 20. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske iznose sljedeću primjedbu: Predlaže se da način prijavljivanja i vođenja evidencija za nezaposlene osobe, ostale tražitelje zaposlenja i druge osobe koje koriste usluge Zavoda umjesto Upravnog vijeća Zavoda, kako to stoji u važećem Zakonu, pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad. Prijedlog nam je neprihvatljiv. Članove Upravnog vijeća, među kojima su i predstavnici socijalnih partnera te predstavnik nezaposlenih, imenuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća, sukladno zastupljenosti Vlade i socijalnih partnera u Gospodarsko- socijalnom vijeću te na prijedlog udruga nezaposlenih. Uskratu prava korisnicima usluga Zavoda na sudjelovanje u odlučivanju o načinu pružanja usluga Zavoda utvrđenih Zakonom i centralizaciju odlučivanja u rukama izvršne vlasti o svemu bitnome od interesa za socijalne partnere i druge korisnike usluga Zavoda, držimo neprihvatljivim pokušajem potpunog poništavanja napora prethodnih generacija. Riječ je o mukotrpnom razvoju industrijske demokracije i participativnog društva, duge više desetljeća. Kada je zakonodavac predvidio sudjelovanje socijalnih partnera u Upravnom vijeću Zavoda kroz predmetni Zakon, a isto tako i kroz Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, kroz koji se uređuju i prava reprezentativnih udruga više razine koje sudjeluju u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, zasigurno mu kroz ova dva Zakona nije bila namjera svesti odlučivanje i utjecaj socijalnih partnera na odlučivanje o „klamericama i/ili spajalicama“ već na odlučivanje o pitanjima od interesa za socijalne partnere te od interesa za društvo. Odbijen Upravno vijeće Zavoda nije ovlašteno donositi provedbene propise sukladno članku 18. Zakona o sustavu državne uprave.
Mreža mladih Hrvatske II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA, Članak 20. Predlažemo da nadležnost iz Članka 20. ostane na Upravnom vijeću Zavoda kao što je i propisano u trenutno važećem zakonu. Odbijen Upravno vijeće Zavoda nije ovlašteno donositi provedbene propise sukladno članku 18. Zakona o sustavu državne uprave.
Nezavisni hrvatski sindikati III. PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE I POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJU, Članak 21. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeću primjedbu: Članak određuje što uključuje priprema za zapošljavanje, a između ostalog se navodi obrazovanje za zapošljavanje te je brisano osposobljavanje. Međutim, u članku 55. stavku 2. se uređuje pravo na novčanu pomoć za vrijeme osposobljavanja nezaposlene osobe na radnom mjestu kod poslodavca te se postavlja pitanje je li navedeno osposobljavanje dio pripreme za zapošljavanje ili je dio mjera aktivne politike zapošljavanja? Odbijen Kada govorimo o osposobljavanju na radnom mjestu iz članka 55. stavka 2. Zakona isto je dio mjera aktivne politike zapošljavanja.
Nezavisni hrvatski sindikati III. PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE I POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJU, Članak 25. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeću primjedbu: Mišljenja smo kako su odredbe stavka 2. nejasne. Kako se radi o usklađivanju terminologije sa Zakonom o obrazovanju odraslih (koji je još uvijek u izradi) mišljenja smo kako je potrebno pozvati se na isti Zakon ili pojam obrazložiti na početku Zakona. Odbijen Navedena odredba usklađena je s terminologijom Zakona o HKO koji je na snazi te se podrazumijeva da je to opći propis kojim se uređuje područje obrazovanja pa nema potrebe pozivati se na isti.
Nezavisni hrvatski sindikati III. PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE I POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJU, Članak 27. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeće prijedloge: U stavku 1. navodi se kako je posredovanje pri zapošljavanju skup aktivnosti koji obuhvaća stručni odabir, predselekciju i selekciju, međutim dalje u stavcima istog članka definiraju se profesionalni odabir i profesionalna selekcija. Mišljenja smo kako je potrebno uskladiti terminologiju. U stavku 2. pojam „zahtjev“ poslodavca zamijeniti pojmom „potreba“ poslodavca. Naime, u ovome je članku riječ o redovnom posredovanju HZZ-a koje se odnosi na nezaposlenu osobu i poslodavca. Specifične potrebe poslodavca, za koje se može koristiti pojam „zahtjev“, regulirane su člankom 29. Prihvaćen Izvršena je korekcija odredbe.
Teo Matković III. PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE I POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJU, Članak 27. Stavak 1 navodi predselekciju ali se ona ne objašnjava kasnije u članku. Također, navodi se stručni odabir, dok u stavku 3 i 4 navodi "profesionalni odabir" - da li je u pitanju ista aktivnost. Nadalje, novost u zakonu su aktivnost i pojam profesionalne selekcije (stavci 5 i 6) koji nije naveden u stavku 1, a postoje bitna preklapanja između sadržaja stavaka 3 i 5, odnosno nije moguće jasno razlučiti razlike i odnos postupaka profesionalnog odabira i profesionalne selekcije. Također, stavak 4 otvara mogućnost upućivanja u aktivnosti u stavku 6. Inovaciju unesenu u članku je nužno pojasniti Prihvaćen Izvršena je korekcija odredbe.
Teo Matković III. PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE I POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJU, Članak 32. S obzirom da se već više godina prijava zaposlenika HZMO-u vrši isključivo elektroničkim putem, razmotriti opravdanost zaprimanja zahtjeva za radnicima poštom, odnosno "na drugi način", tim više što tako može biti upitna vjerodostojnost identifikacije poslodavca (rizik prevare ili krađe identiteta). Predaja osobno je opravdana s obzirom na mogućnost i potrebu interakcije sa savjetnikom. Da li formulacija u stavku 2 znači da poslodavci koji nemaju propisanu obvezu popunjavanja slobodnog radnog mjesta putem javnog natječaja ne trebaju predavati zahtjev na standardiziranom obrascu? Poslovni proces traži zaprimanje standardnog skupa informacija. U stavku 2 izrijekom navesti i elektronički obrazac, kako bi se osiguralo da je taj (već postojeći) kanal legitiman. Odbijen U odnosu na važeći Zakon ovaj članak ne mijenja obveze niti način oglašavanja prijava potreba za radnikom.
Nezavisni hrvatski sindikati IV. AKTIVNA POLITIKA U ZAPOŠLJAVANJU, Članak 35. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeće prijedloge: Držimo da bi programe samozapošljavanja nezaposlenih osoba trebalo iz HZZ-a prebaciti u neku drugu instituciju, ustanovu ili tijelo. HZZ bi samo trebao imati obvezu jednokratne isplate naknade za tu svrhu. Naime, i dalje smatramo kako stručnjaci Zavoda nemaju, i ne mogu imati, dovoljna znanja za takvu aktivnost. Skidanjem ove obveze također bi se Zavodu omogućilo da „prodiše“ i da se bavi svojom temeljnom funkcijom – posredovanjem pri zapošljavanju. U stavku 1. točkama 4. i 5. mišljenja smo kako navedena terminologija iz obrazovanja odraslih može biti nerazumljiva te bi isto trebalo pojasniti ili uputiti na posebni Zakon. Također, predlažemo u točki 5. iza riječi „usavršavanja“ brisati tekst i zamijeniti ga riječima „radi podizanja zapošljivosti i prilagodljivosti radnika“. Djelomično prihvaćen Smatramo da je potrebno nezaposlene osobe uključiti u svijet rada i putem mjere samozapošljavanja. Također, smatramo paušalnom ocjenu da Zavod nema dovoljne i stručne kapacitete za procjenu ove mjere. Vezano uz terminologiju iz obrazovanja ista je usklađena s Zakonom o HKO. Vezano uz prijedlog izmjene teksta u točki 5. ovoga članka, isti je prihvaćen.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom IV. AKTIVNA POLITIKA U ZAPOŠLJAVANJU, Članak 35. Predlažemo u članku 35. dodati novu točku (npr. 2), koja bi glasila: programe zapošljavanja osoba s invaliditetom. Obrazloženje: Smatramo kako je potrebno osobe s invaliditetom posebno navesti kao posebnu kategoriju uz ranije navedene, postojeće u ovom članku s obzirom na specifičnosti koje proizlaze iz različitih vrsta invaliditeta/oštećenja. Odbijen Osobe s invaliditetom već su obuhvaćene kao ciljana skupina u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja (skupina teže zapošljivih nezaposlenih osoba).
Teo Matković IV. AKTIVNA POLITIKA U ZAPOŠLJAVANJU, Članak 35. Predlažem sistematizirati odnosno poredati po vrstama intervencije sukladno EMCO/EUROSTAT LMP metodologiji (što je i način na koji se mjere sistematiziraju u statistikama). Odbijen Budući da je riječ o zakonskom tekstu koji određuje materiju koristeći se administrativnom terminologijom, poredak prema statističkoj metodologiji ovdje nije relevantan. Podaci o mjerama u statistici se prikazuju prema LMP metodologiji.
Mreža mladih Hrvatske IV. AKTIVNA POLITIKA U ZAPOŠLJAVANJU, Članak 36. Smatramo da su potpore za obrazovanje i zapošljavanje moraju tretirati kao prava korisnika i poslodavaca koji isti može štititi sukladno zakonu o upravnom postupku Odbijen Mjere aktivne politike zapošljavanja nisu prava. Zakonom su jasno definirana prava, a korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja je mogućnost i stoga se kod uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja ne radi o upravnoj stvari. Nakon što osoba bude uključena u mjere aktivne politike zapošljavanja ostvarivat će određena prava.
Mreža mladih Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU, V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI Smatram da je naknadu za vrijeme nezaposlenosti potrebno osigurati svima kojima je potrebna i koji poštuju propise Zavoda bez obzira na razlog ulaska u nezaposlenost. Odbijen Novčana naknada je osiguranje za slučaj nezaposlenosti na koje će imati pravo osobe ako ispunjavaju određene uvjete. Naime, kod osiguranja valja razlikovati je li do osiguranog slučaja došlo krivnjom odnosno voljom nezaposlene osobe ili bez navedenoga. Cilj je pružiti materijalno pravnu zaštitu za vrijeme nezaposlenosti onim osobama koje nisu mogle utjecati na ulazak u nezaposlenost.
Mreža mladih Hrvatske V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 37. Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba kojoj je prestao radni odnos, odnosno prestala je obavljati samostalnu djelatnosti, odnosno izašla je iz obrazovnog sustava. Odbijen Novčana naknada je osiguranje za slučaj nezaposlenosti na koje će imati pravo osobe ako ispunjavaju određene uvjete. Naime, kod osiguranja valja razlikovati je li do osiguranog slučaja došlo krivnjom odnosno voljom nezaposlene osobe ili bez navedenoga. Cilj je pružiti materijalno pravnu zaštitu za vrijeme nezaposlenosti onim osobama koje nisu mogle utjecati na ulazak u nezaposlenost.
Teo Matković V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 37. Iako većina nezaposlenih dolazi iz radnog odnosa, obuhvat nezaposlenih osoba novčanom naknadom izrazito je nizak i smanjuje se (relativno, kao udio nezaposlenih) - a smanjuju se i izdaci u ovu svrhu. S obzirom da se obuhvat bliži razini od 15%, naknada za većinu populacije postojeće rješenje ne osigurava adekvatnu zaštitu prihoda za socijalni rizik nezaposlenosti. Nužan je instrument koji bi povećao obuhvat, posebice prekarno zaposlenih. Jedna jednostavna mogućnost je ublažiti uvjete na 6 u 24 mjeseca, kako bi sezonski zaposleni mogli svake druge godine steći pravo na naknadu (za koju njihovi poslodavci uplaćuju doprinose), a što je s obzirom na trajanje sezone sa uvjetom 9 od 24 neizvedivo. Učinak ove promjene je lako simulirati i ne bi vodio velikom povećanju troškova (obzirom na maksimalno trajanje od 3 mjeseca). Odbijen Sezonski radnici odnosno osiguranici produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove se ne smatraju nezaposlenom osobom i imaju pravo na novčanu pomoć sukladno propisanim uvjetima.
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 38. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeći prijedlog: Kroz članak je, nakon riječi „prestanak radnog odnosa“, potrebno dodati riječi „odnosno službe“, ili na početku Zakona navesti kako se odnosi i na državne službenike (odnosno navesti zakon). Odbijen Člankom 6. Konačnog prijedloga zakona propisano je da su za slučaj nezaposlenosti osigurani svi radnici u radnom odnosu i s njima prema posebnim propisima izjednačene osobe (dakle i službenici).
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 39. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeći prijedlog: U stavku 1. točki 1. nakon riječi: otkazala radni odnos, predlažemo dodati riječi, odnosno službu. U vezi točke 2. i 3. istog stavka, mišljenja smo kako je potrebno razmotriti da se sporazumni raskidi ugovornog odnosa ne smatraju preprekom za ostvarivanje prava na novčanu naknadu, jer element „krivnje“, odnosno pristanka radnika nije uvijek prisutan kod takvog načina prestanka ugovora o radu. Podredno, u vezi stavka 3. mišljenja smo kako je potrebno obuhvatiti i ostale nagodbe (npr. u postupku mirenja). U točki 5. istog stavka, nakon riječi: zbog teške povrede radne obveze, predlažemo dodati riječ: odnosno službene dužnosti, s obzirom da se, sukladno članku 136.a Zakona o državnim službenicima, državna služba može izvanredno otkazati. Djelomično prihvaćen Komentar uz stavak 1. točku 1. - Prihvaćen. Izvršena korekcija navedene odredbe. Komentar u vezi točke 2. i 3. stavka 1. - Odbijen. Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa ne možemo govoriti o krivnji bilo koje strane, već o obostranoj volji radnika i poslodavca o prestanku radnog odnosa. Komentar u vezi stavka 3. - Odbijen. Dosadašnja praksa pokazala je da radni odnos prestaje isključivo sudskom nagodbom te nije bilo slučajeva prestanka radnog odnosa drugim načinom nagodbe. Komentar uz stavak 3. točku 5. - Prihvaćen. Izvršena je korekcija navedene odredbe.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 39. Predlažemo u članku 39. dodati novi stavak sljedećeg sadržaja: "Odredba stavka 1. točke 4. ovog članka ne odnosi se na osobe s invaliditetom kojima tijekom trajanja probnog rada odnosno pripravničkog ili vježbeničkog staža nije bila osigurana odgovarajuća razumna prilagodba od strane poslodavca.". Obrazloženje: Osnova prijedloga proizlazi iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Direktive Vijeća 2000/78/EZ (koja je unesena u pravni poredak Republike Hrvatske odredbom članka 2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom), a prema kojima je načelo razumne prilagodbe propisano kao obveza poslodavca, jer je osobi s invaliditetom nužno osigurati jednake uvjete na ravnopravnoj osnovi kao i osobama bez invaliditeta. Odbijen Smisao ove odredbe je onemogućiti ostvarivanje prava na novčanu naknadu onim osobama koje su svojom krivnjom ili ponašanjem uzrokovale prestanak radnog odnosa, što u navedenom primjeru nije slučaj.
Mreža mladih Hrvatske V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 39. Predlažemo brisanje točke 2. u stavku 1. jer smatramo da njije dovoljna osnova za ograničenje prava na naknadu te također predlažemo brisanje točke 4 jer ne vidimo razloga za dodatnu penalizaciju osoba koje su i inače u nepovoljnijem položaju prema zakonu o radu. Također predlažemo brisanje stavaka 2. i 3. jer može djelovati demotivirajuće na osobe koje žele promjeniti karijeru ili posao. Odbijen Novčana naknada je osiguranje za slučaj nezaposlenosti na koje će imati pravo osobe ako ispunjavaju određene uvjete. Naime, kod osiguranja valja razlikovati je li do osiguranog slučaja došlo krivnjom odnosno voljom nezaposlene osobe ili bez navedenoga. Cilj je pružiti materijalno pravnu zaštitu za vrijeme nezaposlenosti onim osobama koje nisu mogle utjecati na ulazak u nezaposlenost.
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 40. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeću primjedbu: Mišljenja smo kako je nakon riječi „radni odnos“ potrebno dodati riječi „služba“. U stavku 1. točki 1. mišljenja smo kako je potrebno obuhvatiti i životnog partnera, sukladno Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14), radi jasnoće i izbjegavanja mogućih dvojbi. Prihvaćen Izvršena je korekcija navedene odredbe.
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 43. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeći prijedlog: U vezi stavka 1. predlažemo da se visina novčane naknade za preostalo vrijeme korištenja vrati na 50 posto od osnovice utvrđene prema odredbama članka 42. Zakona, a s obzirom na gospodarski oporavak te smanjivanje broja nezaposlenih. Odbijen Povećanje iznosa novčane naknade za preostalo vrijeme predstavlja pasivnu mjeru, a preporuke Europske unije usmjerene na poticanje aktivnih, a ne pasivnih mjera.
Mreža mladih Hrvatske V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 43. S obzirom na značajno smanjenje korisnika prava na naknadu u odnosu na krizno razdoblje smatramo primjerenim vratiti razinu prava na predkrizno vrijeme. (Za preostalo vrijeme na 50% ) Odbijen Povećanje iznosa novčane naknade za preostalo vrijeme predstavlja pasivnu mjeru, a preporuke Europske unije usmjerene na poticanje aktivnih, a ne pasivnih mjera.
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 44. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeću primjedbu: Stavak 1. pojam „neto plaća isplaćena u gospodarstvu“, potrebno je zamijeniti pojmom „neto plaća isplaćena po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske“, a koji je službeni statistički pojam. Prihvaćen Izvršena je korekcija navedene odredbe.
Teo Matković V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 44. S obzirom da je razina doprinosa razmjerna razini plaće, a rizik nezaposti nešto niži osobama viših primanja, dvostruko je nepravedno postaviti najviši iznos naknade na ovako nisku razinu. Naime, instrument novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti trebao bi (temeljem uplaćenih doprinosa) osigurati stabilnost prihoda za vrijeme nezaposlenosti, te olakšati nalaženje prikladnog posla - bez značajnijeg gubitka standarda (70% u prva tri mjeseca). No trenutno ovaj mehanizam osiguranja ne pokriva adekvatno osobe sa iznadprodječnom plaćom - npr. osobi sa 140% prosječne plaće, u prva 3 mjeseca naknada iznosi 50% prethodne plaće, a nakon toga tek 25% - čime ne može održati svoj standard. Simulacijama je utvrđeno vrlo malo povećanje izdataka povećanjem plafona na 100% (prosječnu plaću) - a bitno bi se povećala pravičnost i adekvatnost naknade. Vrlo je rijetko u sustavima naknada za nezaposlenost koje se temelje na osiguranju da je plafon naknade postavljen ovako nisko. Iz istog razloga suglasan sam i sa komentarima na stavak 1 članka 44 - 50% od prethodnih primanja je razina koja predstavlja uobičajenu praksu u većem broju europskih zemalja. Odbijen Predloženo povećanje iznosa novčane naknade predstavlja opterećenje državnog proračuna, a osim toga radi se o pasivnoj mjeri, što nije u skladu s preporukama Europske unije koje su usmjerene na poticanje aktivnih, a ne pasivnih mjera.
Mreža mladih Hrvatske V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 45. Smatramo da se svim mladima (15-30 godina) bez radnoga staža treba osigurati 4 mjeseca naknade u periodu traženja posla, što je period unutar kojeg bi se i pomoću Garancije za mlade trebalo mladoj osobi ponuditi vježbeništvo, posao ili nastavak obrazovanja. Smatramo da financijska pomoć od 50% iznosa minimalne plaće može biti dovoljan poticaj većem broju mladih da se prijave na evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Poseban naglasak stavljamo na mlade osobe koje su u nezavidnom položaju na tržištu rada te su skeptične oko toga mogu li usluge koje HZZ nudi doista pomoći. Na ovaj način stvara se dodatni motiv za pridržavanje strogih odredbi HZZ-a te se posljedično ostvaruju uvjeti da mlade osobe uistinu iskoriste brojne usluge koje im ta institucija nudi. Smatramo da bi ovakva pomoć ipak bila nedovoljna te prekratka da demotivira mlade za ulazak na tržište rada. Nužan uvjet je da pružanje ovakve pomoći nikako ne utječe na ostale socijalne transfere koje bi mladi mogli primati. Odbijen Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti nije pomoć iz sustava socijalne skrbi, već pravo iz sustava osiguranja. Za slučaj nezaposlenosti obvezno su osigurani svi radnici u radnom odnosu i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost uplatom doprinosa za zapošljavanje. Na osnovu osiguranja ove kategorije osoba ostvaruju materijalno pravnu zaštitu za vrijeme nezaposlenosti i to pod određenim uvjetima.
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 46. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeće mišljenje: Predlaže se da način prijavljivanja i vođenja evidencija za nezaposlene osobe, ostale tražitelje zaposlenja i druge osobe koje koriste usluge Zavoda umjesto Upravnog vijeća Zavoda, kako to stoji u važećem Zakonu, pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad. Prijedlog nam je neprihvatljiv. Članove Upravnog vijeća, među kojima su i predstavnici socijalnih partnera te predstavnik nezaposlenih, imenuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća, sukladno zastupljenosti Vlade i socijalnih partnera u Gospodarsko- socijalnom vijeću te na prijedlog udruga nezaposlenih. Uskratu prava korisnicima usluga Zavoda na sudjelovanje u odlučivanju o načinu pružanja usluga Zavoda utvrđenih Zakonom i centralizaciju odlučivanja u rukama izvršne vlasti o svemu bitnome od interesa za socijalne partnere i druge korisnike usluga Zavoda, držimo neprihvatljivim pokušajem potpunog poništavanja napora prethodnih generacija. Riječ je o mukotrpnom razvoju industrijske demokracije i participativnog društva, duge više desetljeća. Kada je zakonodavac predvidio sudjelovanje socijalnih partnera u Upravnom vijeću Zavoda kroz predmetni Zakon, a isto tako i kroz Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, kroz koji se uređuju i prava reprezentativnih udruga više razine koje sudjeluju u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, zasigurno mu kroz ova dva Zakona nije bila namjera svesti odlučivanje i utjecaj socijalnih partnera na odlučivanje o „klamericama i/ili spajalicama“ već na odlučivanje o pitanjima od interesa za socijalne partnere te od interesa za društvo. Odbijen Upravno vijeće Zavoda nije ovlašteno donositi provedbene propise sukladno članku 18. Zakona o sustavu državne uprave.
Mreža mladih Hrvatske V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 46. Predlažemo da nadležnost iz Članka 46. stavka 6. ostane na Upravnom vijeću Zavoda kao što je i propisano u trenutno važećem zakonu. Odbijen Upravno vijeće Zavoda nije ovlašteno donositi provedbene propise sukladno članku 18. Zakona o sustavu državne uprave.
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 47. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički iznose sljedeći prijedlog: U stavku 1. točki 1. poslije riječi radnog odnosa, predlažemo dodati riječi „odnosno služba“. Odbijen Člankom 6. Konačnog prijedloga zakona propisano da su za slučaj nezaposlenosti osigurani svi radnici u radnom odnosu i s njima prema posebnim propisima izjednačene osobe (dakle i službenici).
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 48. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički predlažu u stavku 1. točki 1.iznos prosječne mjesečne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, zamijeniti iznosom minimalne plaće. Odbijen Naime, iznos minimalne plaće previsok da bi ju netko zarađivao (po drugim vrstama ugovora osim ugovora o radu) i u isto vrijeme bio u evidenciji Zavoda. Štoviše, sve osobe koje bi zaradile tek nešto manje od minimalne plaće ne bi imale motivacije za aktivno traženje posla, budući bi im zakonodavstvo omogućilo rad (po drugom osnovu osim ugovora o radu) i istodobno status nezaposlene osobe.
HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 49. -u članku 49. stavku (1) podstavak 5) iza riječi „postane član zadruge“ dodati riječi „osim kada postane član zadruge kao korisnik usluga zadruge i ne ostvaruje primitak putem zadruge“ Odbijen S obzirom na činjenicu da je zadruga kao pravna osoba registrirana radi obavljanja gospodarske djelatnosti u korist svojih članova, članovi zadruge se ne mogu smatrati nezaposlenom osobom. Jednako rješenje utvrđeno je i za osobu koja registrira trgovačko društvo i to bez obzira na činjenicu ostvarivanja prihoda u trgovačkom društvu. Dakle, smisao navedene odredbe odnosi se na članstvo u zadruzi odnosno trgovačkom društvu te se pritom ne uzima u obzir ostvareni prihod po osnovi članstva.
Goran Dubinjak V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 49. U članku 17 sam iznio dva mišljenja /komentara pa ako se usvoje treba ih primjeniti i na ovaj članak 49 Odbijen Navedena odredba se primjenjuje isključivo kada osoba izjavi da je spremna prihvatiti zaposlenje izvan mjesta prebivališta ili boravišta.
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 55. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeću primjedbu: Mišljenja smo kako je potrebno preciznije urediti pravo na naknadu troškova prijevoza za dane provedene na obrazovanju/osposobljavanju. Također je potrebno osobama na osposobljavanju (usavršavanju...?) u područjima u kojima nema organiziranog javnog prijevoza omogućiti uporabu osobnog automobila. Također, upućujemo na primjedbu vezanu uz članak 21. Odbijen Isto će biti predmet uređenja odluke Upravnog vijeća.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 55. Predlažemo u članku 55. u stavku 1. iza riječi obrazovanje dodati „ili profesionalnu rehabilitaciju“, te u stavku 2. iza riječi osposobljavanju dodati "ili profesionalnu rehabilitaciju". Obrazloženje: Smatramo da je i osobama upućenima na profesionalnu rehabilitaciju sa svrhom poticanja bržeg zapošljavanja potrebno priznati pravo na novčanu pomoć i naknadu troškova prijevoza budući da ne vidimo razlike u odnosu osobe upućene na obrazovanje i osposobljavanje. Odbijen Upućivanje nezaposlenih osoba na profesionalnu rehabilitaciju predmet je uređenja posebnog propisa.
Teo Matković V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 55. Nije jasno na koju se aktivnost odnosi stavak 2 - naime, upućivanje na radno mjesto kod poslodavca se ne navodi u članku 35 gdje se navode samo "programi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa". Pretpostavljam da je to funkciija ovog stavka (umjesto starog članka 54.a). Potrebno je ili dodati "osposobljavanje na radnom mjestu" u članak 35 i/ili ovdje uključiti "stručno osposobljavanje" - ili jasnije artikulirati ukoliko se "osposobljavanje na radnom mjestu" odnosi npr. na programe obrazovanja čiji se dijelovi provode kod poslodavca na radnom mjestu. Odbijen Članak 55. Zakona odnosi se isključivo na obrazovne aktivnosti na koje se upućuju nezaposlene osobe, dakle, samo na obrazovanje nezaposlenih i osposobljavanje na radnom mjestu. Riječ je o mjerama uključivanjem u koje osobe ne gube status nezaposlene osobe. U članku 35. definirani su programi na temelju kojih Zavod provodi mjere, pa tako i stručno osposobljavanje za rad. Prava polaznika vezana uz stručno osposobljavanje za rad, a uključivanjem u koje se osoba prestaje voditi kao nezaposlena osoba u evidenciji Zavoda, od sada će biti regulirane Zakonom o poticanju zapošljavanja.
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 56. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata zajednički predlažu u stavku 1. točki 2.iznos prosječne mjesečne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, zamijeniti iznosom minimalne plaće. Odbijen Naime, iznos minimalne plaće previsok da bi ju netko zarađivao (po drugim vrstama ugovora osim ugovora o radu) i u isto vrijeme bio u evidenciji Zavoda. Štoviše sve osobe koje bi zaradile tek nešto manje od minimalne plaće ne bi imale motivacije za aktivno traženje posla, budući bi im zakonodavstvo omogućilo rad (po drugom osnovu osim ugovora o radu) i istodobno status nezaposlene osobe.
HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 57. -u članku 57. stavku (1) podstavku 5) iza riječi „postane član zadruge“ dodati riječi „ osim kada postane član zadruge kao korisnik usluga zadruge i ne ostvaruje primitak putem zadruge“ Odbijen S obzirom na činjenicu da je zadruga kao pravna osoba registrirana radi obavljanja gospodarske djelatnosti u korist svojih članova, članovi zadruge se ne mogu smatrati nezaposlenom osobom. Jednako rješenje utvrđeno je i za osobu koja registrira trgovačko društvo i to bez obzira na činjenicu ostvarivanja prihoda u trgovačkom društvu. Dakle, smisao navedene odredbe odnosi se na članstvo u zadruzi odnosno trgovačkom društvu te se pritom ne uzima u obzir ostvareni prihod po osnovi članstva.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 57. Vezano za članak 57. stavak 1. točku 12., predlažemo da točka 12. glasi identično kao i u članku 17. stavku 1. točki 13.: Ima utvrđenu opću nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti rješenjem nadležne područne službe HZMO-a, a na temelju nalaza i mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja. Obrazloženje: U HZMO se podnose zahtjevi za utvrđivanje radne sposobnosti te to tijelo donosi rješenje. Odbijen Za primjenu navedene odredbe relevantna je činjenica opća nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti, a koje činjenice utvrđuje jedinstveno tijelo vještačenja i upravo na njima se temelji rješenje HZMO-a.
Nezavisni hrvatski sindikati V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 58. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeće mišljenje: Predlaže se da način prijavljivanja i vođenja evidencija za nezaposlene osobe, ostale tražitelje zaposlenja i druge osobe koje koriste usluge Zavoda umjesto Upravnog vijeća Zavoda, kako to stoji u važećem Zakonu, pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad. Prijedlog nam je neprihvatljiv. Članove Upravnog vijeća, među kojima su i predstavnici socijalnih partnera te predstavnik nezaposlenih, imenuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća, sukladno zastupljenosti Vlade i socijalnih partnera u Gospodarsko- socijalnom vijeću te na prijedlog udruga nezaposlenih. Uskratu prava korisnicima usluga Zavoda na sudjelovanje u odlučivanju o načinu pružanja usluga Zavoda utvrđenih Zakonom i centralizaciju odlučivanja u rukama izvršne vlasti o svemu bitnome od interesa za socijalne partnere i druge korisnike usluga Zavoda, držimo neprihvatljivim pokušajem potpunog poništavanja napora prethodnih generacija. Riječ je o mukotrpnom razvoju industrijske demokracije i participativnog društva, duge više desetljeća. Kada je zakonodavac predvidio sudjelovanje socijalnih partnera u Upravnom vijeću Zavoda kroz predmetni Zakon, a isto tako i kroz Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, kroz koji se uređuju i prava reprezentativnih udruga više razine koje sudjeluju u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, zasigurno mu kroz ova dva Zakona nije bila namjera svesti odlučivanje i utjecaj socijalnih partnera na odlučivanje o „klamericama i/ili spajalicama“ već na odlučivanje o pitanjima od interesa za socijalne partnere te od interesa za društvo. Odbijen Upravno vijeće Zavoda nije ovlašteno donositi provedbene propise sukladno članku 18. Zakona o sustavu državne uprave.
Mreža mladih Hrvatske V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 58. Predlažemo da nadležnost iz Članka 58. stavka 2. ostane na Upravnom vijeću Zavoda kao što je i propisano u trenutno važećem zakonu. Odbijen Upravno vijeće Zavoda nije ovlašteno donositi provedbene propise sukladno članku 18. Zakona o sustavu državne uprave.
Nezavisni hrvatski sindikati VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 63. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeće mišljenje: Predlažu se izmjene prema kojima bi o postupku za ostvarivanje prava utvrđenih ovim Zakonom, koji pokreće nezaposlena osoba, u prvom stupnju odlučivala regionalna, odnosno područna ustrojstvena jedinica Zavoda rješenjem, a u drugom stupnju, središnja ustrojstvena jedinica Zavoda. Prijedlog nam je neprihvatljiv. Tijekom prošlogodišnjeg rada na Izmjenama i dopunama Zakona kao i na jedinom ovogodišnjem sastanku o Prijedlogu novog Zakona, nijednom riječju nije bila spomenuta niti argumentirana ova izmjena. S obzirom da je Zavod centralizirana ustanova (decentralizacija bi podrazumijevala decentralizaciju odlučivanja i financiranja na razinu regionalnih odnosno područnih ustrojstvenih jedinica Zavoda), mišljenja smo kako je jedina prihvatljiva opcija izdavanje rješenja od strane Zavoda (neovisno koja ustrojstvena razina jer je Zavod jedinstven) s drugostupanjskim odlučivanjem izvan Zavoda (MRMS). Ne može Zavod odlučivati i u prvom i u drugom stupnju, u protivnom, moglo bi se smatrati da se primjenjuje izreka „kadija te tuži, kadija ti sudi“! Odbijen Odredbom članka 60. Zakona o sustavu državne uprave propisano je da pravne osobe koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi izrijekom stavljeni u nadležnost. Stoga, ne postoje zakonske prepreke da pravna osoba s javnim ovlastima u obavljanju povjerenih poslova državne uprave rješava u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju. Osim toga, ovakvim uređenjem postiže se bolja koordinacija i efikasnost u radu područnih odnosno regionalnih ureda Zavoda.
Mreža mladih Hrvatske VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 63. Ovakvo rješenje nije prihvatljivo s obzirom da područna ustrojstvena jedinica nema autonomiju u odnosu na središnjicu. Odbijen Odredbom članka 60. Zakona o sustavu državne uprave propisano je da pravne osobe koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi izrijekom stavljeni u nadležnost. Stoga, ne postoje zakonske prepreke da pravna osoba s javnim ovlastima u obavljanju povjerenih poslova državne uprave rješava u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju. Protiv rješenja središnjeg ureda Zavoda može se pokrenuti upravni spor, sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
Mreža mladih Hrvatske VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI, Članak 63. Nužno je da se osigura i izvanredni pravni lijek protiv odluke o žalbi. Odbijen Odredbom članka 60. Zakona o sustavu državne uprave propisano je da pravne osobe koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi izrijekom stavljeni u nadležnost. Stoga, ne postoje zakonske prepreke da pravna osoba s javnim ovlastima u obavljanju povjerenih poslova državne uprave rješava u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju. Protiv rješenja središnjeg ureda Zavoda može se pokrenuti upravni spor, sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
Goran Dubinjak VII. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, Članak 69. u članku 69 dodati stavak 11 - da zavod striktno provodi zakon i ako se osoba npr .umjesto do 28 dana od zadnje prijave,prijavi 29 -i dan,brisati iz evidencije.Na taj način smanjujemo stopu nezaposlenosti,a svima je to cilj. Mene se osobno ne tiče ovaj zakon ,ali sam odlučio napisati par komentara na koji način ja shvaćam ,a i građani ovaj ,kao i prethodni zakon.Dojam je da je cilj otežati,zakomplicirati ionako ugroženoj populaciji,pa i izbrisati sa evidencija sve u cilju prikazivanja kako nezaposlenost pada .Osobe se sili da idu podnositi prijave za posao iako znaju da nemaju nikakve šanse za taj posao ,samo da mogu Vašim djelatnicima dokazati da su aktivni ,te pritom imaju i troškove (npr. prijevoz) .Nekad dok su bili kartoni toleriralo se i do 2 mj. za prijavu,sada neko se sjetio ,ne mjesec ,nego 28 dana .Zašto maltretiranje tih osoba,pogotovo onih koji neprimaju naknadu? Zašto bi osoba bila prijavljena (ako ne prima naknadu ,više ni zdravstveno nije povezano) bezveze,ako ne misli tražiti posao. Možda tražite pokriče i za djelatnike (i za broj djelatnika) na Birou da imaju nešto za raditi. Gospodo ,koncentrirajte se na mjere zapošljavanja i izbacite filozofiju da nije bitno kako je smanjena nezaposlenost dal zapošljavanjem ili brisanjem iz evidencija. Odbijen Osnovni uvjet za vođenje u evidenciji nezaposlenih osoba je da osoba aktivno traži posao i da je raspoloživa za rad. Ista je dužna pridržavati se aktivnosti i rokova utvrđenih profesionalnim planom traženja posla kojeg definira u dogovoru sa svojim savjetnikom. U suprotnom se prestaje voditi u evidenciji Zavoda.
Nezavisni hrvatski sindikati VII. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, Članak 69. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeće primjedbe: U stavku 3. riječi „u suradnji s poslodavcima“ zamijeniti riječima „u suradnji sa socijalnim partnerima“, a riječi „te druge oblike aktivne politike zapošljavanja“ zamijeniti riječima „te provodi mjere aktivne politike zapošljavanja“. S obzirom da Zavod provodi određene poslove i sukladno drugim zakonima (primjerice, Zakonu o poticanju zapošljavanja, Zakonu o potporama za očuvanje radnih mjesta...) mišljenja smo kako bi točku 10. trebalo preformulirati tako da glasi: obavlja druge poslove utvrđene ovim i drugim posebnim zakonima, Statutom i aktima Zavoda. No, mišljenja smo da bi zapravo cijeli članak trebalo preraditi: nedostaje nam više o temeljnoj zadaći HZZ-a – posredovanju pri zapošljavanju, više konkretnih aktivnosti s obzirom na članstvo u EU (EURES, obveze prema nezaposlenim osobama i članovima njihovih obitelji koje dolaze iz zemalja EU odnosno EGP-a, sukladno već spomenutoj Direktivi...). Djelomično prihvaćen Vezano uz stavak 3. - Djelomično prihvaćeno. Djelomično se prihvaća budući da je pojam aktivna politika zapošljavanja puno širi te uključuje mjere aktivne politike zapošljavanja. Vezano uz točku 10. - Prihvaćeno. Izvršena je korekcija točke 10. navedenog članka Zakona. Vezano uz cijeli članak - Odbijeno. U Zakon su unesene osnovne djelatnosti koje obavlja Zavod te je jasno istaknuto da Zavod obavlja i posredovanje pri zapošljavanju, kao i da surađuje s drugim državama članicama EU, EGP i Švicarske Konfederacije.
Nezavisni hrvatski sindikati VII. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, Članak 72. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeći prijedlog: Predlažemo povećati broj članova Upravnog vijeća Zavoda, odnosno vratiti broj predstavnika socijalnih partnera koji je vrijedio do 2012. godine, po tri člana iz redova sindikata i iz redova poslodavaca. Sadašnji broj predstavnika socijalnih partnera ne omogućava gotovo nikakav utjecaj na odlučivanje. Odbijen Socijalni partneri su zastupljeni u Upravnom vijeću Zavoda.
Mreža mladih Hrvatske VII. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, Članak 72. Nužno je uključiti više predstavnika sindikata koji su kao socijalni partneri unutar procesa socijalnog dijaloga zaduženi za zaštitu i osiguranje prava radnika. Odbijen Socijalni partneri su zastupljeni u Upravnom vijeću Zavoda.
Nezavisni hrvatski sindikati VII. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, Članak 75. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički predlažu iza članka 75. dodati novi članak, ili drukčije statutarno uređenje predstojnika. S obzirom da predstojnici područnih i regionalnih ureda Zavoda imaju četverogodišnji mandat, ali ih se mijenja (političkom) odlukom svakog novog ravnatelja čak i unutar njihova mandata, neovisno o rezultatima njihova rada, držimo da je njihov status potrebno urediti i to dvosmjerno – kako u cilju kvalitetnije organizacije rada područnih i regionalnih ureda, tako i u smislu njihove odgovornosti, ali i zaštite. Naime, ili će se njihov mandat i politička smjenjivost urediti Zakonom, ili je potrebno Statutom propisati da unutar svoga mandata ne mogu biti mijenjani odlukom (novog) ravnatelja osim zbog loših rezultata svoga rada. Držimo da su predstojnici ključni za kvalitetan rad Zavoda, posebice vezano uz njegovu temeljnu djelatnost – posredovanje pri zapošljavanju, da oni nisu političke već stručne osobe, da za rad područnog ili regionalnog ureda odgovaraju stručno, a ne politički, da, sukladno rečenom, moraju biti birani javnim natječajem i samo temeljem stručnosti, a ne i političke pripadnosti ili podobnosti, da svoj mandat ne stavljaju na raspolaganje novom ravnatelju nego da unutar svoga mandata mogu biti smijenjeni samo zbog loših rezultata rada. Odbijen Isto je predmet uređenja Statuta Zavoda.
Nezavisni hrvatski sindikati IX. IZVORI SREDSTAVA ZA DJELATNOSTI ZAPOŠLJAVANJA, Članak 79. Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajednički iznose sljedeći prijedlog: U stavku 1. točki 1. riječi „doprinos poslodavca“ zamijeniti riječima „doprinos na plaću“. Odbijen Pitanje doprinosa je u nadležnosti Ministarstva financija koje nije imalo primjedbi na navedenu odredbu.