Izvješće o provedenom savjetovanju - Javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa i o Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRIJEDLOG ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Nadamo se i vjerujemo da će se postojeći i novi zakon i operativno i odgovorno provoditi kako je propisano uz nužnu analizuu i stručnu procjenu pristiglih primjedbi osoba i pravnih osoba na koje se propisi odnose. Primljeno na znanje Provedbom Nacrta prijedloga zakona doprinijet će se poticanju poslovnog okruženja, jačanju vladavine prava i smanjenju troškova provedbe propisa.
2 Franjo Golubić PRIJEDLOG ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Predlažem u čl.2 st.2 na kraju rečenice izbrisati točku te u nastavku dodati novi tekst koji glasi ; "te na području fiskalnih i parafiskalnih učinaka". Predlažem da se u čl.4 st.1 u točki b) iza alineje 7 doda nova alineja 8 koja glasi : Tijelo nadležno za financijski i porezni sustav , te nova alineja 9 koja glasi : Tijelo nadležno za pravni i upravni sustav Predlažem da se u čl.5 st.1 iza teksta (Vlada) stavi zarez i umetne tekst : za donošenje pravilnika za provedbu zakona ... slijedi postojeći tekst. predlažem da se u čl.8 st.5 iza teksta Strategija izbriše tekst "a po potrebi za krače razdoblje " i dodaje novi tekst koji glasi : za pojedine godine provedbe važenja Strategije. ujedno predlažem dodavanje st.8 koji glasi : " Ured izvješćuje Vladu o provedbi i ostvarenju ciljeva iz Akcijskog plana, u prvom tromjesjeću tekuće godine za proteklu godinu. predlažem da se u čl. 9 st. 2 iza alineje 6 doda nova alineja 7 koja bi glasila ; " procjena kvalitativnog učinka na povećanje ili smanjenje fisklanog i parafiskalnog utjecaja propisa na građane i poduzetnike uz simulaciju izračuna pozitivnog ili negativnog efekta propisa na pojedine djelatnosti ili skupine građana. predlažem da se u čl.12 st.1 u alineji 5 na kraju rečenice doda tekst : " te fiskalnog i parafiskalnog učinka na građane, pojedine skupine građana ili djelatnosti u kvantitativnom i kvalitativnom smislu". predlažem da se u čl.13 st.2 doda nova alineja 7 koja glasi : " detaljno analizira fiskalni, parafiskalni i svaki drugi učinak propisa na povećanje odnosno smanjenje opterećenja građana, skupina građana i pojedinih gospodarskih i društvenih djelatnosti". predlažem da se u čl.16 st.1 iza riječi Vlade umjesto točke stavi zarez te se doda tekst : " ukoliko nema fiskalnog ili parafiskalnog utjecaja na građane pojedine skupine građana ili gospodarske i društvene djelatnosti." Djelomično prihvaćen Vezano za sve prijedloge za dodavanje procjene učinaka na području fiskalnih i parafiskalnih učinaka, upućujemo na članak 5. stavak 2. Nacrta prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa, kojim se ovaj Nacrt prijedloga zakona ne primjenjuje na procjenu fiskalnog učinka propisa na Državni proračun Republike Hrvatske. Skrećemo pozornost na primjenu SCM metodologije na nacrte prijedloga zakona, koja se uvodi ovim Nacrtom prijedloga zakona, a kojom se mjeri administrativni trošak na gospodarstvo prilikom primjene propisa koji su na snazi i koji bi proizašli iz nacrta prijedloga zakona. U okviru primjene SCM metodologije, mogu se analizirati fiskalni i parafiskalni učinci propisa na gospodarstvo. U dijelu primjedbi koje se odnose na Strategiju i Akcijski plan (članak 8. Nacrta prijedloga zakona) ostajemo pri predloženom, budući da će Ured u sklopu izvještavanja Vlade o provedbi i ostvarenju ciljeva iz Strategije, izvještavati i o realizaciji provedbe akcijskih planova.
3 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Vezano za opcije koje se odnose na gospodarske ucinke pojedinog propisa, smatramo da uz tijela državne uprave, koja su direktno ukljucena, treba zakonom predvidjeti obvezno uključivanje HOK-a kao stručno poslovne organizacije obrtnika zadužene za zastupanje njihovih interesa, koja će u postupku procjene učinaka propisa svojim aktivnim sudjelovanjem omogućiti da interesi mikro i MSP gospodarskih subjekata – obrtnika budu zastupljeni s mogućim dugoročnim pozitivnim učinkom na obrtništvo, a koja aktivnost ne bi dodatno opterecivala drzavni proracun, Isto tako ukazujemo da se savjetovanja ne bi smjela provoditi u neodgovarajućim terminima (npr. 30 dana savjetovanja od 1. do 30. kolovoza ili 15 dana savjetovanja od 25. prosinca do 10. siječnja) .U navedenim terminima vrlo je otezano, a kod obimnijih propisa i neizvedivo provesti potrebne konzultacije unutar vlastitog sustava. Nije prihvaćen Provedba MSP testa na nacrte prijedloga zakona uključuje procjenu učinaka propisa na obrtništvo, budući da malo gospodarstvo čine subjekti u poduzetništvu i obrtu, temeljem članka 2. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva ("Narodne novine", broj 29/02, 63/07, 53/12, 56/13, 121/16). U okviru buduće provedbe savjetovanja na obrasce prethodne procjene i obrasce iskaza o procjeni učinaka propisa, HOK-u se omogućava, kao i ostaloj zainteresiranoj javnosti, da sudjeluje u analizi učinaka davanjem primjedbi i komentara tijekom provedbe savjetovanja.
4 HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Hrvatska udruga banaka (HUB) pozdravlja novi Zakon o procjeni učinaka propisa i slaže se s ocjenom stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti ovim zakonom. Glavni ciljevi su dobro postavljeni, od pojednostavljenja procedure do uključivanja MSP testa i SCM metodologije. Ne ulazeći u tehničke detalje, predlažemo tri dodatna elementa koje bi trebalo uključiti u Zakon, kako bi se povećala mogućnost njegove učinkovitosti i posljedično, svih pozitivnih rezultata koji se očekuju. 1. Umjesto Plana zakonodavnih aktivnosti u kojem je naznaka za koje zakone treba provesti postupak procjene učinaka propisa (čl.10.st.4.) i zadanih rokova, bolje je postaviti obavezu da SVI zakoni (a u budućnosti i podzakonski propisi) trebaju ići u postupak procjene, osim onih navedenih u čl. 14 (Iznimke od provedbe procjene učinaka propisa), te onih za koje će stručni nositelj predložiti i obrazložiti razloge zbog kojih ne treba provesti procjenu. Ako Ured za zakonodavstvo prihvati obrazloženi prijedog, taj zakon se izuzima od obveze. 2. Naknadna procjena učinaka propisa ("ex post") predviđena je u čl.16. samo za određene zakone. Naš prijedlog je da svi zakoni moraju nakon određenog razdoblja (2 ili 3 godine) proći ex post procjenu. Svrha je, kao prvo, utvrditi da li su ciljevi i razlozi donošenja zakona ostvareni i time potvrditi opravdanost donošenja tog zakona. Drugi razlog je edukacija o samom postupku procjene, jer će se utvrditi razlike između procjene i ostvarenog, te će to poslužiti kao osnova za daljnje poboljšanje postupka u budućnosti. 3. Zakon nema prekršajne odredbe, koje su izostavljene iz postojećeg Zakona. Jedini način za osigurati ozbiljnost i odgovornost pri procjeni učinaka, jest da ako procjena NIJE dobila suglasnost Ureda za zakonodavstvo, ta procjena se mora ponoviti (ponavljati) sve dok ne dobije suglasnost, a smije ići u proceduru donošenja Vlade RH samo uz suglasnost. "Šteta" zbog mogućeg kašnjenja zakona će u pravilu biti manja nego šteta koju bi pogrešna ili nedovoljno argumentirana procjena učinaka uzrokovala. Pritom treba onemogućiti da Vlada RH naknadno izuzme zakon od postupka procjene, pošto jednom (ili više puta) nije dobio suglasnost Ureda, nego se takav zakon i/ili procjena mora popraviti kako bi dobila potrebnu suglasnost. Djelomično prihvaćen Vezano za vaša tri prijedloga ističemo sljedeće: 1. Tijela državne uprave dužna su u svom redovitom radu planirati normativne aktivnosti, a s time u vezi Vlada donosi planove zakonodavnih aktivnosti na godišnjoj razini. Predloženim Nacrtom prijedloga zakona svi su nacrti prijedloga zakona obuhvaćeni prethodnim postupkom kojim se utvrđuju izravni učinci nacrta prijedloga zakona, a potom se provodi postupak procjene učinaka propisa, ako se to utvrdi prethodnim postupkom. Smatramo da je ovo rješenje svrsishodnije radu državne uprave. 2. Naknadnom procjenom učinaka propisa bit će obuhvaćeni zakoni koji se donose radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete te zakoni koji nose osobiti gospodarski odnosno socijalni učinak. Na ovaj način proširen je obuhvat zakona za provedbu naknadne procjene učinaka propisa u smislu članka 16. Nacrta prijedloga zakona, a sužen u smislu članka 14. ovoga Nacrta prijedloga zakona. 3. Nacrtom prijedloga zakona predviđena su dva mišljenja Ureda za zakonodavstvo na prijedloge iskaza o procjeni učinaka propisa u članku 13. Nacrta prijedloga zakona. U slučaju da Ured nije suglasan sa sadržajem prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa, stručni nositelj i Ured očitovat će se o razlozima neslaganja na sjednicama stalnih radnih tijela Vlade, o čemu će stalna radna tijela Vlade zauzeti stav.
5 Krunoslav Šimatović Iznimke od provedbe postupka procjene učinaka propisa, Članak 14. Predlažem izuzimanje "provedbe uredbi EU"iz popisa iznimki kada se ne provodi procjena učinaka propisa. Ukoliko stavka "provedbe uredbi EU" ostane na popisu iznimki, iz procesa donošenja zakona se miče mogućnost argumentacije da slijepo provođenje/kopiranje neke od uredbi EU potencijalno značajno negativno utječe na gospodarske učinke, priljev investicija, funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva, malo gospodarstvo, administrativne prepreke za poslovanje, istraživanje i razvoj, zaštitu potrošača, na rad i tržište rad, na tržišno natjecanje i slično. Nije prihvaćen Nacrt prijedloga zakona predviđa izuzimanje o provedbe postupka procjene učinaka propisa kada se predlaže donošenje zakona radi provedbi uredbi Europske unije isključivo jer je riječ o tehničkim zakonima kojima se određuje nadležno tijelo za postupanje po tome zakonu, prekršajne odredbe i druga pitanja s time u vezi. Skrećemo pozornost na odredbu članka 17. stavka 4. Nacrta prijedloga zakona kojim se procjena učinaka propisa može provoditi na temelju zaključka Hrvatskoga sabora donesenog vezano za djelovanje Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije u vezi s prijedlogom propisa (dakle i o uredbama koje se donose na razini EU) i odlukama Europske unije u čijem donošenju sudjeluje putem svojih predstavnika. Također, upućujemo na Zakon o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske o europskim poslovima ("Narodne novine", broj 81/13), osobito na članak 8. kojim se određuje način razmatranja stajališta Republike Hrvatske o dokumentima Europske unije.
6 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, Kriteriji u postupku procjene učinka propis U članak 9, stavak 2, trebalo bi dodati kao vrstu učinka: "učinak na obitelj", a procjena učinaka na obitelj bi trebala uključivati procjenu očekivanih izravnih učinaka na: - ustavnu kategoriju braka kao temelja obitelji; - zdravstveno blagostanje obitelji; - ekonomski i socijalni status obitelji; - usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza; (...) U članak 9, stavak 2, trebalo bi dodati kao vrstu učinka: "demografski učinak". Djelomično prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona uvedena je kategorija adresata nacrta prijedloga zakona koja se odnosi izričito na obitelj. Vrste izravnih učinaka i adresati detaljnije će se urediti pripadajućom uredbom o provedbi postupka procjene učinaka propisa. U okviru socijalnih učinaka detaljnije će se razrađivati izravni učinci na obitelj. Vezano za uvrštavanje demografskog učinka, u okviru socijalnih učinaka navest će se analiza učinaka na demografske trendove.
7 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske Kriteriji u postupku procjene učinka propis, Članak 9. Napominjemo da bi pri da pri utvrđivanju kriterija za izravne učinke za udruge i zaklade trebalo uključiti i Savjet za razvoj civilnoga društva u čijem djelokrugu rada je „sudjelovanje u davanju mišljenja Vladi Republike Hrvatske o nacrtima propisa kojima se utječe na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, te organizacija primjerenog načina uključivanja i sudjelovanja organizacija civilnoga društva u rasprave o propisima, strategijama i programima koji na razini Republike Hrvatske, ali i na europskoj razini, utječu na razvoj i djelovanje civilnoga društva, te na suradnju s javnim i privatnim sektorom;“ Nije prihvaćen Smatramo da savjetodavna tijela čija je svrha praćenje izvršenja određenih strateških i drugih akata odnosno akcijskih planova Vlade Republike Hrvatske nije svrishodno izrijekom navoditi u zakonu, jer se smisao odredbe prije svega odnosi na civilni sektor u cijelosti te na rad i okruženje rada organizacija civilnog društva.
8 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise, Članak 6. Predlažemo da se u stavku 2. umjesto: „…primjenjuju se posebni propisi i akti kojima je uređeno informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pojedinim upravnim područjima.“ navede:…primjenjuju se Zakon o pravu na pristup informacijama i posebni propisi i akti kojima je uređeno informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pojedinim upravnim područjima. Nije prihvaćen Odredbom članka 6. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona obuhvaćeni su posebni propisi kojima je uređeno informiranje i sudjelovanje javnosti, stoga nije potrebno posebno isticati Zakon o pravu na pristup informacijama.