Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o katastru infrastrukture

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Adrijan Jadro PRAVILNIK O KATASTRU INFRASTRUKTURE U čl. 33 se navodi da je sastavni dio elaborata i popis digitalnih zapisa koji se prilažu elaboratu. Budući da su pravilnikom propisani obvezni sastavni dijelovi elaborata trebalo bi propisati i koji su obavezni digitalne zapisi koji se prilažu elaboratu. Iz pravilnika se može zaključiti da su to naslovna stranica, skica, situacija (sve u pdf formatu) i popis koordinata. U čl. 40 st (5) navodi se izdavanje tehničkih specifikacija kojima će biti propisan izgled geodetskog elaborata. Nigdje nije navedeno kada će se izraditi tehničke specifikacije, tako da se prema članu 66. koriste postojeće tehničke specifikacije. DGU je izdala samo Tehničke specifikacije za određivanje koordinata točaka u koordinatnom sustavu Republike Hrvatske, tako da ne postoje tehničke specifikacije kojima bi se propisao izgled elaborata. U Pravilniku o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (NN 86/07, 148/09) u čl. 34 je propisano da izgled elaborata mora biti u skladu s tehničkim specifikacijama koje izdaje SU DGU. Pravilnik je iz 2007. g. i do danas nisu objavljene tehničke specifikacije, tako da je moguće da i ove tehničke specifikacije neće biti skoro objavljene. Stoga bi bilo bolje da se u pravilniku navedu svi sastavni digitalni dijelovi elaborata. Primljeno na znanje Tehničke specifikacije iz članka 40. donijet će se paralelno s uspostavom informacijskog sustava katastra infrastrukture budući su tehničke specifikacije za digitalne zapise i razmjenski formati usko povezani s informatičko-tehnološkim i programsko-aplikativnim rješenjima koje će biti primjenjene prilikom uspostave informacijskog sustava katastra infrastrukture. Prilikom uspostave informacijskog sustava katastra infrastrukture primijenit će se rješenja koja su već primjenjena ili se predlažu u okviru Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra.
2 Adrijan Jadro III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (3) Situacija infrastrukture u analognom obliku izrađuje se u mjerilu 1:500 za izgrađena područja naselja u gradovima, 1:1000 za ostala izgrađena područja u naseljima, 1:2000 za područja izvan izgrađenih područja naselja, a izuzetno i u sitnijim mjerilima za prikaz magistralne infrastrukture i ispisuje se na crtaćem papiru. Ponekad je kod gusto razgranate mreže infrastrukture potrebno situaciju izraditi i u krupnijem mjerilu. Trebalo bi dodati „Ako je potrebno moguće je izraditi situaciju građevine i u krupnijem mjerilu“. Prihvaćen Prihvaća se, na način da st 3. postaje st. 4. te se mijenja i glasi: (4) Situacija infrastrukture u analognom obliku izrađuje se u mjerilu 1:500 za izgrađena područja naselja u gradovima, 1:1000 za ostala izgrađena područja u naseljima, 1:2000 za područja izvan izgrađenih područja naselja, a iznimno i u sitnijim mjerilima za prikaz magistralne infrastrukture ili u krupnijem mjerilu kada je to potrebno za prikaz detalja infrastrukture i ispisuje se na crtaćem papiru.
3 Bruno Pacadi IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (4) Oznaka potvrde, pečat i potpis službene osobe obvezno se stavlja na situaciju infrastrukture. Obrazloženje - Smatramo da je potrebno potvrđivati situacije infrastrukture u analognom obliku samo primjerak koji zadržava upravno tijelo. Nepotrebno je potvrđivati situacije infrastrukture uvezanih primjeraka, jer geodetski elaborati infrastrukture često mogu sadržavati nekoliko desetaka situacija infrastrukture, te se potvrđivanjem istih gubi nepotrebno vrijeme službene osobe, koje zbog toga za pregled i potvrdu treba naplatiti veći broj sati (vidi komentar u članku 40). Pogotovo je nepotrebno potvrđivati primjerke situacije infrastrukture u analognom obliku na trenutno propisani način u članku 37. stavcima 1., 2. i 3, na kojoj se nalazi samo prikaz izmjerenih točaka infrastrukture spojenih linijama i pripadajućih objekata infrastrukture s podacima o osnovnim tehničkim karakteristikama infrastrukture i nadmorskim visinama (vidi komentar u članku 37). Bruno Pacadi, Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove Prihvaćen Prihvaća se, na način da se st. 4. čl. 45. mijenja i glasi: (4) Oznaka potvrde i potpis službene osobe obvezno se stavlja na naslovnu stranicu i situaciju infrastrukture primjeraka koji zadržava upravno tijelo i vlasnik, odnosno upravitelj infrastrukture. Iza st. 4. dodaje se st. 5. koji glasi: (5) Oznaka potvrde, pečat i potpis službene osobe obvezno se stavlja na naslovnu stranicu ostalih primjeraka.
4 Bruno Pacadi IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (4) Oznaka potvrde, pečat i potpis službene osobe obvezno se stavlja na situaciju infrastrukture. U članku 45. stavak 4. mijenja se i glasi: (4) Oznaka potvrde i potpis službene osobe obvezno se stavlja na naslovnu stranicu i situaciju infrastrukture primjerka koji zadržava upravno tijelo. Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: (5) Oznaka potvrde, pečat i potpis službene osobe obvezno se stavlja na naslovnu stranicu uvezanih primjeraka. Prihvaćen Prihvaća se, na način da se st. 4. čl. 45. mijenja i glasi: (4) Oznaka potvrde i potpis službene osobe obvezno se stavlja na naslovnu stranicu i situaciju infrastrukture primjeraka koji zadržava upravno tijelo i vlasnik, odnosno upravitelj infrastrukture. Iza st. 4. dodaje se st. 5. koji glasi: (5) Oznaka potvrde, pečat i potpis službene osobe obvezno se stavlja na naslovnu stranicu ostalih primjeraka.
5 Bruno Pacadi III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (1) Geodetski elaborat infrastrukture se izrađuju u dovoljnom broju primjeraka s tim da se po jedan primjerak obvezno izrađuje za: Obrazloženje - Smatramo da je nepotrebno izrađivati primjerak za osobu koja je izradila elaborat, osim ako to ona zatraži. Bruno Pacadi, Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove Prihvaćen Prihvaća se, na način da se st.1. čl. 40 mijenja i glasi: (1) Geodetski elaborat infrastrukture se izrađuju u dovoljnom broju primjeraka s tim da se po jedan primjerak obvezno izrađuje za: • upravno tijelo, • vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture.
6 Bruno Pacadi III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (1) Geodetski elaborat infrastrukture se izrađuju u dovoljnom broju primjeraka s tim da se po jedan primjerak obvezno izrađuje za: U Članku 40. stavak 1. „- osobu koja je izradila elaborat.“ briše se Prihvaćen Prihvaća se, na način da se st.1. čl. 40 mijenja i glasi: (1) Geodetski elaborat infrastrukture se izrađuju u dovoljnom broju primjeraka s tim da se po jedan primjerak obvezno izrađuje za: • upravno tijelo, • vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture.
7 Bruno Pacadi III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 37. Predloženi sadržaj izrađene situacije infrastrukture u analognom obliku na način propisan u članku 37. stavcima 1., 2. i 3. u stvarnosti će predstavljati samo prikaz izmjerenih točaka infrastrukture spojenih linijama i pripadajućih objekata infrastrukture s podacima o osnovnim tehničkim karakteristikama infrastrukture i nadmorskim visinama bez podataka o lokaciji (nije propisano niti položajna niti opisna lokacija infrastrukture). Kako bi izgledala situacija za kućni priključak plina za planinarski dom duljine npr; 10m? Prema ovako propisanom Pravilniku situacija infrastrukture u analognom obliku za to područje izradila bi se u mjerilu 1:2000, na kojoj je ucrtana „samo“ jedna crtica (zelene boje) duljine 5mm s nadmorskim visinama infrastrukture, profilom cijevi, vrstom materijala i tlaka na papiru formata A4. Ima li smisla to potvrđivati? Situacija infrastrukture u analognom obliku koja se potvrđuje mora sadržavati: ime KO, MB KO, ime JLS, mjerilo u kojem je izrađena, datum njene izradbe, pečat tvrtke, ime i prezime te potpis geodetskog stručnjaka koji je izradio geodetski elaborat infrastrukture. Uz to: nazive ulica gdje je infrastruktura smještena, kućni brojevi zgrada (za kućne priključke), broj k.č. (iz uporabne dozvole ukoliko je priložena). Za izradu situacije infrastrukture u analognom obliku preporučljivo je za grafičku osnovu koristiti novi digitalni katastarski plan (za veće gradove i naselja) koji nije nastao grafičkom izmjerom. Ukoliko se to ne može koristiti tada bi se na situaciji infrastrukture u analognom obliku trebali prikazati i ostali podaci prikupljeni geodetskom izmjerom: izmjerene izgrađene ili prirodne objekte zemljine površine te postojeće vidljive objekte infrastrukture, uz izgrađenu infrastrukturu. Takvu situaciju infrastrukture u analognom obliku ima smisla potvrđivati. Što se tiče stavka 4 članka 37. slažemo se s prijedlogom da se izradi situacija infrastrukture u pdf formatu, no potrebno ju je također dopuniti s podacima koje smo naveli za analogni oblik. Pored toga, potrebno je što prije propisati strukturirani razmjenski format za geodetski elaborat infrastrukture kojeg će koristiti svi dionici u procesu. Bruno Pacadi, Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove Prihvaćen Dodaje se novi st. 1. koji glasi: (1) Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja izgrađene infrastrukture (u daljnjem tekstu: situacija infrastrukture) obvezno sadrži ime katastarske općine, ime jedinice lokalne samouprave, mjerilo u kojem je izrađen, datum izradbe, pečat tvrtke te ime i prezime i potpis geodetskog stručnjaka koji je izradio geodetski elaborat infrastrukture. Dosadašnji st. 1. postaje stavak 2., mijenja se i glasi: (2) Situacija infrastrukture u analognom obliku je prikaz izmjerenih točaka infrastrukture spojenih linijama i pripadajućih objekata infrastrukture (tlocrtni prikaz ili odgovarajući topografski znak) s podacima o osnovnim tehničkim karakteristikama infrastrukture. Dosadašnji st. 2. postaje st. 3., a dosadašnji st. 3. postaje st. 4. te se mijenja i glasi: (4) Situacija infrastrukture u analognom obliku izrađuje se u mjerilu 1:500 za izgrađena područja naselja u gradovima, 1:1000 za ostala izgrađena područja u naseljima, 1:2000 za područja izvan izgrađenih područja naselja, a iznimno i u sitnijim mjerilima za prikaz magistralne infrastrukture ili u krupnijem mjerilu kada je to potrebno za prikaz detalja infrastrukture i ispisuje se na crtaćem papiru. Dosadašnji st. 4. postaje st. 5. te se mijenja i glasi: (5) Situacija infrastrukture se izrađuje i u digitalnom obliku u pdf formatu, kao grafička osnova koristi se službena digitalna ortofoto karta mjerila 1:5000 ili 1:2000 na područjima gdje su katastarski planovi nastali grafičkom izmjerom, a za ostala područja kao grafička osnova može se koristiti i digitalni katastarski plan. Podaci o infrastrukturi i pripadajućim objektima, koji su predmet unosa u jedinstvenu bazu podataka infrastrukture, dostavljaju se u razmjenskom formatu propisanom tehničkim specifikacijama iz st. 5. čl. 40. ovoga Pravilnika. Napomena: izmjene teksta sadrže i druge prihvaćene primjedbe na navedeni članak.
8 DAMIR KNEZIĆ III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Skice u analognom obliku se izrađuju na crtaćem papiru te se formatiraju u A4 format. Crtači papir je pojam širokog značenja kojeg, na žalost, ovlašteni uredi različito tumače. Treba jasno definirati zahtjeve minimalne kvalitete i gramaže. Nije prihvaćen Ostavlja se geodetskom izvođaču mogućnost da sam odabere gramažu i kvalitetu crtaćeg papira.
9 DAMIR KNEZIĆ II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, 6.2. Objekti koji pripadaju vodovodnoj mreži su vodocrpilišta, stanice (crpne, prepumpne, reducir), rezervoari (vodospreme), vodotornjevi, hidranti, okna (komore), zatvarači, vodomjeri, bunari, javni zdenci, vodoskoci i priključci vodovodne mreže. Priključak vodovodne mreže je cjevovod a ne objekt. Objekt je vodomjerno okno ili vodomjer. Prihvaćen Prihvaća se, na način da je izmijenjen članak 7.: Članak 7. (1) U katastru infrastrukture vode se podaci o vodovima i pripadajućim objektima elektroenergetske, elektroničke komunikacijske, toplovodne, plinovodne, naftovodne, vodovodne i odvodne infrastrukture. 1. Vodovi (kabeli) i pripadajući objekti elektroenergetske mreže za koje se vode podaci su: 1.1. Vodovi prijenosne i distributivne mreže visokog, srednjeg i niskog napona, vodovi javne rasvjete, signalizacije u javnom prometu i priključci elektroenergetske mreže. 1.2. Objekti koji pripadaju vodovima elektroenergetske mreže su hidroelektrane, termoelektrane, plinske elektrane, vjetroelektrane, solarne (foto-naponske) elektrane, transformatorske, rasklopne i ispravljačke stanice, transformatorske stanice na stupu, kabelske spojnice, kabelske rezerve (šlinge), kabelska kanalizacija, razvodni ormari, objekti katodne zaštite, zdenci (galerije, komore), okna, nosači vodova i stupovi, rasvjetna mjesta, promidžbeno-informativni stupovi s rasvjetom, javni satovi na stupu, semafori, ormari s uređajima za regulaciju prometa (kamere za nadzor, uređaji za parkiranje, radari, brojači prometa) i punionice za električna vozila. 2. Vodovi (kabeli) i pripadajući objekti elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (u daljnjem tekstu: EKI) za koje se vode podaci su: 2.1. Vodovi EKI, kabelska kanalizacija, kabeli, svjetlovodni kabeli, vodovi kabelske televizije, cijevi EKI, signalni vodovi, priključci EKI, te radio relejni koridori. 2.2. Objekti koji pripadaju vodovima elektroničke komunikacijske mreže su telefonske centrale, udaljeni pretplatnički stupanj (UPS), zdenci (galerije, komore), nosači vodova i stupovi EKI, radiodifuzni objekti i odašiljači, radio postaje, radiorelejne stanice, antenski i televizijski stupovi, repetitori, telefonske govornice i ormarići EKI. 3. Vodovi i pripadajući objekti mreže toplovoda za koje se vode podaci su: 3.1. Vodovi toplovoda, vrelovoda, parovoda i priključci toplovodne, vrelovodne i parovodne mreže 3.2. Objekti koji pripadaju objektima toplovodne mreže su toplane, toplinske stanice, podstanice, kotlovnice, zdenci (komore), okna sa zatvaračima, zatvarači, odušne cijevi, objekti katodne zaštite, kompenzatori i čvrste točke. 4. Vodovi i pripadajući objekti plinovodne mreže za koje se vode podaci su: 4.1. Proizvodni, transportni, distribucijski vodovi i priključci plinovodne mreže. 4.2. Objekti koji pripadaju vodovima plinovodne mreže su plinske bušotine, spremišta plina, plinske i centralno plinske stanice, redukcijske i mjerno-redukcijske stanice, ispušne i blok stanice, uređaji za odorizaciju plina, plinski čvorovi, okna, zatvarači, objekti katodne zaštite, kondenzacijski lonci, odušne cijevi, plinske lampe, stupovi i plinske baklje. 5. Vodovi i pripadajući objekti naftovodne mreže za koje se vode podaci su: 5.1. Magistralni, proizvodni, kolektorski ili sabirni, tlačni i otpremni vodovi. 5.2. Objekti koji pripadaju vodovima naftovodne mreže su bušotine, stanice (sabirne, otpremne, blok, odušne, mjerne, čistačke i pumpne stanice), spremnici (rezervoari), okna, zatvarači, objekti katodne zaštite i ventili. 6. Cjevovodi i pripadajući objekti vodovodne mreže za koje se vode podaci su: 6.1. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode), glavni opskrbni cjevovodi, glavni dovodno-opskrbni cjevovodi, hidrantski vodovi i priključci vodovodne mreže. 6.2. Objekti koji pripadaju vodovodnoj mreži su vodocrpilišta, stanice (crpne, prepumpne, reducir), rezervoari (vodospreme), vodotornjevi, hidranti, okna (komore), zatvarači, vodomjeri, bunari, javni zdenci i vodoskoci. 7. Odvodnja i pripadajući objekti odvodne mreže za koje se vode podaci su: 7.1. Odvodna mreža (kolektori): fekalnih, oborinskih i mješovitih voda te priključci odvodne mreže. 7.2. Objekti koji pripadaju odvodnoj mreži su retencijski bazen, prepumpne stanice, preljevne građevine, preljevno prepumpne građevine, uređaji za pročišćavanje, sifoni, revizijska okna, slivnici, ispusti, taložnice, ulična okna i zapornice. 7.3. Odvodnom mrežom pojedine građevine ili javne površine smatra se i drenažna mreža. 7.4. Objekti koji pripadaju drenažnoj mreži su prepumpne stanice, okna i slivnici. (2) U katastru infrastrukture vode se i podaci o zaštitnim i rezervnim cijevima kada su za navedene vodove iste položene. (3) Ovisno o vrsti, vodovi mogu biti podzemni i nadzemni, podmorski i podvodni. Napomena: izmjene teksta sadrže i druge prihvaćene primjedbe na navedeni članak.
10 DAMIR KNEZIĆ II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, 6.1. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode), glavni opskrbni cjevovodi, glavni dovodno-opskrbni cjevovodi i hidrantski vodovi. Nelogična podjela vodovodnih cjevovoda. Svi su glavni osim hidrantskih vodova??? Predlažem: Glavni transportni vodovodni cjevovodi, transportno-vodoopskrbni cjevovodi, vodoopskrbni cjevovodi, priključni vodovodni vodovi i hidrantski vodovodni vodovi. Nije prihvaćen Objekti infrastrukture koji se evidentiraju u katastru infrastrukture usklađeni su s vlasnicima, odnosno upraviteljima pojedinih vrsta infrastrukture.
11 Daniel Večenaj IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka se obvezno prilaže izjava vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture da je ista u njegovom vlasništvu, odnosno da njome upravljanju. Podržavam prijedlog g. Glasa. Izrazito je čest slučaj da se upravitelj vodova koristi vodovima koji nisu u njegovom vlasništvu. Vlasnik infrastrukture može biti i JLS, a u novije vrijeme je čest slučaj da su se poslovi distribucije vode, odvodnje ili plina izdvajali u zasebne tvrtke, a infrastruktura ostala u vlasništvu matične (koja ju je i izgradila). Predlaže se (1) usvojiti prijedlog g. Glasa i brisati članak ili (2) dio teksta ", odnosno" u tekstu zamijeniti riječju "ili". Nije prihvaćen Odgovor na opisani primjer. U trenutku izmjere kablovske kanalizacije vlasnik infrastrukture su Hrvatske autoceste te će ovlaštenoj osobi za izradu geodetskog elaborata infrastrukture dati izjavu da je kanalizacija u njenom vlasništvu. Kada će se kroz neke cijevi provlačiti infrastruktura drugih upravitelja (T-COM, HEP i dr.) za evidentiranje upravitelja će se izraditi geodetski elaborat infrastrukture u skladu s člankom 34. Pravilnika, gdje se radi „jednostavniji elaborat“ o promjenama osnovnih tehničkih karakteristika infrastrukture i drugih opisnih podataka evidentirane infrastrukture, a položaj infrastrukture nije promijenjen ili ako se radi o novoj infrastrukture koja je postavljena u već evidentiranu kanalizaciju ili galeriju. Dakle u ovom slučaju promjena upravitelja na određenoj infrastrukturi.
12 Daniel Večenaj II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (1) Podaci o osnovnim tehničkim karakteristikama vodova su: (1) Podaci o osnovnim tehničkim karakteristikama vodova su: broj kabela, napon i tip kabela kod elektroenergetske mreže, a kod kabelske kanalizacije dimenzije kanalizacije, broj i profil cijevi (u mm) te vrsta materijala, broj kabela kod elektroničke komunikacijske mreže, a kod kabelske kanalizacije dimenzije kanalizacije, broj i profil cijevi (u mm) te vrsta materijala, kod plinovodne vrsta tlaka, vrsta materijala i profil cijevi (u mm), kod naftovodne, vodovodne, odvodne mreže vrsta materijala i profil cijevi (kod odvodnje u cm; kod ostalih vodova u mm), kod toplovodne mreže, dimenzije kanala, broj cijevi te vrsta materijala i profil cijevi (u mm), kod vodovodne mreže i mreže odvodnje promjer (unutarnji, vanjski ili nazivni uz obavezno navođenje o kojem se promjeru radi) i materijal cijevi. Nije prihvaćen Predloženo je već propisano u istom članku.
13 Daniel Večenaj II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (1) Podaci o osnovnim tehničkim karakteristikama vodova su: Nedostaju podaci o osnovnim tehničkim karakteristikama vodova odvodnje i vodovoda. Predlaže se promjer (unutarnji, vanjski ili nazivni uz obavezno navođenje o kojem se promjeru radi) i materijal cijevi. Nije prihvaćen U Čl. 8, st. 1. propisano je da su osnovne tehničke karakteristikama kod naftovodne, vodovodne i odvodne mreže vrsta materijala i profil cijevi (kod odvodnje u cm; kod ostalih vodova u mm).
14 Daniel Večenaj II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, 7.1. Odvodna mreža (kolektori). Odvodna mreža (kolektori) fekalnih voda, odvodna mreža (kolektori) oborinskih voda i odvodna mreža (kolektori) mješovitih voda. Prihvaćen Prihvaća se, na način da je izmijenjen članak 7.1.: 7.1. Odvodna mreža (kolektori): fekalnih, oborinskih i mješovitih voda i priključci. Napomena: izmjene teksta sadrže i druge prihvaćene primjedbe na navedeni članak.
15 Daniel Večenaj II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, 7.1. Odvodna mreža (kolektori). Mreža odvodnje otpadnih voda se dijeli na tri bitna segmenta: odvodnu mrežu (kolektor) fekalnih, oborinskih i mješovitih voda. Prihvaćen Prihvaća se, na način da je izmijenjen članak 7.1.: 7.1. Odvodna mreža (kolektori): fekalnih, oborinskih i mješovitih voda i priključci. Napomena: izmjene teksta sadrže i druge prihvaćene primjedbe na navedeni članak.
16 Daniel Večenaj II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, 7.2. Objekti koji pripadaju odvodnoj mreži su retencijski bazen, prepumpne stanice, uređaji za pročišćavanje, sifoni, reviziona okna, slivnici, ispusti, taložnice i ulična okna sa priključcima. Objekti koji pripadaju odvodnoj mreži su retencijski bazen, prepumpne stanice, preljevne građevine, preljevno prepumpne građevine, uređaji za pročišćavanje, sifoni, revizijska okna, slivnici, ispusti, taložnice, zapornice i ulična okna sa priključcima. Prihvaćen Čl. 7.2. se mijenja i glasi: 7.2. Objekti koji pripadaju odvodnoj mreži su retencijski bazen, prepumpne stanice, preljevne građevine, preljevno prepumpne građevine, uređaji za pročišćavanje, sifoni, revizijska okna, slivnici, ispusti, taložnice, ulična okna i zapornice.
17 Daniel Večenaj II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, 7.2. Objekti koji pripadaju odvodnoj mreži su retencijski bazen, prepumpne stanice, uređaji za pročišćavanje, sifoni, reviziona okna, slivnici, ispusti, taložnice i ulična okna sa priključcima. Pridjev koji nastaje od riječi revizija glasi revizijski, pa bi stoga ispravnije bilo okno za reviziju nazvati revizijskim umjesto revizionim. Od objekata na odvodnoj mreži postoje još i preljevne, preljevno prepumpne građevine i zapornice. Prihvaćen Čl. 7.2. se mijenja i glasi: 7.2. Objekti koji pripadaju odvodnoj mreži su retencijski bazen, prepumpne stanice, preljevne građevine, preljevno prepumpne građevine, uređaji za pročišćavanje, sifoni, revizijska okna, slivnici, ispusti, taložnice, ulična okna i zapornice.
18 Darko Car III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (4) Situacija infrastrukture se izrađuje i u digitalnom obliku u pdf formatu, a kao grafička osnova koristi se službena digitalna ortofoto karta mjerila 1:5000 ili 1:2000 na područjima gdje su katastarski planovi nastali grafičkom izmjerom, a za ostala područja kao grafička osnova može se koristiti i digitalni katastarski plan. na kraju treba dodati "U oba slučaja može se koristiti i neslužbeni digitalni ortofoto visoke rezolucije sa min. 10cm rezolucijom i točnošću." Nije prihvaćen U svrhu osiguranja jedinstvenog postupanja u okviru pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata infrastrukture svi izvoditelji trebaju koristiti istu službenu georeferenciranu digitalnu ortofoto kartu.
19 Gordan Glas IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka se obvezno prilaže izjava vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture da je ista u njegovom vlasništvu, odnosno da njome upravljanju. Infrastruktura se može izrađivati u fazama i dionicama, pa se može pojaviti više izvođača radova, a ujedno i više geodetskih tvrtki koje izrađuju Geodetski elaborat za katastar vodova za onu dionicu za koju su ugovorili radove sa izvođačem radova. Komunalana tvrtka preuzima na upravljanje infrastrukturu u cijelosti nakon izvršenog tehničkog pregleda. Primjer: Uz kolnik autoceste postavlja se distributivna kanalizacija sa više cijevi. Kompletna kanalizacija se snima i predaje u nadležni katastar infrastrukture na ovjeru. U tom trnutku vlasnik voda su npr. Hrvatske autoceste. Kroz neke cijevi će prolaziti optički kabel za telefoniju, pa je upravitelj npr. T-com, kroz druge cijevi prolaze el. instalacije za prometnu signalizaciju, pa je upravitelj voda onaj tko ima koncesiju za tu cestu, a neke cijevi su rezerva za buduće instalacije. Na temelju navedenog nemoguće je ishoditi IZJAVU vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture jer vlasnik infrastrukture ne mora biti i upravitelj infrastrukture. Nije prihvaćen Odgovor na opisani primjer. U trenutku izmjere kablovske kanalizacije vlasnik infrastrukture su Hrvatske autoceste te će ovlaštenoj osobi za izradu geodetskog elaborata infrastrukture dati izjavu da je kanalizacija u njenom vlasništvu. Kada će se kroz neke cijevi provlačiti infrastruktura drugih upravitelja (T-COM, HEP i dr.) za evidentiranje upravitelja će se izraditi geodetski elaborat infrastrukture u skladu s člankom 34. Pravilnika, gdje se radi „jednostavniji elaborat“ o promjenama osnovnih tehničkih karakteristika infrastrukture i drugih opisnih podataka evidentirane infrastrukture, a položaj infrastrukture nije promijenjen ili ako se radi o novoj infrastrukture koja je postavljena u već evidentiranu kanalizaciju ili galeriju. Dakle u ovom slučaju promjena upravitelja na određenoj infrastrukturi.
20 Gordan Glas IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka se obvezno prilaže izjava vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture da je ista u njegovom vlasništvu, odnosno da njome upravljanju. Stavak 2) brisati, a stavak 3) postaje stavak 2). Nije prihvaćen Odgovor na opisani primjer. U trenutku izmjere kablovske kanalizacije vlasnik infrastrukture su Hrvatske autoceste te će ovlaštenoj osobi za izradu geodetskog elaborata infrastrukture dati izjavu da je kanalizacija u njenom vlasništvu. Kada će se kroz neke cijevi provlačiti infrastruktura drugih upravitelja (T-COM, HEP i dr.) za evidentiranje upravitelja će se izraditi geodetski elaborat infrastrukture u skladu s člankom 34. Pravilnika, gdje se radi „jednostavniji elaborat“ o promjenama osnovnih tehničkih karakteristika infrastrukture i drugih opisnih podataka evidentirane infrastrukture, a položaj infrastrukture nije promijenjen ili ako se radi o novoj infrastrukture koja je postavljena u već evidentiranu kanalizaciju ili galeriju. Dakle u ovom slučaju promjena upravitelja na određenoj infrastrukturi.
21 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE VI. DOSTUPNOST PODATAKA O INFRASTRUKTURI I OBAVIJESTIMA O TEKUĆIM ILI PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM RADOVIMA - JEDINSTVENA INFORMACIJSKA TOČKA, Članak 59. U članku 59. nejasno je što su mrežni operatori i kakve oni imaju veze s cjelovitim sustavom katastra infrastrukture. Primljeno na znanje Mrežni operatori definirani su člankom 3. stavkom 1. točkom 6. Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i obvezni su sukladno članku 8. istog Zakona dostavljati obavijesti o planiranim građevinskim radova koje je Državna geodetska uprava obvezna objaviti putem jedinstvene informacijske točke odmah po njihovom zaprimanju.
22 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE V. USPOSTAVA JEDINSTVENE BAZE PODATAKA O INFRASTRUKTURI I OBAVIJESTIMA O TEKUĆIM ILI PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM RADOVIMA,             (3) Uz obavijest da je potvrđeni elaborat proveden u bazi Državna geodetska uprava elektroničkim putem dostavlja upravnom tijelu, vlasniku, odnosno upravitelju infrastrukture te osobi koja je izradila elaborat popis svih promjena podataka koje su nastale provedbom elaborata te digitalni zapis promjene. Još treba odrediti kako će taj digitalni zapis promjena izgledati – potrebno uskladiti sa potrebama vlasnika/upravitelja infrastrukture. Primljeno na znanje U tijeku je izrada tehničkih specifikacija informatičkog sustava na temelju „Studije uspostave nacionalnog integriranog geoinformacijskog sustava infrastrukture vodova“ koja je rađena u suradnji sa vlasnicima, odnosno upraviteljima vodova.
23 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE V. USPOSTAVA JEDINSTVENE BAZE PODATAKA O INFRASTRUKTURI I OBAVIJESTIMA O TEKUĆIM ILI PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM RADOVIMA,             (2) Državna geodetska uprava osigurava podršku prevođenju podataka o infrastrukturi u razmjenski format pogodan za unos bazu. Nadati se je da će taj razmjenski format biti dovoljno fleksibilan i za korištenje u budućnosti (npr. GML). Primljeno na znanje U tijeku je izrada tehničkih specifikacija informatičkog sustava u okviru kojih će se definirati razmjenski format te razmotriti predloženo rješenje.
24 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 47. U čl. 47. brisati riječ "uklonjena". To je infrastruktura koje nema, a ako je bila, onda se vidi u arhiviranom stanju. Nije prihvaćen U sustavu HR-KI uklonjeni vod će imati atribut „uklonjen“ i neće biti vidljiv kod izdavanja javnih isprava niti kod uvida u podatke o katastru infrastrukture, ali ostaje povezan sa popisom infrastrukture i sa zbirkom elaborata.
25 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (4) Unošenje podataka u katastar infrastrukture obavlja se unošenjem novih podataka i promjena koje utječu na već unesene podatke pisanog i grafičkog dijela katastra infrastrukture. U čl. 46. st. 4. stoji da se unošenje podataka obavlja unošenjem... što je nelogično. Brisati stavak, dovoljan je stavak 5. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća, na način da se st. 4. čl. 46. mijenja i glasi: Unos podataka iz geodetskog elaborata infrastrukture u katastar infrastrukture obavlja se unošenjem novih podataka i promjena koje utječu na već unesene podatke pisanog i grafičkog dijela katastra infrastrukture. St 4. propisuje što se unosi u katastar infrastrukture, a st. 5 propisuje da se prilikom unosa novih podataka treba zadržati točnost.
26 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 46. U čl. 46. izmijeniti stavak 2. na način da glasi: Primjerak potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture ovlašteni izvoditelj dostavlja vlasniku, odnosno upravitelju infrastrukture. Nije prihvaćen Vlasnik, odnosno upravitelj infrastrukture mora biti obaviješten od strane upravnog tijela da je geodetski elaborat infrastrukture pregledan i potvrđen da ga mogu unijeti u svoju evidenciju. Na taj način izbjegava se mogućnost da vlasnik, odnosno upravitelj ne bude obaviješten od strane izvoditelja o izvršenom pregledu i potvrđivanju.
27 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 44. U čl. 44. treba detaljnije propisati podstavak 3. Nije prihvaćen Ukoliko je dostavljeni geodetski elaborat infrastrukture u koliziji s podacima evidentiranim u katastru infrastrukture elaborat treba uskladiti s postojećim podacima, te se provjerava da li su podaci o infrastrukturi u elaboratu strukturirani na propisani način koji omogućuje unos u jedinstvenu bazu podataka katastra infrastrukture, kao i da li se radi o elaboratu za evidentiranje infrastrukture sukladno st. 2. čl. 28. Pravilnika.
28 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (3) Geodetski elaborat infrastrukture izrađen u digitalnom obliku dostavlja se na pregled i potvrđivanje upravnom tijelu ili Državnoj geodetskoj upravi elektroničkim putem koristeći Hrvatski informacijski sustav katastra infrastrukture (HR-KI) za preuzimanje elaborata. Zašto se ne koristi neki od već uspostavljenih sustava - OSS i ZIS (DGE). Opet već viđeno dupliranje sustava (npr ARKOD i sl.) Primljeno na znanje Predloženi novi sustav HR-KI je planiran kao cjeloviti sustav koji će sadržavati podatke o svim vrstama infrastrukture, te bi bilo složenije nadograditi postojeće sustave svim potrebnim funkcionalnostima, a pogotovu jer se radi o specifičnim podacima o infrastrukturi, ali se planira da HR-KI koristi sve postojeće resurse i podatke drugih već postojećih sustava. Tako će se kao podloge preuzimati DOF, DKP koji se održava u ZIS-u podaci o adresama iz RPJ kao i još neki drugi postojeći sustavi. Također će se kod servisnih zahtjeva (digitalni elaborat i njegovo zaprimanje, izdavanje podataka) nastojati primjenjivati postojeća rješenja i tehnologije.
29 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 41. U čl. 41. izbrisati st. 2. jer u praksi može doći do kompliciranih odnosa između vlasnika i upravitelja infrastrukture prvenstveno na većim gradilištima gdje se istovremeno obavljaju radovi na više različitih infrastruktura. Nije prihvaćen Izvoditelj radova mora pribaviti informacija tko je vlasnik, odnosno upravitelj infrastrukture prilikom izvođenja geodetskih radova, pogotovo u fazi izrade i predaje geodetskog elaborata infrastrukture.
30 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 36. Čl. 36. brisati. Skica nepotrebna za digitalno vođenu bazu/elaborate. Nije prihvaćen Skica izmjere neće biti potrebna kada će se geodetski elaborati infrastrukture automatski upisivati u jedinstvenu bazu podataka, a do tada je potrebna, jer se jedino na njoj vidi detaljni prikaz infrastrukture, a osobito je to bitno kod složenih situacija spojeva novosnimljene infrastrukture i već prije evidentirane, kao i kod pojave većeg broja infrastrukture u istom rovu. Na skici se može dodatno prikazati i pojasniti specifični detalji, kao i drugi alfanumerički podaci.
31 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 35. U čl. 35. st. 2. propisati slučaj kad se popis imena katastarskih općina, kao i naselja i ulica može protezati na više strana. Nije prihvaćen Smatramo da nema razloga za propisivanjem istog, jer se geodetski elaborat izrađuje za područje jedne jedinice lokalne samouprave.
32 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 34. U čl. 34. brisati skicu izmjere. Nije prihvaćen Točka 5. članka 34. odnosi se na skicu podzemnih objekata većih dimenzija, kada je to potrebno.
33 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 33. U čl. 33. brisati skicu izmjere koja služi izvoditelju da može izraditi nacrt stvarnog stanja, pa je samim tim on dovoljan. Nije prihvaćen Na skicu je moguće zapisati podatke koji se neće sustavno unositi u bazu katastra infrastrukture.
34 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 32. U čl. 32. st. 2. nije jasno od koga izvoditelj preuzima podatke te da li ih preuzima sa ili bez naknade. Prihvaćen Prihvaća se, na način da je izmijenjen st. 2. čl. 32. (2) Za potrebe izrade geodetskog elaborata infrastrukture izvoditelj preuzima podatke o evidentiranoj infrastrukturi za područje za koje se izrađuje elaborat iz katastra infrastrukture. Obrazloženje: Geodetski izvoditelj treba preuzeti podatke iz katastra infrastrukture, kako kod geodetske izmjere ne bi snimio već evidentiranu infrastrukturu, odnosno kako bi mogao snimiti doticaj nove ili izmijenjene infrastrukture s postojećom evidentiranom, ili kako bi mogao utvrditi da je došlo do promjene na evidentiranoj infrastrukturi, odnosno da je evidentirana infrastruktura napuštena ili uklonjena. Naknada za izdavanje podatak je propisana člankom 63. Pravilnika.
35 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 31. U čl. 31. točnost određivanja podataka mora biti preciznije propisana jer se ne zna na kooje se podatake odnosi. Nije prihvaćen Ostavlja se geodetskom izvođaču mogućnost da sam deklarira točnost podataka koje je izmjerio.
36 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,  Članak 30. U čl. 30. voditi računa da se Uredba može promijeniti ili ukinuti. Prihvaćen Briše se točka 3. u st. 1, čl. 30.
37 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 27. Čl. 27. brisati. Općenito, suvremene metode izmjere omogućuju izmjeru bez navedenihsmetnji i zapreka. Ako se već spominje, onda treba propisati pravo ulaženja u kuće ili zgrade radi izmjere priključaka. Nije prihvaćen U većini situacija nije moguće snimiti infrastrukturu bez ulaska u prostor katastarske čestice.
38 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 26. Čl. 26. brisati. Ovlaštena osoba odgovara za cijeli elaborat pa samim time i za ispravnost geodetske opreme. Nije prihvaćen Važnost ispravne geodetske opreme je bitan faktor za kvalitetnu izmjeru infrastrukture, a što je preduvjet za ispravnu izradu geodetskog elaborata.
39 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,  Članak 25. U čl. 25. brisati stavak 2. Upitno je kolika je važnost podataka o kućnom priključku u sustavu katastra infrastrukture u cjelini. Nije prihvaćen Kućni priključak može prerasti u dio infrastrukture. Bez evidencije kućnih priključaka nije moguće dobiti uvid u cjelovitost infrastrukturnih mreža.
40 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 24. Navedeno treba biti usklađeno sa već postojećim sustavima DGU (ZIS, DGE, OSS) i sustavima vlasnika/upravitelja. Nije prihvaćen U tijeku je izrada tehničkih specifikacija za informatički sustav katastra infrastrukture HR-KI, u okviru kojih će se voditi računa o već implementiranim rješenjima u ostalim informacijskim sustavima DGU.
41 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,  Članak 21. U čl. 21. stavke 4. i 5. treba brisati. Općeniti ne treba propisivati kojom metodom mjerenja doći do traženog podataka, a pogotovo ne procjenjivanjem ili umjeravanjem. Djelomično prihvaćen Mijenja se stavak 4. članka 21. i glasi: (4) Kod nadzemne infrastrukture predmet geodetske izmjere su stupovi i nosači na zgradama ili drugim građevinama, a visina infrastrukture na stupu i nosaču od razine zemlje mjeri se po potrebi. Stavak 5. članka 21. se briše.
42 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 20. U čl. 20.zbog izbjegavanja mogućih kasnijih nejasnoća treba preciznije opisati što treba mjeriti, kao i koji točno podaci trebaju biti prikupljeni. Nije prihvaćen U člancima 7. i 8. ovog Pravilnika propisani su podaci o infrastrukturi (vodovima) i pripadajućim objektima, te osnovnim tehničkim karakteristikama za iste koji se za potrebe izrade elaborate trebaju mjeriti i prikupiti.
43 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Grafičku osnovu plana infrastrukture čini digitalna ortofotokarta u mjerilu 1:2000 ili 1:5000 s preklopljenim digitalnim katastarskim planom. Dozvoliti i ostale (korisničke) ortofoto planove potrebnih mjerila (i krupnija kod intravilana i zgrada). Nije prihvaćen Grafičku osnovu KI mogu činiti samo službene digitalne ortofotokarte s preklopljenim digitalnim katastarskim planom koje će se u HR-KI preuzimati iz postojećih sustava DGU.
44 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 14. U čl. 14. brisati "ostale (kontaktne) podatke". Treba se znati koji su podaci stvarno potrebni. Djelomično prihvaćen Mijenja se čl. 14. i glasi: Članak 14. (1) Popis vlasnika i upravitelja infrastrukture sadrži: • redni broj upisa vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture, • podaci o vlasniku odnosno upravitelju infrastrukture iz čl.11. Pravilnika, vrstu infrastrukture kojom vlasnik, odnosno upravitelj infrastrukture upravlja.
45 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 13. U čl. 13. brisati tekst "(je li ista u uporabi, napuštena ili uklonjena)" i zamijeniti s "(je li ista u uporabi ili nije). U istom članku zbog moguće opsežnosti brisati imena katastarskih općina i imena jedinica lokalne samouprave. U zadnjem stavku umjesto "dužinu" treba biti "duljinu" uz naznaku radi li se o stvarnoj ili horizontalnoj (projiciranoj) duljini. Djelomično prihvaćen Primjedba koja se odnosi na tekst "(je li ista u uporabi, napuštena ili uklonjena)" i zamijeniti s "(je li ista u uporabi ili nije), se ne prihvaća. Obrazloženje: u sustavu HR-KI uklonjeni vod će imati atribut „uklonjen“ i neće biti vidljiv kod izdavanja javnih isprava niti kod uvida u podatke o katastru infrastrukture, ali ostaje povezan sa popisom infrastrukture i sa zbirkom elaborata. Primjedba koja se odnosi da se pojam „dužina“ zamijeni pojmom „duljina“ prihvaća se način da se mijenja čl. 13. i glasi: „Popis infrastrukture sadrži: • redni broj upisa unutar kalendarske godine i oznaku potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture, • vrstu infrastrukture i naznaku trenutačnog korištenja (je li ista u uporabi, napuštena ili uklonjena), • identifikacijski broj infrastrukture i pripadajućih objekata, • podaci o vlasniku odnosno upravitelju infrastrukture iz čl.11. Pravilnika, • imena katastarskih općina na području kojih se proteže infrastruktura, • ime jedinice lokalne samouprave, imena naselja i ulica u kojima je infrastruktura izgrađena, • kućni broj ako se radi o infrastrukturi izgrađenoj u svrhu kućnog priključka, duljinu izgrađene infrastrukture.“
46 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 11. Članak 11. nepotreban, isto se navodi u čl. 14. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća, na način da su izmijenjeni čl. 11. čl. 13 i čl. 14. Članak 11. Podaci o vlasnicima, odnosno upraviteljima infrastrukture su ime, adresa, OIB i ostali podaci nužni za komunikaciju (službena mail adresa, telefonski broj i dr.). Članak 13. „Popis infrastrukture sadrži: • redni broj upisa unutar kalendarske godine i oznaku potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture, • vrstu infrastrukture i naznaku trenutačnog korištenja (je li ista u uporabi, napuštena ili uklonjena), • identifikacijski broj infrastrukture i pripadajućih objekata, • podatke o vlasniku, odnosno upravitelju infrastrukture iz čl.11. ovoga Pravilnika, • imena katastarskih općina na području kojih se proteže infrastruktura, • ime jedinice lokalne samouprave, imena naselja i ulica u kojima je infrastruktura izgrađena, • kućni broj ako se radi o infrastrukturi izgrađenoj u svrhu kućnog priključka, • duljinu izgrađene infrastrukture.“ Članak 14. (1) Popis vlasnika i upravitelja infrastrukture sadrži: • redni broj upisa vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture, • podatke o vlasniku odnosno, upravitelju infrastrukture iz čl.11. ovoga Pravilnika, • vrstu infrastrukture kojom vlasnik, odnosno upravitelj infrastrukture upravlja.
47 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 9. Članak 9. nepotreban, isto je navedeno u čl. 13. Nije prihvaćen U sustavu HR-KI uklonjeni vod će imati atribut „uklonjen“ i neće biti vidljiv kod izdavanja javnih isprava niti kod uvida u podatke o katastru infrastrukture, ali ostaje povezan sa popisom infrastrukture i sa zbirkom elaborata.
48 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (3) Ovisno o vrsti, vodovi mogu biti podzemni i nadzemni, podmorski i podvodni. Nedostaju produktovodi. Nije prihvaćen Smatramo da su „produktovodi“ dio određene vrste infrastrukture i kao takvi su obuhvaćeni evidentiranjem u katastru infrastrukture te ih zbog toga nije potrebno posebno navoditi.
49 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, 3.2. Objekti koji pripadaju objektima toplovodne mreže su toplane, toplinske stanice, podstanice, kotlovnice, zdenci (komore), okna sa zatvaračima, zatvarač, odušne cijevi, katodne zaštite, kompenzatori, čvrste točke i priključci toplovodne mreže. Nedostaju termalni izvori. Nije prihvaćen Objekti infrastrukture koji se evidentiraju u katastru infrastrukture usklađeni su s vlasnicima, odnosno upraviteljima pojedinih vrsta infrastrukture.
50 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE PRAVILNIK O KATASTRU INFRASTRUKTURE Potrebno je izbjeći probleme neodgovarajuće ili drugačije strukture (baze) podataka od one koju sada koriste vlasnici/upravitelji infrastrukture tako da se njihova prihvati kao temeljna i potrebna, a ne koristiti zastarjeli pravilnik o kartografskim znakovima (većinom prepisan iz pravilnika SFRJ iz 1979 god.). Malo više komunikacije i truda u određivanju strukture zapisa sa ključnim tvrtkama u području KI može u konačnici dati i puno bolje rezultate. I onako većina tih tvrtki smatra da im je cijeli sustav bespotrebni dodatni trošak, pa onda neka barem bude funkcionalan. Slično vrijedi i za opise i nabrajanja u čl. 7. Pravilnik je nekonzistentan sam sa sobom kada određuje PDF format kao predajni prema KI a onda opisuje da će razmjenski format DGU odrediti kasnije pravilnikom. PDF može biti eventualno dodatni zapis za predaju, ali je kao format je vrlo loš za uporabu (upis/ispis) direktno u bazu podataka. Primljeno na znanje Na sve dostavljene primjedbe i prijedloge izrađena su pojedinačna očitovanja.
51 Igor Matišić II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE,             Podaci o položaju infrastrukture i pripadajućih objekata iskazuju se koordinatama (E, N) u ravninskoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM, a podaci o visinama (h) u referentnom visinskom sustavu Republike Hrvatske HVRS71. U članku 10. zamijeniti „(h)“ s „(H)“. Obrazloženje: visine u HVRS71 se označuju velikim slovom „H“. Prihvaćen Prihvaća se, na način da je izmijenjen člank 10. Pravilnika. Članak 10. Podaci o položaju infrastrukture i pripadajućih objekata iskazuju se koordinatama (E, N) u ravninskoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM, a podaci o visinama (H) u referentnom visinskom sustavu Republike Hrvatske HVRS71.
52 Ivan Čuljak PRAVILNIK O KATASTRU INFRASTRUKTURE Potrebno je u prvoj rečenici Članka 1. izmijeniti „Ovim pravilnikom propisuje se...“ u „Ovim Pravilnikom propisuje se...“. i dalje u tekstu pisati Pravilnikom. U Člannku 7, točka 2.1. potrebno je ispraviti : ...“cijev EKI...“ u „cijevi EKI“. i u 3.2. umjesto „zatvarač“ ispravno je „zatvarači“. Iz 5.1. je potrebno izbaciti „magistralni vodovi“, jer ne treba brkati kruške i jabuke, odnosno međunarodni, magistralni, lokalni itd označavaju geografsku poveznicu, a sve ostalo funkcionalnu poveznicu. 5. 2. umjesto „katodne zaštite“ potrebno je napisati „objekti katodne zaštite“. u 7.2. je potrebno dodati: ...“i pjeskolovi“. Članak 8. : kod plinovodne mreže, umjesto „vrsta tlaka“ ispravno je samo „tlak“. Članak 12 (2) 2. Umjesto „opis vlasnika i upravitelja infrastrukture, ispravno je „Popis vlasnika i/ili upravitelja, kao što je i navedeno u Članku 14., dok se u daljnjem tekstu navodi „vlasnika, odnosno upravitelja“, pa je to potrebno ujednačiti. Članak 34: dijelu teksta ...“ u već evidentiranu kanalizaciju ili galeriju, potrebno je dodati i rov: : ...“ u već evidentirani rov, kanalizaciju ili galeriju,...“. Djelomično prihvaćen Primjedbe: „Ovim Pravilnikom propisuje se...“ i dalje u tekstu pisati Pravilnikom, „cijev EKI..“ u „cijevi EKI“ i u 3.2. umjesto "zatvarač" ispravno je "zatvarači"5. 2. umjesto „katodne zaštite“ potrebno je napisati „objekti katodne zaštite“, prihvaćaju se na način da je izmjenjem tekst Pravilnika. Ostale primjedbe: 5.1. je potrebno izbaciti „magistralni vodovi“, jer ne treba brkati kruške i jabuke, odnosno međunarodni, magistralni, lokalni itd označavaju geografsku poveznicu, a sve ostalo funkcionalnu poveznicu, u 7.2. je potrebno dodati: ..."i pjeskolovi", članak 8. : kod plinovodne mreže, umjesto „vrsta tlaka“ ispravno je samo "tlak" ne prihvaćaju se uz obrazloženje da su objekti pojedine vrste infrastrukture koji se evidentiraju u katastru infrastrukture usklađeni s predstavnicima vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture Primjedba: Članak 12 (2) 2. Umjesto „opis vlasnika i upravitelja infrastrukture, ispravno je „Popis vlasnika i/ili upravitelja, kao što je i navedeno u Članku 14., dok se u daljnjem tekstu navodi „vlasnika, odnosno upravitelja“, pa je to potrebno ujednačiti, ne prihvaća se iz razloga jer već piše “Popis” a primjedba koja se odnosi na ujednačavanje ne prihvaća se iz razloga jer su različiti konteksti u kojima se koriste navedeni izričaji. Primjedba: Članak 34: dijelu teksta ...“ u već evidentiranu kanalizaciju ili galeriju, potrebno je dodati i rov: : ..." u već evidentirani rov, kanalizaciju ili galeriju,...“, ne prihvaća se uz obrazloženje: Člankom 34. Pravilnika propisan je „jednostavniji“ geodetski elaborat infrastrukture. To je u slučaju kada se radi o promjenama osnovnih tehničkih karakteristika infrastrukture i drugih opisnih podataka evidentirane infrastrukture, a položaj infrastrukture nije promijenjen ili ako se radi o novoj infrastrukture koja je postavljena u već evidentiranu kanalizaciju ili galeriju. Ukoliko se otvara rov za njega treba izraditi novi geodetski elaborat infrastrukture u skladu s člankom 33.
53 Mišo Horak PRAVILNIK O KATASTRU INFRASTRUKTURE Elektrometal-distribucija plina d.o.o. Poštovani, Katastar vodova (infrastrukture) je poprilično stara institucija. Za veliki broj vodova su izrađeni Elaborati prema Pravilnicima koji su bili na snazi u vrijeme izrade navedenih elaborata i predani Javnopravnim tijelima koji su u to vrijeme bili nadležni za preuzimanje i potvrđivanje tih elaborata. Isto tako su za te građevine ishođene i Uporabne dozvole. Stoga smatramo da bi Pravilnikom bilo potrebno jasnije definirati na koji način i tko će dostavljati postojeće podatke o infrastrukturi za što su već izrađeni i potvrđeni Elaborati vodova (infrastrukture). Prvenstveno se to odnosi na Elaborate izrađene samo u analognom obliku i to uglavnom kao skice odmjeranjem od čvrstih objekata, a bez podataka o koordinatama. Drugi veliki problem je prevođenje gotovih Elaborata infrastrukture u novu ravninsku kartografsku projekciju Republike Hrvatske HTRS96/TM. Slijedom gore navedenog mišljenja smo da ne bi bilo uredu da se zahtjevaju nove izmjere i izrade Elaborata infrastrukture za ono što je već izmjereno (na ovaj ili onaj način), a pogotovo ne na teret operatora distribucijskog sustava već da se pokuša naći zajedničko rješenje kako postojeće stanje implementirati u novu Jedinstvenu bazu podataka o infrastrukturi. Za Elektrometal-distribucija plina d.o.o. Mišo Horak, dipl.ing.geod. Primljeno na znanje Provedenim ispitivanjem u svrhu ocjene postojećeg stanja u okviru izrade Studije ustanovljeno je da većina vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture ima u svojim informacijskim sustavima objedinjene i bolje strukturirane podatke o svojoj infrastrukturi, dok su isti u katastarskim uredima pohranjeni u većem broju elaborata i različitoj strukturi budući su nastali u različitim vremenskim razdobljima. Geodetske elaborate koji nisu evidentirani kod vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture, a evidentirani su u arhivama katastarskih ureda u jedinstvenu bazu podataka katastra infrastrukture unijet će Državna geodetska uprava. U ovom trenutku ne vidimo nikakve posebne troškove prilagodbe podataka, a koji bi teretili vlasnike, odnosno upravitelje infrastrukture, a što proizlazi iz članaka 51. i 52. Pravilnika kojima je rečeno da će se preuzimanje podatka provoditi u skladu s godišnjim planovima inicijalnog unosa podataka, a za što će DGU pružiti odgovarajuću podršku, a što uključuje I transformaciju podataka u HTRS96/TM projekcijski sustav.
54 PERO PREVIŠIĆ PRAVILNIK O KATASTRU INFRASTRUKTURE Vipnet generalno pozdravlja donošenje Pravilnika, kojim bi se trebali detaljno pojasniti postupci prijave i objave građevinskih radova, te informacije o infrastrukturi. Iako u uvodnom dijelu nije navedeno da je jedna od pravnih osnova za donošenje ovoga pravilnika i Zakon o smanjenje troškova gradnje pretpostavka je da je i svrha ovog Pravilnika prikupljanje tih informacija, a sve kako bi se ispunili ciljeve iz Direktive o mjerama za smanjenje troškova gradnje. S tim u vezi Vipnet skreće pažnju da je u definiranju obveza operatora elektroničkih komunikacijskih mreža koji su ujedno i mrežni operatori potrebno voditi računa i o njihovim obvezama i rokova ispunjenja obveza koje su definirane po lex specialis. Kao primjer navodimo Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, prema kojem su vrlo striktno definirani rokovi, objave namjere postavljanja takvih mreža. Dodatno kao primjer navodimo izgradnju mobilne infrastrukture za koju nije potrebna građevinska dozvola i koja je planirana u Uredbi o mjerilima razvoj elektroničke komunikacije infrastrukture i druge povezane opreme, stoga molimo nadležno tijelo da sve obveze navedenih operatora uzme u obzir prilikom definiranja njihovih obveza po predmetnom Pravilniku kako se ne bi stvorili efekti prekomjerne regulacije u vidu sadržaja podataka, te rokova u kojima se podaci ili dostavljaju ili objavljuju. Iz navedenog razloga molimo da se u finalizaciju Pravilnika uključe, kako operatori, tako i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, kao i Ministarstvo nadležno za provođenje Zakona o smanjenju troškova gradnje, a sve u svrhu kako bi se operatorima dala jasna tumačenja njihovih prava i obveza. Sve navedeno povezano je sa, prema našem mišljenju, svrhom ove inicijative, a to je da se operatorima koji grade mreže velikih brzina smanje troškovi postavljanja odnosno gradnje istih uz korištenje infrastrukture drugih mrežnih operatora. Naime navedeno između ostalog, proizlazi iz činjenice da su infrastrukturni operateri kako je to definirano Zakonom o elektroničkim komunikacijama podvrgnuti vrlo detaljnim i striktnim obvezama u smislu objave elektroničke komunikacijske infrastrukture, kao i omogućavanja zajedničkog korištenja iste. U suprotnom mogli bi se naći u situaciji pravne nesigurnosti i nepotrebnog dvostrukog obvezivanja operatora, čime dolazi do administrativnog opterećenja. Naše je razumijevanje da će DGU pozivati vlasnike infrastrukture na dostavu podataka za svrhu ispunjenja obveze uspostave jedinstvene informacijske točke, te ako podaci neće biti u odgovarajućem formatu za vlasnika infrastrukture može biti određena obveza izrade novih geodetskih elaborata. U prvom redu taj proces će biti dugotrajan i proteći će previše vremena do unosa podataka u jedinstvenu informacijsku točku. Dodatno, smatramo da se vlasnicima infrastrukture koji posjeduju određene podatke o svojoj infrastrukturi ne smiju nametati takve opsežne obveze koje imaju znatan financijski utjecaj na njihove poslovanje, posebno kada istovremeno mnogi drugi vlasnici infrastrukture ne posjeduju nikakve podatke o svojoj infrastrukturi. Naše je mišljenje da je primarna svrha uspostavljanja jedinstvene informacijske točke (sukladno zakonu o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina), prikupljanje osnovnih podataka o svim infrastrukturama koje bi se mogle koristiti za izgradnju EK mreža velikih brzina, a ne izrada novih geodetskih elaborata i precizno kartografsko evidentiranje, pa u tom smjeru kroz pravilnik mora biti jasno naznačeno da jedinstvena informacijska točka treba sadržavati samo osnovne podatke i da je njeno uspostavljanje nužno u kratkom roku kako bi se obuhvatilo što više postojeće infrastrukture koja do sada nije evidentirana. Naravno da je precizno kartografsko evidentiranje potrebno ali ono ne bi smjelo utjecati na dostupnost osnovnih podataka o infrastrukturi. Nije prihvaćen Načini dostave i objavljivanja obavijesti, rokovi za dostavu obavjesti, odnosno za podnošenje zahtjeva za koordinaciju građevinskih radova utvrđeni su Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, a obveza Državne geodetska uprave je da iste odmah po zaprimanju objavi putem jedinstvene informacijske točke. U tu svrhu Državna geodetska uprava već razvija aplikativno rješenje koje će na jednostavan način omugućavati unos, pregled i pretraživanje zaprimljenih obavijesti, a sve u svrhu što boljeg uvida svih sudionika u planirane građevinske radove uz što manje (bespotrebnog) administriranja. U ovom trenutku ne vidimo nikakve posebne troškove prilagodbe podataka, a koji bi teretili vlasnike, odnosno upravitelje infrastrukture, a što proizlazi iz članaka 51. i 52. Pravilnika kojima je rečeno da će se preuzimanje podatka provoditi u skladu s godišnjim planovima inicijalnog unosa podataka, a za što će DGU pružiti odgovarajuću podršku. Također se u okviru inicijalnog unosa u jedinstvenu bazu podataka infrastrukture planiraju unesti svi raspoloživi podaci o infrastrukturi kojima raspolažu vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture, jedinice lokalne samouprave, odnosno katastarski uredi, a istima će se dodijeljivati odgovarajući atribut s obzirom na ostvarenu položajnu točnost kojom je ista evidentirana, s krajnjim ciljem kao što i Vi navodite da se što prije uspostavi cjelokupna evidencija i omogući razmjena osnovnih informacija o infrastrukturi.
55 Petar Karačić PRAVILNIK O KATASTRU INFRASTRUKTURE Poštovani, Predlažem načelnu izmjenu pravilnika tako da: 1. Jedinice lokalne samouprave (JLS) koriste informacijski sustav katastra infrastrukture (HR-KI), 2. Unose podatke iz elaborata direktno u informacijski sustav katastra infrastrukture (HR-KI), 3. Mogu koristiti podatke informacijskog sustava katastra infrastrukture (HR-KI), povlačeći podatke iz baze direktno u svoje informacijske sustave. Navedeno predlažem iz više razloga: 1. Smanjenja troškova. - JLS moraju uspostaviti informacijske sustave sukladno, Zakonu o utvrđivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina NN 80/11., Zakonu o elektroničkim komunikacijama, NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14,Zakonu o lokalnim porezima, NN115/16 (Ovdje naglašavam „Porez na korištenje javnih površina i Porez na nekretnine“) U navedeni sustav se unose i podaci katastra infrastrukture JLS trebaju imati i IS odnosno modul za katastra infrastrukture. Čemu dva sustava koji vode iste podatke, dva puta se unose podaci u sustav. - JLS trebaju uspostaviti informacijski sustav odnosno modul u svome IS sukladno članku 17 Pravilnika. Upravno tijelo izdaje podatke katastra infrastrukture za potrebe prekopa ulica, postavljanja kioska, pokretnih naprava, putokaza, reklamnih panoa, sadnja drveća i slično. - DGU sukladno članku 50. Pravilnika treba uspostaviti jedinstvenu baze podataka, odnosno informacijski sustav katastra infrastrukture (HR-KI), izdaje podatke sukladno Zakonu o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, NN121/16., odnosno razvoj širokopojasnog interneta. 2. Smanjenje birokracije, pojednostavljenje procedure i kontrole postupaka poslova vezanih za katastar vodova. JLS unose podatke direktno u IS. Nadzor postupcima je trenutan i transparentan. 3. Jednoznačnost odnosno kvaliteta podataka. Svi podaci na jednom mjestu. Izmjenu članka 40 točke (4). Predlažem da se uvezuju svi primjerci elaborata uključujući i primjerak za upravno tijelo. Pregled i kontrola se kvalitetno i točno vrše iz digitalnih podataka u službenim koordinatnim sustavima. Jako je bitno sistematizirati podatke za unos u IS. Tu se nalaze podaci iz skica, situacija i ostalog dijela elaborata. Predložene promjene su rezultat rada sa zemljišnim evidencijama, u svrhu kvalitetnijeg gospodarenja prostorom. Stoga Vas pozivamo da mi omogućite prezentiranje informacijskog sustava Grada Velike Gorice, rješenja koja on nudi, iskustva koja smo stekli sudjelujući u projektima koje je Grad Velika Gorica uspješno proveo ili provodi u nadi da bi iskustva Grada Velike Gorice mogla doprinijeti iznalaženju kvalitetnijih rješenja. Popis važnijih projekata: - Upis 115 stambenih zgrada, sređivanje vlasništva i etažiranje, - Nova izmjera za k.o. Veliku Goricu, provedena, Nova izmjera za k.o. Gradići i dio k.o. Kurilovec, nije provedena (Sporazum potpisan 2005.g.). - EU projekt aglomeracija Velika Gorica. Uključuje 22 lokacijske dozvole, 140 km cjevovoda, 1011 katastarski čestica. - Upis nerazvrstanih cesta sukladno Zakonu o cestama. Upisano 70 km, u postupku upisa 40 km. - Rješavanje imovinsko pravnih odnosa s infrastrukturnim operatorima vezanim za elektrokumunikacijsku infrastrukturu (EKI) - EU projekt razvoja širokopojasnog interneta - Sistematizacija i unos podataka u IS. Nadogradnja i poboljšanje IS. Petar Karačić Grad Velika Gorica Primljeno na znanje Ad 1: Za očekivati je da nakon uspostave jedinstvene baze podataka katastra infrastrukture jedinice lokalne samouprave koje nisu osnovale katastar infrastrukture neće biti zainteresirane za osnivanje istog, već će za svoje potrebe koristiti podatke HR-KI-a, a što će se regulirati sporazumima između DGU i JLS. JLS koje su osnovale i vode katastar infrastrukture mogu donijeti odluku o prestanku vođenja i održavanja katastra infrastrukture, a nakon što su sve podatake predale u HR-KI, te na taj način vođenje i održavanje prepustiti DGU. Ad.2: U okviru tehničkih zahtjeva vezanih za informacijski sustav katastra infrastrukture jedan od zahtjeva se odnosi upravo i na dostavu elaborata od strane izvoditelja elektroničkim putem u sustav HR-KI, a isti je u svrhu pregleda I potvrđivanja elektroničkim putem dostupan jedinicama lokalne samouprave koje su osnovale katastar infrastrukture. Nakon potvrde elaborate isti se od strane HR-KI administratora unosi u sustav. Ad. 3:Jedinice lokalne samouprave, kao i ostala tijela državne uprave, moći će koristiti podatake katastra infrastrukture putem za to uspostavljenih odgovarajućih informatičkih servisa te podatke katastra infrastrukture koristiti u svojim informatičkim sustavima. Vezano za prijedlog o prezentaciji Vašeg informacijskog sustava ovim putem iskazujemo interes da se istim što prije upoznamo, a u svrhu definiranja tehničkih zahtjeva koje treba zadovoljiti informacijski sustav HR-KI.
56 Petar Karačić III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (4) Situacija infrastrukture se izrađuje i u digitalnom obliku u pdf formatu, a kao grafička osnova koristi se službena digitalna ortofoto karta mjerila 1:5000 ili 1:2000 na područjima gdje su katastarski planovi nastali grafičkom izmjerom, a za ostala područja kao grafička osnova može se koristiti i digitalni katastarski plan. Situaciju infrastrukture treba dati u formatu pogodnom za unos u geografski informacijski sustav. Prostorni podaci vezani za katastar infrastrukture moraju biti u službenim sustavima. Unos podataka u Informacijski sustav Grada Velike Gorice vrši se preko dxf formata. puno je brži i praktičniji od unosa u ZIS. Predlažem da elaborat u digitalnom obliku propišete struktuirane podatke o katastru infrastrukture koji će biti jednoznačni za unos u informacijske sustave koji vode Upravitelji vodova, jedinice lokalne samouprave i Dgu. Nešto slično Pravilniku o utvrđivanju korektivnih koeficijenata i evidenciji nekretnina. Prihvaćen Dosadašnji st. 4. postaje st. 5. te se mijenja i glasi: (5) Situacija infrastrukture se izrađuje i u digitalnom obliku u pdf formatu, kao grafička osnova koristi se službena digitalna ortofoto karta mjerila 1:5000 ili 1:2000 na područjima gdje su katastarski planovi nastali grafičkom izmjerom, a za ostala područja kao grafička osnova može se koristiti i digitalni katastarski plan. Podaci o infrastrukturi i pripadajućim objektima, koji su predmet unosa u jedinstvenu bazu podataka infrastrukture, dostavljaju se u razmjenskom formatu propisanom tehničkim specifikacijama iz st. 5. čl. 40. ovoga Pravilnika.
57 Ruža Urban PRAVILNIK O KATASTRU INFRASTRUKTURE Ruža Urban, Grad Bjelovar, Članak 8. točka 4. piše : * kod naftovodne, vodovodne, odvodne mreže vrsta materijala i profil cijevi (kod odvodnje u cm; kod ostalih vodova u mm) U Zbirci kartografskih znakova (NN 104/11) piše: NAFTOVODNA MREŽA čl. 4.7.1. : Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgrađenog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o TLAKU i vrsti materijala. VODOVODNA MREŽA čl. 4.8.1. : Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgrađenog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o TLAKU i vrsti materijala. Da li trebaju podaci o TLAKU kod naftovoda i vodovoda ili ne? Primljeno na znanje Nije predmet ovog Pravilnika. U napomeni 4.7.1 U Zbirci kartografskih znakova (NN 104/11) na stranici 75 greškom je otisnut „tlaku i“. U napomeni 4.8.1 U Zbirci kartografskih znakova (NN 104/11) na stranici 79 greškom je otisnut „tlaku i“. U slijedećem izdanju Zbirke kartografskih znakova ispravit će se opisane napomene. Zahvaljujemo na ukazanoj grešci. U katastru infrastrukture ne vode se podaci o TLAKU kod naftovoda i vodovoda.
58 Termoplin d.d. PRAVILNIK O KATASTRU INFRASTRUKTURE Poštovani, u nastavku iznosimo naša mišljenja i prijedloge vezano za Pravilnik o katastru infrastrukture: Ovim Pravilnikom ističete da se sama izradba katastra infrastrukture vrši na temelju evidencija koje su u skladu Zakona bili dužni osnovati i voditi upravitelji infrastrukture. Ovime ističemo da smo podatke potrebne za izradu katastra infrastrukture financirali isključivo vlastitim sredstvima, kao i edukaciju naših djelatnika te računalne aplikacije, pa u tom kontekstu donošenje Pravilnika kojima se sada želi nametnuti predavanje vlastitih podataka trećim osobama bez primjerene naknade, smatramo potpuno neprihvatljivim. Važećim zakonskim odredbama osnivanje i vođenje katastra infrastrukture u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, kojima uredno dostavljamo geodetske elaborate na ovjeru, te po jedan primjerak ostaje u njihovoj evidenciji. Imajući to u vidu, a kako su jedinice lokalne samouprave osnovane od strane države, onda je i logično da je ona dužna slati podatke državnoj agenciji. Nadalje, donošenjem Odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske (NN 110/2004 i 117/2004) gdje je utvrđen prijelaz na novi geodetski referentni sustav Republike Hrvatske HTRS96/TM iz HDKS/GK, stari elaborati izrađeni ranijih godina su ostali netransformirani, te sama implementacija novih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u službenu uporabu za nas je značila značajan trošak transformacija već postojećih podataka. Isto tako, postavlja se pitanje, ako dostavljeni podaci o infrastrukturi nisu u skladu sa ovim Pravilnikom (primjer: elaborati izrađeni prije promjene geodetskog referentog sustava ili elaborati koji nisu dostavljeni u arhivu upravitelja vodova zbog razloga na koje nemožemo utjecati), da li smo dužni retroaktivno izraditi geodetske elaborate i naravno opet se postavlja pitanje u čijem trošku? Ovo pitanje postavlja se upravo iz razloga jer se Pravilnikom nalaže da se svaka neevidentirana infrastruktura mora ponovno otkopati i evidentirati, a što uvelike povećava financijske gubitke upravitelja vodova. Konačno, to ujedno povlači pitanje da li za taj zahvat iskopa treba tražiti građevinsku dozvolu? Jednako bitno nam je i saznanje da li će unošenjem podataka o infrastrukturi upravitelja vodova biti riješena i uknjižba u zemljišne knjige linijskih objekata kao takvih, a što se ne može iščitati iz predmetnog Pravilnika. Općenito smatramo da iz Pravilnika nije jasno definirano hoćemo li uvođenjem katastra infrastrukture ubrzati papirologiju koja prethodi građevinskim radovima obzirom na uspostavu sustava gdje će sve informacije o infrastrukturi biti dostupne na jednom mjestu ili je katastar infrastukture isključivo informativnog karaktera. Nadalje, navodi se da se podaci iz katastra infrastukture izdaju uz naplatu naknade u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju stvarni troškovi uporabe podataka, iz čega proizlazi da ćemo mi davati podatke i još ćemo plaćati za njih, što smatramo potpuno neprihvatljivim. Ujedno, povlači se i pitanje ishođenja posebnih uvjeta, suglasnosti ili potvrda na glavni projekt od javnopravnih tijela i vlasnika infrastrukture (čl. 81., 82. i 83. Zakona o gradnji NN br. 153/13), jer se kod ishođenja akata za gradnju ovim prijedlogom dodaje još jedna stavka koju je potrebno odraditi da bi se dobili podaci koji su već dobiveni kod ishođenja posebnih uvjeta! To sve produžuje, komplicira i povećava troškove postupka ishođenja građevinske dozvole koji je i u sadašnjim uvjetima prekompliciran i preskup. Upravo zbog činjenice da katastarski plan nije sređen, jer na pojedinim mjestima je nemoguće napraviti uklop katastra sa DOF-om i trasom infrastrukture, predlažemo da se prije svega ulože sredstva na sređivanje podataka u nadležnosti Državne geodetske uprave ( katastar, DOF, itd) koji su osnova za svako ishođenje građevinske dozvole. Nadalje, u novom Pravilniku se zahtjeva da se dostave obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora. Termoplin d.d. kao operator distribucijskog sustava je dužan te planove dostavljati Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju nadležnog Ministarstva, Ministarstvu unutarnjih poslova, jedinici lokalne samoupravi te drugim javnopravnim tijelima, slijedom čega smatramo da je nužna veća povezanost državnih tijela, a ne nametanje dodatnih obveza poduzetnicima. Konačno, iz priloženog je vidljivo da su upravitelji vodova dužni predati sve podatke vezane uz vlastitu infrastrukturu, a sve iz jednog razloga, da bi se smanjio trošak postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (Članak 58). Imajući u vidu navedeno, postavlja se logično pitanje iz kojih sredstava bi te troškove prilagodbe upravitelji i vlasnici fizičke infrastrukture trebali platiti i da li se uopće o tome vodi računa ili je svrha samo smanjenje troška postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina na naš teret? Za Termoplin d.d. direktor: Ivan Topolnjak, ing. Nije prihvaćen Odredbom st.1. čl. 99.c Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisana je obveza vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture da podatke o infrastrukturi u svom vlasništvu Državnoj geodetskoj upravi dostavljaju bez naknade u elektroničkom obliku. Jedinstvena baza podataka katastra infrastrukture koju će uspostaviti i održavati Državna geodetska uprava objedinjavat će i podatke katastra infrastrukture koje vode jedinice lokalne samouprave. U Republici Hrvatskoj samo je šest jedinica lokalne samouprave osnovalo i vodi katastar vodova te one kao takve zaprimaju te vrše pregled i potvrđivanje elaborata katastra vodova. Za ostale jedinice lokalne samouprave koje nisu osnovale katastar vodova poslove pregleda i potvrđivanja elaborata katastra vodova i dalje obavljaju Područni uredi za katastar te se isti u tom slučaju ne dostavljuju jedinicama lokalne samouprave. Također, Državna geodetska uprava kroz izradu aplikativnog rješenja informacijskog sustava razmatra mogućnost da se promjene podataka infrastrukture dostavljaju samo na jedno mjesto te da se iste razmjenjuju putem servisa. Provedenim ispitivanjem u svrhu ocjene postojećeg stanja u okviru izrade Studije ustanovljeno je da većina vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture ima u svojim informacijskim sustavima objedinjene i bolje strukturirane podatke o svojoj infrastrukturi, dok su isti u katastarskim uredima pohranjeni u većem broju elaborata i različitoj strukturi budući su nastali u različitim vremenskim razdobljima. Geodetske elaborate koji nisu evidentirani kod vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture, a evidentirani su u arhivama katastarskih ureda u jedinstvenu bazu podataka katastra infrastrukture unijet će Državna geodetska uprava. U slučaju da je infrastruktura potpuno neevidentirana, smatramo da je njeno evidentiranje prvenstveno interes vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture. Otkopavanje je samo jedna od metoda koja se koristi za utvrđivanje trase infrastrukure, te budući da iziskuje najveće troškove njoj se pristupa samo u slučajevima da se položaj infrastrukure ne može utvrditi drugim metodama koje stoje na raspolaganju. Registracija vlasništva infrastrukture i njoj pripadajućih objekata nije predmet Zakona o izmjenama I dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, pa tako nije ni predmet ovog Pravilnika. Uspostava jedinstvene baze podataka katastra infrastrukte predstavlja osnovni preduvjet koji je potrebno ispuniti te se po njenoj uspostavi na nju može osloniti sustav registracije vlasništva nad pojedinom infrastrukturom. Uspostava jedinstvene baze podataka infrastrukture omogućit će dostupnost osnovnih podataka o infrastrukturi propisanih člankom 6. Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elekroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina putem jedinstvene informacijske točke između mrežnih operatora, vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture i time će se ubrzati procesi planiranja i koordinacije građevinskih radova. Putem jedinstvene informacijske točke svi vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture imat će uvid, bez naknade, u osnovne informacije iz čl. 6. Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina o svim vrstama infrastrukture. Vlasnicima, odnosno upraviteljima infrastrukture bit će bez naknade omogućen dostup podacima o njihovoj infrastrukturi. Troškovi izdavanja podataka odnose se na treće osobe, odnosno na izdavanje javnih isprava. Državna geodetska uprava je kroz uspostavu ZIS-a uspostavila središnju bazu digitalnog katastarskog plana te su na taj način stvoreni preduvjeti za njegovo sustavno poboljšanje (homogenizaciju), a što predstavlja jednu od osnovnih aktivnosti u narednom periodu. Također je u službenu uporabu stavljen i novi DOF5 (stanje 2015/2016). Objava planiranih građevinskih radova putem jedinstvene informacijske točke utvrđena je Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, a obveza DGU je da iste odmah po primitku objavi. U tu svrhu DGU će razviti aplikativno rješenje koje će na jednostavan naćin omogućavati unos, pregled i pretaživanje zaprimljenih obavijesti. U ovom trenutku ne vidimo nikakve posebne troškove prilagodbe podataka, a koji bi teretili vlasnike, odnosno upravitelje infrastrukture, a što proizlazi iz članaka 51. i 52. Pravilnika kojima je rečeno da će se preuzimanje podatka provoditi u skladu s godišnjim planovima inicijalnog unosa podataka, a za što će DGU pružiti odgovarajuću podršku.
59 VIKTOR VAJT VI. DOSTUPNOST PODATAKA O INFRASTRUKTURI I OBAVIJESTIMA O TEKUĆIM ILI PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM RADOVIMA - JEDINSTVENA INFORMACIJSKA TOČKA,             Podaci iz katastra infrastrukture izdaju se uz naplatu naknade u skladu s pravilnikom kojim se propisuju stvarni troškovi uporabe podataka. Vlasnici/upravitelji infrastrukture koji su dali podatke za katastar infrastrukture trebali bi za pristup podacima (ne za izdavanje službenog dokumenta) biti oslobođeni naknade, kao i e-građani. Primljeno na znanje Putem jedinstvene informacijske točke svi vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture imati će uvid, bez naknade, u osnovne informacije iz čl. 6. Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina o svim vrstama infrastrukture. Vlasnicima, odnosno upraviteljima infrastrukture bit će bez naknade omogućen dostup podacima o njihovoj infrastrukturi. Troškovi izdavanja podataka odnose se na treće osobe, odnosno na izdavanje javnih isprava.
60 VIKTOR VAJT VI. DOSTUPNOST PODATAKA O INFRASTRUKTURI I OBAVIJESTIMA O TEKUĆIM ILI PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM RADOVIMA - JEDINSTVENA INFORMACIJSKA TOČKA,             (1) Podaci katastra infrastrukture su javni i svatko ima pravo, u uredovnom vremenu upravnog tijela i pod nadzorom službenika tog tijela, obaviti uvid u njih te iz njih dobiti izvode, ispise i preslike. Bitno je predvidjeti i omogućiti pristup podacima iz katastra infrastrukture svim mrežnim operaterima elektroničkim putem na službenoj internet stranici, u bilo kojem vremenu i to informativnog karaktera. Primljeno na znanje Funkcija jedinstvene informacijske točke Državne geodetske uprave je upravo javna dostupnost setu osnovnih podataka o evidentiranoj infrastrukturi u jedinstvenoj bazi podataka, te obavijestima o planiranim i tekućim građevinskim radovima, putem Interneta.
61 VIKTOR VAJT V. USPOSTAVA JEDINSTVENE BAZE PODATAKA O INFRASTRUKTURI I OBAVIJESTIMA O TEKUĆIM ILI PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM RADOVIMA,             (1) Obavijest o tekućim ili planiranim građevinskim radovima sadržava sljedeće osnovne informacije: Jasno definirati tko podnosi obavijest. Nije prihvaćen Sukladno točci 1.članka 8. Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina vlasnici i/ili upravitelji koji planiraju izvoditi građevinske radove obvezni su obavijest o izvođenju tih radova objaviti na svojim internetskim stranicama i dostaviti nadležnom tijelu, odnosno Državnoj geodetskoj upravi.
62 VIKTOR VAJT V. USPOSTAVA JEDINSTVENE BAZE PODATAKA O INFRASTRUKTURI I OBAVIJESTIMA O TEKUĆIM ILI PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM RADOVIMA,             (1) Podaci o infrastrukturi iz članka 50. stavka 2. ovoga pravilnika se prilikom preuzimanja prevode od strane vlasnika odnosno upravitelja infrastrukture te upravnih tijela u razmjenski format kojeg određuje Državna geodetska uprava. Predlažemo da razmjenski format obuhvaća i podloge dostavljene u koordinatnom sustavu HR1901-6 kao i u sustavu HTRS96. Primljeno na znanje Navedeni sustav HR1901-6 odnosi na 6. koordinatni sustav HDKS-a, a u drugom stavku istog članka se navodi da će DGU osigurati podršku prevođenju podataka o infrastrukturi u razmjenski format pogodan za unos bazu.
63 VIKTOR VAJT IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Vlasnik, odnosno upravitelj infrastrukture zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezan je podnijeti u roku od 30 dana od nastanka promjene. Jasno definirati tko podnosi zahtjev (stari ili novi vlasnik). Primljeno na znanje U Pravilniku nije propisano tko treba podnijeti zahtjev, jer će to napraviti zainteresirana strana, a moguće da će se to i definirati ugovorom o međusobnim pravima i obvezama, a za očekivati je da će za to pravni interes imati prvenstveno novi vlasnik.
64 VIKTOR VAJT IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (1) Promjene vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture ili promjene na podacima o vlasnicima i upraviteljima infrastrukture provode se u popisu vlasnika i upravitelja temeljem zahtjeva. Jasno definirati tko podnosi zahtjev (stari ili novi vlasnik) i kome se isti podnosi. Primljeno na znanje U Pravilniku nije propisano tko treba podnijeti zahtjev, jer će to napraviti zainteresirana strana, a moguće da će se to i definirati ugovorom o međusobnim pravima i obvezama, a za očekivati je da će za to pravni interes imati prvenstveno novi vlasnik.
65 VIKTOR VAJT IV. VOĐENJE  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (4) Unošenje podataka u katastar infrastrukture obavlja se unošenjem novih podataka i promjena koje utječu na već unesene podatke pisanog i grafičkog dijela katastra infrastrukture. Jasno definirati tko unosi nove podatke i promjene u katastar infrastrukture. Nije prihvaćen Stavkom 4. čl. 46. Pravilnika propisano je da se unose novi i promijenjeni podaci. Pravilnikom je propisano da katastar infrastrukture vode upravna tijela JLS-a, odnosno katastarski uredi Državne geodetske uprave, a člankom 49. Pravilnika je propisano i tehničko vođenje katastra infrastrukture (što je i danas moguće – primjer Grad Split), a koje provodi pravna osoba koja ima suglasnost DGU za obavljanje određenih stručnih geodetskih poslova. Unos podataka u jedinstvenu bazu podataka infrastrukture provodi Državna geodetska uprava sukladno čl. 56. Pravilnika.
66 VIKTOR VAJT III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Na naslovnoj stranici navode se sljedeći podaci: Zamijeniti riječ ''broj'' s riječi ''brojevi'' kako bi se time omogućila izrada jednog elaborata za više kućnih brojeva. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća, jer su u članku 30. propisani slučajevi koji se mogu obuhvatiti jednim geodetskim elaboratom infrastrukture, te je time definirani sadržaj i izgled naslovne stranice.
67 VIKTOR VAJT III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             U slučaju kada se radi o promjenama osnovnih tehničkih karakteristika infrastrukture i drugih opisnih podataka evidentirane infrastrukture, a položaj infrastrukture nije promijenjen ili ako se radi o novoj infrastrukture koja je postavljena u već evidentiranu kanalizaciju ili galeriju, sastavni dijelovi geodetskog elaborata infrastrukture jesu: Predvidjeti mogućnost dostavljanja podataka bez geodetskog elaborata u slučaju promjene tehničkih karakteristika jer se npr. promjenom tlaka u mreži ne prelazi maksimalno dopušteni tlak niti se utječe na bilo kakve geodetske karakteristike. Nije prihvaćen U članku 34. Pravilnika se propisuju sastavni dijelovi geodetskog elaborata za evidentiranje promjena osnovnih tehničkih karakteristika infrastrukture i drugih opisnih podataka koji se razlikuje od geodetskih elaborata u kojima se evidentira i položaj određene infrastrukture. Predloženo je da to također bude geodetski elaborat čijim evidentiranjem će se promijeniti tehničke karakteristike u katastru infrastrukture, kako bi evidentiranje tih promjena bilo provedeno kroz definiranu proceduru, a sama prijava promjena imala propisan izgled i sadržaj ovisno o promjeni, jer bi u suprotnom nastao veliki broj različitih načina prijava tih promjena, ovisno o vrsti infrastrukture, te podacima koji se mijenjaju i teško bi ih bilo evidentirati.
68 VIKTOR VAJT III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Geodetski elaborat infrastrukture izrađuje se u slučaju: Brisati riječ ''neevidentirane''. Nije prihvaćen U stavku 2. Članka 28. propisano je kada se izrađuje geodetski elaborat. Ako je postojeća infrastruktura neevidentirana podaci o istoj se u jedinstvenu bazu podataka katastra infrastrukture mogu unijeti samo putem geodetskog elaborata.
69 VIKTOR VAJT III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Za potrebe evidentiranja kućnog priključka obvezno se provodi geodetska izmjera dijela zgrade ili druge građevine na mjestu kućnog priključka. Veliki dio postojećih priključaka je snimljen u digitalnom formatu bez geodetskog elaborata te je takve slučajeve potrebno predvidjeti u čl.25 stavak (2) . Nije prihvaćen Stavkom 2. Članka 25. je propisano da izvoditelji geodetske izmjere kod kućnih priključaka trebaju provesti i izmjeru dijela zgrade za koju se vrši priključak odnosno na kojoj se nalazi priključno mjesto. Nije jasno što znači da je priključak snimljen u digitalnom format i bez geodetskog elaborata, ako je to npr. digitalna fotografija, to nije način kako se u Katastar infrastrukture može uvesti takav snimak priključka.
70 VIKTOR VAJT III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (2) Za izmjeru postojeće, do sada neevidentirane infrastrukture, koriste se pripadajući vidljivi vanjski znaci, a otkrivanje se obavlja tragačem (tragač kabela, georadar i druga oprema za otkrivanje podzemne infrastrukture), otkopavanjem ili tragačem i otkopavanjem infrastrukture. Predloženi stavak se može provesti uz iznimno velike troškove koji će se u konačnici reflektirati na krajnjeg potrošača. Nije prihvaćen U članku 21. Pravilnika je propisano da se geodetska izmjera podzemne infrastrukture provodi kod otvorenog rova prilikom izgradnje same infrastrukture (stavak 1.), dok se u drugom stavku navodi kako se provodi izmjera neevidentirane podzemne infrastrukture, gdje više ne postoji otvoreni rov, a što je relativno čest slučaj, jer izvoditelji građevinskih radova ili upravitelji često angažiraju geodetsku tvrtku nakon što je infrastruktura položena i rov zatvoren, pa se ovim stavkom propisuje izvoditeljima geodetske izmjere infrastrukture, kako se vrši geodetska izmjera infrastrukture u tim slučajevima.
71 VIKTOR VAJT III. IZRADBA  KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (4) Ako dostavljeni podaci o infrastrukturi nisu u skladu s ovim pravilnikom, upravno tijelo obavještava vlasnika, odnosno upravitelja da je za unošenje podataka o infrastrukturi potrebno izraditi geodetski elaborat infrastrukture u skladu s ovim pravilnikom. Izuzeti izradu geodetskog elaborata za postojeću podzemnu infrastrukturu. Izrada geodetskog elaborata postojeće podzemne infrastrukture podrazumijevaju ogromne troškove koji su često puta veći od samog troška njene izgradnje. Nije prihvaćen U slučaju da je infrastruktura potpuno neevidentirana, smatramo da je njeno evidentiranje prvenstveno interes vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture Izgrađena infrastruktura za koju ne postoji geodetski elaborat, niti je unesena u postojećim evidencijama upravitelja odnosno vlasnika u elektroničkom obliku pogodnom za preuzimanje u jedinstvenu bazu podataka infrastrukture u istu se može uvesti samo kroz Katastar infrastrukture putem geodetskog elaborata infrastrukture. Takva infrastruktura neće biti niti dostupna putem Državne geodetske uprave, kao jedinstvene informacijske točke, a vlasnici odnosno upravitelji će biti u obvezi davati informacije o toj infrastrukturi sukladno točci 6.članka 6. Zakonu o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
72 VIKTOR VAJT II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (1) Zbirka geodetskih elaborata infrastrukture je zbirka koja se vodi prema popisu infrastrukture, a sastoji se od potvrđenih elaborata. Kako će se identificirati podaci o dijelu postojeće infrastrukture za koje ne postoji geodetski elaborat, a samim time niti oznaka? Nije prihvaćen Infrastruktura za koju ne postoji geodetski elaborat,a evidentirana je kod upravitelja ili vlasnika u elektroničkom obliku sukladno Zakonu i ovom Pravilniku preuzet će se u jedinstvenu bazu infrastrukture kroz inicijalni unos, te će dobiti identifikacijsku oznaku.
73 VIKTOR VAJT II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE,             Popis infrastrukture sadrži: Kako će se identificirati podaci o dijelu postojeće infrastrukture za koje ne postoji geodetski elaborat, a samim time niti oznaka? Nije prihvaćen U članku 16. Pravilnika je propisano da je Zbirka geodetskih elaborata infrastrukture je zbirka koja se vodi prema popisu infrastrukture, a sastoji se od potvrđenih elaborata, kao sastavni dio grafičkog dijela katastra infrastrukture. Infrastruktura za koju ne postoji geodetski elaborat, a evidentirana je kod upravitelja ili vlasnika u elektroničkom obliku sukladno zakonu i ovom Pravilniku preuzet će se u jedinstvenu bazu infrastrukture kroz inicijalni unos, te će dobiti identifikacijsku oznaku, ali neće biti dio zbirke geodetskih elaborata, jer elaborat za istu ne postoji.
74 VIKTOR VAJT II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE,             Podaci o položaju infrastrukture i pripadajućih objekata iskazuju se koordinatama (E, N) u ravninskoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM, a podaci o visinama (h) u referentnom visinskom sustavu Republike Hrvatske HVRS71. Iza riječi ''HTRS96/TM'' dodati ''i HR1901-6''. Određeni broj geodetskih snimaka se dostavlja u projekciji HR1901-6. Nije prihvaćen U članku 10. je propisano da će se podaci o položaju infrastrukture iskazivati u službenom položajnom i visinskom sustavu RH. Navedeni sustav HR 1901-6, odnosi se na HDKS 6. koordinatni sustav GK projekcije. Podaci u starom 5. i 6. koordinatnom sustavu HDKS će se transformirati u navedene službene sustave (položajni i visinski).
75 VIKTOR VAJT II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE,             (1) Podaci o osnovnim tehničkim karakteristikama vodova su: Nije navedeno kakvi podaci se vode o zaštitnim cijevima. Prihvaćen Prihvaća se, na način da je dopunjen čl. 8, iza stavka 1 dodaje se novi stavak koji glasi: (2) Podaci o osnovnim tehničkim karakteristikama zaštitnih cijevi su: vrsta materijala, profil cijevi (u mm) te vrsta mreže za koju se koristi. Stari stavak 2. članka 8. postaje stavak 3.
76 VIKTOR VAJT II. SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, 4.2. Objekti koji pripadaju vodovima plinovodne mreže su plinske bušotine, spremišta plina, plinske i centralno plinske stanice, redukcijske i mjerno-redukcijske stanice, ispušne i blok stanice, uređaji za odorizaciju plina, plinski čvorovi, okna, zatvarači, katodne zaštite, kondenzacijski lonci, odušne cijevi, plinske lampe, stupovi, plinske baklje i priključci plinovodne mreže. Brisati ''odušne cijevi'' i ''stupovi''. Odušne cijevi i oznake podzemnih ventila, tj. stupovi u većem dijelu nisu geodetski evidentirani i po potrebi se premještaju, te nisu osnovni dio infrastrukture. Preciznije odrediti pojam ''redukcijske i mjerno-redukcijske stanice'', odnosno da se odnosi isključivo na primopredajne stanice koje se nalaze na izlazu iz transportnog i ulazu u distribucijski sustav. Redukcijske i mjerno-redukcijske stanice nalaze se na kraju svakog plinskog priključka koji se nalazi na parceli u vlasništvu potrošača. Nije prihvaćen Objekti infrastrukture koji se evidentiraju u katastru infrastrukture usklađeni su s vlasnicima, odnosno upraviteljima pojedinih vrsta infrastrukture.
77 VIKTOR VAJT I. OPĆE ODREDBE,             (3) Podaci i obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovog članka preuzimaju se i zaprimaju u elektroničkom obliku. Dodati iza riječi ''elektroničkom'' tekst ''i papirnatom''. Vlasnik/upravitelj infrastrukture posjeduje dio podataka samo u papirnatom obliku i nije ih u mogućnosti pretvoriti u elektronički oblik. Nije prihvaćen U 3.stavku 5. Članka Pravilnika je navedeno da će se podaci preuzimati samo u elektrinčkom obliku, jer je planirano preuzimanje predviđeno kroz automatski proces inicijalnog unosa, za razliku unosa podataka putem gedoetskih elaborate, kada će se podaci o infrastrukturi unositi u bazu nakon pregleda i potvrđivanja elaborata. Podaci o infrastrukturi koje upravitelji imaju samo u analognom obliku, a nisu dio geodetskih elaborata (npr.: projektna dokumentacija i slično ) neće se unositi u bazu, a informacije o toj infrastrukturi sukladno točci 6.članka 6. Zakonu o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina pružat će njihovi vlasnici odnosno upravitelji.
78 VIKTOR VAJT I. OPĆE ODREDBE,             (1) Jedinstvena baza podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima ( u daljnjem tekstu: baza) uspostavlja se preuzimanjem postojećih podataka o infrastrukturi od vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture, jedinica lokalne samouprave koje su osnovale i vode katastar infrastrukture u skladu s Zakonom i Državne geodetske uprave, te zaprimanjem obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima. Najčešće vlasnik ili upravitelj infrastrukture veći dio svoje infrastrukture nema snimljeno od strane geodete već u papirnatom obliku pa je neizvedivo dostavljanje podataka o cjelokupnoj infrastrukture prema gore navedenom. Nije prihvaćen U 5.članku Pravilnika se propisuje kako će se uspostaviti jedinstvena baza podataka o infrastrukturi i na temelju kojih podataka, a u 1. stavku tog članka je propisano da će se baza uspostaviti preuzimanjem postojećih podataka o infrastrukturi koje već vode vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture, JLS koje su osnovale i vode Katastar infrastrukture, te katastarskih ureda Državne geodetske uprave, a koji se vode isključivo u elektroničkom obliku radi mogućnosti preuzimanja u bazu.
79 VIKTOR VAJT I. OPĆE ODREDBE,             Ovim pravilnikom propisuje se sadržaj, način izradbe i vođenja katastra infrastrukture te uspostava jedinstvene baze podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, dostupnost podataka o infrastrukturi i tekućim ili planiranim građevinskim radovima, način dostavljanja te vrstu i strukturu podataka o infrastrukturi, promjenama na infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima. Smatramo da je vođenje baze podataka potpuno nepotrebno jer svi podaci već postoje u katastarskim uredima lokalne samouprave. Time se operaterima nameću nepotrebno ogromni troškovi, a koji se prelijevaju na krajnje potrošače. Nije prihvaćen U 1. članku Pravilnika se navodi što se tim Pravilnikom propisuje, a proizašlo je iz odredbi propisanih u članku 99. d Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ( NN 121/2016), u kojima se navodi da Pravilnikom treba između ostalog propisati uspostavu jedinstvene baze podataka o infrastrukturi. Potreba da se u gore navedenom Zakonu, a zatim i u pravilniku propiše vođenje jedinstvene baze podataka je taj što je Zakonom propisano da je Državna geodetska uprava jedinstvena informacijska točka nadležna za prikupljanje i vođenje baze podataka te stavljanje na raspolaganje podataka o infrastrukturi. Upravo zato što ne postoje podaci o infrastrukturi u jedinicama lokalne samouprave ( osim u 6 JLS-ova koje su vodile Katastar vodova sukladno Zakonu i postojećem Pravilniku o katastru vodova, te pojedinim uredima za katastar DGU), Zakonom i nastavno Pravilnikom je propisano uspostava jedinstvene baze podataka o infrastrukturi.