Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Emilia Domazet TEKST ODREDBI VAŽEĆEG PRAVILNIKA KOJI SE MIJENJAJU, Članak 2. Članak 2. Pravilnika i dalje dozvoljava mogućnost da se osoba bez 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva najprije zaposli, a zatim ima rok od 3 godine za stjecanje traženih ECTS-a (za knjižničara i diplomiranog knjižničara). Na sveučilištima u Zagrebu, Osijeku i Zadru u statusu redovnih studenata već se godinama školuju knjižničari/bibliotekari koji nakon 5 godina školovanja dobivaju diplomu mag. knjiž./bibl., te ujedno stječu kompetencije za rad u bilo kojoj vrsti knjižnica. S obzirom na navedeno NEDOPUSTIVO je, a samim time i degradirajuće za jednu struku da i dalje postoji odredba kojom se dopušta zapošljavanje nestručnog osoblja. Kao što ne dopuštate da se knjižničari s položenim temeljnim pedagoškim predmetima ne može zaposliti na mjesto dipl. pedagoga bez odgovarajućeg završenog studija koji traje 5 godina nedopustivo je da i dalje dopuštate nestručnim osobama da se zapošljavaju na mjestima dipl. knjižničara bez završenog odgovarajućeg studija. Pravo prednosti zapošljavanja u knjižnicama trebaju imati redovni studenti koji su se za to školovali 5 godina. Primljeno na znanje Vaš komentar i Vaša sugestija proslijedit će se Radnoj skupini za pripremu Pravilnika, nakon što se usvoji Zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.
2 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRAVILNIK, Članak 3. Pozdravljam izmjene u ovom članku koje omogućuju veću pravičnost u tretiranju kandidata za stručni ispit, jer do sada se primjenjivala praksa da pristupnik mora ispuniti uvjet o završenoj godini staža do trenutka završetka primanja prijava za stručni ispit, što je bilo čak i više od tri mjeseca prije pristupanja samom ispitu. U praksi su posljedice bile da osoba koja npr. zvrši stažiranje početkom ožujka, ne može pristupiti ispitu u lipnju, nego tek u prosincu, jer su svi dokumenti potrebni za prijavu ispita trebali biti dostavljeni u veljači, i nije se prihvaćala nikakva dodatna dokumentacija. Dodatni rok od 45 dana za dostavljanje dodatne dokumentacije prije pristupanja samom ispitu puno je pravičniji način da se omogući pristupanje ispitu kandidatima koji su u međuvremenu - između rokova za prijavu i samog ispita - stekli potrebne uvjete da pristupe ispitu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sugestiji i prihvaćanju prijedloga.
3 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRAVILNIK, Članak 1. 3. za zvanje diplomirani knjižničar: – završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili – IZNIMNO, AKO SE NA NATJEČAJ NE JAVI KANDIDAT KOJI ISPUNJAVA UVJETE IZ STAVKE 1. OVOG ČLANKA, ODNOSNO, SAMO U SLUČAJEVIMA SPECIJALNIH I ZNANSTVENIH KNJIŽNICA, završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.«. Prihvaćen Da, vodilo se računa o ovoj Vašoj primjedbi prilikom izrade Prijedloga Zakona o knjižničnoj djelatnosit I knjižnicama
4 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRAVILNIK, Članak 1. Pravilnik i dalje degradira osobe sa završenim studijem knjižničarstva i izjednačava ih pri zapošljavanju s kandidatima koji uopće nisu knjižničarske struke. Kod zapošljavanja dipl. knjižničara kandidati sa završenim studijem knjižničarstva U PRAVILU MORAJU imati prednost pred onima koji stručno knjižničarsko obrazovanje tek trebaju steći, to NE SMIJE I NE MOŽE više biti izjednačeno. Potreba vrlo malog broja specijalnih i znanstvenih knjižnica, u odnosu na ukupan broj knjižnica, ne smije više biti ispred prava stručnih knjižničara sa završenim formalnim obrazovanjem na rad u svojoj struci, i na koncu ne smijemo više ni mi sami na taj način uporno tako degradirati svoju struku, i to samo radi uskog interesa vrlo malog broja knjižnica. Ako se želi omogućiti specijalnim knjižnicama, koje su glavni zagovornici ovakvog modela zapošljavanja, da među kandidatima za zapošljavanje u knjižnici odaberu osobu s onom vrstom specijalizacije, tj. određene struke koja je pojedinoj specijalnoj knjižnici važna i potrebna, tada se ta odredba treba uvrstiti u ovaj Pravilnik samo kao mogućnost izuzetka, uz strogo navođenje u kojim to izuzetnim slučajevima kandidat koji po struci nije knjižničar ima prednost pred završenim knjižničarima. Npr., ako knjižnica na nekom ekonomskom institutu treba knjižničara i vrlo joj je važno da ta osoba po struci bude ekonomist, u tom slučaju bi kod zapošljavanja mogla dati prednost ekonomistu, koji će tek naknadno steći knjižničarsko obrazovanje. Ali, u svim slučajevima zapošljavanja dipl. knjižničara u školskim i narodnim knjižnicama, koje čine veliku većinu u ukupnom broju naših knjižnica, stručni knjižničar sa završenim formalnim obrazovanjem MORA imati prednost pred osobama s bilo kojom drugom strukom, to nikako ne smije više biti izjednačeno, jer ne samo da nije u skladu s potrebama i stanjem na tržištu rada, nije niti pravično, pa čak možemo reći i da narušava ljudska prava - a to je da dipl. knjižničari rade u struci i na radnim mjestima za koju su stekli potrebno propisano stručno formalno obrazovanje, dok se na taj radna mjesta može zaposliti zaista bilo tko, čime se otvaraju široke mogućnosti za korupciju i nepotizme svih vrsta, a sami školovani knjižničari potpuno onemogućavaju u zapošljavanju. Primljeno na znanje U osnovi, Vaši komentari pogađaju bit problem I na sveučilišnoj je obrazovnoj zajednici u našem području da osmisli pogodnije modele i nove profile. Sve Vaše sugestije proslijedit će se Radnoj skupini za pripremu Pravilnika, nakon što se usvoji Zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.
5 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ TEKST ODREDBI VAŽEĆEG PRAVILNIKA KOJI SE MIJENJAJU, Članak 2. 3. za zvanje diplomirani knjižničar: – završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili – IZNIMNO, AKO SE NA NATJEČAJ NE JAVI KANDIDAT KOJI ISPUNJAVA UVJETE IZ STAVKE 1. OVOG ČLANKA, ODNOSNO, SAMO U SLUČAJEVIMA SPECIJALNIH I ZNANSTVENIH KNJIŽNICA, završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.«. Prihvaćen Da, vodilo se računa o ovoj Vašoj primjedbi prilikom izrade Prijedloga Zakona o knjižničnoj djelatnosit i knjižnicama
6 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ TEKST ODREDBI VAŽEĆEG PRAVILNIKA KOJI SE MIJENJAJU, Članak 2. Podržavam sve diskusije koje idu u smjeru da se napokon stručnim knjižničarima omogući da se zapošljavaju na radnim mjestima knjižničara, tj. za osobe sa završenim studijem knjižničarstva moraju imati prednost pred onima koji stručno obrazovanje tek trebaju steći. Potreba vrlo malog broja specijalnih i znanstvenih knjižnica, u odnosu na ukupan broj knjižnica, ne smije više biti ispred prava stručnih knjižničara sa završenim formalnim obrazovanjem na rad u svojoj struci, i na koncu ne smijemo više ni mi sami na taj način uporno tako degradirati svoju struku, i to samo radi uskog interesa vrlo malog broja knjižnica. Ako se želi omogućiti specijalnim knjižnicama, koje su glavni zagovornici ovakvog modela zapošljavanja, da među kandidatima za zapošljavanje u knjižnici odaberu osobu s onom vrstom specijalizacije, tj. određene struke koja je pojedinoj specijalnoj knjižnici važna i potrebna, tada se ta odredba treba uvrstiti u ovaj Pravilnik samo kao mogućnost izuzetka, uz strogo navođenje u kojim to izuzetnim slučajevima kandidat koji po struci nije knjižničar ima prednost pred završenim knjižničarima. Npr., ako knjižnica na nekom ekonomskom institutu treba knjižničara i vrlo joj je važno da ta osoba po struci bude ekonomist, u tom slučaju bi kod zapošljavanja mogla dati prednost ekonomistu, koji će tek naknadno steći knjižničarsko obrazovanje. Ali, u svim slučajevima zapošljavanja dipl. knjižničara u školskim i narodnim knjižnicama, koje čine veliku većinu u ukupnom broju naših knjižnica, stručni knjižničar sa završenim formalnim obrazovanjem MORA imati prednost pred osobama s bilo kojom drugom strukom, to nikako ne smije više biti izjednačeno! Djelomično prihvaćen Vodilo se o tome računa prilikom priprema Prijedloga Zakona o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.
7 Marina Vinaj PRAVILNIK U Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti. 1. Dokaz o stručnoj osposobljenosti /aktivnosti gdje pod drugom natuknicom stoji: - bodovi se trebaju prikupiti u aktivnostima iz najmanje 4 grupe, s tim da u ukupnom broju bodova najmanje 40% bodova treba biti prikupljeno u aktivnostima iz grupe V. Objavljivanje radova i uređivanje publikacija. trebala bi glasiti: - bodovi se trebaju prikupiti u aktivnostima iz najmanje 4 grupe, s tim da u potrebnom/traženom broju bodova najmanje 40% bodova treba biti prikupljeno u aktivnostima iz grupe V. Objavljivanje radova i uređivanje publikacija. Ovom izmjenom umnogome bi se olakšao rad Povjerenstva za stjecanje viših zvanja, a kandidatma bi se valjano mogle vredovati sve aktivnosti, budući je potrebnih 40% od 400, odnosno 500 potrebnih bodova za dodjelu zvanja višeg knjižničara ili knjižničarskog savjetnika, stalna vrijednost pri konačnom bodovanju. Primljeno na znanje Sugestija je uzeta u obzir i proslijedit će se Radnoj skupini za pripremu Pravilnika, nakon što se usvoji Zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama
8 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRAVILNIK, Članak 5. Pozdravljam povećanu mogućnost za ispunjenjem prava radnika da mu poslodavac snosi troškove stručnog ispita. Primljeno na znanje Zahvaljujemo.
9 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split TEKST ODREDBI VAŽEĆEG PRAVILNIKA KOJI SE MIJENJAJU, Članak 2. Članak 2. Uvjeti i način stjecanja temeljnih stručnih zvanja iz članka 1. ovoga Pravilnika su: 1. za zvanje pomoćni knjižničar: – završena četverogodišnja srednja škola – položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara. 2. za zvanje knjižničar: – završen preddiplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, ili – završen drugi preddiplomski studij, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13) i stečeno 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti te – položen stručni ispit za knjižničara. 3. za zvanje diplomirani knjižničar: – završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili – završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, stečeno 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti, te – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.«. Nije prihvaćen Nije bilo razvidno koje su promjene sugerirane.
10 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split TEKST ODREDBI VAŽEĆEG PRAVILNIKA KOJI SE MIJENJAJU, Članak 2. Članak 2. Pravilnika i dalje dozvoljava mogućnost da se osoba bez 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva najprije zaposli, a zatim ima rok od 3 godine za stjecanje traženih ECTS-a (za knjižničara i diplomiranog knjižničara). U vremenima kada postoji nekoliko redovnih i izvanrednih studija informacijskih znanosti ili informatologije u Republici Hrvatskoj, kada diplomirani knjižničari još uvijek ne mogu doći do posla za stalno (a natječaja ima), ostavljati mogućnost zapošljavanja bilo koga s visokom stručnom spremom je sramotno. Kao što ne biste dopustili da razrednu nastavu 3 godine predaje osoba bez završenog studija kojeg će tek naknadno završiti, kao što ne biste dopustili da vas 3 godine liječi liječnik koji tek treba završiti medicinu, nemojte više dopuštati ni da u knjižnicama prvo 3 godine rade nestručne osobe koje tek trebaju završiti knjižničarstvo. Primljeno na znanje Vaši komentari proslijedit će se Radnoj skupini za pripremu Pravilnika, nakon što se usvoji Zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.
11 Tamara Jozinović TEKST ODREDBI VAŽEĆEG PRAVILNIKA KOJI SE MIJENJAJU, Članak 2. Članak 2. Pravilnika omogućava osobama koje imaju VSS različitih struka da u roku od 3 godine NAKNADNO steknu znanja koja diplomirani knjižničari, diplomirani bibliotekari, magistri informacijskih i komunikacijskih znanosti, magistri informatologije u trenutku raspisivanja natječaja već imaju. Iz osobnog iskustva pišem- osoba koja je magistra primarnog obrazovanja je dobila posao u školskoj knjižnici budući da joj Pravilnik omogućava polaganje dodatnog studija knjižničarstva. Ja sam kao magistra informatologije bila u potpunosti kompetentna za radno mjesto budući da sam imala radno iskustvo u školskoj knjižnici te sam znanja vezana uz knjižničarstvo stekla tijekom studija. Podržavam sve kolege knjižničare koji pišu da nije u redu da postoji dopunski studij knjižničarstva kada na tržištu rada postoji dovoljan broj kompetentnih knjižničara. Stavke u članku 2 se svakako trebaju promjeniti budući nisu u skladu s tržištem rada. Primljeno na znanje Vaša sugestija proslijedit će se Radnoj skupini za pripremu Pravilnika, nakon što se usvoji Zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.
12 Vanja Jurilj PRAVILNIK Poštovani, u nastavku prilažemo očitovanje predstavnika Hrvatske udruge školskih knjižničara na predloženi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci koji je dan na javnu raspravu. Općenite primjedbe Iako zajednica knjižničara knjižnica osnovnih i srednjih škola RH već godinama nestrpljivo iščekuje izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci, sa žaljenjem možemo primijetiti da su predložene promjene (opet) „kozmetičke“ prirode. Ni ove izmjene u Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci ne registriraju bitno izmijenjeno činjenično stanje: postojanje nekoliko studija knjižničarstva koji su svojim kapacitetima više nego dostatni za obrazovanje dovoljnoga broja diplomiranih knjižničara ili diplomanata nešto drugačijih naziva, ali sličnih obrazovanja. Drugo, ali ne manje važno, neobaziranje na stvarnost jest odabir nazivlja: zvanje diplomiranoga knjižničara stječe se redovitim obrazovanjem (diplomiranjem na odgovarajućem studiju knjižničarstva i informacijskih znanosti), stoga je vrlo nespretno (možda i nedopustivo) u odredbe jednog profesionalnog dokumenta staviti odredbu s dodjelom nazivlja rezerviranog za sveučilišne ustanove. Prethodna dvije općenite primjedbe ukazuju na potrebu da knjižničarska struka treba iz temelja redefinirati sama nazivlja stručnih zvanja, kao i uvjete i načine njihova stjecanja. U uvjetima postojanja mnogih sveučilišta koja omogućavaju (i to ostvaruju) redovito obrazovanje za zvanje diplomiranih knjižničara (ili ekvivalentnih zvanja), stekli su se uvjeti za napuštanje načina funkcioniranja iz vremena u kojima nisu postojali odgovarajući studiji niti dovoljan broj odgovarajuće obrazovanih knjižničara. To, prije svega, podrazumijeva zaštitu profesije ograničavanjem zapošljavanja u knjižničarskoj struci samo na odgovarajuće obrazovano osoblje i uređenjem polaganja stručnih ispita na sličan način kao u ostalim profesijama i/ili javnim službama. Prostor koji se, svakako, otvara pred strukom je utvrđivanje uvjeta za napredovanje u struci koje bi knjižničarima svih vrsta knjižnica omogućilo podjednake uvjete da to i ostvare. Ispunjavanje tih preduvjeta bi zasigurno doprinijelo većem jedinstvu unutar struke, većem protoku knjižničara različitih vrsta knjižnica (sada je struka otvorenija ulasku nestručnjaka nego protoku stručnjaka iz različitih vrsta knjižnica), a time i za usklađeno i osnaženo zagovaranje zajedničkih interesa. Knjižnični sustav RH zamišljen je kao učinkovita i funkcionalna mreža knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav. Jedan od preduvjeta za ostvarenje takvog sustava su kompetentni i odgovarajuće obrazovani knjižničari. Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci jedan je od dokumenata koji bi to trebao i osiguravati! Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Primljeno na znanje Zahvaljujemo na korisnim komentarima koje je Hrvatsko knjižnično vijeće već i ranije zaprimalo. Kao što je istaknuto, sada se radi o izmjenama onih prijepornih odredbi koje su zahtijevale hitru reakciju. Sve ostale napomene i sugestije, proslijedit će se Radnoj skupini za pripremu Pravilnika, nakon što se usvoji Zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.