Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željka Skeja NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 4. USPOREDBA OPCIJA Obzirom je glavni fokus na poboljšanje demografske slike, ne razumijem zašto nitko ali stvarno nitko ne želi priznati da nikakvi financijski poticaji neće natjerati parove da imaju djecu osim ako im država ne osigura stabilne uvjete za život (stabilan posao sa normalnim i stabilnim primanjima dostatnim za život i uzdržavanje djeteta - jer ipak, djete nije samo mala beba kojoj će godinu dana poticaja biti dovoljno ; a tko će osigurati sredstva do punoljetnosti tog djeteta ako roditelji nemaju prilike uzdržavati se od svojih plaća?Imati dijete je ulaganje u njegovu budućnost i uzdržavanje istog minimalno 18 godina, a što je opet smiješno, jer ova mjera nema tako dalekosežne ciljeve. Okej, povećajte majkama porodiljne naknade, naprotiv, al time nećete postići cilj, možda ćete malko olakšati prvu godinu dana brige o djetetu, ali što nakon toga? To dijete ako roditelj ostaje bez posla, pakira kofere zajedno s roditeljima i doviđenja. Primljeno na znanje Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Međutim, s ciljem zaustavljanja negativnog demografskog kretanja te stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za podizanje i odgoj djece, kao i osnaživanja obitelji, razmatraju se različite mjere i modeli kako bi se razradio cjeloviti plan dugoročnih aktivnosti u ovom području. U navedenom cilju, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku će u narednom razdoblju osobitu pažnju posvetiti svim mjerama za unaprjeđenje sustava obiteljskih potpora te se aktivno zalagati kako bi se u suradnji s drugim nadležnim tijelima iznašla najpovoljnija rješenja koja će pridonijeti dugoročnom demografskom oporavku Republike Hrvatske.
2 Sonja Juričić Cvitan NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Članak 19. stavak 3. Zakona predlaže se izmijeniti tako da glasi: „Radnica koja doji dijete može pravo iz stavka 1. ovoga članka koristiti do navršene 2. godine života djeteta.“ Kako Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje do druge godine djetetova života pa i dulje, sve dok majka i dijete to žele, te kako majke, u velikoj mjeri, koriste roditeljski do navršene 1. godine života djeteta, pa i nemaju priliku iskoristiti ovo pravo, predlaže se produljiti korištenje prava na stanku za dojenje do navršene 2. godine života djeteta, ili alternativno do navršenih 18 mjeseci djeteta, ili alternativno nakon navršene 1. godine života djeteta omogućiti pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od jedan sat dnevno do navršene 2. godine života djeteta/navršenih 18 mjeseci života djeteta. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Međutim, s ciljem zaustavljanja negativnog demografskog kretanja te stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za podizanje i odgoj djece, kao i osnaživanja obitelji, razmatraju se različite mjere i modeli kako bi se razradio cjeloviti plan dugoročnih aktivnosti u ovom području.
3 Sonja Juričić Cvitan NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Osim povećanja naknada, što je pohvalno, potrebno je regulirati kriterije za obračun ove naknade kako se ne bi dogodilo da radi ostvarivanja prava trudnica i rodilja zajamčenih ovim Zakonom, a primjenom propisa iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dolazi do nejednakog postupanja prema trudnicama i rodiljama. Prema trenutnoj situaciji trudnici koja je nakon isteka roditeljskog dopusta za prvo dijete, počela koristiti bolovanje povodom komplikacija za drugo dijete, rodiljna naknada ne obračuna se u visini stvarne plaće prema prosjeku njezinih zadnjih šest plaća, već se utvrđuje u visini utvrđenoj člankom 54. stavku 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i člankom 73. stavkom 3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Slijedom navedenog, osoba koja je imala naknadu u visini pune plaću za rodiljni dopust za prvo dijete, za drugo dijete ima naknadu cca 1.600,00-1.700,00. Po prethodnoj osnovici tj. u visini stvarne plaće je obračunava se naknada u skladu s člankom 81. stavkom 6. istog Pravilnika samo ako je osoba neposredno nakon roditeljskog za prvo dijete počela koristiti rodiljni za drugo dijete, ali ne i u slučaju da je neposredno nakon roditeljskog za prvo dijete počela koristiti bolovanje povodom komplikacija. To znači da bi trudnica mogla ostvariti naknadu u visini plaće za drugo dijete samo ako je drugo dijete začeto u razdoblju do 4. mjeseca od poroda prvog djeteta, ili tek nakon 6 mjeseci od vraćanja na posao. Kako se priznaje neprekinuta privremena nesposobnost u slučaju roditeljskog za jedno dijete na koju se nastavlja rodiljni za drugo dijete, trebalo bi isto biti priznato u slučaju roditeljskog dopusta za jedno dijete na koju se nastavlja privremena nesposobnost zbog komplikacija u vezi trudnoće i poroda za drugo dijete. Slična situacija postoji i u slučaju prekida dopusta zbog komplikacija u vezi trudnoće i poroda, primjerice u prva 3 ili 4 mjeseca, vraćanja na posao zbog poboljšanja stanja, te otvaranja rodiljnog dopusta u skladu sa Zakonom. Kako trudnica nije u zadnja 6 mjeseca imala plaću, već samo 2,3,4 mjeseca, a ostale 2,3,4, mjeseca je bila na dopustu zbog komplikacija i primale naknadu u manjem iznosu, rodiljna naknada im se obračunava u manjem iznosu nego što bi to bilo da se uopće nisu vraćale na posao. Stoga trudnica, koja se u međuvremenu vratila na posao, u konačnici ima manju rodiljnu naknadu nego trudnica s istom plaćom koja je cijelo vrijeme koristila dopust zbog komplikacija u vezi trudnoće i poroda. Stoga opisana situacija ima za posljedicu nejednako postupanje prema trudnicama i rodiljama i ne pridonosi stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom. Primjenom ovog Zakona i propisa iz obveznog zdravstvenog osiguranja, proizlazi da obračun naknade često ne ovisi o visini plaći koju trudnica prima, nego o ovisi trenutku začeća (drugog, trećeg itd.) djeteta odnosno o trenutku otvaranja/zatvaranja dopusta zbog komplikacija u vezi trudnoće i poroda. Stoga je u cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom, potrebno ukinuti mjere koje osobu dovode u situaciju da odgađa trudnoću do trenutka kada će prosjek rodiljne naknade biti povoljniji ili proizlazi da je „kažnjavaju“ jer joj se stanje u trudnoći poboljšalo pa se vratila na posao. Stoga se predlaže se regulirati propise na način da se rodiljna naknada obračunava isključivo prema prosjeku njezine zadnje stvarne „plaće“ (ili zadnjih 6 plaća), a ne „naknade plaće“ odnosno druge „naknade“, ako je razdoblje rada bilo prekinuto korištenjem rodiljnog, roditeljskog i/ili dopustom zbog komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom, tako da ove okolnosti ne utječu na to da rodiljna naknada bude niža od stvarne plaće trudnice. Isto se predlaže regulirati u ovom Zakonu ili inicirati izmjena propisa iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Nije prihvaćen Predložene izmjene koje se odnose na način i uvjete za utvrđivanje osnovice za određivanje naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad su predmet propisa iz sustava obveznog zdravstvenog osiguranja.
4 Roditelji u akciji - Roda NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Poštovani, poštovane, udruga Roda podržava povećanje iznosa za roditeljsku potporu, za isto se zalažemo već 15 godina, međutim žao nam je da se kod izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama propustiti izmijeniti manjkavosti, pa i slučajne pogreške nastale tijekom izmjena ZoRRP-a koje su dovele do toga da mnogi roditelji ostaju bez svojih prava. Postojeći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama je, upravo zbog svoje namjere da se roditeljima omogući velika fleksibilnost u korištenju mjera, po čemu smo prepoznati i hvaljeni i u svijetu, nažalost umnogome napisan nejasno, što je dovelo do propusta i različitih tumačenja službenika i službenica HZZO-a čime su oštećeni roditelji i djeca. Najspornija je pritom odredba Zakona koja je trebala omogućiti očevima ravnopravnost u korištenju roditeljskog dopusta. Iako je namjera zakonodavca kod izmjena ZoRRPa u svrhu usklađivanja s EU direktivama bila jasna, omogućiti očevima i majkama da roditeljski dopust koriste po modelu 4+4 mjeseca, uz 2 neprenosiva mjeseca, odredba koja to pravo propisuje je dozvolila različita tumačenja: Čl. 14., st. 3 i 4.: "Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u pravilu koriste oba roditelja iz stavka 1. ovoga članka svaki u trajanju od 4 ili 15 mjeseci. Ako roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka koristi samo jedan roditelj, sukladno dogovoru, isti se koristi u trajanju od 6 mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete." Dakle, iz st. 3 je jasno da je namjera zakonodavca bila da svaki od roditelja koristi 4 mjeseca roditeljskog dopusta. No, ove odredbe se često u praksi tumače na način da ako je majka iskoristila drugih 6 mjeseci, da otac nema pravo, ni odmah, a pogotovo - nekad kasnije (prema Zakonu - do 8. godine djeteta) iskoristiti 2 preostala mjeseca, iako Zakon dozvoljava da se roditeljski dopust (koji ukupno traje 8 mjeseci (4+4) koristi u dijelovima do 8. godine djeteta. Nigdje ne stoji da ako majka iskoristi 6 mjeseci, da otac nema pravo na preostala dva mjeseca, kao što nigdje nije naznačeno ni obratno - da ako majka iskoristi 6 mjeseci, da otac gubi pravo na dva mjeseca. To bi se moglo jasnije definirati u Zakonu, pa onda ne bi bilo različitih tumačenja u HZZO-u. Nažalost, velik je broj roditelja koji nisu niti upoznati s ovim pravom, a i onih koji su ga zatražili i nisu ga mogli realizirati. Roda je zbog velikog broja roditelja koji su nam se žalili na negativna rješenja HZZO-a provodila javne kampanje Budi tata s ciljem upoznavanja roditelja na pravo na neprenosivi dio roditeljskog dopusta, te smo u više navrata pisali HZZO-u, međutim i dan danas, nakon skoro 4 godine, i dalje nam se roditelji javljaju s istim problemima pogrešnih tumačenja u HZZO-u. - - Zatim, tu je problem kod roditelja koji ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: roditelj koji ostvaruje drugi dohodak) - ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava. Dakle, roditeljska pošteda od rada je isto što ima i nezaposlena osoba, što znači da se osoba nije dužna zaposliti za to vrijeme, i ima pravo na novčanu naknadu, ali ne u visini svojih prosječnih mjesečnih primanja, već u minimalnom iznosu na koji imaju pravo i nezaposlene osobe (1.663,00 kn). tu spadaju svi oni koji rade na autorske ugovore, na ugovore o djelu, odnosno svi oni koji nisu u radnom odnosu sukladno Zakonu o radu. Također, tijekom godina smo zaprimile dosta povratnih informacija zaposlenih roditelja koji su istovremeno i primali i drugi dohodak, a kojima je HZZO proizvoljno zbrajao ili nije zbrajao druge dohotke u iznos porodiljne naknade. Smatramo da zakoni moraju biti pisani jasno, kako se ne bi neko pravo ostvarivalo samo onda ako ste dobra poznavateljica svojih prava i ako ste spremni uložiti vrijeme i trud na žalbe. - - - Skrećemo Vam pažnju i na neke dobre odredbe koje su ranije postojale u zakonima koji su regulirali rodiljne i roditeljske potpore, izgubile su se u naknadnim izmjenama. Jedna od njih, za koju smatramo da se treba vratiti je mogućnost istovremenog korištenja dopusta od strane oba roditelja – tako su ranije otac i majka mogli kombinirati npr. korištenje prava na rad u skraćenom radnom vremenu po 4 sata, te tako bolje uskladiti svoj obiteljski i poslovni život. - - - Slijedom istraživanja koje smo provele u suradnji s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, o korištenju stanke za dojenje http://www.prs.hr/attachments/article/1987/Istra%C5%BEivanje%20o%20kori%C5%A1tenju%20prava%20na%20stanku%20za%20dojenje%20djeteta,%202015.pdf smatramo da je potrebno osigurati majkama puni iznos plaće za vrijeme korištenja ovog prava. Također, u skladu s preporukama svih mjerodavnih međunarodnih zdravstvenih institucija te preporukama za promicanje dojenja Hrvatskog pedijatrijskog društva, i nacionalnih strateških dokumenata koji štite najbolji interes djeteta, koji svi promoviraju dojenje do najmanje dvije godine djetetova života, smatramo da pravo na stanku za dojenje treba produljiti do navršene druge godine. S obzirom na navedene probleme, smatramo da je nužno čim prije krenuti u izradu novog, kvalitetnog i jasno pisanog zakona koji će roditeljima omogućiti korištenje svih njihovih propisanih prava, te koji će uvažiti potrebe roditelja koje smo gore navele. Također, smatramo da je potrebno hitno pokrenuti kampanje s ciljem daljnjeg osvješćivanja roditelja u pogledu zakonskih jamstava koja štite njihove interese na tržištu rada za vrijeme trudnoće, majčinstva i roditeljstva. Smatramo da to treba biti odgovornost ovoga ministarstva, a ne samo organizacija civilnoga društva. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona, obzirom da se odnose na članke zakona koji se Nacrtom prijedloga ne mijenjaju. Slijedom navedenog, iznesene primjedbe nisu predmet posebnog razmatranja u okviru ovih izmjena propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.
5 ADOPTA - udruga za potporu posvajanju NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA PRIJEDLOG ZA IZMJENU I DOPUNU ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA PREDLAGATELJ ADOPTA - Udruga za potporu posvajanju je nevladina, neprofitna udruga građana osnovana s ciljem pružanje potpore i unapređivanja procesa i uspješnosti posvojenja u Republici Hrvatskoj. Udruga okuplja potencijalne posvojitelje, posvojitelje i posvojenike, kao i stručnjake koji se bave posvojenjem ili su zainteresirani za pitanja vezana uz posvojenje. USTAVNA OSNOVA ZA IZMJENU ZAKONA Ustavna osnova za izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potrporama sadržana je: - čl. 14. st. 2. kojim je propisano: "Svi su pred zakonom jednaki" - čl. 62. st. 1. kojim je propisano: " Obitelj je pod osobitom zaštitom države" - čl. 63. kojim je propisano: "Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život" POSTOJEĆA ZAKONSKA REGULATIVA Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine broj: 85/2008, 110/2008, 110/2008, 34/2011, 54/2013, 152/2014, u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjete i način njihova ostvarivanja i financiranja. Čl. 36. propisano je: (1) Zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj ostvaruje posvojiteljski dopust u trajanju od 6 mjeseci za dijete do 18 godina života. (2) Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog posvojitelja ili samozaposlenog posvojitelja, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust iz stavka 1. ovoga članka produžuje se za 60 dana. (3) Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 8. godine života ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog roditelja i samozaposlenog roditelja pod uvjetima i u trajanju propisanom ovim Zakonom. Čl. 41. Zakona propisano je da korisnik iz čl. 7. Zakona (među koje spada i posvojitelj) ima pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete pod uvjetom i u iznosu propisanom Zakonom. Čl. 43. propisano je: (1) Jednokratna novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice. (2) Pravo na novčanu potporu iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima iz članka 42. ovoga Zakona ima i korisnik za posvojeno dijete, ako novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona za to dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku. Čl. 51. propisano je: (1) Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete iz članka 41. ovoga Zakona može ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za priznavanje prava podnio nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno u roku od 30 dana od dana posvojenja djeteta iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete ostvaruje se na osnovi zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, rodnog lista djeteta, te dokumentacije kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta iz članka 42. ovoga Zakona. (3) Pravo na novčanu potporu iz stavka 2. ovoga članka može se ostvariti donošenjem rješenja koje se sastoji samo od izreke u obliku zabilješke u spisu. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI OVIM PRIJEDLOGOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE IZ NJEGA PROISTEĆI OCJENA STANJA Postojeća zakonska regulativa ne osigurava jednak pravni položaj posvojitelja u odnosu na druge roditelje. Uočeni problemi kod postojeće zakonske regulative: - Ne uvažava specifične potrebe posvojenika koji, ukoliko su posvojeni u dobi od npr. 8 godina, nakon što im roditelji (posvojitelji) iskoriste pravo na posvojiteljski dopust nemaju pravo na adekvatnu skrb i brigu jer im roditelji (posvojitelji) nemaju pravo na roditeljski dopust s obzirom da je dijete starije od 8 godina. Pri tome se ne uzima u obzir činjenica da je posvojenoj djeci, što su starija, potrebno duže vrijeme prilagodbe na novonastalu situaciju, a posebice ukoliko u tom procesu kreću u školu. Svrha roditeljskog dopusta kod posvojenja ima drugačiji značaj nego kod tek rođene djece jer je broj posvojene djece u prvoj godini života nizak, a kod posvojene djece starije dobi potrebno je uložiti pojačane napore i trud u stvaranje privrženosti, bliskosti i sigurnosti koja im je nužno potrebna u budućnosti. - Negira svrhu jednokratne novčane potpore za novorođeno djete jer je ta potpora (koja je ranije nazivana jednokratna novčana pomoć za opremu novorođenčeta) propisana kao pomoć roditeljima prilikom povećanih troškova koji nastaju dolaskom djeteta u obitelj. Posvojeno dijete u trenutku posvojenja nema uopće ili ima iznimno malo vlastitih stvari, a odnosom posvojenja cijeli ciklus počinje iznova. Dolaskom djeteta u obitelj izdaci su najviši pri čemu posvojitelji ne raspolažu jednakim vremenom pripreme na novonastale troškove kao ostali roditelji. Posvojiteljima nije poznato hoće li i kada biti izabrani za posvojitelje niti im je, kroz razdoblje čekanja, poznato koje će dobi ili spola biti dijete pa ne postoji mogućnost višemjesečne pripreme, a od trenutka kada budu izabrani u uži krug potencijalnih posvojitelja u odnosu na točno određeno dijete pa do dolaska djeteta kući, prođe premalo vremena za tu pripremu. - Diskriminira posvojitelje jer ne mogu svoja prava ostvariti pod jednakim uvjetima kao i drugi roditelji obuhvaćeni Zakonom s obzirom da pravo na ostvarenje jednokratne novčane potpore mogu ostvariti samo u roku 30 dana od posvojenja dok ostali roditelji to pravo mogu ostvariti u roku 6 mjeseci pri čemu se ukazuje na činjenicu da su posvojitelji prilikom posvojenja zatrpani papirologijom i dokumentacijom koju moraju ishoditi, a prvih mjesec dana i za njih i za posvojenike predstavlja posebno stresno razdoblje. OSNOVNA PITANJA koja bi trebalo urediti predloženim izmjenama i dopunama Predložene izmjene i dopune predmetnih Zakona osigurat će jednak pravni tretman i jednaku pravnu zaštitu svim posvojiteljima i svoj posvojenoj djeci, a prije svega: - jednakost svih pred zakonom - zaštitu osobnog i obiteljskog života posvojene djece - pravo na dostojan život POSLJEDICE koje će donošenjem izmjena i dopuna proisteći ADOPTIN prijedlog izmjena i dopuna postojeće zakonske regulative stavlja zaštitu i interes djeteta u prvi plan i eliminira nelogične i pravno neodržive nekonzistentnosti, tj. nedosljednosti zbog kojih posvojena djeca i posvojitelji imaju različit pravni tretman i različitu razinu pravne zaštite. Posvojiteljima i posvojenoj djeci će se omogućiti adekvatno i nužno potrebno vrijeme prilagodbe i brige neovisno o dobi u kojoj je dijete posvojeno jer što je dijete starije u trenutku posvojenja to je proces prilagodbe odn. razvijanjem privrženosti složeniji i često dugotrajniji. Posvojiteljima će se omogućiti novčana potpora prilikom dolaska djeteta u obitelj jer su u tom trenutku izdaci najviši pri čemu posvojitelji ne raspolažu jednakim vremenom pripreme na novonastale troškove kao ostali roditelji pa će jednokratna novčana pomoć, neovisno o tome je li ranije isplaćena drugom korisniku, biti od iznimnog značaja kao pomoć pri posvojenju. PRIJEDLOG IZMJENA A/ Predlaže se izmjena i dopuna čl. 36. st. 3. Zakona tako da glasi: (3) Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 18. godine života ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog roditelja i samozaposlenog roditelja pod uvjetima i u trajanju propisanom ovim Zakonom. B/ Predlaže se izmjena i dopuna čl. 43. st. 2. Zakona tako da glasi: (2) Pravo na novčanu potporu iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima iz članka 42. ovoga Zakona ima i korisnik za posvojeno dijete, neovisno o tome je li novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona za to dijete ranije isplaćena drugom korisniku. C/ Predlaže se izmjena i dopuna čl. 51. st. 1. Zakona tako da glasi: (1) Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete iz članka 41. ovoga Zakona može ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za priznavanje prava podnio nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno u roku od 6 mjeseci od dana posvojenja djeteta iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona, obzirom da se odnose na članke zakona koji se Nacrtom prijedloga ne mijenjaju. Slijedom navedenog, iznesene primjedbe nisu predmet posebnog razmatranja u okviru ovih izmjena propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika, što uključuje i status roditelja posvojitelja, vodeći pritom računa o temeljnom načelu jednakog postupanja.